(1)

2 140 carinskih ureda koji se nalaze na vanjskim granicama Unije potrebno je na odgovarajući način opremiti kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje carinske unije. Potreba za odgovarajućim carinskim provjerama s jednakovrijednim rezultatima sve je važnija ne samo zbog tradicionalne uloge carine koja se sastoji od prikupljanja prihoda, nego i zbog potrebe da se znatno ojača provjera robe koja ulazi i izlazi preko vanjskih granica Unije kako bi se osigurala sigurnost i zaštita. Međutim, takve provjere kretanja robe preko vanjskih granica istodobno bi trebale olakšavati, a ne otežavati zakonitu trgovinu s trećim zemljama.

(2)

Carinska unija jedan je od temelja Unije, koja je jedan od najvećih svjetskih trgovinskih blokova. Budući da je carinska unija ključna za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta te kako bi poduzeća i građani mogli imati koristi od njega potrebno je stalno poduzimati korake za njezino jačanje.

(3)

Trenutačno postoji neravnoteža u provedbi carinskih provjera u državama članicama. Ta je neravnoteža uzrokovana razlikama među državama članicama u vezi s njihovim zemljopisnim obilježjima te s njihovim kapacitetima i resursima. Sposobnost država članica da odgovore na izazove koji se pojavljuju zbog globalnih poslovnih modela i lanaca opskrbe koji se stalno mijenjaju ne ovisi samo o ljudskom čimbeniku, nego i o raspoloživosti te o pravilnom funkcioniranju moderne i pouzdane opreme za carinske provjere. Izazovi poput porasta e-trgovine, sve veće digitalizacije i potrebe za poboljšanjem otpornosti na kibernapade također će povećati potražnju za djelotvornim carinskim provjerama. Stoga je osiguravanje jednakovrijedne opreme za carinske provjere važan element u otklanjanju te postojeće neravnoteže. Time će se poboljšati jednakovrijednost u provedbi carinskih provjera u državama članicama i na taj način doprinijeti sprečavanju preusmjeravanja tokova robe prema najslabijim točkama sustava carinskih provjera, što se često naziva „traženje najpovoljnije točke uvoza”. Stoga bi roba koja ulazi na carinsko područje Unije trebala podlijegati provjerama koje se temelje na procjeni rizika u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) („Carinski zakonik Unije”).

(4)

Države članice u više su navrata izrazile potrebu za financijskom potporom i zatražile dubinsku analizu potrebne opreme. Vijeće je u svojim Zaključcima o financiranju za carine od 23. ožujka 2017. pozvalo Komisiju da „ocijeni mogućnost financiranja potrebne tehničke opreme iz budućih financijskih programa Komisije te poveća usklađenost i poboljša suradnju carinskih tijela i drugih tijela za izvršavanje zakonodavstva za potrebe financiranja”.

(5)

Na temelju Carinskog zakonika Unije carinske provjere treba tumačiti ne samo kao izvršavanje carinskog zakonodavstva, nego i kao izvršavanje drugog zakonodavstva kojim se regulira ulazak, izlazak, provoz, kretanje, smještaj i uporaba u posebne svrhe robe koja se kreće između carinskog područja Unije i zemalja ili područjâ izvan carinskog područja Unije, te prisutnost i kretanje unutar carinskog područja Unije robe koja nije roba Unije te robe koja je stavljena u postupak krajnje uporabe. Tim drugim zakonodavstvom ovlašćuju se carinska tijela za provođenje posebnih kontrolnih zadaća te ono sadrži odredbe o oporezivanju, posebno u pogledu trošarina i poreza na dodanu vrijednost, o vanjskim aspektima unutarnjeg tržišta, o zajedničkoj trgovinskoj politici i drugim zajedničkim politikama Unije koje utječu na trgovinu, na sveukupnu sigurnost lanca opskrbe te na zaštitu financijskih i gospodarskih interesa Unije i njezinih država članica.

