ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 163
European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Godište 64.
3. svibnja 2021.

Sadržaj

Stranica

 

IV.   Obavijesti

 

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Sud Europske unije

2021/C 163/01

Posljednje objave Suda Europske unije u Službenom listu Europske unije

1

 

V.   Objave

 

SUDSKI POSTUPCI

 

Sud

2021/C 163/02

Predmet C-664/18: Presuda Suda (sedmo vijeće) od 4. ožujka 2021. – Europska komisija/Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske (Povreda obveze države članice – Okoliš – Direktiva 2008/50/EZ – Kvaliteta zraka – Članak 13. stavak 1. i Prilog XI. – Sustavno i ustrajno prekoračenje graničnih vrijednosti za dušikov dioksid (NO2) u određenim zonama Ujedinjene Kraljevine – Članak 23. stavak 1. – Prilog XV. – Što je moguće kraće razdoblje prekoračenja – Odgovarajuće mjere)

2

2021/C 163/03

Predmet C-193/19: Presuda Suda (četvrto vijeće) od 4. ožujka 2021. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Förvaltningsrätten i Malmö – Švedska) – A/Migrationsverket (Zahtjev za prethodnu odluku – Područje slobode, sigurnosti i pravde – Granična kontrola, azil i useljavanje – Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma – Provjera Schengenskog informacijskog sustava (SIS) prilikom ispitivanja zahtjeva za dozvolu boravka koji je podnio državljanin treće zemlje za kojeg je u njemu izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska – Članak 25. stavak 1. – Zakonik o schengenskim granicama – Uvjeti ulaska za državljane trećih zemalja – Članak 6. stavci 1. i 5. – Povelja Europske unije o temeljnim pravima – Članak 7. i članak 24. stavak 2. – Odbijanje produljenja dozvole boravka u svrhu spajanja obitelji zato što identitet podnositelja zahtjeva nije nedvojbeno utvrđen)

3

2021/C 163/04

Predmet C-220/19: Presuda Suda (deseto vijeće) od 3. ožujka 2021. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Tribunal Superior de Justicia de la Comunidad Valenciana – Španjolska) – Promociones Oliva Park SL/Tribunal Económico Administrativo Regional (TEAR) de la Comunidad Valenciana (Zahtjev za prethodnu odluku – Direktiva 2008/118/EZ – Opći aranžman za trošarine – Članak 1. stavak 2. – Drugi neizravni porezi na trošarinsku robu – Direktiva 2009/28/EZ – Promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora – Članak 1. i članak 3. stavci 1. i 2. te stavak 3. točka (a), pri čemu je potonja u vezi s člankom 2. točkom (k) – Direktiva 2009/72/EZ – Zajednička pravila za unutarnje tržište električne energije – Porez na vrijednost proizvodnje električne energije – Narav i struktura poreza – Porez koji se na isti način primjenjuje na električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora i onu proizvedenu iz neobnovljivih izvora)

4

2021/C 163/05

Predmet C-362/19 P: Presuda Suda (peto vijeće) od 4. ožujka 2021. – Europska komisija/Fútbol Club Barcelona, Kraljevina Španjolska (Žalba – Državne potpore – Potpora dodijeljena određenim profesionalnim nogometnim klubovima – Članak 107. stavak 1. UFEU-a – Pojam prednost – Sustav potpora – Uredba (EU) 2015/1589 – Članak 1. točka (d) – Smanjena porezna stopa – Neprofitni subjekti – Nepovoljniji porezni odbitak – Učinak – Protužalba – Članci 169. i 178. Poslovnika Suda)

5

2021/C 163/06

Spojeni predmeti C-434/19 i C-435/19: Presuda Suda (peto vijeće) od 3. ožujka 2021. (zahtjevi za prethodnu odluku koje je uputio Corte suprema di cassazione – Italija) – Poste Italiane SpA (C-434/19), Agenzia delle entrate – Riscossione (C-435/19)/Riscossione Sicilia SpA agente riscossione per la provincia di Palermo e delle altre provincie siciliane (C-434/19), Poste Italiane SpA (C-435/19) (Zahtjev za prethodnu odluku – Državne potpore – Tržišno natjecanje – Članak 107. stavak 1. UFEU-a – Uvjeti primjene – Članak 106. stavak 2. UFEU-a – Usluge od općeg gospodarskog interesa – Obavljanje usluge vođenja poštanskog tekućeg računa za naplatu općinskog poreza na nekretnine – Poduzetnici korisnici posebnih ili isključivih prava koja su dodijelile države članice – Provizije koje jednostrano određuje poduzetnik korisnik – Zloporaba vladajućeg položaja – Članak 102. UFEU-a – Nedopuštenost)

5

2021/C 163/07

Spojeni predmeti C-473/19 i C-474/19: Presuda Suda (drugo vijeće) od 4. ožujka 2021. (zahtjevi za prethodnu odluku koje je uputio Vänersborgs tingsrätt, mark- och miljödomstolen – Švedska) – Föreningen Skydda Skogen (C-473/19), Naturskyddsföreningen i Härryda, Göteborgs Ornitologiska Förening (C-474/19)/Länsstyrelsen i Västra Götalands län, B.A.B. (C-473/19), U.T.B. (C-474/19) (Zahtjev za prethodnu odluku – Okoliš – Direktiva 92/43/EEZ – Očuvanje prirodnih staništa i divlje faune i flore – Članak 12. stavak 1. – Direktiva 2009/147/EZ – Očuvanje divljih ptica – Članak 5. – Šumarstvo – Zabrane kojima je cilj očuvanje zaštićenih vrsta – Projekt konačne sječe drveća – Područje na kojem obitavaju zaštićene vrste)

6

2021/C 163/08

Predmet C-581/19: Presuda Suda (treće vijeće) od 4. ožujka 2021. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Tribunal Arbitral Tributário (Centro de Arbitragem Administrativa – CAAD) – Portugal) – Frenetikexito – Unipessoal Lda/Autoridade Tributária e Aduaneira (Zahtjev za prethodnu odluku – Oporezivanje – Porez na dodanu vrijednost (PDV) – Direktiva 2006/112/EZ – Članak 2. stavak 1. točka (c) – Usluge koje podliježu PDV-u – Izuzeća – Članak 132. stavak 1. točka (c) – Pružanje medicinske skrbi u okviru obavljanja medicinskih i paramedicinskih profesija – Nutricionističko praćenje i savjetovanje – Sportske aktivnosti, treniranje i održavanje dobrog tjelesnog stanja – Pojmovi jedinstvena složena usluga, pomoćna usluga glavnoj usluzi i neovisnost usluga – Kriteriji)

7

2021/C 163/09

Predmet C-912/19: Presuda Suda (deveto vijeće) od 4. ožujka 2021. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Oberlandesgericht Düsseldorf – Njemačka) – Agrimotion S. A./ADAMA Deutschland GmbH (Zahtjev za prethodnu odluku – Usklađivanje zakonodavstava – Stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja – Uredba (EZ) br. 1107/2009 – Članak 52. stavak 1. – Odobrenje za paralelnu trgovinu – Osobna narav tog odobrenja)

7

2021/C 163/10

Predmet C-947/19 P: Presuda Suda (osmo vijeće) od 4. ožujka 2021. – Carmen Liaño Reig/Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) (Žalba – Ekonomska i monetarna unija – Bankovna unija – Oporavak i sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava – Jedinstveni mehanizam za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava (SRM) – Postupak sanacije – Usvajanje sanacijskog programa za društvo Banco Popular Español SA – Uredba (EU) br. 806/2014 – Članak 24. – Instrument prodaje poslovanja – Članak 21. – Otpis i konverzija instrumenata kapitala – Instrumenti dopunskog kapitala – Tužba za poništenje – Djelomično poništenje – Neodvojivost – Nedopuštenost)

8

2021/C 163/11

Predmet C-7/20: Presuda Suda (šesto vijeće) od 3. ožujka 2021. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Finanzgericht Düsseldorf – Njemačka) – VS/Hauptzollamt Münster (Zahtjev za prethodnu odluku – Carinska unija – Carinski zakonik Unije – Uredba (EU) br. 952/2013 – Članak 87. stavak 4. – Mjesto nastanka carinskog duga – Porez na dodanu vrijednost (PDV) – Direktiva 2006/112/EZ – Članak 2. stavak 1. – Članci 70. i 71. – Nastanak oporezivog događaja i nastupanje obveze obračuna PDV-a kod uvoza – Mjesto nastanka poreznog duga – Utvrđenje neispunjenja obveze koju nameće carinsko zakonodavstvo Unije – Roba koja je fizički unesena u carinsko područje Unije u jednoj državi članici, ali koja je ušla u gospodarske tokove Unije u državi članici u kojoj je to utvrđeno)

9

2021/C 163/12

Predmet C-403/20 P: Žalba koju su 26. kolovoza 2020. podnijeli CF, TB, LO S.A. i UM S.L. protiv rješenja Općeg suda (šesto vijeće) od 25. lipnja 2020. u predmetu T-22/19, Noguer Enríquez i dr. /Komisija

9

2021/C 163/13

Predmet C-557/20: Zahtjev za prethodnu odluku koji je 23. listopada 2020. uputio tribunal correctionnel de Limoges (Francuska) – kazneni postupak protiv osobe DS

10

2021/C 163/14

Predmet C-727/20: Zahtjev za prethodnu odluku koji je 16. listopada 2020. uputio Bundesarbeitsgericht (Njemačka) – AR/St. Vincenz-Krankenhaus GmbH

10

2021/C 163/15

Predmet C-37/21: Zahtjev za prethodnu odluku koji je 22. siječnja 2021. uputio Amtsgericht Hamburg (Njemačka) – flightright GmbH/Ryanair DAC, ranije Ryanair Ltd

11

2021/C 163/16

Predmet C-58/21: Zahtjev za prethodnu odluku koji je 1. veljače 2021. uputio Verwaltungsgericht Wien (Austrija) – FK

12

2021/C 163/17

Predmet C-66/21: Zahtjev za prethodnu odluku koji je 29. siječnja 2021. uputio Rechtbank Den Haag, sa sjedištem u Zwolleu (Nizozemska) – O.T. E./Staatssecretaris van Justitie en Veiligheid

12

2021/C 163/18

Predmet C-69/21: Zahtjev za prethodnu odluku koji je 4. veljače 2021. uputio rechtbank Den Haag, zittingsplaats 's-Hertogenbosch (Nizozemska) – X/Staatssecretaris van Justitie en Veiligheid

13

2021/C 163/19

Predmet C-88/21: Zahtjev za prethodnu odluku koji je 12. veljače 2021. uputio Lietuvos vyriausiojo administracinio teismo (Litva) – Lietuvos Respublikos vidaus reikalų ministerija

14

2021/C 163/20

Predmet C-89/21: Zahtjev za prethodnu odluku koji je 12. veljače 2021. uputio Lietuvos vyriausiasis administracinis teismas (Litva) – Romega UAB/Valstybinė maisto ir veterinarijos tarnyba

15

2021/C 163/21

Predmet C-97/21: Zahtjev za prethodnu odluku koji je 16. veljače 2021. uputio Administrativen sad Blagoevgrad (Bugarska) – МV – 98/Nachalnik na otdel Operativni deynosti – grad Sofia v glavna direktsia Fiskalen kontrol pri Tsentralno upravlenie na Natsionalna agentsia za prihodite

15

2021/C 163/22

Predmet C-105/21: Zahtjev za prethodnu odluku koji je 22. veljače 2021. uputio Spetsializiran nakazatelen sad (Bugarska) – kazneni postupak protiv IR

16

2021/C 163/23

Predmet C-115/21 P: Žalba koju je 25. veljače 2021. podnio Oriol Junqueras i Vies protiv rješenja Općeg suda (šesto vijeće) od 15. prosinca 2020. u predmetu T-24/20, Junqueras i Vies/Parlament

17

2021/C 163/24

Predmet C-119/21 P: Žalba koju je 25. veljače 2021. podnio PlasticsEurope protiv presude Općeg suda (osmo vijeće) od 16. prosinca 2020. u predmetu T-207/18, PlasticsEurope/ECHA

18

2021/C 163/25

Predmet C-124/21 P: Žalba koju je 26. veljače 2021. podnio International Skating Union protiv presude Općeg suda (četvrto prošireno vijeće) od 16. prosinca 2020. u predmetu T-93/18, International Skating Union/Europska komisija

19

2021/C 163/26

Predmet C-127/21 P: Žalba koju je 26. veljače 2021. podnijelo društvo American Airlines, Inc. protiv presude Općeg suda (prvo prošireno vijeće) od 16. prosinca 2020. u predmetu T-430/18, American Airlines/Komisija

21

2021/C 163/27

Predmet C-144/21: Tužba podnesena 5. ožujka 2021. – Europski parlament/Europska komisija

22

 

Opći sud

2021/C 163/28

Predmet T-245/17: Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – ViaSat/Komisija (Tužba zbog propusta i za poništenje – Elektroničke komunikacijske mreže i usluge – Usklađeno korištenje frekvencijskog pojasa 2 GHz – Paneuropski sustav za pružanje pokretnih satelitskih usluga (MSS) – Odluka 2007/98/EZ – Usklađeni postupak odabira operatora – Odobrenja izdana odabranim operatorima – Odluka br. 626/2008/EZ – Poziv na djelovanje – Nepostojanje opomene – Komisijino zauzimanje stajališta – Nedopuštenost – Odbijanje djelovanja – Akt koji se ne može pobijati – Nedopuštenost – Nadležnost Komisije)

23

2021/C 163/29

Predmet T-539/18: Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Ayuntamiento de Quart de Poblet/Komisija (Arbitražna klauzula – Okvirni program za konkurentnost i inovacije (2007.-2013.) – Ugovori Highly scalable Deployment model of Inclusive E-GOvern (DIEGO) i Speeding Every European Digital (SEED) – Obavijesti o terećenju – Prihvatljivi troškovi – Obrazloženje troškova – Pouzdanost popisa zadataka posvećenih projektima)

24

2021/C 163/30

Predmet T-693/19: Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Kerry Luxembourg/EUIPO – Ornua (KERRYMAID) (Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Prijava verbalnog žiga Europske unije KERRYMAID – Raniji figurativni žig Europske unije Kerrygold – Relativni razlog za odbijanje – Zemljopisno ime – Dominantni element – Mirno supostojanje – Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 207/2009 – Primjena zakona ratione temporis)

24

2021/C 163/31

Predmet T-694/19: Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – FI/Komisija (Javna služba – Dužnosnici – Nadživjeli bračni drug – Mirovina za nadživjele osobe – Članci 18., 19. i 20. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju – Uvjeti prihvatljivosti – Trajanje braka – Prigovor nezakonitosti – Jednako postupanje – Proporcionalnost)

25

2021/C 163/32

Predmet T-809/19: Presuda Općeg suda od 24. veljače 2021. – Liga Nacional de Fútbol Profesional/EUIPO (El Clasico) (Žig Europske unije – Međunarodna registracija u kojoj je naznačena Europska unija – Figurativni žig El Clasico – Apsolutni razlozi za odbijanje – Nepostojanje razlikovnog karaktera – Opisni karakter – Nepostojanje razlikovnog karaktera stečenog uporabom – Članak 7. stavak 1. točke (b) i (c) i stavak 3. Uredbe (EZ) br. 207/2009 (koji su postali članak 7. stavak 1. točke (b) i (c) i stavak 3. Uredbe (EU) 2017/1001))

25

2021/C 163/33

Predmet T-56/20: Presuda Općeg suda od 24. veljače 2021. – Bezos Family Foundation/EUIPO – SNCF Mobilités (VROOM) (Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Prijava verbalnog žiga Europske unije VROOM – Raniji nacionalni verbalni žig POP & VROOM – Relativni razlog za odbijanje – Vjerojatnost dovođenja u zabludu – Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001)

26

2021/C 163/34

Predmet T-61/20: Presuda Općeg suda od 24. veljače 2021. – Sonova/EUIPO – Digitmarket (B-Direct) (Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Međunarodna registracija u kojoj je naznačena Europska unija – Verbalni žig B-Direct – Raniji figurativni žig Europske unije bizdirect – Relativni razlog za odbijanje – Vjerojatnost dovođenja u zabludu – Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 207/2009 (koji je postao članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001))

27

2021/C 163/35

Predmet T-66/20: Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Hauz 1929/EUIPO – Houzz (HAUZ LONDON) (Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Prijava figurativnog žiga Europske unije HAUZ LONDON – Raniji verbalni žig Europske unije HOUZZ – Relativni razlog za odbijanje – Vjerojatnost dovođenja u zabludu – Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001)

27

2021/C 163/36

Predmet T-67/20: Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Hauz 1929/EUIPO – Houzz (HAUZ NEW YORK) (Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Prijava figurativnog žiga Europske unije HAUZ NEW YORK – Raniji verbalni žig Europske unije HOUZZ – Relativni razlog za odbijanje – Vjerojatnost dovođenja u zabludu – Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001)

28

2021/C 163/37

Predmet T-68/20: Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Hauz 1929/EUIPO – Houzz (HAUZ EST 1929) (Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Prijava figurativnog žiga Europske unije HAUZ EST 1929 – Raniji verbalni žig Europske unije HOUZZ – Relativni razlog za odbijanje – Vjerojatnost dovođenja u zabludu – Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001)

28

2021/C 163/38

Predmet T-71/20: Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Puma/EUIPO – CAMäleon (PUMA-System) (Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Prijava verbalnog žiga Europske unije PUMA-System – Raniji figurativni žigovi Europske unije PUMA – Relativni razlog za odbijanje – Povreda ugleda – Članak 8. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 207/2009 (koji je postao članak 8. stavak 5. Uredbe (EU) 2017/1001))

