Povlačenje prijave koncentracije

(Predmet M.9854 - KHS/FERRUM)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 245/01)

Europska komisija je 17. svibnja 2021. zaprimila prijavu (1) predložene koncentracije u skladu s člankom 4, a slijedom upućivanja u skladu s člankom 4. stavkom 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) („Uredba o koncentracijama”).

Podnositelji prijave 15. lipnja 2021. obavijestili su Komisiju da su povukli prijavu.

---

(1)  SL C 199, 27.5.2021., str. 12.

(2)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10294 — MUFG/SMFG/MHFG/Resona HD/JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 245/02)

Dana 18. lipnja 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10294. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10279 — TFS/Mitsui/MAF Colombia)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 245/03)

Dana 18.6.2021 Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10279. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10241 — Colony Capital/Liberty Global/JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 245/04)

Dana 18. lipnja 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10241. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9686 – Mitsui/Belchim Crop Protection)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 245/05)

Dana 11. veljače 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b), u vezi s člankom 6. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M9686. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10329 — Fairfax/Eurolife)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 245/06)

Dana 18. lipnja 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10329. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9677 — DIC/BASF Colors & Effects)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 245/07)

Dana 7. prosinca 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b), u vezi s člankom 6. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9677. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Tečajna lista eura (1)

22. lipnja 2021.

(2021/C 245/08)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1894
JPY	japanski jen	131,50
DKK	danska kruna	7,4360
GBP	funta sterlinga	0,85560
SEK	švedska kruna	10,1570
CHF	švicarski franak	1,0943
ISK	islandska kruna	146,60
NOK	norveška kruna	10,2198
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,533
HUF	mađarska forinta	355,16
PLN	poljski zlot	4,5328
RON	rumunjski novi leu	4,9255
TRY	turska lira	10,3395
AUD	australski dolar	1,5818
CAD	kanadski dolar	1,4726
HKD	hongkonški dolar	9,2365
NZD	novozelandski dolar	1,7011
SGD	singapurski dolar	1,6009
KRW	južnokorejski von	1 350,72
ZAR	južnoafrički rand	17,0431
CNY	kineski renminbi-juan	7,7014
HRK	hrvatska kuna	7,4985
IDR	indonezijska rupija	17 196,34
MYR	malezijski ringit	4,9497
PHP	filipinski pezo	57,892
RUB	ruski rubalj	87,0550
THB	tajlandski baht	37,728
BRL	brazilski real	5,9682
MXN	meksički pezo	24,4812
INR	indijska rupija	88,3735

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Tečajna lista eura (1)

23. lipnja 2021.

(2021/C 245/09)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1951
JPY	japanski jen	132,44
DKK	danska kruna	7,4362
GBP	funta sterlinga	0,85435
SEK	švedska kruna	10,1288
CHF	švicarski franak	1,0963
ISK	islandska kruna	146,40
NOK	norveška kruna	10,1725
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,408
HUF	mađarska forinta	349,34
PLN	poljski zlot	4,5227
RON	rumunjski novi leu	4,9263
TRY	turska lira	10,3334
AUD	australski dolar	1,5762
CAD	kanadski dolar	1,4667
HKD	hongkonški dolar	9,2807
NZD	novozelandski dolar	1,6945
SGD	singapurski dolar	1,6064
KRW	južnokorejski von	1 357,96
ZAR	južnoafrički rand	16,9387
CNY	kineski renminbi-juan	7,7393
HRK	hrvatska kuna	7,5009
IDR	indonezijska rupija	17 265,33
MYR	malezijski ringit	4,9734
PHP	filipinski pezo	58,218
RUB	ruski rubalj	86,6975
THB	tajlandski baht	37,986
BRL	brazilski real	5,9203
MXN	meksički pezo	24,2265
INR	indijska rupija	88,6476

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

MišljenjeSavjetodavnog odbora o ograničavajućim sporazumima i vladajućem položaju sa sastanka od 15. Prosinca 2020. u pogledu nacrta odlukekoja se odnosi na predmet AT.39563 – Maloprodajna Pakiranja za hranu

Izvjestitelj: Irska

(2021/C 245/10)

Potvrđujem da su Belgija, Češka, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Latvija, Mađarska, Nizozemska, Slovenija i Švedska audiokonferencijskom vezom sudjelovale na ovom sastanku Savjetodavnog odbora i zatražile od mene da u njihovo ime potpišem mišljenje Savjetodavnog odbora.

Završno izvješće službenika za usmene rasprave (1)

Predmet AT.39563 – Maloprodajna pakiranja za hranu (ponovno donošenje)

(2021/C 245/11)

Nacrt odluke upućen je trima društvima grupe „CCPL Group”: CCPL S.c., Coopbox Group S.p.A. i Coopbox Eastern s.r.o.(„adresati”).

KONTEKST

Komisija je 24. lipnja 2015. u predmetu AT.39653 – Maloprodajna pakiranja za hranu donijela Odluku C(2015) 4336 final u vezi s postupkom na temelju članka 101. UFEU-a i članka 53. Sporazuma o EGP-u („odluka iz 2015.”). Odlukom iz 2015. zaključena je istraga Komisije o pet kartela koji se odnose na plastične posude od pjenastog polistirena („posude od stiropora”) te, u pogledu jednog kartela, i na plastične posude od polipropilena („tvrde posude”) koje se upotrebljavaju kao maloprodajna pakiranja za svježu hranu, kao što su meso, meso peradi i riba, u kojima je, među ostalim, sudjelovala grupa CCPL. Odlukom iz 2015. utvrđeno je pet zasebnih povreda članka 101. UFEU-a i članka 53. Sporazuma o EGP-u, svaka od njih na različitom zemljopisnom području i različitog trajanja. Odlukom iz 2015. izrečene su novčane kazne, među ostalim, za sljedećih pet pravnih subjekata koji su tada bili dio grupe CCPL: CCPL S.c., Coopbox Group S.p.A., Poliemme S.r.l., Coopbox Hispania S.l.u. i Coopbox Eastern s.r.o., za sudjelovanje u tri od pet kartela na koje se odnosi ta odluka (2).

Odlukom iz 2015. Komisija je izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu od 33 694 000 EUR za navedenih pet pravnih subjekata grupe CCPL. Taj je ukupni iznos utvrđen nakon što je odobreno smanjenje inače primjenjivih novčanih kazni za 25 % na temelju smanjene sposobnosti plaćanja tih subjekata koju je Komisija utvrdila nakon ocjene zahtjeva na temelju nesposobnosti plaćanja koji su oni podnijeli u skladu s točkom 35. Smjernica Komisije o metodi za utvrđivanje kazni (3).

Opći sud donio je 11. srpnja 2019. presudu u predmetu T-522/15 („presuda iz 2019.”) (4), kojom je u cijelosti poništio novčane kazne izrečene prethodno navedenih pet pravnih subjekata grupe CCPL, prihvativši tužbeni razlog prema kojem Komisija nije dovoljno obrazložila svoju ocjenu nesposobnosti za plaćanje, a odbijajući sve ostale tužbene razloge tužiteljâ. Stoga je Opći sud poništio izreku odluke iz 2015. o izricanju navedenih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 33 694 000 EUR za navedenih pet pravnih subjekata grupe CCPL (5).

POSTUPAK PONOVNOG DONOŠENJA

Dopisom od 18. rujna 2019. Komisija je obavijestila CCPL S.c., krajnje matično društvo grupe CCPL koje je djelovalo u ime pravnih subjekata grupe kad je izvršilo privremene uplate i primilo povrat tih uplata nakon presude iz 2019., o svojoj namjeri da donese novu odluku o izricanju novčanih kazni relevantnim subjektima grupe CCPL te je pozvala predmetne subjekte da se očituju. Komisija je tim dopisom obavijestila i društvo CCPL S.c. o svojoj namjeri da primijeni istu metodu izračuna prilagođenog osnovnog iznosa kao u odluci iz 2015. Komisija je u svojem dopisu pojasnila i da bi ta metoda podrazumijevala primjenu ograničenja od 10 % ukupnog prometa grupe CCPL u posljednjoj punoj poslovnoj godini prije donošenja nove odluke na svaki ukupni iznos novčane kazne izračunan za svaku od triju počinjenih povreda. Konačno, tim je dopisom CCPL S.c. obaviješten da će se svaki zahtjev za smanjenje novčane kazne na temelju točke 35. Smjernica o metodi za utvrđivanje kazni analizirati na temelju aktualne financijske situacije grupe CCPL.

Adresati su 4. listopada 2019. od Komisije zatražili da razmotri njihovu nesposobnost plaćanja na temelju točke 35. Smjernica o metodi za utvrđivanje kazni. Kako bi ocijenila taj zahtjev, Komisija je grupi CCPL uputila nekoliko zahtjeva na temelju članka 18. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 1/2003 (6), u kojima je zatražila informacije o financijskoj situaciji grupe te specifičnom društvenom i gospodarskom kontekstu u kojem se nalazi.

CCPL se dopisom od 28. listopada 2019. očitovao o dopisu od 18. rujna 2019. Konkretno, CCPL je skrenuo pozornost Komisije na niži očekivani ukupni promet grupe CCPL u 2019. u odnosu na 2018. (i prestanak djelatnosti u određenim ranijim poslovnim segmentima) i zatražio od Komisije da taj niži promet uzme u obzir pri primjeni ograničenja prometa od 10 % predviđenog člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1/2003.

Dopisom od 15. svibnja 2020. Komisija je potvrdila svoju namjeru da donese novu odluku kojom će se zamijeniti relevantni dijelovi izreke odluke iz 2015. poništeni presudom iz 2019. izricanjem primjenjivih novčanih kazni adresatima i kojom će ih se proglasiti odgovornima za sudjelovanje u trima kartelima u sektoru opskrbe posudama od stiropora kao maloprodajnih pakiranja za hranu na zasebnim zemljopisnim područjima, odnosno u Italiji, jugozapadnoj Europi te srednjoj i istočnoj Europi. Kad je riječ o izračunu gornje granice primjenjivih novčanih kazni, Komisija je potvrdila svoju namjeru da na svaki ukupni iznos novčanih kazni primjenjiv po povredi primijeni ograničenje od 10 % ukupnog prometa u godini koja prethodi godini donošenja nove odluke (7).

Dopisom od 15. lipnja 2020. grupa CCPL dostavila je dodatna očitovanja kao odgovor na dopis od 15. svibnja 2020., u kojima je ponovila ono što je navela u dopisima od 4. i 28. listopada 2019. Grupa CCPL tvrdila je da bi iznosi novčane kazne koje treba utvrditi trebali biti razumni, pravični i u skladu s novčanim kaznama izrečenima drugim adresatima odluke iz 2015. kako bi se poštovala načela proporcionalnosti i jednakog postupanja.

NACRT ODLUKE

U skladu s člankom 16. Odluke 2011/695/EU, ispitao sam bavi li se nacrt odluke samo činjenicama u odnosu na koje je grupi CCPL dana prilika za iznošenje njezinih stajališta i utvrdio sam da je tako. U nacrtu odluke Komisija adresatima ne navodi nove činjenice niti nastoji izmijeniti meritum činjenica iz obavijesti o utvrđenim činjenicama u ovom predmetu od 21. rujna 2012. Nadalje, Komisija napominje da je članak 1. odluke iz 2015. postao konačan, uključujući u pogledu adresata na koje se odnosi ovaj postupak. U nacrtu odluke, zbog primjene zakonskog ograničenja od najviše 10 % ukupnog prometa grupe CCPL u 2019. u pogledu povreda u Italiji i jugozapadnoj Europi, Komisija utvrđuje ukupni iznos novčanih kazni od 9 441 000 EUR i zaključuje da uvjeti iz točke 35. Smjernica o metodi za utvrđivanje kazni, koji se odnose na nesposobnost plaćanja, trenutačno nisu ispunjeni.

S obzirom na sve prethodno navedeno i uzimajući u obzir da mi grupa CCPL nije uputila nikakve zahtjeve ni pritužbe, smatram da je u ovom predmetu jamčeno djelotvorno ostvarenje postupovnih prava svih stranaka u postupku.

---

(1)  U skladu s člancima 16. i 17. Odluke 2011/695/EU predsjednika Europske komisije od 13. listopada 2011. o funkciji i opisu posla službenika za usmene rasprave u određenim postupcima tržišnog natjecanja, SL L 275, 20.10.2011., str. 29. („Odluka 2011/695/EU”).

(2)  Grupa CCPL obavijestila je 4. listopada 2019. Komisiju da je 2018. pokrenut sudski postupak likvidacije društva Coopbox Hispania S.l.u. te da je 2017. društvo Poliemme S.r.l. pripojeno grupi Coopbox Group S.p.A.

(3)  Komisijine Smjernice o metodi za utvrđivanje kazni koje se propisuju u skladu s člankom 23. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1/2003 (SL C 210, 1.9.2006., str. 2.).

(4)  Presuda od 11. srpnja 2019., CCPL i dr./Komisija, T-522/15, EU:T:2019:500, kako je ispravljena rješenjem od 6. rujna 2019., CCPL i dr./Komisija, T-522/15, EU:T:2019:599.

(5)  Opći sud poništio je članak 2. stavak 1. točke (f), (g) i (h), stavak 2. točke (d) i (e) te stavak 4. točke (c) i (d) odluke iz 2015.

(6)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora (SL L 1, 4.1.2003., str. 1.).

(7)  Komisija je tim dopisom potvrdila da bi se planiranom odlukom izrekle novčane kazne trima subjektima grupe CCPL, odnosno adresatima. U pogledu preostala dva subjekta grupe CCPL kojima je bila upućena odluka iz 2015., tj. Poliemme S.r.l. i Coopbox Hispania S.l.u., Komisija je navela da, s obzirom na to da je prvo društvo formalno prestalo postojati, a za drugo je društvo pokrenut postupak likvidacije, ta dva subjekta neće biti obuhvaćena planiranom odlukom.

