30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/1

EUROPSKI PARLAMENT

ZASJEDANJE 2019.–2020.

Dnevne sjednice od 15. do 18. travnja 2019.

Zapisnik sjednice objavljen je u SL C 69, 26.2.2021.

USVOJENI TEKSTOVI

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/2

P8_TA(2019)0422

Kina, posebno položaj vjerskih i etničkih manjina

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Kini, posebno o položaju vjerskih i etničkih manjina (2019/2690(RSP))

(2021/C 158/01)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Kini, posebno one od 26. studenog 2009. o Kini: prava manjina i primjena smrtne kazne (1), od 10. ožujka 2011. o situaciji i kulturnoj baštini u Kašgaru (Ujgurska autonomna regija Xinjiang) (2), od 15. prosinca 2016. o slučajevima tibetanske budističke akademije Larung Gar i Ilhama Tohtija (3), od 12. rujna 2018. o stanju odnosa između EU-a i Kine (4) te od 4. listopada 2018. o masovnom proizvoljnom pritvaranju Ujgura i Kazaha u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu (5),

—	uzimajući u obzir strateško partnerstvo EU-a i Kine pokrenuto 2003. godine i zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 22. lipnja 2016. naslovljenu „Elementi nove strategije EU-a za Kinu” (JOIN(2016)0030),

—	uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja, koje je Vijeće za vanjske poslove usvojilo 24. lipnja 2013.,

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 12. ožujka 2019. naslovljenu „EU-Kina – Strateška perspektiva” (JOIN(2019)0005),

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa 21. sastanka na vrhu EU-a i Kine od 9. travnja 2019.,

—	uzimajući u obzir dijalog EU-a i Kine o ljudskim pravima započet 1995. godine i njegov 37. krug održan 1. i 2. travnja 2019. u Bruxellesu,

—	uzimajući u obzir članak 36. Ustava Narodne Republike Kine, kojim se svim građanima jamči pravo na slobodu vjeroispovijedi, te njegov članak 4. kojim se potvrđuju prava manjinskih narodnosti,

—	uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966., koji je Kina potpisala 1998., ali nije ratificirala,

—	uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

—	uzimajući u obzir zaključna zapažanja UN-ova Odbora za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije u okviru ocjene Kine,

—	uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

budući da se EU u svojem strateškom okviru za ljudska prava i demokraciju obvezuje da će promicati ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava „u svim područjima vanjskog djelovanja EU-a, bez ikakve iznimke” i da će EU „postaviti ljudska prava u središte svojih odnosa sa svim trećim zemljama, uključujući strateške partnere”; budući da bi to trebalo i dalje biti u središtu dugotrajnog odnosa EU-a i Kine, u skladu s obvezom EU-a da štiti te vrijednosti u svojem vanjskom djelovanju te u skladu s izraženim interesom Kine da poštuje međunarodno pravo i standarde u pogledu ljudskih prava u vlastitom razvoju;

budući da je Kina uspjela izbaviti 700 milijuna ljudi iz siromaštva, ali da se stanje ljudskih prava u Kini i dalje pogoršava otkad je vlast u ožujku 2013. preuzeo predsjednik Xi Jinping, a da vlada povećava svoje neprijateljstvo prema mirnom neslaganju, slobodi izražavanja i vjeroispovijedi te vladavini prava; budući da su kineske vlasti zatočile i da kazneno gone stotine boraca za ljudska prava, odvjetnika i novinara;

budući da se novim propisima o vjerskim pitanjima koji su stupili na snagu 1. veljače 2018. još više ograničavaju vjerske skupine i aktivnosti, te ih se prisiljava da se više prilagode partijskoj politici; budući da je vjerska sloboda i sloboda svijesti dosegnula najnižu razinu od početka gospodarskih reformi i otvaranja Kine krajem 70-ih godina 20. stoljeća; budući da je Kina jedna od zemalja s najvećim brojem vjerskih zatvorenika;

budući da se, iako je postignut dogovor između Svete Stolice i kineske vlade u rujnu 2018. o imenovanjima biskupa u Kini, kršćanske vjerske zajednice suočavaju sa sve većom represijom u Kini te su kršćani, kako u tajno uređenim crkvenim prostorijama tako i u crkvama koje je odobrila država, mete uznemiravanja i zadržavanja vjernika, uništenja crkava, pljenidbe vjerskih simbola i represije nad kršćanskim okupljanjima; budući da kineske vlasti u nekim pokrajinama ne dopuštaju da osobe mlađe od 18 godina sudjeluju u vjerskim aktivnostima; budući da je Kina u rujnu 2018. zabranila Zionsku crkvu, najveću domaću kongregaciju u Kini s više od 1 500 sljedbenika;

budući da se situacija u Xinjiangu, gdje živi 10 milijuna muslimanskih Ujgura i etničkih Kazaha, drastično pogoršala jer su stabilnost i kontrola Xinjianga proglašeni najvišim prioritetima kineskih vlasti zbog redovitih terorističkih napada u Xinjiangu ili navodno povezanih s Xinjiangom koje provode Ujguri i zbog strateške lokacije Ujgurske autonomne regije Xinjianga u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”; budući da postoje informacije o tome da se sustav kampova iz Xinjianga proširio na druge dijelove Kine;

budući da je uspostavljen izvansudski program zadržavanja koji obuhvaća „desetke tisuća do više od milijun Ujgura” koji su, prema procjenama Odbora UN-a za iskorjenjivanje rasne diskriminacije, prisiljeni na političko „ponovno obrazovanje”, bez optužnice ili suđenja, na neodređeno vrijeme, te ih se stoga proizvoljno pritvara pod izlikom borbe protiv terorizma i vjerskog ekstremizma; budući da je u pokrajini Xinjiang razrađena politika strogih ograničenja vjerske prakse i korištenja ujgurskog jezika te običaja;

G.	budući da je razvijena sofisticirana mreža invazivnog digitalnog nadzora, uključujući tehnologiju prepoznavanja lica i prikupljanje podataka;

H.	budući da je kineska vlada odbila brojne zahtjeve Radne skupine UN-a za prisilne ili nedobrovoljne nestanke, visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i ostalih mandatara posebnih postupaka UN-a da pošalju neovisne istražitelje u Xinjiang;

I.	budući da se stanje u Tibetu tijekom posljednjih nekoliko godina pogoršalo unatoč gospodarskom rastu i razvoju infrastrukture jer je kineska vlada ograničila cijeli niz ljudskih prava uz izgovor sigurnosti i stabilnosti te neprestano poduzima napade na tibetanski identitet i kulturu;

budući da su mjere nadzora i kontrole u Tibetu tijekom proteklih nekoliko godina u porastu, kao i proizvoljna pritvaranja, slučajevi mučenja i zlostavljanja; budući da je kineska vlada u Tibetu stvorila okružje u kojemu ne postoje ograničenja nadležnosti države, u kojemu prevladava strah, a svaki aspekt javnog i privatnog života strogo se kontrolira i regulira; budući da se u Tibetu svaki oblik nenasilnog neslaganja ili kritike državnih politika u pogledu etničkih ili vjerskih manjina može smatrati težnjom ka odcjepljenju, zbog čega je takvo ponašanje kriminalizirano; budući da je pristup Autonomnoj regiji Tibetu danas ograničeniji nego ikad prije;

budući da se, prema navodima, od 2009. zapalio izuzetno velik broj Tibetanaca, uglavnom redovnika i redovnica, protestirajući tako protiv restriktivnih kineskih mjera u Tibetu, tražeći povratak Dalaj Lame i pozivajući na pravo na vjersku slobodu u prefekturi okruga Aba/Ngaba u pokrajini Sečuan i u drugim dijelovima Tibetske visoravni; budući da nije ostvaren napredak u rješavanju tibetanske krize u posljednjih 10 godina;

duboko je zabrinut zbog sve represivnijih mjera s kojima se suočavaju mnoge vjerske i etničke manjine, posebno Ujguri i Kazasi, Tibetanci i kršćani, pri čemu se dodatno ograničavaju njihova ustavom zajamčena prava na slobodu kulturnog izražavanja i vjeroispovijedi, na slobodu govora i izražavanja te na mirno okupljanje i udruživanje; traži da vlasti poštuju te temeljne slobode;

poziva kinesku vladu da odmah prekine praksu proizvoljnih pritvaranja pripadnika ujgurske i kazaške manjine te Tibetanaca bez ikakve optužnice, suđenja ili osude za kazneno djelo, da zatvori sve kampove i centre za zadržavanje te da odmah i bezuvjetno pusti na slobodu pritvorene osobe;

poziva na hitno puštanje na slobodu proizvoljno pritvorenih osoba, zatvorenika savjesti, uključujući sljedbenike Falun Gonga i na zaustavljanje prisilnih nestanaka te ustraje u tome da svi pojedinci mogu izabrati svojeg pravnog zastupnika, da imaju pristup svojoj obitelji i medicinskoj pomoći te da se vode istrage o njihovim slučajevima;

poziva kinesku vladu da odmah oslobodi: Ujgure, među kojima su Ilham Tohti, Tashpolat Tiyip, Rahile Dawut, Eli Mamut, Hailaite Niyazi, Memetjan Abdulla, Abduhelil Zunun i Abdukerim Abduweli; pojedince koji su progonjeni zbog svojih vjerskih uvjerenja, a među kojima su Zhang Shaojie, Hu Shigen, Wang Yi i Sun Qian; tibetske aktiviste, pisce i vjerske osobe optužene za kaznena djela ili zatvorene zbog izvršavanja svojeg prava na slobodu izražavanja, među kojima su Tashi Wangchuk i Lobsang Dargye;

poziva na hitno puštanje na slobodu švedskog državljanina i izdavača Guia Minhaija te dvojice kanadskih građana Michaela Spavora i Michaela Kovriga;

poziva kinesku vladu da dostavi potpune podatke o osobama nestalima u Xinjiangu njihovim obiteljima;

poziva kineske vlasti da okončaju kampanje protiv kršćanskih zajednica i organizacija te da zaustave uznemiravanje i pritvaranje kršćanskih pastora i svećenika te prisilno rušenje crkava;

poziva kineske vlasti da poštuju jezičnu, kulturnu, vjersku i druge temeljne slobode Tibetanaca te da se suzdrže od politike preseljavanja u korist naroda Han i na štetu Tibetanaca, kao i od prisiljavanja tibetskih nomada da napuste svoj tradicionalni način života;

osuđuje kampanje koje se provode s pomoću pristupa „patriotskog obrazovanja”, uključujući mjere za državno upravljanje tibetanskim budističkim samostanima; zabrinut je zbog kineskoga Kaznenog zakona koji se zloupotrebljava za progon Tibetanaca i budista, čija se vjerska aktivnost izjednačuje sa „separatizmom”; žali zbog činjenice da su se uvjeti za prakticiranje budizma u Tibetu znatno pogoršali nakon tibetanskih prosvjeda u ožujku 2008., a kineska je vlada usvojila masovniji pristup „patriotskog obrazovanja”;

10.

potiče kineske vlasti na provedbu ustavno zajamčenog prava na slobodu vjeroispovijedi za sve kineske građane;

11.

podsjeća na to da je važno da EU i njegove države članice kineskim vlastima na svakoj političkoj razini postavljaju pitanje kršenja ljudskih prava, u skladu s predanošću EU-a cilju da uspostavi snažan, jasan i jedinstven stav u svom pristupu toj zemlji, uključujući godišnji dijalog o ljudskim pravima, strateški dijalog, gospodarski dijalog na visokoj razini i sastanke na vrhu, kao i nadolazeći euroazijski sastanak na vrhu;

12.

ističe da premda EU i Kina u svojoj zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon 21. sastanka na vrhu između EU-a i Kine iznova potvrđuju da su sva ljudska prava univerzalna, nedjeljiva, međuovisna i međusobno povezana, EU treba poticati Kinu da djeluje u skladu s time; žali zbog činjenice što su na sastanku na vrhu EU-a i Kine 9. travnja 2019. hitna pitanja u pogledu ljudskih prava ponovno imala sporednu ulogu; smatra da ako se na sastanku na vrhu EU-a i Kine ne govori odlučno o ljudskim pravima, Vijeće, Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i Komisija trebaju odbiti uvrstiti takvo izražavanje i izdati zasebno priopćenje o toj temi u kojem će se dati suvisla procjena situacije i navesti razlozi zašto nije bilo moguće postići odlučniji dogovor;

13.

poziva države članice EU-a da spriječe aktivnosti kineskih vlasti na području EU-a u vezi s uznemiravanjem pripadnika turkijskih zajednica, Tibetanaca i drugih vjerskih ili etničkih skupina kako bi ih se natjeralo da djeluju kao doušnici, prisililo na povratak u Kinu ili ušutkalo;

14.

poziva kineske vlasti da novinarima i međunarodnim promatračima omoguće besplatan, smislen i neometan pristup pokrajini Xinjiangu i Tibetu, među ostalim i Visokom povjereniku UN-a za ljudska prava te mandatarima posebnih postupaka UN-a; poziva EU i države članice da tijekom sljedeće sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava preuzmu inicijativu za rezoluciju o slanju misije za utvrđivanje činjenica u Xinjiang;

15.

poziva kinesku vladu da zajamči neometano poštovanje prava građana u okviru kineskoga Ustava, posebno u vezi s člankom 4., kojim se jamči zaštita nacionalnih manjina; člankom 35., kojim se štiti sloboda govora, tiska i okupljanja, udruživanja, održavanja povorki i demonstracija; člankom 36., kojim se priznaje pravo na slobodu vjeroispovijedi; te člankom 41., kojim se jamči pravo na kritiziranje i davanje prijedloga u vezi s bilo kojim državnim tijelom ili dužnosnikom;

16.

apelira na Kinu da ratificira Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima;

17.

apelira na Kinu da diplomatima, novinarima i građanima EU-a dopusti nesputan pristup Tibetu u recipročnosti sa slobodnim i otvorenim pristupom cjelovitim teritorijima država članica EU-a kojim se koriste kineski putnici; snažno potiče institucije EU-a da ozbiljno razmotre pitanje pristupa Tibetu u raspravama o sporazumu o pojednostavnjenju viznog režima između EU-a i Kine;

18.

izražava razočaranje zbog toga što nakon 37. kruga dijaloga između EU-a i Kine o ljudskim pravima nisu ostvareni bitni rezultati; nadalje, žali zbog toga što kinesko izaslanstvo 2. travnja nije sudjelovalo u nastavku dijaloga predviđenog za razmjenu gledišta s organizacijama civilnog društva;

19.

potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da intenzivno prate zabrinjavajući razvoj stanja ljudskih prava u Xinjiangu, uključujući povećanu državnu represiju i nadzor, te da u privatnim i javnim okvirima glasno progovore protiv kršenja ljudskih prava u Kini;

20.

poziva Vijeće da razmotri usvajanje ciljanih sankcija protiv dužnosnika odgovornih za represiju u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu;

21.

poziva EU, njegove države članice i međunarodnu zajednicu da zaustave sav izvoz i prijenos tehnologija dobara i usluga koje Kina koristi kako bi proširila i poboljšala svoj internetski nadzor i prediktivno profiliranje; duboko je zabrinut zbog činjenice da Kina takve tehnologije već izvozi u autoritarne države diljem svijeta;

22.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Narodne Republike Kine.

(1) SL C 285 E, 21.10.2010., str. 80.

(2) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 185.

(3) SL C 238, 6.7.2018., str. 108.

(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0343.

(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0377.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/7

P8_TA(2019)0423

Kamerun

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Kamerunu (2019/2691(RSP))

(2021/C 158/02)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir izjavu predsjednika Pododbora Europskog parlamenta za ljudska prava Antonija Panzerija od 7. ožujka 2019. o stanju u Kamerunu,

—	uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 5. ožujka 2019. o pogoršanju političke i sigurnosne situacije u Kamerunu,

—	uzimajući u obzir razne izjave glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o stanju u Kamerunu, a posebno onu od 31. siječnja 2019.,

—	uzimajući u obzir preliminarnu izjavu misije Afričke unije za promatranje predsjedničkih izbora 2018. u Kamerunu od 9. listopada 2018.,

—	uzimajući u obzir izjavu stručnjaka UN-a od 11. prosinca 2018. o gušenju prosvjeda,

—	uzimajući u obzir izjavu Afričke komisije o ljudskim pravima i pravima narodâ od 6. ožujka 2019. o stanju ljudskih prava u Kamerunu,

—	uzimajući u obzir kamerunski zakon za borbu protiv terorizma iz 2014. godine,

—	uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

—	uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

—	uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu AKP-EU („Sporazum iz Cotonoua”),

—	uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz 1981., koju je Kamerun ratificirao,

—	uzimajući u obzir Ustav Republike Kameruna,

—	uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

budući da je Kamerun istovremeno suočen s nekoliko političkih i sigurnosnih izazova, uključujući prijetnje Boko Harama u svojoj najsjevernijoj regiji, prekogranične prijetnje duž svoje istočne granice sa Srednjoafričkom Republikom, kao i internu oružanu separatističku pobunu u svojim regijama na sjeverozapadu i jugozapadu u kojima se govori engleski jezik;

B.	budući da su predsjednički izbori u Kamerunu održani 7. listopada 2018.; budući da su izbori obilježeni navodima o prijevarama i nepravilnostima; budući da je predsjednik Paul Biya na vlasti od 1982. godine; budući da je Ustav Kameruna izmijenjen 2008. kako bi se uklonilo ograničenje mandata;

budući da su pristaše i saveznici oporbenog Pokreta za renesansu Kameruna (MRC), stranke koju vodi Maurice Kamto, organizirali prosvjede u Douali, Yaoundéu, Dshangu, Bafoussamu i Bafangu; budući da su državne sigurnosne snage upotrijebile nerazmjernu silu, uključujući suzavce i gumene metke za gušenje tih prosvjeda;

budući da je oko 200 osoba, uključujući Mauricea Kamtoa i druge oporbene vođe, samovoljno uhićeno u siječnju 2019. i pritvoreno bez izravnog pristupa odvjetniku; budući da kaznena djela za koja su optuženi ti pristaše oporbe i njihov vođa uključuju ustanak, neprijateljstvo protiv domovine, pobunu, uništavanje javnih zgrada i javne imovine, nepoštovanje predsjednika države i okupljanja političke naravi;

E.	budući da je 9. travnja 2019. Žalbeni sud u središnjoj regiji Kameruna potvrdio odluku donesenu u prvom stupnju i odbio osloboditi Mauricea Kamtoa i još šestoricu osoba; budući da se sudski postupak Žalbenog suda odvio bez prisutnosti Mauricea Kamtoa i njegovih odvjetnika;

F.	budući da su kamerunske vlasti poduzele neproporcionalne mjere pokretanjem vojnih suđenja protiv nekih članova oporbe, čime se povećala politička nestabilnost u Kamerunu; budući da bi optuženi u slučaju osude mogli biti suočeni sa smrtnom kaznom;

G.	budući da su kamerunske vlasti opetovano ograničile slobodu izražavanja gašenjem interneta, zlostavljanjem i pritvaranjem novinara, odbijanjem dozvola neovisnim medijima i pooštrenjem političkih napada protiv neovisnog tiska;

H.	budući da tenzije i dalje postoje između kamerunske većinske zajednice koja govori francuski jezik i manjinske zajednice koja govori engleski jezik; budući da se u regijama na sjeverozapadu i jugozapadu Kameruna i dalje uglavnom govori engleski jezik te postoje različiti obrazovni i pravni sustavi;

I.	budući da je krajem 2016. došlo do mirnih štrajkova učitelja i odvjetnika te do mirnih prosvjeda kao rezultat diskriminacije i relativnog zapostavljanja tih regija te nametanja francuskog pravnog sustava i jezika u sudovima i školama u tim regijama;

J.	budući da je nasilje eskaliralo od listopada 2018., a velike operacije koje provode sigurnosne snage često uključuju zlostavljanja i rezultiraju kršenjem ljudskih prava, uključujući protupravna ubojstva, silovanje, nasilje protiv žena i djece i uništenje imovine;

budući da su oružani separatisti izvršili masovne otmice, uključujući otmice učenika i studenata, ciljano ubijali policajce, službenike kaznenog progona i službenike lokalnih tijela, provodili ucjene i tjedne opće štrajkove te bojkotirali i palili obrazovne institucije i bolnice, čime su tisuće mladih ostale bez pristupa obrazovanju, a opće stanovništvo bez pristupa zdravstvenoj skrbi;

budući da se procjenjuje da je zbog te krize interno raseljeno 444 000 osoba, dok ih je dodatnih 32 000 pobjeglo u susjednu Nigeriju; budući da cjelokupna humanitarna kriza s kojom je suočen Kamerun obuhvaća više od 600 000 interno raseljenih osoba, oko 35 000 izbjeglica iz susjednih sukoba i 1,9 milijuna osoba kojima prijeti nesigurnost opskrbe hranom;

M.	budući da je 2018. i 2019. Vlada Kameruna provela hitni plan za humanitarnu pomoć za regije na sjeverozapadu i jugozapadu zemlje u cilju jamčenja prioritetne višedimenzionalne zaštite i pomoći raseljenim osobama i pružanja zdravstvene skrbi osobama zahvaćenima krizom;

budući da su rodno uvjetovano nasilje i progon manjina i dalje ozbiljan problem; budući da se prema kaznenom zakonu Kameruna spolni odnosi između osoba istog spola kažnjavaju kaznom do pet godina zatvora; budući da policija i žandarmerija (vojna policija) i dalje provode uhićenja pripadnika zajednice LGBTQI te ih uznemiravaju;

O.	budući da Boko Haram i dalje ozbiljno krši ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo na krajnjem sjeveru zemlje, što obuhvaća pljačku i uništenje imovine te ubijanje i otmicu civila;

žali zbog slučajeva mučenja, prisilnih nestanaka i izvansudskih pogubljenja koja su počinile sigurnosne službe i naoružani sepraratisti; posebno žali zbog postupanja vladinih snaga u tom nasilju; poziva snage sigurnosti da u provedbi operacija poštuju međunarodno pravo o ljudskim pravima te poziva vladu da bez odgode poduzme korake za okončanje nasilja i nekažnjavanja u zemlji;

osuđuje uporabu prekomjerne sile protiv prosvjednika i političkih protivnika te kršenje slobode tiska, izražavanja i okupljanja; duboko žali zbog uhićenja i pritvaranja Mauricea Kamtoa i ostalih mirnih prosvjednika; poziva kamerunske vlasti da odmah oslobode Mauricea Kamtoa i ostale pritvorenike koji su uhićeni prije ili nakon predsjedničkih izbora 2018. i optuženi iz političkih razloga;

nadalje poziva kamerunsku vladu da prekine sa svim uznemiravanjem i zastrašivanjem političkih aktivista, među ostalim ukidanjem zabrane mirnih političkih okupljanja, prosvjeda i protesta te da poduzme mjere za suzbijanje govora mržnje;

podsjeća da vojni sudovi ni u kojem slučaju ne bi trebali imati nadležnost nad civilnim stanovništvom; podsjeća Kamerun na njegove međunarodne obveze da poštuje pravo na pošteno suđenje za sve građane pred neovisnim sudovima;

podsjeća da od 1997. u Kamerunu nije izvršena nijedna smrtna kazna; napominje da je riječ o važnom koraku na putu te zemlje prema potpunom ukidanju smrtne kazne; ponavlja da je Europska unija apsolutno protiv smrtne kazne te poziva kamerunsku vladu da potvrdi da neće tražiti smrtnu kaznu za političke aktiviste i prosvjednike;

izražava zabrinutost zbog toga što kamerunska vlada ne poziva na odgovornost svoje snage sigurnosti, čime se zaoštrava nasilje i jača kultura nekažnjavanja; poziva na neovisnu i transparentnu istragu o korištenju sile od strane policije i snaga sigurnosti protiv prosvjednika i političkih protivnika te na pošteno suđenje onima koji su za to odgovorni;

apelira na kamerunske vlasti da u skladu s obvezama zemlje u pogledu ljudskih prava donesu sve potrebne mjere kako bi se okončao ciklus nasilja; posebno poziva vladu da organizira uključiv politički dijalog kako bi se našlo mirno i trajno rješenje krize u anglofonim regijama; poziva međunarodnu zajednicu da potiče uključiv nacionalni mirovni dijalog tako što će ponuditi da djeluje kao posrednik;

žali zbog toga što nijedna sukobljena strana nije voljna sudjelovati u mirovnim pregovorima; apelira na Afričku uniju i Ekonomsku zajednicu srednjoafričkih država da se založe za organizaciju takvih pregovora te poziva EU da bude spreman poduprijeti taj proces; smatra da bi, ako ne dođe do napretka, o krizi u Kamerunu trebalo raspravljati Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda; nadalje poziva EU da politički utjecaj u sklopu razvojne pomoći i ostalih bilateralnih programa iskoristi za poboljšanje zaštite ljudskih prava u Kamerunu;

apelira na kamerunsku vladu da izgradi istinsku, reprezentativnu i dinamičnu demokraciju; stoga poziva vladu da sazove sve političke dionike radi sporazumnog preispitivanja izbornog sustava kako bi se osigurao slobodan, transparentan i vjerodostojan izborni postupak; poziva da se to preispitivanje provede prije bilo kakvih daljnjih izbora kako bi se promicao mir i izbjegla kriza nakon izbora; poziva EU da poveća tehničku pomoć kako bi se Kamerunu pomoglo u nastojanjima da ojača svoje izborne postupke i učini ih demokratičnijim;

10.

ponavlja da je dinamično i neovisno civilno društvo ključno za poštovanje ljudskih prava i vladavine prava; izražava zabrinutost zbog zabrane aktivnosti kamerunskog Konzorcija anglofonog civilnog društva; apelira na vladu da ukine zabranu i osigura otvoreni prostor u kojem civilno društvo može djelovati;

11.

izražava zabrinutost zbog toga što se zakon o borbi protiv terorizma iz 2014. zloupotrebljava za ograničavanje temeljnih sloboda; podupire zahtjev stručnjaka UN-a da se zakon revidira kako bi se osiguralo da se ne koristi za ograničavanje slobode izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja;

12.

prima na znanje odluku Sjedinjenih Američkih Država da zbog vjerodostojnih optužbi o teškim kršenjima ljudskih prava koja provode snage sigurnosti smanje vojnu pomoć Kamerunu; poziva Komisiju da s tim u vezi provede procjenu potpore EU-a sigurnosnim službama i da o tome izvijesti Europski parlament; poziva EU i njegove države članice da se pobrinu za to da potpora kamerunskim vlastima ne doprinosi kršenjima ljudskih prava niti da ih olakšava;

13.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Europske komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, Vijeću AKP-a i EU-a, institucijama Afričke unije te vladi i parlamentu Kameruna.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/11

P8_TA(2019)0424

Brunej

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Bruneju (2019/2692(RSP))

(2021/C 158/03)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 3. travnja 2019. o provedbi kaznenog zakona u Bruneju Darussalamu,

—	uzimajući u obzir Smjernice EU-a o smrtnoj kazni, Smjernice EU-a o mučenju i drugim okrutnim, nečovječnim ili ponižavajućim postupcima ili kažnjavanju, Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava i Smjernice EU-a o promicanju i zaštiti svih ljudskih prava pripadnika zajednice LGBTI,

—	uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 1. travnja 2019. u kojoj se Brunej potiče na to da zaustavi stupanje na snagu novog „drakonskog” kaznenog zakona,

—	uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja koju je Brunej potpisao 2015.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

—	uzimajući u obzir Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

—	uzimajući u obzir Deklaraciju ASEAN-a o ljudskim pravima iz 2012.,

—	uzimajući u obzir akcijski plan ASEAN-a i EU-a za razdoblje 2018. – 2022.,

—	uzimajući u obzir politički dijalog ASEAN-a i EU-a o ljudskim pravima koji se održao 29. studenoga 2017.,

—	uzimajući u obzir izjavu zamjenika glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova SAD-a od 2. travnja 2019. o provedbi 2. i 3. faze šerijatskog kaznenog zakona u Bruneju,

—	uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

budući da je Brunej 2014. godine uveo šerijatski kazneni zakon koji je trebao biti proveden u tri faze; budući da je treća faza provedbe stupila na snagu 3. travnja 2019.; budući da u sklopu treće faze na snagu stupaju odredbe koje uključuju usmrćivanje kamenovanjem kao kaznu za sporazumni spolni odnos između partnera istog spola, izvanbračni spolni odnos i pobačaj, kao i amputaciju udova zbog krađe; budući da se u tom zakonu također propisuje smrtna kazna zbog uvrede ili klevete usmjerene protiv proroka Muhameda, koja se primjenjuje i na muslimane i na one koji nisu muslimani; budući da se šerijatski zakon primjenjuje i na muslimane i na one koji nisu muslimani, uključujući strance, kao i na kaznena djela koja su građani ili osobe sa stalnim boravištem u Bruneju počinili izvan zemlje;

B.	budući da se djeci koja su ušla u pubertet i koja su osuđena za predmetna kaznena djela mogu izreći jednake kazne kao i odraslim osobama; budući da neka mlađa djeca mogu biti podvrgnuta bičevanju;

C.	budući da je prije uvođenja šerijatskog kaznenog zakona homoseksualnost u Bruneju bila nezakonita i kažnjiva zatvorskom kaznom u trajanju do 10 godina;

D.	budući da su posljednji izbori u Bruneju održani 1962. godine; budući da sultan obnaša položaje i čelnika države i premijera te ima punu izvršnu vlast;

budući da je posebni izvjestitelj UN-a za mučenje izjavio da je svaki oblik tjelesnog kažnjavanja u suprotnosti sa zabranom mučenja i ostalih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja te da se tjelesno kažnjavanje u okviru međunarodnog prava ne može smatrati zakonitim oblikom sankcija; budući da se neke od kazni koje su sadržane u tom kaznenom zakonu mogu smatrati mučenjem ili okrutnim, neljudskim ili ponižavajućim postupcima koji su zabranjeni Konvencijom protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja čiji je Brunej potpisnik od 2015.;

budući da odredbe šerijatskog kaznenog zakona krše obveze Bruneja na temelju međunarodnog prava o ljudskim pravima, uključujući pravo na život, slobodu od mučenja i drugih oblika zlostavljanja, slobodu izražavanja i vjeroispovijesti te pravo na privatnost; budući da se odredbama tog zakona ljudi diskriminiraju na temelju seksualne orijentacije, da se njima diskriminiraju žene i vjerske manjine u Bruneju i da te odredbe mogu poticati na nasilje;

budući da su Zajednički program Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS (UNAIDS) i Fond Ujedinjenih naroda za stanovništvo (UNFPA) naveli da odredbe brunejskog kaznenog zakona kojima se kriminalizira homoseksualnost i kažnjavaju određeni oblici usluga reproduktivnog zdravlja imaju nerazmjeran utjecaj na žene i pripadnike zajednice LGBTI jer stvaraju prepreke za pristup zdravstvenim informacijama i uslugama, onemogućuju pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima te negativno utječu na javno zdravlje;

budući da se tradicija, religija i kultura u Bruneju koriste kao opravdanje za diskriminaciju žena i pripadnika zajednice LGBTI; budući da se u izvješću o Bruneju, koje je 11. ožujka 2019. objavio Ured visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava, navodi da su u zemlji prisutni duboko ukorijenjeni patrijarhalni stavovi i uporaba diskriminacijskih stereotipa, što se odražava u akademskom i profesionalnom izboru žena te njihovu nejednakom položaju na tržištu rada, kao i u bračnim i obiteljskim odnosima; budući da su ti stereotipi temeljni uzroci nasilja nad ženama;

budući da je Brunej poznat po svojemu multietničkom stanovništvu čiji pripadnici prakticiraju veći broj različitih religija, uključujući islam, kršćanstvo, budizam, hinduizam i razne autohtone religije, i pritom vode miran suživot; budući da se u Ustavu Bruneja priznaje vjerska sloboda te se propisuje da „osobe svih vjeroispovijesti svoju religiju mogu prakticirati u miru i skladu”; budući da je vlada, unatoč Ustavu Bruneja, zabranila propagiranje i podučavanje svih religija osim islama, kao i sve javne proslave Božića;

J.	budući da u Bruneju postoji de facto moratorij na primjenu smrtne kazne, a posljednje je pogubljenje provedeno 1957.; budući da će se, u slučaju da se šerijatski kazneni zakon provede, efektivno ponovno uvesti smrtna kazna; budući da EU osuđuje smrtnu kaznu u svim zemljama i u svim okolnostima;

budući da je donošenje novih zakona izazvalo međunarodno zgražanje i pozive na bojkot hotela koji su u vlasništvu Brunejske investicijske agencije (BIA); budući da je ta agencija dio brunejskog Ministarstva financija i gospodarstva te je vlasnica brojnih ulagačkih projekata diljem svijeta; budući da je BIA navela da njezine ključne vrijednosti obuhvaćaju međusobno poštovanje i pozitivno vrednovanje razlika i raznolikosti;

L.	budući da je Brunej ratificirao samo dvije temeljne međunarodne konvencije UN-a o ljudskim pravima, točnije Konvenciju o pravima djeteta i Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena; budući da će treći ciklus univerzalnog periodičnog pregleda Bruneja započeti 10. svibnja 2019.;

M.	budući da je EU obustavio pregovore o sporazumu o partnerstvu i suradnji s Brunejem;

snažno osuđuje stupanje na snagu nazadnog šerijatskog kaznenog zakona; poziva vlasti Bruneja da taj zakon odmah stave izvan snage i da se pobrinu za to da zakoni Bruneja budu u skladu s međunarodnim pravom i normama te s obvezama te zemlje u okviru međunarodnih instrumenata u području ljudskih prava, među ostalim i u pogledu seksualnih i vjerskih manjina te nevjernika;

ponovno osuđuje smrtnu kaznu; poziva vlasti Bruneja da nastave prakticirati moratorij na smrtnu kaznu kao korak prema njezinu ukidanju;

oštro osuđuje uporabu mučenja te okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka u svim okolnostima; naglašava da odredbe šerijatskog kaznenog zakona krše obveze Bruneja na temelju međunarodnog prava o ljudskim pravima i da se izricanjem kazni u okviru tog zakona krše zabrane mučenja i drugih oblika zlostavljanja koje postoje u okviru običajnog međunarodnog prava;

duboko je zabrinut zbog toga što je, dok mnoge zemlje dekriminaliziraju sporazumno istospolno ponašanje, Brunej nažalost postao sedma zemlja koja sporazumne homoseksualne spolne odnose kažnjava smrtnom kaznom; poziva brunejske vlasti da poštuju međunarodna ljudska prava i dekriminaliziraju homoseksualnost;

poziva vlasti Bruneja da zajamče načelo jednakosti svih građana pred zakonom i poštovanje temeljnih prava svih građana, bez ikakve diskriminacije, među ostalim i diskriminacije na temelju roda, spolne orijentacije, rase ili vjeroispovijesti; izrazito je zabrinut zbog moguće primjene kaznenog prava na djecu; poziva Brunej da ni u kojem slučaju na takvu djecu ne primjenjuje smrtnu kaznu, mučenje ili kaznu zatvora;

poziva vlasti Bruneja da u potpunosti poštuju vjersku slobodu u sultanatu, kako je propisano Ustavom te zemlje, i da dopuste javno obilježavanje svih vjerskih festivala, uključujući i Božić; naglašava da zakonodavstvo u tom području mora biti strogo u skladu s ljudskim pravima;

potiče vlasti Bruneja da potiču politički dijalog s ključnim dionicima iz civilnog društva, organizacijama za ljudska prava, vjerskim ustanovama i poslovnim organizacijama, i u Bruneju i izvan njega, kako bi se poticala i štitila ljudska prava na teritoriju Bruneja; ističe pravo na izražavanje kritičkih ili satiričnih mišljenja kao legitimno ostvarivanje slobode izražavanja koja je sadržana u okviru za međunarodna ljudska prava;

potiče Brunej da ratificira preostale ključne instrumente UN-a u području međunarodnih ljudskih prava, uključujući Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka; poziva vlasti Bruneja da upute trajni poziv predstavnicima svih posebnih postupaka Vijeća UN-a za ljudska prava da posjete zemlju;

poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da u slučaju stvarne provedbe šerijatskog kaznenog zakona razmotri donošenje ograničenih mjera na razini EU-a u vezi s teškim povredama ljudskih prava, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu izdavanja viza;

10.

poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije da kao uvjet za ponovno pokretanje pregovora između EU-a i Bruneja o sporazumu o partnerstvu i suradnji postavi usklađivanje kaznenog zakona s međunarodnim pravom i standardima u pogledu međunarodnih ljudskih prava;

11.

ističe rad boraca za ljudska prava u promicanju i zaštiti prava pripadnika zajednice LGBTI; poziva institucije EU-a da povećaju svoju potporu organizacijama civilnog društva i borcima za ljudska prava u Bruneju;

12.

poziva Delegaciju EU-a u Indoneziji i Bruneju Darussalamu koja je smještena u Jakarti te Delegaciju EU-a pri ASEAN-u i ESVD da pomno prate situaciju i da se s tim u vezi savjetuju s brunejskim vlastima, veleposlanicima i predstavnicima; poziva ESVD da stanje u Bruneju uključi kao točku dnevnog reda u sklopu predstojećeg političkog dijaloga ASEAN-a i EU-a o ljudskim pravima;

13.

potiče države članice da aktivno sudjeluju u nadolazećem univerzalnom periodičkom pregledu koji će se održati od 6. do 17. svibnja 2019. i u sklopu kojeg će se razmatrati poštovanje ljudskih prava u Bruneju;

14.

naglašava da institucije EU-a moraju razmatrati mogućnost stavljanja hotela u vlasništvu Brunejske investicijske agencije na crnu listu dok god je sadašnji kazneni zakon na snazi;

15.

poziva EU i njegove države članice da poštuju međunarodni pravni okvir u pogledu pristupa postupcima azila i humanitarne zaštite za žrtve aktualnoga kaznenog zakona Bruneja;

16.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, vladama država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava, Komisiji UN-a o statusu žena, Tajništvu ASEAN-a, Međuvladinoj komisiji ASEAN-a za ljudska prava, sultanu Bruneja Hassanalu Bolkiahu i vladi Bruneja.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/15

P8_TA(2019)0440

Prijedlozi rezolucija – Pregovori s Vijećem i Komisijom o pravu Europskog parlamenta na istragu: zakonodavni prijedlog

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o pregovorima s Vijećem i Komisijom o zakonodavnom prijedlogu uredbe o pravu Europskog parlamenta na istragu (2019/2536(RSP))

(2021/C 158/04)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prvi stavak članka 14. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—	uzimajući u obzir treći stavak članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Zakonodavnu rezoluciju Europskog parlamenta od 16. travnja 2014. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta o detaljnim odredbama o izvršavanju prava Europskog parlamenta na istragu i o stavljanju izvan snage Odluke 95/167/EZ, Euratom, EZUČ Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (1),

—

uzimajući u obzir odgovarajuće stavke u Preporuci Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (rezolucija odbora PANA; stavci 190.–200.) (2) i u Preporuci Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 4. travnja 2017. nakon istrage mjerenja emisija u automobilskom sektoru (rezolucija odbora EMIS, stavci 76.–94.) (3),

—	uzimajući u obzir odluku svoje Konferencije predsjednika od 18. rujna 2014., u skladu s člankom 229. Poslovnika, da se tijekom novog parlamentarnog saziva nastavi razmatrati navedeni zakonodavni prijedlog uredbe o pravu Europskog parlamenta na istragu,

—	uzimajući u obzir tri radna dokumenta (4) Odbora za ustavna pitanja o tom zakonodavnom prijedlogu,

—

uzimajući u obzir pitanja koja u vezi s tim zakonodavnim prijedlogom zabrinjavaju Vijeće i Komisiju, koja su izražena u pismu od 4. travnja 2014. koje su glavni tajnici Vijeća i Komisije uputili glavnom tajniku Europskog parlamenta i u pismima koja su predsjedniku Odbora za ustavna pitanja uputili prvi predsjednik Komisije 28. travnja 2015., luksemburško predsjedništvo Vijeća 3. rujna 2015., slovačko predsjedništvo Vijeća 13. listopada 2016. i austrijsko predsjedništvo Vijeća 25. listopada 2018.,

—

uzimajući u obzir raspravu održanu na plenarnoj sjednici 13. prosinca 2017., a posebno odgovore estonskog predsjedništva Vijeća i Komisije na pitanja za usmeni odgovor (članak 128. Poslovnika) koja je Danuta Maria Hübner 29. studenog 2017. u ime Odbora za ustavna pitanja uputila Vijeću i Komisiji u vezi s pravom Europskog parlamenta na istragu,

—

uzimajući u obzir raspravu održanu na plenarnoj sjednici 17. travnja 2019. u vezi s pitanjima za usmeni odgovor (članak 128. Poslovnika) koja je Danuta Maria Hübner 22. siječnja 2019. u ime Odbora za ustavna pitanja uputila Vijeću i Komisiji u vezi sa zakonodavnim prijedlogom uredbe o pravu Europskog parlamenta na istragu (5),

—	uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za ustavna pitanja (B8-0238/2019),

—	uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

budući da se već u prvom radnom dokumentu koji je Odbor za ustavna pitanja (AFCO) usvojio 20. siječnja 2015. navodi da „pitanja” koja zabrinjavaju Vijeće i Komisiju „sama po sebi ne bi trebala biti nepremostiva prepreka”, i da je odbor AFCO prepoznao „da postoje alternativna rješenja i fleksibilnije formulacije, kojima bi se okončao zastoj u kojem se nalazi uredba”, predloživši predsjedništvu Vijeća i Komisiji daljnje mjere, prvo s pregovorima na političkoj razini, nakon kojih bi uslijedili tehnički sastanci;

B.	budući da je Vijeće na tu ponudu odgovorilo pokazavši spremnost i predanost suradnji s Parlamentom, ali pod uvjetom da Parlament prvo riješi problematična i temeljna pitanja pravne i institucionalne prirode;

budući da je odbor AFCO usvojio drugi radni dokument kojim se izvjestitelju omogućuje da poduzme daljnje korake u angažmanu s Vijećem i Komisijom kako bi se dogovorio način rješavanja navedenih pitanja; budući da je u skladu s time donesena nova pregovaračka strategija te je 30. lipnja 2016. Vijeću i Komisiji poslan neslužbeni dokument u kojem se, uz političke argumente, iznose moguća rješenja;

budući da su 10. listopada 2016. tri institucije odlučile nastaviti s neformalnom razmjenom mišljenja na razini svojih pravnih službi kako bi se sva pravna i institucionalna pitanja dodatno razjasnila; budući da je time Parlamentu pružena mogućnost da predloži novi tekst uredbe, pri čemu su glavne točke političkog neslaganja ostale otvorene;

budući da, unatoč tome što su dogovoreni pravni aspekti, pravni savjetnici Komisije i Vijeća nisu mogli formalno podržati dokument koji je bio rezultat iznimnog napora pravnih službi triju institucija, što je dovelo do zastoja u pogledu tog važnog predmeta; budući da je, posljedično tomu, 13. prosinca 2017. pod vodstvom odbora AFCO održana rasprava na plenarnoj sjednici u vezi s dvama pitanjima za usmeni odgovor, nakon čega je odbor AFCO 3. svibnja 2018. poslao novi tekst prijedloga uredbe u obliku neslužbenog dokumenta, slijedom sporazuma koji je Ramón Jáuregui Atondo, predsjednik odbora AFCO i izvjestitelj, 10. listopada 2016. postigao sa slovačkim predsjedništvom Vijeća i Komisijom, a u kojem se navodi da je, „kako bi se mogli pokrenuti službeni pregovori, potrebno predstaviti novi tekst prijedloga EP-a”;

budući da je Vijeće 25. listopada 2018. odgovorilo na novi tekst koji se temelji na radu pravnih službi na pravnim aspektima, iskustvu dvaju istražnih odbora (EMIS i PANA) osnovanih tijekom osmog saziva i prijedlogu koji je Parlament usvojio 2014.; budući da je u Vijeće u svojem odgovoru formaliziralo novi popis problematičnih pitanja, zaobilazeći mišljenje vlastite pravne službe, dovelo u pitanje dosadašnji rad i navelo glavne institucionalne probleme za Parlament, koje je teško prevladati; smatra da Vijeće svojim postupcima ne ostavlja nikakav manevarski prostor za pregovore, premda je ideja neslužbenog dokumenta bila da se novim tekstom potaknu pregovori i političke rasprave;

G.	budući da je inherentna karakteristika svih zakonodavnih tijela i temeljni uvjet diobe vlasti u demokratskom društvu dostojnom tog naziva da parlament ima mogućnost pozvati izvršnu vlast na odgovornost osnivanjem istražnih odbora sa stvarnim ovlastima pozivanja svjedoka i zahtijevanja dokumenata;

H.	budući da se sve institucije Europske unije redovito obvezuju na lojalnu suradnju, što nije tako očito u slučaju dotične uredbe;

izražava duboko neslaganje sa stavom Vijeća (i Komisije), koje i dalje, nakon više od četiri godine neformalnih sastanaka, prepiske i razmjene dokumenata, sprečava održavanje formalnog sastanka kako bi se na političkoj razini raspravila moguća rješenja za utvrđene probleme, odbijajući predsjedništvu Vijeća odobriti politički mandat kojim bi se otvorila vrata za sastanke političke naravi radi rješavanja najspornijih pitanja i razmatranja mogućnosti postizanja sporazuma;

poziva svojeg predsjednika da političkim čelnicima skrene pozornost na zabrinutost Parlamenta zbog nepoštovanja načela međuinstitucijske suradnje od strane Vijeća i Komisije;

predlaže da njegov Odbor za pravna pitanja ispita mogućnosti za pokretanje postupka pred Sudom Europske unije u vezi s načelom lojalne suradnje među institucijama (članak 13. stavak 2. UEU-a), a s tim u vezi također bi trebao provjeriti i prijaviti povrede koje je Vijeće počinilo protiv pravnog okvira istražnih odbora osnovanih tijekom ovog saziva (PANA i EMIS);

ističe da se trenutačnom formulacijom članka 226. UFEU-a, kojim se predviđa „posebni zakonodavni postupak” i zahtijeva suglasnost Vijeća i Komisije za donošenje uredbe o pravu Parlamenta na istragu, Vijeće i Komisija ne obvezuju na pregovore, s obzirom na to da su dužni samo dati ili uskratiti suglasnost za prijedlog Parlamenta, a ne pregovarati o njemu u cilju zajedničkog dogovora;

preporučuje da se u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva u okviru zakonodavnog postupka koji proizlazi iz prava na zakonodavnu inicijativu koje je Parlamentu dodijeljeno na temelju Ugovorâ mora uključiti zahtjev za uspostavu zakonodavnog kalendara za relevantne inicijative, slično redovnom zakonodavnom postupku; povrh toga, ističe da se u okviru tog posebnog zakonodavnog postupka moraju poštovati odredbe Međuinstitucijskog sporazuma koje se odnose na obvezu pregovaranja svih triju institucija;

poziva Vijeće i Komisiju da, ako ne mogu dati svoju suglasnost za prijedlog, nastave pregovore s novoizabranim Parlamentom, prihvaćajući napredak ostvaren novim tekstom prijedloga predstavljenim u neslužbenom dokumentu i temeljenim na radu pravnih službi triju institucija; smatra da je taj tekst uređeniji i sistematičniji od onoga koji je usvojen 2014. i da sadrži iste ovlasti za istragu, ali je ažuriran u skladu s iskustvima stečenim proteklih godina i trenutačnom institucijskom situacijom;

poziva političke stranke da se pobrinu za to da u njihovom izbornim programima bude izražena predanost prijedlogu Parlamenta o novoj i ažuriranoj uredbi o njegovu pravu na istragu, i poziva vodeće kandidate da izraze svoju javnu i političku potporu tom pitanju;

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 443, 22.12.2017., str. 39.

(2) SL C 369, 11.10.2018., str. 132.

(3) SL C 298, 23.8.2018., str. 140.

(4) PE544.488v03-00, PE571.670v03-00 i PE630.750v01-00.

(5) O-000003/19 i O-000004/19.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/18

P8_TA(2019)0441

Sveobuhvatni okvir Europske unije za endokrine disruptore

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o sveobuhvatnom okviru EU-a za endokrine disruptore (2019/2683(RSP))

(2021/C 158/05)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. studenoga 2018. (COM(2018)0734) naslovljenu „Prema sveobuhvatnom okviru Europske unije za endokrine disruptore” (dalje u tekstu: „Komunikacija”),

—	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 191. stavak 2.,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1),

—	uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) 2018/605 оd 19. travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 utvrđivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije (2),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (3),

—	uzimajući u obzir Delegiranu uredba Komisije (EU) 2017/2100 оd 4. rujna 2017. o utvrđivanju znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ (5),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (6),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka (7),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (dalje u tekstu: „Uredba o razvrstavanju”) (8),

—	uzimajući u obzir Odluku br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (dalje u tekstu: Sedmi program djelovanja za okoliš), a posebno njezinu točku 54. podtočku (iv) (9),

—	uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja, a posebno cilj br. 3.9 (10),

—	uzimajući u obzir izvješće Programa UN-a za okoliš (UNEP) i Svjetske zdravstvene organizacije naslovljeno „Znanstvene spoznaje o kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije – 2012.” (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o zaštiti javnog zdravlja od endokrinih disruptora (12),

—	uzimajući u obzir studiju od 15. siječnja 2019. naslovljenu „Endokrini disruptori: od znanstvenih dokaza do zaštite ljudskog zdravlja” koju je naručio Resorni odjel Europskog parlamenta za prava građana i ustavna pitanja (13),

—	uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

budući da su u izvješću UNEP-a i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2012. endokrini disruptori proglašeni „svjetskom prijetnjom”, te se u njemu među ostalim navodi visoka incidencija i povećanje učestalosti poremećaja povezanih s endokrinim sustavom u ljudi te su zapaženi učinci na endokrini sustav divljih životinjskih vrsta;

budući da se prema podacima izvješća pojavljuju dokazi o negativnim učincima za reproduktivni sustav (neplodnost, vrste raka, deformacije) zbog izloženosti kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije i da postoji sve više dokaza o učincima tih kemikalija na funkcioniranje štitnjače i mozga, na pretilost, metabolizam te na homeostazu inzulina i glukoze;

C.	budući da više nije sporna činjenica da ta kategorija kemikalija izaziva negativne učinke na zdravlje ljudi i na divlje životinjske vrste tako što utječu na hormonski sustav; budući da nema razloga da se odloži donošenje djelotvornih propisa;

budući da je zaključak najnovije studije Instituta za znanost procjene rizika (Institute for Risk Assessment Sciences) na temu „Troškovi zdravstvene zaštite koji bi mogli biti povezani s kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije” na temelju procjene pet učinaka na zdravlje koji bi mogli biti povezani s endokrinim disruptorima da bi „prema trenutačno dostupnoj literaturi socioekonomsko opterećenje zbog zdravstvenih problema povezanih s endokrinim disruptorima u EU-u moglo biti znatno” te da je u studiji navedeno da se radi o iznosu od 46 do 228 milijardi EUR godišnje (14);

E.	budući da se u izvješću UNEP-a i WHO-a navodi da je poznato ili se sumnja da gotovo 800 tvari može ometati receptore hormona, sintezu hormona ili konverziju hormona. Međutim, samo je mali dio tih kemikalija podvrgnut ispitivanjima tijekom kojih se mogu utvrditi jasni učinci na zdrave organizme;

F.	budući da se u kontekstu predloženog okvira Unije u Komunikaciji navodi da su znanstveni dokazi koji povezuju izloženost endokrinim disruptorima i bolest kod ljudi ili negativne učinke na divlje životinjske vrste od 1999. sve čvršći;

budući da se u Sedmom programu djelovanja za okoliš navodi da kako bi se građani Unije zaštitili od ekoloških pritisaka i rizika za zdravlje i dobrobit, Sedmim programom djelovanja za okoliš jamči se da će se do 2020. sigurnosni problemi povezani s endokrinim disruptorima zaista riješiti u svim relevantnim propisima Unije;

H.	budući da prema Sedmom programu djelovanja za okoliš to posebno iziskuje razvoj Strategije Unije na temelju horizontalnih mjera koje treba poduzeti do 2015. (…) kako bi se izloženost kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije svela na minimum

I.	budući da Komisija još uvijek nije donijela strategiju Unije za netoksični okoliš, niti je poduzela horizontalne mjere do 2015. kako bi se zajamčilo da se izloženost kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije svede na minimum;

J.	budući da je odavno trebalo provesti reviziju Strategije Zajednice za kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije iz 1999.;

K.	budući da su države članice poput Francuske, Švedske, Danske i Belgije u nedostatku revidirane strategije Unije za kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije poduzele korake na nacionalnoj razini kako bi se povećala razina zaštite njihovih građana raznim nacionalnim mjerama;

L.	budući da je svima u interesu da se zajamči efektivan i sveobuhvatan europski pristup kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije kako bi se zajamčila visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša;

budući da su čvrst okvir Unije u pogledu kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije i njegova efektivna provedba ključni kako bi EU doprinijela ispunjenju cilja održivog razvoja 3.9. da znatno smanji broj smrtnih slučajeva i oboljenja uzrokovanih opasnim kemikalijama te onečišćenjem i zagađenjem zraka, vode i tla;

N.	budući da je čvrst okvir Unije u pogledu kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije potreban i za izgradnju temelja za netoksično kružno gospodarstvo, te da se njime potiču industrijske inovacije zamjenom sigurnijim tvarima;

budući da je pozitivno to što se u Komunikaciji prepoznaju štetni učinci kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije na zdravlje ljudi i na okoliš, uključujući učinke smjesa, ističe cilj smanjenja cjelokupne izloženosti i prepoznaje potrebu za horizontalnim pristupom da bi se identificirali endokrini disruptori;

P.	budući da Komunikaciji nedostaje konkretan akcijski plan za smanjenje izloženosti kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije, kao i raspored za buduće djelovanje;

Q.	budući da u ključnim pravnim aktima Unije u osjetljivim područjima i dalje ne postoje konkretne odredbe za kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije (npr. kozmetika, igračke, materijali koji dolaze u kontakt s hranom);

budući da je Komisija najavila provjeru prikladnosti kako bi se procijenilo ostvaruje li se relevantnim zakonodavstvom EU-a u području endokrinih disruptora njegov opći cilj zaštite ljudskog zdravlja i okoliša smanjenjem izloženosti tim tvarima na najmanju moguću mjeru; budući da treba pozdraviti horizontalnu prirodu provjere prikladnosti kao i predanost Komisije da se posebna pozornost usmjeri na zaštitu ugroženih skupina; međutim, budući da se ta provjera trebala provesti odavno, izražava žaljenje da je Komisija odlučila tek sada provesti takvu provjeru; budući da stoga provjera prikladnosti ne bi smjela biti opravdanje za odgađanje donošenja konkretnih zakonodavnih i drugih mjera;

budući da u okviru znanstvenih kriterija izrađenih za utvrđivanje kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije u pesticidima i biocidima ne postoji kategorija kemikalija za koje se sumnja da posjeduju svojstva endokrine disrupcije, stoga oni nisu prikladni za horizontalnu primjenu; budući da to nije u skladu s klasifikacijom tvari koje su kancerogene, mutagene ili toksične za reprodukciju (CMR) prema Uredbi o razvrstavanju i Sedmom programu djelovanja za okoliš; budući da je sposobnost utvrđivanja tvari za koje se sumnja da su kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije izuzetno važna, tim više što se Uredbom o kozmetičkim proizvodima i Direktivom o sigurnosti igračaka ne ograničavaju samo poznate CMR tvari i tvari za koje se pretpostavlja da su CMR (kategorije 1.A i 1.B), već i tvari za koje se sumnja da su kancerogene, mutagene i toksične za reprodukciju (kategorija 2);

T.	budući da u relevantnom zakonodavstvu Unije nedostaje odgovarajućih ispitivanja i zahtjeva u pogledu podataka kako bi se utvrdile kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije;

budući da Komunikacija upućuje na postojanje sve više dokaza o učincima smjesa kad je riječ o kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije (tj. izloženost kombinaciji kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije može izazvati štetne učinke u kombinacijama u kojima pojedinačno nije zamijećen nikakav učinak), ali nije predložila ništa kako bi se razmotrio taj problem;

V.	budući da se prema zaključcima projekta EDC-MixRisk u okviru programa Obzor 2020. aktualnim propisima o umjetnim kemikalijama sustavno podcjenjuju zdravstveni rizici povezani s kombiniranim izloženostima kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije ili takvim potencijalnim kemikalijama (15);

budući da neuspješna provedba Uredbe o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (Uredba REACH) (visok postotak neusklađenih registracijskih dosjea, spore evaluacije zbog nedostataka podataka i nepoduzimanje regulatornih mjera u vezi s tvarima koje su pronađene nakon evaluacije predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš) također dovodi do neuspješnog smanjenja izloženosti poznatim endokrinim disruptorima ili tvarima za koje se sumnja da su endokrini disruptori;

smatra da okvir Unije za kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije kako ga je predložila Komisija u Komunikaciji nije adekvatan za rješavanje problema prijetnje ljudskom zdravlju i okolišu zbog izloženosti kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije te da se njime ne ostvaruje ono što je potrebno u skladu sa Sedmim programom djelovanja za okoliš;

smatra da su kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije kategorija kemikalija koja je jednako problematična kao i tvari koje su klasificirane kao kancerogene, mutagene ili toksične za reprodukciju (CMR tvari), pa bi se s njima trebalo postupati na isti način u zakonodavstvu Unije;

poziva Komisiju da žurno poduzme sve potrebne mjere kako bi se zajamčila visoka razina zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije tako što će se izloženost ljudi i okoliša tim tvarima zaista svesti na minimum;

poziva Komisiju da najkasnije do lipnja 2020. na temelju definicije WHO-a donese horizontalnu definiciju za kemikalije za koje se sumnja da posjeduju svojstva endokrine disrupcije i za kemikalije za koje se pretpostavlja da posjeduju svojstva endokrine disrupcije u skladu s klasifikacijom CMR-ova u Uredbi o razvrstavanju;

poziva Komisiju da se pobrine da horizontalna definicija bude popraćena odgovarajućim smjernicama;

poziva Komisiju da najkasnije do lipnja 2020. podnese zakonodavne prijedloge kako bi se konkretne odredbe o kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije uvrstile u Uredbu (EZ) br. 1223/2009, slično odredbama o CMR tvarima;

poziva Komisiju da najkasnije do lipnja 2020. izradi zakonodavne prijedloge za uvrštavanje konkretnih odredaba o kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije u Direktivu 2009/48/EZ, slično odredbama o CMR tvarima, ali bez ikakve reference na granične vrijednosti za klasifikaciju jer se takve granične vrijednosti ne primjenjuju na kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije;

poziva Komisiju da najkasnije do lipnja 2020. revidira Uredbu (EZ) br. 1935/2004 kako bi se zaista smanjio sadržaj opasnih tvari u njima donošenjem posebnih odredbi za zamjenu upotrebe kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije;

smatra da postoji hitna potreba za ubrzavanjem razvoja i provjere ispitivanja kako bi se ispravno identificirale kemikalije sa svojstvima endokrine disrupcije, uključujući nove metodologije pristupa;

10.

poziva Komisiju da zajamči da se zahtjevi u pogledu podataka stalno ažuriraju u svim relevantnim zakonodavnim aktima kako bi se uzeo u obzir najnoviji tehnički i znanstveni napredak u cilju ispravne identifikacije kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije;

11.

poziva Komisiju da uzme u obzir učinke smjesa i kombinirane izloženosti u cjelokupnom relevantnom zakonodavstvu EU-a;

12.

poziva Europsku agenciju za kemikalije, Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne mjere da bi se zajamčila usklađenost registracijskih dosjea s Uredbom o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (Uredba REACH) do kraja 2019., ubrzala evaluacija tvari i učinkovito proveli finalni zaključci evaluacija tvari u skladu s Uredbom REACH jer je to važan korak prema smanjenju izloženosti endokrinim disruptorima na najmanju moguću mjeru;

13.

poziva Komisiju da osigura odgovarajuće biološko praćenje kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije u populaciji ljudi i životinja te da prati te kemikalije u okolišu, uključujući u vodi za piće;

14.

poziva Komisiju da zajamči da okvir Unije u području kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije učinkovito doprinese Strategiji Unije za netoksičan okoliš te da se donese što prije;

15.

poziva Komisiju da promiče istraživanja u području kemikalija sa svojstvima endokrine disrupcije, posebno u vezi s njihovim epigenetskim i transgeneracijskim učincima, učincima na mikrobiom, novim načinima djelovanja tih kemikalija i karakterizacijom funkcija ovisnima o dozi, kao i u vezi sa sigurnijim alternativama;

16.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2) SL L 101, 20.4.2018., str. 33.