29

2021/C 163/39

Predmet T-99/20: Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Golvabia Innovation/EUIPO (MaxWear) (Žig Europske unije – Prijava za registraciju verbalnog žiga Europske unije MaxWear – Apsolutni razlog za odbijanje – Nepostojanje razlikovnog karaktera – Članak 7. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001)

30

2021/C 163/40

Predmet T-728/18: Rješenje Općeg suda od 4. ožujka 2021. – Brand IP Licensing/EUIPO – Facebook (lovebook) (Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Povlačenje prijave za registraciju – Obustava postupka)

30

2021/C 163/41

Predmet T-587/19: Rješenje Općeg suda od 23. veljače 2021. – Frutas Tono/EUIPO – Agrocazalla (Marién) (Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Intervencija druge stranke u postupku pred žalbenim vijećem – Odgovor na tužbu podnesen nakon proteka roka – Nedopuštanje intervencije na temelju članka 173. stavka 1. Poslovnika – Poništenje ranijeg verbalnog žiga na kojem se temelji pobijana odluka – Obustava postupka)

31

2021/C 163/42

Predmet T-885/19: Rješenje Općeg suda od 5. ožujka 2021. – Aquind i dr./Komisija (Tužba za poništenje – Energija – Transeuropska energetska infrastruktura – Uredba (EU) br. 347/2013 – Delegacija ovlasti Komisiji – Članak 290. UFEU-a – Delegirani akt kojim se mijenja popis projekata od zajedničkog interesa Unije – Priroda akta tijekom trajanja roka u kojem Parlament i Vijeće mogu uložiti prigovore – Akt koji se ne može pobijati – Očita nedopuštenost)

32

2021/C 163/43

Predmet T-132/20: Rješenje Općeg suda od 4. ožujka 2021. – NEC OncoImmunity/EASME (Tužba za poništenje – Okvirni program za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014.-2020.) – Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava – Obavijest o raskidu – Akt koji pripada u isključivo ugovorni okvir od kojega je neodvojiv – Nedopuštenost – Uredba (EU) br. 1290/2013 – Gubitak statusa MSP-a)

32

2021/C 163/44

Predmet T-135/20: Rješenje Općeg suda od 26. veljače 2021. – Vulkano Research and Development/EUIPO – Ega (EGA Master) (Žig Europske unije – Postupak za proglašavanje žiga ništavim – Povlačenje zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim – Obustava postupka)

33

2021/C 163/45

Predmet T-251/20: Rješenje Općeg suda od 8. ožujka 2021. – KG/Parlament (Tužba za poništenje i naknadu štete – Javna služba – Mirovina – Pogodnost koeficijenta ispravka pri utvrđivanju mirovinskih prava – Odbijanje odlučivanja o zahtjevu tužitelja – Nepostojanje akta koji negativno utječe – Nedopuštenost)

34

2021/C 163/46

Predmet T-437/20: Rješenje Općeg suda od 25. veljače 2021. – Ultrasun/EUIPO (ULTRASUN) (Tužba za poništenje – Žig Europske unije – Prijava verbalnog žiga Europske unije ULTRASUN – Apsolutni razlog za odbijanje – Opisni karakter – Članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe (EZ) br. 2017/1001 – Očito potpuno pravno neosnovana tužba)

34

2021/C 163/47

Predmet T-655/20 R: Rješenje predsjednika Općeg suda od 23. veljače 2021. – Symrise/ECHA (Privremena pravna zaštita – REACH – Tvar salicilat 2-etilheksil – Provjera registracija s obzirom na ispunjavanje zahtjeva – Obveza dostave određenih podataka koji zahtijevaju da se izvrše pokusi na životinjama – Zahtjev za određivanje privremenih mjera – Nepostojanje hitnosti)

35

2021/C 163/48

Predmet T-7/21: Rješenje Općeg suda od 10. ožujka 2021. – El Corte Inglés/EUIPO – Kassl (STUDIO KASSL) (Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Povlačenje prijave za registraciju – Obustava postupka)

35

2021/C 163/49

Predmet T-727/20: Tužba podnesena 7. prosinca 2020. – Kirimova/EUIPO

36

2021/C 163/50

Predmet T-33/21: Tužba podnesena 22. siječnja 2021. – Rumunjska/Komisija

37

2021/C 163/51

Predmet T-81/21: Tužba podnesena 3. veljače 2021. – Sistem ecologica/Komisija

38

2021/C 163/52

Predmet T-101/21: Tužba podnesena 5. veljače 2021. – Primagra/Komisija

39

2021/C 163/53

Predmet T-134/21: Tužba podnesena 3. ožujka 2021. – Malacalza Investimenti i Malacalza/ESB

41

2021/C 163/54

Predmet T-144/21: Tužba podnesena 11. ožujka 2021. – El Corte Inglés/EUIPO – Rimex Trading (UNK UNIK)

42

2021/C 163/55

Predmet T-147/21: Tužba podnesena 12. ožujka 2021. – Gugler France/EUIPO – Gugler (GUGLER)

43

 

Ispravci

2021/C 163/56

Ispravak obavijesti u Službenom listu u predmetu C-518/20 ( SL C 19, 18.1.2021. )

44

HR

 

IV. Obavijesti

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Sud Europske unije

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/1

Posljednje objave Suda Europske unije u Službenom listu Europske unije

(2021/C 163/01)

Posljednja objava

SL C 148, 26.4.2021.

Prethodne objave

SL C 138, 19.4.2021.

SL C 128, 12.4.2021.

SL C 110, 29.3.2021.

SL C 98, 22.3.2021.

SL C 88, 15.3.2021.

SL C 79, 8.3.2021.

Ti su tekstovi dostupni na:

EUR-Lex: http://eur-lex.europa.eu

V. Objave

SUDSKI POSTUPCI

Sud

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/2

Presuda Suda (sedmo vijeće) od 4. ožujka 2021. – Europska komisija/Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

(Predmet C-664/18) (1)

(„Povreda obveze države članice - Okoliš - Direktiva 2008/50/EZ - Kvaliteta zraka - Članak 13. stavak 1. i Prilog XI. - Sustavno i ustrajno prekoračenje graničnih vrijednosti za dušikov dioksid (NO2) u određenim zonama Ujedinjene Kraljevine - Članak 23. stavak 1. - Prilog XV. - „Što je moguće kraće” razdoblje prekoračenja - Odgovarajuće mjere”)

(2021/C 163/02)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Europska komisija (zastupnici: J. Norris i K. Petersen, a zatim E. Manhaeve i J. Norris, agenti)

Tuženik: Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske (zastupnici: F. Shibli, agent, uz asistenciju J. Morrisona, Barrister)

Intervenijenti u potporu tuženiku: Savezna Republika Njemačka (zastupnici: T. Henze i S. Eisenberg, a zatim J. Möller i S. Eisenberg, agenti, uz asistenciju U. Karpensteina, F. Fellenberga i K. Dingemanna, Rechtsanwälte)

Izreka

1.

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske,

povrijedila je obveze koje ima na temelju zajedničke primjene odredbi članka 13. stavka 1. i Priloga XI. Direktivi 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu jer je sustavno i ustrajno u šesnaest zona Ujedinjene Kraljevine prekoračivala godišnje granične vrijednosti utvrđene za dušikov dioksid (NO2), i to u zonama UK0001 (gradsko područje Greater London); UK0002 (gradsko područje West Midlands); UK0003 gradsko područje Greater Manchester); UK0004 (gradsko područje West Yorkshire); UK0013 (gradsko područje Teesside); UK0014 (The Potteries); UK0018 (Kingston upon Hull); UK0019 (gradsko područje Southampton); UK0024 (gradsko područje Glasgow); UK0029 (Eastern); UK0031 (South East); UK0032 (East Midlands); UK0033 (North West & Merseyside); UK0034 (Yorkshire & Humberside); UK0035 (West Midlands) i UK0036 (North East), kao i satnu graničnu vrijednost utvrđenu za NO2 u zoni UK0001 (gradsko područje Greater London) od 1. siječnja 2010. do 2017., uključujući i tu godinu,

i

obveze koje ima na temelju zajedničke primjene odredbi članka 23. stavka 1. samog za sebe i u vezi s Prilogom XV. Direktivi 2008/50, a posebno obvezu predviđenu u članku 23. stavku 1. drugom podstavku te direktive, da osigura da razdoblje prekoračenja bude što je moguće kraće, time što od 11. lipnja 2010. nije donijela odgovarajuće mjere kako bi osigurala usklađenost graničnih vrijednosti utvrđenih za NO2 u svim tim zonama.

2.

Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske nalaže se snošenje, osim vlastitih, i troškova Europske komisije.

3.

Savezna Republika Njemačka snosit će vlastite troškove.

(1)  SL C 445, 10. 12. 2018.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/3

Presuda Suda (četvrto vijeće) od 4. ožujka 2021. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Förvaltningsrätten i Malmö – Švedska) – A/Migrationsverket

(Predmet C-193/19) (1)

(„Zahtjev za prethodnu odluku - Područje slobode, sigurnosti i pravde - Granična kontrola, azil i useljavanje - Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma - Provjera Schengenskog informacijskog sustava (SIS) prilikom ispitivanja zahtjeva za dozvolu boravka koji je podnio državljanin treće zemlje za kojeg je u njemu izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska - Članak 25. stavak 1. - Zakonik o schengenskim granicama - Uvjeti ulaska za državljane trećih zemalja - Članak 6. stavci 1. i 5. - Povelja Europske unije o temeljnim pravima - Članak 7. i članak 24. stavak 2. - Odbijanje produljenja dozvole boravka u svrhu spajanja obitelji zato što identitet podnositelja zahtjeva nije nedvojbeno utvrđen”)

(2021/C 163/03)

Jezik postupka: švedski

Sud koji je uputio zahtjev

Förvaltningsrätten i Malmö

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: A

Tuženik: Migrationsverket

Izreka

Članak 25. stavak 1. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, koja je potpisana u Schengenu (Luksemburg) 19. lipnja 1990. i stupila na snagu 26. ožujka 1995., kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 265/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010., treba tumačiti na način da mu se ne protivi propis države članice kojim se dopušta izdavanje, produljenje ili obnavljanje dozvole boravka u svrhu spajanja obitelji, koje je s državnog područja te države članice zatražio državljanin treće zemlje za kojeg je u Schengenskom informacijskom sustavu izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska u schengensko područje i čiji identitet nije mogao biti utvrđen valjanom putnom ispravom kada su interesi države članice koja je izdala upozorenje, s kojom se prethodno savjetovalo, bili uzeti u obzir i kada se dozvola boravka može izdati, produljiti ili obnoviti samo zbog „bitnih razloga” u smislu te odredbe.

Uredbu (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) i osobito njezin članak 6. stavak 1. točku (a) treba tumačiti na način da se ne primjenjuje na državljanina treće zemlje koji se nalazi u takvoj situaciji.

(1)  SL C 155, 6. 5. 2019.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/4

Presuda Suda (deseto vijeće) od 3. ožujka 2021. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Tribunal Superior de Justicia de la Comunidad Valenciana – Španjolska) – Promociones Oliva Park SL/Tribunal Económico Administrativo Regional (TEAR) de la Comunidad Valenciana

(Predmet C-220/19) (1)

(„Zahtjev za prethodnu odluku - Direktiva 2008/118/EZ - Opći aranžman za trošarine - Članak 1. stavak 2. - Drugi neizravni porezi na trošarinsku robu - Direktiva 2009/28/EZ - Promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora - Članak 1. i članak 3. stavci 1. i 2. te stavak 3. točka (a), pri čemu je potonja u vezi s člankom 2. točkom (k) - Direktiva 2009/72/EZ - Zajednička pravila za unutarnje tržište električne energije - Porez na vrijednost proizvodnje električne energije - Narav i struktura poreza - Porez koji se na isti način primjenjuje na električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora i onu proizvedenu iz neobnovljivih izvora”)

(2021/C 163/04)

Jezik postupka: španjolski

Sud koji je uputio zahtjev

Tribunal Superior de Justicia de la Comunidad Valenciana

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: Promociones Oliva Park SL

Tuženik: Tribunal Económico Administrativo Regional (TEAR) de la Comunidad Valenciana

Izreka

1.

Članak 1. stavak 2. Direktive Vijeća 2008/118/EZ od 16. prosinca 2008. o općim aranžmanima za trošarine i o stavljanju izvan snage Direktive 92/12/EEZ treba tumačiti na način da mu se ne protivi nacionalni propis kojim se predviđa ubiranje poreza koji se odnosi na proizvodnju električne energije i njezino uvođenje u nacionalnu elektroenergetsku mrežu i čija se porezna osnovica sastoji od ukupnog iznosa prihoda poreznog obveznika od obavljanja tih djelatnosti, bez uzimanja u obzir količine električne energije koja je stvarno proizvedena i uvedena u tu mrežu.

2.

Članak 1. i članak 3. stavke 1. i 2. kao i stavak 3. točku (a) Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ, pri čemu se potonja točka tumači zajedno s člankom 2. drugim stavkom točkom (k) te direktive, treba tumačiti na način da im se ne protivi nacionalni propis kojim se predviđa ubiranje poreza koji se primjenom jedinstvene stope plaća na proizvodnju električne energije i njezino uvođenje u elektroenergetsku mrežu, uključujući električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, čiji cilj nije zaštita okoliša, nego povećanje proračunskih prihoda.

3.

Članak 107. stavak 1. UFEU-a i članke 32. do 34. Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ treba tumačiti na način da im se ne protivi nacionalni propis kojim se predviđa ubiranje nacionalnog poreza koji se odnosi na proizvodnju električne energije i njezino uvođenje u elektroenergetsku mrežu na području države članice u slučaju kada taj porez nije primjenjiv na uvođenje u tu mrežu električne energije proizvedene u drugim državama članicama.

(1)  SL C 213, 24. 6. 2019.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/5

Presuda Suda (peto vijeće) od 4. ožujka 2021. – Europska komisija/Fútbol Club Barcelona, Kraljevina Španjolska

(Predmet C-362/19 P) (1)

(„Žalba - Državne potpore - Potpora dodijeljena određenim profesionalnim nogometnim klubovima - Članak 107. stavak 1. UFEU-a - Pojam „prednost” - Sustav potpora - Uredba (EU) 2015/1589 - Članak 1. točka (d) - Smanjena porezna stopa - Neprofitni subjekti - Nepovoljniji porezni odbitak - Učinak - Protužalba - Članci 169. i 178. Poslovnika Suda”)

(2021/C 163/05)

Jezik postupka: španjolski

Stranke

Žalitelj: Europska komisija (zastupnici: P. Němečková, B. Stromsky i G. Luengo, agenti)

Druge stranke u postupku: Fútbol Club Barcelona (zastupnici: R. Vallina Hoset, J. Roca Sagarra, J. del Saz Cordero, A. Sellés Marco i R. Salas Lúcia, abogados), Kraljevina Španjolska (zastupnici: S. Centeno Huerta, J. Ruiz Sánchez i A. Rubio González, agenti)

Izreka

1.

Presuda Općeg suda Europske unije od 26. veljače 2019., Fútbol Club Barcelona/Komisija (T-865/16, EU:T:2019:113) ukida se u dijelu u kojem se njome prihvaća drugi tužbeni razlog iznesen u prvom stupnju i poništava odluka Komisije (EU) 2016/2391 od 4. srpnja 2016. o državnoj potpori SA.29769 (2013/C) (ex 2013/NN) koju je dodijelila Španjolska za određene nogometne klubove.

2.

Odbija se tužba koju je podnio Fútbol Club Barcelona u predmetu T-865/16 radi poništenja Odluke 2016/2391.

3.

Fútbol Club Barcelona snosit će, osim vlastitih, i troškove Europske komisije u okviru postupka pred Općim sudom Europske unije.

4.

Europska komisija snosi vlastite troškove u okviru ove žalbe.

5.

Kraljevina Španjolska snosit će vlastite troškove.

(1)  SL C 238, 15. 7. 2019.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/5

Presuda Suda (peto vijeće) od 3. ožujka 2021. (zahtjevi za prethodnu odluku koje je uputio Corte suprema di cassazione – Italija) – Poste Italiane SpA (C-434/19), Agenzia delle entrate – Riscossione (C-435/19)/Riscossione Sicilia SpA agente riscossione per la provincia di Palermo e delle altre provincie siciliane (C-434/19), Poste Italiane SpA (C-435/19)

(Spojeni predmeti C-434/19 i C-435/19) (1)

(„Zahtjev za prethodnu odluku - Državne potpore - Tržišno natjecanje - Članak 107. stavak 1. UFEU-a - Uvjeti primjene - Članak 106. stavak 2. UFEU-a - Usluge od općeg gospodarskog interesa - Obavljanje usluge vođenja poštanskog tekućeg računa za naplatu općinskog poreza na nekretnine - Poduzetnici korisnici posebnih ili isključivih prava koja su dodijelile države članice - Provizije koje jednostrano određuje poduzetnik korisnik - Zloporaba vladajućeg položaja - Članak 102. UFEU-a - Nedopuštenost”)

(2021/C 163/06)

Jezik postupka: talijanski

Sud koji je uputio zahtjev

Corte suprema di cassazione

Stranke glavnog postupka

Tužitelji: Poste Italiane SpA (C-434/19), Agenzia delle entrate – Riscossione (C-435/19)

Tuženici: Riscossione Sicilia SpA agente riscossione per la provincia di Palermo e delle altre provincie siciliane (C-434/19), Poste Italiane SpA (C-435/19)

uz sudjelovanje: Poste italiane SpA – Bancoposta (C-435/19)

Izreka

Članak 107. UFEU-a treba tumačiti na način da nacionalna mjera prema kojoj su koncesionari odgovorni za naplatu imposte comunale sugli immobili (općinski porez na nekretnine) dužni imati tekući račun otvoren na svoje ime pri društvu Poste Italiane SpA, kako bi se omogućilo da porezni obveznici uplate taj porez, i platiti proviziju za vođenje tog tekućeg računa čini „državnu potporu” u smislu te odredbe, ako se ta mjera može pripisati državi, ako se njome putem državnih sredstava osigurava selektivna prednost društvu Poste Italiane i ako može narušiti tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama, što je na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri.