SAŽETAK ODLUKE KOMISIJE

od 17. prosinca 2020.

o zamjeni novčanih kazni utvrđenih Odlukom C(2015) 4336 final od 24. lipnja 2015. u vezi s postupkom na temelju članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije za poduzetnike CCPL S.c., Coopbox Group S.p.A. i Coopbox Eastern s.r.o.

(Predmet AT.39563 – Maloprodajna pakiranja za hranu)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2020) 8940)

(Vjerodostojni su samo tekstovi na engleskom i talijanskom jeziku)

(2021/C 245/12)

Komisija je 17. prosinca 2020. donijela odluku o zamjeni novčanih kazni utvrđenih prethodnom odlukom u vezi s postupkom na temelju članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U skladu s odredbama članka 30. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 (1) , Komisija u ovom sažetku objavljuje imena stranaka i glavni sadržaj odluke, uključujući sve izrečene kazne, uzimajući u obzir zakoniti interes poduzetnika da štite svoje poslovne tajne.

1.   UVOD

(1)

Europska komisija donijela je 24. lipnja 2015. odluku upućenu deset poduzetnika (osam proizvođača i dva distributera) zbog povrede članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a u slučaju nekih adresata i povrede članka 53. Sporazuma o EGP-u, te im je izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu od 115 865 000 EUR („odluka iz 2015.”). Odluka iz 2015. odnosi se na plastične posude od pjenastog polistirena („posude od stiropora”) koje se upotrebljavaju kao maloprodajna pakiranja za svježu hranu, kao što su meso, meso peradi, voće i riba. Odlukom je utvrđeno pet zasebnih kartela, od kojih se svaki može smatrati jedinstvenim i trajnim te je razgraničen zemljopisnim područjem primjene: Italija, jugozapadna Europa, sjeverozapadna Europa, Francuska te srednja i istočna Europa.

(2)

Odlukom iz 2015. pet subjekata grupe CCPL (2) izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 33 694 000 EUR zbog njihova sudjelovanja u povredama koje se odnose na Italiju, jugozapadnu Europu te srednju i istočnu Europu.

2.   OPIS PREDMETA

2.1.   Postupak

(3)

Opći sud je 11. srpnja 2019. u cijelosti poništio novčane kazne izrečene pravnim subjektima grupe CCPL koji su bili adresati odluke (predmet T-522/15, „presuda iz 2019.”). Prihvatio je tužbeni razlog tužiteljâ prema kojem Komisija nije dovoljno obrazložila svoju ocjenu nesposobnosti plaćanja i odbio sve ostale tužbene razloge.

(4)

Komisija je 18. rujna 2019. obavijestila CCPL da namjerava donijeti novu odluku o izricanju novčanih kazni relevantnim subjektima grupe CCPL za tri povrede u kojima su sudjelovali te je pozvala te subjekte da se očituju. CCPL se očitovao 4. listopada 2019. te je obavijestio Komisiju da je 2018. pokrenut postupak likvidacije poduzetnika Coopbox Hispania S.l.u. te da je 2017. poduzetnik Poliemme Srl pripojen grupi Coopbox Group SpA.

(5)

Savjetodavni odbor za pitanja ograničavajućih djelovanja i vladajućih položaja izdao je pozitivno mišljenje o odluci 15. prosinca 2020.

2.2.   Adresati i trajanje

(6)

Ova je Odluka upućena trima pravnim subjektima grupe CCPL: CCPL S.c., Coopbox Group S.p.A. i Coopbox Eastern s.r.o.

(7)

Kako je utvrđeno u odluci iz 2015., ti su subjekti sudjelovali u trima zasebnim povredama članka 101. UFEU-a koje se odnose na sljedeća zemljopisna područja i razdoblja: a) Italija: Coopbox Group S.p.A. i CCPL S.c. u razdoblju od 18. lipnja 2002. do 17. prosinca 2007.; b) jugozapadna Europa: CCPL S.c. u razdoblju od 26. lipnja 2002. do 13. veljače 2008. te c) srednja i istočna Europa: Coopbox Eastern s.r.o. u razdoblju od 5. studenoga 2004. do 24. rujna 2007. i CCPL S.c. u razdoblju od 8. prosinca 2004. do 24. rujna 2007.

2.3.   Sažetak povreda

(8)

Povrede su opisane u odluci iz 2015. Tri zasebna kartela odnose se na povećanje cijena (srednja i istočna Europa, Italija i jugozapadna Europa), podjelu tržišta (srednja i istočna Europa i jugozapadna Europa), podjelu kupaca (srednja i istočna Europa, Italija i jugozapadna Europa) i manipulaciju ponudama (srednja i istočna Europa i Italija) u vezi s posudama od stiropora.

2.4.   Pravni lijekovi

(9)

U Odluci se primjenjuju Smjernice o metodi za utvrđivanje kazni iz 2006. (3) te se njome izriču novčane kazne trima relevantnim subjektima grupe CCPL iz točke 2.2.

2.4.1.   Osnovni iznos novčane kazne

(10)

Komisija je pri određivanju novčanih kazni uzela u obzir prodaju posuda od stiropora (uključujući standardne, upijajuće i posude sa zaštitnim slojem) kao maloprodajnih pakiranja za hranu koju su poduzetnici ostvarili u posljednjoj punoj poslovnoj godini sudjelovanja u svakome od triju kartela, činjenicu da su horizontalni sporazumi o određivanju cijena, podjeli tržišta i manipulaciji ponudama po svojoj prirodi jedni od najtežih oblika ograničavanja tržišnog natjecanja, trajanje kartela i dodatni iznos čiji je cilj odvratiti poduzetnike od sklapanja sporazuma o kartelima.

2.4.2.   Prilagodbe osnovnih iznosa

(11)

Komisija nije primijenila ni jednu otegotnu ili olakotnu okolnost.

2.4.3.   Primjena ograničenja od 10 % prometa

(12)

Novčane kazne premašuju propisani maksimum od 10 % ukupnog prometa grupe CCPL za 2019. u odnosu na povrede u Italiji i jugozapadnoj Europi. Stoga su novčane kazne za te dvije povrede smanjene na taj postotak.

2.4.4.   Primjena Obavijesti o oslobađanju od kazni i smanjenju kazni iz 2006.

(13)

Komisija je odobrila smanjenje novčanih kazni za 20 % za povrede u Italiji, 30 % za povrede u jugozapadnoj Europi i 30 % za povrede u srednjoj i istočnoj Europi.

2.4.5.   Smanjenje novčanih kazni zbog trajanja postupka

(14)

Komisija je odobrila iznimno smanjenje novčane kazne za 5 % za svaki kartel zbog dugog trajanja postupka i posebnih okolnosti predmeta. Smanjenje je primijenjeno nakon primjene ograničenja od 10 % prometa kako bi se osiguralo da utječe na novčane kazne izrečene svim adresatima.

2.4.6.   Sposobnost plaćanja

(15)

CCPL je zatražio smanjenje novčane kazne na temelju točke 35. Smjernica o metodi za utvrđivanje kazni („nesposobnost plaćanja”). U odluci se zaključuje da uvjeti za „nesposobnost plaćanja” nisu ispunjeni i stoga se novčana kazna ne smanjuje na toj osnovi.

3.   ZAKLJUČAK

(16)

Na temelju članka 23. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1/2003 izriču se sljedeće kazne:   za povredu u Italiji: a) Coopbox Group S.p.A. i CCPL S.c., solidarno: 4 627 000 EUR.   za povredu u jugozapadnoj Europi: a) CCPL S.c.: 4 010 000 EUR.   za povredu u srednjoj i istočnoj Europi: a) Coopbox Eastern s.r.o. i CCPL S.c., solidarno: 789 000 EUR; b) Coopbox Eastern s.r.o.: 15 000 EUR.

---

(1)  SL L 1, 4.1.2003., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 411/2004 (SL L 68, 6.3.2004., str. 1.).

(2)  Ti su subjekti CCPL S.c., Coopbox Group S.p.A., Poliemme S.r.l., Coopbox Hispania S.l.u. i Coopbox Eastern s.r.o.

(3)  SL C 210, 1.9.2006., str. 2.

Izmjene Sporazuma među državama EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda

(2021/C 245/13)

Sporazum o izmjeni Protokola 9. uz Sporazum među državama EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda, potpisan u Bruxellesu 18. studenoga 2020., stupio je na snagu 22. prosinca 2020. i primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Taj Sporazum i ažurirana pročišćena verzija Sporazuma među državama EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda objavljeni su na internetskim stranicama Tajništva EFTA-e.

Dostupni su na sljedećim poveznicama:

https://www.efta.int/Agreement-Annexes-and-Protocols-2477

i

https://www.efta.int/legal-texts/the-surveillance-and-court-agreement/amendments-protocol-9

Državne potpore – odluka o nepodnošenju prigovora

(2021/C 245/14)

Nadzorno tijelo EFTA-e ne podnosi prigovor na sljedeću mjeru državne potpore:

Datum donošenja odluke	10. ožujka 2021.
Broj predmeta	86460
Broj odluke	016/21/COL
Država EFTA-e	Norveška
Regija	Cijelo područje Norveške
Naziv (i/ili ime korisnika)	Izmjene programa dodjele bespovratnih sredstava poduzetnicima koji su pretrpjeli znatan gubitak prometa zbog izbijanja bolesti COVID-19
Pravna osnova	Zakon o privremenom programu dodjele bespovratnih sredstava poduzetnicima koji su pretrpjeli znatan gubitak prometa nakon kolovoza 2020.
Vrsta mjere	Program
Cilj	Naknada poduzetnicima za štetu koju su pretrpjeli zbog izbijanja bolesti COVID-19 u svrhu očuvanja radnih mjesta i bržeg oporavka gospodarstva nakon krize
Vrsta potpore	Bespovratna sredstva
Proračun	Prije izmjene procijenjeni maksimalan utjecaj na proračun razdoblja od 1. rujna 2020. do 28. veljače 2021. iznosio je 5 milijardi NOK. Riječ je o iznosu povrh maksimalnog procijenjenog utjecaja na proračun od 30 milijardi NOK za razdoblje od 1. ožujka do 31. kolovoza 2020. Norveška tijela procjenjuju da će izmjena faktora prilagodbe za siječanj i veljaču 2021. utjecati na povećanje procijenjenog utjecaja na proračun od 125 milijuna NOK.
Intenzitet	100 %
Trajanje	Prethodno produljenim programom pokrivaju se gubici ostvareni od 1. rujna 2020. do, uključivo, 28. veljače 2021.
Gospodarski sektori	Svi sektori osim poduzetnika koji se bave vađenjem i proizvodnjom nafte te proizvodnjom, prijenosom, distribucijom električne energije i njezinom trgovinom te financijskih institucija, poduzetnika koji se prvenstveno bave ulaganjem, privatnih dječjih vrtića i zračnih prijevoznika
Naziv i adresa davatelja potpore	Centar za registre Brønnøysund Brønnøysundregistrene Postboks 900 N-8910 Brønnøysund NORVEŠKA

Vjerodostojan tekst odluke, iz kojeg su uklonjene sve povjerljive informacije, dostupan je na internetskim stranicama Nadzornog tijela EFTA-e: http://www.eftasurv.int/state-aid/state-aid-register/decisions/

PRESUDA SUDA

od 9. veljače 2021.

u predmetu E-1/20

Kerim protiv norveške vlade, koju zastupa Odbor za žalbe u području imigracije (Utlendingsnemnda – UNE)

(Sloboda kretanja – Direktiva 2004/38/EZ – zlouporaba – fiktivni brakovi – izvedena prava državljana trećih zemalja)

(2021/C 245/15)

U predmetu E-1/20, Kerim protiv norveške vlade, koju zastupa Odbor za žalbe u području imigracije (Utlendingsnemnda – UNE) – ZAHTJEV Sudu na temelju članka 34. Sporazuma između država EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda koji je podnio Vrhovni sud Norveške (Norges Høyesterett) u vezi s tumačenjem Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljanju izvan snage direktive 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ, a posebno njezina članka 7. stavka 1. točke (b) u vezi s njezinim člankom 7. stavkom 2. i člankom 35., Sud u sastavu Páll Hreinsson, predsjednik (sudac izvjestitelj), Per Christiansen i Bernd Hammermann, suci, presudio je 9. veljače 2021. kao u izreci:

1.

Da bi se utvrdilo postoji li fiktivni brak u smislu članka 35. Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, u okolnostima u kojima postoji opravdana sumnja u iskrenost dotičnog braka, nacionalna tijela moraju utvrditi, na temelju ispitivanja svakog pojedinog slučaja, da je barem jedan bračni drug stupio u brak prvenstveno s ciljem nepropisnog stjecanja prava bračnog druga državljanina treće zemlje na slobodno kretanje i boravište, a ne s ciljem sklapanja iskrenog braka.

2.

U svrhu utvrđivanja postojanja fiktivnog braka u smislu članka 35. Direktive 2004/38, u okolnostima u kojima postoji opravdana sumnja u iskrenost dotičnog braka, činjenice se moraju utvrditi i ocijeniti u potpunosti, što uključuje i uzimanje u obzir subjektivne namjere državljanina države članice EGP-a za stupanje u brak s državljaninom treće zemlje.

