Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10237 — Bridgepoint/Infinigate)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 184/01)

Dana 6. svibnja 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10237. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10200 — Blackstone/GIP/Cascade/Signature)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 184/02)

Dana 7. svibnja 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10200. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10197 — CSS/Visana/Zur Rose/medi24/WELL JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 184/03)

Dana 6. svibnja 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na njemačkom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10197. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Tečajna lista eura (1)

11. svibnja 2021.

(2021/C 184/04)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,2170
JPY	japanski jen	132,12
DKK	danska kruna	7,4360
GBP	funta sterlinga	0,86013
SEK	švedska kruna	10,1130
CHF	švicarski franak	1,0976
ISK	islandska kruna	150,90
NOK	norveška kruna	10,0320
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,571
HUF	mađarska forinta	358,34
PLN	poljski zlot	4,5522
RON	rumunjski novi leu	4,9270
TRY	turska lira	10,0811
AUD	australski dolar	1,5509
CAD	kanadski dolar	1,4729
HKD	hongkonški dolar	9,4527
NZD	novozelandski dolar	1,6718
SGD	singapurski dolar	1,6125
KRW	južnokorejski von	1 361,23
ZAR	južnoafrički rand	16,9847
CNY	kineski renminbi-juan	7,8177
HRK	hrvatska kuna	7,5387
IDR	indonezijska rupija	17 254,20
MYR	malezijski ringit	5,0122
PHP	filipinski pezo	58,230
RUB	ruski rubalj	89,9947
THB	tajlandski baht	37,849
BRL	brazilski real	6,3576
MXN	meksički pezo	24,1364
INR	indijska rupija	89,2890

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Mišljenje Savjetodavnog odbora za pitanja ograničavajućih djelovanja i vladajućih položaja sa sastanka održanog 18. ožujka 2021. o nacrtu Odluke u predmetu AT.40023 – Prekogranični pristup naplatnoj televiziji

Izvjestitelj: Poljska

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 184/05)

1.

Savjetodavni odbor (13 država članica) slaže se da Komisija povuče odluku od 7. ožujka 2019., priopćenu pod brojem dokumenta C(2019) 1772 final, tako da na temelju članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 53. Sporazuma o EGP-u donese nacrt odluke o povlačenju, koji je dostavljen Savjetodavnom odboru.

2.	Savjetodavni odbor (13 država članica) preporučuje da se njegovo mišljenje objavi u Službenom listu Europske unije.

Završno izvješće službenika za usmene rasprave (1)

Predmet AT.40023 – Prekogranični pristup naplatnoj televiziji – Povlačenje

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 184/06)

Nacrt odluke, upućen poduzetnicima The Walt Disney Company, The Walt Disney Company Limited, Comcast Corporation, Universal Studios International B.V., Universal Studios Limited, Sony Group Corporation, CPT Holdings Inc., Colgems Productions Limited, Warner Media LLC, Warner Bros. International Television Distribution Inc. Sky Limited i Sky UK Limited (zajedno „stranke”), odnosi se na povlačenje Odluke Komisije iz 2019. u predmetu AT.40023 – Prekogranični pristup naplatnoj televiziji (dalje u tekstu „Odluka iz 2019.”) (2) kojom su određene obveze postale obvezujuće za stranke.

Glavna uprava za tržišno natjecanje strankama je 21. siječnja 2021. uputila dopis kojim ih je obavijestila da razmatra predložiti Komisiji da povuče Odluku iz 2019. i da povjerenike za praćenje razriješi dužnosti praćenja poštivanja obveza (dalje u tekstu „Dopis od 21. siječnja 2021.”), s obzirom na presudu u predmetu C-132/19 P (3) 3 kojom se poništavaju obveze iz Odluke Komisije iz 2016. u predmetu AT.40023 – Prekogranični pristup naplatnoj televiziji 4 (4), čiji je opseg u biti bio istovjetan opsegu obveza iz Odluke iz 2019. Dopisom od 21. siječnja 2021. stranke su pozvane da do 5. veljače 2021. dostave očitovanja o mogućem povlačenju Odluke iz 2019. Nijedna stranka nije uložila prigovor na povlačenje Odluke iz 2019.

Smatram da su sve stranke u ovom predmetu mogle djelotvorno ostvariti svoja postupovna prava.

---

(1)  U skladu s člancima 16. i 17. Odluke 2011/695/EU predsjednika Europske komisije od 13. listopada 2011. o funkciji i opisu posla službenika za usmene rasprave u određenim postupcima tržišnog natjecanja (SL L 275, 20.10.2011., str. 29).

(2)  Odluka Komisije od 7. ožujka 2019. u vezi s postupkom na temelju članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 53. Sporazuma o EGP-u (Predmet AT.40023 – Prekogranični pristup naplatnoj televiziji), C(2019) 1772 final (SL C 132, 9.4.2019., str. 8).

(3)  Predmet C-132/19 P – Groupe Canal + protiv Komisije, EU:C:2020:100

(4)  Odluka Komisije od 26. srpnja 2016. u vezi s postupkom na temelju članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 53. Sporazuma o EGP-u (Predmet AT.40023 – Prekogranični pristup naplatnoj televiziji), C(2016) 4740 final (SL C 437, 25.11.2016., str. 5).