(1)  SL C 328, 30. 9. 2019.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/6

Presuda Suda (drugo vijeće) od 4. ožujka 2021. (zahtjevi za prethodnu odluku koje je uputio Vänersborgs tingsrätt, mark- och miljödomstolen – Švedska) – Föreningen Skydda Skogen (C-473/19), Naturskyddsföreningen i Härryda, Göteborgs Ornitologiska Förening (C-474/19)/Länsstyrelsen i Västra Götalands län, B.A.B. (C-473/19), U.T.B. (C-474/19)

(Spojeni predmeti C-473/19 i C-474/19) (1)

(„Zahtjev za prethodnu odluku - Okoliš - Direktiva 92/43/EEZ - Očuvanje prirodnih staništa i divlje faune i flore - Članak 12. stavak 1. - Direktiva 2009/147/EZ - Očuvanje divljih ptica - Članak 5. - Šumarstvo - Zabrane kojima je cilj očuvanje zaštićenih vrsta - Projekt konačne sječe drveća - Područje na kojem obitavaju zaštićene vrste”)

(2021/C 163/07)

Jezik postupka: švedski

Sud koji je uputio zahtjev

Vänersborgs tingsrätt, mark- och miljödomstolen

Stranke glavnog postupka

Tužitelji: Föreningen Skydda Skogen (C-473/19), Naturskyddsföreningen i Härryda, Göteborgs Ornitologiska Förening (C-474/19)

Tuženici: Länsstyrelsen i Västra Götalands län, B.A.B. (C-473/19), U.T.B. (C-474/19)

Izreka

1.

Članak 5. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica treba tumačiti na način da mu se protivi nacionalna praksa u skladu s kojom se zabrane predviđene tom odredbom odnose samo na vrste navedene u Prilogu I. toj direktivi ili koje su u određenoj mjeri ugrožene ili su izložene dugoročnom opadanju populacijske razine.

2.

Članak 12. stavak 1. točke (a) do (c) Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore treba tumačiti na način, s jedne strane, da mu se protivi nacionalna praksa u skladu s kojom se – kada je svrha čovjekove aktivnosti, kao što su mjere u području šumarstva ili prostornog uređenja, očito različita od ubijanja ili uznemiravanja životinjskih vrsta – zabrane predviđene tom odredbom primjenjuju samo u slučaju opasnosti od štetnih učinaka na stanje očuvanosti dotičnih vrsta i, s druge strane, da se zaštita koju pruža navedena odredba ne prestaje primjenjivati na vrste koje su postigle povoljno stanje očuvanosti.

3.

Članak 12. stavak 1. točku (d) Direktive 92/43 treba tumačiti na način da mu se protivi nacionalna praksa koja podrazumijeva da se u slučaju da se, unatoč preventivnim mjerama, gubi kontinuirana ekološka funkcionalnost prirodnog staništa dotične vrste u određenom području, bilo oštećivanjem, uništavanjem ili pogoršavanjem, izravno ili neizravno, pojedinačno ili kumulativno, zabrana predviđena tom odredbom primjenjuje samo ako je vjerojatno da će se stanje očuvanosti dotične vrste pogoršati.

(1)  SL C 288, 26. 8. 2019.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/7

Presuda Suda (treće vijeće) od 4. ožujka 2021. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Tribunal Arbitral Tributário (Centro de Arbitragem Administrativa – CAAD) – Portugal) – Frenetikexito – Unipessoal Lda/Autoridade Tributária e Aduaneira

(Predmet C-581/19) (1)

(„Zahtjev za prethodnu odluku - Oporezivanje - Porez na dodanu vrijednost (PDV) - Direktiva 2006/112/EZ - Članak 2. stavak 1. točka (c) - Usluge koje podliježu PDV-u - Izuzeća - Članak 132. stavak 1. točka (c) - Pružanje medicinske skrbi u okviru obavljanja medicinskih i paramedicinskih profesija - Nutricionističko praćenje i savjetovanje - Sportske aktivnosti, treniranje i održavanje dobrog tjelesnog stanja - Pojmovi „jedinstvena složena usluga”, „pomoćna usluga glavnoj usluzi” i „neovisnost usluga” - Kriteriji”)

(2021/C 163/08)

Jezik postupka: portugalski

Sud koji je uputio zahtjev

Tribunal Arbitral Tributário (Centro de Arbitragem Administrativa – CAAD)

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: Frenetikexito – Unipessoal Lda

Tuženik: Autoridade Tributária e Aduaneira

Izreka

Direktivu Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost treba tumačiti na način da je, pod uvjetom da to provjeri sud koji je uputio zahtjev, usluga nutricionističkog praćenja koju pruža certificirani i ovlašteni stručnjak u sportskim objektima i eventualno u okviru programa koji također uključuju usluge treniranja i održavanja dobrog tjelesnog stanja odvojena i samostalna usluga i ne može biti obuhvaćena izuzećem iz članka 132. stavka 1. točke (c) te direktive.

(1)  SL C 383, 11. 11. 2019.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/7

Presuda Suda (deveto vijeće) od 4. ožujka 2021. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Oberlandesgericht Düsseldorf – Njemačka) – Agrimotion S. A./ADAMA Deutschland GmbH

(Predmet C-912/19) (1)

(„Zahtjev za prethodnu odluku - Usklađivanje zakonodavstava - Stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja - Uredba (EZ) br. 1107/2009 - Članak 52. stavak 1. - Odobrenje za paralelnu trgovinu - Osobna narav tog odobrenja”)

(2021/C 163/09)

Jezik postupka: njemački

Sud koji je uputio zahtjev

Oberlandesgericht Düsseldorf

Stranke glavnog postupka

Žalitelj: Agrimotion S. A.

Druga stranka u postupku: ADAMA Deutschland GmbH

Izreka

Članak 52. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ treba tumačiti na način da samo nositelj odobrenja za paralelnu trgovinu može staviti sredstvo za zaštitu bilja na tržište države članice koja je izdala to odobrenje.

(1)  SL C 95, 23. 3. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/8

Presuda Suda (osmo vijeće) od 4. ožujka 2021. – Carmen Liaño Reig/Jedinstveni sanacijski odbor (SRB)

(Predmet C-947/19 P) (1)

(„Žalba - Ekonomska i monetarna unija - Bankovna unija - Oporavak i sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava - Jedinstveni mehanizam za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava (SRM) - Postupak sanacije - Usvajanje sanacijskog programa za društvo Banco Popular Español SA - Uredba (EU) br. 806/2014 - Članak 24. - Instrument prodaje poslovanja - Članak 21. - Otpis i konverzija instrumenata kapitala - Instrumenti dopunskog kapitala - Tužba za poništenje - Djelomično poništenje - Neodvojivost - Nedopuštenost”)

(2021/C 163/10)

Jezik postupka: španjolski

Stranke

Žalitelj: Carmen Liaño Reig (zastupnik: F. López Antón, abogado)

Druga stranka u postupku: Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) (zastupnici: A. Valavanidou, S. Branca i J. King, agenti, uz asistenciju B. Meyringa i T. Klupscha, Rechtsanwälte, F. B. Fernándeza de Trocóniza Roblesa, abogado)

Izreka

1.

Žalba se odbija.

2.

Carmen Liaño Reig nalaže se snošenje troškova.

(1)  SL C 87, 16. 3. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/9

Presuda Suda (šesto vijeće) od 3. ožujka 2021. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Finanzgericht Düsseldorf – Njemačka) – VS/Hauptzollamt Münster

(Predmet C-7/20) (1)

(„Zahtjev za prethodnu odluku - Carinska unija - Carinski zakonik Unije - Uredba (EU) br. 952/2013 - Članak 87. stavak 4. - Mjesto nastanka carinskog duga - Porez na dodanu vrijednost (PDV) - Direktiva 2006/112/EZ - Članak 2. stavak 1. - Članci 70. i 71. - Nastanak oporezivog događaja i nastupanje obveze obračuna PDV-a kod uvoza - Mjesto nastanka poreznog duga - Utvrđenje neispunjenja obveze koju nameće carinsko zakonodavstvo Unije - Roba koja je fizički unesena u carinsko područje Unije u jednoj državi članici, ali koja je ušla u gospodarske tokove Unije u državi članici u kojoj je to utvrđeno”)

(2021/C 163/11)

Jezik postupka: njemački

Sud koji je uputio zahtjev

Finanzgericht Düsseldorf

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: VS

Tuženik: Hauptzollamt Münster

Izreka

Članak 71. stavak 1. drugi podstavak Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost treba tumačiti na način da porez na dodanu vrijednost na uvoz koji se odnosi na robu koja podliježe carinskim davanjima nastaje u državi članici u kojoj je utvrđeno da je došlo do neispunjenja obveze koju nameće carinsko zakonodavstvo Unije, kada je predmetna roba, čak i ako je fizički ušla na carinsko područje Unije u drugoj državi članici, u gospodarski tok Unije ušla u državi članici u kojoj je provedeno navedeno utvrđenje.

(1)  SL C 137, 27. 4. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/9

Žalba koju su 26. kolovoza 2020. podnijeli CF, TB, LO S.A. i UM S.L. protiv rješenja Općeg suda (šesto vijeće) od 25. lipnja 2020. u predmetu T-22/19, Noguer Enríquez i dr. /Komisija

(Predmet C-403/20 P)

(2021/C 163/12)

Jezik postupka: španjolski

Stranke

Žalitelji: CF, TB, LO S.A. i UM S.L. (zastupnici: J. Álvarez González i S. San Felipe Menéndez, odvjetnici)

Druga stranka u postupku: Europska komisija

Rješenjem od 3. ožujka 2021., Sud Europske unije (sedmo vijeće) djelomično je odbacio žalbu kao očito nedopuštenu a djelomično odbio kao očito neosnovanu te je odlučio da će CF, TB, LO S.A. i UM S.L. snositi vlastite troškove.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/10

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 23. listopada 2020. uputio tribunal correctionnel de Limoges (Francuska) – kazneni postupak protiv osobe DS

(Predmet C-557/20)

(2021/C 163/13)

Jezik postupka: francuski

Sud koji je uputio zahtjev

Tribunal correctionnel de Limoges

Stranka glavnog postupka

osoba DS

uz sudjelovanje: Union française des maréchaux-ferrants

Rješenjem od 16. ožujka 2021., Sud (šesto vijeće) proglasio je očito nedopuštenim zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio tribunal correctionnel de Limoges (Francuska) odlukom od 11. rujna 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/10

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 16. listopada 2020. uputio Bundesarbeitsgericht (Njemačka) – AR/St. Vincenz-Krankenhaus GmbH

(Predmet C-727/20)

(2021/C 163/14)

Jezik postupka: njemački

Sud koji je uputio zahtjev

Bundesarbeitsgericht

Stranke glavnog postupka

Podnositeljica revizije: AR

Druga stranka u revizijskom postupku: St. Vincenz-Krankenhaus GmbH

Prethodna pitanja

1.

Protivi li se članku 7. Direktive 2003/88 (1) i članku 31. stavku 2. Povelje tumačenje nacionalnog propisa kao što je članak 7. stavak 3. Bundesurlaubsgesetza (Savezni zakon o odmoru) u skladu s kojim pravo na plaćeni godišnji odmor koje još nije ostvario radnik – koji se tijekom godine u kojoj je stečeno pravo na godišnji odmor razbolio i radno je nesposoban, ali koji je barem djelomično još mogao iskoristiti godišnji odmor tijekom godine u kojoj je stečeno pravo na godišnji odmor prije nego što se razbolio – prestaje u slučaju neprekinute i trajne radne nesposobnosti 15 mjeseci nakon isteka godine u kojoj je stečeno pravo na godišnji odmor, čak i ako poslodavac radniku zapravo nije omogućio da ostvari svoje pravo na godišnji odmor jer ga na to nije odgovarajuće poticao ni uputio?

2.

U slučaju potvrdnog odgovora na prvo pitanje: je li u tim okolnostima isključen i prestanak tog prava u kasnijem trenutku ako je riječ o trajnoj nesposobnosti za rad?

(1)  Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena (SL 2003., L 299, str. 9.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 5., svezak 2., str. 31.).

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/11

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 22. siječnja 2021. uputio Amtsgericht Hamburg (Njemačka) – flightright GmbH/Ryanair DAC, ranije Ryanair Ltd

(Predmet C-37/21)

(2021/C 163/15)

Jezik postupka: njemački

Sud koji je uputio zahtjev

Amtsgericht Hamburg

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: flightright GmbH

Tuženik: Ryanair DAC, ranije Ryanair Ltd

Prethodna pitanja

1.

Je li odgođeno odobrenje za uzlijetanje odukom tijela za upravljanje zračnim prometom već per se izvanredna okolnost u smislu članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 261/2004 (1), ili na to pitanje treba odgovoriti niječno jer odgađanja odobrenja za uzlijetanje odukom tijela za upravljanje zračnim prometom, takozvana odgađanja slotova, nisu događaj koji je u zračnom prijevozu „izvan redovnog”, nego događaj koji spada u uobičajeno i redovno odvijanje zračnog prometa i redovne uvjete jer je riječ o događaju svojstvenom uobičajenom obavljanju djelatnosti zračnih prijevoznika?

2.

Je li u slučaju takozvanih odgađanja slotova odukom tijela za upravljanje zračnim prometom u međunarodnom zračnom prometu, kao što je već poznato, riječ o okolnostima koje nisu u smislu sudske prakse Suda izvan redovnog to jest o redovnim, uobičajenim, očekivanim popratnim pojavama zračnog prometa ili se o tome u sporu mora izvesti dokaz vještačenjem te bi se to smatralo dokazanim samo ako do odgađanja slotova u međunarodnom zračnom prometu dolazi krajnje rijetko, a ne redovito?

3.

Treba li odgađanja slotova odukom tijela za upravljanje zračnim prometom smatrati izvanrednom okolnošću u smislu članka 5. stavka 3. Uredbe 261/2004 samo ako se ta odgađanja sama po sebi temelje na okolnosti koja se u smislu članka 5. stavka 3. može kvalificirati izvanrednom, dakle, na primjer na nesretnom događaju ili terorističkoj prijetnji, ali ne na vremenskim uvjetima uobičajenim za promet u vrijeme i na mjestu događaja koji privremeno utječu na zračni promet?

4.

Predstavlja li nepovoljno vrijeme kao temelj za odgađanje slota izvanrednu okolnost u smislu članka 5. stavka 3. Uredbe 261/2004 osobito i samo u slučaju da je nepovoljno vrijeme samo po sebi izvanredna okolnost, ako je, dakle, nepovoljno vrijeme na dotičnom mjestu u dotično vrijeme „izvan redovnog” i ne spada u „uobičajene i očekivane vremenske uvjete” na dotičnom mjestu u dotično vrijeme, nego se „od toga izdvaja”?

5.

Jesu li vremenski uvjeti koji na određenom mjestu u određeno vrijeme nisu izvan redovnog i na određenom se mjestu u određeno vrijeme ne izdvajaju od uobičajenih očekivanih vremenskih uvjeta, događaji koji su svojstveni uobičajenom obavljanju djelatnosti zračnih prijevoznika i uobičajenim redovnim uvjetima zračnog prijevoza u smislu tumačenja članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004 od strane Suda EU-a?

(1)  Uredba (EZ) br. 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91 (SL 2004., L 46, str. 1.; SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 7. svezak 26., str. 21. i ispravak SL 2019., L 119, str. 202.)

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/12

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 1. veljače 2021. uputio Verwaltungsgericht Wien (Austrija) – FK

(Predmet C-58/21)

(2021/C 163/16)

Jezik postupka: njemački

Sud koji je uputio zahtjev

Verwaltungsgericht Wien

Stranke glavnog postupka

Žalitelj: FK

Tuženo tijelo: Rechtsanwaltskammer Wien

Prethodna pitanja

1.

Kako treba tumačiti članak 13. stavak 2. točku (b) Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (1), ako se središte interesa djelatnosti osobe u kvantitativnom pogledu nalazi u državi koja nije država članica, u kojoj ta osoba ima i svoje boravište, i ta osoba, osim toga, djelatnost obavlja u dvije države članice (Savezna Republika Njemačka i Austrija), pri čemu je ta djelatnost u obje države članice tako podijeljena da se pretežiti dio nedvojbeno odvija u jednoj državi članici (u konkretnom slučaju, u Saveznoj Republici Njemačkoj)?

U slučaju da iz tumačenja te odredbe proizlazi nadležnost Austrije, postavlja se sljedeće pitanje:

2.

Jesu li odredba članka 50. stavka 2. podstavka 2. točke (c) podtočke (aa) Rechtsanwaltsordnunga (2) (Zakon o odvjetništvu) i odredba članka 26. stavka 1. točke 8. Satzunga Teil A 2018 (statut Dijela A iz 2018.), koja se na toj odredbi temelji, dopuštene prema pravu Unije ili se njima povrjeđuje pravo Unije kao i pravom Unije zajamčena prava, time što se kao uvjet za priznavanje starosne mirove zahtijeva odricanje od obavljanja odvjetničke djelatnosti u tuzemstvu i inozemstvu (članak 50. stavak 2. točka (c) podtočka (aa)), odnosno bilo gdje (članak 26. stavak 1. točka 8., Satzung Teil A 2018 (statut Dijela A iz 2018.))?