PRESUDA SUDA

od 25. veljače 2021.

u predmetu E-5/20

SMA SA i Société Mutuelle d’Assurance du Bâtiment et des Travaux Publics protiv Finanzmarktaufsicht Liechtenstein

(Odgovornost države – Direktiva 2009/138/EZ – obveze nadzora – odštetni zahtjevi – ugovaratelji i korisnici osiguranja)

(2021/C 245/16)

U predmetu E-5/20, SMA SA i Société Mutuelle d’Assurance du Bâtiment et des Travaux Publics protiv Finanzmarktaufsicht Liechtenstein – ZAHTJEV Sudu na temelju članka 34. Sporazuma među državama EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda koji je podnio Vrhovni sud Kneževine Lihtenštajn (Fürstlicher Oberster Gerichtshof) u vezi s tumačenjem Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II), posebno članaka 27. i 28. i direktiva koje su joj prethodile, Direktive 73/239/EEZ, Direktive 88/357/EEZ i Direktive 92/49/EEZ, Sud, u sastavu Páll Hreinsson, predsjednik, Per Christiansen (sudac izvjestitelj) i Bernd Hammermann, suci, presudio je 25. veljače 2021. kao u izreci:

Člancima 27. i 28. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II), Direktiva 73/239/EEZ, Direktiva 88/357/EEZ i Direktiva 92/49/EEZ ne dodjeljuju se nikakva izričita prava gospodarskim subjektima koji tvrde da su vjerovnici društava za osiguranje u okolnostima kakve su one glavnog postupka i ne mogu poslužiti kao temelj za podnošenje odštetnog zahtjeva protiv nadzornog tijela na temelju načela odgovornosti države.

Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz određenih čelika otpornih na koroziju podrijetlom iz Rusije i Turske

(2021/C 245/17)

Europska komisija („Komisija”) primila je pritužbu u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje ni0su članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), u kojoj se tvrdi da je uvoz određenih čelika otpornih na koroziju podrijetlom iz Rusije i Turske dampinški te da se njime nanosi šteta (2) industriji Unije.

1.   Pritužba

Pritužbu je 12. svibnja 2021. podnijelo društvo Eurofer („podnositelj pritužbe”). Zahtjev je upućen u ime industrije Unije koja proizvodi određene čelike otporne na koroziju u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe.

Otvorena verzija pritužbe i analiza razine potpore pritužbi koju su izrazili proizvođači iz Unije dostupne su u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama. U odjeljku 5.6. ove Obavijesti navedene su informacije o pristupu dokumentaciji za zainteresirane strane.

2.   Proizvod iz ispitnog postupka

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jesu plosnati valjani proizvodi od željeza ili legiranog čelika ili nelegiranog čelika; platirani ili prevučeni cinkom i/ili aluminijem i/ili magnezijem s pomoću vruće galvanizacije, neovisno o tome jesu li legirani silicijem; kemijski pasivirani; površinski neobrađeni ili površinski obrađeni uljenjem ili brtvljenjem; s masenim udjelom: ugljika ne većim od 0,5 %, aluminija ne većim od 1,1 %, niobija ne većim od 0,12 %, titanija ne većim od 0,17 % i vanadija ne većim od 0,15 %; koji se stavljaju na raspolaganje u obliku kolutova, rezanih ploča te uskih traka („proizvod iz ispitnog postupka”).

Isključeni su sljedeći proizvodi:

—	proizvodi od nehrđajućeg čelika, od silicijskog elektročelika te od brzoreznog čelika,

—	proizvodi koji su samo toplovaljani ili hladnovaljani (hladnoreducirani) i dalje neobrađeni.

Sve zainteresirane strane koje žele dostaviti informacije o opsegu proizvoda moraju to učiniti u roku od 10 dana od datuma objave ove Obavijesti (3).

3.   Tvrdnja o dampingu

Proizvod za koji se tvrdi da se prodaje po dampinškim cijenama proizvod je iz ispitnog postupka, podrijetlom iz Rusije i Turske („predmetne zemlje”), trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7210 41 00, ex 7210 49 00, ex 7210 61 00, ex 7210 69 00, ex 7210 90 80, ex 7212 30 00, ex 7212 50 61, ex 7212 50 69, ex 7212 50 90, ex 7225 92 00, ex 7225 99 00, ex 7226 99 30, ex 7226 99 70 (oznake TARIC: 7210410020, 7210410030, 7210490020, 7210490030, 7210610020, 7210610030, 7210690020, 7210690030, 7210908092, 7212300020, 7212300030, 7212506120, 7212506130, 7212506920, 7212506930, 7212509014, 7212509092, 7225920020, 7225920030, 7225990022, 7225990023, 7225990041, 7225990092, 7225990093, 7226993010, 7226993030, 7226997013, 7226997093, 7226997094). Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe. Opseg ovog ispitnog postupka podliježe definiciji proizvoda iz ispitnog postupka iz odjeljka 2.

Tvrdnja o dampingu iz predmetnih zemalja temelji se na usporedbi domaće cijene s izvoznom cijenom proizvoda iz ispitnog postupka (na razini franko tvornica) pri prodaji za izvoz u Uniju.

Dampinške marže izračunane na temelju te usporedbe znatne su za sve predmetne zemlje.

4.   Tvrdnja o šteti i uzročno-posljedičnoj vezi

Podnositelj pritužbe dostavio je dokaze da se uvoz proizvoda iz ispitnog postupka iz predmetnih zemalja ukupno povećao u smislu apsolutne vrijednosti i u smislu tržišnog udjela.

Dokazi koje je dostavio podnositelj pritužbe upućuju na to da su obujam i cijene uvezenog proizvoda iz ispitnog postupka među ostalim negativno utjecali na prodane količine, visinu naplaćenih cijena i tržišni udio industrije Unije, što je dovelo do znatnih štetnih učinaka na ukupne rezultate i financijsku situaciju industrije Unije.

5.   Postupak

Nakon obavješćivanja država članica Komisija je utvrdila da su predstavnici industrije Unije podnijeli pritužbu ili da je pritužba podnesena u njihovo ime i da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje postupka, te stoga pokreće ispitni postupak u skladu s člankom 5. osnovne uredbe.

Ispitnim postupkom utvrdit će se prodaje li se predmetni proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetnih zemalja po dampinškim cijenama te je li dampinškim uvozom nanesena šteta industriji Unije.

Ako je zaključak potvrdan, ispitnim postupkom utvrdit će se bi li uvođenje mjera bilo protivno interesima Unije u skladu s člankom 21. osnovne uredbe.

Komisija također skreće pozornost strana da je objavljena Obavijest (4) o posljedicama izbijanja bolesti COVID-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke koja bi se mogla primjenjivati na ovaj postupak.

5.1.    Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvatit će se razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvatit će se razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

5.2.    Primjedbe na pritužbu i na pokretanje ispitnog postupka

Sve zainteresirane strane koje žele iznijeti primjedbe o pritužbi (uključujući pitanja koja se odnose na štetu i uzročnost) ili o bilo kojem aspektu povezanom s pokretanjem ispitnog postupka (uključujući razinu potpore pritužbi) moraju to učiniti u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti.

Zahtjev za saslušanje u vezi s pokretanjem ispitnog postupka mora se podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti.

5.3.    Postupak za utvrđivanje dampinga

Proizvođači izvoznici (5) proizvoda iz ispitnog postupka iz predmetnih zemalja pozivaju se na sudjelovanje u ispitnom postupku Komisije.

5.3.1.   Proizvođači izvoznici obuhvaćeni ispitnim postupkom

5.3.1.1.   Postupak odabira proizvođača izvoznika koji će biti predmet ispitnog postupka u predmetnim zemljama

(a)   Odabir uzorka

S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika u predmetnim zemljama koji bi mogli biti obuhvaćeni ovim postupkom te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija može broj proizvođača izvoznika koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru odabirom uzorka. Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban te, ako jest, odabrati uzorak, svi proizvođači izvoznici ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime pozivaju se da Komisiji dostave informacije o svojim društvima u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti. Te se informacije moraju dostaviti putem internetske stranice TRON.tdi („TRON”) na sljedećoj adresi: https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/tdi/form/AD682_SAMPLING_FORM_FOR_EXPORTING_PRODUCER. Informacije o pristupu internetskoj stranici TRON nalaze se u odjeljcima 5.6. i 5.8. u nastavku.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za odabir uzorka proizvođača izvoznika, Komisija je kontaktirala i s tijelima predmetnih zemalja te može kontaktirati sa svim poznatim udruženjima proizvođača izvoznika.

Ako je odabir uzorka potreban, proizvođači izvoznici mogu se odabrati na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. Komisija će o društvima odabranima u uzorak obavijestiti sve poznate proizvođače izvoznike, tijela predmetnih zemalja i udruženja proizvođača izvoznika, ako je potrebno preko tijela predmetnih zemalja.

Nakon što Komisija zaprimi potrebne informacije za odabir uzorka proizvođača izvoznika, obavijestit će predmetne strane o svojoj odluci o njihovu uključenju u uzorak. Proizvođači izvoznici u uzorku morat će dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 30 dana od datuma priopćenja odluke o njihovu uključenju u uzorak, osim ako je određeno drukčije.

U dokumentaciju koja se daje na uvid zainteresiranim stranama Komisija će dodati bilješku o odabiru uzorka. Sve primjedbe na odabir uzorka moraju biti zaprimljene u roku od tri dana od datuma priopćenja odluke o odabiru uzorka.

Primjerak upitnika za proizvođače izvoznike dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2531).

Upitnik će biti dostupan i svim poznatim udruženjima proizvođača izvoznika i tijelima predmetnih zemalja.

Ne dovodeći u pitanje moguću primjenu članka 18. osnovne uredbe, za proizvođače izvoznike koji su pristali na to da ih se uključi u uzorak, ali nisu u njega uključeni, smatrat će se da surađuju („proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak”). Ne dovodeći u pitanje odjeljak 5.3.1.1.(b) u nastavku, antidampinška pristojba koja se može primijeniti na uvoz od proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak ne smije prelaziti ponderiranu prosječnu dampinšku maržu utvrđenu za proizvođače izvoznike u uzorku (6).

(b)   Pojedinačna dampinška marža za proizvođače izvoznike koji nisu uključeni u uzorak

U skladu s člankom 17. stavkom 3. osnovne uredbe, proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, mogu zatražiti da Komisija utvrdi njihove pojedinačne dampinške marže. Proizvođači izvoznici koji žele podnijeti zahtjev za pojedinačnu dampinšku maržu moraju ispuniti upitnik te ga propisno ispunjenog vratiti u roku od 30 dana od datuma obavijesti o odabiru uzorka, osim ako je određeno drukčije. Primjerak upitnika za proizvođače izvoznike dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2531). Komisija će ispitati može li se proizvođačima izvoznicima koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, odobriti pojedinačna pristojba u skladu s člankom 9. stavkom 5. osnovne uredbe.

Međutim, napominje se da Komisija ne mora odrediti pojedinačnu dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, i koji je zatraže ako je, primjerice, broj proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak toliki da bi određivanje pojedinačne dampinške marže bilo neopravdano opterećenje i onemogućilo pravovremeni završetak ispitnog postupka.

5.3.2.   Ispitivanje nepovezanih uvoznika (7) (8)

Nepovezani uvoznici koji proizvode iz ispitnog postupka uvoze iz predmetnih zemalja u Uniju pozivaju se na sudjelovanje u ovom ispitnom postupku.

S obzirom na velik broj nepovezanih uvoznika koji bi mogli biti obuhvaćeni ovim postupkom te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija može broj nepovezanih uvoznika koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru odabirom uzorka. Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban te, ako jest, odabrati uzorak, svi nepovezani uvoznici ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime pozivaju se da Komisiji dostave informacije o svojim društvima koje se traže u Prilogu ovoj Obavijesti u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za odabir uzorka nepovezanih uvoznika, Komisija može kontaktirati i sa svim poznatim udruženjima uvoznika.

Ako je odabir uzorka potreban, uvoznici se mogu odabrati na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju.

Nakon što Komisija zaprimi potrebne informacije za odabir uzorka, obavijestit će predmetne stranke o svojoj odluci o uzorku uvoznika. Komisija će u dokumentaciju koja se daje na uvid zainteresiranim stranama dodati i bilješku o odabiru uzorka. Sve primjedbe na odabir uzorka moraju biti zaprimljene u roku od tri dana od datuma priopćenja odluke o odabiru uzorka.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za svoj ispitni postupak, Komisija će upitnike staviti na raspolaganje nepovezanim uvoznicima u uzorku. Te stranke moraju dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 30 dana od datuma obavijesti o odabiru uzorka, osim ako je određeno drukčije.

Primjerak upitnika za uvoznike dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2531).

5.4.    Postupak utvrđivanja štete i ispitivanja proizvođača iz Unije

Šteta se utvrđuje na temelju pozitivnih dokaza i obuhvaća objektivnu provjeru obujma dampinškog uvoza, njegova učinka na cijene na tržištu Unije i posljedičnog utjecaja takvog uvoza na industriju Unije. Kako bi se utvrdilo je li industriji Unije nanesena šteta, proizvođači iz Unije koji proizvode proizvod iz ispitnog postupka pozivaju se na sudjelovanje u ispitnom postupku Komisije.

S obzirom na velik broj predmetnih proizvođača iz Unije te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija je odlučila broj proizvođača iz Unije koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru odabirom uzorka. Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

Komisija je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Pojedinosti su dostupne u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama. Zainteresirane strane pozivaju se da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Osim toga, ostali proizvođači iz Unije ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime koji smatraju da postoje razlozi za njihovo uključenje u uzorak moraju kontaktirati s Komisijom u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti. Sve primjedbe u vezi s privremenim uzorkom moraju se dostaviti u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije.

Komisija će o društvima odabranima u uzorak obavijestiti sve proizvođače i udruženja proizvođača iz Unije koji su joj poznati.

Proizvođači iz Unije u uzorku morat će dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 30 dana od datuma priopćenja odluke o njihovu uključenju u uzorak, osim ako je određeno drukčije.