(6)

Podupiranjem postizanja odgovarajuće i jednakovrijedne razine rezultata carinskih provjera na vanjskim granicama Unije omogućuje se maksimalno iskorištavanje prednosti carinske unije pružajući tako dodatnu potporu carinskim tijelima koja djeluju jedinstveno u cilju zaštite interesa Unije. Namjenskim fondom Unije za opremu za carinske provjere kako bi se ispravila postojeća neravnoteža doprinijelo bi se ukupnoj koheziji među državama članicama. Tim namjenskim fondom uzele bi se u obzir različite potrebe prisutne na različitim vrstama granica odnosno granica na morskim i drugim plovnim putovima, zračnim i kopnenim granicama, uključujući željezničke i cestovne granice, kao i poštanska čvorišta. S obzirom na izazove s kojima se svijet suočava, a posebno stalnu potrebu da se zaštite financijski i gospodarski interesi Unije i njezinih država članica uz olakšavanje protoka zakonite trgovine, nužna je raspoloživost moderne i pouzdane opreme za provjere na vanjskim granicama.

(7)

Stoga je prikladno uspostaviti novi instrument za financijsku potporu za opremu za carinske provjere namijenjenu za upotrebu na svim vrstama granica. Instrumentom bi se trebala podupirati carinska unija i rad carinskih tijela, osobito im pomažući u zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije, osiguravanju sigurnosti i zaštite unutar Unije te zaštiti Unije od nepoštene i nezakonite trgovine, kao što je krivotvorenje robe, te istodobno olakšavati zakonite poslovne aktivnosti. Trebao bi doprinijeti odgovarajućim i jednakovrijednim rezultatima carinskih provjera. Nadalje, opremom za carinske provjere koja se financira u okviru tog instrumenta trebala bi se podupirati provedba okvira upravljanja rizikom u carinskim pitanjima kako je navedeno u Carinskom zakoniku Unije. Taj bi se cilj trebao postići putem transparentne kupnje, održavanja i poboljšanja odgovarajuće, najsuvremenije i pouzdane opreme za carinske provjere uzimajući u obzir zaštitu podataka, kiberotpornost te pitanja sigurnosti i okoliša, uključujući okolišno prihvatljivo odlaganje zamijenjene opreme.

(8)

Carinska tijela država članica preuzimaju sve veći broj odgovornosti koje se provode se na vanjskoj granici i koje se često odnose na područje sigurnosti. Stoga je važno državama članicama pružiti financijsku potporu Unije kao bi im se omogućilo da osiguraju jednakovrijednost pri provedbi nadzora granica i carinskih provjera na vanjskim granicama Unije. Jednako je važno promicati međuagencijsku suradnju na granicama Unije u pogledu provjera robe i provjera osoba među nacionalnim tijelima svake države članice odgovornima za nadzor državne granice ili za druge zadaće koje se provode na granici, s ciljem ostvarivanja maksimalne dodane vrijednosti Unije u području upravljanja granicama i carinskih provjera.

(9)

Stoga je potrebno uspostaviti Fond za integrirano upravljanje granicama („Fond”).

(10)

S obzirom na pravne posebnosti glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te na različite pravne osnove koje se primjenjuju na politike o vanjskim granicama i o carinskim provjerama, iz pravnih razloga Fond nije moguće uspostaviti kao jedinstveni instrument.

(11)

Stoga bi Fond trebalo uspostaviti kao sveobuhvatan okvir za financijsku potporu Unije u području upravljanja granicama koji bi se sastojao od instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere („Instrument”) uspostavljenog ovom Uredbom i Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike uspostavljenog Uredbom (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća (4) (1).

(12)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena te u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (5) i u pogledu postizanja ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda iz Programa održivog razvoja do 2030. donesenog 25. rujna 2015., djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi doprinijeti ostvarivanju cilja Unije da se najmanje 30 % ukupnog iznosa proračuna Unije troši na potporu klimatskim ciljevima i ambicije Unije da se na bioraznolikost u 2024. troši 7,5 % godišnjeg proračuna Unije te po 10 % u 2026. i 2027., uzimajući pritom u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti.