(3) SL L 167, 27.6.2012., str. 1.

(4) SL L 301, 17.11.2017., str. 1.

(5) SL L 338, 13.11.2004., str. 4.

(6) SL L 342, 22.12.2009., str. 59.

(7) SL L 170, 30.6.2009., str. 1.

(8) SL L 353, 31.12.2008., str. 1.

(9) SL L 354, 28.12.2013., str. 171.

(10) https://unstats.un.org/sdgs/METADATA?Text=&Goal=3&Target=3.9

(11) WHO/UNEP, „Znanstvene spoznaje o kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije – 2012.”, Svjetska zdravstvena organizacija, 2013.http://www.who.int/ceh/publications/endocrine/en/http://www.who.int/ceh/publications/endocrine/en/

(12) SL C 36, 29.1.2016., str. 85.

(13) Studija – „Endokrini disruptori: od znanstvenih dokaza do zaštite ljudskog zdravlja”, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel za prava građana i ustavna pitanja, 15. siječnja 2019., dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2019/608866/IPOL_STU(2019)608866_EN.pdf

(14) Rijk, I., van Duursen, M. and van den Berg, M, Health cost that may be associated with Endocrine Disrupting Chemicals – An inventory, evaluation and way forward to assess the potential health impact of EDC-associated health effects in the EU, Institute for Risk Assessment Sciences, Sveučilište u Utrechtu, 2016., dostupno na: https://www.uu.nl/sites/default/files/rijk_et_al_2016_-_report_iras_-_health_cost_associated_with_edcs_3.pdf

(15) https://edcmixrisk.ki.se/wp-content/uploads/sites/34/2019/03/Policy-Brief-EDC-MixRisk-PRINTED-190322.pdf

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/23

P8_TA(2019)0392

Izrada ili izmjena naslova rezolucije podnesene radi zaključenja rasprave (tumačenje članka 149.a, stavka 2. Poslovnika)

Odluka Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o izradi ili izmjeni naslova rezolucije podnesene kako bi se zaključila rasprava (tumačenje članka 149.a, stavka 2. Poslovnika) (2019/2020(REG))

(2021/C 158/06)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir pismo predsjednice Odbora za ustavna pitanja od 3. travnja 2019.,

—	uzimajući u obzir članak 226. Poslovnika,

odlučuje dodati sljedeće tumačenje članku 149. a stavku 2. Poslovnika:

„Sastavljanje amandmana na naslov rezolucije koja je podnesena radi zaključenja rasprave na temelju članaka 123, 128 ili 135, ne predstavlja izmjenu dnevnog reda, pod uvjetom da naslov ostane u okviru predmeta o kojem se raspravlja.”

nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/24

P8_TA(2019)0393

Politička izjava o osnivanju kluba zastupnika (tumačenje članka 32. stavka 5., prvog podstavka, druge alineje Poslovnika)

Odluka Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o političkoj izjavi o osnivanju kluba zastupnika (tumačenje članka 32. stavka 5., prvog podstavka, druge alineje Poslovnika) (2019/2019(REG))

(2021/C 158/07)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir pismo predsjednice Odbora za ustavna pitanja od 3. travnja 2019.,

—	uzimajući u obzir članak 226. Poslovnika,

odlučuje dodati sljedeće tumačenje članku 32., stavku 5., prvom podstavku, drugoj alineji Poslovnika:

„U političkoj izjavi kluba zastupnika utvrđuju se vrijednosti za koje se klub zastupnika zalaže i glavni politički ciljevi koje njegovi članovi namjeravaju zajedno ostvarivati u okviru obnašanja svojega mandata. U izjavi se opisuje zajednička politička orijentacija kluba zastupnika, na konkretan, karakterističan i autentičan način.”

nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/25

P8_TA(2019)0359

Statistika Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti (COM(2018)0307 – C8-0182/2018 – 2018/0154(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/08)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0307),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0182/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0395/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima

P8_TC1-COD(2018)0154

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)	Uredbom (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (2) uspostavlja se zajednički i usporediv pravni okvir za europsku statistiku o migracijama i međunarodnoj zaštiti.

(2)

Kako bi se odgovorilo na nove potrebe Unije u pogledu statistike o azilu migracijama i upravljanju migracijama međunarodnoj zaštiti i budući da se značajke migracija migracijskih kretanja brzo mijenjaju, potreban je okvir koji bi omogućio brz odgovor na promjene u potrebama povezanima sa statistikom o azilu migracijama i upravljanju migracijama međunarodnoj zaštiti . [Am. 1]

(2a)

Zbog stalnih promjena i različite prirode aktualnih migracijskih tokova potrebni su sveobuhvatni i usporedivi statistički podaci razvrstani po rodu o populaciji migranata kako bi se razumjela stvarna situacija, utvrdile slabosti i nejednakosti te kako bi se tvorcima politika omogućili pouzdani podaci i informacije za razvoj budućih javnih politika. [Am. 2]

(3)	Kako bi se Unija poduprla u učinkovitom odgovoru na izazove migracija i u razvoju rodno osjetljivih politika i politika koje se temelje na ljudskim pravima , potrebni su podaci o azilu migracijama i upravljanju migracijama međunarodnoj zaštiti za razdoblja kraća od jedne godine. [Am. 3]

(4)	Statistika o azilu migracijama i upravljanju migracijama međunarodnoj zaštiti ključna je za analizu, utvrđivanje i evaluaciju čitavog niza politika, posebno u pogledu odgovora na dolazak osoba koje traže zaštitu u Europi , u cilju pronalaska najboljih rješenja . [Am. 4]

(4a)

Statistika o migracijama i međunarodnoj zaštiti od ključne je važnosti kako bismo imali pregled svih migracijskih kretanja u Uniji i kako bi države članice mogle ispravno primjenjivati zakonodavstvo Unije uz poštovanje temeljnih prava, kako su navedena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i u Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. [Am. 5]

(4b)	Rodno uvjetovani progon predstavlja razlog za traženje i odobravanje međunarodne zaštite. Statistička tijela država članica i Unije trebala bi prikupljati statističke podatke o zahtjevima za međunarodnu zaštitu na temelju razloga povezanih s rodom, uključujući rodno uvjetovano nasilje. [Am. 6]

(5)	Radi osiguranja kvalitete, a posebno mogućnosti usporedbe podataka koje dostavljaju države članice te kako bi se na razini Unije mogli izraditi pouzdani pregledi, upotrijebljeni podaci trebali bi se temeljiti na istim konceptima i odnositi se na isti referentni datum ili razdoblje.

(6)	Dostavljeni podaci o azilu migracijama i upravljanju migracijama međunarodnoj zaštiti trebali bi biti dosljedni s relevantnim informacijama prikupljenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 862/2007.

(7)

Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3) pruža referentni okvir za europsku statistiku o migracijama i međunarodnoj zaštiti. Njome se posebno iziskuje usklađenost s načelima profesionalne neovisnosti, nepristranosti, objektivnosti, pouzdanosti, statističke povjerljivosti i troškovne učinkovitosti.

(8)

Pri razvoju, proizvodnji i diseminaciji europske statistike nacionalna i europska tijela za statistiku, te, kada je to primjenjivo, druga relevantna nacionalna i regionalna tijela, trebala bi uzeti u obzir načela određena Kodeksom prakse europske statistike, kako ga je 28. rujna 2011. preispitao i ažurirao Odbor za europski statistički sustav.

(9)

Budući da cilj ove Uredbe, odnosno reviziju i dopunu postojećih zajedničkih pravila za prikupljanje i izradu europske statistike o migracijama i međunarodnoj zaštiti, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, nego se radi usklađenosti i usporedivosti može bolje postići na razini Unije, Unija može donositi odgovarajuće mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(9a)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 862/2007, trebalo bi dodijeliti dostatna financijska sredstva za prikupljanje, analizu i širenje visokokvalitetnih nacionalnih statističkih podataka i statističkih podataka Unije o migracijama i međunarodnoj zaštiti, posebno podupiranjem djelovanja u tom pogledu, u skladu s Uredbom (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4) . [Am. 7]

(10)	Ovom se Uredbom jamči pravo na poštovanje osobnog i obiteljskog života i na zaštitu osobnih podataka , na nediskriminaciju i rodnu ravnopravnost kako je određeno člancima 7., i 8 ., 21. i 23 . Povelje i u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (5). [Am. 8]

(10a)

Prikupljanjem podataka razvrstanih po rodu trebalo bi se omogućiti utvrđivanje i analiza posebnih slabosti i sposobnosti žena i muškaraca te otkrivanje razlika i nejednakosti. Zahvaljujući rodno osjetljivim podacima o migraciji mogla bi se promicati veća ravnopravnost i ponuditi prilike skupinama u nepovoljnom položaju. U statistikama o migraciji u obzir bi se trebale uzeti varijable kao što su rodni identitet i seksualna orijentacija kako bi se prikupili podaci o iskustvima pripadnika zajednice LGBTQI+ te o nejednakostima u postupcima migracije i azila. [Am. 9]

(11)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe (EZ) br. 862/2007 , provedbene ovlasti u pogledu određivanja razvrstavanja utvrđivanja pravila o odgovarajućim obrascima za dostavu podataka trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6). [Am. 10]

(11a)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 862/2007 prilagodila tehnološkom i ekonomskom razvoju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu izmjene Uredbe (EZ) br. 862/2007 radi ažuriranja određenih definicija i njezina dopunjavanja kako bi se definiralo grupiranje podataka i njihovo dodatno raščlanjivanje te propisala pravila o standardima točnosti i kvalitete. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (7) Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata. [Am. 11]

(11b)

Učinkovito praćenje primjene Uredbe (EZ) br. 862/2007 zahtijeva njezino ocjenjivanje u redovitim vremenskim razmacima. Komisija bi trebala temeljito ocijeniti statističke podatke prikupljene u skladu s Uredbom (EZ) br. 862/2007, kao i njihovu kvalitetu i pravodobno pružanje za potrebe podnošenja izvješća Europskom parlamentu i Vijeću. Treba održavati blisku suradnju sa svim dionicima koji sudjeluju u prikupljanju podataka o azilu, uključujući agencije Ujedinjenih naroda i ostale relevantne međunarodne i nevladine organizacije. [Am. 12]

(12)	Uredbu (EZ) br. 862/2007 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(13)	Provedeno je savjetovanje s Odborom za Europski statistički sustav,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 862/2007 mijenja se kako slijedi:

-1.

u stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)	upravnim i sudskim postupcima i procesima u državama članicama koji se odnose na imigraciju, izdavanje boravišne dozvole, državljanstvo, azil i druge oblike međunarodne zaštite, nezakonit ulazak i boravak te na vraćanje.”; [Am. 13]

-1.a

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. točka (j) zamjenjuje se sljedećim:

„(j)	„zahtjev za međunarodnu zaštitu” znači zahtjev za međunarodnu zaštitu kako je definirano u članku 2. točki (h) Direktive 2011 / 95 / EU Europskog parlamenta i Vijeća (8) ;”; [Am. 14]

(b)

u stavku 1. točka (k) zamjenjuje se sljedećim:

„(k)	„status izbjeglice” znači status izbjeglice kako je definiran člankom 2. točkom (e) Direktive 2011 / 95 / EU;”; [Am. 15]

(c)

u stavku 1. točka (l) zamjenjuje se sljedećim:

„(l)	„supsidijarni status zaštite” znači supsidijarni status zaštite kako je definiran člankom 2. točkom (g) Direktive 2011/95/EU;”; [Am. 16]

(d)

u stavku 1. točka (m) zamjenjuje se sljedećim:

„(m)	„članovi obitelji” su članovi obitelji kako su definirani člankom 2. točkom (g) Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9) ;”; [Am. 17]

(e)

u stavku 1. točka (o) zamjenjuje se sljedećim:

„(o)	„maloljetnik bez pratnje” znači maloljetnik bez pratnje kako je definiran člankom 2. točkom (l) Direktive 2011/95/EU;”; [Am. 18]

(f)

u stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(p)	„vanjske granice” znači vanjske granice kako su definirane člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća (10) ;”; [Am. 19]

(g)

u stavku 1. točka (q) zamjenjuje se sljedećim:

„(q)

„državljani trećih zemalja kojima je odbijen ulazak” znači državljani trećih zemalja kojima je na vanjskoj granici ulazak odbijen zato što ne udovoljavaju svim uvjetima za ulazak propisanim člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/399 i nisu obuhvaćeni kategorijama osoba iz članka 6. stavka 5. te Uredbe;”; [Am. 20]

(h)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(sa)

„udaljavanje” znači udaljavanje kako je utvrđeno u članku 3. stavku 5. Direktive 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) ;”; [Am. 21]

(i)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(sb)

„dobrovoljni odlazak” znači dobrovoljni odlazak kako je definiran u članku 3. stavku 8. Direktive 2008/115/EZ;”; [Am. 22]

(j)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(sc)

„potpomognuto dobrovoljno vraćanje” znači dobrovoljni odlazak kako je definiran u članku 3. stavku 8. Direktive 2008/115/EZ uz logističku, financijsku ili drugu materijalnu pomoć.”; [Am. 23]

(k)	stavak 3. briše se. [Am. 24]

-1.b

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Statistika o međunarodnim migracijama, stanovništvu s uobičajenim boravištem i stjecanju državljanstva

1. Države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju statističke podatke o broju:

(a)

imigranata na državnom području države članice, razvrstanih kako slijedi:

i.	u skupine državljanstava prema dobi i rodu;

ii.	u skupine zemalja rođenja prema dobi i rodu;

iii.	u skupine prema prethodnom uobičajenom boravištu prema dobi i rodu;

(b)

emigranata s državnog područja države članice, razvrstanih kako slijedi:

i.	u skupine prema državljanstvu;

ii.	prema dobi;

iii.	prema rodu;

iv.	u skupine zemalja sljedećeg uobičajenog boravišta;

(c)

osoba koje imaju uobičajeno boravište u državi članici na kraju referentnog razdoblja, razvrstanih kako slijedi:

i.	u skupine državljanstava prema dobi i rodu;

ii.	u skupine zemalja rođenja prema dobi i rodu;

(d)

osoba koje imaju uobičajeno boravište na državnom području države članice i koje su tijekom referentne godine dobile državljanstvo zemlje članice ili su prethodno imale državljanstvo druge države članice ili treće zemlje, ili koje su prije toga bile osobe bez državljanstva, razvrstanih prema dobi i rodu, prema prethodnom državljanstvu tih osoba i prema tome je li osoba prethodno bila bez državljanstva;

(da)	osoba koje imaju uobičajeno boravište na državnom području države članice i koje su tijekom referentne godine dobile dozvolu za dugotrajni boravak, razvrstanih prema dobi i rodu.

2. Statistika iz stavka 1. odnosi se na referentna razdoblja od jedne kalendarske godine i dostavlja se Komisiji (Eurostatu) u roku 12 mjeseci nakon završetka referentne godine. Prva je referentna godina 2020.”; [Am. 25]

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(-a)

u stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)	zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji su povučeni tijekom referentnog razdoblja, razvrstanih prema vrsti povlačenja;”; [Am. 26]

(a)

u stavku 1. dodaju se sljedeće točke:

„(d)	osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su u takav zahtjev bile uključene kao član obitelji tijekom referentnog razdoblja i koje se prvi put prijavljuju za međunarodnu zaštitu;

(da)	osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su bile uključene u takav zahtjev kao član obitelji te je njihov zahtjev obrađen u okviru ubrzanog postupka iz članka 31. stavka 8. Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća (12) ; [Am. 27]

(db)	osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su bile uključene u takav zahtjev kao član obitelji te je njihov zahtjev obrađen tijekom referentnog razdoblja u okviru postupaka na granici iz članka 43. Direktive 2013/32/EU; [Am. 28]

(dc)	osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su bile uključene u takav zahtjev kao član obitelji tijekom referentnog razdoblja i koje su izuzete iz ubrzanog postupka ili postupka na granici u skladu s člankom 24. stavkom 3. i člankom 25. stavkom 6. Direktive 2013/32/EU; [Am. 29]

(dd)	osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu bez da su registrirane u Eurodacu kako se navodi u članku 14. Uredbe (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13) ; [Am. 30]

(de)	osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su u takav zahtjev bile uključene kao član obitelji tijekom referentnog razdoblja i koje mogu predočiti pisane dokaze kojima se može pridonijeti utvrđivanju njihova identiteta; [Am. 31]

(df)	osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu kako se navodi u članku 40. Direktive 2013/32/EU ili su u takav zahtjev bile uključene kao član obitelji tijekom referentnog razdoblja; [Am. 32]

(dg)

osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su bile uključene u takav zahtjev kao član obitelji tijekom referentnog razdoblja i koje su na kraju tog razdoblja zadržane u skladu s Direktivom 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća (14) , razvrstanih prema mjesecu u kojem su zadržane i razlozima zadržavanja; [Am. 33]

(dh)	osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su bile uključene u takav zahtjev kao član obitelji i koje su tijekom referentnog razdoblja bile predmet upravne ili sudske odluke ili akta kojim se nalaže njihovo zadržavanje u skladu s Direktivom 2013/33/EU; [Am. 34]

(di)

osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su bile uključene u takav zahtjev kao član obitelji i koje su tijekom referentnog razdoblja bile predmet upravne ili sudske odluke ili akta kojim se nalaže alternativno rješenje zadržavanju u skladu s Direktivom 2013/33/EU, razvrstanih prema vrsti alternativnog rješenja kako slijedi:

i.	izvješćivanje;

ii.	davanje financijskog jamstva;

iii.	obveza boravka na određenome mjestu;

iv.	ili druga vrsta alternativnog rješenja zadržavanju; [Am. 35]

(dj)

osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su bile uključene u takav zahtjev kao član obitelji tijekom referentnog razdoblja i koje su bile predmet upravne ili sudske odluke ili akta kojima se na kraju referentnog razdoblja nalaže alternativno rješenje zadržavanju u skladu s Direktivom 2013/33/EU, razvrstanih prema mjesecu u kojem je protiv takvih osoba izdana upravna ili sudska odluka ili akt, te dalje razvrstanih prema vrsti alternativnog rješenja kako slijedi:

i.	izvješćivanje;

ii.	davanje financijskog jamstva;

iii.	obveza boravka na određenome mjestu;

iv.	ili druga vrsta alternativnog rješenja zadržavanju; [Am. 36]

(dk)	osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu i za koje je proveden postupak procjene dobi tijekom referentnog razdoblja; [Am. 37]

(dl)

odluka o procjenama dobi podnositelja zahtjeva, razvrstanih kako slijedi:

i.	procjene u kojima se zaključuje da je podnositelj zahtjeva maloljetna osoba;

ii.	procjene u kojima se zaključuje da je podnositelj zahtjeva odrasla osoba;

iii.	nejasne procjene ili procjene od kojih se odustalo; [Am. 38]

(dm)

osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su bile uključene u takav zahtjev kao član obitelji i za koje je tijekom referentnog razdoblja utvrđeno da su im potrebna posebna postupovna jamstva u skladu s člankom 24. Direktive 2013/32/EU ili da su podnositelji zahtjeva s posebnim potrebama u vezi s prihvatom u smislu članka 2. točke (k) Direktive 2013/33/EU; [Am. 39]

(dn)

osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su bile uključene u takav zahtjev kao član obitelji i koje su tijekom referentnog razdoblja besplatno primale pravne informacije u skladu s člankom 20. Direktive 2013/32/EU, razvrstanih po prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima; [Am. 40]

(do)

osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ili su bile uključene u takav zahtjev kao član obitelji i koje su na kraju referentnog razdoblja imale korist od materijalnih uvjeta prihvata koji podnositeljima zahtjeva osiguravaju prikladni životni standard, u skladu s člankom 17. Direktive 2013/33/EU; [Am. 41]

(dp)	osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu kao maloljetnici bez pratnje kojima je tijekom referentnog razdoblja imenovan zastupnik u skladu s člankom 25. Direktive 2013/32/EU; [Am. 42]

(dq)	osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu i kojima je priznat status maloljetnika bez pratnje te kojima je tijekom referentnog razdoblja odobren pristup obrazovnom sustavu u skladu s člankom 14. Direktive 2013/33/EU; [Am. 43]

(dr)	osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu i kojima je priznat status maloljetnika bez pratnje, a koje su bile zadržane tijekom referentnog razdoblja prema članku 31. Direktive 2011/95/EU, razvrstanih prema razlozima zadržavanja; [Am. 44]

(ds)	prosječnom broju maloljetnika bez pratnje po skrbniku tijekom referentnog razdoblja.”; [Am. 45]

(b)

u stavku 1. posljednji podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ta se statistika razvrstava prema dobi i spolu rodu , prema državljanstvu tih osoba te prema maloljetnicima bez pratnje. Odnosi se na referentna razdoblja od jednog kalendarskog mjeseca i dostavlja Komisiji (Eurostatu) u roku od dva mjeseca od završetka referentnog mjeseca. Prvi referentni mjesec je siječanj 2020.”; [Am. 46]

(ba)

u stavku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

osoba obuhvaćenih prvostupanjskim odlukama upravnih ili sudskih tijela tijekom referentnog razdoblja kojima se odbacuju zahtjevi za međunarodnu zaštitu, razvrstanih kako slijedi:

i.	odluke u kojima je utvrđeno da su zahtjevi nedopušteni, dalje razvrstane prema razlogu nedopuštenosti;

ii.	odluke u kojima se odbacuju zahtjevi kao neutemeljeni;

iii.	odluke u kojima se odbacuju zahtjevi kao očigledno neutemeljeni u redovnom postupku, dalje razvrstane prema razlogu odbacivanja;

iv.	odluke u kojima se odbacuju zahtjevi kao očigledno neutemeljeni u ubrzanom postupku, dalje razvrstane prema razlogu ubrzavanja i razlogu odbacivanja;

v.	odluke u kojima se odbacuju zahtjevi iz razloga što podnositelj ili podnositeljica zahtjeva ima pravo na zaštitu u svojoj zemlji podrijetla u skladu s člankom 8. Direktive 2011/95/EU;”; [Am. 47]

(bb)

u stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

osoba obuhvaćenih prvostupanjskim odlukama koje su tijekom referentnog razdoblja donijela upravna ili sudska tijela i kojima se odobrava, opoziva, ukida ili odbija produljenje statusa izbjeglice na temelju prestanka, isključenja ili na temelju drugih razloga; odluke o prestanku ili isključenju razvrstavaju se dodatno prema posebnom razlogu na kojem se temelji prestanak ili isključenje;”; [Am. 48]

(bc)

u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

osoba obuhvaćenih prvostupanjskim odlukama koje su tijekom referentnog razdoblja donijela upravna ili sudska tijela i kojima se odobrava, opoziva, ukida ili odbija produljenje statusa supsidijarne zaštite na temelju prestanka, isključenja ili na temelju drugih razloga; odluke o prestanku ili isključenju razvrstavaju se dodatno prema posebnom razlogu na kojem se temelji prestanak ili isključenje;”; [Am. 49]

(bd)

u stavku 2. dodaje se sljedeća točka:

„(ea)

osoba obuhvaćenih prvostupanjskim odlukama kojima se ograničavaju ili ukidaju materijalni uvjeti prihvata, a koje donose upravna ili sudska tijela tijekom referentnog razdoblja, razvrstanih prema vrsti odluke, trajanju ograničenja ili ukidanja i prema razlogu.”; [Am. 50]

(c)

u stavku 2. posljednji podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ta se statistika razvrstava prema dobi i spolu rodu , prema državljanstvu tih osoba te prema maloljetnicima bez pratnje. Odnosi se na referentna razdoblja od tri kalendarska mjeseca i dostavlja Komisiji (Eurostatu) u roku od dva mjeseca od završetka referentnog razdoblja. Prvo referentno razdoblje je siječanj – ožujak 2020.

Ove se statistike nadalje razvrstavaju prema odlukama koje su donesene nakon osobnog intervjua i prema odlukama koje su donesene bez osobnog intervjua. Statistike o odlukama koje su donesene nakon osobnog intervjua nadalje se razvrstavaju prema osobnim intervjuima u kojima je podnositelj zahtjeva primio usluge tumača i prema osobnim intervjuima u kojima podnositelj zahtjeva nije primio usluge tumača.”; [Am. 51]

(d)	u stavku 3. točka (a) briše se;

(da)

u stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

osoba obuhvaćenih konačnim odlukama upravnih ili sudskih tijela kojima se odbacuju zahtjevi za međunarodnu zaštitu u žalbenom postupku ili revizijom tijekom referentnog razdoblja, razvrstanih kako slijedi:

i.	odluke u kojima je utvrđeno da su zahtjevi nedopušteni, dalje razvrstane prema razlogu nedopuštenosti;

ii.	odluke u kojima se odbacuju zahtjevi kao neutemeljeni;

iii.	odluke u kojima se odbacuju zahtjevi kao očigledno neutemeljeni u redovnom postupku, dalje razvrstane prema razlogu odbacivanja;

iv.	odluke u kojima se odbacuju zahtjevi kao očigledno neutemeljeni u ubrzanom postupku, dalje razvrstane prema razlogu ubrzavanja i razlogu odbacivanja;

v.	odluke u kojima se odbacuju zahtjevi iz razloga što podnositelj ili podnositeljica zahtjeva ima pravo na zaštitu u svojoj zemlji podrijetla u skladu s člankom 8. Direktive 2011/95/EU;”; [Am. 52]

(db)

u stavku 3. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

osoba obuhvaćenih konačnim odlukama koje su tijekom referentnog razdoblja donijela upravna ili sudska tijela i kojima se odobrava, opoziva, ukida ili odbija produljenje statusa izbjeglice na temelju prestanka, isključenja ili na temelju drugih razloga; odluke o prestanku ili isključenju razvrstavaju se dodatno prema posebnom razlogu na kojem se temelji prestanak ili isključenje;”; [Am. 53]

(dc)

u stavku 3. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

osoba obuhvaćenih konačnim odlukama koje su tijekom referentnog razdoblja donijela upravna ili sudska tijela i kojima se odobrava, opoziva, ukida ili odbija produljenje statusa supsidijarne zaštite na temelju prestanka, isključenja ili na temelju drugih razloga; odluke o prestanku ili isključenju razvrstavaju se dodatno prema posebnom razlogu na kojem se temelji prestanak ili isključenje;”; [Am. 54]

(dd)

u stavku 3. dodaje se sljedeća točka:

„(ga)

osoba obuhvaćenih konačnim odlukama kojima se ograničavaju ili ukidaju materijalni uvjeti prihvata, a koje donose upravna ili sudska tijela tijekom referentnog razdoblja, razvrstanih prema vrsti odluke, trajanju ograničenja ili ukidanja i prema razlogu.”; [Am. 55]

(e)

u stavku 3. posljednji podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Statistika pod točkama (b), (c), (d), (e), (f) i (g) razvrstava se prema dobi i spolu rodu , prema državljanstvu tih osoba te prema maloljetnicima bez pratnje. Uz to, statistika pod točkom (g) razvrstava se prema zemlji boravišta i prema vrsti odluke o azilu. Odnosi se na referentna razdoblja od jedne kalendarske godine i dostavlja Komisiji (Eurostatu) u roku od tri mjeseca od završetka referentne godine. Prva referentna godina je 2020.”; [Am. 56]

(ea)	umeće se sljedeći stavak: „3.a Države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju statističke podatke o trajanju žalbi, u kalendarskim danima, od trenutka podnošenja žalbe do trenutka donošenja prvostupanjske odluke o žalbi.”; [Am. 57]

(f)

u stavku 4. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)	broj transfera koji su posljedica odluka iz točaka (c) i (h);”;

(g)

u stavku 4. dodaju se sljedeće točke:

„(f)	broj zahtjeva za ponovno razmatranje za ponovni prihvat i zbrinjavanje tražitelja azila;

(g)	odredbe na kojima se temelje zahtjevi iz točke (f);

(h)	odluke donesene u vezi sa zahtjevima iz točke (f).”;

(h)

u stavku 4. posljednji podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„ Ta se statistika razvrstava prema dobi i rodu, prema državljanstvu tih osoba te prema maloljetnicima bez pratnje. Ta se statistika odnosi na referentna razdoblja od jedne kalendarske godine jednog kalendarskog mjeseca i dostavlja Komisiji (Eurostatu) u roku od tri mjeseca od završetka referentne godine. Prva referentna godina Prvo referentno razdoblje je siječanj 2020.”; [Am. 58]

(ha)	dodaje se sljedeći stavak: „4.a Statistički podaci iz stavaka od 1. do 4. razvrstavaju se prema mjesecu podnošenja zahtjeva.”; [Am. 59]

1.a

članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim:

(b)

u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	državljana trećih zemalja kojima je odbijen ulazak na državno područje države članice na vanjskoj granici, razvrstanih prema dobi, rodu i državljanstvu;”; [Am. 61]

(c)

u stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)	državljana trećih zemalja za koje je utvrđeno da nezakonito borave na državnom području države članice u skladu s nacionalnim zakonima o imigraciji.”; [Am. 62]

(d)	u stavku 1. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Statistika iz točke (b) razvrstava se prema dobi, rodu i državljanstvu tih osoba te prema razlozima za njihovo uhićenje i mjestu uhićenja.”; [Am. 63]

članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju statistiku o:

(-a)	broju zahtjeva za prvu boravišnu dozvolu koje su podnijeli državljani trećih zemalja, razvrstanih prema državljanstvu, prema razlogu zahtjeva za izdavanje dozvole, prema dobi i rodu; [Am. 64]

(-aa)

broju odbačenih zahtjeva za prvu boravišnu dozvolu koje su podnijeli državljani trećih zemalja, razvrstanih prema državljanstvu, prema razlogu zahtjeva za izdavanje dozvole, prema dobi i rodu; [Am. 65]

(-ab)

broju zahtjeva za boravišnu dozvolu kojom se mijenja imigracijski status ili razlog za boravak koji su odbijeni tijekom referentnog razdoblja, razvrstanih prema državljanstvu, razlogu odbijanja dozvole, dobi i rodu; [Am. 66]

(a)

broju boravišnih dozvola izdanih osobama koje su državljani trećih zemalja, razvrstanih kako slijedi:

i.	dozvole izdane tijekom referentnog razdoblja kojima se osobi izdaje boravišna dozvola prvi put, razvrstane prema državljanstvu, prema razlogu zbog kojeg se izdaje dozvola, prema roku valjanosti dozvole, prema dobi i prema spolu rodu ; [Am. 67]

ii.	dozvole izdane tijekom referentnog razdoblja i odobrene pri promjeni imigracijskog statusa osobe ili razloga boravka, razvrstane prema državljanstvu, prema razlogu izdavanja dozvole, prema roku valjanosti dozvole, prema dobi i prema spolu rodu ; [Am. 68]

iii.	valjane dozvole na kraju referentnog razdoblja (broj izdanih, neukinutih i neisteklih dozvola), razvrstane prema državljanstvu, prema razlogu izdavanja dozvole, prema roku valjanosti dozvole, prema dobi i prema spolu rodu ; [Am. 69]

(b)	broju osoba s dugotrajnim boravištem na kraju referentnog razdoblja, razvrstanih prema državljanstvu, prema vrsti dugotrajnog statusa, prema dobi i prema spolu rodu . [Am. 70]

Za statistike u točkama (-a), (-aa) i (a), dozvole izdane iz obiteljskih razloga dodatno se razvrstavaju prema razlogu i statusu sponzora državljanina treće zemlje.”; [Am. 71]

(b)	stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Statistika iz stavka 1. odnosi se na referentna razdoblja od jedne kalendarske godine i dostavlja Komisiji (Eurostatu) u roku od šest mjeseci od završetka referentne godine. Prva referentna godina je 2020.”;

članak 7. mijenja se kako slijedi:

(-a)

u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

broju državljana trećih zemalja za koje je utvrđeno da nezakonito borave na državnom području države članice koji su predmet upravne ili sudske odluke ili akta kojim se navodi ili izjavljuje da je njihov boravak nezakonit i kojim se propisuje obveza napuštanja državnog područja države članice, razvrstanih prema državljanstvu odnosne osobe i razlozima za odluku;”; [Am. 72]

(-aa)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(aa)

broju državljana trećih zemalja iz točke (a) ovog stavka koji su na kraju referentnog razdoblja bili predmet upravne ili sudske odluke ili akta kojim se zabranjuje ulazak u skladu s člankom 11. Direktive 2008/115/EZ, razvrstanih prema državljanstvu odnosnih osoba;”; [Am. 73]

(-ab)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(ab)

broju državljana trećih zemalja koji su tijekom referentnog razdoblja bili predmet upravne ili sudske odluke ili akta kojim se nalaže njihovo zadržavanje u skladu s Direktivom 2008/115/EZ;”; [Am. 74]

(-ac)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(ac)

broju državljana trećih zemalja koji su na kraju referentnog razdoblja bili predmet upravne ili sudske odluke ili akta kojim se nalaže njihovo zadržavanje u skladu s Direktivom 2008/115/EZ, razvrstanih prema mjesecu u kojem su ti državljani trećih zemalja zadržani;”; [Am. 75]

(-ad)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(ad)

broju državljana trećih zemalja koji su tijekom referentnog razdoblja bili predmet upravne ili sudske odluke ili akta kojim se nalaže alternativno rješenje zadržavanju u skladu s Direktivom 2008/115/EZ, razvrstanih prema vrsti alternativnog rješenja kako slijedi:

i.	izvješćivanje;

ii.	davanje financijskog jamstva;

iii.	obveza boravka na određenome mjestu;

iv.	druga vrsta alternativnog rješenja zadržavanju;”; [Am. 76]

(-ae)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(ae)

broju državljana trećih zemalja koji su na kraju referentnog razdoblja bili predmet upravne ili sudske odluke ili akta kojim se nalaže alternativno rješenje zadržavanju u skladu s Direktivom 2008/115/EZ, razvrstanih prema mjesecu u kojem je tim osobama naloženo alternativno rješenje zadržavanju, te dalje razvrstanih prema vrsti alternativnog rješenja kako slijedi:

i.	izvješćivanje;

ii.	davanje financijskog jamstva;

iii.	obveza boravka na određenome mjestu;

iv.	druga vrsta alternativnog rješenja zadržavanju;”; [Am. 77]

(-af)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(af)

broju državljana trećih zemalja koji su tijekom referentnog razdoblja bili predmetom odgode udaljavanja u skladu s člankom 9. Direktive 2008/115/EZ, razvrstanih prema razlogu odgode i državljanstvu odnosnih osoba;”; [Am. 78]

(-ag)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(ag)

broju državljana trećih zemalja koji su tijekom referentnog razdoblja bili predmetom upravne ili sudske odluke ili akta kojima se nalaže njihovo zadržavanje i koji su bili podložni postupcima sudskog ispitivanja u skladu s člankom 15. stavkom 2. Direktive 2008/115/EZ;”; [Am. 79]

(a)

u stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

broju državljana trećih zemalja koji su stvarno napustili državno područje države članice na temelju upravne ili sudske odluke ili akta navedenog u točki (a) razvrstanih prema državljanstvu osoba koje su se vratile, prema vrsti vraćanja i vrsti primljene pomoći te prema odredišnoj zemlji.” te dalje razvrstanih prema vraćanjima u zemlju podrijetla državljanina treće zemlje;”; [Am. 80]

(aa)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(ba)

broju državljana trećih zemalja koji su napustili državno područje države članice na temelju upravne ili sudske odluke ili akta, razvrstanih prema vrsti odluke ili akta kako slijedi:

i.	u skladu s formalnim sporazumom Unije o ponovnom prihvatu;

ii.	u skladu s neformalnim sporazumom Unije o ponovnom prihvatu;

iii.	u skladu s nacionalnim sporazumom o ponovnom prihvatu.

Ta se statistika dalje razvrstava prema odredišnoj zemlji i nacionalnosti predmetne osobe.”; [Am. 81]

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Statistika iz stavka 1. razvrstava se prema dobi i rodu predmetnih osoba te prema maloljetnicima bez pratnje. Odnosi se na referentna razdoblja od tri kalendarska jednog kalendarskog mjeseca i dostavlja se Komisiji (Eurostatu) u roku od dva mjeseca tjedna od završetka referentnog razdoblja. Prvo referentno razdoblje je od siječnja do ožujka siječanj 2020.”; [Am. 82]

4.	Članak 8. briše se.

4.a

U članku 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice Komisiju (Eurostat) izvješćuju o korištenim izvorima podataka, razlozima za odabir tih izvora i posljedicama odabranih izvora podataka na kvalitetu statistike, o primijenjenim mehanizmima kojima se jamči zaštita osobnih podataka, o korištenim metodama procjene te o njihovim promjenama.”; [Am. 83]

4.b

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 9.a

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuju definicije iz članka 2. stavka 1.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se mijenja ova Uredba:

(a)	definiranjem kategorija skupina zemlje rođenja, skupina prethodnog i sljedećeg uobičajenog boravišta i skupina državljanstva iz članka 3. stavka 1.;

(b)	definiranjem kategorija razloga za izdavanje boravišne dozvole kako je predviđeno člankom 6. stavkom 1. točkom (a);

(c)	definiranjem dodatnih razvrstavanja;

(d)	određivanjem pravila o točnosti i standardima kvalitete.”; [Am. 84]

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija se ovlašćuje da donosi provedbene akte u svrhu određivanja razvrstavanja u skladu s člancima 4., 5., 6. i 7. te propisuje kojima se utvrđuju pravila o odgovarajućim obrascima za dostavu podataka kako je određeno člankom 9. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2.”; [Am. 85]

(b)	U stavku stavak 2. točka (d) briše se. [Am. 86]

5.a

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast donošenja delegiranih akata iz članka 9.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od… [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 9.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”; [Am. 87]

5.b

Članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Postupak odbora”; [Am. 88]

(b)	stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Komisiji pomaže Odbor za europski statistički sustav osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.”; [Am. 89]

(c)	stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuju se članak 5. i članak 10. Uredbe (EU) br. 182/2011, uzimajući u obzir odredbe članka 11. te Uredbe.”; [Am. 90]

(d)	stavak 3. briše se. [Am. 91]

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4. stavci 1. i 2. te članak 7. stavak 1. točka (b) i stavak 2. Uredbe (EZ) br. 862/2007 primjenjuju se od 1. ožujka 2020.

Članak 4. stavci 3. i 4. te članak 6. stavci 1. i 3. Uredbe (EZ) br. 862/2007 primjenjuju se od 1. srpnja 2020.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2019.

(2) Uredba (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 311/76 o izradi statistike o stranim radnicima (SL L 199, 31.7.2007., str. 23.).

(3) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(4) Uredba (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju, o izmjeni Odluke Vijeća 2008/381/EZ i o stavljanju izvan snage odluka br. 573/2007/EZ i br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluke Vijeća 2007/435/EZ ( SL L 150, 20.5.2014., str. 168.).

(5) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(6) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(7) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(8) Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni statusa izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.).

(9) Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).

(10) Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

(11) Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(12) Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).

(13) Uredba (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 180, 29.6.2013., str. 1.).

(14) Direktiva 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju normi za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (SL L 180, 29.6.2013., str. 96.).

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/42

P8_TA(2019)0360

Pristupanje EU-a Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla ***

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o pristupanju Europske unije Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla (06929/2019 – C8-0133/2019 – 2018/0214(NLE))

(Suglasnost)

(2021/C 158/09)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (06929/2019),

—	uzimajući u obzir Ženevski akt Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla, potpisan 20. svibnja 2015. (11510/2018),

—	uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0133/2019),

—	uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku Odbora za pravna pitanja te mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (A8-0187/2019),

daje suglasnost za pristupanje Europske unije Ženevskom aktu,

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/43

P8_TA(2019)0361

Djelovanje Unije nakon njezinog pristupanja Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o djelovanju Unije nakon njezinog pristupanja Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla (COM(2018)0365 – C8-0383/2018 – 2018/0189(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/10)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0365),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0383/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. (1),

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0036/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

prima na znanje tri izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji, od kojih će prva i druga biti objavljene u seriji L Službenog lista Europske unije zajedno s konačnim zakonodavnim aktom;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 55.

P8_TC1-COD(2018)0189

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o djelovanju Unije nakon njezina pristupanja Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1753.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o mogućem proširenju zaštite oznake zemljopisnog podrijetla EU-a na nepoljoprivredne proizvode

Komisija prima na znanje Rezoluciju Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o mogućem proširenju zaštite oznake zemljopisnog podrijetla EU-a na nepoljoprivredne proizvode.

Komisija je u studenome 2018. pokrenula studiju čiji je cilj prikupiti dodatne ekonomske i pravne dokaze o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode na jedinstvenom tržištu, kao dopunu studiji iz 2013., te pribaviti dodatne podatke o, među ostalim, konkurentnosti, nepoštenom tržišnom natjecanju, krivotvorenju, percepcijama potrošača, troškovima i koristima te učinkovitosti modela zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode s obzirom na načelo proporcionalnosti.

U skladu s načelima bolje regulative i obvezama utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., Komisija će ispitati navedenu studiju i izvješće o sudjelovanju Unije u Ženevskom aktu navedeno u članku o praćenju i preispitivanju Uredbe o djelovanju Unije nakon njezina pristupanja Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla te razmotriti moguće sljedeće korake.

Izjava Komisije o postupku utvrđenom u članku 9.a stavku 3. Uredbe

Komisija napominje da je s obzirom na isključivu nadležnost Unije postupak utvrđen u članku 9.a stavku 3. Uredbe pravno nužan, ali dodaje da je u kontekstu sadašnje pravne stečevine EU-a svaka takva intervencija Komisije iznimna i propisno obrazložena. Tijekom savjetovanja s državom članicom Komisija će uložiti sve napore kako bi u suradnji s tom državom članicom riješila sva pitanja koja izazivaju zabrinutost i izbjegla izdavanje negativnog mišljenja. Komisija napominje da se negativno mišljenje dostavlja predmetnoj državi članici u pisanom obliku te u skladu s člankom 296. UFEU-a sadržava razloge na kojima se temelji. Komisija nadalje napominje da negativno mišljenje ne sprječava podnošenje novog zahtjeva koji se odnosi na istu oznaku izvornosti, ako su razlozi za to negativno mišljenje naknadno na odgovarajući način otklonjeni ili su postali bespredmetni.

Izjava Komisije o prijedlogu odluke Vijeća o pristupanju Europske unije Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla

Komisija napominje da Unija ima isključivu vanjsku nadležnost u pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla i da kao samostalna stranka pristupa Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma. To proizlazi iz presude Suda Europske unije od 25.10.2017. (predmet C-389/15 – Komisija protiv Vijeća). S obzirom na isključivu vanjsku nadležnost EU-a, države članice ne mogu postati samostalne stranke Ženevskog akta i više ne bi trebale same štititi oznake zemljopisnog podrijetla koje su nedavno registrirale treće zemlje članice lisabonskog sustava. Imajući na umu osobite okolnosti s obzirom na to da su BG, CZ, SK, FR, HU, IT i PT već dugo potpisnice Lisabonskog sporazuma, da u okviru tog sporazuma imaju registrirano veliko intelektualno vlasništvo i da je potreban neometan prijelaz, Komisija je bila spremna napraviti iznimku i pristati na to da samo u ovom slučaju tih sedam država članica dobije dopuštenje pristupiti Ženevskom aktu u interesu EU-a.

Komisija se snažno protivi ustrajavanju Vijeća na mogućnosti da se svim državama članicama EU-a koje to žele dopusti da, uz Uniju, samostalno ratificiraju Ženevski akt ili mu pristupe, opravdavajući to regularizacijom prava glasa Unije u smislu članka 22. stavka 4. točke (b) podtočke ii. Ženevskog akta, a ne navedenim osobitim okolnostima.

Komisija usto podsjeća da, s obzirom na to da Unija ima internu nadležnost za oznake poljoprivrednog zemljopisnog podrijetla, države članice EU-a ne mogu imati vlastite nacionalne sustave zaštite poljoprivrednog zemljopisnog podrijetla.

Stoga Komisija zadržava svoja prava, uključujući pravo da posegne za pravnim lijekom protiv odluke Vijeća i smatra da taj slučaj nikako ne može biti presedan za bilo koje druge postojeće ili buduće međunarodne sporazume/sporazume Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, posebno ako je EU već sam ratificirao međunarodne sporazume na temelju svoje isključive nadležnosti, ali ne i samo u tim slučajevima.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/47

P8_TA(2019)0362

Sporazum između EU-a i Filipina o određenim aspektima usluga zračnog prijevoza ***

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma između Europske unije i Vlade Republike Filipina o određenim aspektima usluga zračnog prijevoza (15056/2018 – C8-0051/2019 – 2016/0156(NLE))

(Suglasnost)

(2021/C 158/11)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (15056/2018),

—	uzimajući u obzir Nacrt sporazuma između Europske unije i Vlade Republike Filipina o određenim aspektima usluga zračnog prijevoza (1),

—	uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 100. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0051/2019),

—	uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A8-0191/2019),

daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Filipina.

(1) SL L 322, 18.12.2018., str. 3.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/48

P8_TA(2019)0363

Međunarodni sporazum o maslinovu ulju i stolnim maslinama ***

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Međunarodnog sporazuma o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. (06781/2019 – C8-0134/2019 –2017/0107(NLE))

(Suglasnost)

(2021/C 158/12)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (06781/2019),

—	uzimajući u obzir Nacrt međunarodnog sporazuma o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. (11178/2016),

—	uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člancima 207. stavkom 4. i člankom 218. stavkom 6., drugim podstavkom točkom (a)(v) i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0134/2019),

—	uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0186/2019),

daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/49

P8_TA(2019)0364

Predloženo imenovanje člana Revizorskog suda – Viorel Ştefan

Odluka Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o predloženom imenovanju Viorela Ştefana za člana Revizorskog suda (C8-0049/2019 – 2019/0802(NLE))

(Savjetovanje)

(2021/C 158/13)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0049/2019),

—	uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0194/2019),

A.	budući da se Vijeće pismom od 14. veljače 2019. savjetovalo s Europskim parlamentom u vezi s imenovanjem Viorela Ştefana na funkciju člana Revizorskog suda;

B.	budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

C.	budući da je na sastanku od 8. travnja 2019. Odbor za proračunski nadzor održao saslušanje kandidata Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

daje negativno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Viorela Ştefana imenuje članom Revizorskog suda;

nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/50

P8_TA(2019)0365

Predloženo imenovanje članice Revizorskog suda – Ivana Maletić

Odluka Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o predloženom imenovanju Ivane Maletić za članicu Revizorskog suda (C8-0116/2019 – 2019/0803(NLE))

(Savjetovanje)

(2021/C 158/14)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0116/2019),

—	uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0195/2019),

A.	budući da se Vijeće pismom od 5. ožujka 2019. savjetovalo s Europskim parlamentom u vezi s imenovanjem Ivane Maletić na funkciju članice Revizorskog suda;

B.	budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predložene kandidatkinje, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

C.	budući da je na sjednici Odbora za proračunski nadzor 8. travnja 2019. održano saslušanje kandidatkinje Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Ivanu Maletić imenuje članicom Revizorskog suda;

nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/51

P8_TA(2019)0366

Zaštita osoba koje prijavljuju povrede prava Unije ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2018)0218 – C8-0159/2018 – 2018/0106(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/15)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0218),

—

uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 16., 33., 43., 50., članak 53. stavak 1., članke 62., 91., 100., 103., 109., 114., 168., 169., 192., 207. i 325. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članak 13. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0159/2018),

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

—

uzimajući u obzir članak 294. stavak 3., članak 16., članak 43. stavak 2., članak 50., članak 53. stavak 1., članke 91., 100. i 114., članak 168. stavak 4., članak 169., članak 192. stavak 1., članak 325 stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članak 31. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

—	uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 26. rujna 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2018. (2),

—	nakon savjetovanja s Odborom regija,

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 15. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za kulturu i obrazovanje te Odbora za ustavna pitanja (A8-0398/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 405, 9.11.2018., str. 1.

(2) SL C 62, 15.2.2019., str. 155.

P8_TC1-COD(2018)0106

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1937.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o Direktivi o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije

U trenutku preispitivanja koje se provodi u skladu s člankom 27. Direktive Komisija će razmotriti mogućnost da se predloži proširenje njezina područja primjene na neke akte na temelju članaka 153. i 157. UFEU-a, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, prema potrebi, u skladu s člankom 154. UFEU-a.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/54

P8_TA(2019)0367

Prekogranična distribucija poduzeća za zajednička ulaganja (Direktiva) ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prekogranične distribucije fondova za zajednička ulaganja (COM(2018)0092 – C8-0111/2018 – 2018/0041(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/16)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0092),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 53. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0111/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018. (1),

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 27. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0430/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 50.

P8_TC1-COD(2018)0041

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2011/61/EU u pogledu prekogranične distribucije subjekata za zajednička ulaganja

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1160.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/55

P8_TA(2019)0368

Prekogranična distribucija poduzeća za zajednička ulaganja (Uredba) ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o olakšavanju prekogranične distribucije fondova za zajednička ulaganja i izmjeni uredaba (EU) br. 345/2013 i (EU) br. 346/2013 (COM(2018)0110 – C8-0110/2018 – 2018/0045(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/17)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0110),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0110/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018. (1),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0431/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 50.

P8_TC1-COD(2018)0045

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o olakšavanju prekogranične distribucije subjekata za zajednička ulaganja i izmjeni uredaba (EU) br. 345/2013, (EU) br. 346/2013 i (EU) br. 1286/2014

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1156.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/56

P8_TA(2019)0369

Kapitalni zahtjevi (Uredba) ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (COM(2016)0850 – C8-0480/2016 – 2016/0360A(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/18)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Parlamentu i Vijeću (COM(2016)0850),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0480/2016),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojem se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 8. studenog 2017. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 30. ožujka 2017. (2),

—	uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 18. svibnja 2017. kojom se Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku daje ovlast da razdijeli navedeni prijedlog Komisije i na temelju njega sastavi dva zasebna zakonodavna izvješća,

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 15. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0242/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 34, 31.1.2018., str. 5.

(2) SL C 209, 30.06.2017., str. 36.

P8_TC1-COD(2016)0360A

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/876.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/58

P8_TA(2019)0370

Kapitalni zahtjevi (Direktiva) ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (COM(2016)0854 – C8-0474/2016 – 2016/0364(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/19)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0854),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 53. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0474/2016),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 8. studenoga 2017. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 30. ožujka 2017. (2),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0243/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 34, 31.1.2018., str. 5.

(2) SL C 209, 30.6.2017., str. 36.

P8_TC1-COD(2016)0364

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/878.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/60

P8_TA(2019)0371

Kapacitet pokrića gubitaka i dokapitalizacije za kreditne institucije i investicijska društva (Uredba) ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu kapaciteta pokrića gubitaka i dokapitalizacije za kreditne institucije i investicijska društva (COM(2016)0851 – C8-0478/2016 – 2016/0361(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/20)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0851),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0478/2016),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 8. studenoga 2017. (1)

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 30. ožujka 2017. (2)

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0216/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 34, 31.1.2018., str. 17.