Primjerak upitnika za proizvođače iz Unije dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2531).

5.5.    Postupak utvrđivanja interesa Unije

Ako se utvrdi postojanje dampinga i time nanesene štete, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe donosi se odluka o tome bi li donošenje antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije. Proizvođači iz Unije, uvoznici i njihova predstavnička udruženja, korisnici i njihova predstavnička udruženja, sindikati i organizacije koje zastupaju potrošače pozivaju se da Komisiji dostave informacije o tome bi li uvođenje mjera bilo protivno interesima Unije. Kako bi sudjelovale u ispitnom postupku, organizacije koje zastupaju potrošače moraju dokazati da postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz ispitnog postupka.

Informacije u vezi s utvrđivanjem interesa Unije moraju se dostaviti u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije. Te informacije mogu se dostaviti u slobodnom obliku ili ispunjavanjem upitnika koji je pripremila Komisija. Primjerak upitnika, uključujući upitnik za korisnike proizvoda iz ispitnog postupka dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2531). Informacije dostavljene u skladu s člankom 21. osnovne uredbe uzimaju se u obzir samo ako su u trenutku dostavljanja potkrijepljene činjeničnim dokazima.

5.6.    Zainteresirane strane

Kako bi sudjelovale u ispitnom postupku, zainteresirane strane, kao što su proizvođači izvoznici, proizvođači iz Unije, uvoznici i njihova predstavnička udruženja, korisnici i njihova predstavnička udruženja, sindikati te organizacije koje zastupaju potrošače, moraju dokazati da postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz ispitnog postupka.

Proizvođači izvoznici, proizvođači iz Unije, uvoznici i predstavnička udruženja koji su na raspolaganje stavili informacije u skladu s postupcima opisanima u odjeljcima 5.3., 5.4. i 5.5. smatrat će se zainteresiranim stranama ako postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz ispitnog postupka.

Druge osobe moći će sudjelovati u ispitnom postupku kao zainteresirane strane tek od trenutka kada se jave i uz uvjet da postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz ispitnog postupka. Status zainteresirane strane ne dovodi u pitanje primjenu članka 18. osnovne uredbe.

Pristup dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama moguć je putem internetske stranice TRON.tdi na sljedećoj adresi: https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI. Slijedite upute na stranici da biste joj mogli pristupiti (9).

5.7.    Mogućnost saslušanja pred ispitnim službama Komisije

Sve zainteresirane strane mogu zatražiti saslušanje pred ispitnim službama Komisije.

Svi zahtjevi za saslušanje moraju se podnijeti u pisanom obliku i moraju sadržavati razloge za njihovo podnošenje, kao i sažetak pitanja o kojima zainteresirana strana želi raspravljati tijekom saslušanja. Saslušanje se ograničava na pitanja koja su zainteresirane strane unaprijed iznijele u pisanom obliku.

Rokovi za saslušanje su sljedeći:

—	Za sva saslušanja koja će se odvijati prije roka za uvođenje privremenih mjera zahtjev treba podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti. Saslušanje se obično održava u roku od 60 dana od datuma objave ove Obavijesti.

—	Nakon faze privremenih nalaza zahtjev bi trebalo podnijeti u roku od pet dana od datuma objave privremenih nalaza ili informativnog dokumenta. Saslušanje se obično održava u roku od 15 dana od datuma obavijesti o objavi ili datuma informativnog dokumenta.

—

U fazi utvrđivanja konačnih nalaza zahtjev bi trebalo podnijeti u roku od tri dana od datuma konačne objave. Saslušanje se obično održava u roku za dostavu primjedbi na konačnu objavu. U slučaju dodatne konačne objave zahtjev bi trebalo podnijeti odmah nakon primitka te dodatne konačne objave. Saslušanje se obično održava u roku za dostavu primjedbi na tu objavu.

Utvrđeni vremenski rok ne dovodi u pitanje pravo službi Komisije da prihvate saslušanje izvan roka u propisno opravdanim slučajevima ni pravo Komisije da uskrati saslušanje u propisno opravdanim slučajevima. Ako službe Komisije odbiju zahtjev za saslušanje, predmetna stranka bit će obaviještena o razlozima tog odbijanja.

Saslušanja u načelu neće služiti izlaganju činjeničnih informacija koje još nisu unesene u dokumentaciju. Međutim, u interesu dobrog upravljanja te kako bi službe Komisije mogle ostvariti napredak u provedbi ispitnog postupka, zainteresirane strane mogu se pozvati da dostave nove činjenične informacije nakon saslušanja.

5.8.    Upute za dostavu podnesaka i ispunjenih upitnika te korespondenciju

Informacije dostavljene Komisiji u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite ne smiju podlijegati autorskim pravima. Prije nego što Komisiji dostave informacije i/ili podatke koji podliježu autorskim pravima treće strane, zainteresirane strane moraju zatražiti posebno dopuštenje od nositelja autorskih prava kojim se Komisiji izričito dopušta a) upotreba informacija i podataka u svrhu ovog postupka trgovinske zaštite i b) pružanje informacija i/ili podataka zainteresiranim stranama u ovom ispitnom postupku u obliku kojim im se omogućuje ostvarivanje prava na obranu.

Svi podnesci (uključujući informacije koje se traže u ovoj Obavijesti), ispunjeni upitnici i korespondencija zainteresiranih strana za koje se zahtijeva povjerljivo postupanje, moraju imati oznaku „Sensitive” (10). Strane koje dostavljaju informacije tijekom ovog ispitnog postupka pozivaju se da obrazlože svoj zahtjev za povjerljivo postupanje.

Stranke koje dostavljaju informacije s oznakom „Sensitive” dužne su u skladu s člankom 19. stavkom 2. osnovne uredbe dostaviti sažetke tih informacija u verziji koja nije povjerljiva s oznakom „For inspection by interested parties” (na uvid zainteresiranim stranama). Ti sažeci trebali bi biti dovoljno detaljni da se može razumjeti bit informacija koje su dostavljene kao povjerljive.

Ako stranka koja dostavlja povjerljive informacije ne navede dobar razlog za traženje povjerljivog postupanja ili ne dostavi sažetak u verziji koja nije povjerljiva, u traženom obliku i tražene kvalitete, Komisija te informacije ne mora uzeti u obzir, osim ako se iz odgovarajućih izvora može na zadovoljavajući način dokazati da su te informacije točne.

Zainteresirane strane pozivaju se da sve podneske i zahtjeve dostave putem stranice TRON.tdi (https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI), uključujući skenirane punomoći i potvrde. Uporabom stranice TRON.tdi ili e-pošte zainteresirane strane izražavaju svoju suglasnost s pravilima koja se primjenjuju na elektroničke podneske, sadržanima u dokumentu „KORESPONDENCIJA S EUROPSKOM KOMISIJOM U PREDMETIMA TRGOVINSKE ZAŠTITE” objavljenom na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/june/tradoc_148003.pdf. Zainteresirane strane moraju navesti svoje ime, adresu, broj telefona i valjanu e-adresu te osigurati da je dostavljena e-adresa ispravna službena e-adresa koja se svakodnevno provjerava. Nakon što primi podatke za kontakt, Komisija će sa zainteresiranim stranama komunicirati isključivo putem stranice TRON.tdi ili e-poštom, osim ako one izričito zatraže da sve dokumente Komisije primaju nekim drugim sredstvom komunikacije ili ako vrsta dokumenta zahtijeva slanje preporučenom poštom. Dodatna pravila i informacije o korespondenciji s Komisijom, uključujući načela koja se primjenjuju na podneske poslane putem stranice TRON.tdi i e-poštom, zainteresirane strane mogu pronaći u prethodno navedenim uputama za komunikaciju sa zainteresiranim stranama.

Adresa Komisije za korespondenciju:

European Commission

Directorate-General for Trade

Directorate G

Office: CHAR 04/039

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-adresa za pitanja povezana s dampingom u Rusiji:

TRADE-AD682-CRS-DUMPING-Russia@ec.europa.eu

E-adresa za pitanja povezana s dampingom u Turskoj:

TRADE-AD682-CRS-DUMPING-Turkey@ec.europa.eu

E-adresa za pitanja povezana s aspektima štete i interesa Unije:

TRADE-AD682-CRS-INJURY@ec.europa.eu

6.   Vremenski okvir ispitnog postupka

Ispitni postupak zaključit će se, u skladu s člankom 6. stavkom 9. osnovne uredbe u roku od obično 13, ali ne više od 14 mjeseci, od datuma objave ove Obavijesti. U skladu s člankom 7. stavkom 1. osnovne uredbe, privremene mjere mogu se u pravilu uvesti ne kasnije od sedam mjeseci, ali u svakom slučaju najkasnije osam mjeseci od objave ove Obavijesti.

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe, Komisija će dostaviti informacije o planiranom uvođenju privremenih pristojbi četiri tjedna prije uvođenja privremenih mjera. Zainteresirane strane imat će tri radna dana za podnošenje pisanih primjedbi na točnost izračuna.

U slučajevima kada Komisija ne namjerava uvesti privremene pristojbe već nastaviti ispitni postupak, zainteresirane strane bit će obaviještene o neuvođenju pristojbi informativnim dokumentom četiri tjedna prije isteka roka iz članka 7. stavka 1. osnovne uredbe.

Zainteresiranim stranama bit će dan rok od 15 dana za dostavu pisanih primjedbi na privremene nalaze ili informativni dokument te rok od 10 dana za dostavu pisanih primjedbi na konačne nalaze, osim ako je određeno drukčije. Ako je primjenjivo, u dodatnoj konačnoj objavi bit će naveden rok u kojem zainteresirane strane trebaju podnijeti pisane primjedbe.

7.   Dostavljanje informacija

U pravilu zainteresirane strane mogu dostaviti informacije samo u rokovima navedenima u odjeljcima 5. i 6. ove Obavijesti. Dostavljanje drugih informacija koje nisu obuhvaćene tim odjeljcima trebalo bi biti u skladu sa sljedećim rasporedom:

—	Sve informacije za fazu privremenih nalaza treba dostaviti u roku od 70 dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije.

—

Osim ako je određeno drukčije, zainteresirane strane ne smiju dostaviti nove činjenične informacije nakon roka za dostavu primjedbi na objavu privremenih nalaza ili na informativni dokument u fazi utvrđivanja privremenih nalaza. Nakon tog roka zainteresirane strane smiju dostaviti nove činjenične informacije samo ako mogu dokazati da su te nove činjenične informacije nužne da bi se osporili činjenični navodi koje su iznijele druge zainteresirane strane i ako se te nove činjenične informacije mogu provjeriti unutar razdoblja raspoloživog za pravovremeni završetak ispitnog postupka.

—	Radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija neće prihvatiti podneske zainteresiranih strana nakon isteka roka za dostavu primjedbi na konačnu objavu ili, ako je primjenjivo, nakon isteka roka za dostavu primjedbi na dodatnu konačnu objavu.

8.   Mogućnost dostave primjedbi na podneske drugih strana

Kako bi se zajamčila prava na obranu, zainteresirane strane trebale bi imati mogućnost iznošenja primjedbi na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane. Zainteresirane strane pritom smiju iznositi primjedbe samo na pitanja iz podnesaka drugih zainteresiranih strana i ne smiju postavljati nova pitanja.

Te bi primjedbe trebalo dostaviti u skladu sa sljedećim rokovima:

—	Sve primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane prije roka za uvođenje privremenih mjera treba dostaviti najkasnije 75. dan od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije.

—	Primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane kao odgovor na objavu privremenih nalaza ili informativnog dokumenta treba dostaviti u roku od sedam dana od isteka roka za dostavu primjedbi na privremene nalaze ili informativni dokument, osim ako je određeno drukčije.

—

Primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane kao odgovor na konačnu objavu trebalo bi dostaviti u roku od tri dana od isteka roka za dostavu primjedbi na konačnu objavu, osim ako je određeno drukčije. U slučaju dodatne konačne objave, primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane kao odgovor na tu objavu trebalo bi dostaviti u roku od jednog dana od isteka roka za dostavu primjedbi na tu objavu, osim ako je određeno drukčije.

Navedeni rokovi ne dovode u pitanje pravo Komisije da zatraži dodatne informacije od zainteresiranih strana u propisno opravdanim slučajevima.

9.   Produljenje rokova navedenih u ovoj Obavijesti

Svako produljenje rokova predviđenih u ovoj Obavijesti može se zatražiti samo u iznimnim okolnostima te će se odobriti samo ako je propisno opravdano na temelju valjanog razloga.

U svakom slučaju, produljenje roka za odgovor na upitnike obično je ograničeno na tri dana, a u pravilu ne prelazi sedam dana.

U pogledu rokova za dostavljanje drugih informacija navedenih u Obavijesti o pokretanju postupka, produljenja će biti ograničena na tri dana, osim u dokazano iznimnim okolnostima.

10.   Nesuradnja

Ako zainteresirana strana odbije odobriti pristup potrebnim informacijama ili ih ne dostavi u roku ili ako znatno ometa ispitni postupak, privremeni ili konačni nalazi, bili pozitivni ili negativni, mogu se donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

Ako se utvrdi da je zainteresirana strana dostavila lažne ili obmanjujuće informacije, te se informacije ne moraju uzeti u obzir i mogu se upotrijebiti raspoloživi podaci.

Ako zainteresirana strana ne surađuje ili surađuje samo djelomično te se stoga nalazi temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, ishod za tu stranu može biti manje povoljan nego što bi bio da je surađivala.

Nedostavljanje odgovora u elektroničkom obliku ne smatra se nesuradnjom, pod uvjetom da zainteresirana strana dokaže da bi dostavljanje odgovora u traženom obliku dovelo do nepotrebnog dodatnog opterećenja ili neopravdanog dodatnog troška. U tom slučaju zainteresirana strana trebala bi o tome odmah obavijestiti Komisiju.

