Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10224 — OTPP/Nikky Investments/Logoplaste)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 205/01)

Dana 20. svibnja 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10224. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10147 — Mitsui & Co/Mitsui Chemicals/Honshu Chemical Industry)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 205/02)

Dana 5. svibnja 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10147. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Tečajna lista eura (1)

28. svibnja 2021.

(2021/C 205/03)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,2142
JPY	japanski jen	133,65
DKK	danska kruna	7,4366
GBP	funta sterlinga	0,85765
SEK	švedska kruna	10,1250
CHF	švicarski franak	1,0960
ISK	islandska kruna	146,50
NOK	norveška kruna	10,1790
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,451
HUF	mađarska forinta	347,85
PLN	poljski zlot	4,4865
RON	rumunjski novi leu	4,9196
TRY	turska lira	10,4398
AUD	australski dolar	1,5796
CAD	kanadski dolar	1,4711
HKD	hongkonški dolar	9,4246
NZD	novozelandski dolar	1,6811
SGD	singapurski dolar	1,6102
KRW	južnokorejski von	1 355,86
ZAR	južnoafrički rand	16,7945
CNY	kineski renminbi-juan	7,7422
HRK	hrvatska kuna	7,5180
IDR	indonezijska rupija	17 404,54
MYR	malezijski ringit	5,0189
PHP	filipinski pezo	58,075
RUB	ruski rubalj	89,4203
THB	tajlandski baht	38,004
BRL	brazilski real	6,3844
MXN	meksički pezo	24,3191
INR	indijska rupija	88,0860

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Obavijest o skorom isteku određenih antidampinških mjera

(2021/C 205/04)

2.   Postupak

Proizvođači iz Unije mogu podnijeti pisani zahtjev za reviziju. Taj zahtjev mora sadržavati dostatne dokaze da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete. Ako Komisija odluči revidirati predmetne mjere, uvoznici, izvoznici, predstavnici zemlje izvoznice i proizvođači iz Unije imat će mogućnost dopuniti ili opovrgnuti tvrdnje navedene u zahtjevu za reviziju ili dati svoje primjedbe na njih.

3.   Rok

Na temelju navedenog proizvođači iz Unije mogu podnijeti pisani zahtjev za reviziju, koji se Glavnoj upravi za trgovinu Europske komisije (European Commission, Directorate-General for Trade (Unit G-1), CHAR 4/39, 1049 Bruxelles, Belgija (2)) može dostaviti u bilo kojem trenutku od dana objave ove Obavijesti, a najkasnije tri mjeseca prije datuma navedenog u tablici u nastavku.

---

(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  TRADE-Defence-Complaints@ec.europa.eu

(3)  Mjera istječe u ponoć (00:00) na dan naveden u ovom stupcu.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10275 — SMFL/Yanmar/Yanmar Credit)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 205/05)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predemet M.10241 — Colony Capital/Liberty Global/JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 205/06)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10202 — EQT/Investindustrial/JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 205/07)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10294 – MUFG/SMFG/MHFG/RESONA HD/JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 205/08)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Objava zahtjeva u skladu s člankom 17. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89

(2021/C 205/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) br. 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

GLAVNE SPECIFIKACIJE TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

„MADARASI BIRSPÁLINKA”

EU br.: PGI-HU-02489 – 6.3.2019.

1.   Oznaka zemljopisnog podrijetla koju je potrebno registrirati

„Madarasi birspálinka”

2.   Kategorija jakog alkoholnog pića

9.	Rakija od voća

3.   Opis jakog alkoholnog pića

3.1.   Fizikalna, kemijska i/ili organoleptička svojstva

Fizikalno-kemijska svojstva

Alkoholna jakost	najmanje 43 % V/V
Količina metanola	najviše 1 250  g/hl preračunato na 100 % vol. alkohola
Ukupna količina hlapljivih tvari	najmanje 400 g/hl preračunato na 100 % vol. alkohola
Količina etil acetata	najviše 300 g/hl preračunato na 100 % vol. alkohola

Organoleptička svojstva

Zahvaljujući svojem osnovnom sastojku, rakija „Madarasi birspálinka” prozirna je i odlikuje se prepoznatljivom, bogatom aromom i okusom.