(1)  SL 2004., L 166, str. 1.

(2)  RGBl. br. 96/1868 u verziji objavljenoj u BGBl I br. 10/2017

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/12

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 29. siječnja 2021. uputio Rechtbank Den Haag, sa sjedištem u Zwolleu (Nizozemska) – O.T. E./Staatssecretaris van Justitie en Veiligheid

(Predmet C-66/21)

(2021/C 163/17)

Jezik postupka: nizozemski

Sud koji je uputio zahtjev

Rechtbank Den Haag, sa sjedištem u Zwolleu

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: O.T. E.

Tuženik: Staatssecretaris van Justitie en Veiligheid

Prethodna pitanja

1.

a

pitanje: Treba li članak 6. stavak 1. Direktive 2004/81 (1), zato što je Nizozemska propustila odrediti početak tom odredbom zajamčenog razdoblja za razmišljanje u skladu s odredbama nacionalnog prava, tumačiti na način da razdoblje za razmišljanje ipso iure počinje teći u trenutku u kojem državljanin treće zemlje nizozemskim tijelima prijavi (priopći) trgovinu ljudima?

b

pitanje: Treba li članak 6. stavak 1. Direktive 2004/81, zato što je Nizozemska propustila odrediti trajanje tom odredbom zajamčenog razdoblja za razmišljanje u skladu s odredbama nacionalnog prava, tumačiti na način da rok za razmišljanje ipso iure prestaje nakon što je podnesena prijava trgovine ljudima ili je dotični državljanin treće zemlje iskazao da se odriče podnošenja prijave?

2.

pitanje: Treba li nalozima o protjerivanju u smislu članka 6. stavka 2. Direktive 2004/81 smatrati i mjere protjerivanja državljanina treće zemlje s državnog područja jedne države članice na državno područje druge države članice?

3.

a

pitanje: Protivi li se članku 6. stavku 2. Direktive 2004/81 to da se tijekom razdoblja za razmišljanje zajamčenog u skladu s člankom 6. stavkom 1. te direktive donese odluka o transferu?

b

pitanje: Protivi li se članku 6. stavku 2. Direktive 2004/81 to da se tijekom razdoblja za razmišljanje zajamčenog u skladu s člankom 6. stavkom 1. te direktive već donesena odluka o transferu izvrši ili se njezino izvršenje pripremi?

(1)  Direktiva Vijeća 2004/81/EZ od 29. travnja 2004. o dozvoli boravka izdanoj državljanima trećih zemalja koji su žrtve trgovine ljudima ili koji su korišteni za djelovanja kojima se omogućuje nezakonito useljavanje, koji surađuju s nadležnim tijelima SL 2004., L 261, str. 19., (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 12., str. 59.)

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/13

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 4. veljače 2021. uputio rechtbank Den Haag, zittingsplaats 's-Hertogenbosch (Nizozemska) – X/Staatssecretaris van Justitie en Veiligheid

(Predmet C-69/21)

(2021/C 163/18)

Jezik postupka: nizozemski

Sud koji je uputio zahtjev

Rechtbank Den Haag, zittingsplaats 's-Hertogenbosch

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: X

Tuženik: Staatssecretaris van Justitie en Veiligheid

Prethodna pitanja

I.

Može li znatno povećanje jačine bolova zbog neliječenja nepromijenjenog medicinskog stanja predstavljati situaciju koja je protivna članku 19. stavku 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (u daljnjem tekstu: Povelja) u vezi s člancima 1. i 4. Povelje ako se ne suspendira obveza odlaska, koja proizlazi iz Direktive 2008/115/EZ (1) (u daljnjem tekstu: Direktiva o vraćanju)?

II.

Je li određivanje strogog roka u kojem se moraju pojaviti posljedice neliječenja kako bi se smatralo da postoje zdravstvene prepreke obvezi odlaska, koje proizlazi iz Direktive o vraćanju, u skladu s člankom 4. Povelje u vezi s njezinim člankom 1.? Ako određivanje strogog roka nije u suprotnosti s pravom Unije, je li država članica ovlaštena predvidjeti isti opći rok za sve moguće bolesti i zdravstvene posljedice?

III.

Je li pravilo prema kojem se posljedice udaljavanja trebaju ocjenjivati isključivo u okviru pitanja može li i pod kojim uvjetima stranac putovati u skladu s člankom 19. stavkom 2. Povelje u vezi s njezinim člancima 1. i 4. Povelje te Direktivom o vraćanju?

IV.

Zahtijeva li se člankom 7. Povelje u vezi s njezinim člancima 1. i 4. s obzirom na odredbe Direktive o vraćanju to da se zdravstveno stanje stranca i liječenje koje s tim u vezi prima u državi članici ocjenjuju u okviru pitanja treba li odobriti boravak na temelju privatnog života? Zahtijeva li se člankom 19. stavkom 2. Povelje u vezi s njezinim člancima 1. i 4. s obzirom na odredbe Direktive o vraćanju to da se prilikom ocjene mogu li se zdravstveni problemi smatrati preprekama udaljavanju uzmu u obzir privatni i obiteljski život u smislu članka 7. Povelje?

(1)  Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL 2008., L 348, str. 98.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 8., str. 188.,)

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/14

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 12. veljače 2021. uputio Lietuvos vyriausiojo administracinio teismo (Litva) – Lietuvos Respublikos vidaus reikalų ministerija

(Predmet C-88/21)

(2021/C 163/19)

Jezik postupka: litavski

Sud koji je uputio zahtjev

Lietuvos vyriausiasis administracinis teismas

Stranka glavnog postupka

Lietuvos Respublikos vidaus reikalų ministerija

Prethodna pitanja

1.

Treba li članak 39. Odluke Vijeća 2007/533/PUP od 12. lipnja 2007. o osnivanju, radu i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II), osobito njezin članak 39. stavak 3., tumačiti na način da se njime nameće obveza zabrane registracije predmeta za koje je izdano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu iako upozorenje više nije relevantno (vozilo je pronađeno, kazneni postupak u državi članici u kojoj je vozilo pronađeno je obustavljen jer je utvrđeno da u toj državi članici nije počinjeno nikakvo kazneno djelo, država članica koja je unijela upozorenje bila je obaviještena, ali nije poduzela radnje kako bi izbrisala upozorenje iz sustava)?

2.

Treba li članak 39. Odluke Vijeća 2007/533/PUP od 12. lipnja 2007. o osnivanju, radu i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II), osobito njezin članak 39. stavak 3., tumačiti na način da se njime obvezuje državu članicu koja je pronašla predmet za koji je izdano upozorenje u skladu s člankom 38. stavkom 1. odluke da donese odredbe nacionalnog prava kojima bi se zabranile sve radnje u vezi s pronađenim predmetom osim radnji kojima bi se postigao cilj iz članka 38. (oduzimanje ili korištenje kao dokaza u kaznenom postupku)?

3.

Treba li članak 39. Odluke Vijeća 2007/533/PUP od 12. lipnja 2007. o osnivanju, radu i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II), osobito njezin članak 39. stavak 3., tumačiti na način da državama članicama dopušta da donesu pravna pravila kojima bi se predvidjele iznimke od zabrane registracije vozila za koja je u SIS-u uneseno upozorenje u skladu s člankom 38. odluke nakon što nadležna tijela države članice poduzmu korake u cilju obavještavanja države članice koja je unijela upozorenje o pronađenom predmetu?

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/15

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 12. veljače 2021. uputio Lietuvos vyriausiasis administracinis teismas (Litva) – „Romega” UAB/Valstybinė maisto ir veterinarijos tarnyba

(Predmet C-89/21)

(2021/C 163/20)

Jezik postupka: litavski

Sud koji je uputio zahtjev

Lietuvos vyriausiasis administracinis teismas

Stranke glavnog postupka

Žalitelj:„Romega” UAB

Druga stranka u postupku: Valstybinė maisto ir veterinarijos tarnyba

Prethodna pitanja

Treba li članak 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 2073/2005 (1) od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i članak 14. stavak 8. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (2) Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane tumačiti na način da nadležnim nadzornim tijelima države članice dodjeljuju diskrecijsku ovlast utvrditi da svježe meso peradi koje zadovoljava zahtjeve iz retka 1.28. poglavlja 1. Priloga I. Uredbi br. 2073/2005 ne zadovoljava zahtjeve iz članka 14. stavaka 1. i 2. Uredbe br. 178/2002 kada je prehrambeni proizvod koji spada u tu kategoriju hrane kontaminiran serotipovima salmonele različitima od onih koji su navedeni u retku 1.28. poglavlja 1. Priloga I. Uredbi br. 2073/2005, kako je ustanovljeno u ovom predmetu?

(1)  Uredba Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu (SL 2005., L 338, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 34., str. 28.)

(2)  Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL 2002., L 31, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 7., str. 9.)

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/15

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 16. veljače 2021. uputio Administrativen sad Blagoevgrad (Bugarska) – МV – 98/Nachalnik na otdel „Operativni deynosti” – grad Sofia v glavna direktsia „Fiskalen kontrol” pri Tsentralno upravlenie na Natsionalna agentsia za prihodite

(Predmet C-97/21)

(2021/C 163/21)

Jezik postupka: bugarski

Sud koji je uputio zahtjev

Administrativen sad Blagoevgrad

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: МV – 98

Tuženik: Nachalnik na otdel „Operativni deynosti” – grad Sofia v glavna direktsia „Fiskalen kontrol” pri Tsentralno upravlenie na Natsionalna agentsia za prihodite

1.

Treba li članak 273. Direktive Vijeća 2006/112/EZ (1) od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost i članak 50. Povelje Europske unije o temeljnim pravima tumačiti na način da im se ne protivi nacionalni propis poput onoga o kojem je riječ u glavnom postupku, a kojim se omogućuje da se protiv iste osobe kumuliraju upravni postupak radi određivanja prisilne upravne mjere i upravno-kazneni postupak radi izricanja imovinske sankcije zbog djela koje se sastoji u tome da se prodaja robe nije registrirala i nije evidentirala izdavanjem potvrde o prodaji?

1.1.

Ako se na navedeno pitanje odgovori potvrdno, treba li onda članak 273. Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost i članak 52. stavak 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima tumačiti na način da im se protivi nacionalni propis poput onoga o kojem je riječ u glavnom postupku, a kojim se omogućuje da se protiv iste osobe kumuliraju upravni postupak radi određivanja prisilne upravne mjere i upravno-kazneni postupak radi izricanja imovinske sankcije zbog djela koje se sastoji u tome da se prodaja robe nije registrirala i nije evidentirala izdavanjem potvrde o prodaji, ako se uzme u obzir da se tim propisom tijelima koja su nadležna za provođenje obaju postupaka i sudovima istodobno ne nalaže obveza osiguravanja učinkovite primjene načela proporcionalnosti s obzirom na ukupnu težinu svih kumuliranih mjera u odnosu na težinu konkretne povrede?

2.

Ako se ne potvrdi primjenjivost članka 50. i članka 52. stavka 1. Povelje u predmetnom slučaju, treba li onda članak 273. Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost i članak 49. stavak 3. Povelje Europske unije o temeljnim pravima tumačiti na način da im se protivi nacionalni propis poput članka 186. stavka 1. ZDDS-a (Zakon za danak varhu dobavenata stojnost (Zakon o porezu na dodanu vrijednost)), a kojim se zbog djela koje se sastoji u tome da se prodaja robe nije registrirala i nije evidentirala izdavanjem potvrde o prodaji, pored izricanja imovinske sankcije na temelju članka 185. stavka 2. ZDDS-a, predviđa određivanje istoj osobi prisilne upravne mjere „pečaćenje poslovnih prostora” u trajanju do 30 dana?

3.

Treba li članak 47. stavak 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima tumačiti na način da mu se ne protive mjere koje je uveo nacionalni zakonodavac radi osiguravanja interesa u skladu s člankom 273. Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, poput privremenog izvršenja prisilne upravne mjere „pečaćenje poslovnih prostora” u trajanju do 30 dana u svrhu zaštite pretpostavljenog javnog interesa, ako je sudska zaštita nasuprot tomu ograničena na ocjenu suprotstavljenog usporedivog privatnog interesa?

(1)  SL. 2006., L 347, str.1. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 9., svezak 1., str. 120.)

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/16

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 22. veljače 2021. uputio Spetsializiran nakazatelen sad (Bugarska) – kazneni postupak protiv IR

(Predmet C-105/21)

(2021/C 163/22)

Jezik postupka: bugarski

Sud koji je uputio zahtjev

Spetsializiran nakazatelen sad (Bugarska)

Tuženik

IR

Prethodna pitanja

1.

Je li u skladu s člankom 6. Povelje u vezi s člankom 5. stavkom 4. i stavkom 2. kao i stavkom 1. točkom (c) EKLJP-a, s člankom 47. Povelje, slobodom kretanja, načelom jednakosti te načelom uzajamnog povjerenja ako pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog u skladu s člankom 6. stavkom 1. Okvirne odluke 2002/584 ne uloži nimalo napora da traženu osobu informira o činjeničnim i pravnim osnovama njezina uhićenja i o pravu na podnošenje pravnog lijeka protiv uhidbenog naloga, dok se ta osoba nalazi na državnom području države članice izvršenja?

2.

Ako je odgovor potvrdan: zahtijeva li načelo nadređenosti prava Unije nad nacionalnim pravom od pravosudnog tijela koje izdaje uhidbeni nalog da se suzdrži od tog informiranja i, osim toga, zahtijeva li to načelo od pravosudnog tijela koje izdaje uhidbeni nalog, u slučaju da tražena osoba unatoč nepostojanju tog informiranja zatraži poništenje nacionalnog uhidbenog naloga, da ispita meritum tog zahtjeva tek nakon predaje tražene osobe?

3.

Koje su pravne mjere prava Unije prikladne za provedbu takvog informiranja?

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/17

Žalba koju je 25. veljače 2021. podnio Oriol Junqueras i Vies protiv rješenja Općeg suda (šesto vijeće) od 15. prosinca 2020. u predmetu T-24/20, Junqueras i Vies/Parlament

(Predmet C-115/21 P)

(2021/C 163/23)

Jezik postupka: španjolski

Stranke

Žalitelj: Oriol Junqueras i Vies (zastupnik: A. Van den Eynde Adroer, odvjetnik)

Druga stranka u postupku: Europski parlament

Žalbeni zahtjev

—

ukinuti i opozvati rješenje šestog vijeća Općeg suda Europske unije od 15. prosinca 2020. u predmetu T-24/20;

—

proglasiti tužbu ove stranke u cijelosti dopuštenom;

—

naložiti ponovno pokretanje postupka kako bi, nakon što se tužba proglasi dopuštenom, šesto vijeće Općeg suda Europske unije nastavilo s njezinim ispitivanjem;

—

naložiti Europskom parlamentu snošenje troškova u postupku povodom prigovora nedopuštenosti i u ovom žalbenom postupku.

Žalbeni razlozi i glavni argumenti

Prvi žalbeni razlog: pogreška koja se tiče prava u tumačenju i primjeni članka 13. stavka 3. i članka 7. stavka 3. Europskog izbornog akta (1976.) (1) u ovom slučaju. Nije riječ o povlačenju mandata nego o primjeni razloga nespojivosti koji nije utvrđen u skladu s člankom 7. stavkom 3. Europskog izbornog akta (1976.). Europski parlament nije mogao primiti na znanje nikakvo povlačenje mandata O. Junquerasa ni postojanje bilo kojeg razloga nespojivosti u skladu s člankom 7. stavkom 3. Europskog izbornog akta (1976.) jer ni jedno ni drugo nije postojalo. Time što „prima na znanje”, Europski parlament daje pravni učinak odluci koja ga nije mogla imati i ona postaje akt koji se može pobijati u skladu s člankom 263. UFEU-a, jer povređuje prava O. Junquerasa (osobito iz članka 39. Povelje o temeljnim pravima i članka 7. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije).

Drugi žalbeni razlog: pogreška koja se tiče prava u tumačenju i primjeni članka 4. stavka 7. Poslovnika [Europskog parlamenta]. Pobijano rješenje sadržava pogrešku koja se tiče prava u dijelu u kojem je utvrđeno da Europski parlament nije nadležan za odbijanje priznanja razloga nespojivosti u skladu s tim člankom. Zbog neprimjene članka 4. stavka 7. Poslovnika, odluka Europskog parlamenta odluka je kojom se mijenja pravni položaj O. Junquerasa čime se utječe na njegova prava (u skladu s člankom 39. Povelje o temeljnim pravima i člankom 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije) i, prema tome, pobijano rješenje sadržava pogrešku koja se tiče prava u dijelu u kojem je utvrđeno da se ne može pobijati u skladu s člankom 263. UFEU-a.