(2) SL C 209, 30.6.2017., str. 36.

P8_TC1-COD(2016)0361

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/877.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/62

P8_TA(2019)0372

Sposobnost pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava (Direktiva) ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/59/EU o sposobnosti pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te izmjeni Direktiva 98/26/EZ, 2002/47/EZ, 2012/30/EU, 2011/35/EU, 2005/56/EZ, 2004/25/EZ i 2007/36/EZ (COM(2016)0852 – C8-0481/2016 – 2016/0362(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/21)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0852),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0481/2016),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 8. studenoga 2017. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 30. ožujka 2017. (2),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0218/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 34, 31.1.2018., str. 17.

(2) SL C 209, 30.6.2017., str. 36.

P8_TC1-COD(2016)0362

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/879.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/64

P8_TA(2019)0373

Vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama (COM(2018)0339 – C8-0206/2018 – 2018/0171(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/22)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0339),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0206/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	nakon savjetovanja s Europskom središnjom bankom,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0180/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 113.

P8_TC1-COD(2018)0171

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama mogli bi riješiti neke slabosti koje su se pokazale tijekom i nakon financijske krize 2007.–2008. Konkretno, banke i druge financijske institucije mogle bi vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama uspješnije diversificirati svoju izloženost prema središnjim državama, dodatno oslabjeti povezanost banaka i središnjih država te poboljšati ponudu niskorizične imovine denominirane u eurima olakšavajući tako provedbu monetarne politike . Zahvaljujući vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama obveznice izdane na malim i manje likvidnim nacionalnim tržištima mogle bi privući više međunarodnih ulagatelja koji bi mogli potaknuti podjelu rizika s privatnim sektorom i smanjenje rizika te promicati učinkovitiju raspodjelu rizika među financijskim subjektima.

(2)

Na temelju postojećeg pravnog okvira, vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama smatrali bi se sekuritizacijama te bi se na njih obračunavale dodatne naknade i diskonti u odnosu na naknade i popuste koji se primjenjuju na državne obveznice europodručja u odnosnom portfelju. Te dodatne naknade i diskonti ograničili bi izdavanje i korištenje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama u privatnom sektoru, unatoč činjenici da su vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama opterećeni manjim rizicima od onih povezanih s drugim vrstama sekuritizacija. ▐ No neki rizici prevladavaju, kao što su rizici skladišta ili prijevarno ponašanje osoblja subjekata posebne namjene . Da bi se kao proizvod mogli pojaviti na tržištu, na vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama trebalo bi primijeniti regulatorni okvir koji vodi računa o njihovim jedinstvenim obilježjima i svojstvima.

(2a)

Vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama izloženi su kao sekuritizacija specifičnim rizicima proizvoda povezanima sa subjektom posebne namjene, pravno odvojenim i samostalno osnovanim subjektom koji je osnovan za potrebe izdavanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama. Tranša prvog gubitka izvan bankarskog sustava bit će ključna za slabljenje veze između banaka i država. Stoga bi se povlašteni regulatorni tretman odobren odnosnoj imovini vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama trebao proširiti na udjele nadređenih tranši vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama koje drže banke.

(3)

Zbog toga Komisija radi na razvoju tržišno orijentiranih vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama, što je dio napora koje ulaže radi smanjenja rizika za financijsku stabilnost i dovršetka bankarske unije. Vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama mogli bi dodatno pridonijeti diversifikaciji portfelja bankarskog sektora i istodobno omogućiti novi izvor kolaterala visoke kvalitete, što je posebno korisno za prekogranične financijske transakcije, kao i za aktivnosti središnjih banaka Eurosustava i središnjih drugih ugovornih strana. Osim toga, uvođenjem vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama mogao bi se povećati broj dostupnih instrumenata za prekogranična ulaganja i privatnu podjelu rizika, čime bi se pridonijelo naporima koje Komisija ulaže radi dovršenja bankarske unije te proširenja i dodatne integracije tržišta kapitala u Europi u kontekstu unije tržišta kapitala.

(4)

Vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama ne podrazumijevaju nikakvo objedinjavanje rizika i gubitaka među državama članicama jer države članice neće jedna drugoj jamčiti za svoje obveze u portfelju državnih obveznica kojima su osigurani vrijednosni papiri. Uvođenje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ne podrazumijeva izmjene postojećeg regulatornog tretmana izloženosti prema središnjim državama.

(5)

Da bi se postigli ciljevi geografske diversifikacije rizika u bankarskoj uniji i na unutarnjem tržištu, u odnosnom portfelju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama trebale bi biti državne obveznice država članica čija je valuta euro. Da bi se izbjegli valutni rizici, trebalo bi propisati da se u odnosni portfelj vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama mogu uvrstiti samo državne obveznice denominirane u eurima koje izdaju države članice čija je valuta euro. Da bi se osiguralo da državne obveznice svih država članica europodručja pridonose izdavanju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama u skladu s utjecajem svake države članice na stabilnost europodručja u cjelini, relativni ponder za nacionalne državne obveznice u odnosnom portfelju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama trebao bi biti gotovo jednak relativnom ponderu predmetnih država članica u ključu u skladu s kojim nacionalne središnje banke država članica upisuju kapital Europske središnje banke.

(6)

Da bi se zajamčila visokokvalitetna niskorizična imovina i istodobno vodilo računa o potrebama ulagatelja različitih sklonosti prema preuzimanju rizika, izdanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama trebalo bi sadržavati jednu nadređenu tranšu i jednu ili više podređenih tranši. Nadređenom tranšom, koja je jednaka sedamdeset posto nominalne vrijednosti izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama, trebalo bi ograničiti stopu očekivanog gubitka od izdanja vrijednosnog papira osiguranog državnom obveznicom u skladu s najsigurnijim državnim obveznicama europodručja, uzimajući u obzir rizik i međuodnos državnih obveznica u odnosnom portfelju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama. Podređenim tranšama trebalo bi zajamčiti zaštitu nadređene tranše. Da bi se ograničio rizik podređene tranše prvog gubitka (tranša koja snosi gubitke prije bilo koje druge tranše), njezina nominalna vrijednost trebala bi biti najmanje pet posto nominalne vrijednosti cijelog izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama. Imajući u vidu posebnu složenost proizvoda, trebalo bi razmotriti mogućnost da mali potrošači stječu samo nadređene tranše, ne i tranše prvog gubitka.

(7)

Da bi se osigurao integritet izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama i što više ograničili rizici držanja odnosnog portfelja državnih obveznica i njegova upravljanja, dospijeća odnosnih državnih obveznica trebalo bi uskladiti s dospijećem vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama, a sastav odnosnih portfelja državnih obveznica trebalo bi utvrditi za cijeli vijek trajanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama.

(8)

Standardizirani sastav odnosnog portfelja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama mogao bi otežati ili spriječiti izdavanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ako državne obveznice jedne ili više država članica nisu dostupne na tržištu. Stoga bi trebalo biti moguće izuzeti državne obveznice određene države članice iz budućih izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ako i sve dok je izdanje državnih obveznica te države članice znatno ograničeno zbog smanjene potrebe za javnim zaduživanjem ili ograničenog pristupa tržištu.

(9)

Da bi se osigurala dostatna homogenost vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama, isključivanje i ponovno uključivanje državnih obveznica određene države članice iz odnosnog portfelja državnih obveznica trebalo bi biti dopušteno samo nakon odluke Komisije, čime bi se zajamčilo da sva istovremena izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama imaju isti odnosni portfelj državnih obveznica. Vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama novi su proizvod te kako bi se osigurao kontinuitet njihova izdavanja na tržištu, potreban je mehanizam za pravovremeno donošenje odluka radi prilagodbe odnosnog portfelja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama u situacijama u kojima država članica više nema pristup tržištu. Osim toga, komentatori i dionici izrazili su zabrinutost za potencijalne negativne učinke na likvidnost tržišta za odnosne državne obveznice, što treba ozbiljno shvatiti. U tu svrhu, ovom Uredbom europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (ESMA) osnovanom Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4) dodjeljuje se dužnost nadziranja tržišta za vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama i odnosne državne obveznice u slučaju da dođe do poremećaja.

(9a)

Na temelju opažanja i izvještaja ESMA-e Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje jasne definicije tržišne likvidnosti i metode njezina izračuna te za određivanje kriterija na temelju kojih bi ESMA trebala procijeniti ima li i dalje jedna država članica pristup tržištu u smislu ove Uredbe. Komisiji bi trebalo dodijeliti ovlasti za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 290. UFEU-a. Prilikom pripreme i izrade takvog delegiranog akta, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(10)

Fiksni iznos nadređene tranše u svakom izdanju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama mogao bi se smanjiti u budućim izdanjima ako bi zbog nepovoljnih kretanja na tržištu koja ozbiljno narušavaju funkcioniranje tržišta državnih obveznica u nekoj državi članici ili u Uniji neki manji iznos bio nužan da se osigura kontinuirano visoka kreditna kvaliteta i niski rizik za nadređene tranše. Nakon takvih nepovoljnih kretanja na tržištu, iznos nadređene tranše za buduća izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama trebalo bi vratiti na početnu vrijednost od sedamdeset posto. ▌

(11)

Ulagatelje bi trebalo koliko god je moguće zaštititi od rizika nesolventnosti institucije koje stječe državne obveznice („izvorni kupac”) za potrebe sastavljanja odnosnog portfelja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama. Stoga bi izdavanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama trebalo dopustiti samo subjektima posebne namjene čija je isključiva svrha izdavanje i upravljanje izdanjima vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama i koji ne obavljaju druge djelatnosti, npr. kreditiranje. Iz istog bi razloga subjekti posebne namjene trebali ispunjavati uvjete o strogom odvajanju imovine.

(12)

U svrhu upravljanja ročnim neusklađenostima ograničenog opsega u razdoblju između primitka sredstava za otplatu duga po odnosnom portfelju i datuma isplate ulagateljima u vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama, subjektima posebne namjene trebalo bi dopustiti da primljena sredstva za otplatu duga po odnosnom portfelju državnih obveznica iz vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ulažu samo u novac i visokolikvidne financijske instrumente s niskim tržišnim i kreditnim rizikom.

(12a)

Države članice trebale bi osigurati da subjekti posebne namjene koji drže državne obveznice imaju isti tretman kao svako drugo držanje istih državnih obveznica ili drugih državnih obveznica izdanih pod istim uvjetima.

(13)	Regulatorni tretman propisan ovom Uredbom ▌trebalo bi primjenjivati samo na proizvode koji ispunjavaju uvjete o sastavu i dospijeću odnosnog portfelja, iznosu nadređenih i podređenih tranši kako je propisano u ovoj Uredbi i čije je izdavanje u skladu s nadzornim režimom .

(14)

Sustav potvrđivanja na razini ESMA-e trebao bi osigurati usklađenost izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama sa zahtjevima iz ove Uredbe. ESMA bi stoga trebala voditi popis potvrđenih vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama jer bi na temelju njega ulagatelji mogli provjeriti je li proizvod koji se nudi na prodaju kao takav uistinu vrijednosni papir osiguran državnim obveznicama. ESMA bi iz istog razloga trebala na tom popisu naznačiti primjenjuje li se na neki vrijednosni papir osiguran državnim obveznicama bilo kakva sankcija i s tog bi popisa trebala ukloniti proizvode za koja se utvrdi da su u suprotnosti s ovom Uredbom.

(15)

Ulagatelji bi se trebali moći osloniti na ESMA-ino potvrđivanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama te na informacije koje dostavljaju subjekti posebne namjene. Na temelju informacija o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama i državnim obveznicama iz odnosnog portfelja ulagatelji bi trebali moći razumjeti, ocjenjivati i uspoređivati transakcije vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama, a da se ne oslanjaju samo na treće strane, uključujući agencije za kreditni rejting. To bi trebalo pridonijeti razboritom postupanju ulagatelja i učinkovitosti njihovih dubinskih analiza. Informacije o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama trebale bi stoga biti dostupne ulagačima bez naknade, na standardiziranim obrascima i na stalno dostupnim internetskim stranicama.

(16)

Da bi se spriječila zlouporaba i zajamčilo povjerenje u vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama, ESMA bi trebala propisati odgovarajuće administrativne sankcije i korektivne mjere za slučajeve nemarnog ili namjernog kršenja uvjeta iz obavijesti ili neispunjavanja zahtjeva koje vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama kao proizvod moraju ispunjavati.

(17)

Ulagatelji iz različitih financijskih sektora trebali bi moći ulagati u vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama pod istim uvjetima pod kojima ulažu u odnosne državne obveznice europodručja, uz iznimku ulaganja u udjele podređenih tranši vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama koje drže banke. Stoga bi Direktivu 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6), Direktivu 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Direktivu (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća (8) trebalo izmijeniti tako da se u različitim reguliranim financijskim sektorima osigura regulatorni tretman za vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama jednak tretmanu njihove odnosne imovine.

(18)

Pravilan i učinkovit nadzor tržišta vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ključan je za očuvanje financijske stabilnosti, povjerenje ulagača i promicanje likvidnosti. U tu bi svrhu ESMA trebala biti obaviještena o izdavanju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama i trebala bi od subjekata posebne namjene dobivati sve relevantne informacije potrebne za obavljanje svojih nadzornih zadaća. Trebalo bi provoditi nadzor usklađenosti postupanja s ovom Uredbom prije svega radi zaštite ulagatelja i, ako je primjenjivo, u aspektima koji bi se mogli odnositi na financijske regulirane subjekte koji izdaju i drže vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama.

(19)	Nacionalna nadležna tijela subjekata uključenih u sastavljanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama i tržište tih vrijednosnih papira i ESMA trebali bi blisko koordinirati svoj nadzor i osigurati usklađenost svojih odluka. ▌

(20)

S obzirom na to da su vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama novi proizvod čiji učinci na tržišta odnosnih državnih obveznica nisu poznati , primjereno je da Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) te nacionalna nadležna i tijela za makrobonitetne instrumente nadziru tržište vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama. U tu bi svrhu Europski odbor za sistemske rizike trebao provoditi ovlasti dodijeljene Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9) te prema potrebi izdavati upozorenja i predlagati korektivne mjere nadležnim tijelima.

(21)

Primjereno je ESMA-i, tijelu s visoko specijaliziranim stručnim znanjem o tržištima vrijednosnih papira, povjeriti izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda koji se odnose na vrste ulaganja prihoda ostvarenih od plaćanja glavnice ili kamata iz odnosnog portfelja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama koja su dopuštena subjektima posebne namjene, na informacije koje subjekti posebne namjene moraju dostaviti radi obavijesti i na potvrdu ESMA-i o izdanjima vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama, informacije koje se dostavljaju prije prijenosa vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama te na obveze nadležnih tijela koje se odnose na suradnju i razmjenu informacija. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje tih standarda u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(22)

Komisija bi trebala biti ovlaštena i za donošenje provedbenih tehničkih standarda, provedbenim aktima u skladu s člankom 291. UFEU-a, te u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010 kad je riječ o obavijesti koju subjekti posebne namjene dostavljaju prije izdavanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama.

(23)

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti tako da može donijeti odluku o isključenju ili uključenju državnih obveznica države članice u odnosni portfelj vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama i mogućoj promjeni iznosa nadređene tranše u budućim izdanjima vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(24)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, a to je utvrđivanju okvira za vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer izgradnja tržišta vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ovisi o uklanjanju prepreka koje proizlaze iz primjene propisa Unije i jer se na unutarnjem tržištu za sve institucijske ulagatelje i subjekte koji posluju s vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama jednaki uvjeti mogu postići samo na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje 1.

Predmet, područje primjene i definicije

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuje opći okvir za vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama.

Članak 2.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na izvorne kupce, subjekte posebne namjene, ulagatelje i sve druge subjekte koji sudjeluju u izdavanju ili držanju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„nadležno tijelo” znači tijelo javne vlasti ili tijelo koje je u skladu s nacionalnim pravom službeno priznato i na temelju nacionalnog prava ili prava Unije ovlašteno za obavljanje zadaća propisanih ovom Uredbom;

2.	„državna obveznica” znači dužnički instrument koji izdaje središnja država države članice koji je denominiran u nacionalnoj valuti te države članice i njome se financira i čiji je izvorni rok dospijeća godinu dana ili dulji;

3.	„vrijednosni papir osiguran državnim obveznicama” znači financijski instrument denominiran u eurima čiji je kreditni rizik povezan s izloženostima portfelju državnih obveznica i koji ispunjava uvjete iz ove Uredbe;

4.	„subjekt posebne namjene” znači pravna osoba, osim izvornog kupca, koja izdaje vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama i obavlja poslove koji se odnose na odnosni portfelj državnih obveznica u skladu s člancima 7. i 8. ove Uredbe;

5.	„izvorni kupac” znači pravna osoba koja kupuje državne obveznice za vlastiti račun i zatim ih prenosi na subjekta posebne namjene u svrhu izdavanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama;

6.	„ulagatelj” znači fizička ili pravna osoba koja drži vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama;

„tranša” znači ugovorno utvrđeni segment kreditnog rizika povezanog s odnosnim portfeljem državnih obveznica u vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama i koji je opterećen rizikom gubitka po kreditu koji je veći ili manji od pozicije u istom iznosu u nekom drugom segmentu tog kreditnog rizika;

8.	„nadređena tranša” znači tranša u izdanju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama koja snosi gubitke nakon svih podređenih tranši u tom izdanju;

9.	„podređena tranša” znači svaka tranša u izdanju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama koja snosi gubitke prije nadređene tranše;

10.	„tranša prvog gubitka” znači svaka tranša u izdanju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama koja snosi gubitke prije svake druge tranše.

Poglavlje 2.

Sastav, dospijeće i struktura vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama

Članak 4.

Sastav odnosnog portfelja

1. Odnosni portfelj izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama sastoji se od:

(a)	državnih obveznica država članica čija je valuta euro;

(b)	sredstava ostvarenih otkupom tih državnih obveznica.

2. Ponder državnih obveznica svake države članice koje se nalaze u odnosnom portfelju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama („osnovni ponder”) jednak je relativnom ponderu doprinosa te države članice kapitalu Europske središnje banke (ESB) u skladu s ključem na temelju kojeg nacionalne središnje banke država članica upisuju kapital ESB-u, kako je utvrđeno u članku 29. Protokola o statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

Subjekti posebne namjene mogu međutim za najviše deset posto odstupiti od nominalne vrijednosti državnih obveznica svake države članice, koja se izračunava primjenom osnovnog pondera.

3. Nakon što je potvrđen prvi vrijednosni papir osiguran državnim obveznicama, ESMA bez nepotrebne odgode započinje nadzor i redovitu procjenu postoji li bilo koja od sljedećih situacija:

(a)

u proteklih dvanaest mjeseci („referentno razdoblje”) država članica izdala je manje od polovine iznosa državnih obveznica na temelju svojeg relativnog pondera utvrđenog u skladu sa stavkom 2. , pomnoženo ukupnim iznosom vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama izdanih u dvanaestomjesečnom razdoblju prije referentnog razdoblja;

(aa)	izdanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama izrazito je negativno utjecalo na likvidnost tržišta državnih obveznica koje su uključene u odnosni portfelj ;

(b)

tijekom prethodnih dvanaest mjeseci država članica financirala je najmanje polovinu svojih godišnjih potreba za financiranjem sredstvima službene financijske pomoći za provedbu programa makroekonomske prilagodbe, kako je navedeno u članku 7. Uredbe (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11), ili ako iz bilo kojeg razloga država članica nema više pristup tržištu.

Za potrebe točke (aa) prvog podstavka „likvidnost tržišta” određuje se uzimajući u obzir, kao minimalni kriterij, dokaz o širini i dubini tržišta prethodna tri mjeseca što se dokazuje niskim razlikama između tražene i ponuđene cijene, velikim obujmom trgovanja te velikim i raznolikim brojem tržišnih sudionika.

Za potrebe točke (aa) prvog podstavka Komisija do … [6 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] donosi delegirani akt u skladu s člankom 24.a kako bi se za potrebe ove Uredbe osigurala jasna definicija i metoda izračuna „likvidnosti tržišta” .

Za potrebe točke (aa) prvog podstavka Komisija do … [6 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] donosi delegirani akt u skladu s člankom 24.a kako bi dopunila ovu Uredbu određivanjem kriterija prema kojima ESMA procjenjuje ima li država članica i dalje pristup tržištu.

3.a ESMA kontinuirano prati i procjenjuje ima li država članica čije su državne obveznice uključene u odnosni portfelj vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama i dalje pristup tržištu ili je pristupila programu makroekonomske prilagodbe, je li izdavanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama imalo negativan učinak na likvidnost tržišta i sprečavaju li osnovni ponderi država članica s ograničenom dostupnošću državnih obveznica izdavanje novih vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama, te vrijedi li i dalje ijedna od navedenih situacija.

Ako ESMA, uz savjetovanje s ESRB-om, utvrdi postojanje situacije iz točke (a) ili (aa) prvog podstavka stavka 3., može zatražiti od Komisije da prilagodi osnovne pondere obveznica država članica uključenih u odnosni portfelj.

Ako ESMA, uz savjetovanje s ESRB-om, utvrdi postojanje situacije iz točke (b) prvog podstavka stavka 3., može zatražiti od Komisije ili da isključi državu članicu iz odnosnog portfelja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ili da prilagodi osnovne pondere obveznica država članica uključenih u odnosni portfelj.

Ako ESMA, uz savjetovanje s ESRB-om, utvrdi da je situacija iz točke (a) do točke (b) prvog podstavka stavka 3. prestala postojati, može zatražiti od Komisije da ponovo uključi obveznice države članice u odnosni portfelj vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ili da prilagodi osnovne pondere obveznica država članica uključenih u odnosni portfelj.

Komisija u roku od 48 sati nakon zahtjeva iz drugog, trećeg i četvrtog podstavka i na temelju razloga i dokaza koje dostavi ESMA, čini jedno od sljedećeg:

(a)	donosi provedbeni akt kojim se ili isključuju državne obveznice te države članice iz odnosnog portfelja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ili prilagođuje osnovni ponder relevantnih država članica;

(b)	donosi provedbeni akt kojim odbija traženo isključenje ili prilagodbu osnovnih pondera relevantne države članice; ili

(c)	donosi provedbeni akt kojim ponovo uključuje obveznice države članice u odnosni portfelj vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama, te prema potrebi prilagođava osnovne pondere obveznica država članica uključenih u odnosni portfelj.

3.b Svaki provedbeni akt donesen u skladu sa stavkom 3.a ovog članka donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2.

Ako se država članica isključuje iz odnosnog portfelja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama na temelju provedbenog akta u skladu sa stavkom 3.a, osnovni ponderi za državne obveznice preostalih država članica određuju se tako da se isključe državne obveznice države članice iz stavka 3.a i primijeni metoda izračuna iz stavka 2. Ako se primjenjuje provedbeni akt iz podstavka 3.a te se osnovni ponderi prilagode, primjenjuju se osnovni ponderi u skladu s tim provedbenim aktom.

Isključenje ili prilagodba vrijedi tijekom početnog razdoblja od mjesec dana. Komisija nakon savjetovanja s ESMA-om može provedbenim aktom produljiti isključenje ili prilagodbu osnovnih pondera iz ovog članka za dodatno razdoblje od mjesec dana. Isključenje ili prilagodba koji se ne obnove do završetka početnog razdoblja ili do završetka svakog sljedećeg razdoblja obnove automatski istječu.

3.c ESB se pravovremeno obavještava o svakoj odluci koja se donese u skladu sa stavcima 3.a i 3.b.

Članak 5.

Dospijeće odnosne imovine

1. Tranše vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama koje su dio istog izdanja imaju jedan izvorni datum dospijeća. Taj datum dospijeća jednak je ili je najviše jedan dan dulji od preostalog roka do dospijeća državne obveznice koja u odnosnom portfelju ima najdulji preostali rok do dospijeća.

2. Preostali rok do dospijeća svake državne obveznice u odnosnom portfelju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ne smije biti kraći za više od šest mjeseci od preostalog roka do dospijeća državne obveznice koja u tom portfelju ima najdulji preostali rok do dospijeća.

Članak 6.

Struktura tranši, plaćanja i gubici

1. Izdanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ima jednu nadređenu tranšu i jednu ili više podređenih tranši. Nominalna vrijednost nadređene tranše iznosi sedamdeset posto nominalne vrijednosti cijelog izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama. Broj i nominalne vrijednosti podređenih tranši određuje subjekt posebne namjene i pritom primjenjuje ograničenje nominalne vrijednosti tranše prvog gubitka na najmanje pet posto nominalne vrijednosti cijelog izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama.

2. Ako je zbog nepovoljnih događaja ozbiljno narušeno funkcioniranje tržišta državnog duga u državi članici ili u Uniji i ako to Komisija potvrdi u skladu sa stavkom 4., subjekti posebne namjene smanjuju nominalnu vrijednost podređene tranše na šezdeset posto u svakom izdanju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama nakon te potvrde.

Ako Komisija u skladu sa stavkom 4. potvrdi da su prestali postojati događaji koji su narušavali funkcioniranje tržišta državnog duga, stavak 1. primjenjuje se na sva izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama nakon te potvrde.

3. ESMA prati i ocjenjuje jesu li nastupili ili su prestali postojati događaji iz stavka 2. i o tome obavješćuje Komisiju.

4. Komisija može donijeti provedbeni akt kojim se utvrđuje da su događaji koji su uzrokovali narušavanje iz stavka 2. nastupili ili prestali postojati. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom provjere iz članka 26. stavka 2.

5. Plaćanja za vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama ovise o plaćanjima za odnosni portfelj državnih obveznica.

6. Raspodjela gubitaka i redoslijed plaćanja utvrđuju se na temelju tranše izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama i definiraju se za cijeli vijek trajanja izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama.

Gubici se priznaju i raspoređuju u trenutku njihova nastanka.

Članak 7.

Izdavanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama i obveze subjekata posebne namjene

1. Subjekti posebne namjene ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)	imaju poslovni nastan u Uniji;

(b)	djelatnosti su im ograničene na izdavanje i servisiranje izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama, upravljanje odnosnim portfeljem tih izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama u skladu s člancima 4., 5., 6. i 8.;

(c)	odgovorni su jedino za pružanje usluga i obavljanje djelatnosti iz točke (b).

2. Odnosni portfelj izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama u stopostotnom je vlasništvu subjekata posebne namjene.

Odnosni portfelj izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama predstavlja ugovor o financijskom kolateralu, kako je definiran u članku 2. točki (c) Direktive 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) kojim se osigurava izvršavanje financijskih obveza subjekta posebne namjene prema ulagateljima u to izdanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama.

Držanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama u određenom izdanju ne podrazumijeva nikakva prava ili potraživanja u odnosu na imovinu tog subjekta posebne namjene koji izdaje vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama koja nadilaze odnosni portfelj tog izdanja i prihode ostvarene držanjem tih vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama.

Smanjenje vrijednosti ili sredstava iz odnosnog portfelja državnih obveznica nije osnova ulagateljima za zahtjev za naknadu štete.

3. Subjekti posebne namjene vode računovodstvene evidencije u kojima:

(a)	odvojeno iskazuju vlastitu imovinu i financijska sredstva od imovine i sredstava iz odnosnog portfelja izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama;

(b)	odvojeno iskazuju odnosne portfelje i sredstva od različitih izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama;

(c)	odvojeno iskazuju pozicije različitih ulagatelja ili posrednika;

(d)	provjeravaju je li u svakom trenutku broj vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama u jednom izdanju jednak zbroju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama u istom tom izdanju koje drže svi ulagatelji ili posrednici;

(e)	provjeravaju je li nominalna vrijednost jednog izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama jednaka nominalnoj vrijednosti odnosnog portfelja državnih obveznica u tom izdanju.

4. Subjekti posebne namjene državne obveznice iz članka 4. stavka 1. točke (a) drže na skrbničkim računima, kako je dopušteno u skladu s točkom 1. odjeljka B Priloga I. Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13) te točkom 2. odjeljka A Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (14), samo u središnjim bankama, središnjim depozitorijima vrijednosnih papira, kreditnim institucijama s odobrenjem za rad ili investicijskim društvima s odobrenjem za rad.

4.a Države članice jamče da subjekti posebne namjene koji drže državne obveznice imaju isti tretman kao svako drugo držanje istih državnih obveznica ili drugih državnih obveznica izdanih pod istim uvjetima.

Članak 8.

Politika ulaganja

1. Subjekti posebne namjene sredstva od plaćanja za glavnicu ili kamate za državne obveznice iz članka 4. stavka 1. točke (a) koja dospijevaju prije plaćanja za glavnicu ili kamate za vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama ulažu samo u novac ili novčane ekvivalente denominirane u eurima koji se mogu unovčiti u jednom danu, uz minimalan negativni učinak promjena cijene.

Subjekti posebne namjene plaćanja iz prvog podstavka drže na skrbničkim računima, kako je dopušteno u skladu s točkom 1. odjeljka B Priloga I. Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća te točkom 2. odjeljka A Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, samo u središnjim bankama, središnjim depozitorijima vrijednosnih papira, kreditnim institucijama s odobrenjem za rad ili investicijskim društvima s odobrenjem za rad.

2. Subjekti posebne namjene ne smiju mijenjati odnosni portfelj vrijednosnog papira osiguranog državnim obveznicama prije dospijeća tog vrijednosnog papira.

3. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojem se detaljno određuje koji se financijski instrumenti iz stavka 1. mogu smatrati visokolikvidnima s minimalnim tržišnim i kreditnim rizicima. ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom iz članaka od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Poglavlje 3.

Upotreba naziva „vrijednosni papiri osiguran državnim obveznicama” i zahtjevi za obavijest, transparentnost i dostavu informacija

Članak 9.

Upotreba naziva „vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama”

Naziv „vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama” smije se upotrebljavati samo za financijske proizvode koji ispunjavaju sve uvjete navedene u nastavku:

(a)	financijski proizvod kontinuirano ispunjava uvjete članaka 4., 5. i 6.;

(aa)	subjekt posebne namjene kontinuirano ispunjava uvjete članaka 7. i 8.;

(b)	ESMA je potvrdila taj financijski proizvod u skladu s člankom 10. stavkom 1. i taj se financijski proizvod nalazi na popisu iz članka 10. stavka 2.

Članak 10.

Zahtjevi za obavijest o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama

1. Subjekti posebne namjene podnose zahtjev za potvrđivanje izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama tako da najmanje tjedan dana prije izdavanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama obavijeste ESMA-u koristeći se obrascem iz stavka 5. ovog članka da izdanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ispunjava zahtjeve iz članaka 4., 5. i 6. ESMA o tome bez odgode obavješćuje nadležno tijelo subjekta posebne namjene.

1.a Obavijest iz stavka 1. ovog članka sadrži objašnjenje subjekta posebne namjene o načinu na koji je ispunio svaki od zahtjeva iz članaka 4., 5., 6., 7. i 8.

1.b ESMA potvrđuje izdanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama samo ako se u potpunosti uvjeri da subjekt posebne namjene koji podnosi zahtjev i izdanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama u potpunosti ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi. ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje subjekt posebne namjene o tome je li potvrda odobrena ili odbijena.

2. ESMA na svojim službenim internetskim stranicama objavljuje popis svih izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama koje je potvrdila . ESMA bez odgode ažurira taj popis i uklanja s popisa sva izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama koja se na temelju odluke ESMA-e donesene u skladu s člankom 15. više ne smatraju vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama.

3. ▌ESMA bez odgode na popisu iz stavka 2. ovog članka navodi kad god je u vezi s izdanjem vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama uvela administrativne sankcije iz članka 16. protiv kojih žalba nije dopuštena.

3.a ESMA povlači potvrdu za izdanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a)	subjekt posebne namjene izričito se odrekao potvrde ili je nije iskoristio u roku od šest mjeseci nakon odobravanja potvrde;

(b)	subjekt posebne namjene stekao je potvrdu davanjem lažnih informacija ili na drugi nezakonit način;

(c)	izdanje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama više ne ispunjava uvjete u skladu s kojima je potvrđeno.

Oduzimanje potvrde odmah proizvodi pravni učinak u cijeloj Uniji.

4. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se detaljno navode informacije iz stavka 1.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [6 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

5. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojem se utvrđuju obrasci za dostavu informacija iz stavka 1.

ESMA dostavlja Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do … [6 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 15. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 11.

Zahtjevi za transparentnost

1. Subjekt posebne namjene ulagateljima i ESMA-i bez odgode dostavlja sljedeće informacije:

(a)	informacije o odnosnom portfelju na temelju kojih se može utvrditi ispunjava li proizvod zahtjeve iz članaka 4., 5. i 6.;

(b)	detaljan opis redoslijeda plaćanja za tranše izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama;

(c)

ako prospekt nije sastavljen u skladu s člankom 1. stavcima 4. i 5. ili člankom 3. stavkom 2. Uredbe br. 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća (15), pregled glavnih obilježja vrijednosnog papira osiguranog državnim obveznicama, uključujući, ako je primjenjivo, pojedinosti o izloženostima, novčanim tokovima i redoslijedu pokrića gubitaka;

(d)	obavijest iz članka 10. stavka 1. i potvrdu iz članka 10. stavka 1.b.

Informacije iz točke (a) ovog stavka objavljuju se najmanje mjesec dana nakon datuma dospijeća plaćanja kamata za vrijednosni papir osiguran državnim obveznicama.

2. Subjekti posebne namjene objavljuju informacije iz stavka 1. na internetskim stranicama sljedećih obilježja:

(a)	opremljene su učinkovitim sustavom kontrole podataka;

(b)	podliježu odgovarajućim standardima upravljanja, održavaju se i ažuriraju u skladu s organizacijskim ustrojem tako da se osigurava njihovo kontinuirano i uredno funkcioniranje;

(c)	podliježu sustavima, kontrolama i postupcima kojima se identificiraju svi relevantni izvori operativnog rizika;

(d)	sadržavaju sustave kojima se jamči zaštita i cjelovitost primljenih informacija i trenutačno bilježenje tih informacija;

(e)	omogućuju vođenje evidencije o informacijama najmanje pet godina nakon datuma dospijeća svakog izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama.

Informacije iz stavka 1. i mjesto njihova objavljivanja subjekti posebne namjene navode u dokumentaciji o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama koju dostavljaju ulagateljima.

Članak 12.

Zahtjevi za informacije

1. Prenositelj prije prijenosa pozicije u vrijednosnom papiru osiguranom državnim obveznicama primatelju dostavlja informacije o sljedećem:

(a)	postupku alokacije sredstava ostvarenih u odnosnom portfelju državnih obveznica na različite tranše izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama, među ostalim i nakon ili u očekivanju izostanka plaćanja za odnosnu imovinu;

(b)

načinu dodjele glasačkih prava ulagateljima o ponudi za razmjenu nakon ili u očekivanju izostanka plaćanja po bilo kojoj državnoj obveznici u odnosnom portfelju te načinu alokacije gubitaka proizašlih iz neplaćanja dugovanja na različite tranše izdanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama.

2. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojem se detaljno navode informacije iz stavka 1.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom iz članaka od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Poglavlje 4.

Nadzor proizvoda

Članak 13.

Nadzor koji provodi ESMA

1. ESMA je nadležno tijelo za nadzor usklađenosti subjekata posebne namjene sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi

2. ESMA ▌ima ovlasti za nadzor, provedbu istraga i izricanje kazni potrebne za obavljanje svojih dužnosti na temelju ove Uredbe.

ESMA ima barem sljedeće ovlasti:

(a)	zatražiti pristup svim dokumentima u bilo kojem obliku ako se oni odnose na vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama te dobiti ili uzeti primjerak tih dokumenata;

(b)	zatražiti od subjekta posebne namjene da bez odgode dostavi informacije;

(c)	zatražiti informacije od svake osobe povezane s djelatnostima subjekta posebne namjene;

(d)	provoditi izravni nadzor uz prethodnu najavu ili bez nje;

(e)	poduzimati odgovarajuće mjere kojima se osigurava postupanje subjekta posebne namjene u skladu s ovom Uredbom;

(f)	izdati nalog kojim se osigurava postupanje subjekta posebne namjene u skladu s ovom Uredbom i prestanak postupanja koje predstavlja povredu ove Uredbe.

▌

Članak 14.

Suradnja nadležnih tijela i ESMA-a

1. Radi izvršavanja svojih dužnosti nadležna tijela odgovorna za nadzor subjekata koji sastavljaju vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama ili koji su na drugi način uključeni u tržište tih vrijednosnih papira i ESMA blisko surađuju i razmjenjuju informacije. Nadležna tijela posebno blisko koordiniraju svoj nadzor kako bi utvrdila i uklonila povrede ove Uredbe, izradila i promicala najbolje prakse, olakšala suradnju, poticala dosljednost tumačenja i u slučaju bilo kakvih neslaganja omogućila uzajamnu pravnu ocjenu.

Radi lakše provedbe ovlasti nadležnih tijela i osiguranja usklađenosti i izvršavanja obveza utvrđenih u ovoj Uredbi ESMA djeluje u okviru ovlasti utvrđenih u Uredbi (EU) br. 1095/2010.

2. Nadležno tijelo koje osnovano posumnja da subjekt posebne namjene krši odredbe ove Uredbe odmah o tomu detaljno obavješćuje ESMA-u . ESMA poduzima odgovarajuće mjere, uključujući odluku iz članka 15.

3. Ako subjekt posebne namjene unatoč mjerama ▌ ESMA-e nastavi s postupanjem kojim se očito krši ova Uredba, ESMA može poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi se zaštitili ulagatelji, uključujući zabranu subjektu posebne namjene da trguje vrijednosnim papirima osiguranima državnim obveznicama na njegovu području i donošenje odluke iz članka 15.

Članak 15.

Zlouporaba naziva „vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama”

1. Ako osnovano posumnja da subjekt posebne namjene krši članak 9. time što proizvod kojim trguje naziva „vrijednosni papir osiguran državnim obveznicama” iako taj proizvod ne ispunjava uvjete utvrđene u tom članku, ESMA primjenjuje postupak predviđen u stavku 2.

2. ESMA u roku od 15 dana od otkrivanja moguće povrede iz stavka 1. odlučuje je li prekršen članak 9. te o tome obavješćuje druga relevantna nadležna tijela, uključujući nadležna tijela ulagatelja, ako su joj poznata. ▌

▌

Ako ESMA zaključi da je povreda za koju je odgovoran subjekt posebne namjene povezana s neispunjavanjem zahtjeva iz članka 9. počinjena u dobroj vjeri, može odlučiti subjektu posebne namjene odobriti razdoblje od najviše mjesec dana za ispravljanje utvrđene povrede, koje počinje teći od datuma ESMA-ine obavijesti subjektu posebne namjene o povredi. Tijekom tog razdoblja vrijednosni papir osiguran državnim obveznicama koji se nalazi na popisu koji vodi ESMA na temelju članka 10. stavka 2. nastavlja se smatrati vrijednosnim papirom osiguranim državnim obveznicama i zadržava na popisu.

3. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju obveze suradnje i informacije koje se razmjenjuju na temelju stavaka 1. i 2.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 16.

Korektivne mjere i administrativne sankcije

1. Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da utvrde kaznene sankcije na temelju članka 17., ESMA izriče subjektu posebne namjene ili fizičkoj osobi koja upravlja subjektom posebne namjene odgovarajuće korektivne mjere, uključujući odluku iz članka 15. i odgovarajuće administrativne sankcije utvrđene u stavku 3., ako subjekt posebne namjene:

(a)	ne ispuni obveze utvrđene u člancima 7. i 8.;

(b)	ne ispuni uvjete iz članka 9., uključujući i neslanje obavijesti ESMA-i u skladu s člankom 10. stavkom 1. ili slanje obmanjujuće obavijesti;

(c)	ne ispuni zahtjeve u pogledu transparentnosti iz članka 11.

2. Administrativne sankcije iz stavka 1. uključuju barem sljedeće:

(a)	javnu izjavu u kojoj se navode identitet fizičke ili pravne osobe koja je počinila povredu i priroda povrede;

(b)	nalog kojim se od fizičke ili pravne osobe koja je počinila povredu zahtijeva da prestane s takvim postupanjem i da ga više ne ponovi;

(c)	privremenu zabranu obavljanja upravljačkih funkcija u subjektu posebne namjene svim članovima upravljačkog tijela subjekta posebne namjene ili svim drugim fizičkim osobama koje se smatra odgovornima za povredu;

(d)	u slučaju povrede iz stavka 1. točke (b) privremenu zabranu dostave obavijesti iz članka 10. stavka 1. subjektu posebne namjene;

(e)

administrativne novčane sankcije u iznosu od najviše 5 000 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, u odgovarajućoj protuvrijednosti u nacionalnoj valuti na dan … [datum stupanja na snagu ove Uredbe], ili najviše 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa subjekta posebne namjene kako je utvrđen u najnovijim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo subjekta posebne namjene;

(f)	administrativnu novčanu sankciju u dvostruko većem iznosu od koristi ostvarene povredom kada je tu korist moguće utvrditi, čak i ako ona premašuje najviše iznose iz točke (e).

3. Pri određivanju vrste i razine administrativnih sankcija ESMA uzima u obzir u kojoj je mjeri povreda bila namjerna ili proizlazi iz nemara te sve druge relevantne okolnosti, uključujući, prema potrebi:

(a)	značajnost, težinu i trajanje povrede;

(b)	stupanj odgovornosti fizičke ili pravne osobe odgovorne za povredu;

(c)	financijsku snagu odgovorne fizičke ili pravne osobe;

(d)	značajnost ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka odgovorne fizičke ili pravne osobe, ako ih je moguće utvrditi;

(e)	gubitke koje su zbog povrede nastali za treće osobe;

(f)	razinu suradnje odgovorne fizičke ili pravne osobe s nadležnim tijelom;

(g)	prijašnje povrede koje je počinila odgovorna fizička ili pravna osoba.

4. ESMA osigurava da su sve odluke kojima se izriču administrativne sankcije ili korektivne mjere iz stavka 2. propisno obrazložene i da se na njih može uložiti žalba.

Članak 17.

Kaznene sankcije

Države članice koje su utvrdile kaznene sankcije za povredu iz članka 16. stavka 1. dopuštaju ESMA-i da surađuje s pravosudnim, državnoodvjetničkim ili kaznenopravnim tijelima u svojim jurisdikcijama i razmjenjuje posebne informacije o kaznenim istragama ili kaznenim postupcima pokrenutima zbog povreda iz članka 16. stavka 1. s relevantnim tijelima.

Članak 18.

Objava upravnih sankcija

1. Nakon obavijesti predmetnoj osobi, ESMA bez odgode objavljuje na svojim internetskim stranicama svaku odluku o izricanju administrativne sankcije na koju više nije moguće uložiti žalbu i koja se izriče za povredu iz članka 16. stavka 1.

Objava iz podstavka 1. sadržava informacije o vrsti i prirodi povrede te identitetu fizičke ili pravne osobe kojoj je izrečena administrativna sankcija.

2. ESMA objavljuje administrativnu sankciju bez navođenja identiteta osobe ▌u svim sljedećim okolnostima:

(a)	ako je administrativna sankcija izrečena fizičkoj osobi i ako se nakon prethodne procjene smatra da objavljivanje osobnih podataka nije opravdano;

(b)	ako bi objava ugrozila stabilnost financijskih tržišta ili kaznenu istragu koja je u tijeku;

(c)	ako bi objava prouzročila neproporcionalnu štetu subjektu posebne namjene ili fizičkim osobama o kojima je riječ.

Ako je vjerojatno da bi okolnosti iz prvog podstavka mogle nestati u nekom razumnom vremenu, objavu iz stavka 1. moguće je odgoditi za to vrijeme.

3. ESMA osigurava da informacije koje se objavljuju na temelju stavka 1. ili 2. ostanu na njezinim službenim internetskim stranicama najmanje pet godina. Osobni podaci ostaju na službenim internetskim stranicama ESMA-e samo koliko je nužno.

Članak 18.a

Naknade za nadzor

1. ESMA zaračunava naknade subjektu posebne namjene u skladu s ovom Uredbom i delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 2. ovog članka. Te su naknade proporcionalne prometu dotičnog subjekta posebne namjene i u cijelosti pokrivaju nužne rashode ESMA-e u pogledu licenciranja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama i nadzora subjekata poslovne namjene.

2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe detaljnijim utvrđivanjem vrste naknada, predmeta u vezi s kojima se plaćaju naknade, iznosa naknada i načina na koji se one plaćaju.

Članak 19.

Makrobonitetni nadzor tržišta vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama

U granicama svojih ovlasti utvrđenih u Uredbi (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 26 , ESRB je odgovoran za makrobonitetni nadzor Unijina tržišta vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama i djeluje u skladu s ovlastima utvrđenima u toj uredbi. Ako utvrdi da tržišta vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama predstavljaju ozbiljan rizik za uredno funkcioniranje tržišta državnih obveznica država članica čija je valuta euro, ESRB primjenjuje ovlasti iz članaka 16., 17. i 18. Uredbe (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća, prema potrebi.

▌

Poglavlje 4.

Provedbene ovlasti i završne odredbe

Članak 21.

Izmjena Direktive 2009/65/EZ

U Direktivi 2009/65/EZ umeće se sljedeći članak 54.a:

„Članak 54.a

1. Ako države članice primjenjuju odstupanje iz članka 54. ili odobre izuzeće iz članka 56. stavka 3., nadležna tijela matične države članice UCITS-a:

(a)

primjenjuju isto odstupanje odnosno odobravaju isto izuzeće prema kojem UCITS može uložiti do 100 % svoje imovine u vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama kako su definirani u članku . stavku 3. Uredbe [unijeti upućivanje na Uredbu o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama] u skladu s načelom razdiobe rizika ako ta nadležna tijela smatraju da je zaštita imatelja udjela u UCITS-u ekvivalentna zaštiti imatelja udjela u UCITS-u koji poštuju ograničenja propisana člankom 52.;

(b)	odobravaju izuzeće od primjene članka 56. stavaka 1. i 2.

2. Do … [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu Uredbe o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama] države članice donose i objavljuju mjere potrebne radi usklađivanja sa stavkom 1. i o njima obavješćuju Komisiju i ESMA-u.”.

Članak 22.

Izmjena Direktive 2009/138/EZ

U članku 104. Direktive 2009/138/EZ dodaje se sljedeći stavak 8.:

„8. Za potrebe izračuna osnovnog potrebnog solventnog kapitala, izloženosti prema vrijednosnim papirima osiguranima državnim obveznicama kako su definirani u članku 3. Uredbe [unijeti upućivanje na Uredbu o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama] tretiraju se kao izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama država članica koje su denominirane i financirane u domaćoj valuti.

Do … [šest mjeseci od dana stupanja na snagu Uredbe o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama] države članice donose i objavljuju mjere potrebne radi usklađivanja s prvim podstavkom i o njima obavješćuju Komisiju i ESMA-u.”.

Članak 23.

Izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013

Uredba (EU) br. 575/2013 mijenja se kako slijedi:

u članku 268. dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Odstupajući od prvog stavka, nadređene tranše vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama kako su definirani u članku 3. stavku 8 . Uredbe [unijeti upućivanje na Uredbu o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama] mogu se uvijek tretirati u skladu s prvim podstavkom ovog članka.;”

u članku 325. dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4. Za potrebe ove glave institucije tretiraju izloženosti u obliku nadređene tranše vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama kako su definirani u članku 3. stavku 8 . Uredbe [unijeti upućivanje na Uredbu o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama] kao izloženosti prema središnjoj državi države članice.”;

3.	u članku 390. stavku 7. dodaje se sljedeći podstavak: „Prvi podstavak primjenjuje se na izloženosti prema vrijednosnim papirima osiguranima državnim obveznicama kako su definirani u članku 3. stavku 3. Uredbe [unijeti upućivanje na Uredbu o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama].”.

Članak 24.

Izmjene Direktive (EU) 2016/2341

U Direktivi (EU) 2016/2341 umeće se sljedeći članak 18.a:

„Članak 18.a

Vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama

1. U svojim nacionalnim pravilima o vrednovanju imovine institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, izračunu regulatornog kapitala institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i izračunu granice solventnosti za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, države članice tretiraju vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama, kako su definirani u članku 3. stavku 3. Uredbe [unijeti upućivanje na Uredbu o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama], na isti način kao državne dužničke instrumente europodručja.

„Članak 24.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 2. trećeg i četvrtog podstavka i članka 18.a stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od … [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 3. trećeg i četvrtog podstavka i članka 18.a stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 3. trećeg i četvrtog podstavka ili članka 18.a stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za [dva mjeseca] na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 25.

Klauzula o evaluaciji

Najranije pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe i kad bude raspolagala dostatnim podacima, Komisija provodi evaluaciju ove Uredbe u kojoj se ocjenjuje jesu li ostvareni njezini ciljevi uklanjanja neopravdanih regulatornih zapreka uvođenju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama.

Članak 26.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Europski odbor za vrijednosne papire osnovan Odlukom Komisije 2001/528/EZ (16). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 27.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C, , str. .

(2) SL C 62, 15.2.2019., str. 113.

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2019.

(4) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(5) Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).

(6) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i kojom se izmjenjuje Uredba (EU) br. 648/2012 (CRR) (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(7) Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

(8) Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.).

(9) Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 1.).

(10) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(11) Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (SL L 140, 27.5.2013., str. 1.).

(12) Direktiva 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2002. o financijskom kolateralu (SL L 168, 27.6.2002., str. 43.).

(13) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

(14) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).

(15) Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12.).

(16) Odluka Komisije 2001/528/EZ od 6. lipnja 2001. o osnivanju Europskog odbora za vrijednosne papire (SL L 191, 13.7.2001., str. 45.).

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/83

P8_TA(2019)0374

Europska nadzorna tijela i financijska tržišta ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo); Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje); Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala); Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala; Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo; Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata; Uredbe (EU) 2015/760 o europskim fondovima za dugoročna ulaganja; Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova; Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu; i Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (COM(2018)0646 – C8-0409/2018 – 2017/0230(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/23)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0646),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0409/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 11. travnja 2018. (1) i 7. prosinca 2018. (2),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 15. veljače 2018. (3) i 12. prosinca 2018. (4),

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 1. travnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za proračune (A8-0013/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 255, 20.7.2018., str. 2.

(2) SL C 37, 30.1.2019., str. 1.

(3) SL C 227, 28.6.2018., str. 63.

(4) SL C 110, 22.3.2019., str. 58.

P8_TC1-COD(2017)0230

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo); Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje); Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala); Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata; Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova; i Uredbe (EU) 2015/847 o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2175.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/85

P8_TA(2019)0375

Makrobonitetni nadzor financijskog sustava Europske unije i osnivanje Europskog odbora za sistemske rizike ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1092/2010 o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (COM(2017)0538 – C8-0317/2017 – 2017/0232(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/24)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0538),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0317/2017),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 2. ožujka 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 15. veljače 2018. (2),

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor / koji su odobrili nadležni odbori u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 1. travnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za pravna pitanja i Odbora za ustavna pitanja (A8-0011/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 120, 6.4.2018., str. 2

(2) SL C 227, 28.6.2018., str. 63.

P8_TC1-COD(2017)0232

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1092/2010 o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2176.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/87

P8_TA(2019)0376

Tržište financijskih instrumenata te osnivanje i obavljanje djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata i Direktive 2009/138/EZ o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (COM(2017)0537 – C8-0318/2017 – 2017/0231(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/25)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0537),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 53. stavak 1. i članak 62. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0318/2017),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 11. svibnja 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 15. veljače 2018. (2),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0012/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 251, 18.7.2018., str. 2.

(2) SL C 227, 28.6.2018., str. 63.

P8_TC1-COD(2017)0231

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/138/EZ o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II), Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata i Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/2177.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/89

P8_TA(2019)0377

Bonitetni nadzor nad investicijskim društvima (Direktiva) ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2013/36/EU i 2014/65/EU (COM(2017)0791 – C8-0452/2017 – 2017/0358(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/26)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0791),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 53. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0452/2017),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 22. kolovoza 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. travnja 2018. (2),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0295/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 378, 19.10.2018., str. 5.

(2) SL C 262, 25.7.2018., str. 35.

P8_TC1-COD(2017)0358

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/2034.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/91

P8_TA(2019)0378

Bonitetni zahtjevi za investicijska društva (Uredba) ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva i o izmjeni uredbi (EU) br. 575/2013, (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 1093/2010 (COM(2017)0790 – C8-0453/2017 – 2017/0359(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/27)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0790),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0453/2017),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 22. kolovoza 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. travnja 2018. (2),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0296/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 378, 19.10.2018., str. 5.

(2) SL C 262, 25.7.2018., str. 35.

P8_TC1-COD(2017)0359

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva i o izmjeni uredaba (EU) No 1093/2010, (EU) br. 575/2013, (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 806/2014

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2033.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/93

P8_TA(2019)0379

Transparentni i predvidivi radni uvjeti u Europskoj uniji ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji (COM(2017)0797 – C8-0006/2018 – 2017/0355(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/28)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0797),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 153. stavak 1. točku (b) te stavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0006/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojem se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 23. svibnja 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. srpnja 2018. (2),

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor odbori u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenja Odbora za pravna pitanja i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0355/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 283, 10.8.2018., str. 39.

(2) SL C 387, 25.10.2018., str. 53.

P8_TC1-COD(2017)0355

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1152.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije

U skladu s člankom 23. Direktive Komisija će preispitati primjenu Direktive najkasnije osam godina nakon njezina stupanja na snagu kako bi, prema potrebi, predložila potrebne izmjene. Komisija se obvezuje u svojem izvješću posebnu pozornost posvetiti primjeni članaka 1. i 14. u državama članicama. Komisija će usklađenost s člankom 14. provjeravati i pri procjeni jesu li države članice u potpunosti i pravilno prenijele Direktivu u svoja nacionalna zakonodavstva.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/96

P8_TA(2019)0380

Europsko nadzorno tijelo za rad ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad (COM(2018)0131 – C8-0118/2018 – 2018/0064(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/29)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0131),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 46., članak 48., članak 53. stavak 1., članak 62. i člana 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0118/2018),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. i članke 46. i 48. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2018. (2),

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 21. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za promet i turizam, Odbora za pravna pitanja, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0391/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

prima na znanje izjavu Parlamenta, Vijeća i komisije priloženu ovoj Rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji L Službenog lista Europske unije, u izdanju nakon onog u kojem je objavljen konačni zakonodavni akt;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 128.

(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 16.

P8_TC1-COD(2018)0064

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, izmjeni uredaba (EZ) br. 883/2004, (EU) br. 492/2011 i (EU) 2016/589 i stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2016/344

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1149.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije

Europski parlament, Vijeće i Komisija napominju da postupak odabira lokacije sjedišta Europskog nadzornog tijela za rad (ELA) u trenutku donošenja Uredbe o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad još nije dovršen.

Podsjećajući na obvezu lojalne i transparentne suradnje te podsjećajući na Ugovore, tri institucije prepoznaju vrijednost razmjene informacija od početne faze postupka odabira sjedišta Europskog nadzornog tijela za rad.

Tom ranom razmjenom informacija trima bi se institucijama povezanim postupcima olakšalo ostvarivanje prava iz Ugovora.