11.   Službenik za saslušanje

Zainteresirane strane mogu zatražiti intervenciju službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima. Službenik za saslušanje ispituje zahtjeve za pristup dokumentaciji, sporove povezane s povjerljivošću dokumenata, zahtjeve za produljenje rokova i sve druge zahtjeve povezane s pravima na obranu zainteresiranih strana i trećih strana koji se mogu podnijeti tijekom postupka.

Službenik za saslušanje može organizirati saslušanja sa zainteresiranim stranama i službama Komisije te posredovati među njima kako bi osigurao da zainteresirane strane u potpunosti ostvaruju svoja prava na obranu. Zahtjevi za saslušanje pred službenikom za saslušanje podnose se u pisanom obliku i trebali bi sadržavati razloge za njihovo podnošenje. Službenik za saslušanje ispitat će razloge za podnošenje zahtjevâ. Ta bi se saslušanja trebala održati samo ako pitanja nisu pravodobno riješena sa službama Komisije.

Zainteresirane strane pozivaju se da poštuju rokove utvrđene u odjeljku 5.7. ove Obavijesti i u pogledu intervencija službenika za saslušanje, uključujući saslušanja. Svi zahtjevi moraju se podnijeti pravovremeno i žurno kako se ne bi ugrozilo uredno odvijanje postupka. U tu svrhu zainteresirane strane trebale bi zatražiti intervenciju službenika za saslušanje u najkraćem roku nakon nastanka događaja koji opravdava takvu intervenciju. Službenik za saslušanje ispitat će razloge zahtjevâ za intervenciju, prirodu postavljenih pitanja i utjecaj tih pitanja na pravo na obranu, vodeći računa o interesu dobrog upravljanja i pravovremenom završetku ispitnog postupka.

Dodatne informacije i podatke za kontakt zainteresirane strane mogu pronaći na stranicama službenika za saslušanje na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://ec.europa.eu/trade/trade-policy-and-you/contacts/hearing-officer/.

12.   Obrada osobnih podataka

Osobni podaci prikupljeni u ovom ispitnom postupku obrađuju se u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

Obavijest o zaštiti podataka kojom se pojedinci obavješćuju o obradi osobnih podataka u okviru djelovanja Komisije u području trgovinske zaštite dostupna je na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://ec.europa.eu/trade/policy/accessing-markets/trade-defence/.

---

(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Opći termin „šteta” odnosi se na materijalnu štetu te na prijetnju materijalne štete ili materijalno zaostajanje u razvoju industrije, kako je utvrđeno člankom 3. stavkom 1. osnovne uredbe.

(3)  Upućivanja na objavu ove Obavijesti upućivanja su na objavu ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije.

(4)  O posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (SL C 86, 16.3.2020., str. 6.).

(5)  Proizvođač izvoznik svako je društvo u predmetnim zemljama koje proizvodi i izvozi proizvod iz ispitnog postupka na tržište Unije, bilo izravno ili preko treće strane, uključujući svako njegovo povezano društvo uključeno u proizvodnju, domaću prodaju ili izvoz proizvoda iz ispitnog postupka.

(6)  U skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe, ne uzimaju se u obzir nulte ni de minimis marže te marže utvrđene u slučajevima iz članka 18. osnovne uredbe.

(7)  Ovaj odjeljak obuhvaća samo uvoznike koji nisu povezani s proizvođačima izvoznicima. Uvoznici koji su povezani s proizvođačima izvoznicima moraju ispuniti Prilog I. upitniku za te proizvođače izvoznike. U skladu s člankom 127. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije, dvije se osobe smatraju međusobno povezanima: (a) ako je jedna osoba rukovoditelj ili direktor u poduzeću druge osobe; (b) ako su pravno priznati poslovni partneri; (c) ako su u odnosu poslodavca i posloprimca; (d) ako treća osoba izravno ili neizravno posjeduje, kontrolira ili drži 5 % ili više udjela ili dionica s pravom glasa obiju osoba; (e) ako jedna osoba izravno ili neizravno kontrolira drugu; (f) ako obje osobe izravno ili neizravno kontrolira treća osoba; (g) ako zajedno izravno ili neizravno kontroliraju treću osobu; ili (h) ako su članovi iste obitelji (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.). Osobe se smatraju članovima iste obitelji samo ako su u bilo kojem od sljedećih odnosa: i. suprug i supruga, ii. roditelj i dijete, iii. brat i sestra (i polubrat i polusestra), iv. djed ili baka i unuk ili unuka, v. ujak ili ujna / tetak ili tetka / stric ili strina i nećak ili nećakinja, vi. roditelj supružnika i zet ili snaha, vii. šurjak ili šurjakinja. U skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije, „osoba” znači fizička osoba, pravna osoba i svako udruženje osoba koje nije pravna osoba, ali kojem pravo Unije ili nacionalno pravo priznaje sposobnost poduzimanja pravnih radnji (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(8)  Podaci koje dostave nepovezani uvoznici mogu se osim za utvrđivanje dampinga upotrebljavati i za ostale aspekte ispitnog postupka.

(9)  U slučaju tehničkih problema obratite se uredu za podršku Trade Service Desk e-poštom na trade-service-desk@ec.europa.eu ili telefonom na +32 22979797.

(10)  Dokument s oznakom „Sensitive” dokument je koji se smatra povjerljivim u skladu s člankom 19. osnovne uredbe i člankom 6. Sporazuma WTO-a o provedbi članka VI. GATT-a iz 1994. (Sporazum o antidampingu). To je ujedno zaštićeni dokument u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(11)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10318 — Apollo Management/Verizon Media Group)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 245/18)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10252 — Transgourmet Group/General Markets Food Iberica)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 245/19)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10263 — Ardian/Deli Home)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 245/20)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 245/21)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1)

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„Etyek-Buda/Etyek-Budai”

PDO-HU-A1350-AM03

Datum obavijesti: 1. travnja 2021..

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Proširenje razgraničenog područja – Biatorbágy

(a)	Rubrike u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: — IV. Razgraničeno područje — VIII. Dodatni uvjeti

(b)	Rubrike u jedinstvenom dokumentu na koje se primjenjuje izmjena: — Razgraničeno zemljopisno područje — Dodatni uvjeti

(c)	Obrazloženje:

izmjena razgraničenog područja ne utječe na povezanost između područja proizvodnje i proizvoda jer se značajke područja upisanih u katastar vinograda podudaraju sa značajkama razgraničenog područja zaštićene oznake izvornosti (ZOI) Etyek-Buda. Zahvaljujući klasifikaciji vinogradarske regije i mogućnosti proizvodnje vina sa ZOI-jem Etyek-Buda ta se vina u Biatorbágyu mogu stavljati na tržište u višoj kategoriji kvalitete, što može poslužiti kao poticaj da se više proizvođača uključi na to tržište i da se proizvodi kvalitetnije vino, a moglo bi pridonijeti i razvoju lokalnog sektora turizma i ugostiteljstva.

2.   Proširenje razgraničenog područja – XII. okrug Budimpešte, zemljišna čestica br. 9597/1

(a)	Rubrike u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: — IV. Razgraničeno područje

(b)	Rubrike u jedinstvenom dokumentu na koje se primjenjuje izmjena: — Razgraničeno zemljopisno područje

(c)	Obrazloženje:

izmjena razgraničenog područja ne utječe na povezanost između područja proizvodnje i proizvoda jer se značajke područja upisanog u katastar vinograda podudaraju sa značajkama razgraničenog područja ZOI-ja Etyek-Buda.

3.   Proširenje razgraničenog područja – Aba, Seregélyes

(a)	Rubrike u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: — IV. Razgraničeno područje — VIII. Dodatni uvjeti

(b)	Rubrike u jedinstvenom dokumentu na koje se primjenjuje izmjena: — Razgraničeno zemljopisno područje — Dodatni uvjeti

(c)	Obrazloženje:

te dvije općine nalaze se na južnoj strani jezera Velence te imaju iste prirodne i klimatske uvjete i strukturu tla kao susjedne općine, koje su već uvrštene u specifikaciju proizvoda ZOI-ja Etyek-Buda. Izmjena razgraničenog područja ne utječe na povezanost između područja proizvodnje i proizvoda jer se značajke područja upisanog u katastar vinograda podudaraju sa značajkama razgraničenog područja ZOI-ja Etyek-Buda.

4.   Proširenje razgraničenog područja – Tabajd

(a)	Rubrike u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: — IV. Razgraničeno područje — VIII. Dodatni uvjeti

(b)	Rubrike u jedinstvenom dokumentu na koje se primjenjuje izmjena: — Razgraničeno zemljopisno područje — Dodatni uvjeti

(c)	Obrazloženje:

selo Tabajd i njegova upravna jedinica nalaze se u sjevernom dijelu županije Fejér. Na rubnim dijelovima općine izmjenjuju se valoviti brežuljci i nizine. Ondje vladaju izvrsni uvjeti za proizvodnju laganih, skladnih muškatnih vina i pjenušavih vina te drugih sorti bijelog vina. Izmjena razgraničenog područja ne utječe na povezanost između područja proizvodnje i proizvoda jer se značajke područja upisanog u katastar vinograda podudaraju sa značajkama razgraničenog područja ZOI-ja Etyek-Buda.

5.   Proširenje razgraničenog područja – Perbál

(a)	Rubrike u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: — IV. Razgraničeno područje — VIII. Dodatni uvjeti

(b)	Rubrike u jedinstvenom dokumentu na koje se primjenjuje izmjena: — Razgraničeno zemljopisno područje — Dodatni uvjeti

(c)	Obrazloženje:

Perbál se nalazi na obroncima Budimskog gorja i gorja Nyakas u kotlini Zsámbék. U toj se općini već stoljećima uzgaja grožđe za proizvodnju kvalitetnih vina.

Izmjena razgraničenog područja ne utječe na povezanost između područja proizvodnje i proizvoda jer se značajke područja upisanog u katastar vinograda podudaraju sa značajkama razgraničenog područja ZOI-ja Etyek-Buda.

6.   Dodavanje novih obronaka (Páty)

(a)	Rubrike u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: — IV. Razgraničeno područje

(b)	Rubrike u jedinstvenom dokumentu na koje se primjenjuje izmjena: — Razgraničeno zemljopisno područje

(c)	Obrazloženje:

na zahtjev općine Páty u specifikaciju proizvoda dodaje se pet obronaka (Hegyi-dűlő, Lövöldöző-hegy, Mézes-hegy, Nagy-hegy i Zsámbéki úti dűlő). Obronci Mézes-hegy i Nagy-hegy, koji čine najveći dio vinogradarskog područja Páty, imaju dugu tradiciju proizvodnje vina. Hegyi-dűlő i Lövöldöző-hegy smješteni su između impresivnih vinskih podruma područja Páty i Mézes-hegy, na blagom jugozapadnom obronku izvrsnog položaja. Zsámbéki úti dűlő blag je zapadni/jugozapadni obronak. Zbog uvrštavanja imena obronaka na kojima se proizvode ta odabrana vina na tržištu se mogu predstaviti kvalitetna vina s uže definiranog područja.

7.   Dodavanje novog obronka (Tök)

(a)	Rubrike u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: — IV. Razgraničeno područje

(b)	Rubrike u jedinstvenom dokumentu na koje se primjenjuje izmjena: — Razgraničeno zemljopisno područje

(c)	Obrazloženje:

na zahtjev zajednice proizvođača vina Nyakas u specifikaciju proizvoda dodaje se ime novog obronka (Felső-somos). Prije početka masovne proizvodnje obronak Somos/Felső-somos bio je podijeljen na male vinograde u privatnom vlasništvu. Taj je obronak razvrstan u razred I. u katastru vinograda. Ondje je 2015. ponovno zasađena vinova loza od koje se dobiva izvrsno grožđe za proizvodnju vina.

8.   Dodavanje novog obronka (Etyek)

(a)	Rubrike u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: — IV. Razgraničeno područje

(b)	Rubrike u jedinstvenom dokumentu na koje se primjenjuje izmjena: — Razgraničeno zemljopisno područje

(c)	Obrazloženje:

Tibor Báthori bio je sve do svoje smrti 2004. istaknuta figura u vinogradarskoj regiji Etyek-Buda. Učinio je mnogo za tu vinogradarsku regiju i njezina vina, posebno u promicanju sorte Etyek Chardonnay. Proglašen je vinogradarom godine 1992. U Etyeku je postavljena spomen-ploča u čast Tiboru Báthoriju i obronak smješten u dijelu planine Öreg-hegya u kojem se nalazio njegov podrum po njemu je nazvan Báthori-dűlő.

9.   Navođenje berbe na vinima sa ZOI-jem Etyek-Buda nije obvezno

(a)	Rubrike u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: — IV. Razgraničeno područje

(b)	Rubrike u jedinstvenom dokumentu na koje se primjenjuje izmjena: — Razgraničeno zemljopisno područje

(c)	Obrazloženje:

kako bi se smanjili utjecaji berbe. Mnogo je lakše osigurati dosljednu kvalitetu mješavine vina ako se ne navodi berba. Navođenje berbe ne mijenja utjecaj koji značajke područja proizvodnje imaju na proizvod, pa ta izmjena ne bi bitno promijenila prirodu vina sa ZOI-jem Etyek-Buda.