Treći žalbeni razlog: Pogrešno tumačenje članaka 8. i 12. Europskog izbornog akta (1976.) i članka 3. stavka 3. Poslovnika jer razlog nespojivosti primijenjen na O. Junquerasa nije svojstven izbornom postupku. Ne može se zaključiti da država može utvrditi navedeni razlog nespojivosti u skladu sa zakonodavstvom o izbornom postupku predviđenim Europskim izbornim aktom (1976.). Rješenje sadržava pogrešku koja se tiče prava time što u njemu nije utvrđeno da su članak 13. stavak 3. Europskog izbornog akta (1976.) i članak 4. stavak 7. Poslovnika protivni članku 39. (oba stavka), 41. (stavci 1. i 2.) i članku 21. (stavak 2.) Povelje o temeljnim pravima, jer se njima uvode ograničenja prava na način suprotan članku 52. stavcima 1. i 3. Povelje o temeljnim pravima. Rješenje je pogrešno jer ne uzima u obzir da je Povelja o temeljnim pravima u normativnoj hijerarhiji uzdignuta na razinu primarnog prava Europske unije. Time što su njime primijenjena pravila protivna Povelji o temeljnim pravima jasno proizlazi da pobijano rješenje utječe na pravni položaj O. Junquerasa i da ga se može pobijati na temelju članka 263. UFEU-a jer ono sadržava pogrešku koja se tiče prava. Podredno, rješenjem se trebalo dati tumačenje članka 13. stavka 3. Europskog izbornog akta (1976.) i članka 4. stavka 7. Poslovnika koje je u skladu s pravima zaštićenima Poveljom o temeljnim pravima i sudskom praksom Suda Europske unije, također uzimajući u obzir iznimne okolnosti konkretnog slučaja i informaciju kojom je već raspolagao Europski parlament. Pobijano rješenje sadržava pogrešku koja se tiče prava jer njime nije utvrđeno da se u konkretnom slučaju moglo doći do zaključka da postoji materijalna nepravilnost u skladu s člankom 4. stavkom 7. Poslovnika koja je omogućavala Europskom parlamentu da odbije proglasiti zastupničko mjesto slobodnim ili ustanoviti primijenjeni razlog nespojivosti. Zbog tog razloga pobijano rješenje sadržava pogrešku koja se tiče prava jer je pobijani akt odluka s pravnim učincima za O. Junquerasa i može se pobijati u skladu s člankom 263. UFEU-a.

Četvrti žalbeni razlog: Rješenje koje se pobija žalbom sadržava pogrešku koja se tiče prava u dijelu u kojem je njime utvrđeno da inicijativa predsjednika Europskog parlamenta u skladu s člankom 8. Poslovnika nije obvezna u skladu s pravom Unije. Pravni poredak treba tumačiti u njegovoj cjelini i članak 39. Povelje o temeljnim pravima (čija je primjena obvezna za države članice u skladu s člankom 51. stavkom 1. Povelje), obveza lojalne suradnje, članak 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije i članak 6. Poslovnika čine obveznim poštovanje prava O. Junquerasa ako predsjednik Europskog parlamenta upozori državu članicu o situaciji u skladu s člankom 8. Poslovnika. Rješenjem koje se pobija žalbom pogrešno se tumači da u ovom slučaju ne postoje posebne okolnosti koje dovode do toga da je nedjelovanje Europskog parlamenta akt koji se može pobijati (različiti prethodni zahtjevi za zaštitu imuniteta O. Junquerasa koji nisu razmatrani i osobito presuda Suda kojom mu se priznaje svojstvo izabranog [zastupnika u Europskom parlamentu] i omogućuje utvrđivanje povrede njegovih prava zbog nepodnošenja zahtjeva za ukidanje imuniteta). Pobijanim rješenjem daje se pogrešno tumačenje time što se smatra da u posebnim okolnostima konkretnog slučaja odbijanje razmatranja zahtjeva za hitnu zaštitu prema članku 8. Poslovnika čini odluku koja proizvodi pravne učinke na zaštitu imuniteta O. Junquerasa i koja se, prema tome, može pobijati u skladu s člankom 263. UFEU-a.

(1)  SL 1976., L 278, str. 5.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/18

Žalba koju je 25. veljače 2021. podnio PlasticsEurope protiv presude Općeg suda (osmo vijeće) od 16. prosinca 2020. u predmetu T-207/18, PlasticsEurope/ECHA

(Predmet C-119/21 P)

(2021/C 163/24)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Žalitelj: PlasticsEurope (zastupnici: R. Cana, odvjetnik, E. Mullier, odvjetnica)

Druge stranke u postupku: Europska agencija za kemikalije, Savezna Republika Njemačka, Francuska Republika, ClientEarth

Zahtjevi

Žalitelj od Suda zahtijeva da:

—

ukine presudu Općeg suda u predmetu T-207/18;

—

poništi pobijani akt;

—

podredno, vrati predmet Općem sudu na odlučivanje o tužiteljevoj tužbi za poništenje;

—

naloži tuženiku snošenje troškova ovog postupka, uključujući troškove postupka pred Općim sudom i troškove intervenijenata.

Žalbeni razlozi i glavni argumenti

1.

Margina prosudbe dodijeljena Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) radi ocjene tvari u cilju njihove identifikacije kao posebno zabrinjavajućih tvari sukladno članku 57. točki (f) Uredbe (EZ) 1907/2006 (1) (u daljnjem tekstu: Uredba REACH) ne može se tumačiti na način da ECHA-i daje potpunu i neospornu slobodu da čini očite pogreške pri odabiru i ocjeni „znanstvenih dokaza” na temelju navedenog članka 57. točke (f). Međutim, Opći je sud to prihvatio kad je presudio da se postojanje očite pogreške u ocjeni može utvrditi samo ako je ECHA potpuno i pogrešno zanemarila pouzdanu znanstvenu studiju i ako bi uključivanje te studije izmijenilo opću ocjenu dokaza na takav način da bi konačna odluka bila lišena uvjerljivosti. Opći je sud nadalje prihvatio mogućnost da se ECHA poziva na rezultate nepouzdanih znanstvenih studija i da njihova slaba pouzdanost ne sprječava njihovo uzimanje u obzir. Opći je sud osim toga otišao i korak dalje kad je prihvatio pozivanje na nepouzdane i neuvjerljive znanstvene studije kad njihovi rezultati podupiru ECHA-inu ciljanu pretpostavku o navodnom opasnom svojstvu tvari. Time je Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava i povrijedio načelo znanstvene izvrsnosti.

2.

Opći sud počinio je pogrešku koja se tiče prava i pogrešno protumačio članak 57. točku (f) Uredbe REACH, te povrijedio tužiteljevo pravo na saslušanje time što je pogrešno protumačio tužiteljeve argumente u pogledu zahtjeva da se utvrdi da je tvar jednako zabrinjavajuća kao što su to učinci tvari identificiranih na temelju članka 57. točaka (a) do (e) Uredbe REACH.

3.

Opći sud počinio je pogrešku koja se tiče prava prilikom ocjene dokaza koji se odnose na tužiteljeve argumente u pogledu pouzdanosti znanstvenih studija i iskrivio je dokaze koji su pred njim izvedeni.

4.

Smatrajući da načelo opreznosti podupire ECHA-inu ocjenu znanstvenih dokaza, Opći je sud to načelo pogrešno protumačio i stoga počinio pogrešku koja se tiče prava.

5.

Opći sud počinio je pogrešku koja se tiče prava kad je presudio da intermedijeri nisu izuzeti od postupka identifikacije u skladu s člancima 57. i 59. Uredbe REACH uz objašnjenje da se te odredbe odnose samo na unutarnja svojstva tvari, a ne na njezinu uporabu (što bi uključivalo pitanje je li neka tvar intermedijer), i da nije bilo protivno načelu proporcionalnosti kad je EHCA izvršila takvu identifikaciju.

(1)  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL 2006., L 396, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 23., str. 3. i ispravak SL 2017., L 135, str. 46.).

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/19

Žalba koju je 26. veljače 2021. podnio International Skating Union protiv presude Općeg suda (četvrto prošireno vijeće) od 16. prosinca 2020. u predmetu T-93/18, International Skating Union/Europska komisija

(Predmet C-124/21 P)

(2021/C 163/25)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Žalitelj: International Skating Union (zastupnik: J.-F. Bellis, avocat)

Druge stranke u postupku: Europska komisija, Mark Jan Hendrik Tuitert, Niels Kerstholt, European Elite Athletes Association

Zahtjevi

Žalitelj od Suda zahtijeva da:

—

ukine presudu Općeg suda Europske unije, International Skating Union/Komisija (predmet T-93/18), u dijelu u kojem se njome odbija žaliteljeva tužba;

—

poništi Odluku Komisije od 8. prosinca 2017. u predmetu AT. 40208 – Pravila o prihvatljivosti Međunarodnog klizačkog saveza, i

—

naloži Komisiji i intervenijentima u prvostupanjskom postupku snošenje troškova ovog postupka i postupka pred Općim sudom.

Žalbeni razlozi i glavni argumenti

Prvi žalbeni razlog: Opći je sud povrijedio članak 263. UFEU-a i sudsku praksu Suda koja se odnosi na članak 101. UFEU-a time što je utvrdio da pravila o prihvatljivosti Međunarodnog klizačkog saveza (ISU) ograničavaju tržišno natjecanje s obzirom na cilj

Prvi dio: Opći sud nije ispitao nijedan od žaliteljevih argumenata kojima se osporava Komisijina ocjena činjenica na kojima se temelji utvrđenje ograničenja tržišnog natjecanja s obzirom na cilj, kako je navedeno u Odluci Komisije od 8. prosinca 2017. u predmetu AT. 40208 – Pravila o prihvatljivosti Međunarodnog klizačkog saveza (u daljnjem tekstu: pobijana odluka).

Svi žaliteljevi argumenti kojima se osporava Komisijina ocjena činjenica na kojima se temelji utvrđenje iz članka 1. pobijane odluke da je ISU povrijedio članak 101. UFEU-a time što je „donio i primijenio” pravila o prihvatljivosti pogrešno su smatrani bespredmetnima ili irelevantnima ili jednostavno nisu uzeti u obzir.

Drugi dio: Opći je sud redefinirao ograničenje tržišnog natjecanja o kojemu je riječ u ovom predmetu, čime je povrijedilo svoju obvezu da svojim obrazloženjem ne zamjenjuje Komisijino obrazloženje te je pogrešno okvalificirao elemente o kojima Komisija raspravlja u odjeljku 8.5 pobijane odluke kao relevantne za utvrđenje ograničenja tržišnog natjecanja s obzirom na cilj, čime je povrijedio sudsku praksu Suda koja se odnosi na članak 101. UFEU-a

Umjesto da preispita utvrđenje povrede, koja je ustanovljena u pobijanoj odluci, Opći sud stvorio je novo ograničenje tržišnog natjecanja s obzirom na cilj koje proizlazi iz: (1) apstraktnog tumačenja ISU-ovih pravila o prihvatljivosti koje je odvojeno od bilo kakvog ispitivanja toga kako su ona primijenjena u praksi i (2) elemenata o kojima je Komisija raspravljala u odjeljku 8.5. pobijane odluke, koji nije dio utvrđenja povrede s obzirom na cilj u odluci (odjeljak 8.3).

Treći dio: Opći je sud počinio pogreške koje se tiču prava u svojoj analizi četiriju elemenata na kojima je Komisija temeljila svoje utvrđenje da ISU-ova pravila o prihvatljivosti čine ograničenje tržišnog natjecanja s obzirom na cilj.

Sadržaj pravila o prihvatljivosti: Iz razine sankcija za osiguravanje primjene pravila ne može se izvesti nikakav zaključak o navodnom ograničavajućem cilju pravila. Postoje negativni učinci na tržišno natjecanje koji proizlaze iz sankcija samo kada je odbijanje odobrenja natjecanja neopravdano. Sama razina sankcija ne govori ništa o sadržaju pravila.

Ciljevi ISU-ovih pravila o prihvatljivosti: Opći je sud, iz svojeg utvrđenja da se ISU-ovim sustavom prethodnog odobrenja ostvaruje legitiman cilj, trebao izvući zaključak da ISU-ova pravila o prihvatljivosti ne mogu ograničavati tržišno natjecanje s obzirom na cilj.

Pravni i gospodarski kontekst ISU-ovih pravila o prihvatljivosti: Opći je sud pogrešno protumačio predmet Cartes Bancaires (C-67/13) time što smatra irelevantnom činjenicu da je ISU odobrio sva natjecanja u umjetničkom klizanju vanjskih organizatora zbog toga što ne postoje „interakcije” između tržišta umjetničkog klizanja i relevantnog tržišta brzog klizanja.

ISU-ova namjera ograničavanja tržišnog natjecanja: To što namjera nije nužno čimbenik u analizi „s obzirom na cilj” ne omogućava Općem sudu da kao bespredmetne odbije žaliteljeve argumente kojima se osporava Komisijina ocjena činjenica navedenih u točkama 172. do 178. obrazloženja pobijane odluke, na kojima je Komisija temeljila utvrđenje da je ISU povrijedio članak 101. UFEU-a donošenjem i primjenom pravila o prihvatljivosti.

Drugi žalbeni razlog: Opći je sud počinio pogrešku koja se tiče prava time što nije razmotrio žaliteljev četvrti tužbeni razlog u skladu s kojim je ISU-ova odluka da ne odobri natjecanje 2014 Dubai Icederby izvan područja primjene članka 101. UFEU-a jer se tom odlukom ostvaruje legitiman cilj u skladu s ISU-ovim etičkim kodeksom koji zabranjuje sve oblike podržavanja klađenja.

Opći sud je počinio pogrešku koja se tiče prava time što je žaliteljev tužbeni razlog pogrešno okvalificirao kao upuštanje u apstraktnu diskusiju o legitimnosti cilja zaštite integriteta brzog klizanja. Ovim se razlogom osporavalo Komisijino odbijanje da prizna opravdanost ISU-ovih etičkih nedoumica u pogledu koncepta natjecanjâ u brzom klizanju u kombinaciji s klađenjem na licu mjesta, koji je bio predviđen za natjecanje u Dubaiju. Opći sud zanemaruje dokaze koje je podnio žalitelj, osobito izvješće o raspravi u korejskom parlamentu kojim se taj koncept odbija s obzirom na visok rizik od manipulacija, čime se potvrđuje opravdanost ISU-ovih etičkih nedoumica. Dubai Icederby jedino je natjecanje u klizanju vanjskog organizatora koje nije bilo odobreno po ISU-ovom sustavu prethodnog odobrenja.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/21

Žalba koju je 26. veljače 2021. podnijelo društvo American Airlines, Inc. protiv presude Općeg suda (prvo prošireno vijeće) od 16. prosinca 2020. u predmetu T-430/18, American Airlines/Komisija

(Predmet C-127/21 P)

(2021/C 163/26)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Žalitelj: American Airlines, Inc. (zastupnici: J.-P. Poitras, avocat, J. Ruiz Calzado, abogado, J. Wileur, avocat)

Druge stranke u postupku: Europska komisija, Delta Air Lines, Inc.

Zahtjevi

Žalitelj od Suda zahtijeva da:

—

ukine i utvrdi ništavom pobijanu presudu;

—

poništi Komisijinu odluku C(2017) 2788 final od 30. travnja 2018.;

—

podredno, prema potrebi, uputi predmet Općem sudu na ponovno odlučivanje u skladu s presudom Suda;

—

naloži Komisiji snošenje vlastitih troškova i troškova žalitelja, nastale u ovom postupku i u postupku pred Općim sudom;

—

poduzme svaku drugu mjeru koju smatra prikladnom.

Žalbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti svoje žalbe, žalitelj ističe jedan žalbeni razlog koji se temelji na tome da je Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava time što je prihvatio Komisijino pogrešno pravno tumačenje prema kojem kriterij „odgovarajuće uporabe” u klauzuli 1.10 Obveza spajanja American-US Airways (u daljnjem tekstu: Obveze) znači jedino „nepostojanje zlouporabe” te je stoga presudom pogrešno potvrđena Komisijina odluka C(2017) 2788 final od 30. travnja 2018. o dodjeli prethodnih prava društvu Delta Airlines (predmet M.6607 – US Airways/American Airlines).

Žalba se sastoji od tri dijela:

1.

U prvom dijelu žalitelj se usredotočuje na ispravan pravni pristup tumačenju kriterija „odgovarajuće uporabe” za dodjelu prethodnih prava u skladu s klauzulom 1.10 Obveza i tvrdi da je Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava u svojem pristupu u tumačenju.

2.

U drugom dijelu, žalitelj tvrdi da je Opći sud počinio daljnju pogrešku koja se tiče prava time što je prihvatio Komisijinu analizu da „odgovarajuća uporaba” znači samo „nepostojanje zlouporabe” čime je pogrešno prihvatio to da društvo Delta ne koristi 470 korektivnih slotova.

3.

U trećem dijelu, žalitelj objašnjava daljnje pravne pogreške u presudi u pogledu tumačenja klauzule 1.9 Obveza, osobito izraza „u skladu s ponudom” na temelju manjkave pravne analize obrasca RM.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/22

Tužba podnesena 5. ožujka 2021. – Europski parlament/Europska komisija

(Predmet C-144/21)

(2021/C 163/27)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Europski parlament (zastupnici: L. Visaggio, C. Ionescu Dima, M. Menegatti, agenti)

Tuženik: Europska komisija

Tužitelj od Suda zahtijeva da:

—

poništi članak 1. stavke 1. i 5. i članke 2., 3., 4., 5., 7., 9. i 10. u dijelu u kojem se odnose na autorizacije u vezi s uporabama 2., 4. i 5. (i uporabom 1., u vezi s formuliranjem smjesa za uporabe 2., 4. i 5.), pod brojevima REACH/20/18/0 do REACH/20/18/27 Provedbene odluke Komisije C(2020) 8797 od 18. prosinca 2020. o djelomičnom davanju autorizacije za određene uporabe kromova trioksida u okviru Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (1) Europskog parlamenta i Vijeća (Chemservice GmbH i drugi);

—

podredno, u cijelosti poništi Provedbenu odluku Komisije C(2020)8797 od 18. prosinca 2020.;

—

naloži Komisiji snošenje troškova.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U potporu svojoj tužbi tužitelj navodi jedan tužbeni razlog, koji se temelji na tvrdnji da je pobijana odluka donesena u suprotnosti sa zahtjevima propisanima u članku 60. stavcima 4. i 7. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća i stoga je treba poništiti u dijelu u kojem se odnosi na autorizaciju za uporabe 2., 4. i 5. (i uporabu 1., u vezi s formuliranjem smjesa za uporabe 2., 4. i 5.), pod brojevima REACH/20/18/0 do REACH/20/18/27. Podredno, ako Sud smatra da su autorizacije u pobijanoj odluci za uporabu 6., pod brojevima REACH/20/18/28 do REACH/20/18/34 tako neraskidivo povezane s autorizacijama za druge uporabe da su autorizacije dane za uporabe 2., 4. i 5. (i uporabu 1., u vezi s formuliranjem smjesa za uporabe 2., 4. i 5.) neodvojive od pobijane odluke, tužitelj smatra da odluku treba poništiti u cijelosti.