Sažetak Odluke Komisije

od 31. ožujka 2021.

u vezi s postupkom na temelju članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 53. Sporazuma o EGP-u

(Predmet AT.40023 – Prekogranični pristup naplatnoj televiziji)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2021) 2076)

(Vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 184/07)

Komisija je 31. ožujka 2021. donijela odluku u vezi s postupkom na temelju članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 53. Sporazuma o EGP-u. U skladu s odredbama članka 30. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 (1) , Komisija u ovom sažetku objavljuje imena stranaka i glavni sadržaj odluke, uzimajući u obzir legitimni interes poduzetnika da štite svoje poslovne tajne.

---

(1)  SL L 1, 4.1.2003., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 411/2004 (SL L 68, 6.3.2004., str. 1.).

(2)  EU:C:2020:1007.

Ažurirani popis graničnih prijelaza iz članka 2. točke 8. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama)

(2021/C 184/08)

Objavljivanje popisa graničnih prijelaza iz članka 2. točke 8. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (1) temelji se na podacima koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 39. Zakonika o schengenskim granicama.

Osim u Službenom listu, ažurirani su podaci dostupni na internetskim stranicama Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove.

POPIS GRANIČNIH PRIJELAZA

FRANCUSKA

Zamjena podataka objavljenih u SL C 231, 14.7.2020., str. 2.

Zračne granice

(1)	Ajaccio-Napoléon-Bonaparte

(2)	Albert-Bray

(3)	Angers-Marcé

(4)	Angoulême-Brie-Champniers

(5)	Annecy-Methet

(6)	Auxerre-Branches

(7)	Avignon-Caumont

(8)	Bâle-Mulhouse

(9)	Bastia-Poretta

(10)	Beauvais-Tillé

(11)	Bergerac-Dordogne-Périgord

(12)	Béziers-Vias

(13)	Biarritz-Pays Basque

(14)	Bordeaux-Mérignac

(15)	Brest-Bretagne

(16)	Brive-Souillac

(17)	Caen-Carpiquet

(18)	Calais-Dunkerque

(19)	Calvi-Sainte-Catherine

(20)	Cannes-Mandelieu

(21)	Carcassonne-Salvaza

(22)	Châlons-Vatry

(23)	Chambéry-Aix-les-Bains

(24)	Châteauroux-Déols

(25)	Cherbourg-Mauperthus

(26)	Clermont-Ferrand-Auvergne

(27)	Colmar-Houssen

(28)	Deauville-Normandie

(29)	Dijon-Longvic

(30)	Dinard-Pleurtuit-Saint-Malo

(31)	Dôle-Tavaux

(32)	Epinal-Mirecourt

(33)	Figari-Sud Corse

(34)	Grenoble-Alpes-Isère

(35)	Hyères-le Palivestre

(36)	Paris-Issy-les-Moulineaux

(37)	La Môle-Saint-Tropez (granica otvoreno od 1. srpnja do 15. listopada)

(38)	La Rochelle-Ile de Ré

(39)	La Roche-sur-Yon

(40)	Laval-Entrammes

(41)	Le Havre-Octeville

(42)	Le Mans-Arnage

(43)	Le Touquet-Côte ď Opale

(44)	Lille-Lesquin

(45)	Limoges-Bellegarde

(46)	Lorient-Lann-Bihoué

(47)

Lyon-Bron

(48)	Lyon-Saint-Exupéry

(49)	Marseille-Provence

(50)	Metz-Nancy-Lorraine

(51)	Monaco-Héliport

(52)	Montpellier-Méditérranée

(53)	Nantes-Atlantique

(54)	Nice-Côte d'Azur

(55)	Nîmes-Garons

(56)	Orléans-Bricy

(57)	Orléans-Saint-Denis-de-l' Hôtel

(58)	Paris-Charles de Gaulle

(59)	Paris-le Bourget

(60)	Paris-Orly

(61)	Pau-Pyrénées

(62)	Perpignan-Rivesaltes

(63)	Poitiers-Biard

(64)	Quimper-Pluguffan (granica otvorena od početka svibnja do početka rujna)

(65)	Rennes Saint-Jacques

(66)	Rodez-Aveyron

(67)	Rouen-Vallée de Seine

(68)	Saint-Brieuc-Armor

(69)	Saint-Etienne Loire

(70)	Saint-Nazaire-Montoir

(71)	Strasbourg-Entzheim

(72)	Tarbes-Lourdes-Pyrénées

(73)	Toulouse-Blagnac

(74)	Toulouse-Francazal

(75)	Tours-Val de Loire

(76)	Troyes-Barberey

Morske granice

(1)

Ajaccio

(2)

Bastia

(3)

Bayonne

(4)

Bordeaux

(5)

Boulogne

(6)

Brest

(7)	Caen-Ouistreham

(8)

Calais

(9)	Cannes-Vieux Port

(10)

Carteret

(11)

Cherbourg

(12)

Dieppe

(13)

Douvres

(14)

Dunkerque

(15)

Granville

(16)

Honfleur

(17)	La Rochelle-La Pallice

(18)