Europski parlament i Vijeće primaju na znanje namjeru Komisije da poduzme sve odgovarajuće korake kako bi se uredbom o osnivanju predvidjela odredba o lokaciji sjedišta Europskog nadzornog tijela za rad i kako bi se osiguralo da Europsko nadzorno tijelo za rad djeluje autonomno u skladu s tom uredbom.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/99

P8_TA(2019)0381

Očuvanje ribolovnih resursa i zaštita morskih ekosustava putem tehničkih mjera ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1343/2011 i (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 (COM(2016)0134 – C8-0117/2016 – 2016/0074(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/30)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0134),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0117/2016),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 13. srpnja 2016. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 7. prosinca 2016. (2),

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 22. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0381/2017),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (3);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 389, 21.10.2016., str. 67.

(2) SL C 185, 9.6.2017., str. 82.

(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 16. siječnja 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0003).

P8_TC1-COD(2016)0074

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1380/2013, (EU) 2016/1139, (EU) 2018/973, (EU) 2019/472 i (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1241.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/101

P8_TA(2019)0382

Uredba o europskoj poslovnoj statistici ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama, izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (COM(2017)0114 – C8-0099/2017 – 2017/0048(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/31)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0114),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0099/2017),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 2. siječnja 2018. (1),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0094/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmjeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 77, 1.3.2018., str. 2.

P8_TC1-COD(2017)0048

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2152.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/102

P8_TA(2019)0383

Istrage koje provodi OLAF i suradnja s Uredom europskog javnog tužitelja ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u pogledu suradnje s Uredom europskog javnog tužitelja i djelotvornosti istraga koje provodi OLAF (COM(2018)0338 – C8-0214/2018 – 2018/0170(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/32)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0338),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 325. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, zajedno s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebice njegov članak 106.a, na temelju kojeg je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0214/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje 8/2018 Revizorskog suda (1),

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za pravna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0179/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) Mišljenje Revizorskog suda br. 8/2018.

P8_TC1-COD(2018)0170

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u pogledu suradnje s Uredom europskog javnog tužitelja i djelotvornosti istraga koje provodi OLAF

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 325., u vezi s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegovim člankom 106.a,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Donošenjem Direktive (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 (4) Unija je znatno ojačala odredbe usklađenog pravnog okvira za raspoloživa raspoloživa sredstva za zaštitu financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima. Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) bit će ključan je prioritet Komisije u području kaznenog pravosuđa i politike za borbu protiv prijevara te je ovlašten u državama članicama sudionicama provoditi kaznene istrage i podizati optužnice povezane s kaznenim djelima koja štete proračunu Unije, kako je definirano u Direktivi (EU) 2017/1371. [Am. 1]

(2)

Radi zaštite financijskih interesa Unije Europski ured za borbu protiv prijevara („Ured”) provodi administrativne istrage o administrativnim nepravilnostima te o kažnjivom ponašanju. Po završetku svojih istraga može nacionalnim tijelima nadležnima za progon dati preporuke za pokretanje sudskih postupaka kako bi se omogućilo podizanje optužnica i kazneni progon u državama članicama. Države članice koje sudjeluju u radu EPPO-a ubuduće će tom tijelu prijavljivati navodna kaznena djela te će s njime surađivati na njegovim istragama. [Am. 2]

(3)

Stoga bi nakon donošenja Uredbe (EU) 2017/1939 trebalo izmijeniti i na odgovarajući način prilagoditi Uredbu (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Odredbe kojima se u Uredbi (EU) 2017/1939 uređuje odnos EPPO-a i Ureda trebale bi se odražavati u pravilima Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 i dopuniti tim pravilima kako bi se zajamčila najviša razina zaštite financijskih interesa Unije postizanjem sinergija između ta dva tijela , što podrazumijeva primjenu načela bliske suradnje, razmjene informacija, komplementarnosti i izbjegavanja udvostručavanja . [Am. 3]

(4)

Kako bi ostvarili svoj zajednički cilj očuvanja cjelovitosti proračuna Unije, Ured i EPPO trebali bi uspostaviti i održavati blizak odnos na temelju iskrene suradnje, usmjeren na osiguravanje komplementarnosti njihovih mandata i usklađivanje njihova djelovanja, a posebno u pogledu opsega pojačane suradnje u vezi s osnivanjem EPPO-a. Konačno, taj bi odnos trebao doprinijeti osiguravanju upotrebe svih raspoloživih sredstava za zaštitu financijskih interesa Unije i sprečavanju nepotrebnog udvostručavanja uloženog truda.

(5)

Uredbom (EU) 2017/1939 propisuje se da Ured kao i sve institucije, tijela, uredi i agencije Unije te nadležna nacionalna tijela bez nepotrebne odgode izvješćuju EPPO o navodnom kažnjivom postupanju u pogledu kojeg EPPO može izvršavati svoju nadležnost. Budući da Ured ima mandat za provođenje administrativnih istraga o prijevarama, korupciji i svim drugim nezakonitim aktivnostima kojima se šteti financijskim interesima Unije, u najboljem je položaju i raspolaže potrebnim resursima da djeluje kao EPPO-ov prirodni partner i njegov povlašteni izvor informacija. [Am. 4]

(6)

Prvotni navodi koje Ured primi mogu u praksi sadržavati elemente koji upućuju na moguće kažnjivo postupanje u nadležnosti EPPO-a ili ti elementi mogu izaći na vidjelo tek tijekom administrativne istrage koju Ured pokrene na temelju sumnje na administrativnu nepravilnost. Kako bi ispunio svoju dužnost izvješćivanja EPPO-a, Ured bi stoga trebao prijaviti kažnjivo postupanje u bilo kojoj fazi prije ili tijekom istrage, ovisno o slučaju.

(7)

Uredbom (EU) 2017/1939 određuju se minimalni elementi koje bi izvješća u pravilu trebala sadržavati. Ured će možda trebati provesti preliminarnu evaluaciju navoda kako bi potvrdio te elemente i prikupio potrebne informacije. Ured bi trebao tu evaluaciju žurno provesti na način kojim se ne ugrožava eventualna buduća kaznena istraga. Nakon dovršetka svoje evaluacije Ured bi, u slučaju postojanja sumnje na kazneno djelo iz njegove nadležnosti, trebao o tome obavijestiti EPPO.

(8)	S obzirom na to da Ured ima stručno znanje, institucije, tijela, uredi i agencije Unije trebali bi moći Uredu povjeriti izvršenje takvih preliminarnih evaluacija navoda koji su im prijavljeni.

(9)

U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured u načelu ne bi trebao pokretati administrativnu istragu usporedno s istragom koju EPPO provodi o istim činjenicama. Međutim, radi zaštitite financijskih interesa Unije u nekim će slučajevima Ured možda trebati provesti dopunsku administrativnu istragu prije okončanja kaznenog postupka koji pokrene EPPO kako bi se utvrdilo jesu li potrebne mjere predostrožnosti ili treba li poduzeti financijske, stegovne ili administrativne mjere. Te dopunske istrage mogu biti primjerene, među ostalim, kad je potrebno osigurati povrat iznosa u proračun Unije, podložno posebnim prekluzivnim pravilima, kad su rizični iznosi vrlo visoki ili ako postoji potreba da se u rizičnim situacijama primjenom administrativnih mjera izbjegnu daljnji troškovi.

(10)

U Uredbi (EU) 2017/1939 propisano je da EPPO može od Ureda zatražiti provedbu takvih dopunskih istraga. Ako EPPO ne zatraži dopunsku istragu, provedba takve dopunske istrage trebala bi biti moguća i na inicijativu Ureda, pod određenim posebnim uvjetima , nakon savjetovanja s EPPO-om . Naime, EPPO bi trebao moći podnijeti prigovor na to da Ured otvori ili nastavi provoditi istragu, ili na to da poduzima posebne istražne radnje u vezi s njom. Razlozi za taj prigovor trebali bi se temeljiti na potrebi da se zaštiti djelotvornost istraga u nadležnosti EPPO-a i trebali bi biti proporcionalni tom cilju. Ured bi se trebao suzdržati od izvršenja radnje u pogledu koje je EPPO uložio prigovor. Ako je EPPO ne podnese prigovor suglasan sa zahtjevom , Ured bi istragu trebao provoditi uz blisko savjetovanje s EPPO-om. [Am. 6]

(11)

Ured bi trebao aktivno podupirati EPPO u njegovim istragama. U tom pogledu, EPPO može od Ureda zatražiti da podupre ili dopuni njegove kaznene istrage izvršavanjem ovlasti na temelju ove Uredbe. U takvim bi slučajevima Ured trebao izvršiti te radnje u granicama svojih ovlasti te u okviru predviđenom ovom Uredbom.

(12)

Kako bi se omogućila djelotvorna koordinacija , suradnja i transparentnost Ureda i EPPO-a, ta bi tijela trebala neprekidno razmjenjivati informacije. Posebno je važna razmjena informacija u fazama prije nego što Ured i EPPO pokrenu istragu kako bi se osigurala odgovarajuća usklađenost predmetnih aktivnosti , zajamčila komplementarnost i izbjeglo udvostručavanje. U tu bi se svrhu Ured i EPPO trebali koristiti funkcijom „ima/nema pogotka” u svojim sustavima vođenja predmeta. Ured i EPPO trebali bi u svojim sporazumima o radu (radnim dogovorima) odrediti načine i uvjete takve razmjene informacija. [Am. 7]

(13)

U Izvješću Komisije o evaluaciji primjene Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 (6), donesenom 2. listopada 2017., zaključeno je da su se zbog promjena zakonodavnog okvira uvedenih 2013. vidljivo poboljšali provedba istraga, suradnja s partnerima i prava predmetnih osoba. U evaluaciji su istodobno istaknuti određeni nedostaci koji utječu na učinkovitost i djelotvornost istraga.

(14)

Najkonkretnije zaključke Komisijine evaluacije potrebno je uzeti u obzir izmjenom Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013. Riječ je o ključnim promjenama koje su u kratkoročnom razdoblju nužne za jačanje okvira za istrage Ureda kako bi to tijelo ostalo snažno i potpuno djelotvorno te administrativnim istragama nadopunjavalo EPPO-ov kaznenopravni pristup, ali koje ne uključuju izmjene mandata ili ovlasti. Promjene se prvenstveno odnose na područja u kojima trenutačno, zbog nejasnoće Uredbe, Ured ne može djelotvorno provoditi istrage, a to uključuje provjere na licu mjesta, mogućnost pristupa informacijama o bankovnim računima ili mogućnost da se kao dokaz prihvate izvješća Ureda o predmetima. Komisija bi trebala podnijeti novi, sveobuhvatni prijedlog najkasnije dvije godine nakon evaluacije EPPO-a i Ureda te evaluacije njihove suradnje. [Am. 8]

(15)

Te promjene ne utječu na postupovna jamstva koja se primjenjuju u okviru istraga. Ured je obvezan primijeniti postupovna jamstva iz Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013, Uredbe Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (7) i Povelje Europske unije o temeljnim pravima. U skladu s tim okvirom Ured svoje istrage provodi objektivno, nepristrano i povjerljivo, prikuplja dokaze u korist predmetnih osoba i protiv njih te provodi istražne postupke na temelju pisanog odobrenja i nakon provjere zakonitosti. Ured mora osigurati poštovanje prava osoba na koje se njegove istrage odnose, uključujući pretpostavku nedužnosti te pravo na izbjegavanje samookrivljavanja. Prilikom ispitivanja predmetne osobe, među ostalim, imaju pravo na pomoć osobe po vlastitom izboru, na odobrenje zapisnika obavijesnog razgovora te se imaju pravo koristiti bilo kojim službenim jezikom Unije. Predmetne osobe ujedno imaju pravo izjasniti se o činjenicama u predmetu prije donošenja zaključaka.

(16)

Ured obavlja provjere i inspekcije na licu mjesta što mu omogućuje pristup prostorima i dokumentaciji gospodarskih subjekata u okviru njegovih istraga sumnji na prijevaru, korupciju ili drugo nezakonito postupanje kojim se šteti financijskim interesima Unije. One se provode u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96, prema kojima u nekim slučajevima primjena tih ovlasti podliježe uvjetima nacionalnog prava. U Komisijinoj evaluaciji utvrđeno je da nije uvijek navedeno u kojoj bi se mjeri trebalo primjenjivati nacionalno pravo, čime se onemogućuje djelotvornost istražne aktivnosti Ureda.

(17)

Prikladno je, stoga, pojasniti slučajeve u kojima bi se tijekom istraga koje provodi Ured trebalo primjenjivati nacionalno pravo, a da se pritom ne promijene ovlasti Ureda ili način funkcioniranja Uredbe u pogledu država članica. U tom se pojašnjenju uzima u obzir nedavna presuda Općeg suda u predmetu T-48/16, Sigma Orionis SA protiv Europske komisije.

(18)

Ako predmetni gospodarski subjekt pristane na provjeru, na provjere i inspekcije na licu mjesta koje provodi Ured trebalo bi se primjenjivati isključivo pravo Unije. To bi Uredu trebalo omogućiti da djelotvorno i dosljedno izvršava svoje istražne ovlasti u svim državama članicama radi postizanja visoke razine zaštite financijskih interesa Unije u cijeloj Uniji, kako je propisano člankom 325. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(19)

U situacijama u kojima se Ured treba osloniti na pomoć nacionalnih nadležnih tijela, posebno ako se gospodarski subjekt protivi provjeri i inspekciji na licu mjesta, države članice trebale bi osigurati djelotvornost djelovanja Ureda te bi trebale pružiti potrebnu pomoć u skladu s relevantnim pravilima nacionalnog postupovnog prava.

(20)

U Uredbu (EU, Euratom) br. 883/2013 trebala bi se uvesti obveza suradnje gospodarskih subjekata s Uredom. To je u skladu s obvezom dopuštanja pristupa prostorijama, zemljištu, prijevoznim sredstvima ili ostalim područjima koja se koriste u poslovne svrhe radi provedbe terenskih provjera i inspekcija, koju ti subjekti imaju na temelju Uredbe (Euratom, EZ) br. 2185/96 te u skladu s obvezom iz članka 129. (8) Financijske uredbe prema kojoj svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije mora u potpunosti surađivati pri zaštiti financijskih interesa Unije, među ostalim u kontekstu istraga koje provodi Ured.

(21)

U okviru te obveze u pogledu suradnje Ured bi trebao moći zatražiti dostavu važnih informacija od gospodarskih subjekata koji su možda umiješani u predmet istrage ili koji možda raspolažu važnim informacijama. Pri ispunjavanju takvih zahtjeva gospodarski subjekti nisu dužni priznati da su počinili nezakonitu aktivnost, ali dužni su odgovoriti na činjenična pitanja i dostaviti dokumente, čak i ako se te informacije mogu iskoristiti protiv njih ili nekog drugog subjekta za dokazivanje postojanja nezakonite aktivnosti.

(22)

Gospodarski subjekti trebali bi tijekom provjera i inspekcija na licu mjesta imati mogućnost upotrebe bilo kojeg službenog jezika države članice u kojoj se provjera provodi te pravo na pomoć osobe po vlastitom izboru, uključujući vanjskog pravnog savjetnika. Međutim, prisutnost pravnog savjetnika ne bi trebao biti pravni uvjet za valjanost provjera i inspekcija na licu mjesta. Kako bi se osigurala učinkovitost provjera i inspekcija na licu mjesta, posebno s obzirom na rizik od nestajanja dokaza, Ured bi trebao imati pristup prostorijama, zemljištu, prijevoznim sredstvima ili ostalim područjima koja se koriste u poslovne svrhe, bez čekanja da se subjekt posavjetuje sa svojim pravnim savjetnikom. Prije nego što počne provoditi provjeru, trebao bi prihvatiti samo kratku razumnu odgodu u iščekivanju savjetovanja s pravnim savjetnikom. Svaka takva odgoda mora se ograničiti na najmanju moguću mjeru.

(23)

Kako bi se osigurala transparentnost, Ured bi pri provedbi provjera i inspekcija na licu mjesta gospodarskim subjektima trebao dati odgovarajuće informacije o njihovoj obvezi suradnje i posljedicama odbijanja te suradnje te o postupku koji se primjenjuje na provjeru, uključujući primjenjiva postupovna jamstva.

(24)

Ured tijekom unutarnjih istraga i, prema potrebi, vanjskih istraga, ima pristup svim relevantnim informacijama koje posjeduju institucije, tijela, uredi i agencije. Kao što se predlaže u Komisijinoj evaluaciji, nužno je pojasniti da bi taj pristup trebalo omogućiti neovisno o tome na kojem kakvoj su mediju vrsti medija te informacije ili podaci pohranjeni kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak. [Am. 9]

(25)

Za usklađeniji okvir za istrage Ureda trebalo bi dodatno ujednačiti pravila koja se primjenjuju na unutarnje i vanjske istrage kako bi se otklonile određene nedosljednosti utvrđene u Komisijinoj evaluaciji, ako različita pravila nisu opravdana. Trebalo bi, na primjer, osigurati da se izvješća i preporuke koji su sastavljeni po završetku vanjske istrage mogu poslati predmetnoj instituciji, tijelu, uredu ili agenciji radi poduzimanja odgovarajućih radnji, kako se radi kad je riječ o unutarnjoj istrazi. Ako je moguće u skladu s njegovim mandatom, Ured bi predmetnu instituciju, tijelo, ured ili agenciju trebao podupirati prilikom poduzimanja radnji na temelju njegovih preporuka. Kako bi se dodatno osigurala suradnja između Ureda i institucija, tijela, ureda i agencija, Ured bi, prema potrebi, trebao izvijestiti predmetnu instituciju, tijelo, ured ili agenciju Unije ako odluči da neće pokrenuti vanjsku istragu, na primjer ako je institucija, tijelo, ured ili agencija Unije izvor početnih informacija.

(26)

Ured bi trebao imati na raspolaganju potrebna sredstva za praćenje traga novca kako bi se otkrio modus operandi uobičajen za brojne slučajeve protupravnog ponašanja. Surađujući s nacionalnim tijelima i uz njihovu pomoć Ured sada može doći do bankovnih informacija koje su važne za njegove istražne aktivnosti a koje su u posjedu kreditnih institucija u brojnim državama članicama. Kako bi se osigurao djelotvoran pristup diljem Unije, u Uredbi bi trebalo odrediti zadaću nadležnih nacionalnih tijela da Uredu dostavljaju informacije o bankovnim računima i računima za plaćanja u okviru svojih općenitih zadaća pomaganja tom tijelu. Ta bi se suradnja u pravilu trebala ostvarivati posredstvom financijsko-obavještajnih jedinica u državama članicama. Pri pružanju pomoći Uredu nacionalna tijela trebala bi postupati u skladu s relevantnim odredbama postupovnog prava predviđenima u nacionalnom zakonodavstvu predmetne države članice.

(26a)

Kako bi se posvetila pozornost zaštiti i poštovanju postupovnih prava i jamstava, Ured bi trebao kreirati internu funkciju nadzornika/nadzornice postupovnih jamstava te mu/joj staviti na raspolaganje adekvatna sredstva. Nadzornik/nadzornica postupovnih jamstava trebao/trebala bi imati pristup svim informacijama potrebnima za ispunjavanje svojih dužnosti. [Am. 10]

(26b)

Ovom bi se Uredbom za Ured, u suradnji s nadzornikom postupovnih jamstava, trebao uspostaviti mehanizam za podnošenje pritužbi kako bi se zajamčilo poštovanje postupovnih prava i jamstava u svim aktivnostima Ureda. To bi trebao biti administrativni mehanizam, pri čemu bi nadzornik trebao biti odgovoran za obradu pritužbi koje Agencija zaprimi u skladu s pravom na dobru upravu. Mehanizam bi trebao biti djelotvoran te bi u okviru njega trebalo osigurati uredno daljnje postupanje na temelju pritužbi. Radi veće transparentnosti i odgovornosti Ured bi u svojem godišnjem izvješću trebao iznijeti informacije o mehanizmu za podnošenje pritužbi. To bi izvješće posebno trebalo obuhvaćati informacije o broju primljenih pritužbi, vrstama kršenja postupovnih prava i jamstava koje su u pitanju, predmetnim aktivnostima i, kada je to moguće, daljnjim mjerama koje je poduzeo Ured. [Am. 11]

(27)

Ključno je u zaštiti financijskih interesa Unije da Ured u ranoj fazi proslijedi informacije radi donošenja mjera predostrožnosti. Kako bi se u tom području osigurala bliska suradnja između Ureda i institucija, ureda, tijela i agencija Unije, prikladno je toj drugoj strani omogućiti da se u svakom trenutku može obratiti Uredu radi odlučivanja o poduzimanju odgovarajućih mjera predostrožnosti, uključujući mjere za zaštitu dokaza.

(28)

Izvješća koja sastavlja Ured trenutačno imaju snagu prihvatljivog dokaza u upravnim ili sudskim postupcima na isti način i pod istim uvjetima kao administrativna izvješća koja sastavljaju nacionalni upravni inspektori. U Komisijinoj evaluaciji utvrđeno je da se u nekim državama članicama tim pravilom djelotvornost aktivnosti Ureda ne osigurava u dovoljnoj mjeri. Kako bi se povećala djelotvornost i osigurala dosljednija upotreba izvješća Ureda, Uredbom bi trebalo propisati prihvatljivost tih izvješća u sudskim postupcima koji nemaju kaznenopravnu narav a koji se vode pred nacionalnim sudovima te u upravnim postupcima u državama članicama. Kad je riječ o nacionalnim sudskim postupcima kaznenopravne naravi, i dalje bi se trebalo primjenjivati pravilo kojim se propisuje istovjetnost s izvješćima nacionalnih upravnih inspektora. Uredbom bi se trebala propisati i prihvatljivost izvješća koje sastavlja Ured u upravnim i sudskim postupcima na razini Unije.

(29)

Ured, među ostalim, ima mandat za zaštitu prihoda proračuna Unije koji potječu iz vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u. U tom bi području Ured trebao moći poduprijeti i dopuniti aktivnosti država članica provođenjem istraga u skladu sa svojim mandatom, usklađivanjem rada nadležnih nacionalnih tijela na složenim, transnacionalnim predmetima te pružanjem potpore i pomoći državama članicama i EPPO-u. U tu bi svrhu Ured trebao moći razmjenjivati informacije u okviru mreže Eurofisc, uspostavljene Uredbom Vijeća (EU) br. 904/2010 (9), imajući na umu odredbe Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (10) kako bi se promicala i olakšala suradnja u borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om. [Am. 12]

(30)

Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 uvedene su službe država članica za usklađivanje borbe protiv prijevara kako bi se olakšala djelotvorna suradnja i razmjena informacija, uključujući operativne informacije, između Ureda i država članica. U evaluaciji je zaključeno da su one pozitivno doprinijele radu Ureda. Utvrđeno je i da bi trebalo dodatno pojasniti njihovu ulogu kako bi se osiguralo da Ured dobiva pomoć koja mu je potrebna za provedbu djelotvornih istraga, a ustroj i ovlasti službi za usklađivanje borbe protiv prijevara prepuštaju se svakoj državi članici. U tom pogledu službe za usklađivanje borbe protiv prijevara trebale bi moći pružati, pribavljati ili usklađivati potrebnu pomoć kako bi Ured mogao svoje zadaće djelotvorno obavljati prije, tijekom ili na kraju vanjske ili unutarnje istrage.

(31)

Zadaća Ureda da državama članicama pomaže da usklade svoje djelovanje u području zaštite financijskih interesa Unije ključni je element njegova mandata za podupiranje prekogranične suradnje država članica. Trebalo bi utvrditi detaljnija pravila kako bi se u tom kontekstu Uredu olakšala provedba aktivnosti usklađivanja i suradnja s tijelima država članica, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. Tim se pravilima ne bi trebalo dovesti u pitanje to da Ured izvršava ovlasti koje su Komisiji dodijeljene posebnim odredbama kojima se uređuje uzajamna pomoć upravnih tijela država članica i suradnja tih tijela s Komisijom, a posebno Uredbom Vijeća (EZ) br. 515/97 (11).

(32)	Nadalje, Ured bi u kontekstu aktivnosti usklađivanja trebao moći zatražiti pomoć službi za usklađivanje borbe protiv prijevara, a te bi službe trebale moći međusobno surađivati kako bi se dodatno ojačali dostupni mehanizmi za suradnju u borbi protiv prijevara.

(32a)

Nadležna tijela država članica pružaju Uredu potrebnu pomoć za izvršenje njegovih zadaća. Kad nacionalnim tijelima kaznenog progona države članice Ured daje preporuke za pokretanje sudskih postupaka, a ona te preporuke ne provedu, država članica trebala bi Uredu obrazložiti svoju odluku. Ured bi jednom godišnje trebao sastaviti izvješće o pomoći koju mu pružaju države članice i o provedbi preporuka za pokretanje sudskih postupaka. [Am. 13]

(32b)

Kako bi se dopunila postupovna pravila o provođenju istraga iznesenih u ovoj Uredbi, Ured bi trebao donijeti kodeks postupanja u istragama kojega bi se njegovo osoblje trebalo pridržavati. Komisiji bi stoga trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s utvrđivanjem tog postupovnog kodeksa, ne dovodeći u pitanje neovisnost Ureda u pogledu izvršavanja njegovih ovlasti. Ti delegirani akti trebaju naročito obuhvatiti postupke koje treba primjenjivati u provedbi mandata i statuta Ureda; detaljna pravila kojima se uređuju istražni postupci kao i dopušteni istražni akti; legitimna prava umiješanih osoba; postupovna jamstva; odredbe o zaštiti podatka i politici komuniciranja i pristupa dokumentima; odredbe o provjeri zakonitosti i pravnim lijekovima koji stoje na raspolaganju umiješanim osobama; odnose s EPPO-om. Posebno je važno da Ured tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način. [Am. 14]

(32c)

Najkasnije pet godina nakon datuma utvrđenog u skladu s drugim podstavkom članka 120. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/1939, Komisija ocjenjuje primjenu ove Uredbe, a posebice učinkovitost suradnje između Ureda i EPPO-a. [Am. 15]

(33)

Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj ove Uredbe, to jest bolju zaštitu financijskih interesa Unije prilagodbom rada Ureda osnivanju EPPO-a te jačanjem djelotvornosti istraga koje Ured provodi, nego se taj cilj može bolje ostvariti na razini Unije donošenjem pravila kojima se uređuje odnos ta dva ureda Unije i povećava djelotvornost Ureda u provedbi istraga diljem Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti iz navedenog članka ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za jačanje borbe protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije.

(34)	Ovom se Uredbom ne mijenjaju ovlasti i nadležnosti država članica za poduzimanje mjera za borbu protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije.

(35)	U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (12) provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, koji je dao mišljenje dana … (13).

(36)	Uredbu (EU, Euratom) br. 883/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 mijenja se kako slijedi:

-1.

u članku 1. uvodni dio stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. S ciljem jačanja borbe protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti ili nepravilnosti kojima se šteti financijskim interesima Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (u daljnjem tekstu, ako je to potrebno zbog konteksta, zajednički se nazivaju „Unija”) Europski ured za borbu protiv prijevara osnovan Odlukom 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom (u daljnjem tekstu: „Ured”) izvršava istražne ovlasti, koje su dodijeljene Komisiji:” [Am. 16]

-1.a

u članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ured državama članicama osigurava pomoć Komisije u organiziranju bliske i redovne suradnje između njihovih nadležnih tijela radi usklađivanja njihovih aktivnosti kojima je cilj zaštita financijskih interesa Unije od prijevara. Ured doprinosi oblikovanju i razvoju metoda za sprečavanje prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti ili nepravilnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije i za borbu protiv njih. Ured promiče i usklađuje, s državama članicama i među njima, razmjenu operativnog iskustva i najboljih postupovnih praksi na području zaštite financijskih interesa Unije te podupire mjere za borbu protiv prijevara, koje dobrovoljno poduzimaju države članice.” [Am. 17]

-1.b

u članku 1. stavak 3. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)	Uredbu (EU) 2018/1725;” [Am. 18]

- 1.c

u članku 1. stavku 3. dodaje se točka (da):

„(da)

Uredbu (EU) 2016/679.” [Am. 19]

-1.d

u članku 1. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Unutar institucija, tijela, ureda i agencija osnovanih Ugovorima ili na temelju njih (u daljnjem tekstu: „institucije, tijela, uredi i agencije”), i ne dovodeći u pitanje članak 12.d, Ured provodi administrativne istrage u cilju borbe protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti ili nepravilnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije. U tu svrhu istražuje ozbiljna pitanja u vezi s obavljanjem profesionalnih dužnosti, koja uključuju zanemarivanje dužnosti dužnosnika i službenika Unije koje može dovesti do stegovnih ili, ovisno o slučaju, kaznenih postupaka, ili istovjetan propust u izvršavanju dužnosti od strane članova institucija i tijela, voditelja ureda i agencija ili zaposlenika institucija, tijela, ureda ili agencija koji ne podliježu Pravilniku o osoblju za dužnosnike (u daljnjem tekstu zajednički se nazivaju „dužnosnici, ostali službenici, članovi institucija ili tijela, voditelji ureda ili agencija ili zaposlenici”).” [Am. 20]

u članku 1. umeće se sljedeći stavak:

„4.a Ured uspostavlja i održava blizak odnos s Uredom europskog javnog tužitelja (‚EPPO’) koji je u pojačanoj suradnji osnovan Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (14). Taj se odnos temelji na međusobnoj suradnji , komplementarnosti, izbjegavanju udvostručenja i razmjeni informacija. Taj odnos posebno je usmjeren na osiguravanje upotrebe svih raspoloživih sredstava za zaštitu financijskih interesa Unije putem komplementarnosti njihovih mandata i potpore koju Ured pruža EPPO-u. [Am. 21]

Na suradnju između Ureda i EPPO-a primjenjuju se članci od 12.c do 12.f.”;

1.a

u članku 1. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Radi primjene ove Uredbe nadležna tijela država članica i institucije, tijela, uredi ili agencije mogu zaključiti administrativne dogovore s Uredom. Tim administrativnim dogovorima mogu se posebno urediti prijenos informacija te provođenje i praćenje istraga.” [Am. 22]

1.b	u članku 2. točka 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. „nepravilnost” znači „nepravilnost”, kako je utvrđena u članku 1. stavku 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95, uključujući povrede koje utječu na prihode od poreza na dodanu vrijednost;” [Am. 23]

1.c	u članku 2. točka 3. zamjenjuje se sljedećim „3. „prijevara, korupcija i sve ostale nezakonite aktivnosti ili nepravilnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije” imaju značenje koje se upotrebljava u relevantnim aktima Unije;” [Am. 24]

u članku 2., točka 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. „administrativne istrage” („istrage”) znači sve inspekcije, provjere i ostale mjere koje Ured poduzima u skladu s člancima 3. i 4. radi postizanja ciljeva iz članka 1. te, prema potrebi, utvrđivanja nepravilnosti u vezi s aktivnostima koje se istražuju; te istrage ne utječu na ovlasti EPPO-a ili nadležnih tijela država članica da pokrenu kazneni postupak.”;

2.a	u članku 2. točka 5. zamjenjuje se sljedećim: „(5) „umiješana osoba” znači svaka osoba ili gospodarski subjekt osumnjičen za prijevaru, korupciju ili bilo koju drugu nezakonitu aktivnost ili nepravilnost kojom se šteti financijskim interesima Unije i koji je stoga pod istragom Ureda;” [Am. 25]

2.b

u članku 2. umeće se sljedeća točka:

„7.a „član institucije” znači zastupnik u Europskom parlamentu, član Europskog vijeća, predstavnik države članice na ministarskoj razini u Vijeću, član Europske komisije, član Suda Europske unije, član Upravnog vijeća Europske središnje banke ili član Revizorskog suda.” [Am. 26]

2.c

u članku 2. umeće se sljedeća točka:

„7.b „iste činjenice” znači da su materijalne činjenice jednake, s tim da se materijalne činjenice shvaćaju u smislu postojanja niza konkretnih okolnosti koje su neodvojivo povezane i koje u svojoj cijelosti mogu predstavljati elemente istrage delikta koja je u nadležnosti Ureda ili EPPO-a.” [Am. 27]

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Vanjske istrage Provjere i inspekcije na licu mjesta u državama članicama i trećim zemljama [Am. 28]

1. U okviru područja primjene određenog u članku 1. i članku 2. točkama 1. i 3. Ured provodi provjere i inspekcije na licu mjesta u državama članicama te, u skladu s važećim sporazumima o suradnji i uzajamnoj pomoći te svim drugim pravnim instrumentima na snazi, u trećim zemljama i prostorima međunarodnih organizacija. [Am. 29]

2. Provjere i inspekcije na licu mjesta provode se u skladu s ovom Uredbom te, ako neko pitanje nije obuhvaćeno ovom Uredbom, s Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96.

3. Gospodarski subjekti surađuju s Uredom tijekom istraga koje on provodi. Ured od gospodarskih subjekata može zatražiti usmene informacije, među ostalim u obavijesnim razgovorima, te pisane informacije u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) . [Am. 30]

4. Ured provodi provjere i inspekcije na licu mjesta na osnovi pisanog odobrenja, kako je propisano člankom 7. stavkom 2. ove Uredbe i člankom 6. stavkom 1. Uredbe (Euratom, EZ) br. 2185/1996. Obavješćuje predmetnog gospodarskog subjekta o postupku koji se upotrebljava za provjeru, uključujući primjenjiva postupovna jamstva, i njegovoj dužnosti da surađuje.

5. Ured pri izvršenju tih ovlasti poštuje postupovna jamstva predviđena ovom Uredbom i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96. Pri provedbi provjere i inspekcije na licu mjesta predmetni gospodarski subjekt ima pravo na izbjegavanje samookrivljavanja i pravo na pomoć osobe po vlastitom izboru. Prilikom davanja izjava tijekom provjere na licu mjesta gospodarskom se subjektu omogućuje upotreba bilo kojeg službenog jezika države članice u kojoj se nalazi. Pravo na pomoć osobe po vlastitom izboru ne sprečava Ured da pristupi prostorima gospodarskog subjekta te to pravo ne smije nepropisno odgoditi početak provjere.

6. Na zahtjev Ureda nadležno tijelo predmetne države članice bez nepotrebne odgode pruža osoblju Ureda potrebnu pomoć za djelotvorno obavljanje njegovih zadaća, kako je navedeno u pisanom odobrenju iz članka 7. stavka 2. [Am. 31]

Predmetna država članica osigurava u skladu s Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 da je osoblju Ureda dopušten pristup svim informacijama, i dokumentima i podacima povezanima s predmetom koji se istražuje za koje se pokaže da su potrebni za provedbu učinkovitih i djelotvornih provjera i inspekcija na licu mjesta te da osoblje može preuzeti čuvanje dokumenata ili podataka kako bi se osiguralo da ne postoji opasnost da će ti dokumenti ili podaci nestati. Ako se uređaji u privatnom vlasništvu upotrebljavaju u poslovne svrhe, oni podliježu istragama Ureda samo ako Ured ima valjane razloge zbog kojih sumnja da bi njihov sadržaj mogao biti relevantan za istragu. [Am. 32]

7. Ako predmetni gospodarski subjekt pristane na provjeru i inspekciju na licu mjesta odobrene u skladu s ovom Uredbom, ne primjenjuju se članak 2. stavak 4. Uredbe (Euratom, EZ) br. 2988/95 te članak 6. stavak 1. treći podstavak i članak 7. stavak 1. Uredbe (Euratom, EZ) br. 2185/96, u mjeri u kojoj se tim odredbama propisuje usklađenost s nacionalnim pravom i u mjeri u kojoj se tim odredbama Uredu može ograničiti pristup informacijama i dokumentaciji pod uvjetima koji se primjenjuju na nacionalne upravne inspektore.

Ako osoblje Ureda utvrdi da se gospodarski subjekt protivi provjeri ili inspekciji na licu mjesta odobrenoj u skladu s ovom Uredbom, predmetna država članica odobrava mu potrebnu pomoć tijela za izvršavanje zakonodavstva kako bi omogućila Uredu da svoje provjere ili inspekcije na licu mjesta provodi djelotvorno i bez nepotrebne odgode.

Kada pružaju pomoć u skladu s ovim stavkom ili stavkom 6., nadležna nacionalna tijela postupaju u skladu s nacionalnim postupovnim pravilima koja se primjenjuju na predmetno nacionalno nadležno tijelo. Ako je u skladu s nacionalnim pravom za takvu pomoć potrebno odobrenje sudskog tijela, za takvo se odobrenje podnosi zahtjev.

7.a Ako se dokaže da država članica ne poštuje svoju dužnost suradnje u skladu sa stavcima 6. i 7., Unija ima pravo na povrat iznosa koji se odnosi na predmetnu provjeru ili inspekciju na terenu. [Am. 33]

8. Kao dio svoje istražne uloge, Ured obavlja provjere i inspekcije propisane člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95 i sektorskim pravilima iz članka 9. stavka 2. te Uredbe u državama članicama te, u skladu s važećim sporazumima o suradnji i uzajamnoj pomoći, u trećim zemljama i prostorima međunarodnih organizacija.

9. Tijekom vanjske istrage Ured može imati pristup svim relevantnim informacijama i podacima koje posjeduju institucije, tijela, uredi i agencije, neovisno o tome na kojem su mediju informacije i podaci pohranjeni, a koji su povezani s predmetom koji se istražuje kako bi se prema potrebi utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U tu se svrhu primjenjuje članak 4. stavci 2. i 4. [Am. 34]

10. Ne dovodeći u pitanje članak 12.c stavak 1., ako prije donošenja odluke o pokretanju vanjske istrage Ured ima informacije na temelju kojih se da naslutiti da je došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije, o tome može obavijestiti nadležna tijela predmetnih država članica i, prema potrebi, predmetne institucije, tijela, urede i agencije.

Ne dovodeći u pitanje sektorska pravila iz članka 9. stavka 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95, nadležna tijela predmetne države članice osiguravaju poduzimanje odgovarajućih mjera, u kojima u skladu s nacionalnim pravom Ured može sudjelovati. Nadležna tijela predmetnih država članica na zahtjev obavješćuje Ured o poduzetim mjerama i svojim zaključcima na temelju informacija iz prvog podstavka ovog stavka.”; [Am. 35]

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(-a)	u članku 4. naslov se zamjenjuje sljedećim: „Dodatne odredbe o istragama” [Am. 36]

(-aa)

u članku 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Administrativne istrage unutar institucija, tijela, ureda i agencija na područjima iz članka 1. provode se u skladu s uvjetima koji su utvrđeni ovom Uredbom i odlukama koje su donijeli pojedina institucija, tijelo, ured ili agencija.” [Am. 37]

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Tijekom unutarnjih istraga: [Am. 38]

(a)

ako je to potrebno kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti ili nepravilnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije, Ured ima pravo na neposredan i nenajavljen pristup svim relevantnim informacijama i podacima povezanima s pitanjem koje je pod istragom, a koje posjeduju institucije, tijela, uredi i agencije, neovisno o tome na kojemu su mediju kojoj vrsti medija su informacije i podaci pohranjeni, kao i na pristup njihovim prostorima. Ako se uređaji u privatnom vlasništvu upotrebljavaju u poslovne svrhe, oni podliježu istragama Ureda samo ako Ured ima valjane razloge zbog kojih sumnja da bi njihov sadržaj mogao biti relevantan za istragu. Ured je ovlašten pregledati poslovne knjige institucija, tijela, ureda i agencija. Ured može dobiti presliku i izvatke bilo kojeg dokumenta ili sadržaja bilo kojeg medija za pohranu podataka koje posjeduju institucije, tijela, uredi i agencije te, prema potrebi, preuzeti čuvanje takvih dokumenata ili podataka kako bi se osiguralo da ne postoji opasnost da će ti dokumenti ili podaci nestati; [Am. 39]

(b)

Ured od gospodarskih subjekata, dužnosnika, ostalih službenika, članova institucija ili tijela, voditelja ureda ili agencija ili zaposlenika može zatražiti usmene informacije, među ostalim u obavijesnim razgovorima, te pisane informacije , koje su detaljno dokumentirane u skladu s uobičajenim standardima povjerljivosti i standardima Unije za zaštitu podataka. Gospodarski subjekti surađuju s Uredom .”; [Am. 40]

(b)	stavak 3. zamjenjuje briše se sljedećim:; „3. U skladu s člankom 3. Ured može obavljati provjere i inspekcije na licu mjesta u prostorima gospodarskih subjekata kako bi dobio pristup informacijama važnima za pitanje koje je predmet unutarnje istrage.”; [Am. 41]

(ba)

u članku 4. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Institucije, tijela, urede i agencije obavještava se svaki put kad osoblje Ureda provodi istragu u njihovim prostorijama ili pregledava dokumentaciju ili podatke ili traži informacije koje oni posjeduju. Ne dovodeći u pitanje članke 10. i 11., Ured može u bilo koje vrijeme proslijediti informacije dobivene tijekom provođenja istraga predmetnoj instituciji, tijelu, uredu ili agenciji.” [Am. 42]

(bb)	u članku 4. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Institucije, tijela, uredi i agencije uspostavljaju odgovarajuće postupke i poduzimaju potrebne mjere za osiguravanje povjerljivosti istraga.” [Am. 43]

(bc)

u članku 4. stavak 6. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako se istragom otkrije da je dužnosnik, drugi službenik, član institucije ili tijela, voditelj ureda ili agencije ili zaposlenik možda osobno umiješan, obavještava se institucija, tijelo, ured ili agencija kojoj ta osoba pripada.” [Am. 44]

(bd)	u članku 4. stavak 6. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „U slučaju da se uobičajenim načinima komunikacije ne može osigurati povjerljivost istrage, Ured prenosi informacije odgovarajućim alternativnim načinima.” [Am. 45]

(be)

u članku 4. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Odluka iz stavka 1., koju je dužna donijeti svaka institucija, tijelo, ured ili agencija, posebno treba sadržavati pravilo koje se odnosi na obvezu dužnosnika, drugih službenika, članova institucija ili tijela, voditelja ureda ili agencija ili zaposlenika da surađuju s Uredom i da mu dostavljaju informacije uz osiguravanje povjerljivosti istrage.” [Am. 46]

(c)

u stavku 8. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje članak 12.c stavak 1., ako prije donošenja odluke o pokretanju unutarnje istrage Ured ima informacije na temelju kojih se da naslutiti da je došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti ili nepravilnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije, o tome može po potrebi obavijestiti predmetnu instituciju, tijelo, ured nadležna tijela predmetnih država članica ili predmetne institucije, tijela, urede ili agenciju agencije .

Predmetna institucija, tijelo, ured ili agencija na zahtjev obavješćuje Ured o svim poduzetim mjerama i svojim zaključcima na temelju takvih informacija.”; [Am. 47]

(ca)

u stavku 8. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Što se tiče istraga u institucijama, tijelima, uredima i agencijama, kada Ured obavijesti nadležna tijela država članica o kojima je riječ, primjenjuju se postupovni zahtjevi iz drugog i trećeg podstavka članka 9. stavka 4. Ako nadležna tijela na temelju informacija koje su im proslijeđene odluče poduzeti mjere u skladu s nacionalnim pravom, o tome na zahtjev obavještavaju Ured.” [Am. 48]

(cb)

u stavku 8. dodaje se sljedeći podstavak:

„Što se tiče provjera i inspekcija na licu mjesta u skladu s člankom 3., ne dovodeći u pitanje sektorska pravila iz članka 9. stavka 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95, nadležna tijela predmetnih država članica osiguravaju poduzimanje odgovarajućih mjera, u kojima Ured može sudjelovati u skladu s nacionalnim pravom. Nadležna tijela predmetnih država članica na zahtjev obavješćuje Ured o poduzetim mjerama i svojim zaključcima na temelju informacija iz prvog podstavka ovog stavka.” [Am. 49]

članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje članak 12.d, glavni direktor može pokrenuti istragu ako postoji dovoljno utemeljena sumnja, koja se isto tako može temeljiti na informacijama koje je dala treća strana ili anonimnim informacijama, da je došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije.”; [Am. 50]

(aa)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ne dovodeći u pitanje članak 12.d, glavni direktor može pokrenuti istragu ako postoji dovoljno utemeljena sumnja, koja se također može temeljiti na informacijama koje je dala treća strana ili anonimnim informacijama, da je došlo do prijevare, korupcije ili bio koje druge nezakonite aktivnosti ili nepravilnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. Razdoblje evaluacije prije donošenja odluke nije dulje od dva mjeseca. Ako je informator koji je pružio temeljne informacije poznat, on ili ona se po potrebi obavješćuje .” [Am. 51]

(ab)	u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Odluku o pokretanju istrage donosi glavni direktor na vlastitu inicijativu ili na zahtjev institucije, tijela, ureda ili agencije Unije ili države članice.” [Am. 52]

(ac)	u stavku 2. drugi podstavak briše se: [Am. 53]

(ad)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Dok glavni direktor na temelju zahtjeva iz stavka 2. razmatra treba li se pokretati istraga ili ne i/ili dok Ured provodi takvu istragu, institucije, tijela, uredi ili agencije o kojima je riječ ne smiju pokretati usporednu istragu o istim činjenicama, osim ako se nije drukčije dogovorilo s Uredom. Ovaj se stavak ne primjenjuje na istrage koje EPPO provodi na temelju Uredbe (EU) 2017/1939.” [Am. 54]

(b)	u stavku 3. dodaje se sljedeća rečenica: „Ovaj se stavak ne primjenjuje na istrage koje EPPO provodi na temelju Uredbe (EU) 2017/1939.”; [Am. 55]

(ba)

u članku 5. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Ako glavni direktor odluči da se istraga u institucijama, tijelima, uredima i agencijama neće pokretati unatoč dovoljno utemeljenoj sumnji da je došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti ili nepravilnosti, on bez odgađanja šalje sve relevantne informacije instituciji, tijelu, uredu ili agenciji o kojoj je riječ za poduzimanje potrebnih mjera u skladu s pravilima važećima za tu instituciju, tijelo, ured ili agenciju. Ured se s tom institucijom, tijelom, uredom ili agencijom, ako je primjereno, dogovara oko odgovarajućih mjera za zaštitu povjerljivosti izvora tih informacija i po potrebi traži da ga se obavijesti o poduzetim mjerama.” [Am. 56]

(c)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Ako glavni direktor odluči da se vanjska istraga provjera ili inspekcija na licu mjesta u skladu s člankom 3. neće pokretati provoditi unatoč dovoljno utemeljenoj sumnji da je došlo do prijevare , može korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti ili nepravilnosti, on bez odgađanja poslati šalje sve relevantne informacije nadležnim tijelima predmetne države članice, koja prema potrebi poduzimaju mjere u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom. Ured prema potrebi obavješćuje i predmetnu instituciju, tijelo, ured ili agenciju.”; [Am. 57]

(ca)	dodaje se stavak 6.a: „6.a Glavni direktor redovito obavješćuje nadzorni odbor, u skladu s člankom 17. stavkom 5., o slučajevima u kojima je odlučio ne pokrenuti istragu, navodeći razloge za tu odluku.” [Am. 58]

članak 7. mijenja se kako slijedi:

(-a)	u članku 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Glavni direktor rukovodi istragama po potrebi na temelju pisanih naputaka. Istrage pod njegovim vodstvom provodi osoblje Ureda koje je on odredio. Glavni direktor ne provodi istrage osobno.” [Am. 59]

(a)	u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Nadležna tijela država članica pružaju potrebnu pomoć kojom omogućuju osoblju Ureda djelotvorno izvršenje njegovih zadaća u skladu s ovom Uredbom i bez nepotrebne odgode.”;

(b)

u stavak 3. umeće se sljedeći drugi podstavak:

„Na zahtjev Ureda u vezi s pitanjima koja se istražuju, financijsko-obavještajne jedinice osnovane na temelju Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (15) i druga relevantna nadležna tijela država članica Uredu dostavljaju sljedeće:

(a)	informacije iz [članka 32.a stavka 3.] Direktive (EU) 2015/849 (16);

(b)	kad je to neophodno za istragu, evidencije o transakcijama.”;

(c)	u stavku 3. dodaje se sljedeći treći podstavak: „Kada pružaju pomoć u skladu s prethodnim podstavcima, nacionalna nadležna tijela postupaju poštujući sva nacionalna postupovna pravila koja se primjenjuju na predmetno nacionalno nadležno tijelo.”;

(ca)

u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Institucije, tijela, uredi i agencije osiguravaju da njihovi dužnosnici, drugi službenici, članovi, voditelji i zaposlenici pružaju potrebnu pomoć kojom omogućuju osoblju Ureda da bez nepotrebne odgode djelotvorno izvršava svoje zadaće u skladu s ovom Uredbom.” [Am. 60]

(cb)	stavak 4. briše se; [Am. 61]

(cc)

u stavku 6. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„6. Ako se istragom pokaže da bi za zaštitu financijskih interesa Unije moglo biti primjereno poduzeti administrativne mjere predostrožnosti, Ured bez odgađanja obavještava predmetnu instituciju, tijelo, ured ili agenciju o istrazi u tijeku i predlaže mjere koje se trebaju poduzeti. Ta obavijest uključuje:” [Am. 62]

(cd)

u stavku 6. prvom podstavku točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)	sve informacije koje bi mogle pomoći instituciji, tijelu, uredu ili agenciji o kojoj je riječ da odluči o tome koje je administrativne mjere predostrožnosti primjereno poduzeti za zaštitu financijskih interesa Unije;” [Am. 63]

(ce)

u stavku 6. prvom podstavku točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

bilo kakve posebne mjere koje se preporučuju za osiguravanje povjerljivosti, osobito u slučajevima u kojima se, u skladu s nacionalnim propisima koji se primjenjuju za istrage, upotrebljavaju istražne mjere koje spadaju u nadležnost nacionalnih sudskih tijela ili istražne mjere koje spadaju u nadležnost drugog nacionalnog tijela.” [Am. 64]

(d)

u stavku 6. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Osim onoga što se predviđa prvim podstavkom, predmetna institucija, tijelo, ured ili agencija mogu se u svakom trenutku obratiti Uredu kako bi u bliskoj suradnji s Uredom poduzeli sve odgovarajuće mjere bez odgađanja obavješćuju Ured o svakom odstupanju od predloženih mjera predostrožnosti, uključujući mjere i razlozima za osiguranje dokaza, te bez odgađanja obavješćuju Ured o toj odluci odstupanje .”; [Am. 65]

(e)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Ako se istraga ne može zatvoriti u roku od 12 mjeseci od njezina otvaranja, glavni direktor po isteku tih 12 mjeseci i svakih šest mjeseci nakon toga izvješćuje nadzorni odbor, pri čemu detaljno navodi razloge te, prema potrebi, predviđene kašnjenja te poduzete korektivne mjere za ubrzavanje istrage.”; [Am. 66]

(ea)

dodaje se stavak 8.a:

„8.a Izvješće po potrebi sadržava barem kratak opis činjenica, njihovu pravnu kvalifikaciju, procjenu prouzročene štete ili štete koja bi mogla biti prouzročena, datum isteka razdoblja zastare, razloge zašto se ne može zadržati razdoblje od dvanaest mjeseci i predviđene korektivne mjere za ubrzavanje istrage.” [Am. 67]

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(-a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Institucije, tijela, uredi i agencije odmah prosljeđuju Uredu sve informacije o mogućim slučajevima prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti ili nepravilnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. Ova se dužnost primjenjuje na EPPO kada predmetni slučajevi ne ulaze u područje njegova djelovanja u skladu s Poglavljem IV. Uredbe (EU) 2017/1939.” [Am. 68]

(a)

u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Kada institucije, tijela, uredi i agencije izvješćuju EPPO u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2017/1939, umjesto prethodno navedenog mogu mogu postupiti u skladu s obvezom iz prvog podstavka i Uredu proslijediti primjerak izvješća poslanog EPPO-u.”; [Am. 69]

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Institucije, tijela, uredi i agencije te, ako to nije u suprotnosti s nacionalnim pravom, nadležna tijela država članica na zahtjev Ureda ili na vlastitu inicijativu bez odgode dostavljaju Uredu sve raspoložive dokumente ili informacije koje se odnose na istragu Ureda koja je u tijeku. [Am. 70]

Prije pokretanja istrage na zahtjev Ureda dostavljaju sve raspoložive dokumente ili informacije nužne za procjenu navoda ili primjenu kriterija za pokretanje istrage kako je utvrđeno člankom 5. stavkom 1.”;

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Institucije, tijela, uredi i agencije te, ako to nije u suprotnosti s nacionalnim pravom, nadležna tijela država članica bez odgode dostavljaju Uredu , na zahtjev Ureda ili na vlastitu inicijativu, sve ostale važne raspoložive dokumente ili informacije koje se odnose na borbu protiv prijevara, korupcije i bilo koje druge nezakonite aktivnosti ili nepravilnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije.”; [Am. 71]

(d)

dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4. Ovaj se članak ne primjenjuje na EPPO u pogledu kaznenih djela u vezi s kojima bi mogao izvršavati svoju nadležnost u skladu s člancima 22. i 25 Poglavljem IV . Uredbe (EU) 2017/1939. [Am. 72]

Time se ne dovodi u pitanje mogućnost da EPPO dostavi Uredu važne informacije o predmetima u skladu s člankom 34. stavkom 8., člankom 36. stavkom 6., člankom 39. stavkom 4. i člankom 101. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) 2017/1939.”;

članak 9. mijenja se kako slijedi:

(-a)

u stavku 2. četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Zahtjevi iz drugog i trećeg podstavka ne primjenjuju se na uzimanje izjava u okviru provjera i inspekcija na licu mjesta. Međutim, umiješana osoba obavješćuje se o svojim pravima prije podnošenja izjave, a posebice o pravu na pomoć osobe po vlastitom izboru.” [Am. 73]

(-aa)

u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U tu svrhu Ured umiješanoj osobi šalje poziv na izjašnjavanje bilo pisanim putem ili u razgovoru s osobljem koje odredi Ured. Poziv sadrži sažetak činjenica koje se odnose na umiješanu osobu i informacije iz članaka 15. i 16. Uredbe (EU) 2018/1725 te se u njemu navodi rok za podnošenje primjedbi, koji ne smije biti kraći od deset radnih dana od primitka poziva na izjašnjavanje. Taj se rok može skratiti ako umiješana osoba za to da svoj izričit pristanak ili zbog opravdanih razloga hitnosti istrage. Takve se primjedbe navode u završnom izvješću o istrazi.” [Am. 74]

(a)

u stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U propisno opravdanim slučajevima kad je nužno očuvati povjerljivost istrage i/ili upotrijebiti istražne postupke koji su u nadležnosti EPPO-a ili nacionalnog sudskog tijela, glavni direktor može odlučiti odgoditi ispunjenje obveze u pogledu pozivanja umiješane osobe na izjašnjavanje.”;

(aa)

dodaje se stavak 5.a:

„5.a U slučajevima kada Ured predlaže pravosudno praćenje i ne dovodeći u pitanje prava na povjerljivost podataka o zviždačima i informatorima, umiješana osoba ima pristup izvješću koje je sastavio Ured u skladu s člankom 11. nakon provedene istrage te svim relevantnim dokumentima, u mjeri u kojoj se oni odnose na tu osobu te ako se, kada je to primjenjivo, EPPO i nacionalna pravosudna tijela ne protive unutar razdoblja od šest mjeseci. Odobrenje nadležnog pravosudnog tijela može se dodijeliti i prije isteka tog razdoblja.” [Am. 75]

8.a

umeće se članak 9.a:

„Članak 9.a

Nadzornik postupovnih jamstava

1. Komisija imenuje nadzornika postupovnih jamstava („nadzornik”), u skladu s postupkom iz stavka 2., na neobnovljiv mandat od pet godina. Po isteku mandata on ostaje na dužnosti sve dok ga se ne zamijeni.