(13)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijelo razdoblje trajanja Instrumenta, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (6), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Ta financijska omotnica trebala bi moći pokriti potrebne i opravdane troškove za aktivnosti upravljanja Instrumentom i evaluacije njegove uspješnosti, u mjeri u kojoj su te aktivnosti povezane s općim i specifičnim ciljevima Instrumenta.

(14)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (7) („Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Instrument. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(15)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna Unije s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravnog upravljanja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije. Financiranje u okviru ovog Instrumenta trebalo bi podlijegati načelima iz Financijske uredbe i njime bi se trebalo osigurati optimalno korištenje financijskim sredstvima za postizanje njegovih ciljeva.

(16)

Uredbom (EU) 2021/444 Europskog parlamenta i Vijeća (8) uspostavlja se program Carina za suradnju u području carine („program Carina”) radi potpore carinskoj uniji i carinskim tijelima. Radi očuvanja dosljednosti i horizontalne koordinacije djelovanja u području suradnje u vezi s carinom i opremom za carinske provjere, primjereno je provedbu tih djelovanja obuhvatiti jednim pravnim aktom, odnosno programom Carina, koji sadržava jedan skup pravila. Stoga bi u okviru ovog Instrumenta trebalo podupirati samo kupnju, održavanje i poboljšanje prihvatljive opreme za carinske provjere, dok bi sva druga povezana djelovanja, kao što su djelovanja u području suradnje za procjenu potreba ili osposobljavanja u odnosu na dotičnu opremu, trebalo podupirati u okviru programa Carina.

(17)

Osim toga, Instrumentom bi se, prema potrebi, trebala podupirati kupnja ili poboljšanje opreme za carinske provjere radi ispitivanja novih dijelova opreme ili novih funkcionalnosti postojećih dijelova opreme u radnim uvjetima prije nego što države članice započnu s kupnjom velikih količina takve nove opreme. Ispitivanje u radnim uvjetima posebno bi trebalo biti usmjereno na ishode istraživanja u pogledu opreme za carinske provjere u okviru Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća (9) (2). Komisija bi trebala poticati zajedničku nabavu i zajedničko ispitivanje opreme za carinske provjere dvije ili više država članica koristeći se alatima za suradnju u okviru programa Carina.

(18)

Većina opreme za carinske provjere može biti jednako ili uzgredno prikladna za kontrolu usklađenosti s drugim pravom Unije, kao što je ono o upravljanju granicama, vizama ili policijskoj suradnji. Fond je stoga osmišljen kao kombinacija dvaju komplementarnih instrumenata za kupnju opreme, svaki sa zasebnim, ali komplementarnim područjem primjene. S jedne strane, Instrumentom za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike financijski će se podupirati samo trošak opreme čiji je primarni cilj ili učinak integrirano upravljanje granicama, ali će se također omogućiti da se ta oprema upotrebljava u dodatne svrhe kao što su carinske provjere. S druge strane, instrumentom za financijsku potporu za opremu za carinske provjere uspostavljenim ovom Uredbom financijski će se podupirati samo trošak opreme čiji je primarni cilj ili učinak carinska provjera, ali će se također omogućiti da se ta oprema upotrebljava u dodatne svrhe, kao što su nadzor i sigurnost granica. Tom raspodjelom uloga između dvaju instrumenata poticat će se međuagencijska suradnja, kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točki (e) Uredbe (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća (10), kao sastavnica pristupa europskog integriranog upravljanja granicama čime se carinskim i graničnim tijelima omogućuje suradnja i optimalno iskorištavanje učinka proračuna Unije kroz dijeljenje i interoperabilnost opreme za provjere. Dijeljenje opreme između carinskih i drugih graničnih tijela ne bi trebalo biti sustavno.