Le Havre

(19)	Les Sables-d' Olonne-Port

(20)

Lorient

(21)

Marseille

(22)	Monaco-Port de la Condamine

(23)	Nantes-Saint-Nazaire

(24)

Nice

(25)	Port-de-Bouc-Fos/Port-Saint-Louis

(26)	Port-la-Nouvelle

(27)	Port-Vendres

(28)

Roscoff

(29)

Rouen

(30)	Saint-Brieuc

(31)	Saint-Malo

(32)

Sète

(33)

Toulon

Kopnene granice

(1)	Željeznički kolodvor Bourg Saint Maurice (granica otvorena od početka prosinca do sredine travnja)

(2)	Željeznički kolodvor Moutiers (granica otvorena od početka prosinca do sredine travnja)

(3)	Željeznički kolodvor Ashford International

(4)	Cheriton/Coquelles

(5)	Željeznički kolodvor Chessy-Marne-la-Vallée

(6)	Željeznički kolodvor Fréthun

(7)	Željeznički kolodvor Lille-Europe

(8)	Željeznički kolodvor Paris-Nord

(9)	Željeznički kolodvor Saint-Pancras

(10)	Željeznički kolodvor Ebsfleet

(11)	Pas de la Case-Porta

Popis prethodnih objava

SL C 247, 13.10.2006., str. 25.

SL C 77, 5.4.2007., str. 11.

SL C 153, 6.7.2007., str. 22.

SL C 164, 18.7.2008., str. 45.

SL C 316, 28.12.2007., str. 1.

SL C 134, 31.5.2008., str. 16.

SL C 177, 12.7.2008., str. 9.

SL C 200, 6.8.2008., str. 10.

SL C 331, 31.12.2008., str. 13.

SL C 3, 8.1.2009., str. 10.

SL C 37, 14.2.2009., str. 10.

SL C 64, 19.3.2009., str. 20.

SL C 99, 30.4.2009., str. 7.

SL C 229, 23.9.2009., str. 28.

SL C 263, 5.11.2009., str. 22.

SL C 298, 8.12.2009., str. 17.

SL C 74, 24.3.2010., str. 13.

SL C 326, 3.12.2010., str. 17.

SL C 355, 29.12.2010., str. 34.

SL C 22, 22.1.2011., str. 22.

SL C 37, 5.2.2011., str. 12.

SL C 149, 20.5.2011., str. 8.

SL C 190, 30.6.2011., str. 17.

SL C 203, 9.7.2011., str. 14.

SL C 210, 16.7.2011., str. 30.

SL C 271, 14.9.2011., str. 18.

SL C 356, 6.12.2011., str. 12.

SL C 111, 18.4.2012., str. 3.

SL C 183, 23.6.2012., str. 7.

SL C 313, 17.10.2012., str. 11.

SL C 394, 20.12.2012., str. 22.

SL C 51, 22.2.2013., str. 9.

SL C 167, 13.6.2013., str. 9.

SL C 242, 23.8.2013., str. 2.

SL C 275, 24.9.2013., str. 7.

SL C 314, 29.10.2013., str. 5.

SL C 324, 9.11.2013., str. 6.

SL C 57, 28.2.2014., str. 4.

SL C 167, 4.6.2014., str. 9.

SL C 244, 26.7.2014., str. 22.

SL C 332, 24.9.2014., str. 12.

SL C 420, 22.11.2014., str. 9.

SL C 72, 28.2.2015., str. 17.

SL C 126, 18.4.2015., str. 10.

SL C 229, 14.7.2015., str. 5.

SL C 341, 16.10.2015., str. 19.

SL C 84, 4.3.2016., str. 2.

SL C 236, 30.6.2016., str. 6.

SL C 278, 30.7.2016., str. 47.

SL C 331, 9.9.2016., str. 2.

SL C 401, 29.10.2016., str. 4.

SL C 484, 24.12.2016., str. 30.

SL C 32, 1.2.2017., str. 4.

SL C 74, 10.3.2017., str. 9.

SL C 120, 13.4.2017., str. 17.

SL C 152, 16.5.2017., str. 5.

SL C 411, 2.12.2017., str. 10.

SL C 31, 27.1.2018., str. 12.

SL C 261, 25.7.2018., str. 6.

SL C 264, 26.7.2018., str. 8.

SL C 368, 11.10.2018., str. 4.

SL C 459, 20.12.2018., str. 40.

SL C 43, 4.2.2019., str. 2.

SL C 64, 27.2.2020., str. 17.

SL C 231, 14.7.2020., str. 2.

SL C 58, 18.2.2021., str. 35

SL C 81, 10.3.2021., str. 27.

---

(1)  SL L 77, 23.3.2016., str. 1..