2. Nakon poziva na podnošenje prijava u Službenom listu Europske unije, Komisija sastavlja popis odgovarajuće kvalificiranih kandidata za funkciju nadzornika. Komisija imenuje nadzornika nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Vijećem.

3. Nadzornik ima potrebne kvalifikacije i iskustvo u području postupovnih prava i jamstava.

4. Nadzornik potpuno neovisno obnaša svoju funkciju i ne smije ni od koga tražiti niti primati upute pri izvršavanju svojih dužnosti.

5. Nadzornik prati poštuje li Ured postupovna prava i jamstva. On je odgovoran za postupanje s pritužbama koje zaprimi Ured.

6. Nadzornik svake godine podnosi izvješće o izvršavanju te funkcije Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, nadzornom odboru i Uredu. Ne navodi pojedinačne slučajeve pod istragom i osigurava povjerljivost istraga čak i nakon njihova završetka.” [Am. 76]

8.b

umeće se članak 9.b:

„Članak 9.b

Mehanizam za podnošenje pritužbi

1. Ured u suradnji s nadzornikom poduzima potrebne mjere za uspostavu mehanizma za podnošenje pritužbi kako bi se pratilo i osiguralo poštovanje postupovnih jamstava u svim aktivnostima Ureda.

2. Bilo koja osoba umiješana u istragu Ureda ima pravo podnijeti pritužbu nadzorniku u pogledu usklađenosti Ureda s postupovnim jamstvima iz članka 9. Podnošenje pritužbe nema suspenzivni učinak na provedbu istrage koja je u tijeku.

3. Pritužbe se mogu podnijeti najkasnije mjesec dana nakon što podnositelj sazna relevantne činjenice koje predstavljaju navodnu povredu njegovih postupovnih jamstava. Nikakve se pritužbe ne mogu podnijeti kasnije od mjesec dana nakon zatvaranja istrage. Pritužbe povezane s rokom iz članka 9. stavka 2. i članka 9. stavka 4. podnose se prije isteka roka utvrđenog tim odredbama.

4. Po primitku pritužbe, nadzornik odmah obavješćuje glavnog direktora Ureda i pruža Uredu mogućnost da u roku od 15 radnih dana riješi problem koji je pokrenuo podnositelj.

5. Ne dovodeći u pitanje članak 10. ove Uredbe, Ured nadzorniku prosljeđuje sve informacije koje nadzorniku mogu biti potrebne za izdavanje preporuke.

6. Nadzornik daje preporuku o pritužbi bez odgode, a najkasnije u roku od dva mjeseca nakon što je Ured obavijestio nadzornika o mjeri koju je poduzeo za rješavanje problema ili nakon isteka razdoblja iz stavka 3. Preporuka se šalje Uredu i o njoj se obavještava podnositelj. U iznimnim slučajevima, nadzornik može odlučiti produljiti razdoblje za izdavanje preporuke za dodatnih 15 dana. Nadzornik obavješćuje glavnog direktora o razlozima za produljenje pisanim putem. Ako nadzornik ne izda preporuku unutar vremenskog roka utvrđenog ovim stavkom, smatra se da je nadzornik odbio pritužbu bez preporuke.

7. Ne miješajući se u provođenje istrage u tijeku, nadzornik razmatra žalbu primjenjujući kontradiktorni postupak. Nadzornik može pozvati svjedoke, uz njihov pristanak, da daju pisana ili usmena objašnjenja koja on smatra važnima za utvrđivanje činjenica.

8. Glavni direktor slijedi preporuku nadzornika o predmetnom pitanju, osim u opravdanim slučajevima u kojima od nje može odstupiti. Ako glavni direktor odstupi od preporuke nadzornika, on priopćuje podnositelju pritužbe i nadzorniku glavne razloge za takvu odluku, u mjeri u kojoj time ne utječe na istragu u tijeku. On navodi razloge za neprihvaćanje nadzornikove preporuke u napomeni koja se prilaže završnom izvješću o istrazi.

9. Glavni direktor može zatražiti mišljenje nadzornika o bilo kojem pitanju povezanom s poštovanjem postupovnih jamstava u mandatu nadzornika, među ostalim i o odluci da se odgodi davanje informacija o umiješanim osobama iz članka 9. stavka 3. Glavni direktor u svakom takvom zahtjevu navodi rok unutar kojeg nadzornik treba dati odgovor.

10. Ne dovodeći u pitanje vremenske rokove iz članka 90.a Pravilnika o osoblju, u slučaju da je dužnosnik ili drugi službenik Unije podnio pritužbu glavnom direktoru u skladu s člankom 90.a Pravilnika o osoblju i da je dužnosnik ili drugi službenik podnio pritužbu nadzorniku u vezi s istim problemom, glavni će direktor pričekati preporuke nadzornika prije odgovaranja na pritužbu.” [Am. 77]

članak 10. mijenja se kako slijedi:

(-a)	stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Informacije proslijeđene ili dobivene u bilo kojem obliku tijekom istraga izvan institucija, tijela, ured i agencija zaštićuju se u skladu s odgovarajućim odredbama prema nacionalnom pravu i pravu Unije.” [Am. 78]

(-aa)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Informacije proslijeđene ili dobivene u bilo kojem obliku tijekom istraga u institucijama, tijelima, uredima i agencijama smatraju se poslovnom tajnom i uživaju zaštitu koja se predviđa pravilima važećima u institucijama Unije.” [Am. 79]

(-ab)

dodaje se stavak 3.a:

„3.a Ured objavljuje svoja izvješća i preporuke nakon što nadležna tijela zaključe sve povezane nacionalne postupke i postupke Unije te objava više ne utječe na istrage. Objava mora biti u skladu s pravilima i načelima o zaštiti podataka utvrđenima u ovom članku i članku 1.” [Am. 80]

(a)	u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Ured imenuje službenika za zaštitu podataka u skladu s člankom 24 43 . Uredbe (EZ EU ) br. 45 2018 /2001 1725 .”; [Am. 81]

(aa)	dodaje se stavak 5.a: „5.a Osobe koje Uredu prijavljuju kaznena djela i kršenja povezana s financijskim interesima Unije u potpunosti su zaštićene, osobito zakonodavstvom Unije koje se odnosi na zaštitu osoba koje prijavljuju povrede prava Unije.” [Am. 82]

10.

članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Izvješću se mogu priložiti prilažu preporuke glavnog direktora o mjerama koje treba poduzeti. U tim se preporukama prema potrebi navode sve stegovne, upravne, financijske i/ili sudske mjere institucija, tijela, ureda i agencija te nadležnih tijela predmetnih država članica, te se posebno naznačuje procjena iznosa za povrat i preliminarna zakonska ocjena utvrđenih činjenica.”; [Am. 83]

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Pri sastavljanju takvih izvješća i preporuka uzimaju se u obzir odgovarajuće odredbe prava Unije te, u mjeri u kojoj je primjenjivo, nacionalnog prava predmetne države članice.

Ured poduzima odgovarajuće interne mjere kako bi se osigurala ujednačena kvaliteta završnih izvješća i preporuka te razmatra je li potrebno revidirati smjernice o istražnim postupcima kako bi se uklonile moguće nedosljednosti. [Am. 84]

Nakon jednostavne provjere njihove autentičnosti, izvješća sastavljena na toj osnovi , uključujući sve dokaze koji idu u prilog tim izvješćima i koji su im priloženi, imaju snagu prihvatljivog dokaza u sudskim postupcima koji nemaju kaznenopravnu narav a koji se vode pred nacionalnim sudovima te u upravnim postupcima u državama članicama. Ova Uredba ne utječe na ovlast nacionalnih sudova da slobodno ocijene dokaze. [Am. 85]

Izvješća koja sastavlja Ured imaju snagu prihvatljivog dokaza u kaznenim postupcima u državi članici u kojoj se pokažu potrebnima na isti način i pod istim uvjetima kao administrativna izvješća koja sastavljaju nacionalni upravni inspektori. Na ta izvješća primjenjuju se ista pravila evaluacije koja se primjenjuju na administrativna izvješća koja sastavljaju nacionalni upravni inspektori i imaju jednaku dokaznu snagu kao takva izvješća. [Am. 86]

Države članice obavješćuju Ured o svim pravilima nacionalnog prava koja su relevantna za potrebe trećeg prvog podstavka. [Am. 87]

Nacionalni sudovi obavješćuju Ured o svakom odbijanju dokaza u skladu s ovim stavkom. Obavijest uključuje pravnu osnovu i detaljno obrazloženje odbijanja. Glavni direktor u svojim godišnjim izvješćima u skladu s člankom 17. stavkom 4. ocjenjuje prihvatljivost dokaza u državama članicama. [Am. 88]

Izvješća koja sastavlja Ured imaju snagu prihvatljivog dokaza u sudskim postupcima koji se vode pred sudovima Unije i u upravnim postupcima u Uniji.”;

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Izvješća i preporuke sastavljeni po završetku vanjske istrage i svi relevantni dokumenti povezani s njom šalju se , prema potrebi, nadležnim tijelima predmetnih država članica u skladu s pravilima koja se odnose na vanjske istrage i, prema potrebi, predmetnoj instituciji, tijelu, uredu ili agenciji. Ta institucija, tijelo, ured ili agencija poduzima one mjere , pogotovo stegovne ili pravne prirode, koje nalažu rezultati vanjske istrage i o njima izvješćuje Ured u roku utvrđenom u preporukama koje se prilažu izvješću te, osim toga, i i to na zahtjev Ureda. Nadležna tijela država članica u roku od devet mjeseci izvještavaju Ured o mjerama poduzetima na temelju izvješća o predmetu. ”; [Am. 89]

(ca)	stavak 4. briše se; [Am. 90]

(cb)	stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Ako se u izvješću sastavljenom po završetku istrage otkriju činjenice koje bi mogle dovesti do kaznenog postupka, o tome se bez odgađanja obavještavaju sudska tijela predmetne države članice, ne dovodeći u pitanje članke 12.c i 12.d.” [Am. 91]

(cc)

umeće se stavak 6.a:

„6.a Nadležna tijela država članica i institucije, tijela, uredi i agencije jamče da se provode stegovne, administrativne, financijske i pravosudne preporuke glavnog direktora u skladu sa stavcima 1. i 3. i dostavljaju Uredu detaljno izvješće o mjerama poduzetima do 31. ožujka svake godine, uključujući po potrebi razloge za neprovođenje preporuka Ureda.” [Am. 92]

(cd)

stavak 8. mijenja se kako slijedi:

„8. Ako je informator Uredu dostavio informacije koje su dovele do istrage, Ured ga obavješćuje o zatvaranju istrage. No Ured može odbiti takav zahtjev ako smatra da se njime dovode u pitanje zakoniti interesi umiješane osobe, djelotvornost istrage i daljnjih mjera ili zahtjevi povjerljivosti.” [Am. 93]

10.a

Iza članka 11. umeće se novi članak:

„Članak 11.a

Tužba pred Općim sudom

Svaka umiješana osoba može podnijeti tužbu protiv Komisije u pogledu poništenja izvješća o istrazi koje je podneseno nacionalnim tijelima ili institucijama u skladu s člankom 11. stavkom 3. na temelju nedostataka kompetencija, povrede temeljnih postupovnih zahtjeva, povrede Ugovora, uključujući kršenje Povelje, ili zlouporabe ovlasti.” [Am. 94]

11.

članak 12. mijenja se kako slijedi:

(-a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ne dovodeći u pitanje članke 10. i 11. ove Uredbe kao ni odredbe Uredbe (Euratom, EZ) br. 2185/96, Ured može nadležnim tijelima predmetnih država članica pravovremeno proslijediti informacije dobivene tijekom provođenja provjera ili inspekcija na licu mjesta u skladu s člankom 3. kako bi im se omogućilo poduzimanje odgovarajućih mjera u skladu s njihovim nacionalnim pravom. Informacije može proslijediti i predmetnoj instituciji, tijelu, uredu ili agenciji.” [Am. 95]

(a)	u stavku 1. dodaje se sljedeća rečenica: „Informacije može proslijediti i predmetnoj instituciji, tijelu, uredu ili agenciji.”; [Am. 96]

(aa)

u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje članke 10. i 11. glavni direktor prosljeđuje sudskim tijelima predmetne države članice informacije koje je Ured dobio tijekom provođenja istraga u institucijama, tijelima, uredima i agencijama u vezi s činjenicama koje spadaju u nadležnost nacionalnog sudskog tijela.” [Am. 97]

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Nadležna tijela predmetne države članice, ako to nije u suprotnosti s nacionalnim pravom, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Ureda pravovremeno u roku od mjesec dana obavješćuju Ured o mjerama poduzetima na temelju informacija koje su im proslijeđene u skladu s ovim člankom.”; [Am. 98]

(c)	dodaje se sljedeći stavak 5.: „5. Ured može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev, razmjenjivati relevantne informacije s mrežom Eurofisc uspostavljenom Uredbom Vijeća (EU) br. 904/2010 (17).”;

12.

umeću se sljedeći članci:

„Članak 12.a

Službe za usklađivanje borbe protiv prijevara u državama članicama

1. Države članice, za potrebe ove Uredbe, određuju službu (‚služba za usklađivanje borbe protiv prijevara’) kako bi se olakšala djelotvorna suradnja i razmjena informacija s Uredom, uključujući razmjenu operativnih informacija. Ako je primjereno, u skladu s nacionalnim pravom služba za usklađivanje borbe protiv prijevara može se smatrati nadležnim tijelom za potrebe ove Uredbe.

2. Na zahtjev Ureda službe za usklađivanje borbe protiv prijevara pružaju, pribavljaju ili usklađuju potrebnu pomoć prije donošenja odluke o pokretanju istrage te tijekom ili nakon istrage kako bi Ured svoje zadaće mogao djelotvorno obavljati. Pomoć posebno uključuje pomoć nacionalnih nadležnih tijela koja se pruža u skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7., člankom 7. stavkom 3. i člankom 8. stavcima 2. i 3.

3. Ured može zatražiti pomoć službi za usklađivanje borbe protiv prijevara kada provodi aktivnosti usklađivanja u skladu s člankom 12.b, što prema potrebi uključuje horizontalnu suradnju i razmjenu informacija među službama za usklađivanje borbe protiv prijevara.

Članak 12.b

Aktivnosti usklađivanja

1. Na temelju članka 1. stavka 2. Ured može organizirati i olakšavati suradnju između nadležnih tijela država članica, institucija, tijela, ureda i agencija te, u skladu s važećim sporazumima o suradnji i uzajamnoj pomoći i svim drugim pravnim instrumentima na snazi, tijela trećih zemalja i međunarodnih organizacija. U tu svrhu tijela koja sudjeluju i Ured mogu prikupljati, analizirati i razmjenjivati informacije, uključujući operativne informacije. Na zahtjev nadležnih tijela osoblje Ureda može kao pratnja sudjelovati u istražnim aktivnostima tih tijela. Primjenjuju se članak 6., članak 7. stavci 6. i 7., članak 8. stavak 3. te članak 10.

2. Ured može sastaviti izvješće o provedenim aktivnostima usklađivanja i proslijediti ga, prema potrebi, nadležnim nacionalnim tijelima i predmetnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama.

3. Ovaj se članak primjenjuje ne dovodeći u pitanje pravo Ureda da izvršava ovlasti koje su dodijeljene Komisiji posebnim odredbama kojima se uređuje uzajamna pomoć upravnih tijela država članica i suradnja tih tijela s Komisijom.

3.a Obveza uzajamne administrativne pomoći u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 515/97 (18) i Uredbom (EU) br. 608/2013 (19) također se primjenjuje na koordinacijske aktivnosti povezane s europskim strukturnim i investicijskim fondovima sukladno ovome članku. [Am. 99]

4. Ured može sudjelovati u radu zajedničkih istražnih timova osnovanih u skladu s primjenjivim pravom Unije i u tom okviru razmjenjivati operativne informacije pribavljene na temelju ove Uredbe.

Članak 12.c

Izvješćivanje EPPO-a o svakom kažnjivom postupanju u vezi s kojim bi mogao izvršavati svoju nadležnost

1. Ured bez nepotrebne odgode izvješćuje EPPO o svakom kažnjivom postupanju u pogledu kojeg EPPO može izvršavati svoju nadležnost u skladu s člankom 22. i člankom 25. stavcima 2. i 3 Poglavljem IV . Uredbe (EU) 2017/1939. Izvješće se dostavlja u bilo kojoj fazi što prije dostavlja prije ili tijekom istrage u nadležnosti Ureda. [Am. 100]

2. Izvješće sadržava barem opis činjenica i informacija koje su Uredu poznate , među ostalim procjenu prouzročene štete ili štete koja bi mogla biti prouzročena, ako Ured ima takve informacije, moguću pravnu kvalifikaciju te sve dostupne informacije o potencijalnim žrtvama, osumnjičenicima i svim drugim uključenim osobama. Zajedno s izvješćem Ured prosljeđuje EPPO-u sve ostale relevantne informacije koje posjeduje o tom predmetu. [Am. 101]

3. Ured nema obvezu EPPO izvijestiti o navodima za koje je očito da su neosnovani.

U slučajevima u kojima informacije koje primi Ured ne sadržavaju elemente utvrđene stavkom 2. i nikakva istraga u nadležnosti Ureda nije u tijeku, Ured može izvršiti preliminarnu evaluaciju navoda. Ta se evaluacija žurno provodi bez odgađanja , a u svakom slučaju u roku od dva mjeseca od primitka informacija. Tijekom navedene evaluacije primjenjuju se članak 6. i članak 8. stavak 2. Ured se suzdržava od provedbe mjera koje bi mogle ugroziti moguće buduće istrage EPPO-a. [Am. 102]

Nakon te preliminarne evaluacije, ako su uvjeti iz stavka 1. ispunjeni, Ured podnosi izvješće EPPO-u.

4. Ako se tijekom istrage u nadležnosti Ureda sazna za postupanje iz stavka 1., a EPPO pokrene istragu nakon što mu se dostavi izvješće, Ured ne nastavlja provoditi svoju istragu o istim činjenicama, osim u skladu s člankom 12.e ili člankom 12.f.

5. Institucije, tijela, uredi i agencije mogu Uredu uputiti zahtjev za izvršenje preliminarnih evaluacija navoda koji su im prijavljeni. Za potrebe tih zahtjeva primjenjuje primjenjuju se stavak 3. stavci od 1. do 4. mutatis mutandis. Ured izvješćuje predmetnu instituciju, tijelo, ured ili agenciju o rezultatima preliminarne evaluacije, osim ako bi pružanje tih informacija moglo ugroziti istragu koju provodi Ured ili EPPO [Am. 103]

6. Ako Ured zaključi svoju istragu nakon podnošenja izvješća EPPO-u u skladu s ovim člankom, ne primjenjuju se članak 9. stavak 4. i članak 11.

Članak 12.d

Izbjegavanje udvostručavanja istraga

1. Glavni direktor ne pokreće istragu u skladu s člankom 5. i prekida istragu koja je u tijeku ako EPPO provodi istragu o istim činjenicama, osim u skladu s člankom 12.e ili člankom 12.f. Glavni direktor obavješćuje EPPO o svakoj odluci o nepokretanju ili prekidu koja je donesena na temelju takvih razloga. [Am. 104]

Za potrebe primjene prvog podstavka, Ured u skladu s člankom 12.g stavkom 2. putem EPPO-ova sustava vođenja predmeta provjerava provodi li EPPO istragu. Ured može od EPPO-a zatražiti dodatne informacije. EPPO u roku od 10 radnih dana odgovara na takav zahtjev. Taj se rok može produljiti u iznimnim slučajevima pod uvjetima koji će se utvrditi u radnim dogovorima iz članka 12.g stavka 1. [Am. 105]

Ako Ured zaključi svoju istragu u skladu s prvim podstavkom, ne primjenjuju se članak 9. stavak 4. i članak 11. [Am. 106]

1.a Ured se na zahtjev EPPO-a suzdržava od poduzimanja radnji ili mjera kojima bi se mogla ugroziti istraga ili kazneni progon koje provodi EPPO. EPPO bez nepotrebne odgode obavješćuje Ured kad se prestanu primjenjivati razlozi njegova zahtjeva. [Am. 107]

1.b Ako EPPO zaključi ili obustavi istragu o kojoj je primio informacije od glavnog direktora u skladu sa stavkom 1. a koje su relevantne za izvršavanje ovlasti Ureda, o tome bez odgode obavješćuje Ured te može davati preporuke u vezi s daljnjim administrativnim istragama. [Am. 108]

Članak 12.e

Potpora koju Ured pruža EPPO-u

1. Tijekom istrage koju provodi EPPO te na zahtjev EPPO-a u skladu s člankom 101. stavkom 3. Uredbe (EU) 2017/1939 Ured u skladu sa svojim mandatom podupire ili nadopunjuje aktivnosti EPPO-a, a posebno:

(a)	pružanjem informacija, analiza (uključujući forenzičke analize), stručnih znanja i operativne potpore;

(b)	olakšavanjem koordinacije posebnih mjera nadležnih nacionalnih upravnih tijela i tijela Unije;

(c)	provođenjem administrativnih istraga.

2. Na Zahtjev na temelju stavka 1. zahtjev upućuje se upućuje pisanim putem i u njemu se određuje jedna ili više mjera čiju provedbu EPPO traži od Ureda te se, prema potrebi, navodi predviđeni rok provedbe takvih mjera. Taj zahtjev sadržava informacije o istragama u nadležnosti EPPO-a ako su relevantne za svrhu zahtjeva. Ured prema potrebi može zatražiti dodatne informacije. određuju barem:

(a)	informacije o istrazi u nadležnosti EPPO-a ako su relevantne za svrhu zahtjeva;

(b)	jedna ili više mjera čiju provedbu EPPO traži od Ureda;

(c)	prema potrebi, predviđeni rok provedbe takvih mjera;

(d)	upute u skladu sa stavkom 2.a.

Ured prema potrebi može zatražiti dodatne informacije. [Am. 109]

2.a Kako bi se zaštitila prihvatljivost dokaza, kao i temeljna prava i postupovna jamstva, ako Ured provodi mjere potpore ili dopune na zahtjev EPPO-a u skladu s ovim člankom, EPPO može uputiti Ured na primjenu viših standarda temeljnih prava, postupovnih jamstava i zaštite podataka nego što je to navedeno u ovoj Uredbi. Na taj način detaljno se navode formalni zahtjevi i postupci koje treba primijeniti.

Ako EPPO nije omogućio takve posebne upute, primjenjuju se mutatis mutandis Poglavlje VI. (postupovna jamstva) i Poglavlje VIII. (zaštita podataka) Uredbe (EU) 2017/1939 u pogledu mjera koje provodi Ured u skladu s ovim člankom [Am. 110]

Članak 12.f

Dopunske istrage

1. U propisno opravdanim slučajevima kada EPPO provodi istragu, ako glavni direktor smatra da bi istragu trebalo pokrenuti u skladu s mandatom Ureda radi olakšavanja donošenja mjera predostrožnosti ili financijskih, stegovnih ili administrativnih mjera, Ured obavješćuje EPPO pisanim putem navodeći prirodu i svrhu takve istrage i tražeći pisanu suglasnost EPPO-a za pokretanje dopunske istrage . [Am. 111]

EPPO može u roku od 30 20 dana od primitka tih informacija podnijeti daje svoju suglasnost za pokretanje istrage odnosno podnosi prigovor na pokretanje ili nastavak istrage ili na poduzimanje određenih istražnih radnji bilo koje određene istražne radnje ako mora spriječiti ugrožavanje istrage ili kaznenog progona koje provodi te sve dok za to postoje osnove. U propisno opravdanim slučajevima EPPO može produljiti taj rok za dodatnih 10 radnih dana. O tome obavješćuje Ured.

Ako EPPO uloži prigovor, Ured ne pokreće dopunsku istragu. U tom slučaju EPPO bez nepotrebne odgode obavješćuje Ured kad prestanu vrijediti razlozi njegova prigovora. [Am. 112]

Ako EPPO ne uloži prigovor u roku iz prethodnog podstavka da svoju suglasnost , Ured može pokrenuti ili nastaviti istragu te je provodi uz blisko savjetovanje s EPPO-om. [Am. 113]

Ako EPPO ne odgovori u roku iz drugog podstavka, Ured može započeti savjetovanje s EPPO-om kako bi donio odluku u roku od 10 dana. [Am. 114]

Ured obustavlja ili prekida svoju istragu, ili odustaje od poduzimanja određenih istražnih radnji ako, iz istih razloga kako je navedeno u drugom podstavku, EPPO naknadno uloži prigovor na istragu ili radnje.

2. Ako EPPO obavijesti Ured da ne provodi istragu kao odgovor na zahtjev za dostavu informacija podnesenog u skladu s člankom 12.d, a zatim naknadno pokrene istragu o istim činjenicama, EPPO bez odgađanja o tome obavješćuje Ured. Ako nakon primitka tih informacija glavni direktor smatra da bi istragu koju je pokrenuo Ured trebalo nastaviti radi olakšavanja donošenja mjera predostrožnosti ili financijskih, stegovnih ili administrativnih mjera, primjenjuje se stavak 1.

Članak 12.g

Sporazumi o radu (radni dogovori) i razmjena informacija s EPPO-om

1. Ako je potrebno olakšati suradnju s EPPO-om kako je utvrđeno u članku 1. stavku 4.a, Ured s EPPO-om zaključuje administrativne dogovore. U takvim sporazumima o radu (radnim dogovorima) mogu se utvrditi praktične pojedinosti povezane s razmjenom informacija, uključujući osobne podatke, operativne, strateške ili tehničke informacije te povjerljive informacije , kao i uspostavom platformi informacijske tehnologije, uključujući zajednički pristup ažuriranju i usklađenost softvera . Oni uključuju detaljne dogovore o stalnoj razmjeni informacija tijekom primanja i provjere navoda u oba ureda u svrhu utvrđivanja nadležnosti nad istragama koje provode oba ureda. Oni također uključuju dogovore o prijenosu dokaza između Ureda i EPPO-a, kao i dogovore o raspodjeli troškova .

Prije sklapanja sporazuma o radu s EPPO-om, glavni direktor šalje nacrt Europskom nadzorniku za zaštitu podataka, nadzornom odboru i Europskom parlamentu radi obavijesti. Europski nadzornik za zaštitu podataka i nadzorni odbor bez odgode dostavljaju svoja mišljenja. [Am. 115]

2. Ured na temelju sustava ‚ima/nema pogotka’ ima neizravan pristup informacijama u EPPO-ovu sustavu vođenja predmeta. Kad god se podaci koje je u sustav vođenja predmeta unio Ured podudaraju s podacima koje posjeduje EPPO, o tom se podudaranju obavješćuju podjednako EPPO i Ured. Ured poduzima odgovarajuće mjere kako bi EPPO-u omogućio pristup informacijama u svojemu sustavu vođenja predmeta na temelju sustava ‚ima/nema pogotka’.

Svaki neizravni pristup Ureda informacijama u EPPO-ovu sustavu vođenja predmeta provodi se samo u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje funkcija Ureda, kako je definirano ovom Uredbom, i opravdava se i potvrđuje unutarnjim postupkom koji uspostavlja Ured. Ured vodi evidenciju svih slučajeva u kojima je došlo do pristupa EPPO-ovu sustavu vođenja predmeta. [Am. 116]

2.a Glavni direktor Ureda i glavni europski javni tužitelj sastaju se barem jednom godišnje radi rasprave o pitanjima od zajedničkog interesa.”; [Am. 117]

12.a

članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Nadzorni odbor posebno nadzire napredak u vezi s primjenom postupovnih jamstava i trajanjem istraga.” [Am. 118]

(b)

u stavku 1. peti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadzorni odbor ima pristup svim informacijama i dokumentima koje smatra potrebnima za izvršavanje svojih zadataka , uključujući izvješća i preporuke o zatvorenim istragama i odbačenim predmetima , bez uplitanja u provođenje istraga u tijeku i poštujući zahtjeve povjerljivosti i zaštite podataka .” [Am. 119]

(c)

u stavku 8. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadzorni odbor imenuje svog predsjednika. Donosi svoj poslovnik, koji se prije toga podnosi na znanje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka. Sastanci nadzornog odbora sazivaju se na inicijativu njegova predsjednika ili glavnog direktora. Održava se najmanje deset sastanaka godišnje. Svoje odluke nadzorni odbor donosi većinom glasova svojih članova. Njegovo tajništvo osigurava Komisija, u bliskoj suradnji s nadzornim odborom. Prije imenovanja osoblja tajništva, savjetuje se s nadzornim odborom i njegovo se stajalište uzima u obzir. Tajništvo djeluje u skladu s uputama nadzornog odbora, neovisno o Komisiji. Ne dovodeći u pitanju njen nadzor nad proračunom nadzornog odbora i njegova tajništva, Komisija se ne upliće u izvršenje nadzorne uloge nadzornog odbora.” [Am. 120]

13.

članak 16. mijenja se kako slijedi:

(-a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Europski parlament, Vijeće i Komisija sastaju se jednom godišnje s glavnim direktorom i na političkoj razini razmjenjuju mišljenja o politici Ureda u vezi s metodama za sprečavanje prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti ili nepravilnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije kao i borbe protiv njih. Nadzorni odbor sudjeluje u razmjeni mišljenja. Poziva se glavni europski javni tužitelj da sudjeluje u razmjeni gledišta. Na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, glavnog direktora ili nadzornog odbora predstavnici Revizorskog suda, Eurojusta i/ili Europola mogu se pozvati na ad hoc osnovi da prisustvuju razmjeni mišljenja.” [Am. 121]

(a)	u stavku 1. treća rečenica zamjenjuje se sljedećom: „Na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, glavnog direktora ili nadzornog odbora predstavnici Revizorskog suda, EPPO-a, Eurojusta i/ili Europola mogu se pozvati na ad hoc osnovi da prisustvuju razmjeni mišljenja.”; [Am. 122]

(aa)	u stavku 2. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim: „2. Razmjena mišljenja može se odnositi na svaki predmet u pogledu kojega se slažu Europski parlament, Vijeće i Komisija. Točnije, razmjena mišljenja može se odnositi na:” [Am. 123]

(b)

u stavku 2. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)	okvir za odnose između Ureda i institucija, tijela, ureda i agencija, a posebno EPPO-a te mjeru poduzetu na temelju završnih istražnih izvješća Ureda i ostalih informacija koje je proslijedio Ured ;”[Am. 124]

(ba)

u stavku 2. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)	okvir za odnose između Ureda i nadležnih tijela država članica te mjera koju su poduzela nadležna tijela u državama članicama na temelju završnih istražnih izvješća Ureda i ostalih informacija koje je proslijedio Ured;”; [Am. 125]

(bb)	dodaje se novi stavak: „4.a Predsjedanje razmjenom mišljenja izmjenjuje se između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.”; [Am. 126]

14.

članak 17. mijenja se kako slijedi:

(-a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Uredom rukovodi glavni direktor. Glavnog direktora imenuje Komisija u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 2. Mandat glavnog direktora traje sedam godina i ne može se obnavljati. Glavni direktor zapošljava se kao član privremenog osoblja u skladu s Pravilnikom o osoblju.” [Am. 127]

(-aa)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim

„2. Kako bi se imenovao novi glavni direktor Komisija objavljuje poziv na podnošenje prijava u Službenom listu Europske unije. Poziv se objavljuje najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata glavnog direktora na dužnosti. Nakon što Odbor za nadzor izrazi pozitivno mišljenje o postupku odabira Komisije, Komisija sastavlja popis odgovarajuće kvalificiranih kandidata. Glavnog direktora zajedničkom suglasnošću predlaže Europski parlament, Vijeće i Komisija koja ga naposljetku imenuje.” [Am. 128]

(a)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Glavni direktor pri obavljanju svojih dužnosti u vezi s pokretanjem i provođenjem vanjskih i unutarnjih istraga ili aktivnostima usklađivanja, ili sastavljanjem izvješća nakon takvih istraga ili aktivnosti usklađivanja, ne smije tražiti ni primati upute bilo koje vlade ili institucije, tijela, ureda ili agencije. Ako glavni direktor smatra da se mjerom koju poduzima Komisija dovodi u pitanje njegova neovisnost, o tome odmah obavješćuje nadzorni odbor i odlučuje hoće li Sudu podnijeti tužbu protiv Komisije.”; [Am. 129]

(aa)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Glavni direktor redovito, barem jedanput godišnje, izvješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i Revizorski sud o rezultatima istraga koje je proveo Ured i popratnim mjerama koje je Ured poduzeo u vezi s preporukama nadzornog odbora u skladu s člankom 15., uz poštovanje povjerljivosti tih istraga, legitimnih prava umiješanih osoba i informatora i po potrebi nacionalnog prava koje se primjenjuje na sudske postupke.

Godišnje izvješće trebalo bi uključivati i ocjenu razine suradnje s nadležnim tijelima država članica i institucijama, tijelima, uredima i agencijama, s posebnim naglaskom na provedbu članka 11. stavka 2. i stavka 6.a.” [Am. 130]

(ab)

dodaje se stavak 4.a:

„4.a Na zahtjev Europskog parlamenta u kontekstu njegovih prava proračunskog nadzora, glavni direktor može pružiti informacije o aktivnostima Ureda poštujući povjerljivost istraga i daljnje postupke. Europski parlament osigurava povjerljivost informacija koje se pružaju u skladu s ovim stavkom.” [Am. 131]

(ac)	u stavku 5. prvi podstavak briše se: [Am. 132]

(b)

u stavku 5. drugi podstavak točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)	slučajevima u kojima su informacije poslane sudskim tijelima država članica i ili EPPO-u;”; [Am. 133]

(ba)

u stavku 5. trećem podstavku umeće se sljedeća točka:

„(ba)

odbačenim predmetima;” [Am. 134]

(bb)

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Glavni direktor uspostavlja unutarnji mehanizam za savjetovanje i kontrolu, uključujući provjeru zakonitosti, između ostalog u vezi s poštovanjem postupovnih jamstava i temeljnih prava umiješanih osoba i svjedoka i nacionalnog prava država članica o kojima je riječ, posebno u pogledu članka 11. stavka 2. Provjeru zakonitosti provode stručnjaci Ureda za pravo i istražne postupke koji imaju kvalifikacije za obnašanje sudačke dužnosti u državi članici. Njihovo mišljenje prilaže se završnom izvješću o istrazi.” [Am. 135]

(bc)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 19.a o donošenju kodeksa postupanja u istragama koji treba primjenjivati osoblje Ureda. Ti delegirani akti obuhvaćaju naročito:

(a)	postupke koje treba primjenjivati u provedbi mandata i statuta Ureda;

(b)	detaljna pravila kojima se uređuju istražni postupci kao i dopušteni istražni akti;

(c)	legitimna prava umiješanih osoba;

(d)	postupovna jamstva;

(da)	odredbe o zaštiti podatka i politici komuniciranja i pristupa dokumentima;

(db)	odredbe o provjeri zakonitosti i pravnim lijekovima koji stoje na raspolaganju umiješanim osobama;

(dc)	odnose s EPPO-om.

Komisija se tijekom svojeg pripremnog rada savjetuje s nadzornim odborom i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

Svi delegirani akti doneseni u skladu s ovim stavkom objavljuju se na internetskoj stranici Ureda na svim službenim jezicima Unije u svrhu informiranja.” [Am. 136]

(c)

u prvom podstavku stavka 8. dodaje se sljedeća točka (e):

„(e)	odnose s EPPO-om.”. [Am. 137]

(ca)	u stavku 9. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Prije donošenja bilo kakvih stegovnih sankcija protiv glavnog direktora ili ukidanja njegova imuniteta, Komisija se savjetuje s nadzornim odborom.” [Am. 138]

14.a

članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

Izvješće o ocjenjivanju i revizija

Najkasnije pet godina nakon datuma utvrđenog u skladu s drugim podstavkom članka 120. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/1939, Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću evaluacijsko izvješće o primjeni i učinku ove Uredbe, posebice kada je riječ o učinkovitosti i djelotvornosti suradnje između Ureda i EPPO-a. To je izvješće popraćeno mišljenjem nadzornog odbora.

Najkasnije dvije godine nakon podnošenja izvješća o evaluaciji u skladu s prvim podstavkom, Komisija podnosi zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću za modernizaciju okvira Ureda, uključujući dodatna ili detaljnija pravila o osnivanju Ureda, njegovim funkcijama ili postupcima koji se primjenjuju na njegove aktivnosti, posebno u vezi s njegovom suradnjom s EPPO-om, prekograničnim istragama i istragama u državama članicama koje ne sudjeluju u EPPO-u.” [Am. 139]

14.b

umeće se novi članak 19.a:

„Članak 19.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. stavka 8. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine od … [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od četiri godine. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. stavka 8. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Delegirani akt donesen na temelju članka 17. stavka 8. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.” [Am. 140]

Članak 2.

1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2. Članci od 12.c do 12.f iz članka 1. točke 12. primjenjuju se od datuma utvrđenog u skladu s člankom 120. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) 2017/1939.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C 42, 1.2.2019., str. 1.

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2019.

(3) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(4) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(5) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(6) COM(2017)0589. Izvješću su priloženi Radni dokument službi Komisije o evaluaciji, SWD(2017)0332, i Mišljenje nadzornog odbora Ureda, Mišljenje 2/2017.

(7) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(8) Članak 129. umetnut će se u Uredbu (EU) 2018/XX Europskog parlamenta i Vijeća (nova Financijska uredba) o kojoj je postignut politički dogovor i čije se donošenje očekuje u sljedećim mjesecima.

(9) Uredba Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 268, 12.10.2010., str. 1.).

(10) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(11) Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 od 13. ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima (SL L 82, 22.3.1997., str. 1.).

(12) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(13) SL C ….

(14) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (‚EPPO’) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(15) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(16) Članak 32.a stavak 3. umetnut će se u Direktivu (EU) 2015/849 Direktivom (EU) 2018/XX Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849, o kojoj je 19. prosinca 2017. postignut politički dogovor i čije se donošenje očekuje u sljedećim mjesecima.

(17) Uredba Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 268, 12.10.2010., str. 1.).

(18) Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 od 13. ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima (SL L 082, 22.3.1997., str. 1.).

(19) Uredba (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003 (SL L 181, 29.6.2013., str. 15.).

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/133

P8_TA(2019)0384

Uspostava instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama (COM(2018)0474 – C8-0273/2018 – 2018/0258(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/33)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0474),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 33., 114. i 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0273/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te mišljenja Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor te Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0460/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 67.

(2) Ovo stajalište odgovara izmjenama donesenima 15. siječnja 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0001).

P8_TC1-COD(2018)0258

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 33., 114. i 207.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Dvije tisuće sto i četrdeset carinskih ureda (3) na vanjskim granicama Europske unije potrebno je na odgovarajući način opremiti kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje carinske unije. Potreba za odgovarajućim i ujednačenim carinskim provjerama sve je važnija ne samo zbog tradicionalne uloge carine u prikupljanje prihoda, nego i zbog potrebe da se znatno postroži provjera robe koja ulazi i izlazi preko vanjskih granica Unije kako bi se osigurala sigurnost i zaštita. Međutim, te provjere kretanja robe preko vanjskih granica istodobno bi trebale olakšavati, a ne otežavati zakonitu trgovinu s trećim zemljama , u skladu s uvjetima sigurnosti i zaštite . [Am. 1]

(1a)

Carinska unija stup je Europske unije, jednog od najvećih svjetskih trgovinskih blokova, i bitna je za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta u korist poduzeća i građana. U svojoj je rezoluciji od 14. ožujka 2018. (4) Europski parlament izrazio posebnu zabrinutost zbog carinskih prijevara koje su dovele do znatnog gubitka prihoda za proračun Unije. Europski parlament ponovio je da je snažniju i ambiciozniju Europu moguće postići samo uz dodatna financijska sredstva te je je stoga pozvao na pružanje trajne potpore postojećim politikama, povećanje sredstava za vodeće programe Unije te da se dodatne odgovornosti poprate dodatnim financijskim sredstvima. [Am. 2]

(2)

Trenutačno postoji neravnoteža u provedbi carinskih provjera u državama članicama. Ta je neravnoteža nastala zbog geografskih razlika među državama članicama i razlika u njihovim odgovarajućim kapacitetima i resursima , kao i zbog nedostatka standardiziranih carinskih provjera . Sposobnost država članica da odgovore na izazove koje stvaraju globalni poslovni modeli i lanci opskrbe koji se stalno mijenjaju ne ovisi samo o ljudskom čimbeniku, nego i o raspoloživosti i ispravnom funkcioniranju moderne i pouzdane opreme za carinske provjere. Drugi izazovi, kao što su porast e-trgovine, digitalizacija evidencija o kontrolama i inspekcijama, otpornost na kibernapade, sabotaža, industrijska špijunaža i zlouporaba podataka, također će povećati zahtjeve za boljim funkcioniranjem carinskih postupaka. Osiguravanje ujednačenih carinskih provjera stoga je važan element u otklanjanju postojeće neravnoteže. Time će se povećati ujednačenost provedbe carinskih provjera u svim državama članicama i izbjeći preusmjeravanje protoka robe prema najslabijim točkama. [Am. 3]

(3)

Brojne države članice u više su navrata izrazile potrebu za financijskom potporom i zatražile dubinsku analizu potrebne opreme. Vijeće je u svojim zaključcima (5) o financiranju carine od 23. ožujka 2017. pozvalo Komisiju da „ocijeni mogućnost financiranja potrebne tehničke opreme iz budućih financijskih programa Komisije te poveća usklađenost i poboljša suradnju (…) carinskih tijela i drugih tijela za izvršavanje zakonodavstva za potrebe financiranja”. [Am. 4]

(4)

Na temelju Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) carinske provjere treba tumačiti ne samo kao nadzor carinskog zakonodavstva nego i drugog zakonodavstva kojim se regulira ulazak, izlazak, provoz, kretanje, smještaj i uporaba u posebne svrhe robe koja se kreće između carinskog područja Unije i zemalja ili područja izvan tog područja, te prisutnost i kretanje robe koja nije roba Unije unutar carinskog područja Unije te robe koje je stavljena u postupak uporabe u posebne svrhe. Drugo zakonodavstvo kojim se carinskim tijelima dodjeljuju posebne zadaće kontrole uključuje odredbe o oporezivanju, posebno u pogledu trošarina i poreza na dodanu vrijednost, o vanjskim aspektima unutarnjeg tržišta, o zajedničkoj trgovinskoj politici i drugim zajedničkim politikama Unije koje utječu na trgovinu, o sveukupnoj sigurnosti lanca opskrbe i o zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i njezinih država članica.

(5)

Potporom uspostavi primjerene i ujednačene razine carinskih provjera na vanjskim granicama Unije omogućuje se maksimalno iskorištavanje prednosti carinske unije. Štoviše, posebnom intervencijom Unije za opremu za carinske provjere radi ispravljanja trenutačne neravnoteže pridonijelo bi se ukupnoj koheziji među državama članicama. S obzirom na izazove s kojima se svijet suočava, posebno potrebe da se zaštite financijski i gospodarski interesi Unije i njezinih država članica istodobno olakšavajući protok zakonite trgovine, nužna je dostupnost moderne i pouzdane opreme za provjere na vanjskim granicama.

(6)	Stoga je prikladno uspostaviti novi instrument financijske potpore za opremu za carinske provjere kojim bi se trebalo osigurati otkrivanje krivotvorenja robe i drugih nezakonitih poslovnih praksi. Trebalo bi razmotriti postojeće formule financijske potpore . [Am. 5]

(7)

Budući da carinska tijela država članica preuzimaju sve veći broj odgovornosti koje se često odnose na područje sigurnosti i provode se na vanjskoj granici, potrebno je odgovarajućom financijskom potporom Unije državama članicama osigurati ujednačenost pri provedbi granične kontrole i carinskih provjera na vanjskim granicama. Jednako je važno promicati međuagencijsku suradnju na granicama Unije u pogledu kontrola robe i kontrola osoba među nacionalnim tijelima svake države članice odgovornima za nadzor državne granice ili za druge zadaće koje se provode na granici , uzimajući pritom u obzir kibersigurnost . [Am. 6]

(8)	Stoga je potrebno uspostaviti Fond za integrirano upravljanje granicama („Fond”).

(9)	S obzirom na pravne posebnosti primjenjive na glavu V. UFEU-a te na različite pravne osnove koje se primjenjuju na politike o vanjskim granicama i o carinskim provjerama, iz pravnih razloga Fond nije moguće uspostaviti kao jedinstveni instrument.

(10)

Stoga bi Fond trebalo uspostaviti kao sveobuhvatan okvir za financijsku potporu Unije u području upravljanja granicama koji bi obuhvaćao instrument za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere („Instrument”) uspostavljen ovom Uredbom te instrument za financijsku potporu za upravljanje granicama i vize uspostavljen Uredbom (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(11)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za Instrument, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (8), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Kako bi se osigurala proračunska disciplina, uvjeti za određivanje prioriteta bespovratnih sredstava trebaju biti jasni, definirani i temeljiti se na utvrđenim potrebama za zadaće koje provode carinske točke. [Am. 7]

(12)	Uredba (EU, Euratom) [2018/XXX] Europskog parlamenta i Vijeća (9) (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Instrument. Njome se utvrđuju pravila za provedbu proračuna Unije, uključujući pravila o bespovratnim sredstvima.

(13)

Uredbom (EU) [2018/XXX] Europskog parlamenta i Vijeća (10) uspostavlja se program „Carina” za suradnju u području carina radi potpore carinskoj uniji i carinskim tijelima. Radi očuvanja dosljednosti i horizontalne koordinacije djelovanja suradnje, primjereno ih je provesti u okviru jednog pravnog akta i skupa pravila. Stoga bi u okviru ovog Instrumenta trebalo podupirati samo nabavu, održavanje i poboljšavanje prihvatljive opreme za carinske provjere, dok bi u okviru programa Carina za suradnju u području carine trebalo podupirati povezana djelovanja, kao što su djelovanja suradnje za procjenu potrebe za opremom ili osposobljavanja u odnosu na predmetnu opremu.

(13a)

Oprema za carinske provjere koja se financira u okviru ovog Instrumenta treba ispunjavati optimalne standarde u pogledu sigurnosti, uključujući kibersigurnost, zaštitu, okoliš i zdravlje. [Am. 8]

(13b)

Samo propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela treba imati pristup podacima dobivenima na temelju opreme za carinske provjere koja se financira u okviru ovog Instrumenta te se ti podaci trebaju odgovarajuće zaštititi od neovlaštenog pristupa i priopćavanja. Države članice trebale bi imati potpunu kontrolu nad tim podacima. [Am. 9]

(13c)

Oprema za carinske provjere koja se financira u okviru ovog Instrumenta treba pridonositi osiguravanju optimalnog upravljanja carinskim rizicima. [Am. 10]

(13d)

Kad je riječ o zamjeni stare opreme za carinske provjere sredstvima ovog Instrumenta, države članice trebale bi biti odgovorne za ekološki prihvatljivo odlaganje stare opreme za carinske provjere. [Am. 11]

(14)

Osim toga, Instrumentom bi se, prema potrebi, trebala podupirati nabava ili poboljšavanje opreme za carinske provjere radi ispitivanja novih dijelova ili novih funkcionalnosti u radnim uvjetima prije nego što države članice započnu s nabavom velikih količina takve nove opreme. Testiranje radnih uvjeta posebno bi trebalo biti usmjereno na ishode istraživanja u pogledu opreme za carinske provjere u okviru Uredbe (EU) [2018/XXX] (11).

(15)

Većina opreme za carinske provjere može biti uvijek ili povremeno prikladna za kontrolu usklađenosti s drugim zakonodavstvom, kao što su odredbe o upravljanju granicama, vizama ili policijskoj suradnji. Fond za integrirano upravljanje granicama osmišljen je kao kombinacija dvaju komplementarnih instrumenata sa zasebnim, ali međusobno dosljednim područjima primjene u pogledu nabave opreme. S jedne strane, instrument za upravljanje granicama i vize uspostavljen Uredbom [2018/XXX] (12) isključit će opremu koja se može upotrebljavati i za upravljanje granicama i za carinske provjere. S druge strane, instrumentom za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere uspostavljenim ovom Uredbom neće se samo pružati financijska potpora za opremu za carinske provjere, što je glavna svrha, nego će se omogućiti i upotreba za dodatne povezane svrhe, kao što su granična kontrola te zaštita i sigurnost. Tom raspodjelom uloga poticat će se međuagencijska suradnja kao sastavnica pristupa europskog integriranog upravljanja granicama, kako je navedeno u članku 4. točki (e) Uredbe (EU) 2016/1624 (13), čime se carinskim i graničnim tijelima omogućuje suradnja i optimalno iskorištavanje učinka proračuna Unije omogućivanjem dijeljenja i interoperabilnosti opreme za provjere. Kako bi se zajamčilo da je svaki instrument ili oprema koji su financirani u okviru Fonda u trajnom posjedu određene carinske točke koja je vlasnik opreme, čin dijeljenja i interoperabilnosti između carinskih i graničnih tijela trebao bi biti definiran kao nesustavan i neredovit. [Am. 12]

(16)

Odstupajući od Financijske uredbe, trebalo bi omogućiti financiranje djelovanja iz nekoliko programa ili instrumenata Unije kako bi se, prema potrebi, omogućila i pružila potpora za suradnju i interoperabilnost koja obuhvaća više područja. Međutim, u tim slučajevima doprinosi ne bi smjeli pokrivati iste troškove u skladu s načelom zabrane dvostrukog financiranja koje je utvrđeno Financijskom uredbom. Ako je država članica već dodijelila doprinose ili primila doprinose u okviru drugog programa Unije ili potporu iz fonda Unije za nabavu iste opreme, taj doprinos ili ta potpora trebali bi se navesti u zahtjevu. [Am. 13]

(16a)

Europska komisija trebala bi poticati zajedničku nabavu i ispitivanje opreme za carinske provjere među državama članicama. [Am. 14]

(17)

S obzirom na brzi razvoj carinskih prioriteta, prijetnji i tehnologija, programi rada ne bi trebali obuhvaćati dulje razdoblje. Istodobno, potreba za izradom godišnjih programa rada povećava administrativno opterećenje i za Komisiju i za države članice, a nije nužna za provedbu Instrumenta. S obzirom na to, programi rada trebali bi u načelu obuhvaćati više od jedne proračunske godine. Osim toga, kako bi se zajamčilo očuvanje cjelovitosti strateških interesa Unije, države članice potiče se da pri javnom nadmetanju za novu opremu za carinske provjere pomno uzmu u obzir kibersigurnost i rizike od moguće izloženosti osjetljivih podataka izvan Unije. [Am. 15]

(18)	Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu odredaba programa rada na temelju ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (14). [Am. 16]

(19)

Iako je centralizirana provedba nužna kako bi se postigao poseban cilj osiguravanja ujednačenih carinskih provjera, uzimajući u obzir tehničku prirodu ovog Instrumenta, na tehničkoj je razini potreban pripremni rad. Stoga bi provedbu trebalo poduprijeti pojedinačnim procjenama potreba koje ovise o nacionalnoj stručnosti i iskustvu uz sudjelovanje carinskih uprava država članica. Te procjene potreba trebale bi se temeljiti na jasnoj metodologiji, uključujući minimalni broj koraka kojima se osigurava prikupljanje traženih relevantnih informacija. [Am. 17]

(20)

Kako bi se osiguralo redovito praćenje i izvješćivanje, trebalo bi uspostaviti odgovarajući okvir za praćenje rezultata postignutih Instrumentom i djelovanjima u okviru Instrumenta. Takvo praćenje i izvješćivanje trebali bi se temeljiti na kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima kojima se mjere učinci djelovanja u okviru Instrumenta. Države članice trebale bi osigurati transparentan i jasan postupak nabave. Zahtjevi za izvješćivanje trebali bi uključivati određene detaljne informacije o opremi za carinske provjere i postupku nabave iznad određenog praga troška te obrazloženje troškova . [Am. 18]

(21)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (15), potrebno je ocijeniti ovaj Instrument na temelju informacija prikupljenih posebnim zahtjevima za praćenje, istodobno izbjegavajući prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Instrumenta na terenu.

(22)

Kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na nove političke prioritete, prijetnje i tehnologije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu izmjene ove Uredbe kako bi se utvrdili programi rada, izmjene namjena u okviru carinskih provjera za djelovanja prihvatljiva u okviru Instrumenta te popisa pokazatelja za mjerenje postizanja posebnih ciljeva. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća i potpuno transparentna savjetovanja, među ostalim savjetovanja na razini stručnjaka, i da se savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata. [Am. 19]

(23)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (17), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (18) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (19), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo kojeg drugog kaznenog djela kojim se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (20). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(24)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila navedena u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršavanje proračuna bespovratnim sredstvima, nagradama, javnom nabavom i neizravnim izvršenjem, kao i provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravilima donesenima na temelju članka 322. UFEU-a usto se uređuje zaštita proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, imajući u vidu da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a. Financiranje u okviru ovog Instrumenta trebalo bi biti u skladu s načelima transparentnosti, proporcionalnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije. [Am. 20]

(25)

Oblike financiranja i metode provedbe utvrđene ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik neusklađivanja. To bi trebalo obuhvatiti i razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnog financiranja i jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Načela za ostvarenje ciljeva iz Instrumenta trebaju biti poboljšanje provedbe i kvalitete potrošnje uz istovremeno osiguranje optimalnog korištenja financijskih sredstava. [Am. 21]

(26)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, uspostavu instrumenta kojim se podupiru carinska unija i carinska tijela, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog objektivnih neravnoteža koje postoje na geografskoj razini, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije zbog ujednačene razine i kvalitete carinskih provjera koju bi usklađeni pristup i centralizirano financiranje na razini Unije pomogli omogućiti, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1. Ovom se Uredbom uspostavlja Instrument za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere („Instrument”) u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama („Fond”) radi pružanja financijske potpore za nabavu, održavanje i poboljšavanje opreme za carinske provjere.

2. Zajedno s Uredbom [2018/XXX] o uspostavi, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu za upravljanje granicama i vize (21), ovom se Uredbom uspostavlja taj Fond.

3. Njome se određuju ciljevi Instrumenta, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„carinska tijela” znači tijela definirana u članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) br. 952/2013;

2.	„carinske provjere” znači posebne radnje definirane u članku 5. stavku 3. Uredbe (EU) br. 952/2013;

3.	„oprema za carinske provjere” znači oprema namijenjena u prvom redu za provedbu carinskih provjera;

4.	„pokretna oprema za carinske provjere” znači bilo koje prijevozno sredstvo koje je, osim svoje pokretnosti, samo po sebi namijenjeno tome da bude dio opreme za carinske provjere ili je u potpunosti opremljeno opremom za carinske provjere;

„održavanje” znači preventivne, korektivne i predvidive intervencije, uključujući operativne i funkcionalne provjere, servisiranje, popravak i remont, ali isključujući poboljšavanje, potrebne za očuvanje ili obnavljanje dijela opreme za carinske provjere do njegova utvrđenog ispravnog stanja kako bi dosegnuo svoj najdulji mogući korisni vijek uporabe;

6.	„poboljšavanje” znači evolutivna intervencija potrebna za preinaku postojećeg dijela opreme za carinske provjere iz ispravnog stanja koje je zastarjelo u ono koje je najsuvremenije;

Članak 3.