(19)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Iako u tim slučajevima troškovi nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva u načelu ne bi bili prihvatljivi, to bi iznimno trebalo biti moguće s obzirom na zakašnjelo stupanje na snagu ove Uredbe u odnosu na početak višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. Kako bi se omogućila provedba od početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. te kako bi se izbjegla svaka odgoda u potpori Unije, koja bi mogla nanijeti štetu interesima Unije da bude primjereno opremljena za osiguravanje učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja carinske unije, trebalo bi biti moguće predvidjeti, tijekom ograničenog razdoblja na početku višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027., u odluci o financiranju da su troškovi nastali u pogledu djelovanja koja se podupiru u okviru ove Uredbe i koja su već započela prihvatljivi od 1. siječnja 2021., čak i ako su ta djelovanja provedena i ti su troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

(20)

Odstupajući od Financijske uredbe, trebalo bi omogućiti financiranje djelovanja iz nekoliko programa ili instrumenata Unije kako bi se, prema potrebi, omogućila i pružila potpora za suradnju i interoperabilnost koja obuhvaća više područja. Međutim, u skladu s načelom zabrane dvostrukog financiranja utvrđenog u Financijskoj uredbi, u tim slučajevima doprinosi ne smiju pokrivati iste troškove. Ako su državi članici već dodijeljeni doprinosi ili je primila doprinose u okviru drugog programa Unije ili potporu iz fonda Unije za kupnju iste opreme, o tom doprinosu ili potpori trebalo bi obavijestiti Komisiju u skladu s člankom 191. Financijske uredbe.

(21)

Svako financiranje koje premašuje gornju granicu stope sufinanciranja trebalo bi odobriti samo u opravdanim slučajevima, što može uključivati slučajeve zajedničke nabave i zajedničkog ispitivanja opreme za carinske provjere između dvije ili više država članica.

(22)

S obzirom na brzi razvoj tehnologija, prijetnji i carinskih prioriteta, programi rada ne bi trebali obuhvaćati dulja razdoblja. Istodobno, godišnji programi rada ne bi trebali biti potrebni za provedbu Instrumenta i povećali bi administrativno opterećenje za Komisiju i za države članice. S obzirom na to, programi rada trebali bi u načelu obuhvaćati više od jedne proračunske godine, ali ne više od tri.

(23)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu programâ rada na temelju ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(24)

Iako je centralizirana provedba nužna kako bi se postigao specifični cilj osiguravanja jednakovrijednih rezultata carinskih provjera, tehnička priroda ovog Instrumenta znači da je na tehničkoj razini potreban pripremni rad. Stoga bi provedbu trebalo poduprijeti procjenama potreba. Te procjene potreba ovise o nacionalnoj stručnosti i iskustvu uz sudjelovanje carinskih tijela. One bi se trebale temeljiti na jasnoj metodologiji koja uključuje minimalan broj koraka kojima se osigurava prikupljanje relevantnih informacija. Komisija bi s pomoću tih informacija trebala utvrditi dodjelu sredstava državama članicama, posebno uzimajući u obzir obujam trgovine, relevantne rizike i administrativne kapacitete carinskih tijela za uporabu i održavanje opreme, s ciljem postizanja najučinkovitije uporabe opreme za carinske provjere koja se financira u okviru Instrumenta. Kako bi se doprinijelo proračunskoj disciplini, uvjeti za određivanje prioriteta bespovratnih sredstava trebali bi biti jasno definirani i utemeljeni na takvoj procjeni potreba.

(25)

Kako bi se osiguralo redovito praćenje i izvješćivanje, trebalo bi uspostaviti odgovarajući okvir za praćenje rezultata postignutih Instrumentom i djelovanja u okviru Instrumenta. Takvo praćenje i izvješćivanje trebali bi se temeljiti na kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima kojima se mjere učinci djelovanja u okviru Instrumenta. Zahtjevi u pogledu izvješćivanja trebali bi uključivati zahtjev da se Komisiji pruže informacije o opremi za carinske provjere ako trošak dijela opreme za carinske provjere premašuje 10 000 EUR-a bez poreza. Te bi informacije trebalo razlikovati od informacija za koje se zahtijeva da se pružaju široj javnosti i medijima kako bi se promicala djelovanja i rezultati Instrumenta.