Popis carinskih ureda ovlaštenih za obavljanje izvoznih formalnosti za kulturna dobra objavljen u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 116/2009 (1)

(2021/C 184/09)

Država članica	Naziv carinskog ureda	Regija (ako je primjenjivo)
BELGIJA	Svi carinski uredi
BUGARSKA	Svi carinski uredi
ČEŠKA	Svi carinski uredi
DANSKA	Svi carinski uredi
NJEMAČKA	Svi carinski uredi
ESTONIJA	Svi carinski uredi
IRSKA	Svi carinski uredi
GRČKA	1. Carinski uredi u Ateni, 12. kilometar državne ceste Atena – Lamia (A1) 144 10 Metamorphosi
	2. Prvi carinski ured u Solunu, Luka Solun 54110 Thessaloniki
ŠPANJOLSKA	Svi carinski uredi
FRANCUSKA	Svi carinski uredi
HRVATSKA	Svi carinski uredi
ITALIJA	Svi carinski uredi
CIPAR	Okružni carinski ured Nikozija	Nikozija
	Okružni carinski ured Larnaca	Larnaca
	Okružni carinski ured Limassol	Limassol
LATVIJA	Svi carinski uredi
LITVA	Svi carinski uredi
LUKSEMBURG	Luxembourg Aéroport (LU715000)
	Bettembourg (LU701000)
MAĐARSKA	Nemzeti Adó- és Vámhivatal megyei (fővárosi) adó-és vámigazgatóságai [svi županijski Direktorati i Direktorat glavnog grada Budimpešte, Državna porezna i carinska uprava]
	Nemzeti Adó- és Vámhivatal Kiemelt Adó- és Vámigazgatóság [Direktorat za prioritetne porezne obveznike, Državna porezna i carinska uprava]
	Nemzeti Adó- és Vámhivatal Repülőtéri Igazgatóság [Direktorat zračne luke Budimpešta, Državna porezna i carinska uprava]
MALTA	Export Supervision Unit Lascaris Wharf, Valletta VLT 1920
NIZOZEMSKA	Svi carinski uredi
AUSTRIJA	Svi carinski uredi
POLJSKA	Svi carinski uredi
PORTUGAL	Alfândega Marítima de Lisboa
	Alfândega do Aeroporto de Lisboa
	Alfândega de Alverca
	Alfândega de Leixões
	Alfândega do Aeroporto de Sá Carneiro (Porto)
	Alfândega do Funchal
	Alfândega de Ponta Delgada
RUMUNJSKA	Svi carinski uredi
SLOVENIJA	Svi carinski uredi
SLOVAČKA	Svi carinski uredi
FINSKA	Svi carinski uredi
ŠVEDSKA	Svi carinski uredi

---

(1)  SL L 39, 10.2.2009., str. 1.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10122 — Mayr-Melnhof Karton/Kotkamills)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 184/10)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10267 — Hellman & Friedman/Genstar/Enverus)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 184/11)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Objava zahtjeva u skladu s člankom 17. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (1)

(2021/C 184/12)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

GLAVNE SPECIFIKACIJE TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

„NAGYKUNSÁGI BIRSPÁLINKA”

Broj predmeta: PGI-HU-02233 – 18. listopada 2016.

1.   Oznaka zemljopisnog podrijetla koju je potrebno upisati u registar

„Nagykunsági birspálinka”

2.   Kategorija jakog alkoholnog pića

Rakija od voća (kategorija 9. iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 110/2008)

3.   Opis jakog alkoholnog pića

3.1.   Fizička, kemijska i/ili organoleptička svojstva

Kemijska i fizička svojstva:

Rakija „Nagykunsági birspálinka” ima najmanju alkoholnu jakost od 40,0 % V/V, najveći dopušteni sadržaj metanola od 1 100 g/hl preračunato na 100 % vol. alkohola, sadržaj hlapljivih tvari od najmanje 400 g/hl preračunato na 100 % vol. alkohola i najveći sadržaj cijanovodične kiseline od 3 g/hl.

Organoleptička svojstva:

Boja: bistra, sjajna i bezbojna.

Miris: jasan, voćni, u prvom redu nadopunjen uobičajenim živahnim, svježim, citrusnim notama dunje. Prisutne su i blago mirisne i cvjetne note.

Okus: suh, srednje punoće i intenzivno voćni s prepoznatljivim alkoholnim svojstvima. Okusi osnovnog voća, dunje, miješaju se sa živahnim, svježim, citrusnim notama nadopunjenima ugodnim taninima i diskretnim tonovima kuhanog voća ili džema. Mirisne, aromatične note, nadopunjene umjerenom pikantnošću, dopiru do nepca kroz nos. Tekstura je blaga i baršunasta, s naglašenim naknadnim okusom.

„Nagykunsági birspálinka”, „érlelt” (dozrela)

Boja: od slamnatožute do zlatnožute.

Miris: odlikuje se jasnom voćnom aromom dunje i diskretnom pikantnošću dobivenom iz drvenih bačvi, koje čuvaju citrusne, aromatične note dunje.

Okus: pun, voćni okus s prepoznatljivim alkoholnim svojstvima i pikantnošću dobivenom iz drvenih bačvi i bogatijih tonova tanina. Rakija se odlikuje slatko-pikantnim notama koje podsjećaju na džem i bogatim naknadnim okusom.

„Nagykunsági birspálinka”, „gyümölcságyon érlelt” ili „ágyas” (dozrela na podlozi od voća)

Boja: bistra, od blijedožute do jantarno žute, ujednačena uz podlogu od voća.