Ciljevi Instrumenta

1. U okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama i s obzirom na dugoročni cilj standardizacije svih carinskih uprava u Uniji , Instrument ima opći cilj potpore carinskoj uniji i carinskim tijelima u zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i njezinih država članica radi promicanja međuagencijske suradnje na granicama Unije u pogledu kontrole robe i osoba , kako bi se osigurala sigurnost i zaštita unutar Unije, i kako bi se Unija zaštitila od nepoštene i nezakonite trgovine te istodobno olakšala zakonita poslovna aktivnost. [Am. 22]

2. Poseban je cilj Instrumenta doprinijeti odgovarajućim i ujednačenim carinskim provjerama potpuno transparentnom nabavom, održavanjem i poboljšavanjem odgovarajuće, najsuvremenije , sigurne, zaštićene, ekološki prihvatljive i pouzdane opreme za carinske provjere koja je otporna na kibernapade. Dodatni je cilj poboljšati kvalitetu carinskih provjera u svim državama članicama kako bi se izbjeglo preusmjeravanje robe prema slabijim točkama u Uniji . [Am. 23]

2.a Instrument pridonosi provedbi europskog integriranog upravljanja granicama tako što podržava međuagencijsku suradnju te dijeljenje i interoperabilnost nove opreme nabavljene pomoću Instrumenta. [Am. 24]

Članak 4.

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu Instrumenta za razdoblje 2021.–2027. iznosi 1 149 175 000 EUR u cijenama iz 2018. ( 1 300 000 000 EUR u tekućim cijenama). [Am. 25]

2. Iznosom iz stavka 1. mogu se pokrivati i opravdani i provjereni troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti upravljanja Instrumentom te troškovi evaluacije njegove uspješnosti i ostvarivanja njegovih ciljeva. Osim toga, mogu se pokriti opravdani i provjereni troškovi povezani sa studijama, sastancima stručnjaka, djelovanjima informiranja i komunikacije, te razmjenama informacija među državama članicama ako su povezani s posebnim ciljevima Instrumenta koji služe za postizanje općeg cilja , te troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu za upravljanje Instrumentom. [Am. 26]

Članak 5.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1. Instrument se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom.

1.a Ako djelovanje koje se podupire uključuje nabavu ili poboljšavanje opreme, Komisija uspostavlja prikladne mjere zaštite i izvanredne mjere kako bi osigurala da se opremom kupljenom uz potporu iz programa i instrumenata Unije koriste sva relevantna carinska tijela u svim relevantnim slučajevima. [Am. 27]

2. Instrumentom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku utvrđenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava.

3. Ako djelovanje uključuje nabavu ili poboljšavanje opreme, Komisija uspostavlja mehanizam koordinacije kojim se osigurava učinkovitost i interoperabilnost sve opreme kupljene uz potporu iz programa i instrumenata Unije i koji će omogućiti savjetovanje s relevantnim agencijama Unije, u prvom redu s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, i njihovo sudjelovanje. Mehanizam koordinacije uključuje sudjelovanje Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i savjetovanje s njom u cilju maksimalnog povećanja dodane vrijednosti Unije u području upravljanja granicama . [Am. 28]

3.a Ako djelovanje koje se podupire uključuje nabavu ili poboljšavanje opreme, Komisija uspostavlja prikladne mjere zaštite i izvanredne mjere kako bi osigurala da oprema kupljena uz potporu iz programa i instrumenata Unije ispunjava dogovorene standarde o redovitom održavanju. [Am. 29]

POGLAVLJE II.

PRIHVATLJIVOST

Članak 6.

Prihvatljiva djelovanja

1. Kako bi djelovanja bila prihvatljiva za financiranje u okviru ovog Instrumenta, moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a)	moraju se provoditi ciljevi iz članka 3.;

(b)

mora se pružati potpora za nabavu, održavanje i poboljšavanje opreme za carinske provjere koja ima jednu ili više sljedećih namjena u okviru carinske provjere:

1.	neintruzivne inspekcije;

2.	nalaženje skrivenih predmeta na osobama;

3.	otkrivanje zračenja i nuklida;

4.	analizu uzoraka u laboratorijima;

5.	uzorkovanja i analize na terenu;

6.	ručne pretrage.

U Prilogu 1. naveden je okvirni popis opreme za carinske provjere koja se može upotrijebiti za namjene u okviru carinske provjere iz točaka od 1. do 6.

2. Odstupajući od stavka 1., u opravdanim slučajevima djelovanja mogu obuhvatiti potpuno transparentnu nabavu, održavanje i poboljšavanje opreme za carinske provjere radi ispitivanja novih dijelova ili novih funkcionalnosti u radnim uvjetima. [Am. 30]

3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. o izmjeni namjena u okviru carinskih provjera utvrđenih stavkom 1. točkom (b) i u Prilogu 1. ako se smatra da su takve izmjene potrebne te radi usklađenosti s tehnološkim razvojima, promjenama načina krijumčarenja robe i novim, pametnim i inovativnim rješenjima za potrebe carinskih provjera . [Am. 31]

4. Oprema za carinske provjere koja se financira u okviru ovog Instrumenta trebala bi se prvenstveno upotrebljavati za carinske provjere, ali može se upotrijebiti i u dodatne svrhe osim provedbe carinske provjere, među ostalim i za kontrolu osoba radi potpore nacionalnim tijelima za upravljanje granicama i istrage radi ispunjavanja općih i posebnih ciljeva opisanih u članku 3 . [Am. 32]

4.a Komisija potiče zajedničku nabavu i ispitivanje opreme za carinske provjere među državama članicama. [Am. 33]

Članak 7.

Prihvatljivi subjekti

Odstupajući od članka 197. Financijske uredbe, prihvatljivi su subjekti carinska tijela država članica koja pruže informacije potrebne za procjenu potreba kako je utvrđeno u članku 11. stavku 3.

Članak 8.

Stopa sufinanciranja

1. Instrumentom se može financirati do 80 % ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja.

2. Svako financiranje koje premašuje tu gornju graničnu vrijednost odobrava se samo u opravdanim iznimnim okolnostima.

2.a Financiranje koje premašuje tu gornju granicu može se odobriti u slučajevima zajedničke nabave i ispitivanja opreme za carinske provjere među državama članicama. [Am. 34]

2.b Iznimne okolnosti iz stavka 2. mogu uključivati kupnju nove opreme za carinsku kontrolu koja će se pridodati tehničkoj opremi Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu. Može li se oprema za carinsku kontrolu pridodati tehničkoj opremi utvrđuje se u skladu s člankom 5. stavkom 3. [Am. 35]

Članak 9.

Prihvatljivi troškovi

Svi troškovi koji se odnose na djelovanja iz članka 6. prihvatljivi su za financiranje u okviru Instrumenta nisu prihvatljivi sljedeći troškovi , osim sljedećih troškova : [Am. 36]

(a)	troškovi nabave zemljišta;

(aa)	troškovi koji se odnose na osposobljavanje ili usavršavanje vještina potrebnih za uporabu opreme; [Am. 37]

(b)	troškovi povezani s infrastrukturom, kao što su zgrade ili objekti na otvorenom, kao i troškovi namještaja;

(c)	troškovi povezani s elektroničkim sustavima, osim troškova softvera i ažuriranja softvera potrebnog izravno za uporabu opreme za carinske provjere te troškova elektroničkog softvera i programiranja potrebnog za međusobno povezivanje postojećeg softvera s opremom za carinske provjere; [Am. 38]

(d)	troškovi mreža, kao što su osigurani ili neosigurani kanali komunikacije, ili pretplate , osim troškova mreža ili pretplate potrebnih izravno za uporabu opreme za carinske provjere ; [Am. 39]

(e)	troškovi za prijevozna sredstva, kao što su vozila, zrakoplovi ili brodovi, osim pokretne opreme za carinske provjere;

(f)	troškovi potrošnog materijala, uključujući referentne materijale ili materijal za umjeravanje, namijenjenog opremi za carinske provjere;

(g)	troškovi povezani s osobnom zaštitnom opremom.

POGLAVLJE III.

BESPOVRATNA SREDSTVA

Članak 10.

Dodjela, komplementarnost i kombinirano financiranje

1. Bespovratna sredstva u okviru Instrumenta dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

2. U skladu s člankom 195. točkom (f) Financijske uredbe bespovratna sredstva dodjeljuju se bez poziva na podnošenje prijedloga prihvatljivim subjektima iz članka 7.

3. Odstupajući od članka 191. Financijske uredbe, djelovanje za koje je primljen doprinos iz programa Carina za suradnju u području carine uspostavljenog Uredbom (EU) [2018/XXX] (22) ili iz bilo kojeg drugog programa Unije može primiti i doprinos u okviru Instrumenta, pod uvjetom da doprinosi ne pokrivaju iste troškove. Pravila programa Unije iz kojeg je dobiven doprinos primjenjuju se na pripadajući doprinos djelovanju. Kumulativno financiranje ne smije premašiti iznos ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja te se potpora iz različitih programa Unije može izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima u kojima su propisani uvjeti za potporu.

POGLAVLJE IV.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE I EVALUACIJA

Članak 11.

Program rada

1. Instrument se provodi prema programima rada iz članka 110. stavka 2. Financijske uredbe.

2. Komisija donosi programe rada provedbenim aktima. Taj provedbeni akt donosi je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. kojima se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15 izmjenjuje Prilog 2.a kako bi se utvrdili programi rada . [Am. 40]

3. Priprema programa rada iz stavka 1. podupire se pojedinačnom procjenom potreba koja se sastoji od najmanje sljedećeg: [Am. 41]

(a)	zajedničke kategorizacije graničnih prijelaza;

(b)	iscrpnog popisa raspoložive ispravne opreme za carinske provjere; [Am. 42]

(c)	zajedničke definicije minimalnog i optimalnog tehničkog standarda opreme za carinske provjere u odnosu na kategoriju graničnog prijelaza i ; [Am. 43]

(ca)	procjene optimalne razine opreme za carinske provjere u odnosu na kategoriju graničnog prijelaza; i [Am. 44]

(d)	detaljne procjene financijskih potreba ovisno o opsegu carinskih aktivnosti i relativnom radnom opterećenju . [Am. 45]

Procjena potreba proizlazi iz djelovanja koja se provode u okviru programa Carina 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1294/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (23) ili u okviru programa Carina za suradnju u području carina uspostavljenog Uredbom (EU) [2018/XXX] (24) te se redovito ažurira, a najmanje svake tri godine.

Članak 12.

Praćenje i izvješćivanje

1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Instrumenta prema postizanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu 2 U skladu s obvezom o izvješćivanju u skladu s člankom 38. stavkom 3. točkom (e) podtočkom i. Financijske uredbe Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi informacije o uspješnosti Programa. Izvješća Komisije o uspješnosti moraju obuhvaćati informacije i o napretku i o nedostacima . [Am. 46]

2. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Instrumenta prema postizanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu 2. Kako bi se osigurala djelotvorna procjena napretka Instrumenta u postizanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga 2. u cilju preispitivanja ili dopune pokazatelja, ako je potrebno, te dopune ove Uredbe odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću pružile ažurirane kvalitativne i kvantitativne informacije o uspješnosti programa . [Am. 47]

3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se su podaci za praćenje provedbe i rezultata Instrumenta usporedivi i potpuni te da se prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću pruža pouzdane informacije o kvaliteti korištenih podataka o uspješnosti. [Am. 48]

4. Ako je trošak dijela opreme za carinske provjere veći od 10 000 EUR bez poreza, zahtjevi za izvješćivanje iz stavka 3. uključuju dostavljanje Komisiji sljedećih informacija najmanje jednom godišnje:

(a)	datuma puštanja u pogon i stavljanja izvan pogona opreme za carinske provjere;

(b)	statističkih podataka o uporabi opreme za carinske provjere;

(c)	informacija o rezultatima uporabe opreme za carinske provjere;

(ca)	informacija o prisutnosti i stanju dijelova opreme financirane iz proračuna Unije pet godina nakon puštanja u pogon; [Am. 49]

(cb)	informacija o datumima održavanja opreme za carinske provjere; [Am. 50]

(cc)	informacija o postupku nabave; [Am. 51]

(cd)	obrazloženje troškova. [Am. 52]

Članak 13.

Evaluacija

1. Evaluacije djelovanja iz članka 6. koja se financiraju u okviru Instrumenta ocjenjuju rezultate, učinak i djelotvornost Instrumenta te se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir zajamčila njihova učinkovita uporaba tijekom postupka odlučivanja. [Am. 53]

2. Privremena evaluacija Instrumenta provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri tri godine nakon početka provedbe Instrumenta. [Am. 54]

Privremena evaluacija predstavlja nalaze koji su potrebni za donošenje odluke o daljnjem djelovanju Programa nakon 2027. i njegovim ciljevima. [Am. 55]

3. Na kraju provedbe Instrumenta, a najkasnije četiri tri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Instrumenta. [Am. 56]

4. Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe i stečena saznanja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija. [Am. 57]

4.a Komisija uključuje godišnje djelomične evaluacije u svoje izvješće „Zaštita financijskih interesa Europske unije – Borba protiv prijevare”. [Am. 58]

POGLAVLJE V.

IZVRŠAVANJE DELEGIRANJA OVLASTI I POSTUPAK ODBORA

Članak 14.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 3. , članka 11. stavka 2. i članka 12. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028.[Am. 59]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 3. , članka 11. stavka 2. i članka 12. stavka 2. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj Odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 60]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 3. , članka 11. stavka 2. i članka 12. stavka 2. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 61]

Članak 15.

Postupak Odbora

1. Komisiji pomaže „Odbor programa Carina” iz članka 18. Uredbe (EU) [2018/XXX] (25).

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. [Am. 62]

POGLAVLJE VI.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 16.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1. Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost , upućujući time na dodanu vrijednost koja nastaje zahvaljujući Uniji i pomažući Komisiji u prikupljanju podataka kako bi se povećala proračunska transparentnost . [Am. 63]

2. Komisija provodi djelovanja informiranja i komunikacije povezana s Instrumentom, djelovanjima i rezultatima. Financijski izvori dodijeljeni Instrumentu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose Kako bi se osigurala transparentnost, Komisija redovito pruža javnosti informacije povezane s Instrumentom te njegovim djelovanjima i rezultatima, upućujući, između ostalog, na ciljeve programe rada navedene u članku 3 11 . [Am. 64]

Članak 17.

Prijelazne odredbe

Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 2. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 67.

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2019.

(3) Prilog Godišnjem izvješću za 2016. o uspješnosti carinske unije koji je dostupan na: https://ec.europa.eu/info/publications/annual-activity-report-2016-taxation-and-customs-union_en.

(4) P8_TA(2018)0075: Sljedeći VFO: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u nakon 2020. godine.

(5) https://www.consilium.europa.eu/media/22301/st09581en17-vf.pdf i http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7586-2017-INIT/hr/pdf

(6) Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(7) COM(2018)0473.

(8) Međuinstitucijski sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (SL C 373, 20.12.2013., str. 1.).

(9) COM(2016)0605.

(10) COM(2018)0442.

(11) COM(2018)0435.

(12) COM(2018)0473.

(13) Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

(14) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(15) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(16) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(17) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(18) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(19) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(20) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(21) COM(2018)0473.

(22) COM(2018)0442.

(23) Uredba (EU) br. 1294/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa djelovanja za carinu u Europskoj uniji za razdoblje 2014. – 2020. (Carina 2020.) i stavljanju izvan snage Odluke br. 624/2007/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 209.).

(24) COM(2018)0442.

(25) COM(2018)0442.

PRILOG 1.

Okvirni popis opreme za carinske provjere povezane s namjenom u okviru carinske provjere iz članka 6. stavka 1. točke (b)

NAMJENA U OKVIRU CARINSKE PROVJERE	OPREMA ZA CARINSKE PROVJERE
	KATEGORIJA	PRIMJENA
neintruzivna inspekcija	rendgenski skener – visokoenergetski	kontejneri, kamioni, željeznički vagoni i vozila
	rendgenski skener – niskoenergetski	palete, kutije i paketi
		putnička prtljaga
		vozila
	rendgenski skener tehnikom raspršenog zračenja	kontejneri
		kamioni
		vozila
	ostalo	sustavi za automatsko prepoznavanje registarskih pločica/kontejnera
		vage za vaganje vozila
		viljuškari i slična pokretna oprema za carinske
nalaženje skrivenih predmeta na osobama (1)	protočni rendgenski skener tehnikom raspršenog zračenja temeljen na rendgenu	uglavnom za upotrebu u zračnim lukama radi nalaženja skrivenih predmeta na osobama (droge, eksplozivi, gotov novac)
	skener tijela
	sigurnosni skener temeljen na milimetarskom valu
otkrivanje zračenja i nuklida	radiološka i nuklearna detekcija	osobni detektor za praćenje i otkrivanje zračenja (PRM)
		ručni detektor zračenja
		uređaj za identifikaciju izotopa (RIID)
		protočni uređaj za praćenje zračenja (RPM)
		protočni spektrometrijski uređaj za identifikaciju izotopa (PMP)
analiza uzoraka u laboratorijima	identifikacija, kvantifikacija i provjera sve moguće robe	plinska i tekućinska kromatografija (GC, LC, HPLC…)
		spektrometrija i tehnike kombinirane sa spektrometrijom (IR, Raman, UV-VIS, UV-VIS, fluorescencija, GC-MS…)
		rendgenska oprema (XRY)
		spektrometrija NMR i analize stabilnih izotopa
		ostala laboratorijska oprema (AAS, uređaj za analizu destilacijom, DSC, elektroforeza, mikroskop, LSC, simulator pušenja duhana…)

[Am. 65, 66, 67 i 68]

NAMJENA U OKVIRU CARINSKE PROVJERE	OPREMA ZA CARINSKE PROVJERE
NAMJENA U OKVIRU CARINSKE PROVJERE	KATEGORIJA	PRIMJENA
uzorkovanje i analiza uzoraka na terenu	otkrivanje tragova na temelju spektrometrije mobilnosti iona (IMS)	prijenosna oprema za provjeru postojanja tragova određenih opasnih materijala
	otkrivanje tragova uz pomoć pasa	primijenjeno na niz rizika u odnosu na male i veće predmete
	uzorkovanje	alati za uzimanje uzoraka, digestor i kutija s rukavicama
	mobilni laboratorij	vozilo u kojem je smještena sva oprema za analizu uzoraka na terenu
	[analiza organskih materijala, metala i slitina] ručni detektori	kemijski kolorimetrijski testovi
		Ramanova spektroskopija
		infracrvena spektroskopija
		rendgenska fluorescencija
		detektori plina za kontejnere
ručna pretraga	ručni alati	džepni alati
		kutija s mehaničkim alatima
		teleskopsko zrcalo
	uređaji	endoskop
		samostojeći ili ručni detektor metala
		kamere za provjeru donje strane vozila
		ultrazvučni uređaj
		mjerač gustoće
	ostalo	podvodna pretraga

(1) U skladu s primjenjivim zakonodavnim odredbama i drugim preporukama u pogledu zaštite zdravlja i privatnosti.

PRILOG 2.

Pokazatelji

Posebni cilj: doprinijeti ujednačenim i primjerenim carinskim provjerama kupnjom, održavanjem i poboljšavanjem odgovarajuće suvremene i pouzdane opreme za carinske provjere

1. Raspoloživa oprema

(a)	raspoloživost opreme za carinske provjere koja ispunjava dogovorene standarde na kopnenim graničnim prijelazima (prema vrsti opreme);

(b)	raspoloživost opreme za carinske provjere koja ispunjava dogovorene standarde na morskim graničnim prijelazima (prema vrsti opreme);

(c)	raspoloživost opreme za carinske provjere koja ispunjava dogovorene standarde na graničnim prijelazima u zračnim lukama (prema vrsti opreme);

(d)	raspoloživost opreme za carinske provjere koja ispunjava dogovorene standarde na poštanskim graničnim prijelazima (prema vrsti opreme);

(e)	raspoloživost opreme za carinske provjere koja ispunjava dogovorene standarde na željezničkim graničnim prijelazima (prema vrsti opreme).

1.a Zaštita i sigurnost

(a)	stupanj usklađenosti opreme za carinske provjere sa standardima u pogledu zaštite na svim graničnim prijelazima, uključujući kibersigurnost

(b)	stupanj usklađenosti opreme za carinske provjere sa standardima u pogledu sigurnosti na svim graničnim prijelazima [Am. 69]

1.b Zdravlje i okoliš

(a)	stupanj usklađenosti opreme za carinske provjere sa standardima u pogledu zdravlja na svim graničnim prijelazima

(b)	stupanj usklađenosti opreme za carinske provjere sa standardima u pogledu okoliša na svim graničnim prijelazima [Am. 70]

PRILOG 2.a

Programi rada [Am. 71]

PRILOG 2.b

Iznimne okolnosti za financiranje dodatnim sredstvima [Am. 72]

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/153

P8_TA(2019)0385

Uspostavljanje programa „Carina” za suradnju u području carine ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju programa „Carina” za suradnju u području carine (COM(2018)0442 – C8-0261/2018 – 2018/0232(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/34)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0442),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 33., 114. i 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0261/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1)

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za proračunski nadzor (A8-0464/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 45.

(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 15. siječnja 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0008).

P8_TC1-COD(2018)0232

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju programa „Carina” za suradnju u području carine

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 33., 114. i 207.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Program Carina 2020., uspostavljen na temelju Uredbe Uredbom (EU) br. 1294/2013 (3), i njegovi prethodnici znatno su doprinijeli olakšavanju i jačanju osnaživanju carinske suradnje. Brojne aktivnosti u području carine carinske aktivnosti prekogranične su naravi te se odnose ili utječu na sve države članice i stoga ih pojedinačne države članice ne mogu same učinkovito i djelotvorno provoditi. Carinski program na razini Unije za cijelu Uniju , koji provodi Komisija, pruža državama članicama okvir na razini Unije za razvoj tih takvih aktivnosti suradnje, što je isplativije troškovno učinkovitije nego kada bi svaka država članica uspostavila individualne okvire individualni okvir suradnje na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi razini . Carinski program također ima ključnu ulogu u zaštiti financijskih interesa Unije i država članica osiguravanjem djelotvornog prikupljanja carinskih pristojbi i stoga predstavlja važan izvor prihoda za proračun Unije i nacionalne proračune, među ostalim i time što se usmjerava na izgradnju IT kapaciteta i povećanu suradnju u području carine. Nadalje, usklađene i standardizirane kontrole potrebne su radi praćenja nezakonitih prekograničnih robnih tokova i borbe protiv prijevara. Stoga je primjereno i u interesu učinkovitosti osigurati kontinuitet financiranja sredstvima Unije za aktivnosti u području carinske suradnje uspostavljanjem novog programa u istom području, i to programa Carina „Carina” (dalje u tekstu „Program”) . [Am. 1]

(1a)

Carinska unija, koju provode nacionalna carinska tijela zadnjih 50 godina, temelj je Unije, jednog od najvećih svjetskih trgovinskih blokova. Carinska unija važan je primjer uspješne integracije Unije i nužna je za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta u korist poduzeća i građana. U svojoj rezoluciji usvojenoj 14. ožujka 2018. pod nazivom „Sljedeći VFO: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u nakon 2020. godine” Europski parlament izrazio je posebnu zabrinutost zbog carinskih prijevara. Unija može postati snažnija i ambicioznija samo ako joj se pružaju veća financijska sredstva, konstantna potpora postojećim politikama i veći resursi. [Am. 2]

(2)

Carinska unija znatno se razvila u zadnjih pedeset 50 godina i , a carinske uprave sada uspješno obavljaju širok raspon velik niz zadaća na granicama. Zajedničkim djelovanjem rade na olakšavanju trgovine radom trude se olakšati etičku i pravednu trgovinu i smanjenju birokracije smanjiti birokraciju , prikupljanju prihoda prikupiti prihode za nacionalne proračune i proračun EU-a te na doprinijeti zaštiti javnosti stanovništva od terorističkih prijetnji, prijetnji zdravlju i okolišu te drugih prijetnji. Konkretno, uvođenjem zajedničkog okvira (4) upravljanja rizikom na razini EU-a Unije i carinskih provjera kretanja tokova velikih količina gotovine radi borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, carina je postala predvodnik carinska tijela preuzela su vodeću ulogu u borbi protiv terorizma i , organiziranog kriminala i nepoštene konkurencije . Imajući u vidu takav široki njihov širok raspon zadaća, carina je uistinu glavno tijelo carinska tijela u stvarnosti su sada glavna tijela za kontrolu proizvoda na vanjskim granicama Unije. U tom kontekstu program Carina trebao ne bi trebao obuhvatiti ne samo carinsku suradnju, nego proširiti svoju i pružiti potporu sveukupnim zadaćama većoj zadaći carinskih tijela, kako su utvrđene u članku iz članka 3. Uredbe (EU) br. 952/2013, to jest točnije, nadzoru međunarodne trgovine Unije, provedbi vanjskih aspekata unutarnjeg tržišta, zajedničke trgovinske politike i ostalih zajedničkih politika Unije koje imaju utjecaj utječu na trgovinu, kao i te na sigurnost lanca opskrbe. Stoga bi pravna osnova stoga će trebala obuhvatiti carinsku suradnju (članak 33. UFEU-a), unutarnje tržište (članak 114. UFEU-a) i trgovinsku politiku (članak 207. UFEU-a). [Am. 3]

(3)

Program Opći cilj Programa trebao bi biti pomoć državama članicama i Komisiji pružanjem okvira za djelovanja čiji je cilj potpora carinskoj uniji i carinskim tijelima , kako bi se ostvario dugoročan cilj da sve carinske uprave u Uniji djeluju zajedno kao jedna, te bi on trebao doprinijeti zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i njezinih država članica; zaštiti Unije zaštititi Uniju od nepoštene i nezakonite trgovine te podržavanju zakonitih poslovnih trgovačke prakse, a istodobno poticati zakonite poslovne aktivnosti; pružanju sigurnosti , jamčeći sigurnost i zaštite zaštitu Unije i njezinih građana i olakšavanju zakonite trgovine, te time povećati zaštitu potrošača , i olakšati zakonitu trgovinu kako bi poduzeća i građani uživali koristi od potpunog potencijala unutarnjeg tržišta i svjetske trgovine. [Am. 4]

(3a)

Budući da je izgledno da će se neki sustavi iz članka 278. Carinskog zakonika Unije moći tek djelomično uvesti do 31. prosinca 2020., što znači da će se neelektronički sustavi nastaviti upotrebljavati nakon tog datuma, a u nedostatku zakonodavnih izmjena za produljenje tog roka, trgovačka društva i carinska tijela neće moći obavljati svoje dužnosti i ispunjavati pravne obveze povezane s carinskim postupcima, jedan od primarnih konkretnih ciljeva Programa trebalo bi biti pružanje pomoći državama članicama i Komisiji pri uspostavi takvih elektroničkih sustava. [Am. 5]

(3b)

Carinsko upravljanje i kontrola pripadaju dinamičnom području politika koje se suočava s novim izazovima zbog stalnih promjena globalnih poslovnih modela i opskrbnih lanaca, kao i zbog promjene obrazaca potrošnje i digitalizacije, kao što je e-trgovina, uključujući internet stvari, analitiku podataka, umjetnu inteligenciju i tehnologiju lanca blokova. Programom bi se trebalo podupirati carinsko upravljanje u takvim situacijama i omogućiti korištenje inovativnih rješenja. Takvi izazovi dodatno naglašavaju potrebu za provedbom suradnje među carinskim tijelima te za jedinstvenim tumačenjem i provedbom carinskog zakonodavstva. Kad su javne financije pod pritiskom, obujam svjetske trgovine se povećava, a prijevare i krijumčarenje sve su veći izvor zabrinutosti; Program bi trebalo doprinijeti rješavanju tih izazova. [Am. 6]

(3c)

Kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost i izbjegla preklapanja, Komisija bi trebala koordinirati provedbu Programa s povezanim programima i fondovima Unije. To se prije svega odnosi na program Fiscalis, program EU-a za borbu protiv prijevara i program jedinstvenog tržišta te Fond za unutarnju sigurnost i Fond za integrirano upravljanje granicama, Program potpore reformama, program Digitalna Europa, Instrument za povezivanje Europe, Odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te provedbene propise i mjere. [Am. 7]

(3d)

S obzirom na nadolazeće povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije, za financijsku omotnicu ovog Programa ne uzimaju se u obzir troškovi nastali zbog potpisivanja sporazuma o povlačenju i mogući budući odnos između Ujedinjene Kraljevine i Unije. Potpisivanje tog sporazuma, isključivanje Ujedinjene Kraljevine iz svih postojećih carinskih sustava i suradnje te prestanak njezinih pravnih obveza na tom području moglo bi prouzročiti dodatne troškove, koji se ne mogu točno procijeniti u trenutku uspostave Programa. Komisija bi stoga trebala razmotriti rezerviranje dostatnih resursa kako bi se pripremila na takve potencijalne troškove. Međutim, ti se ne bi smjeli pokrivati iz omotnice Programa jer će proračun predviđen Programom biti dovoljan samo za pokrivanje troškova koji se mogu realno predvidjeti u trenutku uspostave Programa. [Am. 8]

(4)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Program, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (5), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(5)

Kako bi se podržao postupak pristupanja i pridruživanja trećih zemalja, Program bi trebao biti otvoren za sudjelovanje zemalja pristupnica i zemalja kandidatkinja, kao i potencijalnih kandidata i partnerskih zemalja Europske politike susjedstva, ako su ispunjeni određeni svi uvjeti. Usto, može biti otvoren i ostalim trećim zemljama u skladu s pod uvjetima utvrđenima u posebnim sporazumima Unije i tih dotičnih zemalja koji obuhvaćaju njihovo sudjelovanje o njihovu sudjelovanju u bilo kojem programu Unije , ako je to sudjelovanje u interesu Unije i ako ima pozitivan učinak na unutarnje tržište bez utjecaja na zaštitu potrošača . [Am. 9]

(6)

Uredba Program bi trebao biti obuhvaćen Uredbom (EU, Euratom) [2018/XXX] 1046 Europskog parlamenta i Vijeća (6) (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se Financijskom se uredbom utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima. [Am. 10]

(7)

Djelovanja provedena u okviru programa Carina 2020. pokazala koja su se pokazala primjerenima pa trebalo bi ih stoga trebalo zadržati , dok se ona koja su se pokazala neprimjerenima trebaju prekinuti . Kako bi se osigurala što jednostavnija i fleksibilnija provedba Programa, a time i bolje ostvarivanje njegovih ciljeva, djelovanja bi se trebala definirati samo u pogledu ukupnih kategorija s popisom oglednih primjera konkretnih aktivnosti. Program Carina bi trebao bi suradnjom i izgradnjom kapaciteta ujedno promicati i pružiti potporu uvođenju i iskorištavanju inovacija radi daljnjeg poboljšavanja sposobnosti za ispunjavanje temeljnih prioriteta carine. [Am. 11]

(8)

Uredbom [2018/XXX] u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama uspostavlja se instrument za opremu za carinsku provjeru (7) (dalje u tekstu „instrument CCE”). Kako bi se očuvala dosljednost i horizontalna koordinacija svih aktivnosti suradnje u području carine i opreme za carinsku provjeru, primjereno je njihovu provedbu obuhvatiti jednim pravnim aktom i skupom pravila, to jest ovom Uredbom a pod tim aktom i pravilima misli se na ovu Uredbu . Stoga bi instrumentom CCE trebalo podržati samo kupnju, održavanje i nadogradnju prihvatljive opreme, a ovim bi Programom trebalo poduprijeti sve povezane mjere poput mjera suradnje u procjeni potrebe za opremom ili, prema potrebi, osposobljavanja u odnosu na kupljenu opremu. [Am. 12]

(9)

Razmjene carinskih i povezanih informacija ključne su za pravilno funkcioniranje carine i obuhvaćaju znatno više od razmjena unutar carinske unije. Prilagodbe ili proširenja europskih elektroničkih sustava na treće zemlje koje nisu pridružene Programu i na međunarodne organizacije zaista bi moglo biti u interesu Unije ili država članica. Stoga bi, ako je to opravdano takvim interesom, troškovi prilagodbe ili proširenja europskih elektroničkih sustava za potrebe suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama trebali biti prihvatljivi troškovi u okviru Programa.

(10)

Imajući u vidu sve veću važnost globalizacije, Programom bi i dalje trebalo predvidjeti mogućnost uključivanja vanjskih stručnjaka u smislu članka 238. Financijske uredbe. Ti vanjski stručnjaci uglavnom bi trebali biti predstavnici državnih tijela, uključujući tijela trećih zemalja koje nisu pridružene, kao i predstavnici akademske zajednice i predstavnici međunarodnih organizacija, gospodarskih subjekata i civilnog društva. [Am. 13]

(11)

U skladu s obvezom Komisije navedenom u njezinoj Komunikaciji od 19. listopada 2010. naslovljenoj „Preispitivanje proračuna EU-a” (8), kad je riječ o osiguravanju usklađenosti i pojednostavnjenja programa financiranja sredstva bi se trebala dijeliti s drugim instrumentima financiranja Unije ako predviđena djelovanja u okviru Programa imaju ciljeve koji su zajednički za različite instrumente financiranja, uzimajući u obzir činjenicu da se iznos dodijeljen ovom Programu izračunava ne uzimajući u obzir mogućnost nepredviđenih troškova, što međutim isključuje dvostruko financiranje. Djelovanja u okviru ovog Programa trebala bi osigurati dosljednost u upotrebi sredstava Unije kojima se podupiru carinska unija i carinska tijela. [Am. 14]

(11a)

Kupovina softvera potrebnog za obavljanje strogog nadzora granica treba biti prihvatljiva za financiranje u sklopu Programa. Kako bi se olakšala razmjena podataka, također bi trebalo promicati nabavu softvera koji se može upotrebljavati u svim državama članicama. [Am. 15]

(12)

Za djelovanja izgradnje kapaciteta u području informacijskih tehnologija (IT) iskoristit će se najveći veći dio proračuna u okviru Programa. Posebnim odredbama trebalo bi opisati zajedničke odnosno nacionalne komponente europskih elektroničkih sustava. Nadalje, trebalo bi jasno definirati područje primjene djelovanja i odgovornosti Komisije i država članica. Kako bi se zajamčila usklađenost i koordinacija aktivnosti za jačanje IT kapaciteta, Programom bi trebalo predvidjeti da Komisija razvije i ažurira višegodišnji strateški carinski plan („MASP-C”) u cilju stvaranja elektroničkog okruženja kojim se osiguravaju dosljednost i interoperabilnost carinskih sustava u Uniji. [Am. 16]

(13)

Odlukom br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) od Komisije se zahtijeva da izradi višegodišnji strateški plan za carinu radi stvaranja usklađenog i interoperabilnog elektroničkog carinskog okružja za Uniju. Razvoj i rad elektroničkih sustava uključenih u višegodišnji strateški plan uglavnom se financiraju u okviru Programa. Kako bi se osigurala usklađenost i koordinacija Programa i višegodišnjeg strateškog plana, relevantne odredbe Odluke trebalo bi uključiti u ovu Uredbu. Budući da su sve relevantne odredbe Odluke br. 70/2008/EZ sada preuzete ili Uredbom (EU) br. 952/2013 ili ovom Uredbom, Odluku br. 70/2008/EZ trebalo bi staviti izvan snage.

(14)

Ovu Komisija bi Uredbu trebalo provoditi prema programima trebala donijeti programe rada za potrebe ove Uredbe . S obzirom na srednjoročnu i dugoročnu prirodu ciljeva koji se žele postići i oslanjajući se na stečeno iskustvo, programi rada trebali bi obuhvaćati nekoliko godina. Prelaskom s godišnjih na višegodišnje programe rada smanjit će se administrativno opterećenje za Komisiju i države članice. [Am. 62]

(14a)

U skladu s nalazima sadržanima u dvama tematskim izvješćima koja je Europski revizorski sud nedavno donio u području carina, odnosno u tematskom izvješću br. 19/2017 od 5. prosinca 2017. pod nazivom „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a” i tematskom izvješću br. 26/2018 od 10. listopada 2018. pod nazivom „Niz kašnjenja u primjeni carinskih informatičkih sustava: što je pošlo po zlu?”, cilj poduzetih aktivnosti u okviru programa „Carina” za suradnju u području carina trebao bi biti borba protiv navedenih nedostataka. [Am. 17]

(14b)

Europski parlament donio je 4. listopada 2018. rezoluciju o borbi protiv carinskih prijevara i zaštiti vlastitih sredstava EU-a. Zaključke iz te rezolucije trebalo bi uzeti u obzir tijekom provedbe mjera u okviru Programa. [Am. 18]

(15)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10). [Am. 63]

(16)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11), prisutna je potreba za procjenom ovog programa na temelju informacija prikupljenih posebnim zahtjevima za praćenje, istodobno izbjegavajući prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Instrumenta na terenu.

(17)

Kako bi se primjereno odgovorilo na promjene u prioritetima politika, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu izmjene popisa pokazatelja za mjerenje ostvarivanja posebnih ciljeva Programa u pogledu uspostave i ažuriranja višegodišnjeg strateškog plana za područje carine te u pogledu uspostave višegodišnjih programa rada . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim savjetovanja na razini stručnjaka, i da se savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12) Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 64]

(18)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (14), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (15) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (16), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (17). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(19)

(20)

Oblike financiranja i metode provedbe utvrđene ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga u kojoj je mjeri njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti najbolje rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik neusklađivanja. To bi trebalo obuhvatiti i razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnog financiranja i jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. [Am. 19]

(21)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice djelujući pojedinačno, nego se zbog njezina opsega ili učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(22)	Ovom se Uredbom zamjenjuje Uredba (EU) br. 1294/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, koju bi stoga trebalo staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1. Ovom se Uredbom uspostavlja program „Carina” za suradnju u području carine (dalje u tekstu „Program”).

2. Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„carinska tijela” znači tijela kako su definirana u članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) br. 952/2013;

2.	„europski elektronički sustavi” znači elektronički sustavi potrebni za carinsku uniju i provedbu zadaća carinskih tijela;

3.	„treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije.

Članak 3.

Ciljevi Programa

1. Opći je cilj Programa potpora carinskoj uniji i carinskim tijelima Kako bi se ostvario dugoročni cilj da sve carinske uprave u zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i država članica, pružanje sigurnosti Uniji zajedno djeluju kao jedinstveno tijelo, kako bi se zajamčila sigurnost i zaštite unutar Unije te zaštita Unije zaštita država članica i zaštitilo Uniju od nepoštene i nezakonite trgovine prijevara, nepoštenih i nezakonitih trgovinskih praksi , uz istodobno olakšavanje promicanje zakonitih poslovnih aktivnosti i visoku razinu zaštite potrošača, opći je cilj Programa potpora carinskoj uniji i carinskim tijelima u zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i država članica . [Am. 20]

2. Poseban je cilj Programa potpora Program ima sljedeće posebne ciljeve:

1.	pružiti potporu pripremi i jedinstvenoj provedbi carinskog zakonodavstva i politika, kao i carinskoj suradnji i;

pomoći u jačanju administrativnih IT kapaciteta, uključujući jačanje osobnih kompetencija te razvoj i rad europskih koje se sastoji od razvoja, održavanja i rada elektroničkih sustava iz članka 278. Carinskog zakonika Unije te olakšati neometani prijelaz na radno okruženje i trgovinu bez papira u skladu s člankom 12. ove Uredbe;

3.	financirati zajednička djelovanja koja se sastoje od mehanizama suradnje kojima se službenicima omogućuje provođenje zajedničkih operativnih aktivnosti u okviru njihovog temeljnog područja odgovornosti, razmjena iskustava u području carine i udruživanje snaga za ostvarivanje carinske politike;

4.	jačati osobne kompetencije, davati potporu stručnim vještinama carinskih službenika i poticati ih u ispunjavanju njihovih uloga na jednak način;

5.	poticati inovacije u području carinske politike. [Am. 21]

2.a Program mora biti usklađen i iskorištavati sve sinergije s drugim programima djelovanja i fondovima Unije sa sličnim ciljevima u povezanim područjima. [Am. 22]

2.b Provedba ovog Programa u skladu je s načelima transparentnosti, proporcionalnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije. [Am. 23]

2.c Programom se pruža potpora trajnoj evaluaciji i praćenju suradnje među carinskim tijelima u cilju prepoznavanja slabosti i mogućih poboljšanja. [Am. 24]

Članak 4.

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu Programa u razdoblju od 2021. do 2027. iznosi 842 844 000 EUR u cijenama iz 2018. ( 950 000 000 EUR u tekućim cijenama). [Am. 25]

2. Iznosom Kad je to nužno i opravdano, iznosom iz stavka 1. mogu se pokrivati i troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti upravljanja Programom te evaluacije njegove uspješnosti i ostvarivanja njegovih ciljeva. Osim toga, mogu se pokriti troškovi povezani sa studijama, sastancima stručnjaka, djelovanjima informiranja i komunikacijskim djelovanjima Komisije namijenjenima državama članicama i gospodarskim subjektima , ako su povezani s ciljevima Programa, te troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu u vezi s upravljanjem Programom , ako su takve aktivnosti potrebne za postizanje ciljeva Programa . [Am. 26]

2.a Program se ne smije koristiti za pokrivanje troškova povezanih s mogućim povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije. Komisija mora prema vlastitoj procjeni rezervirati sredstva za pokrivanje troškova koji se odnose na isključivanje Ujedinjene Kraljevine iz svih carinskih sustava Unije i suradnje te prestanak njezinih pravnih obveza na tom području.

Prije rezerviranja tih sredstava Komisija procjenjuje potencijalne troškove i obavješćuje Europski parlament kada podaci relevantni za tu procjenu postanu dostupni. [Am. 27]

Članak 5.

Treće zemlje pridružene Programu

Program je otvoren za sljedeće treće zemlje:

(a)

zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(b)

zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja, uz uvjet da su te zemlje dosegle dovoljnu razinu približavanja relevantnog zakonodavstva i administrativnih metoda onima u Uniji;

(c)

ostale treće zemlje u skladu s pod uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom: [Am. 28]

—	jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

—

utvrđuju određuju uvjeti sudjelovanja za sudjelovanje u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe [2018/XXX] [nova Financijska uredba] Financijske uredbe ; [Am. 29]

—	trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Programu;

—	jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

Članak 6.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1. Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom.

2. Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada, javne nabave te povrata putnih troškova i dnevnica.

POGLAVLJE II.

PRIHVATLJIVOST

Članak 7.

Prihvatljiva djelovanja

1. Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u članku 3. prihvatljiva su za financiranje.

2. Djelovanja koja nadopunjuju ili podupiru aktivnosti provedbe ciljeva iz članka 3. Uredbe (EU) [2018/XXX] [instrument CCE] i/ili nadopunjuju ili podupiru aktivnosti provedbe ciljeva iz članka 2. Uredbe (EU)[2018/XXX] [Program protiv prijevara] također su prihvatljiva za financiranje u okviru ovog Programa. [Am. 30]

3. Djelovanja iz stavaka 1. i 2. uključuju sljedeće:

(a)	sastanke i slične ad hoc događaje;

(b)	strukturiranu suradnju u okviru projekata , kao što je razvoj informacijskih tehnologija koji u suradnji provodi skupina država članica ; [Am. 31]

(c)	djelovanja izgradnje kapaciteta u području IT-a, posebno za razvoj i rad europskih elektroničkih sustava;

(d)	djelovanja za razvoj osobnih kompetencija i izgradnju kapaciteta , uključujući osposobljavanje i razmjenu najboljih praksi ; [Am. 32]

(e)

potporna i druga djelovanja, uključujući:

studije;

2.	inovacijske aktivnosti, posebno potvrđivanje koncepata, pilot-projekte i inicijative izrade prototipa;

3.	zajednički razvijena komunikacijska djelovanja;

3.a	aktivnosti praćenja; [Am. 33]

4.	bilo koja druga djelovanja predviđena u programima rada iz članka 13. koja su potrebna za ostvarivanje ili potporu ciljevima iz članka 3.

Mogući oblici djelovanja iz točaka (a), (b) i (d) navedeni su na otvorenom popisu u Prilogu 1.

4. Ako su od interesa za Uniju, za financiranje su prihvatljiva djelovanja koja se sastoje od razvoja , uvođenja, održavanja i rada prilagodbi ili proširenja zajedničkih komponenti europskih elektroničkih sustava za suradnju s trećim zemljama koje nisu pridružene Programu ili međunarodnim organizacijama. Komisija uspostavlja potrebne administrativne mehanizme kojima se za ta djelovanja može osigurati financijski doprinos od predmetnih trećih osoba. [Am. 34]

5. Ako se djelovanja izgradnje kapaciteta IT-a iz stavka 3. točke (c) odnose na razvoj i rad europskih elektroničkih sustava, za financiranje u okviru Programa prihvatljivi su samo troškovi povezani s odgovornostima povjerenima Komisiji na temelju članka 11. stavka 2. Države članice snose troškove povezane s odgovornostima koje su im povjerene u skladu s člankom 11. stavkom 3.

Članak 8.

Vanjski stručnjaci

1. Ako je to korisno za uspješnost djelovanja u provedbi ciljeva iz članka 3., u svojstvu vanjskih stručnjaka u djelovanjima organiziranima u okviru Programa mogu sudjelovati predstavnici državnih tijela, uključujući predstavnike trećih zemalja koje nisu pridružene Programu u skladu s člankom 5., članovi akademske zajednice, kao i predstavnici međunarodnih i drugih relevantnih organizacija, gospodarskih subjekata i organizacija koje zastupaju gospodarske subjekte te predstavnici civilnog društva. [Am. 35]

2. Troškovi vanjskih stručnjaka iz stavka 1. prihvatljivi su za naknadu troškova u okviru Programa u skladu s odredbama članka 238. Financijske uredbe.

3. Komisija odabire vanjske stručnjake na temelju njihovih vještina sposobnosti , iskustva u području primjene ove Uredbe i znanja relevantnih za pojedino djelovanje koje se provodi , čime se izbjegavaju eventualni sukobi interesa. Odabirom se uspostavlja ravnoteža između predstavnika poduzeća i drugih stručnjaka civilnog društva te se uzima u obzir načelo rodne ravnopravnosti. Popis vanjskih stručnjaka redovito se ažurira i javnosti stavlja na raspolaganje. [Am. 36]

POGLAVLJE III.

BESPOVRATNA SREDSTVA

Članak 9.

Dodjela, komplementarnost i kombinirano financiranje

1. Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe te osobito u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, transparentnosti, proporcionalnosti, nediskriminacije i jednakog postupanja . [Am. 37]

2. Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru bilo kojeg drugog programa Unije može se dobiti doprinos i iz Programa, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Pravila programa Unije iz kojeg je dobiven doprinos primjenjuju se na pripadajući doprinos djelovanju. Kumulativno financiranje ne smije premašiti iznos ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja te se potpora iz različitih programa Unije može izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima u kojima su propisani uvjeti za potporu.

3. U skladu s člankom 198. točkom (f) Financijske uredbe, bespovratna sredstva dodjeljuju se bez poziva za podnošenje prijedloga ako su prihvatljivi subjekti carinska tijela država članica i trećih zemalja koje sudjeluju u Programu kako je navedeno u članku 5. ove Uredbe, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz tog članka.

Članak 10.

Stopa sufinanciranja

1. Odstupajući od članka 190. Financijske uredbe, iz Programa se može financirati do 100 % prihvatljivih troškova djelovanja u skladu s relevantnošću djelovanja i procijenjenoga učinka . [Am. 38]

2. Primjenjiva stopa sufinanciranja za djelovanja za koja je potrebna dodjela bespovratnih sredstava određuje se u godišnjim programima rada iz članka 13.

POGLAVLJE IV.

POSEBNE ODREDBE ZA DJELOVANJA IZGRADNJE KAPACITETA U PODRUČJU INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

Članak 11.

Odgovornosti

1. Komisija i države članice zajednički osiguravaju razvoj i rad europskih elektroničkih sustava iz višegodišnjeg strateškog plana za carinu navedenog u članku 12., uključujući njihovo osmišljavanje, specifikacije, ispitivanje sukladnosti, uvođenje, održavanje, razvoj , modernizaciju , sigurnost, osiguravanje kvalitete i kontrolu kvalitete. [Am. 39]

2. Komisija posebno osigurava sljedeće:

(a)	razvoj i rad zajedničkih komponenti kako je utvrđeno u višegodišnjem strateškom planu za carinu predviđenom u članku 12.;

(b)	općenitu koordinaciju razvoja i rada europskih elektroničkih sustava u cilju njihove funkcionalnosti, kiberotpornosti, međusobne povezanosti i neprekidnog poboljšavanja te njihova usklađenog uvođenja; [Am. 40]

(c)	koordinaciju europskih elektroničkih sustava na razini Unije u cilju njihova promicanja i uvođenja na nacionalnoj razini;

(d)	koordinaciju razvoja i rada europskih elektroničkih sustava u pogledu njihove interakcije s trećim stranama, izuzev djelovanja osmišljenih za ispunjavanje nacionalnih zahtjeva;

(e)	koordinaciju europskih elektroničkih sustava s ostalim relevantnim djelovanjima koja se odnose na e-upravu na razini Unije.

(ea)	učinkovitu i brzu komunikaciju s državama članicama i među njima kako bi se pojednostavnilo upravljanje elektroničkim sustavima Unije; [Am. 41]

(eb)	pravovremenu i transparentnu komunikaciju s dionicima koji se bave provedbom informatičkih sustava na razini Unije i država članica, posebice u pogledu kašnjenja u provedbi i potrošnji u vezi s komponentama Unije i nacionalnim komponentama. [Am. 42]

3. Države članice posebno osiguravaju sljedeće:

(a)	razvoj i rad nacionalnih komponenti kako je utvrđeno u višegodišnjem strateškom planu za carinu predviđenom u članku 12.;

(b)	koordinaciju razvoja i rada nacionalnih komponenti europskih elektroničkih sustava na razini država članica;

(c)	koordinaciju europskih elektroničkih sustava s ostalim relevantnim djelovanjima koja se odnose na e-upravu na razini država članica.

(d)	redovito dostavljanje informacija Komisiji o mjerama koje su poduzete kako bi se njihovim predmetnim tijelima ili gospodarskim subjektima omogućilo da u potpunosti i učinkovito iskoriste europske informacijske sustave; [Am. 43]

(e)	uvođenje europskih elektroničkih sustava na nacionalnoj razini.

Članak 12.

Višegodišnji strateški plan za carinu (MASP-C)

1. Komisija sastavlja donosi delegirane akte u skladu s člankom 17., kojima se ova Uredba dopunjuje uspostavom i redovito ažurira višegodišnji strateški plan za carinu ažuriranjem višegodišnjeg strateškog plana za područje carine u kojem se navode sve zadaće relevantne za razvoj i rad europskih elektroničkih sustava te razvrstavanje svakog sustava ili njegova dijela sustava , poput: [Am. 65]

(a)	zajedničke komponente: komponente europskih elektroničkih sustava razvijene na razini Unije koja je dostupna svim državama članicama ili koju je Komisija utvrdila kao zajedničku komponentu zbog učinkovitosti, sigurnosti racionalizacije i racionalizacije pouzdanosti ; [Am. 45]

(b)

nacionalne komponente: komponente europskih elektroničkih sustava razvijene na razini države članice koja je dostupna u državi članici koja je izradila takvu komponentu ili doprinijela njezinoj zajedničkoj izradi , kao na primjer u okviru razvojnog projekta u području informacijske tehnologije koji u suradnji provodi skupina država članica ; [Am. 46]

(c)	ili kombinacije obiju komponenti.

2. Višegodišnji strateški plan za carinu ujedno uključuje inovacijske i pilot-aktivnosti, kao i potporu metodologijama i alatima povezanima s europskim elektroničkim sustavima.

3. Države članice obavješćuju Komisiju o dovršetku svake zadaće koja im je dodijeljena u okviru višegodišnjeg strateškog plana za carinu iz stavka 1. One usto redovito izvješćuju Komisiju o napretku u ispunjavanju tih zadaća i, prema potrebi, o predvidivim kašnjenjima njihove provedbe . [Am. 47]

4. Države članice najkasnije do 31. ožujka svake godine dostavljaju Komisiji godišnja izvješća o napretku u provedbi višegodišnjeg strateškog plana za carinu iz stavka 1. koja obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine. Ta se godišnja izvješća temelje na prethodno utvrđenom formatu.

5. Najkasnije do 31. listopada svake godine Komisija na temelju godišnjih izvješća iz stavka 4. izrađuje i objavljuje objedinjeno izvješće o procjeni napretka država članica i Komisije u provedbi plana iz stavka 1. , uključujući informacije o potrebnim prilagodbama plana ili kašnjenjima u pogledu tog plana. [Am. 48]

POGLAVLJE V.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 13.

Program rada

1. Program se provodi prema višegodišnjim programima Za potrebe Programa donose se višegodišnji programi rada iz članka 108 110 . Financijske uredbe. U višegodišnjim programima rada pobliže se određuju ciljevi koji se žele postići, očekivani rezultati, način provedbe i ukupan iznos plana financiranja. U njima je utvrđen i detaljan opis djelovanja koja treba financirati, iznosi dodijeljeni za svako djelovanje i okvirni raspored provedbe. [Am. 66]

2. Komisija provedbenim aktima donosi višegodišnje programe rada. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2 delegirane akte u skladu s člankom 17., kojima se ova Uredba dopunjuje uspostavom višegodišnjih programa rada . [Am. 67]

2.a Višegodišnji programi rada temelje se na poukama izvučenima iz prethodnih programa. [Am. 51]

Članak 14.

Praćenje i izvješćivanje

1. Pokazatelji za izvješćivanje U skladu s obvezama o napretku Programa prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka izvješćivanju u skladu s člankom 41. stavkom 3. navedeni su u Prilogu 2 točkom (h)Financijske uredbe Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi informacije o uspješnosti Programa. Izvješća o uspješnosti moraju obuhvaćati informacije i o napretku i o nedostacima . [Am. 52]

2. Kako Pokazatelji za izvješćivanje o uspješnosti Programa pri ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu 2. Kako bi se osigurala djelotvorna procjena napretka Programa u ostvarivanju postizanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 17. radi izmjene Priloga 2. u cilju preispitivanja ili dopune pokazatelja, ako je potrebno, te dopune ove Uredbe odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću pružile ažurirane kvalitativne i kvantitativne informacije o uspješnosti Programa . [Am. 53]

3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se su podaci za praćenje provedbe Programa i rezultati Programa usporedivi i potpuni te da se prikupljaju djelotvorno na djelotvoran , učinkovito učinkovit i pravodobno pravodoban način . U tom cilju uvode se razmjerne i relevantne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću pruža pouzdane informacije o kvaliteti korištenih podataka o uspješnosti. [Am. 54]

Članak 15.

Evaluacija

1. Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2. Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što čim bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri tri godine nakon početka provedbe Programa. [Am. 55]

2.a Privremena evaluacija predstavlja nalaze koji su potrebni za donošenje odluke o daljnjem djelovanju Programa nakon 2027. i njegovim ciljevima. [Am. 56]

3. Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri tri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku iz članka 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Programa. [Am. 57]

4. Komisija obznanjuje i dostavlja zaključke evaluacija i uz svoje primjedbe i stečena saznanja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija. [Am. 58]

Članak 16.

Revizije i istrage

Ako treća zemlja sudjeluje u Programu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i , Europskom revizorskom sudu i Uredu europskog javnog tužitelja („EPPO”) potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Kad je riječ o OLAF-u i EPPO-u , ta prava uključuju pravo provedbe istraga, uključujući terenske provjere i inspekcije kako je propisano Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939 (18). [Am. 59]

POGLAVLJE VI.

IZVRŠAVANJE DELEGIRANJA OVLASTI I POSTUPAK ODBORA

Članak 17.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. stavka 1., članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.[Am. 68]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12. stavka 1., članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 69]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 12. stavka 1., članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 70]

Članak 18.

Postupak Odbora

1. Komisiji pomaže odbor koji se naziva „Odbor programa Carina”. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. [Am. 71]

POGLAVLJE VII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1. Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče maksimalnu vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost. [Am. 60]

2. Komisija provodi djelovanja informiranja i komunikacijska djelovanja u pogledu o Programu, o djelovanjima koja se financiraju iz Programa, djelovanja i rezultata te o rezultatima tih financiranih djelovanja . Financijski izvori dodijeljeni Financijska sredstva dodijeljena Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku su povezani s ciljevima iz članka 3. [Am. 61]

Članak 20.