(1)  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL 2006., L 396, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 23., str. 3. i ispravak SL 2017., L 135, str. 46.).

Opći sud

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/23

Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – ViaSat/Komisija

(Predmet T-245/17) (1)

(„Tužba zbog propusta i za poništenje - Elektroničke komunikacijske mreže i usluge - Usklađeno korištenje frekvencijskog pojasa 2 GHz - Paneuropski sustav za pružanje pokretnih satelitskih usluga (MSS) - Odluka 2007/98/EZ - Usklađeni postupak odabira operatora - Odobrenja izdana odabranim operatorima - Odluka br. 626/2008/EZ - Poziv na djelovanje - Nepostojanje opomene - Komisijino zauzimanje stajališta - Nedopuštenost - Odbijanje djelovanja - Akt koji se ne može pobijati - Nedopuštenost - Nadležnost Komisije”)

(2021/C 163/28)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: ViaSat, Inc. (Carlsbad, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države) (zastupnici: E. Righini, J. Ruiz Calzado, P. de Bandt, M. Gherghinaru i L. Panepinto, odvjetnici)

Tuženik: Europska komisija (zastupnici: G. Braun, L. Nicolae i V. Di Bucci, agenti)

Intervenijenti u potporu tužitelju: Kraljevina Nizozemska (zastupnik: M. Bulterman, agent), Eutelsat SA (Pariz, Francuska) (zastupnici: L. de la Brosse i C. Barraco-David, odvjetnici)

Intervenijenti u potporu tuženiku: EchoStar Mobile Ltd (Dublin, Irska) (zastupnik: A. Robertson, QC), Inmarsat Ventures Ltd (London, Ujedinjena Kraljevina) (zastupnici: C. Spontoni, B. Amory, É. Barbier de La Serre, odvjetnici, i A. Howard, barrister)

Predmet

Primarno, zahtjev na temelju članka 265. UFEU-a kojim se traži da se utvrdi da je Komisija nezakonito propustila poduzeti određene mjere u okviru usklađene primjene pravila o pružanju pokretnih satelitskih usluga (MSS) u frekvencijskom pojasu 2 GHz i, podredno, zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a za poništenje Komisijinih dopisa od 14. i 21. veljače 2017. kojima je odgovorila na tužiteljev poziv na djelovanje.

Izreka

1.

Tužba se odbija.

2.

Društvu ViaSat, Inc. nalaže se snošenje vlastitih troškova, kao i troškova Europske komisije.

3.

Društvu Eutelsat SA, Kraljevini Nizozemskoj i društvima EchoStar Mobile Ltd i Inmarsat Ventures Ltd nalaže se snošenje vlastitih troškova.

(1)  SL C 213, 3. 7. 2017.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/24

Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Ayuntamiento de Quart de Poblet/Komisija

(Predmet T-539/18) (1)

(„Arbitražna klauzula - Okvirni program za konkurentnost i inovacije (2007.-2013.) - Ugovori „Highly scalable Deployment model of Inclusive E-GOvern” (DIEGO) i „Speeding Every European Digital” (SEED) - Obavijesti o terećenju - Prihvatljivi troškovi - Obrazloženje troškova - Pouzdanost popisa zadataka posvećenih projektima”)

(2021/C 163/29)

Jezik postupka: španjolski

Stranke

Tužitelj: Ayuntamiento de Quart de Poblet (Quart de Poblet, Španjolska) (zastupnici: B. Sanchis Piqueras i J. A. Rodríguez Pellitero, odvjetnici)

Tuženik: Europska komisija (zastupnici: J. Estrada de Solà i M. Ilkova, agenti)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 272. UFEU-a kojim se zahtijeva, u osnovi, utvrđivanje nepostojanja ugovornih tražbina koja Komisija tvrdi da ima u odnosu na tužitelja na osnovi ugovora o potporama DIEGO i SEED.

Izreka

1.

Tužba se odbija.

2.

Ayuntamiento de Quart de Poblet će, osim vlastitih, snositi i troškove Europske komisije.

(1)  SL C 427, 26. 11. 2018.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/24

Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Kerry Luxembourg/EUIPO – Ornua (KERRYMAID)

(Predmet T-693/19) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Prijava verbalnog žiga Europske unije KERRYMAID - Raniji figurativni žig Europske unije Kerrygold - Relativni razlog za odbijanje - Zemljopisno ime - Dominantni element - Mirno supostojanje - Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 207/2009 - Primjena zakona ratione temporis”)

(2021/C 163/30)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Kerry Luxembourg Sàrl (Luxembourg, Luksemburg) (zastupnici: F. Traub, odvjetnik, i I. Connor, solicitor)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: H. O’Neill i S. Hanne, agenti)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a, intervenijent u postupku pred Općim sudom: Ornua Co-operative Ltd (Dublin, Irska) (zastupnici: E. Armijo Chávarri i A. Sanz Cerralbo, odvjetnici)

Predmet

Tužba protiv odluke petog žalbenog vijeća EUIPO-a od 23. srpnja 2019. (predmet R 2473/2013-5), koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava Kerry Luxembourg i Ornua.

Izreka

1.

Tužba se odbija.

2.

Društvu Kerry Luxembourg Sàrl nalaže se snošenje vlastitih troškova, kao i onih koje su imali Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i društvo Ornua Co-operative Ltd.

(1)  SL C 413, 9. 12. 2019.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/25

Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – FI/Komisija

(Predmet T-694/19) (1)

(„Javna služba - Dužnosnici - Nadživjeli bračni drug - Mirovina za nadživjele osobe - Članci 18., 19. i 20. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju - Uvjeti prihvatljivosti - Trajanje braka - Prigovor nezakonitosti - Jednako postupanje - Proporcionalnost”)

(2021/C 163/31)

Jezik postupka: francuski

Stranke

Tužitelj: FI (zastupnik: F. Moyse, odvjetnik)

Tuženik: Europska komisija (zastupnici: B. Mongin i T. Bohr, agenti)

Intervenijenti u potporu tuženiku: Europski parlament (zastupnici: J. Van Pottelberge i J. Steele, agenti), Vijeće Europske unije (zastupnici: M. Bauer i R. Meyer, agenti)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 270. UFEU-a radi poništenja Komisijinih odluka od 8. ožujka i 1. travnja 2019. kojima se odbija zahtjev za dodjelu mirovine za nadživjele osobe tužitelju.

Izreka

1.

Poništavaju se odluke Europske komisije od 8. ožujka 2019. i 1. travnja 2019. kojima se odbija zahtjev za dodjelu mirovine za nadživjele osobe osobi FI.

2.

Komisija će, osim vlastitih, snositi i troškove osobe FI.

3.

Europski parlament i Vijeće Europske unije snosit će svaki svoje troškove.

(1)  SL C 399, 25. 11. 2019.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/25

Presuda Općeg suda od 24. veljače 2021. – Liga Nacional de Fútbol Profesional/EUIPO (El Clasico)

(Predmet T-809/19) (1)

(„Žig Europske unije - Međunarodna registracija u kojoj je naznačena Europska unija - Figurativni žig El Clasico - Apsolutni razlozi za odbijanje - Nepostojanje razlikovnog karaktera - Opisni karakter - Nepostojanje razlikovnog karaktera stečenog uporabom - Članak 7. stavak 1. točke (b) i (c) i stavak 3. Uredbe (EZ) br. 207/2009 (koji su postali članak 7. stavak 1. točke (b) i (c) i stavak 3. Uredbe (EU) 2017/1001)”)

(2021/C 163/32)

Jezik postupka: španjolski

Stranke

Tužitelj: Liga Nacional de Fútbol Profesional (Madrid, Španjolska) (zastupnici: C. Casas Feu i C. J. Riesco Losa, odvjetnici)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: S. Palmero Cabezas i A. Crawcour, agenti)

Predmet

Tužba protiv odluke drugog žalbenog vijeća EUIPO-a od 1. listopada 2019. (predmet R 1966/2018-2), koja se odnosi na prijavu za međunarodnu registraciju figurativnog žiga El Clasico u kojoj je naznačena Europska unija.

Izreka

1.

Tužba se odbija.

2.

Ligi Nacional de Fútbol Profesional nalaže se snošenje troškova.

(1)  SL C 27, 27. 1. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/26

Presuda Općeg suda od 24. veljače 2021. – Bezos Family Foundation/EUIPO – SNCF Mobilités (VROOM)

(Predmet T-56/20) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Prijava verbalnog žiga Europske unije VROOM - Raniji nacionalni verbalni žig POP & VROOM - Relativni razlog za odbijanje - Vjerojatnost dovođenja u zabludu - Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001”)

(2021/C 163/33)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Bezos Family Foundation (Seattle, Washington, Sjedinjene Američke Države) (zastupnici: A. Klett, M. Schaffner i M. Lambert Maillard, odvjetnici)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: A. Folliard-Monguiral i V. Ruzek, agenti)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a: SNCF Mobilités, javna ustanova industrijske i trgovačke prirode (Saint-Denis, Francuska)

Predmet

Tužba protiv odluke petog žalbenog vijeća EUIPO-a od 20. studenoga 2019. (predmet R 1288/2019-5), koja se odnosi na postupak povodom prigovora između SNCF Mobilités i Bezos Family Foundation.

Izreka

1.

Tužba se odbija.

2.

Bezos Family Foundationu nalaže se snošenje troškova.

(1)  SL C 87, 16. 3. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/27

Presuda Općeg suda od 24. veljače 2021. – Sonova/EUIPO – Digitmarket (B-Direct)

(Predmet T-61/20) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Međunarodna registracija u kojoj je naznačena Europska unija - Verbalni žig B-Direct - Raniji figurativni žig Europske unije bizdirect - Relativni razlog za odbijanje - Vjerojatnost dovođenja u zabludu - Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 207/2009 (koji je postao članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001)”)

(2021/C 163/34)

Jezik postupka: njemački

Stranke

Tužitelj: Sonova AG (Stäfa, Švicarska) (zastupnik: A. Sabellek, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: R. Manea i A. Söder, agenti)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a: Digitmarket – Sistemas de lnformação SA (Maia, Portugal)

Predmet

Tužba protiv odluke prvog žalbenog vijeća EUIPO-a od 28. studenoga 2019. (predmet R 88/2019-1), koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava Digitmarket – Sistemas de Informação i Sonova.

Izreka

1.

Tužba se odbija.

2.

Društvu Sonova AG nalaže se snošenje troškova.

(1)  SL C 87, 16. 3. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/27

Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Hauz 1929/EUIPO – Houzz (HAUZ LONDON)

(Predmet T-66/20) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Prijava figurativnog žiga Europske unije HAUZ LONDON - Raniji verbalni žig Europske unije HOUZZ - Relativni razlog za odbijanje - Vjerojatnost dovođenja u zabludu - Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001”)

(2021/C 163/35)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Hauz 1929 Ltd (London, Ujedinjena Kraljevina) (zastupnik: N. Lyberis, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnik: V. Ruzek, agent)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a: Houzz, Inc. (Palo Alto, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države)

Predmet

Tužba podnesena protiv odluke petog žalbenog vijeća EUIPO-a od 19. studenoga 2019. (predmet R 884/2019-5), koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava Houzz i Hauz 1929.

Izreka

1.

Tužba se odbija.

2.

Društvu Hauz 1929 Ltd nalaže se snošenje troškova.

(1)  SL C 95, 23. 3. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/28

Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Hauz 1929/EUIPO – Houzz (HAUZ NEW YORK)

(Predmet T-67/20) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Prijava figurativnog žiga Europske unije HAUZ NEW YORK - Raniji verbalni žig Europske unije HOUZZ - Relativni razlog za odbijanje - Vjerojatnost dovođenja u zabludu - Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001”)

(2021/C 163/36)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Hauz 1929 Ltd (London, Ujedinjena Kraljevina) (zastupnik: N. Lyberis, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnik: V. Ruzek, agent)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a: Houzz, Inc. (Palo Alto, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države)

Predmet

Tužba podnesena protiv odluke petog žalbenog vijeća EUIPO-a od 19. studenoga 2019. (predmet R 886/2019-5), koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava Houzz i Hauz 1929.

Izreka

1.

Tužba se odbija.

2.

Društvu Hauz 1929 Ltd nalaže se snošenje troškova.

(1)  SL C 95, 23. 3. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/28

Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Hauz 1929/EUIPO – Houzz (HAUZ EST 1929)

(Predmet T-68/20) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Prijava figurativnog žiga Europske unije HAUZ EST 1929 - Raniji verbalni žig Europske unije HOUZZ - Relativni razlog za odbijanje - Vjerojatnost dovođenja u zabludu - Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001”)

(2021/C 163/37)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Hauz 1929 Ltd (London, Ujedinjena Kraljevina) (zastupnik: N. Lyberis, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnik: V. Ruzek, agent)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a: Houzz, Inc. (Palo Alto, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države)

Predmet

Tužba podnesena protiv odluke petog žalbenog vijeća EUIPO-a od 19. studenoga 2019. (predmet R 885/2019-5), koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava Houzz i Hauz 1929.

Izreka

1.

Tužba se odbija.

2.

Društvu Hauz 1929 Ltd nalaže se snošenje troškova.

(1)  SL C 95, 23. 3. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/29

Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Puma/EUIPO – CAMäleon (PUMA-System)

(Predmet T-71/20) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Prijava verbalnog žiga Europske unije PUMA-System - Raniji figurativni žigovi Europske unije PUMA - Relativni razlog za odbijanje - Povreda ugleda - Članak 8. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 207/2009 (koji je postao članak 8. stavak 5. Uredbe (EU) 2017/1001)”)

(2021/C 163/38)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Puma SE (Herzogenaurach, Njemačka) (zastupnik: P. González-Bueno Catalán de Ocón, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: D. Gája i V. Ruzek, agenti)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a: CAMäleon Produktionsautomatisierung GmbH (Dettenhausen, Njemačka)

Predmet

Tužba protiv odluke prvog žalbenog vijeća EUIPO-a od 27. studenoga 2019. (predmet R 404/2019-1) o postupku povodom prigovora između društava Puma i CAMäleon Produktionsautomatisierung.

Izreka

1.

Poništava se odluka prvog žalbenog vijeća Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) od 27. studenoga 2019. (predmet R 404/2019-1) u dijelu u kojem je žalbeno vijeće odbilo žalbu koju je podnijelo društvo Puma SE, a kojom se zahtijevalo da zahtjev za registraciju verbalnog žiga PUMA-System kao žiga Europske unije označava proizvode i usluge iz razreda 7., 9., 16. i 42. u smislu Nicanskog sporazuma o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga radi registracije žigova od 15. lipnja 1957., kako je revidiran i izmijenjen, i da svaki od tih razreda odgovara sljedećem opisu:

—

razred 7.: „električni odvijači”;

—

razred 9.: „računalni hardver”, „računala”, „uređaji za obradu podataka i računala”, „računalni periferni uređaji”, „periferni uređaji prilagođeni za uporabu s računalima”, „magnetski i optički nosači podataka”, „štampači za računala”, „detektori topline” i „panelni mjerači”;

—

razred 16.: „katalozi koji se odnose na računalne programe”, „priručnici za uporabu računalnih programa”, „priručnici za uporabu”, „priručnici za uporabu za računala, za mobilne telefone i za džepna računala” i „knjige”;

—

razred 42.: „ažuriranje i održavanje računalnog softvera i programa”, „konfiguriranje računalnog hardvera pomoću softvera”, „konfiguriranje računalnih mreža pomoću softvera”, „konfiguracija računalnog softvera”, „savjeti u svezi s računalnim hardverom i softverom” i „usluge tehničke podrške za računalni softver”.

2.

U preostalom dijelu tužba se odbija.

3.

Društvo Puma i EUIPO snosit će vlastite troškove.

(1)  SL C 114, 6. 4. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/30

Presuda Općeg suda od 10. ožujka 2021. – Golvabia Innovation/EUIPO (MaxWear)

(Predmet T-99/20) (1)

(„Žig Europske unije - Prijava za registraciju verbalnog žiga Europske unije MaxWear - Apsolutni razlog za odbijanje - Nepostojanje razlikovnog karaktera - Članak 7. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001”)

(2021/C 163/39)

Jezik postupka: švedski

Stranke

Tužitelj: Golvabia Innovation AB (Anderstorp, Švedska) (zastupnik: D. Thorbjörnsson, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: T. von Schantz i J. Crespo Carrillo, agenti)

Predmet

Tužba protiv odluke prvog žalbenog vijeća EUIPO-a od 19. prosinca 2019. (predmet R 888/2019-1), koja se odnosi na prijavu za registraciju verbalnog znaka MaxWear kao žiga Europske unije.