Miris: jasni, prepoznatljivi, svilenkasti tonovi dunje i bogata aroma džema, s diskretno citrusnom i mirisnom pozadinskom aromom.

Okus: suhi, zreli tonovi, uz ukusnu slatkoću podloge od voća, s notama koje podsjećaju na dunju i džem od dunje, diskretnim taninima i mirisom te vrlo glatkom, baršunastom teksturom džema.

3.2.   Posebna svojstva (u usporedbi s jakim alkoholnim pićima iz iste kategorije)

Osnovni sastojak, dunja, daje pálinki blagu, kremastu, prvenstveno voskastu, pikantnu aromu i okus. Gorak, slatki okus dunje nadopunjuju citrusne, pikantne i note slatkog džema. Rakija „Nagykunsági birspálinka” sastoji se od najmanje 50 % destilata dunja sorti Mezőtúr, koje rakiji daju mirisne, aromatične note ruže.

4.   Predmetno zemljopisno područje

Rakija „Nagykunsági birspálinka” smije se proizvoditi od dunja koje potječu iz administrativnog područja (i u destilerijama koje su smještene unutar njega) općina okruga Jász-Nagykun-Szolnok istočno od rijeke Tise navedenih u nastavku:

Tiszafüred, Tiszaszőlős, Tiszaigar, Tiszaderzs, Tiszaörs, Abádszalók, Tiszaszentimre, Nagyiván, Tiszabura, Tomajmonostora, Kunmadaras, Tiszaroff, Tiszagyenda, Kunhegyes, Berekfürdő, Tiszabő, Karcag, Fegyvernek, Kenderes, Kisújszállás, Tiszapüspöki, Örményes, Szolnok, Szajol, Törökszentmiklós, Túrkeve, Tiszatenyő, Kuncsorba, Rákóczifalva, Rákócziújfalu, Kengyel, Kétpó, Martfű, Mezőhék, Mezőtúr, Cibakháza, Tiszaföldvár, Mesterszállás, Nagyrév, Öcsöd, Tiszainoka, Tiszakürt, Cserkeszőlő, Kunszentmárton, Tiszasas, Csépa, Szelevény.

5.   Postupak dobivanja jakog alkoholnog pića

Dunje za rakiju „Nagykunsági birspálinka” smiju se gnječiti te se ona smije fermentirati, destilirati, odležavati, dozrijevati i stavljati na podlogu od voća samo u destilerijama koje se nalaze u navedenom području. Smije se proizvoditi samo od voća koje je ondje uzgojeno.

Glavne su faze u proizvodnji pálinke sljedeće:

1.	odabir i prihvaćanje voća;

2.	gnječenje i fermentacija;

3.	destilacija;

4.	odležavanje, dozrijevanje;

5.	proizvodnja i obrada pálinke.

5.1.   Odabir i prihvaćanje voća

Pálinka se proizvodi od dunja odgovarajuće zrelosti (zrelo/prezrelo voće sa sadržajem suhe tvari od najmanje 12 ref. %) dobre ili odlične kvalitete. Glavna fizička svojstva ploda su srednje velik ili velik, sferičan (poput jabuke) ili izdužen (poput kruške) oblik, zelenkasto-žuta ili žuta boja, čvrsto meso bogato pektinom i primjetan miris i aroma. Prosječni udio šećera u voću iznosi 7–13 %. Kvantitativna prihvatljivost dunje temelji se na težini. Tijekom faze prihvaćanja kvaliteta voća procjenjuje se na temelju uzorkovanja. Organoleptička procjena (zrelost, čistoća, plijesan, trulež, oštećenja ili nagnječenja itd.) i ispitivanje sadržaja suhe tvari osnova su kontrole kvalitete i prihvatljivosti. Uz voće se prilažu dokumenti koji potvrđuju njegovo podrijetlo. Osnovni je uvjet da voće nema nedostataka koji uzrokuju propadanje, kao ni stranih tvari.

5.2.   Gnječenje i fermentacija

Čiste, zrele dunje, slobodne od bolesti, melju se u pulpu. Optimalna pH-vrijednost iznosi 2,8-3,5.

Postižu se optimalna aroma i sadržaj alkohola, a temperatura se prati i održava na stalnoj razini (18–22 °C). Fermentacija optimalno traje 10–30 dana, ovisno o unutarnjim svojstvima upotrijebljenog voća.

Fermentirani kom mora se što prije destilirati ili se moraju osigurati osnovni uvjeti za odgovarajuće skladištenje do početka destilacije. U postupcima fermentacije i u svrhu skladištenja moraju se koristiti spremnici koji zadovoljavaju kriterije prehrambene industrije.

5.3.   Destilacija

Rakija „Nagykunsági birspálinka” može se proizvoditi s pomoću opreme za destilaciju koja je prikladna za postupak dvostruke frakcijske destilacije, koji se temelji na metodama u kojima se upotrebljava kotao za destilaciju s bakrenom površinom (destilacija, rafinacija), ili nekim drugim tehničkim postupkom kojim se osigurava potrebna organoleptička kvaliteta.

5.4.   Odležavanje, dozrijevanje

5.4.1.   Odležavanje

Rakija „Nagykunsági birspálinka” mora odležati dok se ne postigne uravnotežen okus.