10.   Upotreba izraza „Velencei-tavi” [jezero Velence] ako se vina proizvode u okrugu Velence

(a)	Rubrike u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: — IV. Razgraničeno područje

(b)	Rubrike u jedinstvenom dokumentu na koje se primjenjuje izmjena: — Razgraničeno zemljopisno područje

(c)	Obrazloženje:

izrazom „Velencei-tavi” [jezero Velence] ne označava se novi proizvod, nego se njime zamjenjuje izraz „Velencei” [Velence] koji se dosad upotrebljavao. Taj novi izraz može se navesti na vinskim proizvodima koji su u skladu s pravilima iz specifikacije proizvoda i proizvode se od grožđa iz bilo koje općine zajednice proizvođača vina jezera Velence.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv

Etyek-Buda

Etyek-Budai

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla:

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.	Pjenušavo vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

4.   Opis vina

1.   Vino – bijelo

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja bijelih vina u rasponu je od zelenkastožute do zlatnožute. Ta su vina profinjena i imaju vrlo intenzivnu aromu s notama bijelog cvijeća (bazga, cvijet lipe i bagrem) i voćnim notama (breskve bijelog mesa). Njihovu svježu voćnost na nepcu dopunjuje izražena, no istodobno zrela i elegantna kiselost.

*

Za najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida vrijede granične vrijednosti utvrđene u zakonodavstvu EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	9
Najmanja ukupna kiselost:	4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

2.   Vino – svježe

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja tih bijelih vina u rasponu je od zelenkastožute do slamnatožute, a arome im se odlikuju svježinom i blagom voćnošću. Proizvode se miješanjem nekoliko sorti grožđa i odlikuje ih svježa, izražena, no istodobno zrela kiselost, dopunjena voćnošću.

*

Za najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida vrijede granične vrijednosti utvrđene u zakonodavstvu EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	9
Najmanja ukupna kiselost:	4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

3.   Vino – ružičasto

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja ružičastih vina u rasponu je od boje lososa do jarkocrvene. Imaju intenzivne, kompleksne arome s mirisima crvenog voća (kupine, maline). Na nepcu su voćna i svježa zahvaljujući zrelim kiselinama, u kombinaciji s elegantnim taninima.

*

Za najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida vrijede granične vrijednosti utvrđene u zakonodavstvu EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	9
Najmanja ukupna kiselost:	4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

4.   Vino – crno

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja crnih vina u rasponu je od grimizne do rubin-crvene. To su voćna vina s mirisima voća crvenog mesa (kupine, višnje, maline). Imaju blagi okus zbog srednjeg sadržaja tanina i srednje alkoholne jakosti. Kiseline su im dobro usklađene s voćnim okusima (kupine, maline, crni ribiz, crveni ribiz, višnja).

*

Za najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida vrijede granične vrijednosti utvrđene u zakonodavstvu EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	9
Najmanja ukupna kiselost:	4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	20
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

5.   Pjenušavo vino – bijelo

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Ta bljedozelena vina imaju kristalan sjaj i miris koji je uvijek svjež i blago aromatičan zahvaljujući raznolikosti sorti. Na nepcu prevladava zrela kisela struktura, a kiseline su svježe i hrskave, no istodobno prozračne i dopunjene tvrdom teksturom. Bijela pjenušava vina s oznakom Etyek-Buda imaju jedinstvenu kompleksnost aroma i okusa zahvaljujući raznolikosti sorti te snažnu kiselost koja je uvijek popraćena voćnim okusom.

*

Za najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida vrijede granične vrijednosti utvrđene u zakonodavstvu EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	9,5
Najmanja ukupna kiselost:	5 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

6.   Pjenušavo vino – ružičasto

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Vina nemaju mnogo komponenti boje, no uvijek imaju svijetlu boju lososa ili boju ljuske luka i sjajne, ljubičaste nijanse. Aromi pjenušavih vina s oznakom Etyek-Buda svojstvena je intenzivna voćnost crvenog voća (trešnja, višnja), koja je postojana na nepcu. Ružičasta pjenušava vina s oznakom Etyek-Buda imaju iznimno kiseo okus, koji se odlikuje zrelim kiselinama bez ikakvog traga gorčine ili oporosti.

*

Za najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida vrijede granične vrijednosti utvrđene u zakonodavstvu EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	9,5
Najmanja ukupna kiselost:	5 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

7.   Kvalitetno pjenušavo vino – bijelo

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijela kvalitetna pjenušava vina bljedozelene su boje sa zlatnožutim primjesama. Prevladavaju arome voća bijelog mesa (breskva, nektarina, jabuka, kruška, liči), koje su zbog dugotrajnog dozrijevanja dopunjene notama prženja koje podsjećaju na kekse. Iako imaju visok stupanj kiselosti, kiseline bijelih kvalitetnih pjenušavih vina s oznakom Etyek-Buda nisu reske i dobro se uklapaju u teksturu kvalitetnog pjenušavog vina. Bijela kvalitetna pjenušava vina s oznakom Etyek-Buda zadržavaju svoj kremasti okus, koji se razvija tijekom dozrijevanja, ali i prepoznatljiv okus voća bijelog mesa.

*

Za najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida vrijede granične vrijednosti utvrđene u zakonodavstvu EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	10
Najmanja ukupna kiselost:	4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

8.   Kvalitetno pjenušavo vino – ružičasto

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Ta vina imaju boju lososa s primjesama ružičaste i ljubičaste. Njihove srednje intenzivne arome voća crvenog mesa (trešnje, višnje, borovnice, kupine) dopunjene su notama prženog lješnjaka, koje nastaju tijekom dozrijevanja. Osim kiselosti, koja je glavna odlika tih vina, prevladavaju i okusi crvenog voća.

*

Za najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida vrijede granične vrijednosti utvrđene u zakonodavstvu EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	9,5
Najmanja ukupna kiselost:	4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

5.   Postupci proizvodnje vina

5.1.   Posebni enološki postupci

Ograničenje za određena vina

Relevantno ograničenje u proizvodnji vina

Kad je riječ o vinima, zabranjeno je obogaćivati ili zaslađivati bijela, ružičasta ili crna vina s oznakom „késői szüretelésű bor” [vino kasne berbe], „jégbor” [ledeno vino], „válogatott szüretelésű bor” [vino izborne berbe], „töppedt szőlőből készült bor” [vino proizvedeno od prosušenoga grožđa] ili s navedenim imenom obronka.

Kad je riječ o svježim vinima, mješavina mora uključivati najmanje dvije, a najviše četiri sorte.

Vinogradarska pravila

Postupak uzgoja

Metoda uzgoja:

za vinograde koji su zasađeni prije 1. kolovoza 2010. prihvatit će se oni u kojima se primjenjuje bilo koja metoda uzgoja odobrena u prošlosti sve dok u njima traje proizvodnja.

Za vinograde koji su zasađeni nakon 1. kolovoza 2010.: uzgoj u obliku kišobrana, kordonac Moser, kordonac Sylvoz, niski, srednje visoki i dvostrani kordonac, Guyot, uzgoj u obliku jednostruke zavjese, račvasti uzgoj i uzgojni oblik vaze.

Gustoća sadnje: za vinograde koji su zasađeni prije 1. kolovoza 2010. prihvatit će se oni u kojima se primjenjuje bilo koja gustoća sadnje odobrena u prošlosti sve dok u njima traje proizvodnja. Za vinograde koji su zasađeni nakon 1. kolovoza 2010.: najmanje 3 300 trsova po hektaru.

Način berbe: ručna i mehanička, osim za vina koja nose oznake „válogatott szüretelésű bor” [vino izborne berbe], „jégbor” [ledeno vino] ili „töppedt szőlőből készült bor” [vino proizvedeno od prosušenoga grožđa] ili za kvalitetna pjenušava vina s oznakom „crémant”, koja se mogu brati isključivo ručno.

Određivanje datuma berbe: datum početka berbe svake godine određuje Vijeće zajednica proizvođača vina vinske regije Etyek-Buda. Vijeće zajednica proizvođača vina objavljuje tu odluku u skladu sa svojim statutom.

Najmanji sadržaj šećera u grožđu (izražen u prirodnoj alkoholnoj jakosti i prema mađarskoj klasifikaciji mošta (MM))

Postupak uzgoja

Najmanji prirodni sadržaj šećera u grožđu (g/l):

—	za vina s navedenim imenom obronka: 193,6 g/l,

—	za vina koja pripadaju svježim vinima: 168,1,

—	u svim ostalim slučajevima: 151,5. Najmanja potencijalna alkoholna jakost grožđa (u % volumnog udjela), pri 20 °C:

—	za vina s navedenim imenom obronka: 11,5,

—	za vina koja pripadaju svježim vinima: 10,0,

—	u svim ostalim slučajevima: 9,0.

5.2.   Najveći prinosi

Vino, pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo vino – ručna i mehanička berba

100 hektolitara po hektaru

Vina s navedenim imenom obronka – ručna i mehanička berba

80 hektolitara po hektaru

Vino, pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo vino – ručna berba

13 600 kg grožđa po hektaru

Vino, pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo vino – mehanička berba

13 100 kg grožđa po hektaru

Vina s navedenim imenom obronka – ručna berba

11 000 kg grožđa po hektaru

Vina s navedenim imenom obronka – mehanička berba

10 500 kg grožđa po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Definicija razgraničenog područja:

sljedeća područja:

—	Budimpešta (XII. okrug, zemljišna čestica br. 9597/1, XXII. okrug – Budafok),

—	općine u Peštanskoj županiji: Biatorbágy, Budajenő, Budakeszi, Páty, Perbál, Pilisborosjenő, Üröm, Telki i Tök te

—	općine u županiji Fejér: Aba, Alcsútdoboz, Bicske, Csabdi, Etyek, Felcsút, Gárdony, Gyúró, Kajászó, Kápolnásnyék, Martonvásár, Nadap, Pákozd, Pázmánd, Seregélyes, Sukoró, Tabajd, Tordas, Vál i Velence

koja su razvrstana u razred I. ili II. u katastru vinograda.

7.   Glavna sorta (sorte) grožđa

budai – budai zöld

budai – zöld budai

budai – zöldfehér

budai – zöldszőlő

cabernet franc – cabernet

cabernet franc – carbonet

cabernet franc – carmenet

cabernet franc – gros cabernet

cabernet franc – gros vidur

cabernet franc – kaberne fran

cabernet sauvignon

chardonnay – chardonnay blanc

chardonnay – kereklevelű

chardonnay – morillon blanc

chardonnay – ronci bilé

chasselas – chasselas blanc

chasselas – chasselas dorato

chasselas – chasselas doré

chasselas – chrupka belia

chasselas – fehér fábiánszőlő

chasselas – fehér gyöngyszőlő

chasselas – fendant blanc

chasselas – saszla belaja

chasselas – weisser gutedel

cserszegi fűszeres

csókaszőlő

ezerfürtű

ezerjó – kolmreifler

ezerjó – korponai

ezerjó – szadocsina

ezerjó – tausendachtgute

ezerjó – tausendgute

ezerjó – trummertraube

furmint – furmint bianco

furmint – moslavac bijeli

furmint – mosler

furmint – posipel

furmint – som

furmint – szigeti

furmint – zapfner

gohér – guhér

gohér – körteszőlő

gohér – sárga gohér

gohér – török gohér

gohér – zöld gohér

hárslevelű – feuilles de tilleul

hárslevelű – garszleveljü

hárslevelű – lindeblättrige

hárslevelű – lipovina

irsai olivér – irsai

irsai olivér – muskat olivér

irsai olivér – zolotis

irsai olivér – zolotisztüj rannüj

juhfark – fehérboros

juhfark – lämmerschwantz

juhfark – mohácsi

juhfark – tarpai

kadarka – csetereska

kadarka – fekete budai

kadarka – gamza

kadarka – jenei fekete

kadarka – kadar

kadarka – kadarka negra

kadarka – negru moale

kadarka – szkadarka

kadarka – törökszőlő

karát

királyleányka – dánosi leányka

királyleányka – erdei sárga

királyleányka – feteasca regale

királyleányka – galbena de ardeal

királyleányka – königliche mädchentraube

királyleányka – königstochter

királyleányka – little princess

kék bakator

kékfrankos – blauer lemberger

kékfrankos – blauer limberger

kékfrankos – blaufränkisch

kékfrankos – limberger

kékfrankos – moravka

kéknyelű – blaustängler

kékoportó – blauer portugieser

kékoportó – modry portugal

kékoportó – portugais bleu

kékoportó – portugalske modré

kékoportó – portugizer

merlot

mátrai muskotály

olasz rizling – grasevina

olasz rizling – nemes rizling

olasz rizling – olaszrizling

olasz rizling – riesling italien

olasz rizling – risling vlassky

olasz rizling – taljanska grasevina

olasz rizling – welschrieslig

ottonel muskotály – miszket otonel

ottonel muskotály – muscat ottonel

ottonel muskotály – muskat ottonel

pinot blanc – fehér burgundi

pinot blanc – pinot beluj

pinot blanc – pinot bianco

pinot blanc – weissburgunder

pinot noir – blauer burgunder

pinot noir – kisburgundi kék

pinot noir – kék burgundi

pinot noir – kék rulandi

pinot noir – pignula

pinot noir – pino csernüj

pinot noir – pinot cernii

pinot noir – pinot nero

pinot noir – pinot tinto

pinot noir – rulandski modre

pinot noir – savagnin noir

pinot noir – spätburgunder

pintes

piros bakator – bakar rózsa

piros bakator – bakator rouge

piros bakator – bakatortraube

rajnai rizling – johannisberger

rajnai rizling – rheinriesling

rajnai rizling – rhine riesling

rajnai rizling – riesling

rajnai rizling – riesling blanc

rajnai rizling – weisser riesling

rizlingszilváni – müller thurgau

rizlingszilváni – müller thurgau bijeli

rizlingszilváni – müller thurgau blanc

rizlingszilváni – rivaner

rizlingszilváni – rizvanac

sauvignon – sauvignon bianco

sauvignon – sauvignon bijeli

sauvignon – sauvignon blanc

sauvignon – sovinjon

syrah – blauer syrah

syrah – marsanne noir

syrah – serine noir

syrah – shiraz

syrah – sirac

szürkebarát – auvergans gris

szürkebarát – grauburgunder

szürkebarát – graumönch

szürkebarát – pinot grigio

szürkebarát – pinot gris

szürkebarát – ruländer

sárfehér

sárga muskotály – moscato bianco

sárga muskotály – muscat blanc

sárga muskotály – muscat bélüj

sárga muskotály – muscat de frontignan

sárga muskotály – muscat de lunel

sárga muskotály – muscat lunel

sárga muskotály – muscat sylvaner

sárga muskotály – muscat zlty

sárga muskotály – muskat weisser

sárga muskotály – weiler

sárga muskotály – weisser

tramini – gewürtztraminer

tramini – roter traminer

tramini – savagnin rose

tramini – tramin cervené

tramini – traminer

tramini – traminer rosso

viognier

zefír

zengő

zenit

zweigelt – blauer zweigeltrebe

zweigelt – rotburger

zweigelt – zweigeltrebe

zöld szilváni – grüner sylvaner

zöld szilváni – silvanec zeleni

zöld szilváni – sylvánske zelené

zöld veltelíni – grüner muskateller

zöld veltelíni – grüner veltliner

zöld veltelíni – veltlinské zelené

zöld veltelíni – zöldveltelíni

8.   Opis povezanosti

8.1.   Vino, pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo vino – prirodni čimbenici

Razgraničeno područje za proizvodnju vina s oznakom Etyek-Buda nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Prekodunavskog sredogorja i prostire se od južnog dijela planina Gerecse do brda Velence i Budimskog gorja, na čijim se obroncima i visoravnima uzgaja grožđe. Područje proizvodnje nalazi se u sjevernom dijelu vinogradarske regije, na 47 stupnjeva geografske širine.