Stavljanje izvan snage

1. Uredba (EU) br. 1294/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

2. Odluka br. 70/2008/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 21.

Prijelazne odredbe

1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja do njihova zaključenja, na temelju Uredbe (EU) br. 1294/2013 koja se nastavlja primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja.

2. Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Programa i mjera donesenih u skladu s prethodnim programom na temelju Uredbe (EU) br. 1294/2013.

3. Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 2. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

Članak 22.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 45.

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2019.

(3) Uredba (EU) br. 1294/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa djelovanja za carinu u Europskoj uniji za razdoblje 2014. – 2020. (Carina 2020.) i stavljanju izvan snage Odluke br. 624/2007/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 209.).

(4) https://ec.europa.eu/taxation_customs/general-information-customs/customs-risk-management/measures-customs-risk-management-framework-crmf_en

(5) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(6) COM(2016)0605 final Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(7) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama.

(8) COM(2010)0700

(9) Odluka br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o okruženju bez papira za carinu i trgovinu (SL L 23, 26.1.2008., str. 21.).

(11) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(12) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(13) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(14) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(15) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(16) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(17) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(18) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

PRILOG 1.

Otvoreni popis mogućih oblika djelovanja iz članka 7. stavka 3. prvog podstavka točaka (a), (b) i (d)

Djelovanja iz članka 7. stavka 3. prvog podstavka točaka (a), (b) i (d) mogu, među ostalim, biti u jednom od sljedećih oblika:

(a)

kad je riječ o sastancima i sličnim ad hoc događajima;

—	seminari i radionice, općenito uz sudjelovanje svih zemalja, na kojima se predstavljaju prezentacije te sudionici intenzivno raspravljaju i rade u pogledu određenog pitanja;

—	radne posjete organizirane kako bi službenici mogli steći ili unaprijediti stručnost ili znanje u području carina;

(b)

kad je riječ o strukturiranoj suradnji u okviru projekata:

—	projektne grupe, uglavnom sastavljene od ograničenog broja zemalja, operativne tijekom ograničenog razdoblja radi provođenja unaprijed određenog cilja s precizno utvrđenim ishodom uključujući koordinaciju ili sustavno vrednovanje;

—	timovi stručnjaka, to jest strukturirani oblici suradnje, stalni ili privremeni, koji udružuju stručnost radi obavljanja zadaća u pojedinim područjima ili izvođenja operativnih aktivnosti, uz moguću podršku usluga za internetsku suradnju, administrativnu pomoć te objekte za infrastrukturu i opremu;

—	aktivnosti praćenja koje provode zajedničke ekipe sastavljene od službenika Komisije i službenika prihvatljivih tijela za analizu carinske prakse, utvrđivanje poteškoća u provedbi pravila i, prema potrebi, pružanje prijedloga za prilagodbu pravila i metoda rada Unije;

(c)

kad je riječ o djelovanjima za razvoj osobnih kompetencija i izgradnje kapaciteta:

—	Zajedničko osposobljavanje ili razvoj e-učenja za potporu izgradnje nužnih stručnih vještina i znanja u području carina;

—	tehnička potpora usmjerena na poboljšavanje administrativnih postupaka, osnaživanje administrativnih kapaciteta i poboljšavanje rada i aktivnosti carinskih tijela pokretanjem i razmjenom dobrih praksi.

PRILOG 2.

Pokazatelji

Posebni cilj: Potpora pripremi i jedinstvenoj provedbi carinskog zakonodavstva i politika, kao i carinskoj suradnji i jačanju administrativnih kapaciteta, uključujući jačanje osobnih kompetencija te razvoj i rad europskih elektroničkih sustava za carinu.

1. Izgradnja kapaciteta (administrativnih, ljudskih i kapaciteta IT-a):

1.	indeks primjene i provedbe zakonodavstva i politika Unije (broj djelovanja u okviru Programa organiziranih u tom području i preporuka upućenih nakon tih djelovanja)

2.	indeks osposobljenosti (upotrijebljeni moduli osposobljavanja; broj osposobljenih službenika; kvalitativna uspješnost polaznika)

3.	raspoloživost europskih elektroničkih sustava (izraženo u postocima vremena)

4.	raspoloživost zajedničke komunikacijske mreže (izraženo u postocima vremena)

5.	upotreba ključnih europskih elektroničkih sustava usmjerena na povećavanje međusobne povezanosti i prelazak na carinsku uniju bez papirnatih dokumenata (broj razmijenjenih poruka i provedenih savjetovanja)

6.	stopa dovršenosti CZU-a (postotak ostvarenih ključnih postignuća u uvođenju CZU-ovih sustava)

2. Razmjena znanja i umreživanje:

1.	indeks stabilnosti suradnje (razina ostvarenog umreživanja, broj sastanaka uživo, broj internetskih suradničkih skupina)

2.	indeks najboljih praksi i smjernica (broj djelovanja u okviru Programa organiziranih u tom području; postotak sudionika koji su primijenili praksu/smjernicu razvijenu uz potporu Programom)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/170

P8_TA(2019)0386

Stavljanje na tržište i uporaba prekursora eksploziva ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva (COM(2018)0209 – C8-0151/2018 – 2018/0103(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/35)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0209),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0151/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018. (1),

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 14. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0473/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 35.

P8_TC1-COD(2018)0103

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1148.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/171

P8_TA(2019)0387

Zajednički okvir za europske statistike o osobama i kućanstvima ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka (COM(2016)0551 – C8-0345/2016 – 2016/0264(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/36)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0551),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0345/2016),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 29. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0247/2017),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmjeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

P8_TC1-COD(2016)0264

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1700.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije povezana s člankom 14. stavkom 2. o suradnji s agencijama Unije

Kako bi se zajamčila usklađenost i usporedivost europskih socijalnih statistika, Komisija će ojačati suradnju s agencijama Unije u skladu s člankom 14. stavkom 2. i povezanim uvodnim izjavama (12. i 33.). To će uključivati pojačanu suradnju u području statističkih tehnika, metodologije, kvalitete, novih instrumenata i izvora podataka.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/174

P8_TA(2019)0388

Interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Izmijenjenom prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a (granice i vize) i o izmjeni Odluke Vijeća 2004/512/EZ, Uredbe (EZ) br. 767/2008, Odluke Vijeća 2008/633/PUP, Uredbe (EU) 2016/399, Uredbe (EU) 2017/2226, Uredbe (EU) 2018/XX [Uredba o ETIAS-u], Uredbe (EU) 2018/XX [Uredba o SIS-u u području granične kontrole] i Uredbe (EU) 2018/XX [Uredba o agenciji eu-LISA] (COM(2018)0478 – C8-0294/2018 – 2017/0351(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/37)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0793) i Izmijenjeni prijedlog COM(2018)0478),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 16. stavak 2., članak 74. i članak 77. stavak 2. točke (a), (b), (d) i (e) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0294/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 23. svibnja 2018. (1),

—	nakon savjetovanja s Odborom regija,

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 13. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za proračune (A8-0347/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 283, 10.8.2018., str. 48.

P8_TC1-COD(2017)0351

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/817.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/176

P8_TA(2019)0389

Interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o izmijenjenom Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a (policijska i pravosudna suradnja, azil i migracije) i izmjeni [Uredbe (EU) 2018/XX [Uredba o Eurodacu],] Uredbe (EU) 2018/XX [Uredba o SIS-u u području kaznenog progona], Uredbe (EU) 2018/XX [Uredba o sustavu ECRIS-TCN] i Uredbe (EU) 2018/XX [Uredba o agenciji eu-LISA] (COM(2018)0480 – C8-0293/2018 – 2017/0352(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/38)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0794) i izmijenjeni Prijedlog (COM(2018)0480),

—

uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 16. stavak 2., članak 74., članak 78. stavak 2. točku (e), članak 79. stavak 2. točku (c), članak 82. stavak 1. točku (d), članak 85. stavak 1., članak 87. stavak 2. točku (a) i članak 88. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0293/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 23. svibnja 2018. (1),

—	nakon savjetovanja s Odborom regija,

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za proračune (A8-0348/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 283, 10.8.2018., str. 48.

P8_TC1-COD(2017)0352

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/818.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/178

P8_TA(2019)0390

Mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju (preinaka) (COM(2018)0303 – C8-0184/2018 – 2018/0153(COD))

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

(2021/C 158/39)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0303),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 74. i članak 79. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0184/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata (1),

—	uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 28. studenoga 2018. upućeno Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika,

—

—	uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0040/2019),

budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene:

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije:

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.

P8_TC1-COD(2018)0153

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi europske mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju (preinaka)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1240.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/180

P8_TA(2019)0391

Zahtjevi za homologaciju za motorna vozila u pogledu njihove opće sigurnosti ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za homologaciju za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, o izmjeni Uredbe (EU) 2018/… i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 78/2009, (EZ) br. 79/2009 i (EZ) br. 661/2009 (COM(2018)0286 – C8-0194/2018 – 2018/0145(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/40)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0286),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0194/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018. (1),

—	nakon savjetovanja s Odborom regija,

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za promet i turizam (A8-0151/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji L Službenog lista Europske unije zajedno s konačnim zakonodavnim aktom;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 90.

P8_TC1-COD(2018)0145

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za homologaciju za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, o izmjeni Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 78/2009, (EZ) br. 79/2009 i (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te uredbi Komisije (EZ) br. 631/2009, (EU) br. 406/2010, (EU) br. 672/2010, (EU) br. 1003/2010, (EU) br. 1005/2010, (EU) br. 1008/2010, (EU) br. 1009/2010, (EU) br. 19/2011, (EU) br. 109/2011, (EU) br. 458/2011, (EU) br. 65/2012, (EU) br. 130/2012, (EU) br. 347/2012, (EU) br. 351/2012, (EU) No 1230/2012 i (EU) 2015/166

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2144.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o istrošenim gumama

Komisija smatra da je s obzirom na sigurnost u cestovnom prometu, zaštitu potrošača, kružno gospodarstvo i smanjenje otpada važno da se gume ne ispituju samo kad su nove, nego i kad su istrošene. Komisija će u tom smislu poduprijeti razvoj odgovarajućih protokola za ispitivanje u okviru Svjetskog foruma Ujedinjenih naroda za usklađivanje pravilnika o vozilima. Međutim, ako se taj postupak ne dovrši do srpnja 2023., Komisija namjerava predložiti zakonodavstvo EU-a kojim bi se posebno obuhvatilo ispitivanje guma u istrošenom stanju.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/183

P8_TA(2019)0394

Protokol uz Sporazum između EZ-a i Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil i sustava „Eurodac” ***

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o nacrtu Odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Sporazum između Europske zajednice i Kraljevine Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u Danskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije i sustava „Eurodac” za uspoređivanje otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije proširenjem tog sporazuma na kazneni progon (15822/2018 – C8-0151/2019 – 2018/0423(NLE))

(Suglasnost)

(2021/C 158/41)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir nacrt Odluke Vijeća (15822/2018),

—

uzimajući u obzir Protokol uz Sporazum između Europske zajednice i Kraljevine Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u Danskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije i sustava „Eurodac” za uspoređivanje otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije s obzirom na pristup Eurodacu u svrhu kaznenog progona (15823/2018),

—	uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 87. stavkom 2. točkom (a), člankom 88. stavkom 2. prvim podstavkom točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0151/2019),

—	uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0196/2019),

daje suglasnost za sklapanje Protokola;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima Kraljevine Danske i drugih država članica.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/184

P8_TA(2019)0395

Uspostava Obzora Europa – utvrđivanje pravila za sudjelovanje i širenje rezultata ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata (COM(2018)0435 – C8-0252/2018 – 2018/0224(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/42)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0435),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. stavak 3., članak 182. stavak 1. te članke 183. i 188. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0252/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

—	uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0401/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (1);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 12. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0509).

P8_TC1-COD(2018)0224

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske Unije, a posebno njegov članak 173. stavak 3., članak 182. stavak 1., članak 183. te članak 188. stavak drugi,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Unija nastoji ojačati svoju znanstvenu izvrsnost i tehnološke temelje zahvaljujući kojima istraživači, znanstveno znanje i tehnologija slobodno cirkuliraju te potaknuti svoju konkurentnost, među ostalim u industriji, osnažiti europski istraživački prostor te istodobno promicati sve istraživačke i inovacijske aktivnosti kako bi se ostvarili strateški prioriteti i obveze Unije, kojima se u konačnici nastoje promicati mir, vrijednosti Unije te dobrobit njezinih naroda;

(2)

Da bi se u postizanju tog općeg cilja ostvario znanstveni, društveni i gospodarski učinak i što više povećala dodana vrijednost ulaganja Unije u istraživanje, razvoj i inovacije, Unija bi trebala ulagati u istraživanja i inovacije u okviru Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije za razdoblje 2021. – 2027. (dalje u tekstu: „Program”) kako bi se pružila potpora stvaranju,▌ širenju i prenošenju visokokvalitetnog znanja i tehnologija u Uniji , ojačao učinak istraživanja i inovacija u rješavanju globalnih izazova, uključujući ciljeve održivog razvoja i klimatske promjene, te u razvoju, podržavanju i provedbi politika Unije, kao i da bi se poduprlo uvođenje inovativnih i održivih rješenja u industriji i društvu Unije radi otvaranja radnih mjesta i povećanja gospodarskog rasta i industrijske konkurentnosti; Programom bi se trebali poticati svi oblici inovacija, ▌ojačati uvođenje inovativnih rješenja na tržište te optimizirati provedba ulaganja .

(2a)

Program bi trebao pridonijeti povećanju javnog i privatnog ulaganja u istraživanje i inovacije u državama članicama, čime se doprinosi ukupnom ulaganju od najmanje 3 % BDP-a Unije u istraživanje i razvoj . Postizanje tog cilja iziskivat će od država članica i privatnog sektora da Program dopune vlastitim i osnaženim mjerama ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.

(2b)	Kako bi se postigao cilj ovog Programa i poštujući načelo izvrsnosti, cilj Programa trebao bi biti jačanje, među ostalim, suradničkih veza u Europi, čime se pridonosi smanjenju razlika u istraživanju i razvoju.

(3)	Pri promicanju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje se smatraju potrebnim doprinosom ostvarivanju ciljeva politike Unije trebalo bi u obzir uzeti načelo inovativnosti ▌kao ključnog pokretača za brže i intenzivnije pretvaranje iznimne količine znanja u Uniji u inovacije .

(4)

Nastavkom pristupa usmjerenog na otvorenu znanost, otvorene inovacije i otvorenost prema svijetu, pri čemu se osiguravaju znanstveni i društveno-gospodarski interesi Unije , trebali bi se osigurati izvrsnost i učinak ulaganja Unije u istraživanja i inovacije te jačanje kapaciteta za istraživanja i inovacije u svim državama članicama . To bi trebalo ▌ rezultirati uravnoteženom provedbom Programa ▌.

(5)

Otvorena znanost ▌ima potencijal za povećanje kvalitete, učinka i koristi od znanosti te za ubrzanje napretka znanja tako što će ga učiniti pouzdanijim, učinkovitijim i točnijim te razumljivijim društvu i primjerenim za suočavanje s društvenim izazovima. Trebalo bi utvrditi odredbe kako bi se osiguralo da korisnici pruže otvoren pristup istorazinski ocijenjenim znanstvenim publikacijama, istraživačkim podacima i drugim rezultatima istraživanja na otvoren i nediskriminirajući način, besplatno i što ranije u procesu širenja te da omoguće njihovu upotrebu i ponovnu upotrebu sa što manje ograničenja. Kad je riječ o istraživačkim podacima, trebalo bi primjenjivati načelo „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno” i stoga osigurati mogućnost iznimki uzimajući u obzir društveno-gospodarske interese Unije, prava intelektualnog vlasništva, zaštite osobnih podataka i povjerljivosti, sigurnosnih pitanja i drugih legitimnih interesa. Posebno bi trebalo ▌staviti veći naglasak na odgovorno upravljanje istraživačkim podacima, koji bi trebali biti u skladu s načelima FAIR – vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi – osobito uključivanjem planova za upravljanje podacima. Prema potrebi, korisnici bi trebali iskoristiti mogućnosti koje nude europski oblak za otvorenu znanost i europska podatkovna infrastruktura te poštovati načela i prakse otvorene znanosti. Recipročan otvoren pristup treba poticati u međunarodnim sporazumima o suradnji u području znanosti i tehnologije te u relevantnim sporazumima o pridruživanju.

(5a)

Korisnici koji su MSP-ovi potiču se da iskoriste postojeće instrumente kao što je Služba za pomoć malim i srednjim poduzećima u području prava intelektualnog vlasništva koja pruža potporu malim i srednjim poduzećima da zaštite i ostvare svoja prava intelektualnog vlasništva pružanjem besplatnih informacija i usluga u obliku povjerljivih savjeta o intelektualnom vlasništvu i povezanim pitanjima te osposobljavanja, materijala i resursa na internetu.

(6)

Osmišljavanje i izrada Programa trebali bi odgovarati potrebi za uspostavljanjem kritične mase poduprtih aktivnosti, diljem ▌Unije i u okviru međunarodne suradnje, uz poticanje sudjelovanja svih država članica u Programu , u skladu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom . Provedbom Programa trebalo bi se poduprijeti ostvarivanje tog cilja.

(7)	Aktivnosti koje dobivaju potporu u okviru Programa trebale bi doprinositi ostvarivanju ciljeva, ▌prioriteta i obveza Unije i Programa , praćenju i procjeni napretka u ostvarivanju tih ciljeva, ▌ prioriteta i obveza te razvoju revidiranih ili novih prioriteta.

( 7a )

Program bi trebao nastojati uskladiti se s postojećim europskim smjernicama i strategijama u području istraživanja i inovacija.

(8)

Program bi trebao zadržati ravnotežu između pristupa „odozdo prema gore” (na poticaj istraživača ili inovatora) i „odozgo prema dolje” (određenog strateški definiranim prioritetima) za financiranje, u skladu s prirodom uključenih istraživačkih i inovacijskih zajednica u Uniji, stopama uspješnosti po području djelovanja , vrstama i svrhom aktivnosti koje se provode, načelom supsidijarnosti i učincima koji se nastoje postići. Na temelju kombinacije tih čimbenika trebao bi se odabrati pristup za odgovarajuće dijelove Programa, koji svi doprinose svim općim i posebnim ciljevima Programa.

(8-a)

Ukupni proračun za širenje sudjelovanja i izvrsnosti dijela „Širenje sudjelovanja i jačanje Europskog istraživačkog prostora” dio je Obzora Europa, trebao bi iznositi najmanje 3,3 % ukupnog proračuna Obzora Europa. Taj bi proračun uglavnom trebao koristiti pravnim subjektima u zemljama koje su se proširile.

(8-b)

„Inicijative izvrsnosti” trebale bi biti usmjerene na jačanje izvrsnosti u području istraživanja u prihvatljivim zemljama, uključujući podupiranje osposobljavanja u cilju poboljšanja upravljačkih vještina u području istraživanja i inovacija, nagrade, jačanje inovacijskih ekosustava te stvaranje mreža za istraživanje i inovacije, uključujući na temelju istraživačkih infrastruktura koje EU financira. Podnositelji zahtjeva moraju jasno pokazati da su projekti povezani s nacionalnim i/ili regionalnim strategijama istraživanja i inovacija kako bi mogli podnijeti zahtjev za financiranje u okviru šireg sudjelovanja i širenja izvrsnosti sudjelovanja i jačanja sudjelovanja Europskog istraživačkog prostora u Obzoru Europa.

(8 a )

Za brojna djelovanja u području istraživanja i inovacija trebala bi se primjenjivati logika brzog programa za istraživanja i inovacije kada vrijeme do dodjele bespovratnih sredstava ne bi trebalo prelaziti šest mjeseci. Time bi se malim suradničkim konzorcijima koji obuhvaćaju djelovanja od temeljnih istraživanja do primjene na tržištu omogućio brži pristup financijskim sredstvima prema načelu „odozdo prema gore”.

(8b)

Program bi trebao podržavati sve faze istraživanja i inovacija, osobito u okviru projekata suradnje. Temeljno istraživanje ključna je prednost i važan preduvjet povećanja sposobnosti Unije da privuče najbolje znanstvenike kako bi postala globalno središte izvrsnosti. Potrebno je osigurati ravnotežu između osnovnog i primijenjenog istraživanja. Zajedno s inovacijama, time će se podržati gospodarska konkurentnost, rast i radna mjesta u Uniji.

(8c)	Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao učinak programa Obzor Europa, trebalo bi uzeti u obzir multidisciplinarne, interdisciplinarne i transdisciplinarne pristupe kao nužne elemente za velik znanstveni napredak.

(8d)

Društvena se dimenzija potiče odgovornim istraživanjem i inovacijama kao međusektorski element kojim se nastoji uspostaviti istinska suradnja između znanosti i društva. Time bi se svim društvenim dionicima (istraživačima, građanima, autorima politika, poduzećima, organizacijama iz trećeg sektora itd.) omogućila suradnja tijekom cijelog procesa istraživanja i inovacija kako bi se postupak i rezultati bolje uskladili s vrijednostima, potrebama i očekivanjima europskog društva.

(9)

Istraživačke aktivnosti koje se provode u okviru stupa „ Izvrsna i otvorena znanost” trebale bi se utvrditi u skladu sa znanstvenim potrebama i mogućnostima. Istraživački program trebao bi se utvrditi u bliskoj suradnji sa znanstvenom zajednicom i uključivati naglasak na privlačenje novih talenata u području istraživanja i inovacija te mladih istraživača, čime se osnažuje europski istraživački prostor i izbjegava odljev mozgova . Istraživanje bi se trebalo financirati na temelju izvrsnosti.

(10)

Stup Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost trebao bi se uspostaviti kroz klastere istraživačkih i inovacijskih aktivnosti kako bi se povećala integracija u predmetnim područjima rada uz očuvanje visoke i održive razine učinaka na Uniju u odnosu na utrošena sredstva. Time će se potaknuti interdisciplinarna, međusektorska, horizontalna i prekogranična suradnja u ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i konkurentnosti industrija Unije, kao i njezinih obveza u okviru Pariškog sporazuma te, prema potrebi, u rješavanju društvenih izazova . Aktivnosti u okviru tog stupa trebale bi obuhvaćati cijeli raspon aktivnosti u području istraživanja i inovacija, kao što su istraživanja i razvoj, pokusno izvođenje, demonstracijske aktivnosti i potpora za javnu nabavu, prednormativno istraživanje i utvrđivanje normi te uvođenje inovacija na tržište kako bi se zajamčilo da Europa nastavi provoditi najsuvremenija istraživanja u okviru strateški utvrđenih prioriteta.

(11)	Potpuna i pravovremena uključenost industrije Unije u Programu na svim razinama, od pojedinačnih poduzetnika i MSP-ova do velikih poduzeća, trebala bi se nastaviti, ▌posebno u pogledu stvaranja održivog rasta i radnih mjesta u Europi. ▌

(12)

Važno je poduprijeti industriju Unije da ostane ili postane svjetski predvodnik u području inovacija, digitalizacije i dekarbonizacije, osobito putem ulaganja u ključne razvojne tehnologije koje će poduprijeti poduzetništvo budućnosti. Ključne tehnologije razvoja imat će središnju ulogu u drugom stupu, „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, te bi ih trebalo dodatno povezati s budućim tehnologijama i tehnologijama u nastajanju kako bi istraživački projekti pokrili cijeli lanac inovacija. Mjere u okviru Programa trebale bi odražavati industrijsku strategiju Unije u cilju rješavanja situacija tržišnih neuspjeha ili neidealnih investicijskih situacija, poticanja ulaganja na odgovarajući i transparentan način, bez dupliciranja ili istiskivanja privatnog financiranja, te bi ujedno trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost i javni povrat od ulaganja . Time će se osigurati usklađenost djelovanja Programa s pravilima EU-a o državnim potporama za istraživanje, razvoj i inovacije , koje treba revidirati kako bi se potaknule inovacije .

(13)

U okviru Programa potpora istraživanjima i inovacijama trebala bi biti integrirana, uz poštovanje svih relevantnih odredaba Svjetske trgovinske organizacije. Koncept istraživanja, uključujući eksperimentalni razvoj trebao bi se upotrebljavati u skladu s Priručnikom iz Frascatija, koji je izradio OECD, a koncept inovacija trebao bi se upotrebljavati u skladu s Priručnikom iz Osla, koji su izradili OECD i Eurostat, uz primjenu širokog pristupa kojim su obuhvaćene socijalne inovacije, dizajn i kreativnost . Definicije OECD-a u pogledu razina tehnološke spremnosti (TRL) trebale bi se uzeti u obzir , kao i u prethodnom okvirnom programu Obzor 2020 ▌. Na temelju programa rada za određeni poziv u okviru stupa „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” mogla bi se omogućiti dodjela bespovratnih sredstava za vrednovanje proizvoda velikog opsega i tržišnu replikaciju.

(14)

U Komunikaciji Komisije o privremenoj evaluaciji programa Obzor 2020. (COM(2018)0002) i izvješću Europskog parlamenta o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i Prijedlogu Devetog okvirnog programa (2016/2147(INI)) , naveden je skup preporuka za ovaj Program, uključujući pravila za sudjelovanje i širenje rezultata, na temelju iskustava stečenih u provedbi prethodnog programa te povratnih informacija dobivenih od institucija EU-a i dionika. Te preporuke uključuju ambicioznije ulaganje kako bi se dosegnula kritična masa i postigao što veći učinak; potporu revolucionarnim inovacijama; davanje prednosti ulaganjima Unije u istraživanja i inovacije u područjima visoke dodane vrijednosti, posebno usmjeravanjem na misije, potpunim, svjesnim i pravovremenim uključivanjem građana i širom komunikacijom; pojednostavnjenje mogućnosti financiranja sredstvima Unije kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal svih država članica u području istraživanja i inovacija, uključujući usklađivanje partnerskih inicijativa i programa sufinanciranja; razvoj brojnijih i konkretnijih sinergija među različitim instrumentima financiranja sredstvima Unije, posebno radi pružanja pomoći mobilizaciji nedovoljno iskorištenog potencijala istraživanja i inovacija diljem Unije, bolje uključivanje istraživačkih infrastruktura koje financira Unija, posebno iz EFRR-a, u projekte Programa, ojačanje međunarodne suradnje i otvorenosti prema sudjelovanju trećih zemalja uz zaštitu interesa Unije i proširenje sudjelovanja svih država članica u Programu ; te nastavak pojednostavnjenja na temelju iskustava iz provedbe programa Obzor 2020.

(15)

Kohezijska politika trebala bi nastaviti doprinositi istraživanju i inovacijama. Stoga je potrebno posebnu pozornost posvetiti koordinaciji i komplementarnosti između tih dviju politika Unije. U provedbi Programa trebalo bi nastojati uskladiti pravila i ostvariti sinergije s drugim programima Unije, navedenima u Prilogu IV. ovoj Uredbi , od njihova osmišljavanja i strateškog planiranja do odabira projekata, upravljanja, komunikacije, širenja i iskorištavanja rezultata do praćenja, revizija i zakonodavnog uređivanja. U cilju izbjegavanja preklapanja i dupliciranja te većeg učinka poluge koji donose sredstva Unije, kao i manjeg administrativnog opterećenje za podnositelje zahtjeva i korisnike, u okviru svih vrsta sinergije trebalo bi slijediti načelo „određena mjera provodi se u skladu s jednim skupom pravila”:

—	mogući su dobrovoljni prijenosi iz drugih programa Unije, uključujući Europski fond za regionalni razvoj, u Obzor Europa. U tim slučajevima primjenjivat će se pravila Obzora Europa , ali samo u korist države članice ili relevantnog upravljačkog tijela koje je odlučilo izvršiti prijenos;

—

može se također predvidjeti da se određena mjera sufinancira iz programa Obzor Europa i nekog drugog programa Unije, ali na način da se ne premaše ukupni prihvatljivi troškovi mjere. U tim bi se slučajevima primjenjivala samo pravila programa Obzor Europa i trebalo bi izbjegavati dvostruke revizije;

—	– pečate izvrsnosti trebalo bi dodjeljivati svim prijedlozima koji prelaze prag „izvrsnosti” u programu Obzor Europa, a koji se ne mogu financirati zbog proračunskih ograničenja. U tom bi se slučaju trebala primjenjivati pravila fonda kojim se pruža potpora, uz iznimku pravila o državnim potporama.

(16)

Kako bi se postigao što veći učinak financiranja sredstvima Unije i što djelotvorniji doprinos ciljevima politike Unije i njezinim preuzetim obvezama , u okviru Programa mogu se sklapati europska partnerstva s privatnim i/ili javnim partnerima na temelju rezultata strateškog planiranja . To uključuje javne i privatne dionike u području istraživanja i inovacija, centre za kompetencije, poslovne inkubatore, znanstvene i tehnološke parkove, tijela sa zakladama za javne usluge i organizacije civilnog društva te, prema potrebi, regionalne inovacijske ekosustave , koji podupiru i/ili provode istraživanja i inovacije, uz uvjet da se partnerstvom željeni učinci mogu postići djelotvornije nego samostalnim djelovanjem Unije.

(17)

Program bi trebao ojačati suradnju između europskih partnerstava i partnera iz privatnog i/ili javnog sektora na međunarodnoj razini, uključujući udruživanje istraživačkih i inovacijskih programa s prekograničnim ulaganjima u istraživanja i inovacije koji donose obostrane koristi za ljude i poduzeća, pri čemu treba osigurati da Unija može očuvati svoje interese.

(17a)

Vodeće buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju pokazale su se učinkovitim i djelotvornim instrumentom koje pružaju pogodnosti za društvo u zajedničkim koordiniranim naporima Europske unije i njezinih država članica. Aktivnosti koje se provode u okviru vodećih inicijativa u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju (FET), u pogledu projekata Graphene, Human Brain i Kvantna tehnologija, koje se podupiru u okviru programa Obzor 2020., nastavit će se podupirati u okviru Obzora Europa putem poziva na podnošenje prijedloga sadržanih u programu rada. Pripremnim djelovanjima koja se podupiru u okviru dijela programa Obzor 2020. koji se odnosi na vodeće inicijative FET doprinijet će se procesu strateškog planiranja u okviru programa Obzor Europa i usmjeravanju rada na misijama, sufinanciranim/suprogramiranim partnerstvima te redovnim pozivima na podnošenje prijedloga.

(18)

Zajednički istraživački centar (JRC) trebao bi nastaviti politikama Unije pružati neovisne znanstvene dokaze na temelju iskustava korisnika i tehničku podršku tijekom čitavog ciklusa politike. Izravne aktivnosti JRC-a trebale bi se provoditi fleksibilno, učinkovito i transparentno, uzimajući u obzir relevantne potrebe korisnika JRC-a, proračunska ograničenja i potrebe politika Unije te osiguravajući zaštitu financijskih interesa Unije. JRC bi trebao nastaviti stvarati dodatne resurse.

(19)

U okviru stupa „ Inovativna Europa ” trebao bi se utvrditi niz mjera za integriranu potporu potrebama poduzetnika i poduzetništva potaknutog istraživanjem čiji je cilj stvaranje i ubrzanje revolucionarnih inovacija za brzi rast tržišta te promicanje tehnološke autonomije Unije u strateškim područjima . Time bi se trebala privući inovativna poduzeća, uključujući MSP-ove i novoosnovana poduzeća, s potencijalom rasta na međunarodnoj razini i razini Unije te osigurati brza, fleksibilna bespovratna sredstva i zajednička ulaganja, uključujući ulaganja s privatnim ulagačima. Ti bi se ciljevi trebali nastojati ostvariti uspostavom Europskog vijeća za inovacije (EIC). U okviru istog stupa trebali bi se podupirati i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), Regionalni program za inovacije EIT-a i europski inovacijski ekosustavi općenito, diljem Unije , posebno u okviru partnerstava za sufinanciranje s nacionalnim i regionalnim javnim i privatnim dionicima koji podupiru inovacije.

(20)

Kako bi se riješilo pitanje potrebe za podupiranjem ulaganja u visokorizične i nelinearne aktivnosti kao što su istraživanja i inovacije, ključno je da program Obzor Europa, a posebno EIC, ali i EIT sa svojim ZZI-jima, djeluje u sinergiji s financijskim proizvodima koji su dostupni u okviru fonda InvestEU. U tom bi pogledu iskustvo stečeno u primjeni financijskih instrumenata dostupnih u okviru programa Obzor 2020., kao što je InnovFin, i kreditnih jamstava za MSP-ove, trebalo biti snažna osnova za pružanje ove ciljane potpore. EIC bi trebao razviti strateške obavještajne aktivnosti i aktivnosti evaluacije u stvarnom vremenu kako bi se omogućilo pravovremeno upravljanje i koordinacija njegovih različitih aktivnosti.

(21)

EIC, zajedno s ostalim dijelovima programa Obzor Europa, trebao bi poticati sve oblike inovacija, od postupnih do revolucionarnih i disruptivnih inovacija, a posebno inovacije koje stvaraju nova tržišta. U okviru instrumenata Europskog vijeća za inovacije pod nazivom Tragač i Akcelerator trebalo bi uočavati, razvijati i uvoditi sve vrste visokorizičnih inovacija , uključujući postupne, s glavnim naglaskom na revolucionarnim, disruptivnim i deep-tech inovacijama koje imaju potencijal da postanu inovacije kojima se stvaraju tržišta . Usklađenom i pojednostavnjenom potporom EIC bi trebao nadoknaditi trenutačni nedostatak javne potpore i privatnih ulaganja u takve inovacije. Instrumenti EIC-a trebali bi imati posebne pravne i upravljačke značajke kojima se uzimaju u obzir ciljevi instrumenata, a posebno aktivnosti uvođenja na tržište.

(21a)

U smislu ove Uredbe, a posebno za aktivnosti koje se obavljaju u okviru Europskog vijeća za inovacije, novoosnovano poduzeće je MSP u ranoj fazi njegova životnog ciklusa (uključujući sveučilišna spin-off poduzeća) čiji je cilj stvaranje inovativnih rješenja i prilagodljivih poslovnih modela te koje je samostalno u smislu članka 3. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ (4) ; a „poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeće koje nije mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ te koje ima između 250 i 3000 zaposlenika ako se broj zaposlenika izračunava u skladu s člancima 3., 4., 5. i 6. glave I. Priloga toj Preporuci; malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije je poduzeće srednje tržišne kapitalizacije koje ima do 499 zaposlenika .

(22)

S pomoću mješovitog financiranja EIC-a, instrumentom EIC-a , tzv. Akceleratorom, trebala bi se premostiti „dolina smrti” između istraživanja, faza koje prethode masovnoj komercijalizaciji te rasta poduzeća. Konkretnije, u okviru Akceleratora trebala bi se pružiti potpora operacijama koje su tehnološki ili tržišno toliko rizične da se ne smatraju „unovčivima” i ne mogu potaknuti znatna ulaganja s tržišta, te će se tom potporom dopuniti djelovanje u okviru programa InvestEU uspostavljenog Uredbom… (5).

(22a)

Mala i srednja poduzeća značajan su izvor inovacija i rasta u Europi. Stoga je u programu Obzor Europa potrebno snažno sudjelovanje malih i srednjih poduzeća, kako je definirano u preporuci Komisije 2003/361/EZ. Na temelju najboljih praksi iz programa Obzor 2020., Obzor Europa trebao bi nastaviti poticati sudjelovanje MSP-ova u okvirnom programu na integrirani način.

(22b)

Iako bi proračun Akceleratora EIC-a trebao koristiti uglavnom za mješovito financiranje, u svrhu članka 43. , potpora Akceleratora EIC-a isključivo u vidu bespovratnih sredstava MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, trebala bi odgovarati potpori u okviru proračuna za instrument za MSP-ove prethodnog okvirnog programa Obzor 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(22c)

U bliskoj sinergiji s fondom InvestEU Akceleratorom Europskog vijeća za inovacije u svojim oblicima mješovitog financiranja i financijske potpore vlasničkim kapitalom trebala bi se financirati mala i srednja poduzeća, uključujući novoosnovana poduzeća, a u iznimnim slučajevima i projekti kojima upravljaju mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, a koja još nisu u mogućnosti ostvarivati prihode ili koja još nisu profitabilna ili koja još nisu u mogućnosti privući dostatna ulaganja da u potpunosti provedu poslovni plan svojih projekata. Takvi će se prihvatljivi subjekti smatrati neprihvatljivima za bankovno financiranje, dok bi dio njihovih investicijskih potreba mogao pružati jedan ili više ulagača, kao što su privatne ili javne banke, obiteljski uredi, fondovi poduzetničkog kapitala, poslovni anđeli itd. Na taj način bi se prevladalo tržišni nedostatak, a Akceleratorom EIC-a financirat će se obećavajuća, ali još uvijek neisplativa tijela koja provode revolucionarne projekte kojima se stvaraju inovacije. Nakon njihove unovčivosti ti projekti mogu se, u kasnijoj fazi njihova razvoja, financirati u okviru fonda InvestEU.

(23)

Europski institut za inovacije i tehnologiju trebao bi se usredotočiti, ponajprije u okviru svojih zajednica znanja i inovacija i Regionalnog programa za inovacije EIT-a , na jačanje inovacijskih ekosustava za razvoj ukupnog kapaciteta Unije za inovacije kojima se rješavaju globalni izazovi poticanjem integracije poslovanja, istraživanja, visokog obrazovanja i poduzetništva. U skladu s aktom o osnivanju, Uredbom o EIT-u (7) , i Strateškom inovacijskom agendom EIT-a (8), EIT bi trebao u svojim aktivnostima poticati inovacije i integraciju visokog obrazovanja u inovacijski ekosustav, i to posebno: poticanjem poduzetničkog obrazovanja te snažne nedisciplinarne suradnje između industrije i akademske zajednice; i prepoznavanjem perspektivnih vještina kojima će budući inovatori rješavati globalne izazove, što uključuje napredne digitalne i inovacijske vještine. Korisnici EIC-a trebali bi ostvariti korist od programa potpore koje osigurava EIT, a novoosnovana poduzeća koja proizlaze iz Zajednica znanja i inovacija EIT-a trebala bi imati brz pristup djelovanjima u okviru EIC-a. Iako bi zbog svoje usmjerenosti na inovacijske ekosustave EIT trebao biti u prirodnom skladu sa stupom „ Inovativna Europa ”, također bi trebao, kada je to primjereno, podupirati sve ostale stupove , planiranje njegovih zajednica znanja i inovacija trebalo bi se u okviru strateškog planiranja uskladiti sa stupom „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”. Trebalo bi izbjegavati dupliciranje između zajednica znanja i inovacija i ostalih instrumenata, a posebno ostalih partnerstava, u istom području.

(24)

Osiguranje i očuvanje ravnopravnih uvjeta za poduzeća koja se nadmeću na određenom tržištu trebali bi biti ključni uvjet za uspjeh revolucionarnih ili disruptivnih inovacija, čime se osobito malim i srednjim inovatorima omogućuje ostvarivanje koristi od njihovih ulaganja i stjecanje tržišnog udjela. Isto tako, određeni stupanj otvorenosti u inovacijskom opsegu financiranih aktivnosti, prije svega uzimanje u obzir velike mreže korisnika, može znatno doprinijeti izgradnji kapaciteta malih i srednjih poduzeća jer im se na taj način pružaju sredstva potrebna za privlačenje ulaganja i napredak.

(25)

Program bi trebao promicati i uključivati suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te inicijativama na temelju interesa Unije , uzajamnih koristi i globalnih obveza u pogledu provedbe UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Ciljevi međunarodne suradnje trebali bi biti jačanje izvrsnosti u području istraživanja i inovacija ▌, privlačnosti te gospodarske i industrijske konkurentnosti u Uniji, rješavanje globalnih izazova kako su navedeni u UN-ovim ciljevima održivog razvoja i podupiranje vanjskih politika Unije. Trebao bi se primijeniti pristup općenite otvorenosti prema izvrnosti u međunarodnom sudjelovanju i ciljanim aktivnostima međunarodne suradnje ▌te se za financiranje subjekata s poslovnim nastanom u zemljama s niskim do srednjim dohotkom trebaju primjenjivati primjereni kriteriji prihvatljivosti uzimajući u obzir različite razine kapaciteta u području istraživanja i razvoja . Istodobno se promiče pridruživanje trećih zemalja Programu, u slučaju kada je predviđen reciprocitet, kada se štite interesi Unije te kada se potiče veće sudjelovanje svih država članica u Programu .

(26)

Radi produbljivanja odnosa između znanosti i društva te ostvarenja što veće koristi od njihove interakcije Program bi trebao angažirati i uključiti građane i organizacije civilnog društva u zajedničko stvaranje i osmišljavanje planova rada i sadržaja za odgovorno istraživanje i inovacije koji se odnose na izvore zabrinutosti, potrebe i očekivanja građana i civilnog društva , te promicanjem znanstvenog obrazovanja, stavljanjem znanstvenih saznanja na raspolaganje javnosti te olakšavanjem sudjelovanja u aktivnostima programa građanima i organizacijama civilnog društva. Treba pratiti poduzete mjere za bolju uključenost građana i civilnog društva.

(26a)

Programom Obzor Europa trebalo bi podržati nove tehnologije kojima se pridonosi prevladavanju prepreka koje sprečavaju pristup osobama s invaliditetom te njihovo puno sudjelovanje i koje time ograničavaju razvoj istinski uključivog društva.

(27)

U skladu s člankom 349. UFEU-a najudaljenije regije Unije imaju pravo na posebne mjere (uzimajući u obzir njihovu strukturnu, društvenu i gospodarsku situaciju) u pogledu pristupa horizontalnim programima Unije. U okviru Programa stoga bi trebalo voditi računa o posebnim obilježjima tih regija u skladu s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” (COM(2017)0623), koju je Vijeće podržalo 12. travnja 2018. i, kada je to moguće, promicati njihovo sudjelovanje u Programu.

(28)

Aktivnosti koje se razvijaju u okviru Programa trebale bi težiti uklanjanju rodne nejednakosti , izbjegavanju rodnih predrasuda, adekvatnoj integraciji rodne dimenzije u područje istraživanja i inovacija, poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, promicanju ravnopravnosti između žena i muškaraca , uključujući načela jednake plaće utvrđena u članku 141. stavku 3. UFEU-a i Direktivi 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada, kao i jamčenja dostupnosti istraživanja i inovacija istraživačima s invaliditetom. ▌

(29)

U kontekstu posebnosti sektora obrambene industrije detaljne odredbe za financiranje istraživačkih projekata u području obrane sredstvima Unije trebale bi se utvrditi Uredbom … o uspostavi Europskog fonda za obranu (9), kojom se utvrđuju pravila za sudjelovanje u istraživanjima u području obrane. Iako bi se sinergije između programa Obzor Europa i Europskog fonda za obranu mogle poticati, pri čemu treba izbjegavati dupliciranje, aktivnosti u okviru Obzora Europa i dalje bi u potpunosti trebale imati civilnu namjenu.

(30)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Program. Iznos naveden za posebni program iz članka 1. stavka 3. točke (a) predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje će se prema potrebi ažurirati prema novom međuinstitucionalnom sporazumu: točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (10)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(31)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (dalje u tekstu „Financijska uredba”) (11) primjenjuje se na ovaj Program, osim ako nije drukčije navedeno. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(31a)

U Programu bi trebalo težiti administrativnom pojednostavnjenju, a posebno smanjenju administrativnog opterećenja za korisnike. Komisija bi trebala dodatno pojednostavniti svoje alate i smjernice na način da se korisnicima nameće minimalno opterećenje. Komisija bi posebno trebala razmotriti izdavanje skraćene verzije smjernica.

(31b)

Kako bi se zajamčilo da Europa ostane predvodnik u istraživanju i inovacijama u digitalnom području na globalnoj razini i uzela u obzir potreba za povećanjem ulaganja s ciljem iskorištavanja sve većih mogućnosti koje pruža digitalna tehnologija, za ključne prioritete u digitalnom području treba izdvojiti dovoljna proračunska sredstva.

(32)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (13), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (14) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (15), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (16). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće stranke koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(33)

U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU (17)]osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. U Programu treba na odgovarajući način povesti računa o specifičnostima tih područja kako bi se zajamčilo njihovo učinkovito sudjelovanje i pružila potpora ostvarivanju suradnje i sinergija, posebno s najudaljenijim regijama i trećim zemljama u njihovu susjedstvu.

(34)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih posebnim zahtjevima za praćenje, istodobno izbjegavajući prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice i korisnike Programa. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu.

(35)

Kako bi se omogućilo preispitivanje i/ili dopuna pokazatelja smjera učinka prema potrebi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(36)

Usklađenost i sinergije između Obzora Europa i svemirskog programa EU-a poticat će globalno konkurentan i inovativan europski svemirski sektor; osnažiti autonomiju Europe u pristupu i upotrebi svemira u sigurnoj okolini; te ojačati ulogu Europe kao globalnog dionika. Revolucionarna rješenja u Obzoru Europa podupirat će se podacima i uslugama dostupnima zahvaljujući svemirskom programu.

(36a)

U programima rada trebao bi se uzeti u obzir ishod konkretnih prethodnih projekata i o stanju u znanosti, tehnologiji i inovacijama na razini Unije te na nacionalnoj i međunarodnoj razini, kao i o relevantnim promjenama u politici, na tržištu i u društvu, kako bi se financirala određena mjera.

(37)	Pravila za sudjelovanje i širenje rezultata trebala bi na odgovarajući način odražavati potrebe Programa uzimajući u obzir pitanja i preporuke različitih dionika.

(38)

Primjenom zajedničkih pravila i uvjeta u cjelokupnom Programu trebali bi se osigurati pojednostavnjeni i zajednički provedbeni alati, uključujući one za praćenje i izvještavanje, te usklađen okvir koji olakšava sudjelovanje u programima koji se financiraju iz proračuna Programa, uključujući sudjelovanje u programima kojima upravljaju tijela za financiranje kao što je EIT, zajednička poduzeća ili bilo koje druge strukture u skladu s člankom 187. UFEU-a te sudjelovanje u programima koje poduzimaju države članice u skladu s člankom 185. UFEU-a. Trebalo bi omogućiti donošenje posebnih pravila , no izuzeća moraju biti ograničena na slučajeve kad je to neophodno i opravdano.

(39)

U djelovanjima obuhvaćenima područjem primjene Programa trebala bi se poštovati temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ta djelovanja trebala bi biti u skladu sa svim pravnim obvezama, uključujući međunarodno pravo, i sa svim relevantnim odlukama Komisije, kao što je obavijest Komisije od 28. lipnja 2013. (18), kao i s etičkim načelima, koja uključuju izbjegavanje bilo kakve povrede istraživačkog integriteta. Treba uzeti u obzir mišljenja Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama, Agencije Europske unije za temeljna prava i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Pri provedbi istraživačkih aktivnosti također je potrebno uzeti u obzir članak 13. UFEU-a te bi se upotreba životinja u svrhu istraživanja i ispitivanja trebala smanjiti s ciljem da se njihova upotreba u konačnici zamijeni drugim metodama.

(40)

U skladu s ciljevima međunarodne suradnje utvrđenima člancima 180. i 186. UFEU-a, u znanstvenom, društvenom, gospodarskom i tehnološkom interesu Unije trebalo bi se promicati sudjelovanje pravnih subjekata s poslovnim nastanom u trećim zemljama i međunarodnih organizacija. Provedba Programa trebala bi biti u skladu s mjerama donesenima u skladu s člancima 75. i 215. UFEU-a te bi trebala biti u skladu s međunarodnim pravom. Za djelovanja koja se odnose na stratešku imovinu, interese, autonomiju ili sigurnost Unije sudjelovanje u određenim djelovanjima Programa može se ograničiti samo na subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama ili subjekte s poslovnim nastanom u određenim pridruženim ili ostalim trećim zemljama.

(41)

Prepoznajući klimatske promjene kao jedan od najvećih globalnih i društvenih izazova i odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Programom pridonijet će se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od najmanje 25 % proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027., te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što je prije moguće, a najkasnije do 2027. Klimatska pitanja na odgovarajući se način integriraju u sadržaj istraživanja i inovacija te se uzimaju u obzir u svim fazama ciklusa istraživanja.

(41a)

U kontekstu smjera učinka koji se odnosi na klimu Komisija će izvijestiti o rezultatima, inovacijama i zbirnim procijenjenim učincima projekata koji su povezani s klimom, uključujući po dijelu programa i načinu provedbe. U svojoj analizi Komisija bi trebala uzeti u obzir dugoročne gospodarske, društvene i ekološke troškove i koristi za europske građane koji proizlaze iz aktivnosti u okviru programa, uključujući prihvaćanje inovativnih rješenja za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima, procijenjeni učinak na radna mjesta i stvaranje poduzeća, gospodarski rast i konkurentnost poduzeća, čistu energiju, zdravlje i dobrobit (uključujući kvalitetu zraka, tla i vode). Rezultate te analize učinka trebalo bi objaviti, ocijeniti u kontekstu klimatskih i energetskih ciljeva Europe i dati povratne informacije u sljedećem strateškom postupku planiranja i budućim programima rada.

(42)

Horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebno određuje postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava temeljni preduvjet dobrog financijskog upravljanja i djelotvornog financiranja EU-a.

(43)

Upotreba osjetljivih popratnih informacija ili pristup neovlaštenih pojedinaca osjetljivim rezultatima i istraživačkim podacima može štetno utjecati na interese Unije ili interese jedne njezine države članice ili više njih. Stoga bi rukovanje povjerljivim podacima i klasificiranim podacima trebalo biti uređeno svim relevantnim pravom Unije, uključujući interna pravila institucija, kao što je Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (19), kojom se utvrđuju odredbe o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

▌

(45)

Nužno je utvrditi uvjete za osiguravanje financijskih sredstava Unije sudionicima u djelovanjima u okviru Programa. Bespovratna sredstva bit će glavna vrsta financiranja u okviru Programa. Druge vrste financiranja treba odabrati na temelju njihove sposobnosti da postignu posebne ciljeve mjera te daju rezultate, uzimajući u obzir posebice trošak nadzora, administrativno opterećenje te očekivani rizik od neusklađenosti. U slučaju bespovratnih sredstava, treba uključivati uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, jedinstvenih stopa i troškova po jedinici , utvrđenih u Financijskoj uredbi▌, u cilju dodatnog pojednostavnjenja. Prije nego se bilo koji novi sustav povrata troškova okarakterizira kao stvarno pojednostavljenje za korisnike, treba mu prethoditi iscrpna i pozitivna procjena.

▌

(47)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća („ Financijska uredba”) (20) u Programu bi se trebala osigurati osnova za šire prihvaćanje uobičajenih praksi troškovnog računovodstva korisnika u pogledu troškova osoblja i jediničnih troškova za interno fakturiranu robu i usluge (uključujući za velike istraživačke infrastrukture u okviru Obzora 2020.) . Uporaba jediničnih troškova za interno fakturiranu robu i usluge izračunatih u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom korisnika koje kombiniraju stvarne izravne i neizravne troškove trebala bi biti opcija koju mogu odabrati svi korisnici. U tom bi pogledu korisnici trebali moći uključiti stvarne neizravne troškove izračunate na temelju ključeva raspodjele u okviru tih jediničnih troškova za interno fakturirane robe i usluge.

(48)

Sadašnji sustav povrata stvarnih troškova osoblja trebao bi se dodatno pojednostavniti primjenom pristupa naknada utemeljenih na projektima, razvijenom u okviru programa Obzor 2020. te bi se trebao dodatno uskladiti s Financijskom uredbom, u cilju smanjenja jaza u naknadama istraživača iz Unije uključenih u Program .

(49)

Jamstveni fond za sudionike koji je uspostavljen u okviru programa Obzor 2020. i kojim upravlja Komisija pokazao se kao važan zaštitni mehanizam kojim se ublažavaju rizici povezani s iznosima koji su dospjeli, a nisu isplaćeni od strane sudionika koji ne ispunjava obveze. Stoga bi se provedba jamstvenog fonda za korisnike, preimenovanog u mehanizam uzajamnog osiguranja (dalje u tekstu „Mehanizam”), trebala nastaviti i proširiti na ostala tijela za financiranje, posebno na inicijative na temelju članka 185. UFEU-a. Mehanizam bi trebao biti otvoren korisnicima svih drugih programa Unije kojima se izravno upravlja.

(50)

Trebalo bi utvrditi pravila kojima se uređuju iskorištavanje i širenje rezultata kako bi se osiguralo da korisnici štite, iskorištavaju, šire te rezultate i osiguravaju pristup tim rezultatima prema potrebi. Veći naglasak trebalo bi staviti na iskorištavanje rezultata , a Komisije bi trebala prepoznati i pomoći u maksimiziranju prilika da korisnici iskoriste rezultate, posebice u Uniji. Iskorištavanje bi trebalo biti u skladu s načelima ovog programa, uključujući promicanje inovacija u Uniji i jačanje europskog istraživačkog prostora.

(51)

Trebali bi se zadržati ključni elementi evaluacije prijedloga i sustav odabira prethodnog programa Obzor 2020., kao i njegova posebna usmjerenost na kriterije izvrsnosti, učinka, kvalitete i djelotvornosti provedbe . Prijedlozi bi se i dalje trebali odabirati na temelju evaluacije koju provedu neovisni stručnjaci koji dolaze iz što većeg broja država članica. Komisija bi prema potrebi trebala organizirati anonimnu evaluaciju i analizirati njezine rezultate kako bi se izbjegla pristranost pri odabiru. Neovisni stručnjaci trebali bi prema potrebi uzeti u obzir potrebu za osiguravanjem općenite usklađenosti portfelja projekata.

(52)

U skladu s člankom 127. Financijske uredbe za sve dijelove Programa trebalo bi se provesti sustavno uzajamno oslanjanje na revizije i procjene – ▌one u okviru drugih programa Unije – kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za korisnike sredstava Unije. Uzajamno oslanjanje trebalo bi se izričito predvidjeti uzimajući u obzir i druge elemente osiguranja kao što su revizije sustava i procesa.

(53)

Posebne izazove u području istraživanja i inovacija trebalo bi rješavati nagradama, uključujući zajedničke ili dijeljene nagrade prema potrebi, koje bi organizirala Komisija ili tijelo za financiranje zajedno s drugim tijelima Unije, trećim zemljama, međunarodnim organizacijama ili neprofitnim pravnim subjektima. Nagrade bi posebno trebalo dodjeljivati projektima koji privlače znanstvenike zemlje za proširenje, kao i uspješnim projektima kako bi se povećala njihova vidljivost i omogućilo veće promicanje aktivnosti koje financira Unija.

(54)

▌ Vrste financiranja i metode provedbe iz ove Uredbe odabiru se na temelju njihove sposobnosti da postignu posebne ciljeve mjere te daju rezultate, uzimajući u obzir posebice trošak nadzora, administrativno opterećenje te očekivani rizik od neusklađenosti. U slučaju bespovratnih sredstava to bi trebalo uključiti uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1. Ovom se Uredbom uspostavljaju Obzor Europa – Okvirni program za istraživanja i inovacije („Program”) te pravila za sudjelovanje i širenje rezultata u neizravnim djelovanjima u okviru Programa i određuje okvir koji upravlja potporom Unije aktivnostima istraživanja i inovacija .

2. Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja sredstvima Unije i pravila za osiguravanje tog financiranja.

3. Program se provodi putem:

(a)	posebnog programa uspostavljenog Odlukom …/…/EU (21) ▌;

(aa)	financijskog doprinosa EIT-u uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 294/2008;

(b)	posebnog programa za istraživanja u području obrane uspostavljenog Uredbom …/…/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog fonda za obranu .