5.4.2.   Dozrijevanje

5.4.2.1.   „Nagykunsági birspálinka”, „érlelt” (dozrela)

Kad se koristi izraz „érlelt” (dozrela), dozrijevanje se mora odvijati u pažljivo pripremljenim i očišćenim drvenim bačvama kako bi se osiguralo da pálinka razvije usklađen okus i aromu. Ako je vanjska temperatura viša od 25 °C, zrak u prostoriji za skladištenje mora se ovlaživati raspršivanjem vode najmanje jednom tjedno. Rakija „Nagykunsági birspálinka” mora dozrijevati najmanje tri mjeseca u drvenim bačvama zapremnine 1 000 litara ili manje i najmanje godinu dana u drvenim bačvama zapremnine veće od 1 000 litara.

5.4.2.2.   „Nagykunsági birspálinka”, „gyümölcságyon érlelt” ili „ágyas” (dozrela na podlozi od voća)

Kad je riječ o rakiji „Nagykunsági birspálinka” koja je „gyümölcságyon érlelt” ili „ágyas” (dozrela na podlozi od voća), tijekom dozrijevanja na svakih se 100 l pálinke dodaje najmanje 10 kg zrelog ili najmanje 5 kg sušenog voća koje potječe iz zemljopisnog područja navedenog u točki 4. (podloga od voća mora se sastojati od iste vrste voća od koje je proizvedena pálinka). Dozrijevanje na podlozi od voća traje najmanje 3 mjeseca. Proces dozrijevanja na podlozi od voća mora se dokumentirati tako da ga je moguće provjeriti na licu mjesta.

5.5.   Proizvodnja i obrada pálinke

U skladu s vrlo strogim zahtjevima za proizvode punjene u boce (±0,3 % V/V odnosno ±1,5 % V/V za pálinku koja je dozrela na podlozi od voća), alkoholna jakost odležanog i dozrelog destilata mora se dodavanjem vode za piće spustiti na razinu prikladnu za konzumaciju. Voda može biti destilirana, desalinizirana, demineralizirana ili omekšana.

Dozrela pálinka može se ohladiti i filtrirati. Ako je potrebno, radi filtracije proizvoda i uklanjanja teških metala može se provesti obrada odgovarajućim tehničkim pomoćnim materijalima. Pálinka se zatim može puniti u boce.

Nakon postizanja odgovarajuće alkoholne jakosti pálinka se može uliti u oprane boce i zatvoriti hermetičkim aluminijskim čepovima s navojem ili plutenim čepovima koji ispunjavaju kriterije za pakiranje hrane. Boce mogu biti staklene ili keramičke.

Najveća je dopuštena jedinica pakiranja 2 litre. Sve količine veće od toga mogu se pakirati samo kao jednokratan uzorak za dar. Zapečaćeni proizvod može se staviti i u dekorativnu kutiju.

6.   Povezanost sa zemljopisnim okruženjem ili podrijetlom

6.1.   Pojedinosti o zemljopisnom području ili podrijetlu relevantne za tu povezanost

Povezanost rakije „Nagykunsági birspálinka” sa zemljopisnim područjem temelji se na njezinoj kvaliteti i ugledu.

Gotovo u potpunosti nizinski krajolik regije Nagykunság prošaran je samo humcima i rijekama s njihovim pritokama. Tlo je lesno, ali bogato humusom, te pogoduje uzgoju dunja. Godišnje ima više od 2 350 sunčanih sati, a srednja je godišnja temperatura 12 °C. Prosječna ljetna temperatura viša je od nacionalnog prosjeka.

Regija ima svoju sortu dunje, Mezőtúr. Plemke s matičnog stabla u Mezőtúru uzeo je Sándor Brózik 1955. Aktualna je sorta razvijena zahvaljujući odabiru tla. U Nacionalnom katalogu sorti nalazi se od 1995.

6.2.   Posebna svojstva jakog alkoholnog pića koja se mogu pripisati zemljopisnom području

Broj sunčanih sati u regiji Nagykunság veći je, a prosječna ljetna temperatura viša od nacionalnog prosjeka. Tlo bogato humusom daje voćkama dovoljno hranjivih tvari, pa dunje uzgojene na tom području imaju puno intenzivniju aromu i okus te viši sadržaj šećera (prosječni sadržaj šećera iznosi 7–13 %). Svojstva dunje stoga su izraženija u pálinki proizvedenoj od te sorte. Neka od tih svojstava su živahne, svježe, citrusne note nadopunjene ugodnim taninima i diskretnim tonovima kuhanog voća ili džema.

Dunje sorte Mezőtúr čine najmanje 50 % sirovih sastojaka rakije „Nagykunsági birspálinka”. Ta sorta u velikoj mjeri određuje aromu pálinke koja se od nje proizvodi jer su u toj rakiji najizraženije mirisne, aromatične note ruže.

S obzirom na posebnosti dunje (koja je kompatibilna i s peludi jabuke i kruške), rakiju „Nagykunsági birspálinka” ne proizvodi se samo od sorte Mezőtúr, već i od drugih sorti dunje koje potječu s navedenog područja. Ipak, rakija „Nagykunsági birspálinka” svoja jedinstvena svojstva u prvom redu duguje sorti dunje Mezőtúr.