U rakiji se skladno miješaju meke, citrusne i trpke te slatke, voskaste note dunje. Istaknute note dunje nadopunjene su pikantnim notama kompota, s diskretno trpkim i svilenkasto-kremastim naknadnim okusom.

3.2.   Posebna svojstva (u usporedbi s jakim alkoholnim pićima iz iste kategorije)

Za razliku od drugih pálinki, „Madarasi birspálinka” odlikuje se bogatim notama kompota koje naglašavaju citrusnu aromu dunje. Note kompota slađe su u njoj nego u drugim pálinkama, što joj daje mekši i blaži okus. Citrusna aroma destilata dodatno naglašava note kompota.

4.   Predmetno zemljopisno područje

Rakija „Madarasi birspálinka” može se proizvoditi u komercijalnim destilerijama koje se nalaze u županiji Bács-Kiskun, gdje se mogu provoditi gnječenje, fermentacija, destilacija i odležavanje. Dunje koje se upotrebljavaju kao osnovni sastojak mogu potjecati samo s navedenog područja.

5.   Postupci dobivanja jakog alkoholnog pića

Proces proizvodnje pálinke:

(a)	Odabir i prihvaćanje voća

(b)	Gnječenje i fermentacija

(c)	Destilacija

(d)	Odležavanje i skladištenje pálinke

(e)	Obrada i proizvodnja pálinke

(a)   Odabir i prihvaćanje voća

Plodovi dunje moraju biti zdravi, cijeli i bez znakova truljenja.

Kako bi se provjerila kvaliteta plodova, pri prihvaćanju je potrebno provesti mjerenje i organoleptičku procjenu (kušanje i, ako je moguće, ispitivanje udjela suhe tvari (udio šećera i mjerenje pH-vrijednosti)).

Samo dunje odgovarajuće zrelosti i s udjelom suhe tvari od najmanje 12 ref. % mogu se upotrebljavati kao osnovni sastojak.

(b)   Gnječenje i fermentacija

Gnječenje: U postupku gnječenja upotrebljavaju se kvalitetni zreli plodovi. Poseban korak u proizvodnji rakije „Madarasi birspálinka” dodatno je zrenje dunje prije prerade. Taj postupak po potrebi može trajati do 5 dana, tijekom kojih se plodovi čuvaju na hladnom mjestu, čime se sprječava truljenje, osigurava besprijekorno zrenje i omogućava postizanje ujednačenog stupnja zrelosti. Aromatske se tvari dodatno koncentriraju u voću, što pálinki daje njezin jedinstven okus. Dlačice koje prekrivaju površinu dunja potrebno je ukloniti jer će, dospiju li u velikim količinama u kom, pálinki dati neugodan, trpak okus. Manje količine dlačica neće uzrokovati nikakve neugodne promjene okusa konačnog proizvoda. Dlačice se uklanjaju ispiranjem, ribanjem i brisanjem. Oljušteni plodovi režu se i melju. Rezanim se plodovima može dodati voda kako bi se postigla odgovarajuća konzistencija. Gotov kom upumpava se u čelične ili plastične spremnike za fermentaciju.

Fermentacija: Provodi se postupak kontrolirane fermentacije. Pomoćne tvari koje se mogu upotrebljavati su voda (prikladna za konzumaciju), kvasac (prešani ili sušeni), kiseline za prilagodbu pH-vrijednosti, enzimi (za kvasac), pektolitički enzimi i sredstva protiv pjenjenja. U kontroliranoj fermentaciji važno je točno postaviti temperaturu koma na 16–22 °C. Kiselost koma mora se podesiti na pH-vrijednost od otprilike 3,0–3,2 jer kvasac i enzimi u tom rasponu i dalje učinkovito djeluju, a štetne bakterije ne mogu preživjeti. Kvasac osigurava brzi početak i nesmetan tijek fermentacije, bez pogrešaka, kao i postizanje optimalne arome i udjela alkohola. Fermentacija se mora kontrolirati praćenjem temperature prostora za fermentaciju, a kom svakodnevnom vizualnom provjerom i, ako je potrebno, ispitivanjem udjela šećera. Fermentacija se smatra dovršenom kad udio šećera u komu padne ispod 5 %. Kako ne bi nastala šteta, fermentirani kom potrebno je destilirati što prije.