Izreka

1.

Tužba se odbija.

2.

Društvu Golvabia Innovation AB nalaže se snošenje troškova.

(1)  SL C 129, 20. 4. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/30

Rješenje Općeg suda od 4. ožujka 2021. – Brand IP Licensing/EUIPO – Facebook (lovebook)

(Predmet T-728/18) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Povlačenje prijave za registraciju - Obustava postupka”)

(2021/C 163/40)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Brand IP Licensing Ltd (Tortola, Britanski Djevičanski Otoci) (zastupnik: J. MacKenzie, solicitor)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: L. Rampini i V. Ruzek, agenti)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a, intervenijent u postupku pred Općim sudom: Facebook, Inc. (Menlo Park, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države) (zastupnik: Y. Zhou, solicitor)

Predmet

Tužba protiv odluke drugog žalbenog vijeća EUIPO-a od 2. listopada 2018. (predmet R 2279/2017-2), koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava Facebook i Brand IP Licensing.

Izreka

1.

Obustavlja se postupak po tužbi.

2.

Društvima Brand IP Licensing Ltd i Facebook, Inc. nalaže se snošenje vlastitih troškova kao i troškova Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

(1)  SL C 54, 11. 2. 2019.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/31

Rješenje Općeg suda od 23. veljače 2021. – Frutas Tono/EUIPO – Agrocazalla (Marién)

(Predmet T-587/19) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Intervencija druge stranke u postupku pred žalbenim vijećem - Odgovor na tužbu podnesen nakon proteka roka - Nedopuštanje intervencije na temelju članka 173. stavka 1. Poslovnika - Poništenje ranijeg verbalnog žiga na kojem se temelji pobijana odluka - Obustava postupka”)

(2021/C 163/41)

Jezik postupka: španjolski

Stranke

Tužitelj: Frutas Tono, SL (Benifairó de la Valldigna, Španjolska) (zastupnik: A. Cañizares Doménech, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnik: J. Crespo Carrillo, agent)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a: Agrocazalla, SL (Lorca, Španjolska)

Predmet

Tužba protiv odluke četvrtog žalbenog vijeća EUIPO-a od 25. lipnja 2019. (predmet R 171/2018-4) koja se odnosi na postupak povodom prigovora između Agrocazalla i Frutas Tono.

Izreka

1.

Društvu Agrocazalla, SL ne dopušta se sudjelovanje u postupku.

2.

Društvo Agrocazalla snosit će vlastite troškove.

3.

Obustavlja se postupak po tužbi.

4.

Svaka stranka snosit će vlastite troškove.

(1)  SL C 363, 28. 10. 2019.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/32

Rješenje Općeg suda od 5. ožujka 2021. – Aquind i dr./Komisija

(Predmet T-885/19) (1)

(„Tužba za poništenje - Energija - Transeuropska energetska infrastruktura - Uredba (EU) br. 347/2013 - Delegacija ovlasti Komisiji - Članak 290. UFEU-a - Delegirani akt kojim se mijenja popis projekata od zajedničkog interesa Unije - Priroda akta tijekom trajanja roka u kojem Parlament i Vijeće mogu uložiti prigovore - Akt koji se ne može pobijati - Očita nedopuštenost”)

(2021/C 163/42)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelji: Aquind Ltd (Wallsend, Ujedinjena Kraljevina), Aquind Energy Sàrl, (Luxembourg, Luksemburg), Aquind SAS (Rouen, Francuska) (zastupnici: S. Goldberg, C. Davis, J. Bille, solicitors, i E. White, odvjetnik)

Tuženik: Europska komisija (zastupnici: O. Beynet, Y. Marinova i B. De Meester, agenti)

Intervenijenti u potporu tuženiku: Savezna Republika Njemačka (zastupnici: J. Möller, D. Klebs, S. Heimerl i S. Costanzo, agenti), Kraljevina Španjolska (zastupnik: J. Ruiz Sánchez, agent), Francuska Republika (zastupnici: A.-L. Desjonquères, C. Mosser i A. Daniel, agenti)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a za poništenje Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/389 od 31. listopada 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije (SL 2020., L 74, str. 1.).

Izreka

1.

Tužba se odbacuje kao očito nedopuštena.

2.

Društvima Aquind Ltd, Aquind Energy Sàrl i Aquind SAS nalaže se snošenje vlastitih troškova kao i troškova Komisije, uključujući troškove privremene pravne zaštite.

3.

Savezna Republika Njemačka, Kraljevina Španjolska i Francuska Republika snosit će vlastite troškove.

(1)  SL C 68, 2. 3. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/32

Rješenje Općeg suda od 4. ožujka 2021. – NEC OncoImmunity/EASME

(Predmet T-132/20) (1)

(„Tužba za poništenje - Okvirni program za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014.-2020.) - Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava - Obavijest o raskidu - Akt koji pripada u isključivo ugovorni okvir od kojega je neodvojiv - Nedopuštenost - Uredba (EU) br. 1290/2013 - Gubitak statusa MSP-a”)

(2021/C 163/43)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: NEC OncoImmunity AS (Oslo, Norveška) (zastupnici: T. Nordby, R. Bråthen i O. Brouwer, odvjetnici)

Tuženik: Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća (zastupnici: G. Niddam i A. Galea, agenti, uz asistanciju D. Waelbroecka i A. Duron, odvjetnikâ)

Predmet

Glavni zahtjev, koji se temelji na članku 263. UFEU-a i u kojem se traži poništenje navodne odluke sadržane u obavijesti EASME br. Ares (2019) 7905893 od 23. prosinca 2019. o raskidu sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, zaključenog u sklopu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014.-2020.) i podredni zahtjev, koji se temelji na članku 272. UFEU-a i u kojem se traži da se utvrdi povreda odredbi navedenog sporazuma.

Izreka

1.

Tužba se odbacuje kao nedopuštena.

2.

Društvu NEC OncoImmunity AS nalaže se snošenje troškova.

(1)  SL C 161, 11. 5. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/33

Rješenje Općeg suda od 26. veljače 2021. – Vulkano Research and Development/EUIPO – Ega (EGA Master)

(Predmet T-135/20) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak za proglašavanje žiga ništavim - Povlačenje zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim - Obustava postupka”)

(2021/C 163/44)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Vulkano Research and Development, SL (Vitoria-Gasteiz, Španjolska) (zastupnici: V. Wellens i C. Schellekens, odvjetnici)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: D. Walicka i V. Ruzek, agenti)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a, intervenijent u postupku pred Općim sudom: Ega sp. z o.o. sp.k. (Starogard Gdański, Poljska) (zastupnici: K. Błach Morysińska i K. Dobrowolski, odvjetnici)

Predmet

Tužba protiv odluke prvog žalbenog vijeća EUIPO-a od 13. prosinca 2019. (predmet R 1038/2018-1), koja se odnosi na postupak za proglašavanje žiga ništavim između društava Ega i Vulkano Research and Development.

Izreka

1.

Obustavlja se postupak po tužbi.

2.

Društvima Vulkano Research and Development, SL i Ega sp. z o.o. sp.k. nalaže se snošenje vlastitih troškova i, svakome od njih, polovice troškova Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

(1)  SL C 161, 11. 5. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/34

Rješenje Općeg suda od 8. ožujka 2021. – KG/Parlament

(Predmet T-251/20) (1)

(„Tužba za poništenje i naknadu štete - Javna služba - Mirovina - Pogodnost koeficijenta ispravka pri utvrđivanju mirovinskih prava - Odbijanje odlučivanja o zahtjevu tužitelja - Nepostojanje akta koji negativno utječe - Nedopuštenost”)

(2021/C 163/45)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: KG (zastupnici: S. Rodrigues i A. Champetier, odvjetnici)

Tuženik: Europski parlament (zastupnici: T. Lazian i I. Terwinghe, agenti)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 270. UFEU-a, s jedne strane, za poništenje dopisa Parlamenta od 30. kolovoza 2019., kojim je on odbio odlučiti o primjeni koeficijenta ispravka pri budućem utvrđenju tužiteljevih mirovinskih prava i odluke o odbijanju žalbe protiv navedenog dopisa i, s druge strane, za naknadu neimovinske štete koju je tužitelj zbog toga navodno pretrpio.

Izreka

1.

Tužba se odbija.

2.

Osobi KG nalaže se snošenje troškova.

(1)  SL C 247, 27. 7. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/34

Rješenje Općeg suda od 25. veljače 2021. – Ultrasun/EUIPO (ULTRASUN)

(Predmet T-437/20) (1)

(„Tužba za poništenje - Žig Europske unije - Prijava verbalnog žiga Europske unije ULTRASUN - Apsolutni razlog za odbijanje - Opisni karakter - Članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe (EZ) br. 2017/1001 - Očito potpuno pravno neosnovana tužba”)

(2021/C 163/46)

Jezik postupka: njemački

Stranke

Tužitelj: Ultrasun AG (Zurich, Švicarska) (zastupnici: A. von Mühlendahl i H. Hartwig, odvjetnici)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnik: E. Markakis, agent)

Predmet

Tužba podnesena protiv odluke četvrtog žalbenog vijeća EUIPO-a od 27. travnja 2020. (predmet R 1453/2019-4), koja se odnosi na prijavu za registraciju verbalnog znaka ULTRASUN kao žiga Europske unije.

Izreka

1.

Tužba se odbija.

2.

Društvu Ultrasun AG nalaže se snošenje troškova.

(1)  SL C 279, 24. 8. 2020.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/35

Rješenje predsjednika Općeg suda od 23. veljače 2021. – Symrise/ECHA

(Predmet T-655/20 R)

(„Privremena pravna zaštita - REACH - Tvar salicilat 2-etilheksil - Provjera registracija s obzirom na ispunjavanje zahtjeva - Obveza dostave određenih podataka koji zahtijevaju da se izvrše pokusi na životinjama - Zahtjev za određivanje privremenih mjera - Nepostojanje hitnosti”)

(2021/C 163/47)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Symrise AG (Holzminden, Njemačka) (zastupnici: R. Cana, E. Mullier i H. Widemann, odvjetnici)

Tuženik: Europska agencija za kemikalije (zastupnici: W. Broere, N. Knight i M. Heikkilä, agenti)

Predmet

Zahtjev na temelju članaka 278. i 279. UEFU-u kojim se traži određivanje privremenih mjera koje se odnose, s jedne strane, na određivanje suspenzije primjene odluke Žalbene komisije ECHA-e A-010-2018 od 18. kolovoza 2020. u vezi s tužiteljevim registracijskim dosjeom za salicilat 2-etilheksil i, s druge strane, na određivanje produljenja roka određenog za dostavu rezultata pokusa za vrijeme trajanja suspenzije.

Izreka

1.

Odbija se zahtjev za privremenu pravnu zaštitu.

2.

O troškovima će se odlučiti naknadno.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/35

Rješenje Općeg suda od 10. ožujka 2021. – El Corte Inglés/EUIPO – Kassl (STUDIO KASSL)

(Predmet T-7/21) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Povlačenje prijave za registraciju - Obustava postupka”)

(2021/C 163/48)

Jezik postupka: španjolski

Stranke

Tužitelj: El Corte Inglés, SA (Madrid, Španjolska) (zastupnik: J. L. Rivas Zurdo, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnik: J. F. Crespo Carrillo, agent)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a: Kassl Holding BV (Amsterdam, Nizozemska)

Predmet

Tužba podnesena protiv odluke četvrtog žalbenog vijeća EUIPO-a od 29. listopada 2020. (predmet R 880/2020-4), koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava El Corte Inglés i Kassl.

Izreka

1.

Obustavlja se postupak po tužbi.

2.

Svaka stranka snosit će vlastite troškove.

(1)  SL C 62, 22. 2. 2021.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/36

Tužba podnesena 7. prosinca 2020. – Kirimova/EUIPO

(Predmet T-727/20)

(2021/C 163/49)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Nigar Kirimova (München, Njemačka) (zastupnik: A. Parassina, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

—

poništi pobijanu odluku izvršnog direktora EUIPO-a od 30. rujna 2020.;

—

naloži EUIPO-u da tužitelja izuzme od uvjeta koji se odnosi na državljanstvo u skladu s člankom 120. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (1) (u daljnjem tekstu: Uredba o žigu);

—

naloži EUIPO-u da upiše tužitelja na popis ovlaštenih zastupnika u skladu s člankom 120. Uredbe o žigu;

—

naloži EUIPO-u snošenje svih troškova.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

Tužitelj svojom tužbom zahtijeva poništenje Odluke izvršnog direktora EUIPO-a br. ER 93419-2020 od 30. rujna 2020., u vezi s tužiteljevim zahtjevom za upis na popis ovlaštenih zastupnika u skladu s člankom 120. Uredbe o žigu i za izuzeće u skladu s člankom 120. stavkom 4. točkom (b) Uredbe o žigu.

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe pet tužbenih razloga.

1.

Prvi tužbeni razlog koji se temelji na povredi načela pravne sigurnosti.

2.

Drugi tužbeni razlog koji se temelji na povredi članka 120. stavka 4. Uredbe o žigu, zbog propusta da ga se tumači i primijeni s obzirom na temeljna načela Europske unije i temeljno načelo zabrane diskriminacije.

3.

Treći tužbeni razlog koji se temelji na povredi načela dobre uprave zbog zlouporabe diskrecijske ovlasti.

4.

Četvrti tužbeni razlog koji se temelji na povredi članaka 94. i 97. Uredbe o žigu, time što je povrijeđeno pravo na saslušanje.

5.

Peti tužbeni razlog u kojem se tvrdi da su pogrešno ocijenjeni dokazi koji su izneseni u prilog predmetu.

(1)  SL 2017., L 154, str.1.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/37

Tužba podnesena 22. siječnja 2021. – Rumunjska/Komisija

(Predmet T-33/21)

(2021/C 163/50)

Jezik postupka: rumunjski

Stranke

Tužitelj: Rumunjska (zastupnici: E. Gane i L. Bațagoi, agenti)

Tuženik: Europska komisija

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

—

djelomično poništi Provedbenu odluku Komisije (EU) 2020/1734 оd 18. studenoga 2020. o isključenju iz financiranja Europske unije određenih izdataka država članica nastalih u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (1), u dijelu koji se odnosi na izdatke u ukupnom iznosu od 18 717 475,08 eura, koje je ostvarila agencija za plaćanja akreditirana u Rumunjskoj te koji su prijavljeni u okviru EPFRR-a i predstavljaju paušalni ispravak (25 %) primijenjen na izdatke ostvarene tijekom financijskih godina 2017., 2018., 2019. za mjeru 215, podmjeru 1a, Nacionalnog programa ruralnog razvoja (PNSR) 2007.-2013.;

—

naloži Komisiji snošenje troškova postupka.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe dva tužbena razloga.

1.

Prvi tužbeni razlog odnosi se na Komisijino nezakonito korištenje ovlasti isključenja određenih iznosa iz financiranja Unije na temelju članka 52. Uredbe br. 1306/2013, povredom članaka 76. do 78. Uredbe br. 1605/2002, članka 40. stavka 3. Uredbe br. 1698/2005, članka 12. stavaka 6. i 7. Uredbe br. 907/2014 te načela pravne sigurnosti, legitimnih očekivanja i dobre uprave.

—

Nakon što odobri metode izračuna izdataka u odnosu na podmjeru 1a i njezine rezultate, donošenjem Provedbene odluke C(2012)3529 final o odobrenju ispravka programa ruralnog razvoja Rumunjske za programsko razdoblje 2007.-2013., Komisija treba preuzeti odgovornost u slučaju kad se naknadnom računovodstvenom provjerom oni pokažu protivnima članku 40. stavku 3. Uredbe br. 1698/2005.

—

Komisija je također pogrešno zaključila, s obzirom na provedene računovodstvene provjere, da su metode izračuna cijena koje se odnose na podmjeru 1a dovele do prekomjerne nadoknade za korisnike, postupajući time protivno članku 40. stavku 3. Uredbe br. 1698/2005.

—

Komisija je, utvrdivši razlog za primjenu ispravaka i prirodu ispravaka o kojima je riječ, pogrešno primijenila kako članak 12. stavke 6. i 7. Uredbe br. 907/2014 tako i vlastite Smjernice za izračun financijskih ispravaka.

—

Pobijanom se odlukom povređuje načelo zaštite legitimnih očekivanja, s obzirom na to da je Komisija donošenjem Provedbene odluke C(2012)3529 final stvorila legitimna očekivanja kako rumunjskih tijela tako i korisnika, u pogledu pravilnosti metoda izračuna izdataka u pogledu podmjere 1a i njezinih rezultata.

—

Komisija je svojim postupanjem, koje je rezultiralo različitim stajalištima i nepravodobnim odgovorom rumunjskim tijelima u pogledu situacije koju je sama stvorila, povrijedila načela pravne sigurnosti i dobre uprave.

2.

Drugi tužbeni razlog odnosi se na povredu obveze obrazlaganja iz članka 296. drugog stavka Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

—

Komisija nije pružila dostatno i odgovarajuće obrazloženje u pogledu podmjere 1a, s obzirom na to da metode izračuna za koje se tvrdi da su pogrešne odgovaraju slučaju iz članka 12. stavaka 6. i 7. Uredbe br. 907/2014 ili pak sadržavaju nepravilnosti u smislu Komisijinih Smjernica za izračun financijskih ispravaka i s obzirom na njezino oscilirajuće stajalište o pravnoj kvalifikaciji metoda izračuna za koje se tvrdi da su pogrešne.