(26)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12) trebalo bi provesti evaluaciju ovog Instrumenta na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za usporedivu i potpunu evaluaciju učinaka Instrumenta u praksi. Međuevaluacija i završna evaluacija, koje bi trebalo provesti najkasnije četiri godine nakon početka provedbe odnosno završetka Instrumenta, trebale bi doprinijeti učinkovitu procesu donošenja odluka o financijskoj potpori za opremu za carinske provjere u okviru sljedećih višegodišnjih financijskih okvira. Stoga je iznimno važno da međuevaluacija i završna evaluacija sadržavaju zadovoljavajuće i dostatne informacije te da se te evaluacije pravodobno dostave. Komisija bi u međuevaluaciju i završnu evaluaciju trebala uključiti pojedinosti o dijeljenju između carinskih i drugih graničnih tijela opreme koja se financira u okviru Instrumenta u mjeri u kojoj su države članice dostavile relevantne informacije. Uz međuevaluaciju i završnu evaluaciju Instrumenta trebalo bi, kao dio sustava za izvješćivanje o uspješnosti, izdavati i godišnja izvješća o napretku radi praćenja provedbe Instrumenta. Ta izvješća trebala bi uključivati sažetak stečenog iskustva i, prema potrebi, prepreka i nedostataka na koje se naišlo u kontekstu aktivnosti Instrumenta koje su se odvijale u dotičnoj godini. Ta godišnja izvješća o napretku trebalo bi priopćiti Europskom parlamentu i Vijeću.

(27)

Kako bi se primjereno odgovorilo na promjene u prioritetima politika, prijetnje i tehnologije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu izmjene okvirnog popisa opreme za carinske provjere koja se može upotrijebiti za namjene u okviru carinske provjere te popisa pokazatelja za mjerenje postizanja specifičnog cilja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća i potpuno transparentna savjetovanja, uključujući na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(28)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (14), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (15) i (EU) 2017/1939 (16) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (17). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(29)

Oblici financiranja i načine izvršenja u okviru ove Uredbe trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanjâ i postignu rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(30)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno uspostavu Instrumenta kojim se podupiru carinska unija i carinska tijela pružanjem financijske potpore za kupnju, održavanje i poboljšanje opreme za carinske provjere, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog objektivnih neravnoteža koje postoje na geografskoj razini, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije zbog jednakovrijedne razine i kvalitete rezultata carinskih provjera koju bi usklađeni pristup i centralizirano financiranje pomogli omogućiti, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(31)

Primatelji sredstava Unije trebali bi priznati podrijetlo tih sredstava i osigurati vidljivost financiranja sredstvima Unije, posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata pružanjem koherentnih, djelotvornih i razmjernih ciljanih informacija različitoj publici, među ostalim medijima i javnosti. Te bi informacije trebale pokazati dodanu vrijednost Instrumenta u potpori carinskoj uniji, a posebno načinu na koji se njime carinskim tijelima pomaže u ispunjavanju njihovih zadaća, kao i napore Komisije da osigura proračunsku transparentnost. Nadalje, kako bi se osigurala transparentnost, Komisija bi trebala redovito pružati javnosti informacije povezane s Instrumentom te njegovim djelovanjima i rezultatima, upućujući, među ostalim, na programe rada donesene na temelju ove Uredbe.

(32)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućio početak provedbe od početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu te bi se trebala primjenjivati, s retroaktivnim učinkom, od 1. siječnja 2021.,

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

(1)

Vizni informacijski sustav (VIS) uspostavljen je Odlukom Vijeća 2004/512/EZ (3) kako bi služio kao tehnološko rješenje za razmjenu podataka o vizama među državama članicama. Uredbom (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđeni su namjena i funkcionalnosti VIS-a te odgovornosti za njega, kao i uvjeti i postupci za razmjenu podataka o vizama za kratkotrajni boravak među državama članicama kako bi se olakšalo razmatranje zahtjevâ za izdavanje viza za kratkotrajni boravak i povezanih odluka. U Uredbi (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđena su pravila o unosu biometrijskih podataka u VIS. Pristup tijela država članica za izvršavanje zakonodavstva i Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) VIS-u uspostavljen je Odlukom Vijeća 2008/633/PUP (6). Tu odluku trebalo bi uključiti u Uredbu (EZ) br. 767/2008 kako bi se uskladila s trenutačnim okvirom Ugovorâ.

(2)

Interoperabilnost određenih informacijskih sustava EU-a uspostavljena je uredbama (EU) 2019/817 (7) i (EU) 2019/818 (8) Europskog parlamenta i Vijeća tako da se ti sustavi i njihovi podaci međusobno dopunjuju radi poboljšavanja djelotvornosti i učinkovitosti granične kontrole na vanjskim granicama Unije, doprinošenja sprečavanju i suzbijanju nezakonite imigracije te doprinošenja visokoj razini sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde Unije, uključujući održavanje javne sigurnosti i javnog poretka te zaštitu sigurnosti na državnim područjima država članica.

(3)

Interoperabilnost informacijskih sustava EU-a omogućuje njihovo međusobno dopunjavanje radi olakšavanja točne identifikacije osoba, doprinošenja suzbijanju prijevara povezanih s identitetom, poboljšanja i usklađivanja zahtjevâ u pogledu kvalitete podataka u relevantnim informacijskim sustavima EU-a, olakšavanja tehničke i operativne provedbe postojećih i budućih informacijskih sustava EU-a od strane država članica, jačanja i pojednostavnjenja sigurnosti podataka i mjera za zaštitu podataka kojima se uređuju relevantni informacijski sustavi EU-a, usklađivanja pristupa, za potrebe izvršavanja zakonodavstva, VIS-u, sustavu ulaska/izlaska (EES), europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i Eurodacu te podupiranja ciljeva VIS-a, Schengenskog informacijskog sustava (SIS), EES-a, ETIAS-a, Eurodaca i Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije za državljane trećih zemalja (ECRIS-TCN).

(4)

Komponente interoperabilnosti obuhvaćaju VIS, SIS, EES, ETIAS, Eurodac i ECRIS-TCN te podatke Europola kako bi se omogućilo postavljanje upita o podacima Europola istodobno u navedenim informacijskim sustavima EU-a. Stoga je primjereno upotrebljavati te komponente interoperabilnosti u svrhu provedbe automatiziranog postavljanja upita i pri pristupanju VIS-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva. Europski portal za pretraživanje (ESP) uspostavljen Uredbom (EU) 2019/818 trebalo bi upotrebljavati radi omogućavanja brzog, neometanog, učinkovitog, sustavnog i kontroliranog pristupa tijela država članica informacijskim sustavima EU-a, podacima Europola i Interpolovim bazama podataka koji je potreban za obavljanje njihovih zadataka, u skladu s njihovim pravima pristupa, te radi podupiranja ciljeva VIS-a.

(5)

ESP-om će se omogućiti da se paralelno postavljaju upiti o podacima pohranjenima u VIS-u i o podacima pohranjenima u drugim dotičnim informacijskim sustavima EU-a.

(6)

Usporedbu podataka pohranjenih u VIS-u s podacima pohranjenim u drugim informacijskim sustavima i bazama podataka trebalo bi automatizirati. Ako se takvom usporedbom otkrije da postoji podudarnost, poznata kao „pogodak”, između bilo kojeg osobnog podatka ili kombinacije osobnih podataka u zahtjevu i evidencije, spisa ili upozorenja u tim drugim informacijskim sustavima ili bazama podataka, ili osobnih podataka na ETIAS-ovu popisu za praćenje, zahtjev bi trebao ručno provjeriti službenik nadležnog tijela. Prilikom donošenja odluke o tome hoće li se izdati viza za kratkotrajni boravak, viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola trebalo bi uzeti u obzir procjenu pogodaka koju je provelo nadležno tijelo.

(7)

Ovom se Uredbom utvrđuje način provedbe interoperabilnosti i uvjetâ za ostvarivanje uvida u podatke pohranjene u SIS-u, Eurodacu, i ECRIS-TCN te u podatke Europola s pomoću automatizirane obrade u okviru VIS-a u svrhu identifikacije pogodaka. Stoga je potrebno izmijeniti uredbe (EU) br. 603/2013 (9), (EU) 2016/794 (10), (EU) 2018/1862 (11), (EU) 2019/816 (12) i 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća radi povezivanja VIS-a s drugim informacijskim sustavima EU-a i podacima Europola.