O izvanrednoj kvaliteti rakije „Nagykunsági birspálinka” svjedoče i brojne nagrade s nacionalnih i međunarodnih natjecanja pálinke. Festival Nagykunság Pálinka, koji se održava svake godine od 2008., privlači velik broj posjetitelja i pridonosi popularnosti rakije „Nagykunsági birspálinka”. Proizvod je poznat i priznat i na međunarodnoj razini, a izvozi se u brojne druge zemlje, od Rumunjske do Kanade.

O ugledu i kvaliteti ove rakije svjedoče i nagrade s natjecanja:

—	srebrna medalja na Nacionalnom natjecanju pálinke i rakije od grožđane komine, 2018.,

—	srebrna medalja na Nacionalnom natjecanju pálinke i rakije od grožđane komine, 2017.,

—	brončana medalja na Nacionalnom natjecanju pálinke i rakije od grožđane komine, 2016.,

—	brončana medalja na prvom Svjetskom prvenstvu pálinke, rakija od voća i vinjaka, Gyula, 2012.,

—	srebrna medalja na prvom Regionalnom natjecanju palóc pálinke i jakih alkoholnih pića, 2012.,

—	zlatna medalja na 19. Međunarodnom festivalu i sajmu pálinke proizvedene u malim serijama, Gyula, 2011.,

—	srebrna medalja na 18. Međunarodnom festivalu i sajmu pálinke proizvedene u malim serijama, Gyula, 2010.,

—	srebrna medalja na 17. Mađarskom nacionalnom natjecanju pálinke i međunarodnom natjecanju rakija od voća, 2009.,

—	brončana medalja na 16. Mađarskom nacionalnom natjecanju pálinke i međunarodnom natjecanju rakija od voća, Gyula, 2008.,

—	srebrna medalja na Natjecanju pálinke HunDeszt, 2008.,

—	zlatna medalja na Natjecanju pálinke HunDeszt, 2007.,

—	zlatna medalja na 15. Nacionalnom natjecanju pálinke i međunarodnom natjecanju rakija od voća, Gyula, 2007.,

—	brončana medalja na Natjecanju pálinke HunDeszt, 2006.,

—	srebrna medalja na Natjecanju pálinke HunDeszt, 2005.,

—	zlatna medalja na 13. Mađarskom nacionalnom natjecanju pálinke, 2005.,

—	srebrna medalja na Međunarodnom natjecanju vina i pálinke VinAgora, 2004.

Rakija „Nagykunsági birspálinka”11. studenoga 2016. predstavljena je službenicima i medijima na Trećem danu kušanja pálinke u organizaciji Ministarstva poljoprivrede (https://2015-2019.kormany.hu/hu/foldmuvelesugyi-miniszterium/hirek/eredetvedett-lehet-a-nagykunsagi-szilva-es-birspalinka).

Na konferenciji pod nazivom „15 godina zaštite podrijetla pálinke”, koja je 2017. održana u sklopu 78. Nacionalne izložbe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (OMÉK), rakija „Nagykunsági birspálinka” predstavljena je stručnjacima iz tog područja, proizvođačima i potrošačima.

Na izložbama Internationale Grüne Woche u Berlinu i Indagra u Bukureštu predstavljena je 2017.

7.   Propisi Europske unije ili nacionalni/regionalni propisi

—	Zakon XI. iz 1997. o zaštiti žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla

—	Zakon LXXIII. iz 2008. o pálinki, rakiji od grožđane komine i Nacionalnom vijeću za pálinku

—	Uredba Vlade br. 158/2009 od 30. srpnja 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te za kontrolu proizvoda

—	Uredba Vlade br. 22/2012 od 29. veljače 2012. o Nacionalnom uredu za sigurnost prehrambenog lanca

—	Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89

—	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 716/2013 od 25. srpnja 2013. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića

8.   Podnositelj zahtjeva

8.1.   Država članica, treća zemlja ili pravna/fizička osoba

Ime: Szicsek Pálinkafőzde Korlátolt Felelősségű Társaság (Destilerija Szicsek Pálinka Kft.)

8.2.   Puna adresa (ulica i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država)

Adresa: Ókincsem III. keresztút 10–14, H-5461 Tiszaföldvár

9.   Dopune oznake zemljopisnog podrijetla

Dopuna se mora navesti odvojeno od imena.

Dopuna: „Érlelt” (dozrela)

Rakija „Nagykunsági birspálinka” može imati dopunu „érlelt” (dozrela) ako je dozrijevala na način opisan u točki 5.4.2.1.

Dopuna: „Gyümölcságyon érlelt” ili „Ágyas” (dozrela na podlozi od voća)

Rakija „Nagykunsági birspálinka” može imati dopunu „Gyümölcságyon érlelt” ili „Ágyas” (dozrela na podlozi od voća) ako je dozrijevala na način opisan u točki 5.4.2.2.

10.   Posebna pravila za označivanje

Na ambalaži mora biti navedeno sljedeće:

„földrajzi árujelző” (oznaka zemljopisnog podrijetla) (odvojena od naziva)

---

(1)  SL L 39, 13.2.2008., str. 16.