(1)  SL 2020., L 390, str. 10.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/38

Tužba podnesena 3. veljače 2021. – Sistem ecologica/Komisija

(Predmet T-81/21)

(2021/C 163/51)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj:„Sistem ecologica” production, trade and services d.o.o. Srbac (Srbac, Bosna i Hercegovina) (zastupnici: D. Diris, D. Rjabynina, i C. Kocks, odvjetnici)

Tuženik: Europska komisija

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

—

utvrdi da je nezakonit OLAF-ov propust da u odnosu na njega poduzme mjere utvrđene relevantnim odredbama, odnosno da ga obavijesti o odluci o započinjanju ispitivanja ili istrage koji se na njega pojedinačno odnose, da ga obavijesti o ispitivanjima ili istragama koje ga mogu osobno uključivati i da mu omogući da izrazi svoje mišljenje o svim činjenicama koje se na njega odnose prije nego se iz tih ispitivanja ili istraga izvuku zaključci koji se na njega pojedinačno odnose;

—

poništi OLAF-ovu odluku od 25. studenoga 2020. kojom se odbija tužiteljev zahtjev za odobravanje pristupa istražnom spisu;

—

poništi OLAF-ovu odluku od 25. studenoga 2020. da tužiteljeve komentare od 16. listopada 2020. smatra žalbama;

—

poništi OLAF-ovu odluku od 27. studenoga 2020. kojom se odbijaju tužiteljeve žalbe od 16. listopada 2020.;

—

poništi OLAF-ovu odluku od 8. prosinca 2020. o okončanju istrage protiv tužitelja;

—

poništi OLAF-ovu odluku od 21. prosinca 2020. da se tužiteljeve žalbe od 14. prosinca 2020. neće smatrati žalbama;

—

utvrdi da obavijesti i podaci koji se odnose na njega, kao i svi relevantni dokazi proslijeđeni nacionalnim tijelima, predstavljaju nedopuštene dokaze, među kojima se nalaze i OLAF-ovo izvješće o misiji od 16. siječnja 2020., obavijest od 9. lipnja 2020., te konačno izvješće od 8. prosinca 2020.;

—

utvrdi da su nezakoniti svi istražni postupci provedeni u okviru istrage na temelju navedenih odluka;

—

utvrdi da su nezakoniti svi zaključci do kojih se došlo na temelju tih istraga;

—

utvrdi da su svi podaci proslijeđeni nacionalnim tijelima nezakoniti, među kojima su i obavijest od 9. lipnja 2020. i konačno izvješće od 8. prosinca 2020.;

—

naloži Komisiji da tužitelju isplati iznos od 3 026 388,74 eura na ime naknade štete, kako je ista privremeno procijenjena, zajedno s kamatom po stopi od 8 % godišnje od 15. lipnja 2020. do isplate, zbog OLAF-ova nezakonitog postupanja i štete prouzročene tužiteljevim profesionalnim aktivnostima i ugledu;

—

naloži Komisiji snošenje troškova.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe četrnaest tužbenih razloga.

1.

Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi načela transparentnosti i neovisnosti OLAF-ovih istraga.

2.

Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi načela nepristranosti.

3.

Treći tužbeni razlog, koji se temelji na povredi načela zabrane samooptuživanja.

4.

Četvrti tužbeni razlog, koji se temelji na povredi prava na obavijesti u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) 883/2013 (1).

5.

Peti tužbeni razlog, koji se temelji na povredi prava na saslušanje prije donošenja nepovoljnih mjera.

6.

Šesti tužbeni razlog, koji se temelji na povredi predmnjeve nevinosti.

7.

Sedmi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi načela povjerljivosti i zaštite podataka, u skladu s člankom 10. Uredbe (EU, Euratom) 883/2013.

8.

Osmi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi članka 41. stavka 2. točke (b) Povelje: povreda tužiteljeva prava na pristup spisu i načela dobre uprave.

9.

Deveti tužbeni razlog, koji se temelji na povredi Uredbe (EZ) 1049/2001 (2).

10.

Deseti tužbeni razlog, koji se temelji na povredi načela dužne pažnje.

11.

Jedanaesti tužbeni razlog, koji se temelji na povredi obveze obrazlaganja.

12.

Dvanaesti tužbeni razlog, koji se temelji na povredi tužiteljevih prava obrane.

13.

Trinaesti tužbeni razlog, koji se temelji na poništenju OLAF-ovih odluka.

14.

Četrnaesti tužbeni razlog, koji se temelji na OLAF-ovoj izvanugovornoj odgovornosti za štetu koju je pretrpio tužitelj.

(1)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL 2013., L 248, str. 1.)

(2)  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL 2001., L 145, str. 43.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 1., svezak 16., str. 70.)

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/39

Tužba podnesena 5. veljače 2021. – Primagra/Komisija

(Predmet T-101/21)

(2021/C 163/52)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Primagra a.s. (Milín, Češka Republika) (zastupnici: S. Sobolová i O. Billard, odvjetnici)

Tuženik: Europska komisija

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

—

poništi zabranu dodjele bespovratnih sredstava koja je određena tuženikovim dopisom od 22. listopada 2020., ARES (2020) 5759350;

—

naloži tuženiku snošenje tužiteljevih troškova.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe pet tužbenih razloga.

1.

Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je tuženik izravno i neizravno povrijedio tužiteljeva temeljna prava, jer tužitelj ni u jednom trenutku nije mogao ostvariti svoje pravo da bude saslušan tijekom ispitnog postupka koji je doveo do donošenja osporavane mjere.

2.

Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na tvrdnji da tuženik nije nadležan za reviziju pojedinačnih bespovratnih sredstava i za odlučivanje o pojedinačnim zahtjevima za bespovratna sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova jer je tuženik ovlašten samo za ispitivanje cjelokupne usklađenosti sustava upravljanja i kontrole koje provode države članice, ali nema nikakve ovlasti provoditi detaljnu reviziju i odlučivati o pojedinačnim zahtjevima za bespovratna sredstva koje su podnijela pojedinačna društva.

3.

Treći tužbeni razlog, koji se temelji na tvrdnji da tuženik nije nadležan tumačiti i primjenjivati nacionalno pravo država članica jer su njegova ovlaštenja strogo ograničena načelom dodjeljivanja ovlasti iz članaka 5. i 13. Ugovora o Europskoj uniji, pri čemu svako odstupanje od tog načela treba strogo tumačiti, a iz načela dodjeljivanja ovlasti i odredbi Ugovora jasno proizlazi da tuženik nije nadležan primjenjivati nacionalno pravo države članice. U svakom slučaju, odredbe češkog prava na koje se poziva tuženik ne mogu se ocijeniti na temelju Uredbe br. 1303/2013, (1) koja je pravni temelj postupka revizije koji je doveo do donošenja osporavane mjere.

4.

Četvrti tužbeni razlog, koji se temelji na tvrdnji da tuženik nije dokazao sadržaj češkog prava te da ga je pogrešno tumačio i primijenio. Umjesto da dokaže sadržaj češkog prava kao što to nalaže sudska praksa Suda, tuženik je očito pogrešno tumačio češko pravo i osobito članak 4c Zakona o sukobu interesa, namjerno ignorirajući sudsku praksu čeških sudova i konačnu, obvezujuću i ovršnu odluku čeških tijela u vezi s postupkom revizije koji je doveo do donošenja osporavane mjere.

5.

Peti tužbeni razlog, koji se temelji na tvrdnji da je tuženik također pogrešno tumačio i primijenio pravo Unije jer je pogrešno zaključio da je povrijeđen članak 61. Financijske uredbe (2) i nije uzeo u obzir da su češka pravila o sukobu interesa u suprotnosti s temeljnim načelima prava Unije.

(1)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL 2013., L 347, str. 320.).

(2)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL 2018., L 193, str. 1.).

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/41

Tužba podnesena 3. ožujka 2021. – Malacalza Investimenti i Malacalza/ESB

(Predmet T-134/21)

(2021/C 163/53)

Jezik postupka: talijanski

Stranke

Tužitelji: Malacalza Investimenti Srl (Genova, Italija) i Vittorio Malacalza (Genova) (zastupnici: L. Boggio, S. Carbone i A. D’Angelo, odvjetnici)

Tuženik: Europska središnja banka

Tužbeni zahtjev

Tužitelji od Općeg suda zahtijevaju da:

—

naloži Europskoj središnjoj banci da isplati naknadu štete:

—

društvu Malacalza Investimenti s.r.l., u iznosu od 870 525 670 eura, ili bilo kojem drugom većem ili manjem iznosu koji se smatra pravičnim, koji se, prema potrebi, utvrđuje ex aequo et bono;

—

Vittoriju Malacalzi, u iznosu od 4 546 022 eura, ili bilo kojem drugom većem ili manjem iznosu koji se smatra pravičnim, koji se, prema potrebi, utvrđuje ex aequo et bono;

—

obama tužiteljima, u iznosu koji odgovara troškovima i izdacima koji su im nastali u okviru postupka.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

Ovaj predmet odnosi se na zahtjev na temelju članaka 268. i 340. UFEU-a za naknadu štete koju je ESB prouzročio tužiteljima nizom postupaka u vezi s obavljanjem svoje nadzorne funkcije nad društvom Banca Carige S.p.A. (Carige), koji se sastoje kako od nepoduzimanja dužnih intervencija, tako i od štetnog postupanja.

Tužitelji u prilog svojoj tužbi ističu sljedeće tužbene razloge.

1.

Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je Europska središnja banka (ESB) doprinijela stvaranju slike o stanju i perspektivi Bance, s povjerenjem u koju su dioničari uložili znatna sredstva u stjecanje dionica banke Carige te upis i uplatu radi povećanja temeljnog kapitala; te da je kasnije povrijedila ta nastala očekivanja kontradiktornim postupanjima i donošenjem mjera, kojima su naložene neopravdane i neproporcionalne mjere, u drugim aspektima i nezakonite, koje su dio jednog sveukupno nezakonitog i štetnog postupanja. U tom pogledu tužitelji se, među ostalim i osobito, pozivaju na: i) očekivanja nastala u pogledu stanja banke Carige koja proizlaze iz provedbe povećanja temeljnog kapitala u 2014. i 2015. godini; ii) naknadnu povredu tih očekivanja slijedom ESB-ovih postupanja i mjera ESB-a; iii) nezakonitost tih mjera i sveukupnog postupanja kojega su dio; iv) očekivanja nastala u pogledu stanja banke Carige koja proizlaze iz provedbe povećanja temeljnog kapitala u 2017. godini; v) naknadnu povredu tih očekivanja slijedom postupanja i mjera ESB-a; vi) nezakonitost tih mjera i sveukupnog postupanja kojega su dio; vii) nezakonitost ESB-ovih mjera – koje su nagovijestile ozbiljnu štetu koja se sastoji od gubitka vrijednosti udjela dioničara banke Carige – kojima je naložen prijenos neprihodonosnih kredita, na način i u opsegu koji su neopravdani, neproporcionalni i protivni načelu jednakog postupanja i drugim načelima.

2.

Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na ESB-ovu neprimjerenom utjecaju i uplitanju u postupke upravljanja Bancom, pri čemu je, za razliku od pravila prava društava i uobičajene dijalektike kolegijalnog upravnog tijela, promicao autokratsko upravljanje izvršnih direktora kako bi osigurao provedbu pogrešno naloženih mjera, što je onemogućilo reagiranje na neprimjerene i štetne prakse upravljanja vodstva i dovelo do slabog položaja Bance.

3.

Treći tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je ESB pridonio utvrđivanju preduvjeta na kojima je on sam utemeljio vlastitu nezakonitu odluku o stavljanju Bance pod posebnu upravu te da je, time i kasnijim postupcima, pridonio nezakonitom povećanju temeljnog kapitala uz isključenje prava prvenstva pri upisu dionica, odobrenom u 2019. godini, što je dovelo do velikog gubitka vrijednosti udjela dioničara.

4.

Četvrti tužbeni razlog, koji se temelji na tome da razlozi za odgovornost ESB-a odgovaraju općoj klauzuli iz članka 340. stavaka 2. i 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te proizlaze i iz nespojivosti, u više pogleda, ESB-ovih postupanja i mjera sa zadaćama svojstvenim njegovim nadzornim funkcijama, također i u vezi s očuvanjem dobrog i razboritog upravljanja bankama, iz povrede načela zaštite vlasništva, proporcionalnosti, dobre uprave, jednakosti, nepristranosti i jednakog postupanja, transparentnosti, dobre vjere i zaštite legitimnih očekivanja, osobito s obzirom na članke 17., 20. i 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, članak 5. stavak 4. UEU-a i članak 16. Uredbe (EU) 1024/2013 Vijeća od 15. listopada 2013. dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL 2013., L 287, str. 63.).

5.

Peti tužbeni razlog, koji se konkretno odnosi na tužitelja Vittorija Malacalza, a koji se temelji na činjenicama i razlozima koji su posebno povezanim s njegovim svojstvom bivšeg direktora i potpredsjednika banke Carige.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/42

Tužba podnesena 11. ožujka 2021. – El Corte Inglés/EUIPO – Rimex Trading (UNK UNIK)

(Predmet T-144/21)

(2021/C 163/54)

Jezik na kojem je tužba podnesena: španjolski

Stranke

Tužitelj: El Corte Inglés, SA (Madrid, Španjolska) (zastupnik: J. L. Rivas Zurdo, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Druga stranka pred žalbenim vijećem: Rimex Trading (Sofija, Bugarska)

Podaci o postupku pred EUIPO-om

Podnositelj prijave spornog žiga: druga stranka pred žalbenim vijećem

Predmetni sporni žig: prijava figurativnog žiga Europske unije UNK UNIK – prijava za registraciju br. 17 940 710

Postupak pred EUIPO-om: postupak povodom prigovora

Pobijana odluka: odluka petog žalbenog vijeća EUIPO-a od 10. prosinca 2020. u predmetu R 2889/2019-5

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

—

poništi pobijanu odluku u dijelu u kojem se njome odbija žalba podnositelja prigovora, potvrđuje odluka Odjela za prigovore o odbijanju prigovora B 3 069 013 i prihvaćanju registracije žiga Europske unije br. 17 940 710 UNK UNIK (figurativnog);

—

naloži stranci ili strankama koje se protive ovoj tužbi snošenje troškova.

Tužbeni razlozi

Povreda članka 8. stavka 1. točke (b) i članka 8. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća.

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/43

Tužba podnesena 12. ožujka 2021. – Gugler France/EUIPO – Gugler (GUGLER)

(Predmet T-147/21)

(2021/C 163/55)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Gugler France (Les Auxons, Francuska) (zastupnik: A. Grolée, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Druga stranka pred žalbenim vijećem: Alexander Gugler (Maxdorf, Njemačka)

Podaci o postupku pred EUIPO-om

Nositelj spornog žiga: druga stranka pred žalbenim vijećem

Predmetni sporni žig: figurativni žig Europske unije GUGLER – žig Europske unije br. 3 324 902

Postupak pred EUIPO-om: postupak proglašavanja žiga ništavim

Pobijana odluka: odluka petog žalbenog vijeća EUIPO-a od 9. prosinca 2020. u predmetu R 893/2020-5

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

—

poništi pobijanu odluku;

—

proglasi ništavim žig Europske unije br. 3 324 902 na temelju članka 51. stavka 1. točke (b) Uredbe Vijeća (EZ) 40/94;

—

naloži EUIPO-u i/ili Alexanderu Gugleru snošenje troškova koje je Gugler France imao u postupcima pred EUIPO-om i Općim sudom.

Tužbeni razlog

—

Povreda članka 51. stavka 1. točke (b) Uredbe Vijeća (EZ) 40/94.

Ispravci

3.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 163/44

Ispravak obavijesti u Službenom listu u predmetu C-518/20

( Službeni list Europske unije C 19od 18. siječnja 2021. )

(2021/C 163/56)

Tekst obavijesti u Službenom listu u predmetu C-518/20, Fraport, zamjenjuje se sljedećim tekstom:

„Zahtjev za prethodnu odluku koji je 16. listopada 2020. uputio Bundesarbeitsgericht (Njemačka) – XP/Fraport AG Frankfurt Airport Services Worldwide

(Predmet C-518/20)

(2021/C 19/24)

Jezik postupka: njemački

Sud koji je uputio zahtjev

Bundesarbeitsgericht

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: XP

Tuženik: Fraport AG Frankfurt Airport Services Worldwide

Prethodna pitanja

1.

Protivi li se članku 7. Direktive 2003/88/EZ (1) i članku 31. stavku 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima tumačenje nacionalnog propisa kao što je članak 7. stavak 3. Bundesurlaubsgesetza (Savezni zakon o odmoru) u skladu s kojim pravo na plaćeni godišnji odmor koje još nije ostvario radnik – čija je radna sposobnost iz zdravstvenih razloga potpuno smanjena tijekom godine za koju je godišnji odmor odobren, ali koji je barem djelomično mogao iskoristiti godišnji odmor tijekom godine za koju je godišnji odmor odobren prije nego što mu se radna sposobnost smanjila – prestaje u slučaju da mu je radna sposobnost neprekinuto i trajno smanjena i 15 mjeseci nakon kraja godine za koju je godišnji odmor odobren, čak i ako poslodavac radniku zapravo nije omogućio da ostvari svoje pravo na godišnji odmor jer ga na to nije odgovarajuće poticao ni uputio?

2.

Ako je odgovor na prvo pitanje potvrdan: je li u tim okolnostima isključen i prestanak tog prava u kasnijem trenutku ako je riječ o trajnoj i potpuno smanjenoj radnoj sposobnosti?”

(1)  Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena (SL 2003., L 299, str. 9.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 5., svezak 2., str. 31.)