(c)   Destilacija

Rakija „Madarasi birspálinka” može se proizvoditi s pomoću uređaja za destilaciju koji je prikladan za postupak dvostruke frakcijske destilacije, uz upotrebu tradicionalnog kotla za destilaciju s bakrenom površinom.

Kotao za destilaciju je kotao zapremnine 1 000 litara ili manje. Za proizvodnju rakije „Madarasi birspálinka” obično se upotrebljavaju kotlovi zapremnine od 300 do 500 litara. Destilacija se odvija u dvije faze. U prvoj se fazi dobiva nizak udio alkohola, a već su tada prisutne arome voća te je alkoholna jakost između 15 i 28 % V/V. U drugoj fazi, fazi rafinacije, ključno je pravilno odvojiti „glavu”, „srce” i „rep” destilata. Tijekom destilacije „glavu” destilata moguće je odrediti samo organoleptičkim provjerama, a „rep” destilata moguće je odvojiti s pomoću empirijskih vrijednosti redovitih mjerenja udjela alkohola.

(d)   Odležavanje i skladištenje pálinke

Kako bi se potaknulo stvaranje njezinih izvanrednih aroma, pálinka nakon destilacije, a prije punjenja, treba odležati na tamnom mjestu u nerazrijeđenom stanju (obično 60–70 % V/V), u staklenim spremnicima ili spremnicima od nehrđajućeg čelika.

Pri odležavanju i skladištenju važno je pálinku čuvati u prostoriji s umjerenim stupnjem vlažnosti zraka i ujednačenom temperaturom.

(e)   Obrada i proizvodnja pálinke

Nakon odležavanja, alkoholna jakost destilata mora se prilagoditi na potrebnu razinu (± 0,3 % V/V) dodavanjem vode prikladne za konzumaciju, u skladu s pravnim specifikacijama.

Voda može biti destilirana, desalinizirana, demineralizirana ili omekšana.

Pálinka s prilagođenom razinom alkoholne jakosti može se puniti samo u čiste staklene ili keramičke boce.

6.   Povezanost sa zemljopisnim okruženjem ili podrijetlom

6.1.   Pojedinosti o zemljopisnom području relevantne za tu povezanost

Županija Bács-Kiskun nalazi se u jednoj od najsunčanijih regija Mađarske. Rahlo, pjeskovito tlo, koje je karakteristično za to područje, brzo se zagrijava, čineći tako pogodno okruženje za dunju.

Za rast dunje najpogodnija su topla, vlažnija, prozračna tla te rahlija tla ili tla srednje gustoće s dobrim vodnim režimom. Dunja je osobito raširena u županiji Bács-Kiskun, gdje su uvjeti povoljni.

Tijekom sezone rasta broj sunčanih sati iznosi između 250 i 300, prosječna godišnja temperatura je 11,2 °C, a prosječna količina padalina iznosi 475 milimetara.

6.2.   Posebna svojstva jakog alkoholnog pića koja se mogu pripisati zemljopisnom području

Povezanost rakije „Madarasi birspálinka” sa zemljopisnim područjem temelji se na njezinoj kvaliteti i ugledu.

Specifične značajke dunja uzgojenih u županiji Bács-Kiskun mogu se pripisati posebnim ekološkim svojstvima fizičke okoline. Klimatski uvjeti u županiji Bács-Kiskun utječu na izvanredni okus i aromu pálinki proizvedenih od dunja koje su uzgojene na tom području.

Pjeskovito tlo županije prozračno je te čini pogodan i dobro oblikovan supstrat koji omogućava razvoj jedinstvenih svojstava ovdašnjih dunja. Citrusne, pikantne note dunje nastaju pod utjecajem rahlog pjeskovitog tla.

Pjeskovito je tlo bogato mikronutrijentima. Pješčana zrna reflektiraju sunčevu svjetlost prema plodovima, čime se okolina kontinuirano održava toplom tijekom razdoblja zrenja.