(2)  SL L 130, 17.5.2019., str. 1.

INFORMATIVNA OBAVIJEST – JAVNO SAVJETOVANJE

Oznake zemljopisnog podrijetla iz Čilea koje se trebaju zaštititi kao oznake zemljopisnog podrijetla u Europskoj uniji

(2021/C 184/13)

U okviru pregovora koji su u tijeku s Čileom o moderniziranom sporazumu o slobodnoj trgovini (dalje u tekstu „sporazum”), koji bi uključivao poglavlje o oznakama zemljopisnog podrijetla, čileanske vlasti predložile su za zaštitu u okviru sporazuma priloženi popis oznaka zemljopisnog podrijetla. Europska komisija trenutačno razmatra treba li te oznake zemljopisnog podrijetla zaštititi na temelju budućeg sporazuma.

Komisija poziva sve države članice, treće zemlje i sve fizičke ili pravne osobe s opravdanim interesom koje imaju boravište ili poslovni nastan u državi članici ili trećoj zemlji da ulože prigovor protiv navedene zaštite podnošenjem propisno obrazložene izjave.

Prigovori se moraju dostaviti Komisiji u roku od jednog mjeseca od datuma objave ove obavijesti. Prigovori se šalju na sljedeću e-adresu: AGRI-A3@ec.europa.eu

Prigovori se uzimaju u razmatranje samo ako su zaprimljeni u navedenom roku i ako se u njima u pogledu zaštite predloženog naziva dokazuje sljedeće:

(a)	naziv se podudara s nazivom biljne sorte ili životinjske pasmine, što bi potrošača moglo dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda;

(b)

naziv je potpun ili djelomičan homonim naziva koji je već zaštićen u Uniji u skladu s Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1)) dostupnom na: https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/food-safety-and-quality/certification/quality-labels/geographical-indications-register/ ili neke od oznaka zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja koje su u EU-u zaštićene na temelju bilateralnih sporazuma, a dostupne su na internetskim stranicama GIview (https://www.tmdn.org/giview/) ili na popisu: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/food-farming-fisheries/food_safety_and_quality/documents/list-gis-non-eu-countries-protected-in-eu_en.pdf

(c)	s obzirom na žig koji ima ugled i dobro je poznat te duljinu vremena tijekom kojeg se koristi, mogla dovesti potrošača u zabludu u pogledu pravog identiteta proizvoda;

(d)	bilo bi ugroženo postojanje potpuno ili djelomično identičnog naziva ili žiga ili postojanje proizvoda koji su do datuma objave ove obavijesti najmanje pet godina bili zakonito prisutni na tržištu;

(e)	ili ako se na temelju dostavljenih podataka može zaključiti da je naziv čija se zaštita razmatra generički.

Navedeni kriteriji ocjenjuju se u odnosu na područje Unije, koje se u slučaju prava intelektualnog vlasništva odnosi samo na državno područje ili državna područja na kojima su navedena prava zaštićena. Moguća zaštita tih oznaka zemljopisnog podrijetla u Europskoj uniji ovisi o uspješnom završetku tih pregovora te donošenju zakonskog akta.

Popis oznaka zemljopisnog podrijetla iz Čilea koje je potrebno zaštititi u EU-u kao oznake zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne i prehrambene proizvode  (2)

Naziv registriran u Čileu	Kratak opis
1. SAL DE CAHUIL – BOYERUCA LO VALDIVIA	Sol
2. PROSCIUTTO DE CAPITAN PASTENE	Sušena šunka
3. LIMON DE PICA	Limun
4. LANGOSTA DE JUAN FERNANDEZ	Hlapovi
5. ATUN DE ISLA DE PASCUA	Tuna – riba/riblji fileti/žive ribe
6. CANGREJO DORADO DE JUAN FERNANDEZ	Rakovica – živa/neživa
7. CORDERO CHILOTE	Janjetina
8. DULCES DE LA LIGUA	Peciva
9. MAIZ LLUTEÑO	Kukuruz
10. SANDIA DE PAINE	Lubenica
11. ACEITUNAS DE AZAPA	Konzervirane/svježe masline
12. OREGANO DE LA PRECORDILLERA DE PUTRE	Origano
13. TOMATE ANGOLINO	Rajčice
14. DULCES DE CURACAVÍ	Peciva
15. ACEITE DE OLIVA DEL VALLE DEL HUASCO	Maslinovo ulje
16. PUERRO AZUL DE MAQUEHUE	Poriluk
17. SIDRA DE PUNUCAPA	Jabukovača
18. CHICHA DE CURACAVI	Fermentirano piće

---

(1)  SL L 343 od 14.12.2012., str. 1.

(2)  Popis registriran u Čileu, koji su dostavile čileanske vlasti u okviru pregovora koji su u tijeku.

Ispravak Poziva na iskaz interesa za odabir stalnog predsjedatelja visoke razine povjerenstva iz članka 143. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 i njegova zamjenika

( Službeni list Europske unije C 147 A od 26. travnja 2021 .)

(2021/C 184/14)

Na stranici 4., u točki XI. Rok:

umjesto:

treba stajati: