11.6.2021

Službeni list Europske unije

C 222/1

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE

оd 30. travnja 2021.

o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike

(ESRB/2021/3)

(2021/C 222/01)

OPĆI ODBOR EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (1), a posebno njezin članak 3. i članke od 16. do 18.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (2), a posebno njezin članak 458. stavak 8.,

uzimajući u obzir Direktivu 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/4/EZ i 2006/49/EZ (3), a posebno njezin članak 134. stavak 5.,

uzimajući u obzir Odluku ESRB/2011/1 Europskog odbora za sistemske rizike od 20. siječnja 2011. o donošenju Poslovnika Europskog odbora za sistemske rizike (4), a osobito njezine članke od 18. do 20.,

uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru (5), a posebno njegov Prilog IX.,

budući da:

(1)	Radi osiguravanja učinkovitih i dosljednih nacionalnih mjera makrobonitetne politike, važno je dopuniti obveznu uzajamnost koja se zahtjeva na temelju prava Unije s dobrovoljnom uzajamnosti.

(2)

Cilj okvira za dobrovoljnu uzajamnost za mjere makrobonitetne politike, koji je utvrđen Preporukom ESRB/2015/2 Europskog odbora za sistemske rizike (6) je osigurati da se sve mjere makrobonitetne politike koje se temelje na izloženosti i koje se primjenjuju u jednoj državi članici (7), uzajamno primjenjuju u drugim državama članicama.

(3)

Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 79/2019 od 29. ožujka 2019. o izmjeni Priloga IX. (Financijske usluge) Sporazumu o EGP-u [2019/2133] (8) Direktiva 2013/36/EU i Uredba (EU) br. 575/2013 uključene su u Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru (Sporazum o EGP-u) s učinkom od 1. siječnja 2020. Direktiva (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i Uredba (EU) 2020/873 Europskog parlamenta i Vijeća (10) kojima se uvode značajne izmjene Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013 još nisu uključene u Sporazum o EGP-u.

(4)

Finansdepartementet (norveško Ministarstvo financija) djeluje kao imenovano tijelo za potrebe članka 133. stavka 1. Direktive 2013/36/EU i članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 jer se ta direktiva odnosno ta uredba primjenjuju na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020. u skladu s uvjetima iz Sporazuma o EGP-u (dalje u tekstu „CRD kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020.” odnosno „CRR kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020.”). Finansdepartementet je 5. studenoga 2020. u skladu s člankom 133. stavkom 11. CRD-a, kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020., obavijestio ESRB o svojoj namjeri da odredi stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik koja se primjenjuje na kreditne institucije i prosječne donje granice za pondere rizika koje se primjenjuju na izloženosti u odnosu na stambene i poslovne nekretnine kreditnih institucija koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (IRB pristup).

(5)

ESRB je 4. prosinca 2020. donio Preporuku ESRB/2020/14 Europskog odbora za sistemske rizike (11) u kojoj je preporučio da se predložena stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik koja će se primjenjivati u Norveškoj smatra opravdanom, prikladnom, proporcionalnom, djelotvornom i učinkovitom u odnosu na rizik koji je odredio Finansdepartementet. U skladu s člankom 458. stavkom 10. CRR-a, kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020., neovisno o postupku utvrđenom u članku 458. stavku 4. te uredbe, države članice mogu povećati pondere rizika iznad onih predviđenih tom uredbom .

(6)

Od 31. prosinca 2020., na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Norveškoj primjenjuju se i. zahtjev za zaštitni sloj za sistemski rizik za izloženosti u Norveškoj po stopi od 4,5 % u skladu s člankom 133. CRD-a, kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020.; ii. prosječna donja granica za pondere rizika od 20 % za izloženosti u odnosu na stambene nekretnine u Norveškoj, u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. CRR-a kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020.; i iii. prosječna donja granica za pondere rizika od 35 % za izloženosti u odnosu na poslovne nekretnine u Norveškoj, u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. CRR-a kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020. Međutim, za kreditne institucije koje ne primjenjuju napredni IRB pristup, stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjiva na sve izloženosti postavljena je na 3 % do 31. prosinca 2022., nakon toga stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjiva na domaće izloženosti postavljena je na 4,5 %.

(7)

Finansdepartementet je 2. veljače 2021. ESRB-u podnio zahtjev za uzajamnu primjenu stope zaštitnog sloja za sistemski rizik u skladu s člankom 134. stavkom 4. CRD-a, kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020., te za prosječne donje granice za ponder rizika, u skladu s člankom 458. stavkom 8. CRR-a, kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020.

(8)

Na zahtjev Finansdepartementeta upućen ESRB-u i radi: i. sprječavanja ostvarenja negativnih prekograničnih učinaka u obliku curenja i regulatorne arbitraže koji mogu nastati zbog provedbe mjera makrobonitetne politike koje se primjenjuju u Norveškoj; i ii. očuvanja jednakih uvjeta među davateljima hipotekarnih kredita iz EU-a, Opći odbor ESRB-a odlučio je uključiti ove mjere na popis mjera makrobonitetne politike za koje se preporučuje uzajamna primjena na temelju Preporuke ESRB/2015/2.

(9)

S obzirom na to da se na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Norveškoj još ne primjenjuje Direktiva (EU) 2019/878, odgovarajuća tijela u državama članicama koje su već provele tu direktivu, trebale bi moći uzajamno primjenjivati norvešku stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik na način i na razini kojom se uzima u obzir svako preklapanje ili razlika u kapitalnim zahtjevima koji se primjenjuju u njihovoj državi članici i Norveškoj sve dok se Direktiva (EU) 2019/878 ne uključi u Sporazum o EGP-u.

(10)	S obzirom na kontinuirane učinke pandemije bolesti COVID-19 na bankarski sektor i veličinu stope zaštitnog sloja za sistemski rizik, primjereno je omogućiti dovoljno vremena za uzajamnu primjenu prijavljenih mjera.

(11)	Preporuku ESRB/2015/2 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU PREPORUKU:

IZMJENE

Preporuka ESRB/2015/2 mijenja se kako slijedi:

u odjeljku 1., potpreporuka C(1) zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju mjere makrobonitetne politike koje su donijela druga odgovarajuća tijela i čiju je uzajamnu primjenu preporučio ESRB. Preporučuje se da se sljedeće mjere, kao što je dalje opisano u Prilogu, uzajamno primjenjuju:

Belgija:

—

dodatni ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, koji se primjenjuje u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Belgiji, koje primjenjuju IRB pristup za izračun kapitalnog zahtjeva, a sastoji se od:

(a)	paušalnog dodatnog pondera rizika od 5 postotnih bodova; i

(b)	proporcionalnog dodatnog pondera rizika koji se sastoji od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji;

Francuska:

—

strože ograničenje velike izloženosti iz članka 395. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koje se primjenjuje na izloženosti prema visoko zaduženim velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj na 5 posto priznatog kapitala, što se u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjuje na globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) i ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra;

Luksemburg:

—

pravno obvezujuća ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine (LTV) za nove hipotekarne kredite za stambene nekretnine u Luksemburgu, s različitim ograničenjima omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine koja se primjenjuju na različite kategorije dužnika:

(a)	ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 % za kupce koji prvi put stječu svoje primarno boravište;

(b)

ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 90% za druge kupce, odnosno kupce koji ne stječu svoje primarno boravište prvi put. To se ograničenje proporcionalno provodi putem ispravaka vrijednosti za portfelj. Konkretno, zajmodavci mogu izdati 15 % portfelja novih hipotekarnih kredita odobrenih tim dužnicima s omjerom vrijednosti kredita i založene nekretnine većim od 90 %, ali nižim od najviše 100 % omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine;

(c)	ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 80 % za ostale hipotekarne kredite (uključujući segment kupnje radi davanja u najam).

Norveška:

—

stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik od 4,5 % za izloženosti u Norveškoj koja se primjenjuje u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU, kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020. u skladu s uvjetima Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (*1) (Sporazum o EGP-u) (dalje u tekstu „CRD kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020.”), na sve kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Norveškoj;

—

prosječna donja granica za pondere rizika od 20 % za izloženosti osigurane stambenim nekretninama u Norveškoj koja se primjenjuje u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013, kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020. u skladu s uvjetima iz Sporazuma o EGP-u (dalje u tekstu „CRR kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020.”) na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Norveškoj koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (IRB) za izračun kapitalnih zahtjeva;

—

prosječna donja granica za pondere rizika od 35 % za izloženosti osigurane poslovnim nekretninama u Norveškoj, koja se u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. CRR-a primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020. na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Norveškoj, pri čemu se za izračun kapitalnih zahtjeva primjenjuje IRB pristup.

Švedska:

—

donji prag od 25 posto specifičan za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguran nekretninama u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 za kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj, koje primjenjuju IRB pristup za izračun kapitalnih zahtjeva.

(*1) SL L 1, 3.1.1994., str. 3.”;"

2.	Prilog se zamjenjuje Prilogom ovoj Preporuci.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 30. travnja 2021.

Voditelj Tajništva ESRB-a,

u ime Općeg odbora ESRB-a,

Francesco MAZZAFERRO

(1) SL L 331, 15.12. 2010., str. 1.

(2) SL L 176, 27.6.2013., str. 1.

(3) SL L 176, 27.6.2013., str. 338.

(4) SL C 58, 24.2.2011., str. 4.

(5) SL L 1, 3.1.1994., str. 3.

(6) Preporuka ESRB/2015/2 Europskog odbora za sistemske rizike od 15. prosinca 2015. o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (SL C 97, 12.3.2016., str. 9.).

(7) Stavak 14. točka (a) i stavak 14.a točka (a) Priloga IX. Sporazumu o Europsko gospodarskom prostoru predviđa da se pojmovi „država članica/države članice” i „nadležna tijela” uključuju, uz njihovo značenje iz Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013 i države EFTA-e odnosno njihova nadležna tijela.

(8) SL L 321, 12.12.2019., str. 170.

(9) Direktiva (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera te mjera za očuvanje kapitala (SL L 150, 7.6.2019., str. 253).

(10) Uredba (EU) 2020/873 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2020. o izmjeni uredbi (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 u pogledu određenih prilagodbi kao odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 (SL L 204, 26.6.2020., str. 4).

(11) Preporuka ESRB/2020/14 Europskog odbora za sistemske rizike od 4. prosinca 2020. u pogledu norveške obavijesti o svojoj namjeri da odredi stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik u skladu s člankom 133. Direktive (EU) 2013/36/EU, koja je dostupna na mrežnim stranicama ESRB-a.

PRILOG

„PRILOG

Belgija

Dodatni ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, određen kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Belgiji koje primjenjuju IRB pristup, koji se primjenjuje u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013. Dodatni ponder rizika sastoji se od dva dijela:

(a)	paušalnog dodatnog pondera rizika od 5 postotnih bodova; i

(b)	proporcionalnog dodatnog pondera rizika koji se sastoji od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji.

I. Opis mjere

Belgijska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 i određena kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Belgiji koje primjenjuju IRB pristup, sastoji se od dodatnog pondera rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, koja se sastoji od dva dijela:

(a)	Prvi dio sastoji se od povećanja od 5 postotnih bodova na ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, koji je dobiven nakon izračuna drugog dijela dodatnog pondera rizika u skladu s točkom (b).

(b)

Drugi dio sastoji se od povećanja pondera rizika od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji. Izloženošću ponderiran prosjek je prosjek pondera rizika pojedinačnih kredita izračunan u skladu s člankom 154. Uredbe (EU) br. 575/2013, ponderiran odgovarajućom vrijednosti izloženosti.

II. Uzajamna primjena

U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima dotičnih država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru primjenjujući ju na podružnice koje se nalaze u Belgiji domaćih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad i primjenjuju IRB pristup u roku određenom u podpreporuci C(3).

Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru primjenjujući ju na domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad i koje primjenjuju IRB pristup, koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu osiguranu stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji. U skladu s podpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima preporučuje se da primjenjuju istu mjeru kao onu koju nadležno tijelo za primjenu mjera primjenjuje u Belgiji u roku određenom u podpreporuci C(3).

Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, odgovarajućim tijelima preporučuje se primijeniti, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu, uključujući donošenje nadzornih mjera i nadzornih ovlasti utvrđenih u glavi VII. poglavlju 2. odjeljku IV. Direktive 2013/36/EU. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije četiri mjeseca nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.

III. Prag značajnosti

5.	Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju od 2 milijarde eura radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu izuzeti pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad, s IRB pristupom koje nemaju značajne izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama u Belgiji koje su ispod praga značajnosti od 2 milijarde EUR. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju belgijsku mjeru na prethodno izuzete pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad kada se povrijedi prag značajnosti od 2 milijarde EUR.

Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici s podružnicama koje se nalaze u Belgiji ili koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu osiguranu stambenim nekretninama u Belgiji, koje primjenjuju IRB pristup i koje imaju izloženost od 2 milijarde EUR ili višu prema belgijskom tržištu stambenih nekretnina, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da uzajamno ne primijene belgijsku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru kada kreditna institucija koja primjenjuje IRB pristup prijeđe prag od 2 milijarde EUR.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 2 milijarde EUR je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.

Francuska

Strože ograničenje velike izloženosti iz članka 395. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koje se primjenjuje na izloženosti prema visoko zaduženim velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj na 5 posto priznatog kapitala, što se u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjuje na globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) i ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra.

I. Opis mjere

Francuska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 određena GSV institucijama i OSV institucijama na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra (ne na potkonsolidiranoj razini), sastoji se od strožeg ograničenja velike izloženosti na 5 posto njihovog priznatog kapitala, primjenjivo na izloženost prema visoko zaduženim velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj.

Nefinancijsko društvo definira se kao fizička ili pravna osoba privatnog prava koja ima sjedište u Francuskoj i koja, na svojoj razini i na najvišoj razini konsolidacije, pripada sektoru nefinancijskih društava kako je definiran u točki 2.45 Priloga A Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*1).

Mjera se primjenjuje na izloženost prema nefinancijskim društvima koja imaju sjedište u Francuskoj i na izloženost prema grupama povezanih nefinancijskih društava kako slijedi:

(a)

Za nefinancijska društva koja su dio grupe povezanih nefinancijskih društava koja ima sjedište na najvišoj razini konsolidacije u Francuskoj, mjera se primjenjuje na zbroj neto izloženosti prema grupi i svim njezinim povezanim subjektima u smislu članka 4. stavka 1. točke 39. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b)

Za nefinancijska društva koja su dio grupe povezanih nefinancijskih društava koja ima sjedište na najvišoj razini konsolidacije izvan Francuske, mjera se primjenjuje na zbroj:

(i)	izloženosti prema onim nefinancijskim društvima koja imaju sjedište u Francuskoj;

(ii)	izloženosti prema subjektima u Francuskoj ili u inozemstvu preko kojih nefinancijska društva navedena pod točkom i. imaju izravnu ili neizravnu kontrolu u smislu članka 4. stavka 1. točke 39. Uredbe (EU) br. 575/2013; i

(iii)

izloženosti prema subjektima u Francuskoj ili u inozemstvu koji ekonomski ovise o nefinancijskim društvima navedenim u točki i. u smislu članka 4. stavka 1. točke 39. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Nefinancijska društva koja nemaju sjedište u Francuskoj i koja nisu društvo kći, niti su subjekt ekonomski ovisan o nefinancijskom društvu koje ima sjedište u Francuskoj, a niti su pod njegovom izravnom ili neizravnom kontrolom, stoga su izvan područja primjene mjere.

U skladu s člankom 395. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, mjera se primjenjuje nakon uzimanja u obzir učinaka tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća u skladu s člancima od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013.

GSV institucija ili OSV institucija mora nefinancijsko društvo koje ima sjedište u Francuskoj smatrati velikim, ako je njezina izvorna izloženost prema nefinancijskom društvu ili prema grupi povezanih nefinancijskih društava u smislu stavka 3., jednaka ili veća od 300 milijuna EUR. Vrijednost izvorne izloženosti izračunava se u skladu s člancima 389. i 390. Uredbe (EU) br. 575/2013 prije uzimanja u obzir učinaka tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013, o kojima se izvješćuje u skladu s člankom 9. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014 (*2).

Smatra se da je nefinancijsko društvo visoko zaduženo ako ima omjer financijske poluge veći od 100 posto, a omjer pokrivenosti financijskih troškova je ispod tri, obračunato na najvišoj razini konsolidacije grupe kako slijedi:

(a)	Omjer financijske poluge je omjer između ukupnog duga umanjenog za gotovinu i vlasnički kapital; i

(b)

Omjer pokrivenosti financijskih troškova je omjer između, s jedne strane, dodane vrijednosti uvećano za subvencije za poslovanje umanjeno za: i. plaće, ii. poreze i carine na poslovanje, iii. druge neto redovne troškove poslovanja isključujući neto kamate i slične troškove, i iv. smanjenje vrijednosti i amortizaciju te, s druge strane, kamate i slične troškove.

Omjeri se izračunavaju temeljem računovodstvenih agregata definiranim u skladu s primjenjivim standardima, kako su prikazani u financijskim izvještajima nefinancijskog društva koje je, prema potrebi ovjerio ovlašteni računovođa.

II. Uzajamna primjena

6.	Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju francusku mjeru primjenjujući ju na GSV institucije i OSV institucije koje imaju domaće odobrenje za rad, na najvišoj razini konsolidacije u okviru države njihovog bankarskog bonitetnog parametra.

III. Prag značajnosti

Ova se mjera dopunjuje složenim pragom značajnosti radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru koja se sastoji od:

(a)	praga od 2 milijarde EUR za ukupne izvorne izloženosti domaćih GSV institucija i OSV institucija koje imaju odobrenje za rad na najvišoj razini konsolidacije u okviru bankarskog bonitetnog parametra, prema francuskom sektoru nefinancijskih društava;

(b)

praga od 300 milijuna EUR primjenjivog na domaće GSV institucije i OSV institucije koje imaju odobrenje za rad, koje imaju prag jednak onom iz točke (a) ili ga prelaze za:

(i)	pojedinačnu izvornu izloženost prema nefinancijskom društvu sa sjedištem u Francuskoj;

(ii)	zbroj izvornih izloženosti prema grupi povezanih nefinancijskih društava, koja na najvišoj razini konsolidacije ima sjedište u Francuskoj, obračunato u skladu sa stavkom 3 točkom (a);

(iii)

zbroj izvornih izloženosti prema nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj koja su dio grupe povezanih nefinancijskih društava sa sjedištem na najvišoj razini konsolidacije izvan Francuske kako je iskazano u obrascima C 28.00 i C 29.00 Priloga VIII. Provedbenoj uredbi (EU) br. 680/2014;

(c)	Prag od 5 posto priznatog kapitala GSV institucije ili OSV institucije na najvišoj razini konsolidacije, za izloženosti utvrđene pod točkom (b) nakon što je uzet u obzir učinak tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Pragovi navedeni u stavcima (b) i (c) trebaju se primijeniti neovisno o tome je li odnosni subjekt ili nefinancijsko društvo visoko zaduženo ili nije.

Vrijednost izvorne izloženosti navedena u stavcima (a) i (b) treba se izračunati u skladu s člancima 389. i 390. Uredbe (EU) br. 575/2013 prije nego što su uzeti u obzir učinak tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013 kako su iskazani u skladu s člankom 9. Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu izuzeti pojedine domaće GSV institucije ili OSV institucije koje imaju odobrenje za rad, na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra, koje ne krše kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8. Prilikom primjene praga značajnosti, odgovarajuća tijela bi trebala pratiti značajnost izloženosti domaćih GSV institucija ili OSV institucija koje imaju odobrenje za rad prema francuskom sektoru nefinancijskih društava, kao i koncentraciju izloženosti domaćih GSV institucija i OSV institucija koje imaju odobrenje za rad prema velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj, te se preporučuje da, kada je prekršen kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8., primijene francusku mjeru na prethodno izuzete domaće GSV institucije ili OSV institucije koje imaju odobrenje za rad na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra. Odgovarajuća tijela se također potiče da drugim sudionicima na tržištu u svojim državama signaliziraju sistemske rizike povezane s povećanom financijskom polugom velikih nefinancijskih društava sa sjedištem u Francuskoj.

10.

Ako nema GSV institucija ili OSV institucija na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici i koje su izložene prema francuskom sektoru nefinancijskih društava iznad praga značajnosti navedenog u stavku 8., odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu odlučiti, u skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, da uzajamno ne primijene francusku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti domaćih GSV institucija i OSV institucija koje imaju odobrenje za rad prema francuskom sektoru nefinancijskih društava kao i koncentraciju izloženosti domaćih GSV institucija i OSV institucija koje imaju odobrenje za rad prema velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj, te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju francusku mjeru kada GSV institucija ili OSV institucija na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra prijeđe kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8. Odgovarajuća tijela se također potiče da drugim sudionicima na tržištu u svojim državama signaliziraju sistemske rizike povezane s povećanom financijskom polugom velikih nefinancijskih društava sa sjedištem u Francuskoj.

11.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8. je preporučena najviša razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.

Luksemburg:

Pravno obvezujuća ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine (LTV) za nove hipotekarne kredite za stambene nekretnine u Luksemburgu, s različitim ograničenjima omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine koja se primjenjuju na različite kategorije dužnika:

(a)	ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 % za kupce koji prvi put stječu svoje primarno boravište;

(b)

(c)	ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 80 % za ostale hipotekarne kredite (uključujući segment kupnje radi davanja u najam).

I. Opis mjere

Luksemburška nadležna tijela primijenila su pravno obvezujuća ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine za nove hipotekarne kredite za stambene nekretnine koje se nalaze u Luksemburgu. U skladu s Preporukom Comité du Risque Systémique (Odbor za sistemske rizike) (1), Commission de Surveillance du Secteur Financier (Komisija za nadzor financijskog sektora) (2) djelujući zajednički s Banque centrale du Luxembourg primijenila je ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine koja se razlikuju u odnosu na tri kategorije dužnika. Ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine za svaku od triju kategorija su sljedeća:

(a)	Ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 % za kupce koji prvi put stječu svoje primarno boravište;

(b)

Ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 90 % za druge kupce, odnosno kupce koji ne stječu svoje primarno boravište prvi put. To se ograničenje proporcionalno provodi putem ispravaka vrijednosti za portfelj. Konkretno, zajmodavci mogu izdati 15 % portfelja novih hipotekarnih kredita odobrenih tim dužnicima s omjerom vrijednosti kredita i založene nekretnine većim od 90 %, ali nižim od najviše 100 % omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine;

(c)	Ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 80 % za ostale hipotekarne kredite (uključujući segment kupnje radi davanja u najam).

2.	Omjer vrijednosti kredita i založene nekretnine je omjer između zbroja svih kredita ili tranši kredita osiguranih stambenim nekretninama od strane dužnika u trenutku odobravanja kredita i vrijednosti nekretnine u isto vrijeme.

3.	Ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine primjenjuju se neovisno o vrsti vlasništva (npr. puno vlasništvo, plodouživanje, samostalno vlasništvo).

Mjera se primjenjuje na svakog privatnog dužnika koji uzima hipotekarni kredit za kupnju stambene nekretnine u Luksemburgu u nekomercijalne svrhe. Mjera se primjenjuje i ako se dužnik za izvršenje te transakcije koristi pravnom strukturom kao što je društvo za ulaganje u nekretnine te u slučaju zajedničkih zahtjeva. ‚Stambena nekretnina’ uključuje građevinsko zemljište, bez obzira na to obavljaju li se građevinski radovi neposredno nakon kupnje ili godinama nakon toga. Mjera se primjenjuje i ako se kredit odobrava dužniku za kupnju nekretnine s dugoročnim ugovorom o najmu. Nekretnina može biti namijenjena za potrebe vlasnika ili kupljena radi iznajmljivanja.

II. Uzajamna primjena

Državama članicama čije kreditne institucije, osiguravajuća društva i stručnjaci koji obavljaju aktivnosti kreditiranja (hipotekarni zajmodavci) imaju relevantne značajne kreditne izloženosti u Luksemburgu putem izravnog prekograničnog kreditiranja preporučuje se da uzajamno primjenjuju luksemburšku mjeru u svojoj državi. Ako ista mjera nije dostupna u njihovoj državi za sve relevantne prekogranične izloženosti, odgovarajuća tijela trebala bi primijeniti dostupne mjere koje imaju učinak koji je istovjetan kao primijenjena mjera makrobonitetne politike.

Države članice trebale bi obavijestiti ESRB da su uzajamno primijenile luksemburšku mjeru ili primijenile izuzeća de minimis u skladu s Preporukom D Preporuke ESRB/2015/2. Obavijest bi trebalo dostaviti najkasnije mjesec dana nakon donošenja uzajamne mjere, upotrebljavajući odgovarajući predložak objavljen na mrežnim stranicama ESRB-a. ESRB će objaviti obavijesti na mrežnim stranicama ESRB-a, čime će obavijestiti javnost o nacionalnim odlukama o uzajamnoj primjeni. Ta će objava uključivati sva izuzeća koja su uvele države članice koje uzajamno surađuju i preuzetu obvezu praćenja curenja podataka i djelovanja ako je to potrebno.

7.	Državama članicama preporučuje se da uzajamno primjenjuju mjeru u roku od tri mjeseca od objave ove Preporuke u Službenom listu Europske unije.

III. Prag značajnosti

Mjera je dopunjena dvama pragovima značajnosti kako bi se usmjerila moguća primjena načela de minimis od strane država članica koje uzajamno surađuju: prag značajnosti specifičan za pojedinu zemlju i prag značajnosti specifičan za pojedinu instituciju. Prag značajnosti specifičan za pojedinu zemlju za ukupne prekogranične hipotekarne kredite Luksemburgu iznosi 350 milijuna EUR, što odgovara približno 1 % ukupnog domaćeg tržišta hipotekarnih kredita za stambene nekretnine u prosincu 2020. Prag značajnosti specifičan za pojedinu instituciju za ukupne prekogranične hipotekarne kredite Luksemburgu iznosi 35 milijuna EUR, što odgovara približno 0,1 % ukupnog domaćeg tržišta hipotekarnih kredita za stambene nekretnine u Luksemburgu u prosincu 2020. Uzajamna primjena zahtijeva se samo ako je prijeđen prag specifičan za pojedinu zemlju i prag specifičan za pojedinu instituciju.

Norveška

—

stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik od 4,5 % za izloženosti u Norveškoj koja se primjenjuje u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU, kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020. u skladu s uvjetima Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (Sporazum o EGP-u) (dalje u tekstu ‚CRD kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020.’), na sve kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Norveškoj;

—

prosječna donja granica za pondere rizika od 20 % za izloženosti osigurane stambenim nekretninama u Norveškoj koja se primjenjuje u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013, kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020. u skladu s uvjetima iz Sporazuma o EGP-u (dalje u tekstu ‚CRR kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020.’) na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Norveškoj koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (IRB) za izračun kapitalnih zahtjeva;

—

I. Opis mjera

Od 31. prosinca 2020., Finansdepartementet (norveško Ministarstvo financija) uvelo je tri mjere, odnosno i. zahtjev za zaštitni sloj za sistemski rizik za izloženosti u Norveškoj, u skladu s člankom 133. CRD-a, kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020.; ii. prosječna donja granica za pondere rizika za izloženosti u odnosu na stambene nekretnine u Norveškoj, u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. CRR-a kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020.; i iii. prosječna donja granica za pondere rizika za izloženosti u odnosu na poslovne nekretnine u Norveškoj, u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. CRR-a kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj na dan 1. siječnja 2020.

Stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik utvrđena je na 4,5 % i primjenjuje se na domaće izloženosti svih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u Norveškoj. Međutim, za kreditne institucije koje ne primjenjuju napredni IRB pristup, stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjiva na sve izloženosti postavljena je na 3 % do 31. prosinca 2022., nakon toga stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjiva na domaće izloženosti postavljena je na 4,5 %.

Mjera za donju granicu za pondere rizika za stambene nekretnine jest prosječna donja granica za pondere rizika specifična za instituciju za izloženosti u odnosu na stambene nekretnine u Norveškoj, koja se primjenjuje na kreditne institucije koje primjenjuju IRB pristup. Donja granica za pondere rizika za nekretnine odnosi se na izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika u portfelju stambenih nekretnina. Norveška izloženost u odnosu na stambene nekretnine trebala bi se tumačiti kao izloženosti prema stanovništvu s nekretninom u Norveškoj kao instrumentom osiguranja.

Mjera za donju granicu za pondere rizika za poslovne nekretnine jest prosječna donja granica za pondere rizika specifična za instituciju za izloženosti u odnosu na poslovne nekretnine u Norveškoj, koja se primjenjuje na kreditne institucije koje primjenjuju IRB pristup. Donja granica za pondere rizika u odnosu na nekretnine odnosi se na izloženošću ponderiran prosjek pondera rizika u portfelju poslovnih nekretnina. Norveška izloženost u odnosu na poslovne nekretnine trebala bi se tumačiti kao izloženosti prema trgovačkim društvima s nekretninom u Norveškoj kao instrumentom osiguranja.

II. Uzajamna primjena

Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju norveške mjere za izloženosti u Norveškoj u skladu s člankom 134. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU odnosno s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik u roku od 18 mjeseci od objave ove Preporuke, kako je izmijenjena Preporukom ESRB/2021/3 Europskog odbora za sistemske rizike (*3) u Službenom listu Europske unije, osim ako je drukčije predviđeno stavkom 7. u nastavku. Prosječne donje granice za pondere rizika za izloženosti u odnosu na stambene i poslovne nekretnine u Norveškoj trebalo bi uzajamno primjenjivati u standardnom tromjesečnom prijelaznom razdoblju predviđenom Preporukom ESRB/2015/2.

Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, u skladu s podpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima se preporučuje da nakon savjetovanja s ESRB-om, primijene mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetne mjere za uzajamnu primjenu prosječnih donjih granica za pondere rizika za izloženosti u odnosu na stambene i poslovne nekretnine u roku od 12 mjeseci te za uzajamnu primjenu stope zaštitnog sloja za sistemski rizik u roku od 18 mjeseci nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske unije, osim ako je drukčije predviđeno stavkom 7. u nastavku za zaštitni sloj za sistemski rizik.

Ako se Direktiva (EU) 2019/878 počne primjenjivati na Norvešku i u Norveškoj u skladu s uvjetima Sporazuma o EGP-u, odgovarajuća tijela mogu uzajamno primjenjivati norvešku mjeru zaštitnog sloja za sistemski rizik na način i na razini kojom se uzima u obzir svako preklapanje ili razlika u kapitalnim zahtjevima koji se primjenjuju u njihovoj državi članici i Norveškoj, pod uvjetom da poštuju sljedeća načela:

(a)	pokriće rizika: odgovarajuća tijela trebaju osigurati da se sa sistemskim rizikom koji norveška mjera nastoji ublažiti postupa na odgovarajući način;

(b)	izbjegavanje regulatorne arbitraže i osiguravanje jednakih uvjeta: odgovarajuća tijela trebala bi smanjiti mogućnost curenja i regulatorne arbitraže te prema potrebi brzo zatvoriti sve pravne praznine; odgovarajuća tijela trebala bi osigurati jednake uvjete među kreditnim institucijama.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na mjere za prosječne donje granice za pondere rizika za izloženosti u odnosu na stambene i poslovne nekretnine.

III. Prag značajnosti

Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju na temelju izloženosti koja se nalazi u Norveškoj radi usmjeravanje moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru kako slijedi:

(a)	za stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik, prag značajnosti postavljen je na iznos izloženosti ponderiran rizikom od 32 milijarde NOK, što odgovara približno 1 % ukupnog iznosa izloženosti kreditnih institucija ponderiranih rizikom u Norveškoj;

(b)	za donju granicu pondera rizika za stambene nekretnine, prag značajnosti utvrđen je na bruto pozajmljivanje od 32,3 milijarde NOK, što odgovara približno 1 % bruto kredita osiguranih stambenom nekretninom za norveške klijente;

(c)	za donju granicu pondera rizika za poslovne nekretnine, prag značajnosti utvrđen je na bruto pozajmljivanje u iznosu od 7,6 milijardi NOK, što odgovara približno 1 % bruto kredita osiguranih poslovnim nekretninama za norveške klijente.

U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela dotične države članice mogu izuzeti pojedinačne domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad i nemaju značajne izloženosti u Norveškoj. Smatra se da izloženosti nisu značajne ako su ispod pragova značajnosti specifičnih za pojedinu instituciju utvrđenih u prethodnom stavku 8. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju norvešku mjeru na prethodno izuzete pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad kada se prelazi prag značajnosti određen na temelju prethodnog stavka 8.

10.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti utvrđen u skladu s prethodnim stavkom 8. je preporučena najviše razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.

11.

Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u državi članici, a koje imaju značajne izloženosti u Norveškoj, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da neće uzajamno primjenjivati norvešku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju norvešku mjeru kada kreditna institucija prijeđe odgovarajući prag značajnosti.

Švedska

Posebni donji prag od 25 posto specifičan za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguran nekretninama u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 za kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj, koje primjenjuju IRB pristup za izračun kapitalnih zahtjeva.

I. Opis mjere

Švedska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d), podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 određena kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj koje primjenjuju IRB pristup, sastoji se od posebnog donjeg praga od 25 posto specifičnog za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguran nekretninama.

2.	Izloženošću ponderiran prosjek je prosjek pondera rizika pojedinačnih izloženosti izračunan u skladu s člankom 154. Uredbe (EU) br. 575/2013, ponderiran odgovarajućom vrijednosti izloženosti.

II. Uzajamna primjena

U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju švedsku mjeru primjenjujući ju na podružnice koje se nalaze u Švedskoj domaćih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad i primjenjuju IRB pristup u roku određenom u podpreporuci C(3).

Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjene švedsku mjeru primjenjujući ju na domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad i koje primjenjuju IRB pristup, koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguranu nekretninama. U skladu s podpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima se preporučuje da primjenjuju istu mjeru kao onu koju nadležno tijelo za primjenu mjera primjenjuje u Švedskoj u roku određenom u podpreporuci C(3).

Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, odgovarajućim tijelima preporučuje se da nakon savjetovanja s ESRB-om, primijene mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije četiri mjeseca nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.

III. Prag značajnosti

6.	Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju od 5 milijardi SEK radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu izuzeti pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad, koje primjenjuju IRB pristup i koje nemaju značajne izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj osigurane nekretninama koje su ispod praga značajnosti od 5 milijardi SEK. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju švedsku mjeru na prethodno izuzete pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad kada se prijeđe prag značajnosti od 5 milijardi SEK.

Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici s podružnicama koje se nalaze u Švedskoj ili koje imaju izravne izloženosti prema dužnicima koji su rezidenti u Švedskoj osigurane nekretninama, koje primjenjuju IRB pristup i koje imaju izloženosti prema stanovništvu od 5 milijardi SEK ili više prema dužnicima koji su rezidenti u Švedskoj, osigurane nekretninama, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da uzajamno ne primijene švedsku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju švedsku mjeru kada kreditna institucija koja primjenjuje IRB pristup prijeđe prag od 5 milijardi SEK.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 5 milijardi SEK je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.

(*1) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(*2) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 680/2014 оd 16. travnja 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 191, 28.6.2014., str. 1.).

(*3) Još nije objavljeno u službenom listu.’

(1) Recommandation du comité du risque systémique du 9 novembre 2020 relative aux crédits portant sur des biens immobiliers à usage résidentiel situés sur le territoire du Luxembourg (CRS/2020/005).

(2) CSSF Regulation N.20-08 du 3 décembre 2020 fixant des conditions pour l’octroi de crédits relatifs à des biens immobiliers à usage résidentiel situés sur le territoire du Luxembourg.

11.6.2021

Službeni list Europske unije

C 222/13

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE

оd 24. ožujka 2021.

o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (ESRB/2021/2)

(2021/C 222/02)

OPĆI ODBOR EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku ESRB/2011/1 Europskog odbora za sistemske rizike od 20. siječnja 2011. o donošenju Poslovnika Europskog odbora za sistemske rizike (2), a osobito njezine članke od 18. do 20.,

budući da:

(1)	Radi osiguravanja učinkovitih i dosljednih nacionalnih mjera makrobonitetne politike, važno je dopuniti obveznu uzajamnost koja se zahtjeva na temelju prava Unije s dobrovoljnom uzajamnosti.

(2)

Okvirom o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike, utvrđenim u Preporuci ESRB/2015/2 Europskog odbora za sistemske rizike (3), nastoji se osigurati da se isti skup makrobonitetnih zahtjeva primjenjuje na istu vrstu izloženosti riziku u određenoj državi članici, bez obzira na pravni status i mjesto gdje se nalazi pružatelj financijskih usluga.

(3)

Preporukom ESRB/2017/4 Europskog odbora za sistemske rizike (4) preporučuje se odgovarajućem nadležnom tijelu za primjenu mjera da predloži najviši mogući prag značajnosti za podnošenje zahtjeva za uzajamno postupanje Europskom odboru za sistemske rizike (ESRB), ispod kojeg se izloženost pojedinačnog pružatelja financijskih usluga prema utvrđenom makrobonitetnom riziku u državi u kojoj tijelo za primjenu mjera primjenjuje mjeru makrobonitetne politike može smatrati da nije značajna. ESRB može preporučiti drugačiji prag ako to procijeni potrebnim.

(4)

Od 1. siječnja 2021. kreditne institucije, osiguravajuća društva i stručnjaci koji obavljaju djelatnosti kreditiranja (hipotekarni zajmodavci) u Luksemburgu moraju poštovati ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine (LTV) za nove hipotekarne kredite za stambene nekretnine u Luksemburgu, s različitim ograničenjima omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine po kategorijama dužnika: i. ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 % za kupce koji prvi put stječu svoje primarno boravište; ii. ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 90 % za ostale kupce (odnosno kupce koji ne stječu prvi puta) svoje primarno boravište, uz ispravak vrijednosti za portfelj (odnosno zajmodavci mogu izdati 15 % portfelja novih hipotekarnih kredita odobrenih tim dužnicima s omjerom vrijednosti kredita i založene nekretnine iznad 90 %, ali ispod najvišeg omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 %); iii. ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 80 % za ostale hipotekarne kredite (uključujući segment kupnje radi davanja u najam).

(5)

Nakon što je 18. prosinca 2020. Comité du Risque systémique (Odbor za sistemske rizike) podnio ESRB-u zahtjev za uzajamnu primjenu i radi: i. sprječavanja ostvarenja negativnih prekograničnih učinaka u obliku curenja i regulatorne arbitraže koji mogu nastati zbog provedbe mjera makrobonitetne politike koje se primjenjuju u Luksemburgu; ii. očuvanja jednakih uvjeta među odgovarajućim financijskim institucijama i očuvanja opće otpornosti tih financijskih institucija, Opći odbor ESRB-a odlučio je uključiti ove mjere na popis mjera makrobonitetne politike za koje se preporučuje uzajamna primjena na temelju Preporuke ESRB/2015/2.

(6)

Mjera makrobonitetne politike koju aktivira Commission de Surveillance du Secteur Financier (Komisija za nadzor financijskog sektora) je mjera je koja nije usklađena s pravom Unije. U skladu s potpreporukom C(2) Preporuke ESRB/2015/2, tijelima nadležnima za uzajamno priznavanje preporučuje se da provedu istu mjeru makrobonitetne politike kao mjeru koju je provelo nadležno tijelo za primjenu mjera ili, ako ista mjera makrobonitetne politike nije dostupna u nacionalnom zakonodavstvu, donose, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike koja je dostupna u njihovim državama i koja ima učinak koji je istovjetan kao primijenjena mjera makrobonitetne politike.

(7)	Opći odbor ESRB-a također je odlučio preporučiti prag specifičan za pojedinu instituciju i prag značajnosti specifičan za pojedinu zemlju kako bi se usmjerila primjena načela de minimis od strane država članica koje uzajamno primjenjuju mjeru.

(8)	Preporuku ESRB/2015/2 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU PREPORUKU:

IZMJENE

Preporuka ESRB/2015/2 mijenja se kako slijedi:

u odjeljku 1., podpreporuka C(1) zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Belgija:

—

(a)	paušalnog dodatnog pondera rizika od 5 postotnih bodova; i

(b)	proporcionalnog dodatnog pondera rizika koji se sastoji od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji;

Francuska:

—

Luksemburg:

—

(a)	ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 % za kupce koji prvi put stječu svoje primarno boravište;

(b)

(c)	ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 80 % za ostale hipotekarne kredite (uključujući segment kupnje radi davanja u najam).

Švedska:

—

Prilog se zamjenjuje Prilogom ovoj Preporuci.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 24. ožujka 2021.

Voditelj Tajništva ESRB-a,

u ime Općeg odbora ESRB-a,

Francesco MAZZAFERRO

(1) SL L 331, 15.12.2010., str. 1.

(2) SL C 58, 24.2.2011., str. 4.

(3) Preporuka ESRB/2015/2 Europskog odbora za sistemske rizike do 15. prosinca 2015. o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (SL C 97, 12.3.2016., str. 9.).

(4) Preporuka ESRB/2017/4 Europskog odbora za sistemske rizike od 20. listopada 2017. o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (SL C 431, 15.12.2017., str. 1).

PRILOG

„PRILOG

Belgija

(a)	paušalnog dodatnog pondera rizika od 5 postotnih bodova; i

(b)	proporcionalnog dodatnog pondera rizika koji se sastoji od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji.

I. Opis mjere

(a)	Prvi dio sastoji se od povećanja od 5 postotnih bodova na ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, koji je dobiven nakon izračuna drugog dijela dodatnog pondera rizika u skladu s točkom (b).

(b)

II. Uzajamna primjena

U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima dotičnih država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru primjenjujući ju na podružnice koje se nalaze u Belgiji kreditnih institucija koje imaju domaće odobrenje za rad i primjenjuju IRB pristup u roku određenom u podpreporuci C(3).

III. Prag značajnosti

Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju od 2 milijarde EUR radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru.

U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu izuzeti pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad, s IRB pristupom koje nemaju značajne izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama u Belgiji koje su ispod praga značajnosti od 2 milijarde EUR. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju belgijsku mjeru na prethodno izuzete pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad kada se prekrši prag značajnosti od 2 milijarde EUR.

Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici s podružnicama koje se nalaze u Belgiji ili koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu osiguranu stambenim nekretninama u Belgiji, koje primjenjuju IRB pristup i koje imaju izloženost od 2 milijarde EUR ili višu prema belgijskom tržištu stambenih nekretnina, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da uzajamno ne primijene belgijsku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru kada kreditna institucija koja primjenjuje IRB pristup prijeđe prag od 2 milijarde EUR.

U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 2 milijarde EUR je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.

Francuska

I. Opis mjere

Mjera se primjenjuje na izloženost prema nefinancijskim društvima koja imaju sjedište u Francuskoj i na izloženost prema grupama povezanih nefinancijskih društava kako slijedi:

(a)

(b)

Za nefinancijska društva koja su dio grupe povezanih nefinancijskih društava koja ima sjedište na najvišoj razini konsolidacije izvan Francuske, mjera se primjenjuje na zbroj:

a.	izloženosti prema onim nefinancijskim društvima koja imaju sjedište u Francuskoj;

b.	izloženosti prema subjektima u Francuskoj ili u inozemstvu preko kojih nefinancijska društva navedena pod točkom i. imaju izravnu ili neizravnu kontrolu u smislu članka 4. stavka 1. točke 39. Uredbe (EU) br. 575/2013; i

c.	izloženosti prema subjektima u Francuskoj ili u inozemstvu koji ekonomski ovise o nefinancijskim društvima navedenim u točki i. u smislu članka 4. stavka 1. točke 39. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(a)	Omjer financijske poluge je omjer između ukupnog duga umanjenog za gotovinu i vlasnički kapital; i

(b)

II. Uzajamna primjena

Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju francusku mjeru primjenjujući ju na domaće GSV institucije i OSV institucije koje imaju odobrenje za rad, na najvišoj razini konsolidacije u okviru države svojeg bankarskog bonitetnog parametra.

III. Prag značajnosti

Ova se mjera dopunjuje složenim pragom značajnosti radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru koja se sastoji od:

(a)	praga od 2 milijarde EUR za ukupne izvorne izloženosti domaćih GSV institucija i OSV institucija koje imaju odobrenje za rad na najvišoj razini konsolidacije u okviru bankarskog bonitetnog parametra, prema francuskom sektoru nefinancijskih društava;

(b)

praga od 300 milijuna EUR primjenjivog na domaće GSV institucije i OSV institucije koje imaju odobrenje za rad, koje imaju prag jednak onom iz točke (a) ili ga prelaze za:

(i)	pojedinačnu izvornu izloženost prema nefinancijskom društvu sa sjedištem u Francuskoj;

(ii)	zbroj izvornih izloženosti prema grupi povezanih nefinancijskih društava, koja na najvišoj razini konsolidacije ima sjedište u Francuskoj, obračunato u skladu sa stavkom 3 točkom (a);

(iii)

(c)	Prag od 5 posto priznatog kapitala GSV institucije ili OSV institucije na najvišoj razini konsolidacije, za izloženosti utvrđene pod točkom (b) nakon što je uzet u obzir učinak tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Pragovi navedeni u stavcima (b) i (c) trebaju se primijeniti neovisno o tome je li odnosni subjekt ili nefinancijsko društvo visoko zaduženo ili nije.

10.

11.

Luksemburg:

(a)	ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 % za kupce koji prvi put stječu svoje primarno boravište;

(b)

(c)	ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 80 % za ostale hipotekarne kredite (uključujući segment kupnje radi davanja u najam).

I. Opis mjere

(a)	Ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 % za kupce koji prvi put stječu svoje primarno boravište;

(b)

(c)	Ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 80 % za ostale hipotekarne kredite (uključujući segment kupnje radi davanja u najam).

Omjer vrijednosti kredita i založene nekretnine je omjer između zbroja svih kredita ili tranši kredita osiguranih stambenim nekretninama od strane dužnika u trenutku odobravanja kredita i vrijednosti nekretnine u isto vrijeme.

Ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine primjenjuju se neovisno o vrsti vlasništva (npr. puno vlasništvo, plodouživanje, samostalno vlasništvo).

Mjera se primjenjuje na svakog privatnog dužnika koji uzima hipotekarni kredit za kupnju stambene nekretnine u Luksemburgu u nekomercijalne svrhe. Mjera se primjenjuje i ako se dužnik za izvršenje te transakcije koristi pravnom strukturom kao što je društvo za ulaganje u nekretnine te u slučaju zajedničkih zahtjeva. „Stambena nekretnina” uključuje građevinsko zemljište, bez obzira na to obavljaju li se građevinski radovi neposredno nakon kupnje ili godinama nakon toga. Mjera se primjenjuje i ako se kredit odobrava dužniku za kupnju nekretnine s dugoročnim ugovorom o najmu. Nekretnina može biti namijenjena za potrebe vlasnika ili kupljena radi iznajmljivanja.

II. Uzajamna primjena

Državama članicama preporučuje se da uzajamno primjenjuju mjeru u roku od tri mjeseca od objave ove Preporuke u Službenom listu Europske unije.

III. Prag značajnosti

Švedska

I. Opis mjere

Izloženošću ponderiran prosjek je prosjek pondera rizika pojedinačnih izloženosti izračunan u skladu s člankom 154. Uredbe (EU) br. 575/2013, ponderiran odgovarajućom vrijednosti izloženosti.

II. Uzajamna primjena

U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju švedsku mjeru primjenjujući ju na podružnice koje se nalaze u Švedskoj kreditnih institucija koje imaju domaće odobrenje za rad i primjenjuju IRB pristup u roku određenom u podpreporuci C(3).

III. Prag značajnosti

Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju od 5 milijardi SEK radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu izuzeti pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad, koje primjenjuju IRB pristup i koje nemaju značajne izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj osigurane nekretninama koje su ispod praga značajnosti od 5 milijardi SEK. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju švedsku mjeru na prethodno izuzete pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad kada se prijeđe prag značajnosti od 5 milijardi SEK.

(*1) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(2) CSSF Regulation N.20-08 du 3 décembre 2020 fixant des conditions pour l’octroi de crédits relatifs à des biens immobiliers à usage résidentiel situés sur le territoire du Luxembourg.

11.6.2021

Službeni list Europske unije

C 222/31

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2021/C 222/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od objave.

SPECIFIKACIJA PROIZVODA ZA ZAJAMČENO TRADICIONALNI SPECIJALITET

„SALATĂ TRADIȚIONALĂ CU ICRE DE CRAP”

EU br.: TSG-RO-02457 – 16. travnja 2019.

Država članica ili treća zemlja: Rumunjska

1. Naziv koji je potrebno upisati u registar

„Salată tradițională cu icre de crap”

2. Vrsta proizvoda

Razred 1.7. Svježa riba, mekušci i rakovi te proizvodi dobiveni od njih

3. Razlozi za registraciju

3.1. Proizvod:

☐	je rezultat načina proizvodnje, prerade ili sastava odgovarajućeg tradicionalnog postupka za taj proizvod ili prehrambeni proizvod

☒

se proizvodi od sirovina ili sastojaka koji se tradicionalno upotrebljavaju

„Salată tradițională cu icre de crap” je proizvod dobiven od usoljene ikre šarana, usoljene ikre slatkovodne ribe, suncokretova ulja, gazirane vode i limunova soka. Postoje dvije inačice proizvoda „Salată tradițională cu icre de crap” – s lukom kuhanim u vodi ili bez njega.

U pripremi proizvoda „Salată tradițională cu icre de crap” upotrebljava se ikra divljeg ili uzgojenog šarana, koja mora biti zrela i potpuno svježa te ne smije sadržavati kožu, krljušti ni krvne ugruške. Konzistencija ikre mora biti ujednačena i elastična.

3.2. Naziv:

☒	tradicionalno se upotrebljava za označivanje specifičnog proizvoda

☐

opisuje tradicionalna svojstva ili specifična svojstva proizvoda

Naziv „Salată tradițională cu icre de crap” upućuje na to da se u izradi tog proizvoda naraštajima upotrebljavaju određene sirovine i sastojci. Izraz „tradicionalan” u nazivu naglašava glavnu značajku proizvoda koju određuju upotrijebljene sirovine.

Nakon normizacije tog proizvoda okružnom normom N.I.D. 927-70 N 23, „Salată tradițională cu icre de crap”, skupina koja podnosi zahtjev nastavila je slijediti način pripreme, upotrebljavajući iste sirovine i sastojke.

4. Opis

4.1. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1., uključujući njegova glavna fizikalna, kemijska, mikrobiološka i senzorska svojstva koja dokazuju njegov specifičan karakter

Senzorska svojstva

„Salată tradițională cu icre de crap” odlikuje se izgledom, konzistencijom, bojom, aromom i okusom. Taj kavijar od šarana homogena je krema od riblje ikre i ulja, u kojoj je vidljiva velika količina ikre. Kremaste je konzistencije bez viška ulja. Boja proizvoda je ujednačena. Riječ je o kremastobijeloj mješavini s uočljivom šaranovom ikrom narančaste boje. Ako proizvod sadržava luk, njega je potrebno prokuhati u vodi, a proizvodu daje blago slatkast okus. Dominantan okus i aromu tom proizvodu daje ikra.

Fizikalno-kemijska svojstva

1.	Udio vode (vlažnost)

najviše 30 %

2.	Masne tvari (masti)

najmanje 63 %

3.	Sol (natrijev klorid)

najviše 5 %

4.	Bjelančevine

najmanje 4 %

Kiselost

najviše 1 %

Najmanji udio upotrijebljene ikre iznosi 24,5 %, od čega najmanje 12,5 % ikre šarana i najmanje 12 % miješane ikre slatkovodne ribe.

„Salată tradițională cu icre de crap” od drugih se sličnih proizvoda razlikuje po sirovinama koje se upotrebljavaju, postotku upotrijebljene ikre (ikra šarana i miješana ikra slatkovodne ribe) i nekorištenju konzervansa, bojila, sredstava za kiseljenje, aroma i stabilizatora.

4.2. Opis metode proizvodnje proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1. uključujući, gdje je to prikladno, prirodu i svojstva upotrijebljenih sirovina ili sastojaka i metodu pripreme proizvoda

a) Priroda i karakteristike sirovina ili sastojaka

Šaranova ikra guste je mase i sastoji se od ujednačenih jajašaca srednje veličine (veličine glave igle), koja su zelenosive boje kad su svježa. Kad su zrela, narančaste su boje, homogene konzistencije srednje viskoznosti te normalnog i ugodnog mirisa i okusa.

Miješanu ikru slatkovodne ribe karakteriziraju mala, cijela jajašca iz nekoliko vrsta porodice Cyprinidae (karas, bodorka, crvenperka, nedorasla ikra šarana), porodice Percidae (smuđ, grgeč) i porodice Bramidae (deverika) koja su homogene konzistencije i crvenkaste boje. Obje vrste ikre sole se samo nejodiranom kamenom soli, bez sredstava za sprečavanje zgrudnjavanja.

Sastojci koji se upotrebljavaju jesu suncokretovo ulje, prirodni limun i gazirana voda, a u inačici proizvoda s lukom dodaje se kuhani luk. Nije dopuštena upotreba bojila, konzervansa, emulgatora, stabilizatora, sredstava za homogenizaciju ili prehrambenih aditiva.

Suncokretovo ulje je tekuće, bistro i žute boje, bez plutajućih čestica i taloga, a aroma, okus i miris karakteristični su za biljno ulje suncokreta. Limunov sok je bistar, posebna okusa, bez nečistoća, tekuć, žućkaste boje, kiselkasta okusa i arome limuna. Gazirana voda je bistra, bezbojna i bez mirisa, bez plutajućih čestica i taloga. Ako proizvod sadržava luk, on je fino kosan, čvrste konzistencije, bijeložute boje, a aroma, okus i miris karakteristični su za luk.

Kako bi se dobilo 100 kg gotovog proizvoda, sastojci navedeni u nastavku upotrebljavaju se u navedenim količinama, u skladu s internom okružnom normom N.I.D. 927-70 N 23:

—	usoljena šaranova ikra – najmanje 12,5 kg

—	usoljena miješana ikra slatkovodne ribe – najmanje 12 kg

—	suncokretovo ulje – 68 do 69 kg, približno 74 do 75 l

—	gazirana voda – 5,8 do 6,8 l

—	limunov sok – 0,5 do 1,5 l

—	ako proizvod sadržava luk, kosani luk kuhan u vodi – 0,5 kg

b) Metoda pripreme proizvoda

Faze pripreme su vađenje, odvajanje, prikupljanje, soljenje i dozrijevanje ikre, pakiranje usoljene ikre, preliminarna obrada i hlađenje usoljene ikre i njezino skladištenje, priprema kuhanog žutog luka, uvođenje usoljene ikre u proizvodni postupak, doziranje i miješanje sastojaka, pakiranje proizvoda i označivanje. Svi se postupci primjenjuju i na šaranovu ikru i na miješanu ikru slatkovodne ribe.

b.1) Vađenje ikre

Šaranova ikra i ikra slatkovodne ribe prikupljaju se istim tradicionalnim metodama, odnosno vađenjem ikre nakon rezanja i mužnje ribe.

b.2) Odvajanje i prikupljanje ikre

Ikra se odvaja od membrane jajnika kojom je obložena laganim pritiskom dlana na plastično sito ili sito od nehrđajućeg čelika s otvorima veličine 3 mm koje je postavljeno na okvir od drveta ili nehrđajućeg čelika sličan okviru za vezenje. Ikra prolazi kroz otvore sita i prikuplja se u čistim plastičnim posudama ili posudama od nehrđajućeg čelika, a ljepljivi ostaci ostaju na situ. Te se faze obavljaju ručno.

b.3) Soljenje i dozrijevanje ikre

Prikupljenoj ikri potom se dodaje nejodirana kamena sol te se sve dobro miješa lopaticom sve dok se pri okretanju lopatice ne osjeti da se smjesa homogenizirala i sva sol otopila. Na svaki kilogram ikre dodaje se 80 g soli. Ta se faza obavlja ručno. Soljenje ikre obično traje tri dana. Ako se soljenje ne obavi u roku od tri dana, smjesa se ponovno miješa i ostavlja da odstoji još jedan dan.

Kako bi se dobila boja i oblik usoljene ikre, ikru se ostavlja da dozrije na sobnoj temperaturi (od najmanje + 14 °C do najviše + 18 °C). Procjenjuje se da proizvod u potpunosti dozrijeva u roku od 10 dana od soljenja. Kraj postupka dozrijevanja određuje se na temelju okusa, mirisa i boje. Okus mora biti specifičan za zrelu ikru i ne smije se osjetiti okus sirove ribe. Miris je specifičan za zrelu ikru, bez stranih mirisa. Boja ovisi o vrsti: šaranova ikra ima tamnocrvenu boju cigle, dok je miješana ikra slatkovodne ribe svijetlocrvene boje cigle.

b.4) Pakiranje usoljene ikre

Nakon dozrijevanja, usoljena ikra pakira se u spremnike ili plastične vreće različite zapremnine.

b.5) Preliminarna obrada i hlađenje

Ta se faza sastoji od dvije radnje, toplinske obrade i preliminarnog hlađenja. Objema radnjama jačaju se membrane ikre i pojačava njezina boja. U toplinskoj obradi temperatura se podiže na 40 °C u trajanju od najviše tri sata. Nakon te faze usoljena se ikra preliminarno hladi u ledenoj vodi radi kasnije uporabe.

b.6) Skladištenje usoljene ikre

Usoljena ikra skladišti se u staklenkama ili vakuumskim vrećama zapremnine 2 kg. Ikra se može skladištiti u hladnjačama na razdoblje od šest mjeseci. Zamrznuta se može čuvati godinu dana, do sljedećeg razdoblja prikupljanja. Ta se faza obavlja ručno.

b.7) Priprema kuhanog žutog luka

Kuhani luk može se koristiti kao neobvezni sastojak koji se dodaje kako bi se dobio proizvod „Salată tradițională cu icre de crap și ceapă”. Žuti luk se guli ručno nožem i svaki se reže na pola. Nakon guljenja luka sljedeća je faza toplinska obrada prokuhavanjem, neposredno nakon guljenja ili nakon prebacivanja potrebne količine luka iz rashlađenog prostora. Kuha se u vodi s 15 g nejodirane soli po kilogramu luka, najduže 10 minuta. Nakon kuhanja voda se ocijedi, a luk se stavlja da se ohladi prije kosanja. Nakosani kuhani luk prenosi se u prostoriju u kojoj se priprema salata s ribljom ikrom.

b.8) Uvođenje ikre u proizvodni proces

Usoljena ikra, koja se čuvala u rashlađenom prostoru, donosi se u prostoriju za pripremu salate. Ako je bila zamrznuta, otapa se 48 sati. U prostoriju se donose i nakosani kuhani luk, suncokretovo ulje, gazirana voda i limunov sok. Ta se faza obavlja ručno.

b.9) Doziranje i miješanje sastojaka

Doziranje ikre i sastojaka u posudi obavlja se ručno. Miješanje se obavlja s pomoću miješalice, isprva bez ulja kako bi se dobila ljepljiva krema s bjelkastim tragovima, koji nastaju zbog pucanja jajašaca. Miješanje se nastavlja postupnim dodavanjem malih količina ulja i gazirane vode, naizmjenično s nekoliko žlica limunova soka, kako bi se spriječilo odvajanje ulja. Miješanje se nastavlja dok se ne upotrijebi sva pripremljena količina ulja i gazirane vode, a dobiveni proizvod se kuša kako bi se utvrdilo je li potrebno dodati još prirodnog limunova soka. Ako se dodaje luk, on je kuhan i nakosan. Miješanje je jedina radnja koja se obavlja mehanički; sve ostale obavljaju se ručno.

b.10) Pakiranje proizvoda

Proizvod se pakira u plastične ili staklene spremnike različite zapremnine, hermetički zatvorene poklopcima. Te se radnje obavljaju poluautomatski, odnosno salata se strojno dozira i toplinski brtvi (element brtvljenja).

4.3. Opis glavnih elemenata koji proizvodu daju tradicionalna svojstva; sastav koji odgovara tradicionalnoj praksi za taj proizvod, koji je proizveden od sirovina ili sastojaka koji se tradicionalno upotrebljavaju

U pripremi proizvoda „Salată tradițională cu icre de crap” upotrebljavaju se samo sljedeći tradicionalni sastojci: šaranova ikra, miješana ikra slatkovodne ribe, suncokretovo ulje, gazirana voda, limunov sok, sol. Usoljena zrela miješana ikra slatkovodne ribe tradicionalno se upotrebljava kao sredstvo za zgušnjavanje. U proizvodu „Salată traditională cu icre de crap” gazirana voda upotrebljava se kako bi se spriječilo da mu konzistencija postane ljepljiva.

Glavna sirovina koja se upotrebljava je usoljena šaranova ikra, od koje dolazi i naziv proizvoda „Salată tradițională cu icre de crap”. Istraživanja su pokazala da se šaranova ikra spominje već 1916. u djelu Grigorea Antipe „Pescăria și pescuitul în România” (Ribolov i ribarstvo u Rumunjskoj), na stranici 706., u odjeljku „(c) Ikra štuke, šarana i razne slatkovodne ribe”, u citatu prema kojem se „ikra šarana i štuke nakon rezanja ribe pažljivo uzima kako bi se solila te se stavlja u malu bačvu ili posudu radi uklanjanja kože. Koža se čisti alatom koji se u regiji Delta naziva ‚priboiu’ ili ‚praboiu’ (stanovnici Turtucaije nazivaju ga ‚batom za izbijanje šaranove ikre’). Riječ je o palici dugačkoj 80 – 90 cm, koja na kraju ima dva križića (slika 377.). To omogućuje da se ikra dobro istuče – kao što se tuče vrhnje da bi se dobio maslac – pri čemu se koža zadržava u križićima, a u posudi ostaje samo ikra. Ikra se potom soli i smjesa se stavlja u posebne bačve, nakon čega se proizvod stavlja na tržište”. (Antipa, 1916)

Druga važna sirovina u receptu ovog proizvoda jest „miješana ikra slatkovodne ribe”. Ta se mješavina također spominje u djelu Grigorea Antipe „Pescăria și pescuitul în România” iz 1916. na stranici 706., u odjeljku „(c) Ikra štuke, šarana i razne slatkovodne ribe” pod nazivom „Tarama”, u citatu prema kojem se „ikra drugih vrsta porodice Cyprinidae, osim mrenine ikre koja je često otrovna, miješa zajedno i potom dobro tuče nekom vrstom palice (‚priboi’) te se potom soli, pakira i prodaje kao ikra slabije kvalitete pod komercijalnim nazivom ‚Tarama’”. (Antipa, 1916) Kako bi se izbjegla zabuna između te vrste miješane ikre slatkovodne ribe i grčke miješane ikre morske ribe koja se prodaje pod istim nazivom, proizvođači iz udruge od 2010. taj sastojak pripremaju i upotrebljavaju pod sadašnjim nazivom „miješana ikra slatkovodne ribe”. Miješana ikra slatkovodne ribe proizvodu daje konzistenciju i pojačava okus usoljene šaranove ikre jer se ta miješana ikra sastoji prvenstveno od usoljene i zrele ikre ribljih vrsta iz porodice Cyprinidae.

Četiri preostala elementa koja čine sastav tradicionalnog proizvoda sastojci su koji se mogu pronaći u dokumentiranim dokazima u nastavku, a koji opisuju recepturu proizvoda „Salată tradițională cu icre de crap” i tehnike njegove pripreme. Tako se 1937. „Salată tradițională cu icre de crap” smatrala predjelom, (Thevenin, 1937)reprezentativnim proizvodom rumunjske gastronomije koji je svoje mjesto našao u francuskom turističkom gastronomskom vodiču „Les bons plats roumains” autora Léona Thevenina i u kasnijem izdanju istog djela na engleskom jeziku pod naslovom „Savoury Romanian dishes and Choice Wines” iz 1939.

U francuskom izdanju navedenog djela namaz „Salată tradițională cu icre de crap” opisan je na sljedeći način: „KAVIJAR OD ŠARANA”: Kavijar od šarana ima manju ikru. [...] Pospite je solju i ostavite da odstoji 24 sata. Nježno je isperite u posudi s vrućom vodom i postupno joj dodajte ulje i limun, kao za majonezu. Smjesa postupno dobiva crvenu boju kozica. Ovisno o ukusu, konzumira se s malo kosanog luka.” (Thevenin, 1937)

Autorica Lucretia Oprean objavila je 1970. djelo pod naslovom „Minuturi alimentare și alte rețete culinare” (Mali zalogaji i drugi kulinarski recepti) u kojem se na stranici 137. opisuje način pripreme kavijara od šaranove ikre. Za pripremu proizvoda, navela je autorica, upotrijebljena je šaranova ikra, biljno ulje, sol, prirodni limunov sok i luk, koji je neobvezan i dodaje se ovisno o ukusu. „Salată cu icre de crap sau știucă (15 – 20 minuta). 100 g ikre šarana ili štuke, 200 g biljnog ulja, sol, limunov sok, žlica fino kosanog luka.” (Oprean, 1970)

Ministarstvo prehrambene industrije normiziralo je 1970. proizvod pod nazivom „Salată tradițională cu icre de crap” donošenjem interne okružne norme N.I.D. 927-70 N.23, kojom se utvrđuju sirovine i sastojci koji se moraju upotrebljavati za proizvodnju ribljih kavijara: „Ova se interna norma odnosi na proizvod naziva ‚Salată de icre’ (kavijar od ikre) pripremljen od usoljene šaranove ikre, tarama [...] pomiješane s jestivim suncokretovim uljem. Proizvod ‚Salată de icre’ priprema se od usoljene ikre, rafiniranog jestivog ulja, limunske kiseline i jestive želatine.”

„Rețetar-tip pentru preparate culinare” (Knjiga standardnih kuharskih recepata) objavljena 1982. namijenjena je organizaciji ugostiteljskih usluga. Sadržava 1 245 recepata, uključujući recept za tradicionalni proizvod naziva „Salată cu icre de crap”. Taj je dokument donijelo i uredilo Ministarstvo unutarnje trgovine (Uprava za ugostiteljstvo), a njegova je upotreba bila obvezna u svim ugostiteljskim objektima. Za recept br. 99 za kavijar od šarana obvezno je bilo upotrebljavati: „[...] šaranovu ikru, rafinirano suncokretovo ulje, gaziranu vodu, limun ili limunovu sol”. Recepti u toj knjizi recepata dio su rumunjske kulinarske baštine i u uvodu te knjige može se pročitati sljedeće: „[...] knjiga je nadahnuta tradicionalnom kuhinjom naše zemlje (Rumunjska, op. prev.) i u njoj se upotrebljavaju metode moderne kulinarske tehnologije.” (Ministerul Comertului Interior, 1982)

U knjizi „Semipreparatele în bucătăria modernă” (Pretkuhana jela u modernoj kuhinji) iz 1988., koju su napisali Stere Stavrositu i Ecaterina Stavrositu, kavijar od šarana predstavljen je kao jelo koje se priprema od šaranove ikre, gazirane vode, limuna i soli. (Stavrositu & Stavrositu, 1988)

Sva ta upućivanja u dokumentima kroz više desetljeća svjedoče o tradicionalnoj prirodi sirovina koje se upotrebljavaju u pripremi proizvoda „Salată tradițională cu icre de crap”.

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 222

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 64. 11. lipnja 2021.

Sadržaj		Stranica
	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	PREPORUKE
	Europski odbor za sistemske rizike
2021/C 222/01	Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike оd 30. travnja 2021. o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (ESRB/2021/3)	1
2021/C 222/02	Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike оd 24. ožujka 2021. o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (ESRB/2021/2)	13

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće Europske unije
2021/C 222/03	Obavijest namijenjena određenim osobama na koje se odnose mjere ograničavanja iz Odluke Vijeća 2014/145/ZVSP i Uredbe Vijeća (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine	22
	Europska komisija
2021/C 222/04	Tečajna lista eura — 10. lipnja 2021.	23

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM ZAJEDNIČKE TRGOVINSKE POLITIKE
	Europska komisija
2021/C 222/05	Obavijest o skorom isteku određenih antisubvencijskih mjera	24
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2021/C 222/06	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10289 — PSP/Aviva/10 Station Road) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	25
2021/C 222/07	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10312 — Astorg Asset Management/Solina) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	27
	DRUGI
	Europska komisija
2021/C 222/08	Objava specifikacije proizvoda izmijenjene na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012	28
2021/C 222/09	Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	31

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,2174
JPY	japanski jen	133,35
DKK	danska kruna	7,4364
GBP	funta sterlinga	0,86293
SEK	švedska kruna	10,0715
CHF	švicarski franak	1,0909
ISK	islandska kruna	146,80
NOK	norveška kruna	10,1118
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,391
HUF	mađarska forinta	346,14
PLN	poljski zlot	4,4818
RON	rumunjski novi leu	4,9223
TRY	turska lira	10,3284
AUD	australski dolar	1,5731
CAD	kanadski dolar	1,4739
HKD	hongkonški dolar	9,4467
NZD	novozelandski dolar	1,6932
SGD	singapurski dolar	1,6129
KRW	južnokorejski von	1 358,76
ZAR	južnoafrički rand	16,6091
CNY	kineski renminbi-juan	7,7828
HRK	hrvatska kuna	7,4985
IDR	indonezijska rupija	17 375,34
MYR	malezijski ringit	5,0163
PHP	filipinski pezo	58,129
RUB	ruski rubalj	87,8666
THB	tajlandski baht	37,947
BRL	brazilski real	6,1432
MXN	meksički pezo	23,9905
INR	indijska rupija	88,9732


	(1) Tekst značajan za EGP.