Visoka prosječna temperatura i veliki broj sunčanih sati u županiji Bács-Kiskun omogućavaju dobro dozrijevanje dunja, pa je udio šećera u dunjama koje su uzgojene na tom području viši od onoga u dunjama uzgojenima na drugim područjima. Stoga je destilat koji se proizvodi od ovdašnjih dunja slađi, s notama kompota, što ovoj rakiji, u odnosu na druge pálinke od dunje, daje mekši, blaži okus.

Citrusni okus destilata dodatno naglašava note kompota zahvaljujući uravnoteženoj kiselosti zrele dunje.

Dunje se beru kad dosegnu odgovarajuću razinu zrelosti (kad udio suhe tvari dosegne najmanje 12 ref %), a zbog tla bogatog mikronutrijentima odlikuju se punim okusom i aromom, prepoznatljivim značajkama rakije „Madarasi birspálinka”.

Kako bi se u destilatu razvile takve aromatične note, potrebno je veliko stručno znanje i iskustvo, koji se prenose s generacije na generaciju, a odnose se na poznavanje postupaka dodatnog zrenja dunje, uklanjanja dlačica s kore ploda, gnječenja te pravilnog odvajanja i rafinacije destilata.

Rakija „Madarasi birspálinka” nagrađivana je na sljedećim natjecanjima:

—	2008. – srebrna medalja na kušanju pálinke, festival Zsindelyes,

—	2012. – srebrna medalja na natjecanju pálinke HunDeszt,

—	2012. – zlatna medalja na trećem otvorenom natjecanju pálinke i jakih alkoholnih pića Željezne županije,

—	2013. – zlatna medalja na četvrtom otvorenom natjecanju pálinke i jakih alkoholnih pića Željezne županije,

—	2014. – srebrna medalja na trećem regionalnom natjecanju palóc pálinke i jakih alkoholnih pića,

—	2014. – srebrna medalja na petom otvorenom natjecanju pálinke i jakih alkoholnih pića Željezne županije,

—	2015. – zlatna medalja na šestom otvorenom natjecanju pálinke i jakih alkoholnih pića Željezne županije,

—	2016. – medalja za izvrsnost pálinke na nacionalnom natjecanju u kušanju pálinke,

—	2016. – zlatna medalja na sedmom otvorenom natjecanju pálinke i jakih alkoholnih pića Željezne županije,

—	2017. – srebrna medalja na natjecanju pálinke iz komercijalnih destilerija „Brillante”,

—	2017. – medalja za izvrsnost pálinke na nacionalnom natjecanju u kušanju pálinke,

—	2017. – srebrna medalja na natjecanju pálinke i jakih alkoholnih pića Panonske nizine.

7.   Propisi Europske unije ili nacionalni/regionalni propisi

—	Zakon XI. iz 1997. o zaštiti žigova i zemljopisnih oznaka,

—	Zakon LXXIII. iz 2008. o pálinki, rakiji od grožđane komine i Nacionalnom vijeću za pálinku,

—	Uredba Vlade br. 158/2009 od 30. srpnja 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te za kontrolu proizvoda,

—	Uredba Vlade br. 22/2012 od 29. veljače 2012. o Nacionalnom uredu za sigurnost prehrambenog lanca,

—	Uredba ministra poljoprivrede br. 28/2017 od 30. svibnja 2017. o zahtjevima za sustav interne inspekcije poduzeća u poslovanju s hranom,

—	Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89,

—	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 716/2013 od 25. srpnja 2013. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića.

8.   Podnositelj zahtjeva

8.1.   Država članica, treća zemlja ili pravna/fizička osoba

Márton Lakatos (trgovac pojedinac)

8.2.   Puna adresa (ulica i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država)

Szent István utca 105, H-6456 Madaras

9.   Dopune oznake zemljopisnog podrijetla

—

10.   Posebna pravila za označivanje

Uz elemente navedene u zakonodavstvu na oznaci se nalazi i sljedeće:

—	„földrajzi árujelző” (oznaka zemljopisnog podrijetla) (odvojena od naziva).

---

(1)  SL L 130, 17.5.2019., str. 1.