Na području Etyek-Buda prevladava smeđe šumsko tlo bogato vapnencem, koje je većim dijelom nastalo na vapnenačkoj podlozi.

Zbog toga što se nalazi na sjeveru i ima brežuljkast krajolik područje Etyek-Buda ima hladniju klimu od mađarskog prosjeka i srednju godišnju temperaturu od 9,5 do 10,5 °C. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 650 mm, od čega većina padne u vegetacijskom razdoblju.

Za klimu područja Etyek-Buda svojstven je stalni vjetar koji puše u cijeloj toj vinskoj regiji. Prevladava sjeverozapadni vjetar, koji u vinsku regiju kontinuirano donosi hladne zračne mase.

8.2.   Vino – ljudski čimbenici (1)

Vinogradarstvo i vinarstvo prisutni su na području Etyek-Buda još od vremena dinastije Arpadovića, a na razvoj sada tradicionalnih vinogradarskih i vinarskih postupaka uvelike su utjecali povijesni preokreti i naseljavanje različitih jezičnih manjina u toj regiji. Svaka etnička skupina donijela je svoju jedinstvenu vinogradarsku kulturu, čime je obogatila raznolikost područja Etyek-Buda. O toj raznolikosti najbolje svjedoči velik broj sorti koje se ondje uzgajaju i koje su se tijekom stoljeća prilagodile klimi te regije. Upotreba velikog broja sorti objašnjava se time što su lokalni proizvođači, koji su htjeli smanjiti utjecaje berbe, uspjeli proizvesti kvalitetnu sirovinu potrebnu za proizvodnju visokokvalitetnih vina.

Ključnu ulogu u razvoju raznolikosti sorti imali su prvi mađarski doseljenici. Oni su na područje Etyek-Buda donijeli sorte grožđa koje će lokalni proizvođači odabirati tijekom cijelog tisućljeća. Brojni potomci tih sorti i danas se uzgajaju u toj regiji, a prije svega Juhfark.

8.3.   Vino – ljudski čimbenici (2)

Nakon osmanske okupacije doseljenici koji su govorili njemački jezik donijeli su u tu regiju sortu crnog grožđa Kékoportó (na njemačkom „Portugieser”), a s njome i postupak maceracije za proizvodnju crnog vina.

Nakon epidemije filoksere lokalni su proizvođači uveli zapadne sorte koje su se dobro prilagodile lokalnim okolišnim uvjetima, a u vinima koja se od njih proizvode došle su do izražaja jedinstvene značajke područja proizvodnje Etyek-Buda. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća uvedene su sorte Olaszrizling, Szürkebarát i Chardonnay, koji sada prevladava.

Lokalni su se vinogradari u 20. stoljeću počeli sve više okretati aromatičnim sortama, kao što su Sauvignon i Ottonel muskotály. Počeo se proizvoditi niz novouzgojenih sorti odabranih u skladu s lokalnim okolišnim uvjetima (npr. Irsai Olivér, Zenit).

Sa sve većim širenjem aromatičnih sorti u toj je regiji počela prevladavati brza, anaerobna tehnologija.

8.4.   Vino – opis vina

Vina s oznakom Etyek-Buda prepoznatljiva su po svojim bogatim aromama i okusima. I okus i aroma odlikuju im se iznimnom voćnošću, čiju kompleksnost dopunjuje mineralnost tipična za ta vina. Unatoč visokom stupnju kiselosti, kiseline su im zrele i svježe, što vinima s oznakom Etyek-Buda daje svježinu.

8.5.   Vino – povezanost područja proizvodnje, ljudskih čimbenika i proizvoda (1)

Područje Etyek-Buda zbog svojeg planinskog položaja ima hladnu klimu intenziviranu sjeverozapadnim zračnim strujama, koje osiguravaju stalno kretanje zraka u toj vinskoj regiji. Zahvaljujući svježem povjetarcu kiseline u grožđu zadržavaju živahnost tijekom ljetnih vrućina. Zbog stalnog strujanja zraka i metoda niskog uzgoja razvijenih tijekom stoljeća vjetar s lakoćom prolazi kroz lisnati pokrov. To sprečava razvoj gljivičnih oboljenja trsova te osigurava zdravlje i cjelovitost grožđa u vrijeme berbe. Jesenske su zore obično hladne, pa se grožđe hladi i može se obrađivati na nižim temperaturama.

Ti prirodni čimbenici pridonose voćnosti i svježoj kiseloj strukturi vina s oznakom Etyek-Buda, s obzirom na to da se procesi oksidacije sporije odvijaju tijekom prijevoza i obrade grožđa ubranog na niskim temperaturama.

8.6.   Vino – povezanost područja proizvodnje, ljudskih čimbenika i proizvoda (2)

Taj prirodni učinak pojačan je stoljetnom praksom što brže obrade grožđa nakon berbe u toj vinskoj regiji. Ta je praksa dio iskustva i stručnog znanja lokalnih proizvođača vina, koji su jamstvo kvalitete vina s oznakom Etyek-Buda.

Zahvaljujući sposobnosti zadržavanja vode u smeđim šumskim tlima trsovi imaju dovoljno vode čak i tijekom ljetnih vrućina. Na obroncima i padinama sunčeva svjetlost na površinu tla i trsove dopire pod većim upadnim kutom. Kombinacija tih dvaju prirodnih čimbenika jamči stalan i uravnotežen razvoj trsova. Zahvaljujući tipično visokom lisnatom pokrovu čimbenici koji koče fotosintezu nisu uobičajeni, pa se grožđe može brati ranije i pritom ima visok sadržaj šećera.

8.7.   Pjenušavo vino i kvalitetno pjenušavo vino – ljudski čimbenici (1)

Proizvodnja pjenušavog vina na području Etyek-Buda, na kojem su vinogradarstvo i vinarstvo prisutni još od vremena dinastije Arpadovića, započela je krajem 19. stoljeća. Povijest proizvodnje pjenušavog vina na području Etyek-Buda blisko je povezana s imenom proizvođača pjenušavog vina Józsefom Törleyem, koji je na području Etyek-Buda u drugoj polovini 19. stoljeća kupio nekoliko zemljišta i ondje 1882. osnovao tvornicu za proizvodnju pjenušavog vina tipa šampanjac. Shvatio je da je grožđe iz Etyeka izvrsna osnova za pjenušavo vino i da su podrumi u Budafoku (Promontorium) prikladni za proizvodnju pjenušavog vina.

Tome se može pripisati procvat vinarstva na području Etyek-Buda, od čijih se vina u drugom desetljeću 20. stoljeća proizvodilo čak dva milijuna boca pjenušavog vina.

Osim Józsefa Törleya svoju tvornicu pjenušavog vina na području Etyek-Buda osnovao je i Louis François, njegov podrumar zadužen za proizvodnju te vrste vina, koji je isto tako imao ključnu ulogu u razvoju tamošnje tradicije proizvodnje pjenušavog vina.

Nakon Drugog svjetskog rata vinarija Hungarovin u Budafoku postala je središte proizvodnje pjenušavog vina. Proizvodnja pjenušavog vina dobila je dodatan zamah kad su uz tradicionalnu metodu proizvodnje uvedeni pretakanje i postupak proizvodnje u spremniku. Törley Pezsgőpincészet, koji je pravni sljednik Hungarovina i raspolaže najvećim vinogradarskim zemljištem u toj regiji, njeguje te tradicije proizvodnje pjenušavog vina tako što je njihove tehnike prilagodio zahtjevima kvalitete za proizvodnju pjenušavog vina i primjenjuje sve tri metode proizvodnje.

8.8.   Pjenušavo vino – ljudski čimbenici (2)

Jedinstvenost proizvodnje pjenušavog vina na području Etyek-Buda proizlazi iz sortnog sastava. Velika raznolikost sorti jedinstveno je i bitno obilježje pjenušavih vina s oznakom Etyek-Buda. Za vodeće svjetske regije u proizvodnji pjenušavog vina tipično je to što se ondje uzgaja tek nekoliko sorti grožđa, i to ponajprije one koje su se uspjele prilagoditi vrlo specifičnim klimatskim uvjetima. Svaka sorta bijelog grožđa koja je dopuštena u vinskoj regiji Etyek-Buda prikladna je za proizvodnju bijelog pjenušavog vina. Najvažnije su sorte Chardonnay, Chasselas, Zöld veltelíni, Olaszrizling i Mézesfehér, koje prekrivaju 60 % ukupne vinogradarske površine. Upotreba velikog broja sorti objašnjava se time što su lokalni proizvođači, koji su htjeli smanjiti utjecaje berbe, uvijek uspijevali proizvesti kvalitetnu sirovinu potrebnu za proizvodnju visokokvalitetnih baznih vina. Uz navedene sorte bijelog grožđa ne bi trebalo zanemariti ni važnost sorti crnog grožđa, primjerice Pinot noira (crni pinot), koji je idealna sirovina za bijela i ružičasta pjenušava vina.

8.9.   Pjenušavo vino – opis vina

Pjenušava vina s oznakom Etyek-Buda prepoznatljiva su po svojim bogatim aromama i okusima, ali i po svojoj svježini. I okus i aroma odlikuju im se iznimnom voćnošću i kompleksnošću.

Kiseline su svježe i hrskave te istodobno prozračne i dopunjene tvrdom teksturom.

8.10.   Pjenušavo vino – povezanost područja proizvodnje, ljudskih čimbenika i proizvoda (1)

U tri metode proizvodnje pjenušavih vina s oznakom Etyek-Buda oduvijek se upotrebljavao velik broj sorti kako bi se od njih mogla proizvesti pjenušava vina različitog stila i sadržaja šećera.

Tla bogata vapnencem i klimatski uvjeti pridonose visokom stupnju kiselosti baznih vina, što je optimalno za proizvodnju pjenušavih vina. Godišnja količina oborina dovoljna je za pravilan ritam dozrijevanja grožđa, a nije toliko velika da bi uzrokovala gljivična oboljenja grožđa.

Na blagim padinama gotovo neprestano puše vjetar koji suši mokro grožđe i pojačava djelotvornost prskanja vinograda. Jesenske su zore obično hladne, pa se grožđe hladi i može se obrađivati na nižim temperaturama.

Ti prirodni čimbenici pridonose voćnosti i svježoj kiseloj strukturi pjenušavih vina s oznakom Etyek-Buda jer se procesi oksidacije sporije odvijaju tijekom prijevoza i obrade grožđa ubranog na niskim temperaturama.

8.11.   Pjenušavo vino – povezanost područja proizvodnje, ljudskih čimbenika i proizvoda (2)

Ti učinci omogućuju berbu zdravog grožđa čak i prije početka nepovoljnih jesenskih uvjeta. Vino proizvedeno od tog grožđa ispunjava organoleptičke zahtjeve baznog vina koje se upotrebljava za proizvodnju pjenušavog vina.

Ta su vina svijetla i uvijek su svježa, mirisna i blago aromatična zbog bogatstva sorti. Zahvaljujući vapnenačkom tlu bogata su kiselinama i imaju nisku pH vrijednost. Kiseline su im svježe i hrskave te dopunjene prozračnom, a istodobno tvrdom teksturom. Pjenušava vina proizvedena od baznih vina s oznakom Etyek-Buda imaju jedinstvenu kompleksnost aroma i okusa zahvaljujući raznolikosti sorti te snažnu kiselost uvijek popraćenu voćnim okusom.

8.12.   Kvalitetno pjenušavo vino – ljudski čimbenici (2)

Sustav podruma u Budafoku ukopan je u stijenu i iznimno je prikladan za dugotrajno dozrijevanje potrebno za proizvodnju kvalitetnih pjenušavih vina.