(8)

Uvjete pod kojima, s jedne strane, tijela nadležna za vize mogu ostvarivati uvid u podatke pohranjene u Eurodacu i, s druge strane, tijela imenovana za VIS mogu ostvarivati uvid u podatke Europola, određene podatke u SIS-u i podatke pohranjene u ECRIS-TCN-u za potrebe VIS-a, trebalo bi zaštititi jasnim i preciznim pravilima o pristupu tih tijela navedenim podacima, vrsti upitâ i kategorijama podataka, a što bi sve trebalo ograničiti na ono što je strogo potrebno za obavljanje dužnosti tih tijela. U istom smislu, podaci pohranjeni u spisu zahtjeva u VIS-u trebali bi biti vidljivi samo onim državama članicama koje upravljaju temeljnim informacijskim sustavima u skladu s aranžmanima za njihovo sudjelovanje.

(9)

Uredbom (EU) 2021/… Europskog parlamenta i Vijeća (13) (1) Europolu se dodjeljuju nove zadaće kao što je davanje mišljenjâ slijedom zahtjeva za savjetovanje koje su podnijela tijela imenovana za VIS i nacionalne jedinice ETIAS-a. Stoga je radi provedbe tih zadaća potrebno na odgovarajući način izmijeniti Uredbu (EU) 2016/794.

(10)

Kako bi se podupro cilj VIS-a da se procijeni bi li podnositelj zahtjeva za izdavanje vize za kratkotrajni boravak, vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole mogao predstavljati prijetnju za javni poredak ili javnu sigurnost, s pomoću VIS-a trebalo bi se moći provjeriti postoji li bilo kakva podudarnost između podataka u spisima zahtjeva u VIS-u i podataka u ECRIS-TCN-u u okviru zajedničkog repozitorija podataka o identitetu (CIR) uspostavljenog Uredbom (EU) 2018/818 u vezi s time koje države članice imaju informacije o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva za kazneno djelo terorizma ili bilo koje drugo kazneno djelo navedeno u Prilogu Uredbi (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća (14) ako je to kazneno djelo prema nacionalnom pravu kažnjivo najvišom kaznom zatvora ili mjerom oduzimanja slobode od najmanje tri godine.

(11)

Ako se u ECRIS-TCN-u prikaže pogodak, to samo po sebi ne bi trebalo značiti da je dotični državljanin treće zemlje osuđen u naznačenim državama članicama. Postojanje prethodnih osuđujućih presuda trebalo bi potvrditi samo na temelju podataka dobivenih iz kaznene evidencije dotičnih država članica.

(12)

Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(13)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine u mjeri u kojoj se odnosi na SIS kako je uređen Uredbom (EU) 2018/1862, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(14)

U mjeri u kojoj se odnosi na SIS kako je uređen Uredbom (EU) 2018/1862, Irska sudjeluje u ovoj Uredbi u skladu s člankom 5. stavkom 1. Protokola br. 19 o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije, priloženog UEU-u i UFEU-u, i člankom 6. stavkom 2. Odluke Vijeća 2002/192/EZ (16). Nadalje, u mjeri u kojoj se ova Uredba odnosi na Europol, Eurodac i ECRIS-TCN, u skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(15)

U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja, u mjeri u kojoj se odnosi na SIS kako je uređen Uredbom (EU) 2018/1862, razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (17), koje pripadaju području iz članka 1. točke G Odluke Vijeća 1999/437/EZ (18).

(16)

U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja, u mjeri u kojoj se odnosi na SIS kako je uređen Uredbom (EU) 2018/1862, razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (19), koje pripadaju području iz članka 1. točke G Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/149/PUP (20).

(17)

U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja, u mjeri u kojoj se odnosi na SIS kako je uređen Uredbom (EU) 2018/1862, razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (21), koje pripadaju području iz članka 1. točke G Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (22).

(18)

Kako bi se ova Uredba uklopila u postojeći pravni okvir, uredbe (EU) br. 603/2013, (EU) 2016/794, (EU) 2018/1862, (EU) 2019/816 i (EU) 2019/818 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti,

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.