Jedinstvenost proizvodnje kvalitetnog pjenušavog vina na području Etyek-Buda temelji se na sortnom sastavu. Raznolikost sorti jedinstveno je i bitno obilježje kvalitetnih pjenušavih vina s oznakom Etyek-Buda. Za vodeće svjetske regije u proizvodnji pjenušavog vina tipično je to što se ondje uzgaja tek nekoliko sorti grožđa, i to ponajprije one koje su se uspjele prilagoditi vrlo specifičnim klimatskim uvjetima. Svaka sorta bijelog grožđa koja je dopuštena u vinskoj regiji Etyek-Buda prikladna je za proizvodnju bijelog pjenušavog vina. Najvažnije su sorte Chardonnay, Chasselas, Zöld veltelíni, Olaszrizling i Mézesfehér, koje prekrivaju 60 % ukupne vinogradarske površine. Upotreba velikog broja sorti objašnjava se time što su lokalni proizvođači, koji su htjeli smanjiti utjecaje berbe, uvijek uspijevali proizvesti kvalitetnu sirovinu potrebnu za proizvodnju visokokvalitetnih baznih vina. Uz navedene sorte bijelog grožđa ne bi trebalo zanemariti ni važnost sorti crnog grožđa, primjerice Pinot noira (crni pinot), koji je idealna sirovina za bijela i ružičasta pjenušava vina.

8.13.   Kvalitetno pjenušavo vino – opis vina

Kvalitetna pjenušava vina s oznakom Etyek-Buda imaju srednje intenzivne arome dopunjene elegantnom voćnošću i svojstven kiseo okus koji je, uz njihovu čvrstoću i potencijal za starenje, iznimno važna odlika tih vina. Kiseline su svježe i hrskave te dopunjene prozračnom, a istodobno tvrdom teksturom.

8.14.   Kvalitetno pjenušavo vino – povezanost područja proizvodnje, ljudskih čimbenika i proizvoda (1)

Proizvođači iz vinske regije Etyek-Buda shvatili su tijekom više desetljeća da je za dobro dozrijevanje kvalitetnog pjenušavog vina potrebno cjelovito grožđe bez ikakvih mana, koje ima značajke međunarodno priznatih sorti. Na kvalitetu bijelih kvalitetnih pjenušavih vina s oznakom Etyek-Buda uvelike utječu značajke područja proizvodnje, ali i razdoblje dozrijevanja.

Te međunarodne sorte grožđa uključuju odavno etablirane sorte Chardonnay i Pinot noir, no u vinskoj regiji Etyek-Buda mogu se pronaći i Olaszrizling i međunarodno priznati Rajnai rizling (Rhine Riesling; rajnski rizling). Osim prethodno navedenih složenih okolišnih uvjeta, kvalitetna pjenušava vina vinske regije Etyek-Buda posebno se ističu po tome što uključuju sorte od kojih se mogu proizvesti vina s visokim stupnjem kiselosti, koja su izvrsna za proizvodnju pjenušavih vina. Te sorte zadržavaju karakter grožđa čak i ako se beru rano te pritom nemaju arome i okuse tipične za zeleno, nezrelo grožđe. Zbog toga se za potrošače može proizvesti pjenušavo vino odgovarajuće kvalitete i stila bez ikakvih negativnih utjecaja berbe.

8.15.   Kvalitetno pjenušavo vino – povezanost područja proizvodnje, ljudskih čimbenika i proizvoda (2)

Tlo područja Etyek-Buda ima vapnenačku podlogu koja je pomiješana s praporom i glinom, pa unatoč visokom stupnju kiselosti te kiseline nisu reske i dobro se uklapaju u teksturu pjenušavog vina.

Niska temperatura i vlažan zrak podruma za dozrijevanje ukopanih u vapnenac područja Etyek-Buda omogućuju razvoj aroma keksa i kremastih okusa tipičnih za kvalitetna pjenušava vina, a kvalitetna pjenušava vina s oznakom Etyek-Buda pritom mogu zadržati značajke svoje sorte čak i nakon dozrijevanja. Dakle, iako se u njihovu okusu može osjetiti da su starjela, istodobno imaju prepoznatljiv okus voća bijelog mesa.

Kad je riječ o ružičastim kvalitetnim pjenušavim vinima s oznakom Etyek-Buda, osim već navedenih uvjeta koji se odnose na klimu, tlo i oborine, iznimno je važno da se grožđe koje se upotrebljava kao sirovina, s visokim stupnjem kiselosti i zrelim taninima, može vrlo rano ubrati.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravila o oznakama

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

(a)	Dopušteno je navođenje bilo kojeg oblika završetka pridjeva izvedenog od izraza „oltalom alatt álló eredetmegjelölés” [zaštićena oznaka izvornosti] koji je ustaljen u mađarskom jeziku.

(b)	Izraz „védett eredetű bor” [vino zaštićenog podrijetla] može se upotrebljavati umjesto izraza „oltalom alatt álló eredetmegjelölés” [zaštićena oznaka izvornosti].

(c)	Mogu se navesti zaštićena oznaka izvornosti „Etyek-Buda” i svi oblici završetka pridjeva izvedeni od imena manjih zemljopisnih jedinica navedenih u točki VIII/2.

(d)	Riječ „rozé” može se zamijeniti riječju „rosé”.

(e)	Riječ „küvé” ili „cuvée” može se upotrebljavati za vino proizvedeno miješanjem nekoliko sorti grožđa, a na etiketi se nazivi sorti grožđa od kojih se sastoji cuvée mogu navesti od one koje ima najviše do one koje ima najmanje, pod uvjetom da svaka sorta čini barem 5 % mješavine.

(f)	Tradicionalni izraz „siller” može se zamijeniti izrazom „kástélyos”.

(g)	Upotreba izraza „Etyek-Budai borvidék” [vinska regija Etyek-Buda] dopuštena je na svim vinskim proizvodima s područja Etyek-Buda.

Tradicionalni izrazi odobreni za upotrebu, drugi izrazi čija je upotreba ograničena, izrazi kojima se navodi metoda proizvodnje i drugi regulirani izrazi

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

VINO:

—	„barrique”, „barrique-ban erjesztett” [fermentirano u barrique bačvama] ili „hordóban erjesztett” [fermentirano u bačvi], „barrique-ban érlelt” [dozrijevalo u barrique bačvama] ili „hordóban érlelt” [dozrijevalo u bačvi]: bijelo, crno,

—	„Első szüret” [prva berba] ili „djevičanska berba”: bijelo, ružičasto, crno,

—	„Újbor” [mlado vino] ili „primőr” [primeur]: bijelo, ružičasto, crno,

—	„Szűretlen” [nefiltrirano]: bijelo, ružičasto, crno,

—	„Töppedt szőlőből készült bor” [vino proizvedeno od prosušenoga grožđa]: bijelo, crno,

—	„Muzeális bor” [povijesno vino]: bijelo, crno,

—	„Késői szüretelésű bor” [vino kasne berbe]: bijelo, crno,

—	„Válogatott szüretelésű bor” [vino izborne berbe]: bijelo, crno,

—	Siller: crno,

—	„Jégbor” [ledeno vino]: bijelo, crno,

—	Muskotály [muškat]: bijelo,

—	„Cuvée” ili „küvé”: bijelo, ružičasto, crno,

—	navođenje imena okruga, općine ili obronka: bijelo, ružičasto, crno, svježe.

PJENUŠAVO VINO:

—	Muskotály [muškat]: bijelo,

—	„Palackban erjesztett” [fermentirano u boci]: bijelo, ružičasto,

—	„Termelői pezsgő” [pjenušavo vino uzgajivača]: bijelo, ružičasto,

—	„Küvé” ili „cuvée”: bijelo, ružičasto.

KVALITETNO PJENUŠAVO VINO:

—	„blanc de blanc”: bijelo,

—	„blanc de noir”: bijelo,

—	„Nyerspezsgő” [suho pjenušavo vino]: bijelo, ružičasto,

—	Muskotály [muškat]: bijelo,

—	crémant: bijelo, ružičasto,

—	„Palackban erjesztett” [fermentirano u boci]: bijelo, ružičasto,

—	„Termelői pezsgő” [pjenušavo vino uzgajivača]: bijelo, ružičasto,

—

„hagyományos módszerrel palackban erjesztett” [fermentirano u boci tradicionalnom metodom], „hagyományos módszer” (méthode traditionnelle) [tradicionalna metoda], „klasszikus módszer” (méthode classique) [klasična metoda], „klasszikus hagyományos módszer” [klasična tradicionalna metoda]: bijelo, ružičasto,

—	„Küvé” ili „cuvée”: bijelo, ružičasto.

Zemljopisne jedinice manje od razgraničenog područja proizvodnje koje se mogu navesti uz oznaku izvornosti „Etyek-Buda”

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Okruzi:

—	okrug „Budim”:

—	općine Budajenő, Budakeszi, Páty, Perbál, Pilisborosjenő, Üröm, Telki i Tök u Peštanskoj županiji, i

—	općine Bicske i Csabdi u županiji Fejér,

—	okrug „Etyek”:

—	Budimpešta (XXII. okrug – Budafok), i

—	općine Alcsútdoboz, Etyek, Felcsút, Gyúró, Kajászó, Martonvásár, Tabajd, Tordas i Vál u županiji Fejér,

—	okrug „Velence” ili „jezero Velence”:

—	općine Aba, Gárdony, Kápolnásnyék, Nadap, Pákozd, Pázmánd, Seregélyes, Sukoró i Velence u županiji Fejér.

Općine:

—	Budimpešta (XXII. okrug – Budafok),

—	općine u Peštanskoj županiji: Biatorbágy, Budajenő, Budakeszi, Perbál, Pilisborosjenő, Telki, Tök, Üröm,

—	općine u županiji Fejér: Aba, Alcsútdoboz, Bicske, Csabdi, Felcsút, Gárdony, Gyúró, Kajászó, Kápolnásnyék, Martonvásár, Nadap, Pákozd, Pázmánd, Seregélyes, Sukoró, Tabajd, Tordas, Vál.

Obronci:

—	Alcsútdoboz: Göböljárás, Kis-Látó-hegy, Nagy-Látó hegy,

—	Biatorbágy: Nyakas-kő, Öreg-hegy, Ürge-hegy,

—	Bicske: Galagonyás, Málé-hegy, Táborállás,

—	Budajenő: Körte-völgy, Öreg templom-völgy,

—	Budakeszi: Ochsenzungen,

—

Etyek: Anna-hegy, Árok-dűlő, Báthori-dűlő, Diófa-árok, Herceg-földek, István-hegy, Káptalan-földek, Kőkaloda-dűlő, Köpeny-dűlő, Orbán, Öreg-hegy, Páskom, Pince-dűlő, Sánc, Sándor-dűlő, Sóskúti úti dűlő, Szári-dűlő, Szép-völgy, Tóra dűlő, Új-hegy, Úri-dűlő, Váli úti dűlő, Vérti-határ-dűlő, Vérti úti dűlő, Vérti-szőlők, Zámori úti dűlő, Zsámbéki úti dűlő,

—	Gárdony: Agárdi, Bika-völgy, Csirib aldűlő,

—	Kajászó: Paskum, Üreg-telek,

—	Kápolnásnyék: Csekés,

—	Nadap: Csúcsos-hegy,

—	Páty: Hegyi-dűlő, Lövöldöző, Mézes-hegy, Nagy-hegy, Zsámbéki úti dűlő,

—	Pázmánd: Bágyom, Gyula tanya, János tanya, Zsidókő-hegy,

—	Seregélyes: Elzamajori-szőlő,

—	Sukoró: Tádé,

—	Tabajd: Badacsony, Becse, Felső-hegy, Mandula, Öreg-hegy,

—	Telki: Öreg-hegy,

—	Tök: Elletések, Felső-somos, Hosszú-dűlő, Körtvélyes, Páskom, Somos, Szajkós-kertek, Temetői-dűlő, Völgyút-dűlő,

—	Vál: Baranya-hegy, Cukor-hegy, Epres-dűlő, Hosszú-dűlő, Öreg-hegy, Szabad-hegy, Új-hegy.

Pravila o punjenju u boce

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

svježa vina s oznakom Etyek-Buda, vina s oznakom Etyek-Buda na kojima je navedeno ime obronka i vina na kojima su navedeni izrazi „válogatott szüretelésű bor” [vino izborne berbe], „jégbor” [ledeno vino], „késői szüretelésű bor” [vino kasne berbe] ili „töppedt szőlőből készült bor” [vino proizvedeno od prosušenoga grožđa] mogu se staviti na tržište samo u staklenim bocama. To se pravilo ne odnosi na vina koja je proizvođač na području proizvodnje proizveo u vlastitom podrumu za potrošnju na licu mjesta.

Proizvodnja izvan razgraničenog proizvodnog područja

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

osim općina navedenih u poglavlju IV. proizvodnja vinskih proizvoda s oznakom Etyek-Buda moguća je zbog povijesnih razloga i u sljedećim susjednim upravnim jedinicama:

—	svi okruzi u Budimpešti,

—	županija Fejér: Adony, Baracska, Besnyő, Ercsi, Iváncsa, Kulcs, Mány, Óbarok, Pusztaszabolcs, Rácalmás, Ráckeresztúr, Szár, Székesfehérvár, Újbarok, Vereb,

—	Peštanska županija: Budakalász, Budaörs, Diósd, Érd, Sóskút, Tárnok, Tinnye, Zsámbék,

—	županija Tolna: Zomba-Szentgál.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://boraszat.kormany.hu/admin/download/9/1f/b2000/Etyek-Buda%20OEM_termekleiras_standard.pdf

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

Obavijest upućena u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1016 MOHAMMADU ALI AL HABBU, čije je ime uvršteno na popis na koji se upućuje u člancima 2., 3. i 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 881/2002 o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata povezanih s organizacijama ISIL-om (Da'esh) i Al-Qaidom

(2021/C 245/22)

---

(1)  SL L 255, 21.9.2016., str. 25.

(2)  SL L 222 I, 22.6.2021., str. 1.

(3)  SL L 139, 29.5.2002., str. 9.