4. Pojmovi „Obzor Europa”, „Program” i „posebni program” koji se upotrebljavaju u ovoj Uredbi odnose se na pitanja relevantna samo za posebni program opisan u stavku 3. točki (a), osim ako je izričito navedeno drukčije.

EIT provodi Program u skladu sa svojim strateškim ciljevima za razdoblje 2021. – 2027., kako je utvrđeno u Strateškoj invoacijskoj agendi EIT-a, uzimajući u obzir strateško planiranje.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„istraživačke infrastrukture” znači objekti koji pružaju resurse i usluge istraživačkim zajednicama za provedbu istraživanja i poticanje inovacija u njihovu području. Ta definicija uključuje povezane ljudske resurse te su njome obuhvaćeni glavna oprema ili komplet instrumenata; objekti povezani sa znanjem, kao što su zbirke, arhivi ili znanstvene podatkovne infrastrukture; računalni sustavi, komunikacijske mreže i sva druga infrastruktura jedinstvene prirode i otvorena vanjskim korisnicima koja je ključna za postizanje izvrsnosti u istraživanju i inovacijama. Prema potrebi mogu se upotrebljavati izvan istraživanja, na primjer za obrazovanje ili javne usluge te se mogu nalaziti na jednoj lokaciji, biti virtualne ili decentralizirane;

(2)	„strategija pametne specijalizacije” znači isto što i strategija pametne specijalizacije kako je definirana Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (22) te ispunjava uvjete koji omogućuju provedbu utvrđene Uredbom (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama];

(3)

„europsko partnerstvo” znači inicijativa u kojoj se Unija, koja se pripremila s pomoću ranog sudjelovanja država članica i/ili pridruženih zemalja , zajedno s privatnim i/ili javnim partnerima (kao što su industrija, sveučilišta, istraživačke organizacije, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini ili organizacije civilnog društva, uključujući zaklade i nevladine organizacije ) obvezuje zajednički podupirati razvoj i provedbu programa za istraživačke i inovacijske aktivnosti, uključujući programe povezane s prihvaćanjem na tržištu, regulatornim prihvaćanjem ili prihvaćanjem u okviru politika;

(4)	„otvoreni pristup” znači praksa osiguravanja krajnjim korisnicima internetski pristup rezultatima istraživanja u okviru djelovanja financiranih sredstvima iz Programa ▌, u skladu s člankom 10. i člankom 35. stavkom 3. ove Uredbe ;

(4a)	„otvorena znanost” znači pristup znanstvenom procesu temeljen na otvorenoj suradnji, alatima i širenju znanja, uključujući elemente iz članka 10.

(5)

„misija” znači portfelj djelovanja istraživanja i inovacija temeljen na izvrsnosti i učinku među različitim disciplinama i sektorima čija je namjera:

—	u određenom roku postići ▌ mjerljivi cilj koji se ne bi mogao postići pojedinačnim djelovanjima,

—	ostvariti učinak na društvo i donošenje politika putem znanosti i tehnologije te

—	biti relevantan za znatan dio europskog stanovništva i širok raspon europskih građana;

(6)	„predkomercijalna nabava” znači nabava usluga istraživanja i razvoja koja uključuje podjelu rizika i koristi pod tržišnim uvjetima te konkurentni razvoj u fazama, u kojima su dobivene istraživačke i razvojne usluge jasno razdvojene od uvođenja komercijalnih količina krajnjih proizvoda;

(7)	„javna nabava inovativnih rješenja” znači nabava u kojoj javni naručitelji djeluju kao prvi kupac (eng. launch customer) za inovativnu robu ili usluge koje još nisu šire komercijalno dostupne i može uključivati ispitivanje sukladnosti;

(8)	„prava pristupa” znači prava na korištenje rezultata ili postojećeg znanja pod uvjetima utvrđenima u skladu s ovom Uredbom;

(9)

„postojeće znanje” znači svi podaci, znanje ili informacije bilo kojeg oblika ili prirode, materijalni ili nematerijalni, uključujući sva prava kao što su prava intelektualnog vlasništva: i. kojima korisnici raspolažu prije pristupanja djelovanju; i ii. koja su korisnici utvrdili u pisanom pristanku prema potrebi za provedbu djelovanja ili za iskorištavanje rezultata;

(10)	„širenje rezultata” znači javno otkrivanje rezultata primjerenim sredstvima (osim onih koja su rezultat zaštite ili iskorištavanja rezultata), uključujući u znanstvenim publikacijama u bilo kojem mediju;

(11)

„iskorištavanje” znači upotreba rezultata u daljnjim istraživačkim i inovacijskim aktivnostima, uz one koje su već obuhvaćene predmetnim djelovanjem, uključujući među ostalim komercijalno iskorištavanje poput razvoja, stvaranja, proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda ili procesa, ▌ stvaranja i pružanja usluge, ili u aktivnostima normizacije;

(12)

„pošteni i razumni uvjeti” znači odgovarajući uvjeti, uključujući moguće financijske uvjete ili uvjete bez naplate tantijema, uzimajući u obzir posebne okolnosti zahtjeva za pristup, na primjer stvarnu ili potencijalnu vrijednost rezultata ili postojećeg znanja za koje se zahtijeva pristup i/ili opseg, trajanje ili druge elemente predviđenog iskorištavanja;

(13)	„tijelo za financiranje” znači tijelo ili organizacija, koja nije Komisija, kako je navedeno u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe, kojoj je Komisija povjerila zadaće izvršenja proračuna u okviru Programa;

(14)	„međunarodna europska istraživačka organizacija” znači međunarodna organizacija čiju većinu članova čine države članice ili pridružene zemlje i čiji je glavni cilj promicanje znanstvene i tehnološke suradnje u Europi;

(15)

„pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom 197. stavkom 2. točkom (c) Financijske uredbe;

(15a)

„zemlje proširenja”/„zemlje s niskim rezultatima u području istraživanja i inovacija” znači zemlje u kojima je potrebno uspostaviti pravne subjekte kako bi bile prihvatljive kao koordinatori u okviru dijela „povećanje sudjelovanja i širenja izvrsnosti” programa Obzor Europa. Od država članica EU-a te su države Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, tijekom cijelog trajanja Programa. Za pridružene zemlje popis zemalja koje ispunjavaju uvjete odredit će se na temelju pokazatelja i biti objavljen u programu rada. Na temelju članka 349. UFEU-a i pravni subjekti iz najudaljenijih regija bit će u potpunosti prihvatljivi za ulogu koordinatora u okviru tog dijela.

(16)	„neprofitni pravni subjekt” znači pravni subjekt koji u skladu sa svojim pravnim oblikom ne ostvaruje dobit ili koji ima pravnu ili statutarnu obvezu ne raspodjeljivati dobit svojim imateljima udjela ili pojedinačnim članovima;

(16a)

„MSP” znači mikropoduzeće te malo i srednje poduzeće kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ;

(17)

„poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeće koje nije mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće („MSP”) kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ te koje ima najviše 499 zaposlenika ▌ako se broj zaposlenika izračunava u skladu s člancima 3., 4., 5. i 6. glave I. Priloga toj Preporuci;

(18)	„rezultati” znači svi materijalni ili nematerijalni učinci djelovanja, kao što su podaci, znanje ili informacije bilo kojeg oblika ili prirode, bez obzira na to mogu li se zaštititi ili ne, kao i sva s njima povezana prava, uključujući prava intelektualnog vlasništva;

(18a)

„rezultati istraživanja” znači rezultati koji proizlaze iz radnji kojima se može dati pristup u obliku znanstvenih publikacija, podataka ili drugih proizvedenih ishoda i postupaka kao što su softveri, algoritmi, protokoli i elektronička prijenosna računala;

(19)

„pečat izvrsnosti” znači certifikacijska oznaka koja pokazuje da je prijedlog podnesen na poziv na podnošenje prijedloga premašio sve pragove evaluacije utvrđene u programu rada, ali nije mogao biti financiran zbog nedostatka proračuna dostupnog za taj poziv u programu rada , ali bi mogao biti financiran iz drugih izvora financiranja Unije ili nacionalnih izvora ;

(19a)

„strateški plan za istraživanje i razvoj” znači provedbeni akt kojim se utvrđuje strategija za ostvarivanje sadržaja u programu rada koji obuhvaća najviše četiri godine nakon opsežnog obveznog savjetovanja s više dionika. Njime se definiraju prioriteti, odgovarajuće vrste djelovanja i oblici provedbe koji se upotrebljavaju.

(20)	„program rada” znači dokument koji je Komisija donijela za provedbu posebnog programa (23) u skladu s njegovim člankom 12. ili dokument jednakovrijedne strukture i sadržaja koji je donijelo tijelo za financiranje.

(21)

„nadoknadivi predujam” znači dio mješovitog financiranja Obzora Europa ili EIC-a koji odgovara zajmu u skladu s glavom X. Financijske uredbe, ali ga Unija izravno dodjeljuje na neprofitnoj osnovi za financiranje troškova aktivnosti koje odgovaraju djelovanju u području inovacija, a korisnik ga vraća Uniji u skladu s ugovornim uvjetima;

(22)	„ugovor” znači sporazum koji je Komisija ili tijelo za financiranje sklopilo s pravnim subjektom koji provodi djelovanje u području inovacija i uvođenja na tržište i koji je dobio potporu u obliku mješovitog financiranja Obzora Europa ili EIC-a;

(23)

„klasificirani podaci” znači klasificirani podaci EU-a kako su definirani člankom 3. Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/444, kao i klasificirani podaci država članica, klasificirani podaci trećih zemalja s kojima Unija ima sporazum o sigurnosti i klasificirani podaci međunarodnih organizacija s kojima Unija ima sporazum o sigurnosti;

(24)

„operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(25)

„mješovito financiranje Obzora Europa ▌” znači financijska potpora programu za pružanje podrške u području inovacija i uvođenja na tržište koja se sastoji od posebne kombinacije bespovratnih sredstava ili nadoknadivog predujma s ulaganjem u vlasnički kapital ili bilo kojeg drugog povratnog oblika potpore ;

(25-a)

„mješovito financiranje EIC-a” znači izravna financijska potpora u okviru EIC-a za djelovanje u području inovacija i uvođenja na tržište koja se sastoji od posebne kombinacije bespovratnih sredstava ili nadoknadivog predujma s ulaganjem u vlasnički kapital;”

( 25a)

„istraživačko i inovacijsko djelovanje” znači djelovanje koje se sastoji prvenstveno od aktivnosti čiji je cilj stvoriti nova znanja i/ili istražiti izvedivost nove ili poboljšane tehnologije, proizvoda, procesa, usluge ili rješenja. Te aktivnosti mogu uključivati temeljno ili primijenjeno istraživanje, razvoj tehnologije i njezinu integraciju, ispitivanje, demonstraciju i provjeru prototipa u laboratoriju ili simuliranom okruženju;

(25b)

„inovacijsko djelovanje” znači djelovanje koje se sastoji prvenstveno od aktivnosti čiji je izravni cilj izrada planova i mehanizama ili nacrta za nove, izmijenjene ili poboljšane proizvode, procese ili usluge koji mogu uključivati izradu prototipa, ispitivanje, demonstraciju, pokusno izvođenje, vrednovanje proizvoda velikog opsega i tržišnu replikaciju;

(25c)

„pionirska istraživanja Europskog istraživačkog vijeća (ERC) (uključujući Provjeru koncepta ERC-a)” znači istraživačke djelatnosti predvođene glavnim istraživačem kojima je domaćin jedan ili više korisnika u okviru ERC-a;

(25d)

„djelovanje za osposobljavanje i mobilnost” znači djelovanje s ciljem poboljšavanja vještina, znanja i karijernih izgleda istraživača na osnovi mobilnosti između zemalja i, ako je relevantno, između sektora ili različitih disciplina;

(25e)

„djelovanje sufinanciranja programa” znači djelovanje za višegodišnje sufinanciranje programa aktivnosti koje uspostavljaju i/ili provode subjekti koji upravljaju istraživačkim i inovacijskim programima i/ili ih financiraju, osim tijela Unije za financiranje. Taj program aktivnosti može davati potporu umrežavanju i koordinaciji, istraživanju, inovaciji, testnim aktivnostima, inovacijskom djelovanju i djelovanju uvođenja na tržište, djelovanju u području osposobljavanja i mobilnosti, podizanju svijesti i komunikaciji, širenju i iskorištavanju rezultata, bilo kakvoj relevantnoj financijskoj potpori kao što su bespovratna sredstva, nagrade, javna nabava te mješovito financiranje Obzora Europa ili kombinacija navedenog. Ti subjekti ili treće strane u njihovo ime mogu provoditi djelovanje sufinanciranja programa;

(25f)

„djelovanje pretkomercijalne javne nabave” znači djelovanje čiji je primarni cilj ostvarenje pretkomercijalne javne nabave koju provode korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji;

(25 g)

„djelovanje javne nabave inovativnih rješenja” znači djelovanje čiji je primarni cilj ostvarivanje zajedničke ili koordinirane javne nabave inovativnih rješenja koju provode korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji;

(25h)

djelovanje za koordinaciju i potporu: djelovanje kojim se doprinosi ciljevima Programa, osim istraživačkih i inovacijskih aktivnosti (osim ako se poduzimaju u okviru komponente „širenje sudjelovanja i razmjena izvrsnosti” dijela „Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora”); i koordinacija u skladu s načelom „odozdo prema gore” bez sufinanciranja istraživačkih aktivnosti iz EU-a kojom se omogućava suradnja između pravnih subjekata iz država članica i pridruženih zemalja u cilju jačanja europskog istraživačkog prostora;

(25i)

„motivacijska nagrada” znači nagrada za poticanje ulaganja u određenom smjeru, uz određivanjem cilja prije izvršavanja rada;

( 25j)

priznanje: nagrada za prethodna postignuća i izvanredan rad nakon izvršavanja rada;

(25k)

„inovacijsko djelovanje i djelovanje u području uvođenja na tržište” znači djelovanje koje uključuje inovacijsko djelovanje i druge aktivnosti potrebne za uvođenje inovacije na tržište, uključujući rast poduzeća, osiguranje mješovitog financiranja Obzora Europa (kombinacija bespovratnih sredstava i privatnog financiranja);

( 25l)

„neizravne aktivnosti” znači istraživačke i inovacijske aktivnosti za koje Unija pruža financijsku potporu i koje poduzimaju sudionici;

( 25m)

„izravne aktivnosti” znači istraživačke i inovacijske aktivnosti koje Komisija poduzima putem Zajedničkog istraživačkog centra;

(27)	„nabava” znači nabava kako je definirano u članku 2. stavku 49. Financijske uredbe;

(28)	„povezani subjekt” znači svaki pravni subjekt kako je definirano u članku 187. stavku 1. Financijske uredbe;

(30)

„inovacijski ekosustav” znači ekosustav koji na razini EU-a spaja aktere ili subjekte čiji je funkcionalni cilj omogućiti razvoj tehnologije i inovacije. Oni obuhvaćaju veze među materijalnim resursima (kao što su financijska sredstva, oprema i objekti), institucijskim subjektima (kao što su visoka učilišta i usluge potpore, organizacije u području istraživanja i tehnologije, poduzeća, vlasnici rizičnog kapitala i financijski posrednici) te nacionalnim, regionalnim i lokalnim subjektima za oblikovanje politika i financiranje;

▌

Članak 3.

Ciljevi Programa

1. Opći je cilj Programa ostvarenje znanstvenog, tehnološkog , gospodarskog i društvenog učinka ulaganjâ Unije u istraživanja i inovacije kako bi se ojačali znanstveni i tehnološki temelji Unije i potaknula njezina konkurentnost u svim državama članicama , uključujući njezinu industriju, ostvarili strateški prioriteti Unije, doprinijelo ostvarenju ciljeva i politika EU-a, doprinijelo suočavanju s globalnim izazovima, uključujući ispunjavanje ciljeva održivog razvoja u skladu s načelima Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma, te kako bi se ojačao europski istraživački prostor. Programom se stoga u najvećoj mogućoj mjeri povećava dodana vrijednost Unije usmjeravanjem se na ciljeve i aktivnosti koje države članice ne mogu učinkovito ostvariti same, već putem suradnje.

2. Program ima sljedeće posebne ciljeve:

(a)

razvijanje, promicanje i unapređenje znanstvene izvrsnosti, potpora stvaranju i širenju visokokvalitetnih novih temeljnih i primijenjenih znanja, vještina, tehnologija i rješenja , osposobljavanja i mobilnosti istraživača, privlačenje talenata na svim razinama i doprinos punom angažmanu kvalificiranog kadra Unije u djelovanjima koja se podupiru u okviru ovog Programa ;

(b)

stvaranje znanja , jačanje učinka istraživanja i inovacija na razvoj, podupiranje i provedbu politika Unija te potpora prihvaćanju inovativnih rješenja i pristupu istima u europskoj industriji, posebno MSP-ovima , i društvu radi rješavanja globalnih izazova , uključujući klimatske promjene i ciljeve održivog razvoja ;

(c)	poticanje svih oblika inovacija, olakšavanje tehnološkog razvoja, demonstracija i prijenosa znanja i tehnologije , ▌jačanje uvođenja i iskorištavanja inovativnih rješenja;

(d)

optimiziranje rezultata Programa radi jačanja i povećavanja učinka i privlačnosti europskog istraživačkog prostora , poticanje sudjelovanja koja se temelje na izvrsnosti iz svih država članica, uključujući države članice koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija, u programu Obzor Europa te olakšavanje suradničkih veza u europskom istraživanju i inovacijama.

Članak 4.

Struktura Programa

1. Struktura Programa sastoji se od sljedećih dijelova koji pridonose općem i posebnim ciljevima utvrđenima u članku 3.:

(1)

stupa I. „ Izvrsna znanost” ▌, čije su komponente sljedeće:

(a)	Europsko istraživačko vijeće (ERC);

(b)	aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA);

(c)	istraživačke infrastrukture.

(2)

stupa II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, čije su komponente sljedeće, uzimajući u obzir činjenicu da društvene i humanističke znanosti imaju važnu ulogu u pozivima u svim klasterima :

(a)	klaster „Zdravlje”;

(b)	klaster „Kultura, kreativnost i uključivo društvo”;

(ba)	klaster „Civilna sigurnost za društvo”;

(c)	klaster „Digitalizacija, ▌industrija i svemir” ;

(d)	klaster „Klima, energija i mobilnost”;

(f)	klaster „Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš ”;

(g)	nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC).

(3)

stupa III. „ Inovativna Europa ”, čije su komponente sljedeće:

(a)	Europsko vijeće za inovacije (EIC);

(b)	europski inovacijski ekosustavi;

(c)	Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) uspostavljen Uredbom (EZ) br. 294/2008 .

(4)

dijela „ širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora”, ▌čije su komponente sljedeće:

(a)	širenje sudjelovanja i širenje izvrsnosti;

(b)	reforma i jačanje europskog sustava istraživanja i inovacija.

2. Osnovne odrednice tih aktivnosti utvrđene su u Prilogu I.

Članak 5. (24)

Istraživanje i razvoj obrane

1. Djelovanja koja se trebaju provoditi u okviru posebnog programa iz članka 1. stavka 3. točke (b) i koja su utvrđena Uredbom o uspostavi Europskog fonda za obranu isključivo su usmjerena na istraživanje i razvoj obrane sa sljedećim ciljevima i širokim kategorijama aktivnosti:

—	aktivnosti čiji je cilj poticanje konkurentnosti, učinkovitosti i inovacijskog kapaciteta europske obrambene, tehnološke i industrijske baze.

2. ▌Ova Uredba ne primjenjuje se na posebni program iz članka 1. stavka 3. točke (b), osim ovog članka, članka 1. ▌ i članka 9. stavka 1.

Članak 6. (25)

Strateško planiranje te provedba i oblici EU-ova financiranja

1. Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima za financiranje navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.

2. U Programu se mogu financirati neizravna djelovanja u bilo kojem obliku financiranja navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava koja su glavni oblik potpore u Programu . Može se omogućiti i financiranje putem nagrada, nabava i financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja te potpora vlasničkim ulaganjima u okviru Akceleratora Europskog vijeća za inovacije .

3. Pravila za sudjelovanje i širenje rezultata utvrđena ovom Uredbom primjenjuju se na neizravna djelovanja.

4. Glavne vrste djelovanja koja se provode u okviru Programa utvrđene su i definirane u članku 2 . ▌ Oblici financiranja predviđeni u stavku 2. upotrebljavaju se na fleksibilan način za potrebe svih ciljeva Programa, pri čemu se njihova upotreba određuje na osnovi potreba i značajki određenih ciljeva.

5. Program podupire i izravna djelovanja koja provodi Zajednički istraživački centar (JRC). Ako ta djelovanja pridonose inicijativama uspostavljenima u skladu s člankom 185. ili člankom 187. UFEU-a, taj se doprinos ne smatra dijelom financijskog doprinosa dodijeljenog tim inicijativama.

6. Provedbu posebnog programa i EIT-ove zajednice znanja i inovacija podupire transparentno i strateško ▌planiranje istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, kako je utvrđeno u posebnom programu , posebno za stup „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”▌i također pokriva relevantne aktivnosti u drugim stupovima te dio naslovljen Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora .

Komisija osigurava rano sudjelovanje država članica i opsežnu komunikaciju s Europskim parlamentom dopunjenu savjetovanjem s dionicima i širom javnosti.

Strateškim planiranjem osigurava se usklađenost s drugim relevantnim programima Unije te njezinim prioritetima i obvezama te povećavaju komplementarnost i sinergije s nacionalnim i regionalnim programima i prioritetima, osnažujući pritom europski istraživački prostor. Područja za moguće misije i područja za moguća institucionalizirana europska partnerstva utvrđuju se u Prilogu V.a.

6a. Prema potrebi, kako bi se omogućio brži pristup sredstvima za male suradničke konzorcije, može se predložiti „Brzi program za istraživanje i inovacije” (FTRI) u pogledu nekih poziva na podnošenje prijedloga za odabir istraživačkih i/ili inovacijskih aktivnosti u okviru Globalnih izazova i europske industrijske konkurentnosti i Tragača EIC-a kao dijelova Okvirnog programa.

Poziv u okviru FTRI postupka ima sljedeća kumulativna svojstva:

—	pozivi na podnošenje prijedloga na temelju pristupa „odozdo prema gore”;

—	skraćeno vrijeme za dodjelu bespovratnih sredstava, ne dulje od 6 mjeseci;

—	potpora koja se pruža samo malim suradničkim konzorcijima koji se sastoje od najviše 6 različitih i neovisnih prihvatljivih pravnih subjekata;

—	maksimalna financijska potpora po konzorciju čija vrijednost ne prelazi 2,5 milijuna EUR.

Programom se utvrđuju pozivi na podnošenje ponuda s pomoću postupka FTRI-ja.

7. Aktivnosti programa Obzor Europa provode se ▌ putem otvorenih, konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga , među ostalim u okviru misija i europskih partnerstava. osim aktivnosti navedenih u članku 39. o nagradama.

▌

Članak 6.a

Načela Programa

1. Istraživačke i inovacijske aktivnosti koje se provode u okviru posebnog programa iz članka 1. stavka 3. točke (a) i u okviru EIT-a usmjerene su isključivo na primjenu u civilnom području. Ne dopuštaju se proračunski prijenosi između iznosa dodijeljenih posebnim programima iz članka 1. stavka 3. točke (a) i iznosa dodijeljenih posebnom programu iz članka 1. stavka 3. točke (b) te se izbjegava udvostručavanje proračunskih prijenosa.

2. Obzorom Europa osigurava se multidisciplinarni pristup i predviđa, prema potrebi, uključivanje društvenih i humanističkih znanosti u sve klastere i aktivnosti koje se razvijaju u okviru Programa, uključujući posebne pozive u pogledu tema koje se odnose na društvene i humanističke znanosti.

3. Dijelovima Programa koji uključuju suradnju jamči se ravnoteža između nižih i viših razina tehnološke spremnosti, čime se obuhvaća cijeli vrijednosni lanac.

3a. Program osigurava učinkovito promicanje i integraciju suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama i inicijativama koje se temelje na zajedničkim koristima, interesima EU-a, međunarodnim obvezama i, prema potrebi, uzajamnosti.

4. Program pomaže sve većem broju zemalja da povećaju sudjelovanje u Obzoru Europa i promiču široku geografsku pokrivenost u projektima suradnje, među ostalim širenjem znanstvene izvrsnosti, jačanjem novih suradničkih veza, poticanjem kruženja mozgova te provedbom članka 20. stavka 3. i članka 45. stavka 4. Ti se napori odražavaju u razmjernim mjerama država članica, što uključuje i određivanje privlačnih plaća za istraživače, uz potporu Unijinih, nacionalnih i regionalnih fondova. Posebna pozornost posvećuje se geografskoj ravnoteži, ovisno o situaciji u dotičnom području istraživanja i inovacija, odborima za evaluaciju i tijelima kao što su odbori i skupine stručnjaka, bez umanjivanja kriterija izvrsnosti.

5. Program osigurava promicanje jednakih mogućnosti za sve te provedbu uključivanja rodnih pitanja i rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija te nastoji ukloniti uzroke rodne neravnoteže. Posebna pozornost obraća se na osiguravanje, u mjeri u kojoj je to moguće, rodne ravnoteže u odborima za evaluaciju i drugim relevantnim savjetodavnim tijelima kao što su odbori i skupine stručnjaka.

5a. Program Obzor Europa provodi se u sinergiji s drugim programima Unije za financiranje, uz nastojanje da se postigne što veće administrativno pojednostavljenje. Neiscrpni popis sinergija s drugim programima financiranja sredstvima Unije uključen je u Prilog IV.

5b. Programom se pridonosi povećanju javnih i privatnih ulaganja u istraživanja i inovacije u državama članicama, čime se doprinosi postizanju ukupnog ulaganja u istraživanje i razvoj od najmanje 3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) Unije.

6. Komisija pri provedbi programa nastoji ostvariti kontinuirano administrativno pojednostavljenje i smanjenje opterećenja za podnositelje zahtjeva i korisnike sredstava.

7. Kao dio općeg cilja Unije koji se odnosi na uključivanje klimatskih mjera u sektorske politike EU-a i fondove EU-a, djelovanja u okviru ovog Programa doprinose, prema potrebi, udjelu od najmanje 35 % rashoda za klimatske ciljeve. Uključivanje klimatskih pitanja na odgovarajući se način integrira u sadržaj istraživanja i inovacija .

8. Programom se promiče zajedničko stvaranje i zajedničko osmišljavanje putem sudjelovanja građana i civilnog društva.

9. Programom se jamči dostatna transparentnost i odgovornost javnih sredstava u projektima istraživanja i inovacija, čime se štiti javni interes.

10. Komisija ili odgovarajuće tijelo za financiranje jamči da su u vrijeme objave poziva na podnošenje prijedloga svim potencijalnim sudionicima dostupne dostatne smjernice i informacije, osobito primjenjiv nacrt ugovora o bespovratnim sredstvima.

Članak 7.

Misije

1. Misije se programiraju u okviru stupa „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, ali mogu ostvariti korist i od djelovanja koja se provode u okviru drugih dijelova Programa te mjera koje se provode u okviru drugih programa Unije za financiranje . Misije omogućuju konkurentna rješenja koja za posljedicu imaju paneuropsku dodanu vrijednost i učinak.

2. Misije se definiraju i provode u skladu s Uredbom i posebnim programom uz aktivno i rano uključivanje država članica te opsežne razmjene s Europskim parlamentom . Misije, njihovi ciljevi, proračun, područje primjene, pokazatelji i ključne etape utvrđuju se prema potrebi u strateškim planovima za istraživanje i inovacije ili programima rada. Evaluacija prijedlogâ u okviru misija provodi se u skladu s člankom 26.

2a. U prvim trima godinama programa u okviru posebnih poziva za provedbu misija programski se namjenjuje najviše 10 % godišnjeg proračuna za stup II. Za ostatak trajanja programa i samo nakon pozitivne ocjene odabira misije i postupka upravljanja taj se postotak može povećati. Komisija obavješćuje o ukupnom proračunskom udjelu svakog programa rada za misije.

3. Misije:

(a)	upotrebom ciljeva održivog razvoja kao izvora za njihovu izradu i provedbu imaju jasan sadržaj u području istraživanja i inovacija te dodanu vrijednost EU-a i pridonose ostvarenju prioriteta Unije i ciljeva programa Obzor Europa utvrđenih u članku 3.;

(aa)	obuhvaćaju područja od zajedničkog europskog značaja, potiču široku uključenost i aktivno sudjelovanje raznih dionika iz javnog i privatnog sektora, uključujući građane i krajnje korisnike, te ostvaruju rezultate istraživanja i inovacija koji bi mogli koristiti svim državama članicama;

(b)	poduzetne su i poticajne te imaju široku znanstvenu, tehnološku, društvenu, gospodarsku, ekološku ili političku relevantnost i učinak;

(c)	imaju jasne smjernice i ciljeve te su usmjerene, mjerljive i vremenski ograničene i imaju jasan proračunski okvir;

(d)	odabiru se na transparentan način i temelje na ambicioznim, ali realističnim ciljevima koji se temelje na izvrsnosti i učinku , te istraživačkim , razvojnim i inovacijskim aktivnostima;

(da)	imaju potrebno područje primjene, opseg i mobilizaciju sredstava te financijske poluge dodatnih javnih i privatnih sredstava potrebnih za ostvarenje rezultata misije;

(e)	potiču aktivnost među različitim disciplinama (uključujući društvene i humanističke znanosti) te obuhvaćaju aktivnosti iz širokog raspona razina tehničke spremnosti, među ostalim nižih razina tehnološke spremnosti;

(f)	otvorene su višestrukim pristupima i rješenjima u skladu s načelom „odozdo prema gore” , uzimajući u obzir koristi za ljude i društvo te njihove potrebe i prepoznajući važnost različitih doprinosa ostvarivanju tih misija;

(fa)	na transparentan način ostvaruju korist od sinergija s drugim programima Unije, kao i s nacionalnim i, prema potrebi, regionalnim inovacijskim ekosustavima.

4. Komisija prati i ocjenjuje svaku misiju u skladu s člancima 45. i 47. te Prilogom V. ovoj Uredbi, uključujući napredak u pogledu kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ciljeva, što obuhvaća provedbu, praćenje i postupno ukidanje misija. Procjena prvih misija uspostavljenih u okviru programa Obzor Europa odvija se najkasnije 2023. i prije donošenja bilo kakve odluke o osmišljavanju novih misija te nastavku, prekidu ili preusmjeravanju misija koje su u tijeku. Rezultati ove ocjene objavljuju se i uključuju, među ostalim, analizu njihovih postupaka odabira i njihova upravljanja, proračuna, usmjerenosti i dotadašnje uspješnosti.

Članak 7.a

Europsko vijeće za inovacije

1. Komisija osniva Europsko vijeće za inovacije (EIC) kao jedinstvenu kontaktnu točku sa središnjim upravljanjem za provedbu aktivnosti u okviru stupa III. „Inovativna Europa” koje se odnose na EIC. Europsko vijeće za inovacije uglavnom se usredotočuje na revolucionarne i disruptivne inovacije te posebno inovacije koje stvaraju nova tržišta, te podupire sve vrste inovacija, uključujući postupne inovacije. EIC djeluje u skladu sa sljedećim načelima: jasnom dodanom vrijednošću EU-a, autonomijom, sposobnošću preuzimanja rizika, učinkovitošću, djelotvornošću, transparentnošću i odgovornošću.

2. EIC će biti otvoren za sve vrste inovatora, od pojedinaca do sveučilišta, istraživačkih organizacija i poduzeća (za MSP-ove, uključujući novoosnovana poduzeća i, u iznimnim slučajevima, mala srednje kapitalizirana poduzeća) te od pojedinačnih korisnika do multidisciplinarnih konzorcija. Najmanje 70 % proračuna EIC-a namijenjeno je MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća.

3. Odbor EIC-a i oblik uprave EIC-a utvrđeni su u Odluci (EU)… [Poseban program] i njezinim prilozima.

Članak 8.

Europska partnerstva

1. Dijelovi Obzora Europa mogu se provoditi kroz europska partnerstva. Unija može sudjelovati u europskom partnerstvu u jednom od sljedećih oblika:

(a)

sudjelovanje u partnerstvima uspostavljenima na temelju memorandumâ o razumijevanju i/ili ugovornih aranžmana između Komisije i partnera iz članka 2. stavka 3. u kojima se određuju ciljevi partnerstva, povezane obveze svih uključenih strana za financijske doprinose partnera i/ili doprinose u naravi, ključni pokazatelji uspješnosti i učinka, željeni rezultati i modaliteti izvješćivanja . Oni uključuju utvrđivanje dopunskih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje provode partneri te koje se provode u okviru Programa (europska partnerstva za zajedničke programe);

(b)

sudjelovanje i financijski doprinos u programu za istraživačke i inovacijske aktivnosti, uz utvrđivanje ciljeva, ključnih pokazatelja uspješnosti i učinka te ishoda koje treba ostvariti, na temelju obveza partnerâ u vezi s financijskim doprinosom i/ili doprinosom u naravi te na integraciji relevantnih aktivnosti primjenom mjere Programa za sufinanciranje (sufinancirano europsko partnerstvo);

(c)

sudjelovanje u istraživačkim i inovacijskim programima te financijski doprinos takvim programima koje poduzima više država članica u skladu s člankom 185. UFEU-a ili tijela osnovana u skladu s člankom 187. UFEU-a, kao što su zajednička poduzeća, ili zajednice znanja i inovacija EIT-a u skladu s Uredbom o EIT-u (institucionalizirana europska partnerstva) . Takva partnerstva provode se samo ako se drugim dijelovima programa Obzor Europa, uključujući druge oblike europskih partnerstava, ne bi ostvarili ciljevi ili potrebni očekivani učinci te ako je to opravdano s obzirom na dugoročnu perspektivu i visok stupanj integracije. Partnerstva u skladu s člankom 185. UFEU-a ili na temelju članka 187. UFEU-a provode centralizirano upravljanje svim financijskim doprinosima, osim u propisno opravdanim slučajevima. U slučaju središnjeg financijskog upravljanja, doprinosi na razini projekta iz jedne države sudionice ostvarit će se na temelju traženog financiranja iz prijedloga subjekata iz te države sudionice, osim ako su se sve uključene države sudionice dogovorile drukčije.

Pravilima za takva partnerstva utvrđuju se, među ostalim, ciljevi, ključni pokazatelji uspješnosti i učinka te ishodi koje treba ostvariti, kao i povezane obveze za financijske doprinose partnera i/ili njihove doprinose u naravi.

2. Europska partnerstva:

(a)

uspostavljaju se u svrhu rješavanja europskih ili globalnih izazova samo u slučajevima u kojima se ciljevi Obzora Europa njima mogu ostvariti djelotvornije nego samostalnim djelovanjem Unije te u usporedbi s drugim oblicima potpore iz okvirnog programa. Ti dijelovi imaju odgovarajući udio proračuna Obzora Europa. Većina proračuna u stupu II. dodjeljuje se djelovanjima izvan europskih partnerstava;

(b)

pridržavaju se načela dodane vrijednosti Unije, transparentnosti, otvorenosti, učinka u Europi i za nju, snažnog učinka poluge u dovoljnom opsegu , dugoročnih obveza svih uključenih strana, fleksibilnosti u provedbi , usklađenosti, koordinacije i komplementarnosti s inicijativama Unije te lokalnim, regionalnim, nacionalnim i , ako je to relevantno, međunarodnim inicijativama ili drugim partnerstvima i misijama ;

(c)	slijede jasan pristup utemeljen na načelu životnog ciklusa, vremenski su ograničena i uključuju uvjete za postupno ukidanje financiranja Programa.

2.a. Europska partnerstva u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkama (a) i (b) ove Uredbe utvrđuju se u strateškim planovima za istraživanje i razvoj prije primjene u programima rada.

Odredbe i kriteriji za njihov odabir, provedbu, praćenje, evaluaciju i postupno ukidanje utvrđeni su u Prilogu III.

Članak 8.a

Preispitivanje misija i područja partnerstava

Komisija najkasnije 2023. provodi preispitivanje Priloga 5.a kao dijela općeg praćenja programa, što obuhvaća misije i institucionalizirana europska partnerstva na temelju članka 185. UFEU-a ili članka 187. UFEU-a, te predstavlja izvješće o glavnim nalazima Vijeću i Europskom parlamentu.

Članak 9.

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu Okvirnog programa za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 120 000 000 000 EUR u stalnim cijenama za posebni program naveden u članku 1. stavku 3. točki (a) i, uz to, iznos za posebni program naveden u članku 1. stavku 3. točki (b), kako je utvrđeno Uredbom o uspostavi Europskog fonda za obranu.

2. Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1. prve polovice rečenice iznosi:

(a)

27,42 % za stup I. „ Izvrsna i otvorena znanost” za razdoblje 2021.–2027., od čega

(1)	17,64 % za Europsko istraživačko vijeće;

(2)	7,23 % za aktivnosti Marie Skłodowska-Curie;

(3)	2,55 % za istraživačke infrastrukture;

(b)

55,48 % za stup II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” za razdoblje 2021. – 2027., od čega

(1)	8,16 % za klaster „Zdravlje”;

(2)	2,50 % za klaster „Uključivo i kreativno društvo”;

(2a)	2,00 % za klaster „Sigurna društva”;

(3)	15,94 % za klaster „Digitalizacija, industrija i svemir ”;

(4)	15,84 % za klaster „Klima, energija i mobilnost”;

(5)	9,00 % za klaster „Hrana, prirodni resursi i poljoprivreda ”;

(6)	2,04 % za nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC);

(c)

12,71 % za stup III. „Inovativna Europa” za razdoblje 2021.–2027., od čega:

(1)	8,71 % za Europsko vijeće za inovacije, uključujući do 0,53 % za europske inovacijske ekosustave;

(2)	4 % za Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT)

(d)

4,39 % za dio „Jačanje europskog istraživačkog prostora” , čije su komponente sljedeće:

(1)	4,00 % za „širenje izvrsnosti i proširivanje sudjelovanja diljem Unije” ;

(2)	0,39 % za „reformu i jačanje europskog sustava istraživanja i inovacija”.

3. Kao odgovor na nepredviđene situacije ili nove razvoje događaja i potreba Komisija može, u okviru godišnjeg proračunskog postupka, odstupiti od iznosa iz stavka 2. za najviše 10 %, uključujući dodjelu doprinosa iz pridruženih zemalja .

3c. 45 % proračuna klastera „Uključivo i kreativno društvo” podupire istraživanja kulturnih i kreativnih sektora, uključujući kulturnu baštinu Unije, što uključuje 300 milijuna EUR za uspostavu europskog oblaka kulturne baštine, kako je utvrđeno u Prilogu I. posebnom programu nakon procjene učinka koja će se predstaviti Europskom parlamentu.

3d. Najmanje 1 milijarda EUR namijenjena je kvantnim istraživanjima iz klastera „Digitalizacija, industrija i svemir” u okviru drugog stupa.

4. Iznosom iz stavka 1. za posebni program iz članka 1. stavka 3. točke (a) i za EIT mogu se pokrivati i troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti te troškovi potrebni za upravljanje Programom i njegovu provedbu, uključujući sve administrativne rashode, te evaluaciju ostvarivanja njegovih ciljeva. Administrativni troškovi povezani s neizravnim djelovanjima ne prelaze 5 % ukupnog iznosa sredstava u okviru Programa. Usto, mogu se pokriti troškovi povezani sa studijama, sastancima stručnjaka, aktivnostima informiranja i priopćavanja, ako su povezani s ciljevima Programa, te troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu u vezi s upravljanjem Programom.

5. Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

6. Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

7. Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za djelovanja koji proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.

▌

Članak 10.

Otvorena znanost

1. Programom se potiče otvorena znanost kao pristup znanstvenom procesu koji se temelji na suradničkom radu i širenja znanja, posebno u skladu sa sljedećim elementima:

—	otvoreni pristup znanstvenim publikacijama koje se temelje na istraživanjima financiranima u okviru Programa;

—	otvoreni pristup istraživačkim podacima , uključujući onima na kojima se temelje znanstvene publikacije .

Ti se elementi osiguravaju u skladu s člankom 35. stavkom 3. ove Uredbe. Otvoreni pristup istraživačkim podacima također je u skladu s načelom „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno”.

1a. Načelo reciprociteta u otvorenoj znanosti promiče se i potiče u svim sporazumima o udruživanju i suradnji s trećim zemljama, uključujući sporazume koje potpisuju tijela za financiranje kojima je povjereno neizravno upravljanje programom.

2. Odgovorno upravljanje istraživačkim podacima osigurava se u skladu s načelima FAIR – vidljivost, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost. Usto se posvećuje pozornost dugoročnom čuvanju podataka.

3. Promiču se i potiču druge prakse otvorene znanosti ▌ , među ostalim u korist MSP-ova .

Članak 11.

Komplementarno, kombinirano i kumulativno financiranje

1. Program Obzor Europa provodi se u sinergiji s drugim programima Unije za financiranje, uz nastojanje da se postigne što veće administrativno pojednostavljenje. Neiscrpni popis sinergija s drugim programima financiranja uvršten je u Prilog IV. Za sufinancirane aktivnosti u području razvoja, istraživanja i inovacija primjenjuje se jedinstveni skup pravila programa Obzor Europa.

2. Pečat izvrsnosti dodjeljuje se za sve dijelove Programa. Za djelovanja kojima je dodijeljen certifikat „pečat izvrsnosti”, ili koja ispunjavaju sljedeće kumulativne i usporedive uvjete:

(a)	djelovanja procijenjena u pozivu na podnošenje ponuda u okviru Programa;

(b)	djelovanja koja ispunjavaju minimalne zahtjeve kvalitete iz tog poziva na podnošenje ponuda;

(c)	djelovanja koja se ne mogu financirati u okviru tog poziva na podnošenje ponuda zbog proračunskih ograničenja,

može se odobriti doprinos iz nacionalnih ili regionalnih fondova, uključujući doprinose iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda plus ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s člankom [67.] stavkom 5. Uredbe (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom [8.] Uredbe (EU) XX [Uredba o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike], bez zahtjeva za dodatnu prijavu i evaluaciju i uz uvjet da su takva djelovanja dosljedna ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila fonda koji pruža potporu , uz iznimku pravila o državnoj potpori .

2a. U skladu s člankom 21. Uredbe (EU) XX [… Uredba o zajedničkim odredbama], upravljačko tijelo može na dobrovoljnoj osnovi zatražiti prijenos dijela svojih financijskih sredstava u program Obzor Europa. Prenesena sredstva primjenjuju se u skladu s pravilima programa Obzor Europa. Osim toga, Komisija jamči da su takva prenesena sredstva u cijelosti namijenjena za programe i/ili projekte koji će se, ako je primjenjivo, provesti u državi članici ili regiji iz koje dolaze.

2b. Komisija, uz prethodno odobrenje podnositelja prijedloga, uključuje dodijeljena sredstva iz ovoga članka u informacijski sustav za odabrane projekte kako bi se omogućila brza razmjena informacija i kako bi tijela za financiranje mogla pružiti financiranje za odabrane aktivnosti.

Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru bilo kojeg drugog programa Unije mogu se dobiti doprinosi i iz Programa, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove.

Članak 12.

Treće zemlje pridružene Programu

1. Program je otvoren za pridruživanje sljedećih trećih zemalja:

(a)	članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)

zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)

zemalja na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d)

trećih zemalja i teritorija koji ispunjavaju sve sljedeće kriterije:

i.	imaju dobre kapacitete u području znanosti, tehnologije i inovacija;

ii.	predane su otvorenom tržišnom gospodarstvu utemeljenom na pravilima, uključujući pošteno i pravedno postupanje s pravima intelektualnog vlasništva, poštovanje ljudskih prava, što podupiru demokratske institucije;

iii.	aktivno promiču politike kojima se poboljšava gospodarska i društvena dobrobit građana.

Potpuno ili djelomično pridruživanje Programu svake treće zemlje iz točke (d) temelji se na procjeni koristi za Uniju. Ono se posebno provodi u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem programu Unije, ako se tim sporazumom:

—	jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

—	prenosi pravo na koordinaciju djelovanja u okviru Programa uz uvjet da ono koristi Uniji i da je zajamčena zaštita financijskih interesa Unije;

—	utvrđuju uvjeti sudjelovanja u Programu , uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim (pot) programima i administrativnih troškova tih (pot) programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe;

—	trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Programu;

—	jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

2. Opsegom pridruživanja svake treće zemlje Programu u obzir se uzima poticanje gospodarskog rasta u Uniji iskorištavanjem inovacija i izbjegava se odljev mozgova iz Unije. U skladu s tim, uz iznimku članica EGP-a, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, dijelovi Programa kojima se koristi samo jedan korisnik mogu se isključiti iz sporazuma o pridruživanju za određenu zemlju , posebno oni koji su namijenjeni privatnim subjektima .

3. Sporazum o pridruživanju sadržava i ostvaruje , prema potrebi, odredbe o recipročnom sudjelovanju pravnih subjekata s poslovnim nastanom u Uniji u jednakovrijednim programima pridruženih zemalja u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu.

4. Uvjetima sporazuma o pridruživanju kojima se određuju razine financijskog doprinosa osigurava se da se svake dvije godine automatski ispravljaju sve znatne neravnoteže u odnosu na iznos koji subjekti s poslovnim nastanom u pridruženoj zemlji prime sudjelovanjem u Programu, uzimajući u obzir troškove upravljanja, izvršenja i rada Programa.

4a. Doprinosi svih pridruženih zemalja uvrštavaju se u odgovarajuće dijelove Programa pod uvjetom da se poštuje raspodjela proračuna kako je navedeno u članku 9. stavku 2. Komisija tijekom godišnjeg proračunskog postupka Vijeće i Parlament izvješćuje o ukupnom proračunu svakog dijela Programa navodeći pojedinačne doprinose i financijske bilance svake od pridruženih zemalja.

GLAVA II.

PRAVILA ZA SUDJELOVANJE I ŠIRENJE REZULTATA

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 13.

Tijela za financiranje i izravna djelovanja JRC-a

1. Tijela za financiranje mogu odstupiti od pravila utvrđenih u ovoj glavi , osim od članaka 14., 15. i 16., u propisno opravdanim slučajevima i samo ako je to predviđeno temeljnim aktom o osnivanju tijela za financiranje ili o povjeravanju zadaća izvršenja proračuna takvom tijelu ili, za tijela za financiranje iz članka 62. stavka 1. točke (c) podtočaka ii., iii. ili v. Financijske uredbe, ako je to predviđeno sporazumom o doprinosima ili to zahtijevaju njihove posebne operativne potrebe ili priroda djelovanja.

2. Pravila utvrđena u ovoj glavi ne primjenjuju se na izravna djelovanja JRC-a.

Članak 14.

Djelovanja koja ispunjavaju uvjete za financiranje i etička načela

1. Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ▌ovog članka, samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u članku 3. ispunjavaju uvjete za financiranje.

Sljedeća se područja istraživanja ne financiraju:

(a)	aktivnosti čiji je cilj kloniranje ljudi u reproduktivne svrhe;

(b)	aktivnosti usmjerene na promjenu genetskog nasljeđa ljudi, a zbog kojih bi takve promjene mogle postati nasljedne (26);

(c)	aktivnosti namijenjene stvaranju ljudskih embrija isključivo u svrhu istraživanja ili u svrhu dobivanja matičnih stanica, uključujući prijenosom jezgre iz somatskih stanica.

2. Može se financirati istraživanje ljudskih matičnih stanica odraslih osoba i embrija ovisno o sadržaju znanstvenog prijedloga i zakonodavnog okvira uključenih država članica. Ne odobrava se financiranje , niti u EU-u niti izvan njega, istraživačkih aktivnosti koje su zabranjene u svim državama članicama. Aktivnost se ne financira u državi članici u kojoj je ta aktivnost zabranjena.

▌

Članak 15.

Etička načela (27)

1. Aktivnosti koje se provode u okviru Programa moraju biti u skladu s etičkim načelima i relevantnim nacionalnim, Unijinim i međunarodnim pravom, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima te Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezine dopunske protokole.

Posebnu pažnju mora se obratiti na načelo proporcionalnosti, pravo na privatnost, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na poštovanje tjelesnog i duhovnog integriteta, pravo na nediskriminaciju i potrebu za osiguranjem zaštite okoliša i visoke razine zaštite ljudskog zdravlja.

2. Subjekti koji sudjeluju u djelovanjima osiguravaju:

(a)	etičku samoprocjenu kojom se utvrđuju i detaljno procjenjuju sva predvidljiva etička pitanja povezana s ciljem, provedbom i mogućim učinkom aktivnosti koje se financiraju, uključujući potvrdu usklađenosti tih aktivnosti sa stavkom 1. te opis načina na koji će se ona osigurati;

(b)	potvrdu da će aktivnosti biti u skladu s Europskim kodeksom ponašanja za istraživački integritet, koji je objavila Udruga svih europskih akademija, i da se neće provoditi nijedna aktivnost isključena iz financiranja;

(c)	za aktivnosti koje se provode izvan Unije potvrdu da bi iste aktivnosti bile dopuštene u državi članici; i

(d)

za aktivnosti u kojima se upotrebljavaju matične stanice iz ljudskih embrija, prema potrebi, pojedinosti povezane s mjerama izdavanja licencija i kontrole koje poduzimaju nadležna tijela predmetnih država članica, kao i pojedinosti etičkih odobrenja koja će se izdati prije početka predmetnih aktivnosti.

3. Prijedlozi se sustavno pregledavaju radi utvrđivanja onih djelovanja koja izazivaju složena ili ozbiljna etička pitanja i podnose se na etičku procjenu. Tu etičku procjenu provodi Komisija, osim ako se procjena delegira tijelu za financiranje. Za aktivnosti koje uključuju upotrebu ljudskih embrija ili matičnih stanica iz ljudskih embrija etička je procjena obvezna. Etički pregledi i procjene provode se uz potporu stručnjaka za etička pitanja. Komisija i tijela za financiranje osiguravaju transparentnost etičkih postupaka ne dovodeći u pitanje povjerljivost sadržaja postupka .

4. Subjekti koji sudjeluju u djelovanju moraju prije početka relevantne aktivnosti dobiti sva odobrenja ili druge obvezne dokumente od relevantnih nacionalnih i/ili lokalnih etičkih odbora ili drugih tijela, kao što su nadležna tijela za zaštitu podataka. Ti se dokumenti čuvaju u evidenciji i na zahtjev dostavljaju Komisiji ili tijelu za financiranje.

5. Prema potrebi etičke provjere provodi Komisija ili tijelo za financiranje. U slučaju složenih ili ozbiljnih etičkih pitanja provjere provodi Komisija, osim ako se provjera delegira tijelu za financiranje.

Etičke provjere provode se uz potporu stručnjaka za etička pitanja.

6. Aktivnosti koje ne ispunjavaju etičke zahtjeve iz stavaka 1. do 4. i stoga nisu etički prihvatljive odbijaju se ili raskidaju nakon utvrđivanja etičke neprihvatljivosti .

Članak 16.

Sigurnost

1. Djelovanja koja se provode u okviru Programa moraju biti u skladu s primjenjivim sigurnosnim propisima, posebno propisima u pogledu zaštite klasificiranih podataka od neovlaštenog otkrivanja, uključujući usklađenost s mjerodavnim nacionalnim pravom i pravom Unije. U slučaju istraživanja koje se provodi izvan Unije u kojem se upotrebljavaju i/ili stvaraju klasificirani podaci, uz usklađenost s tim zahtjevima mora se sklopiti sporazum o sigurnosti između Unije i treće zemlje u kojoj se istraživanje provodi.

2. Prema potrebi prijedlozi uključuju samoprocjenu sigurnosti kojom se utvrđuju sva sigurnosna pitanja i detaljno razmatraju načini za rješavanje tih pitanja kako bi se ispunili zahtjevi mjerodavnog nacionalnog prava i prava Unije.

3. Prema potrebi Komisija ili tijelo za financiranje provodi sigurnosnu provjeru prijedloga koji otvaraju pitanja sigurnosti.

4. Prema potrebi djelovanja su u skladu s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i njezinim provedbenim pravilima.

5. Subjekti koji sudjeluju u djelovanju osiguravaju zaštitu klasificiranih podataka od neovlaštenog otkrivanja klasificiranih podataka koji su upotrijebljeni/stvoreni tim djelovanjem. Prije početka predmetnih aktivnosti dostavljaju dokaz o sigurnosnoj provjeri osobe i/ili objekta od relevantnog nacionalnog sigurnosnog tijela.

6. Ako vanjski stručnjaci moraju raditi s klasificiranim podacima, zahtijeva se da ti stručnjaci prođu odgovarajuću sigurnosnu provjeru prije imenovanja.

7. Prema potrebi Komisija ili tijelo za financiranje može provoditi sigurnosne provjere.

▌Aktivnosti koje nisu u skladu s pravilima sigurnosti iz ovog članka mogu se odbiti ili raskinuti u bilo kojem trenutku.

POGLAVLJE II.

Bespovratna sredstva

Članak 17.

Bespovratna sredstva

Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe, osim ako je drukčije navedeno u ovom poglavlju.

Članak 18.

Subjekti koji ispunjavaju uvjete za sudjelovanje

1. Svaki pravni subjekt, bez obzira na mjesto poslovnog nastana, uključujući pravne subjekte iz nepridruženih trećih zemalja, ili međunarodna organizacija može sudjelovati u djelovanjima obuhvaćenima Programom uz uvjet da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovoj Uredbi kao i svi uvjeti utvrđeni u relevantnom programu rada ili pozivu.

2. Subjekti su dio konzorcija koji uključuje najmanje tri neovisna pravna subjekta s poslovnim nastanom u različitim državama članicama ili pridruženoj zemlji i od kojih najmanje jedan ima poslovni nastan u državi članici, osim ako je:

(a)	drukčije predviđeno programom rada, ako je to propisno opravdano;

3. Pionirska istraživačka djelovanja Europskog istraživačkog vijeća (ERC), djelovanja Europskog vijeća za inovacije (EIC), djelovanja za osposobljavanje i mobilnost ili djelovanja sufinanciranja programa može provoditi jedan pravni subjekt ili više njih, od kojih jedan mora imati poslovni nastan u državi članici na temelju sporazuma sklopljenog u skladu s člankom 12 .

4. Djelovanja koordinacije i potpore može provoditi jedan pravni subjekt ili više njih, s poslovnim nastanom u državi članici, pridruženoj zemlji ili u drugoj trećoj zemlji.

5. Za djelovanja koja se odnose na stratešku imovinu, interese, autonomiju ili sigurnost Unije, u programu rada može se predvidjeti da je sudjelovanje ograničeno samo na pravne subjekte koji imaju poslovni nastan u državama članicama, ili samo na pravne subjekte s poslovnim nastanom u određenim pridruženim ili ostalim trećim zemljama uz pravne subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama.

6. Ako je to prikladno i propisno opravdano, programom rada mogu se predvidjeti kriteriji prihvatljivosti uz one navedene u stavcima 2., 3., 4., i 5. u skladu s posebnim zahtjevima politike ili karakterom i ciljevima djelovanja, uključujući broj pravnih subjekata, vrstu pravnog subjekta i mjesto poslovnog nastana.

7. Za djelovanja koja imaju korist od iznosa iz članka 11. sudjelovanje je ograničeno samo na jedan pravni subjekt s poslovnim nastanom u nadležnosti upravljačkog tijela koje delegira ovlasti, osim ako je drukčije dogovoreno s upravljačkim tijelom i predviđeno u programu rada.

8. Ako je to navedeno u programu rada, u djelovanjima može sudjelovati JRC .

9. Za JRC , međunarodne europske istraživačke organizacije i pravne subjekte osnovane na temelju prava Unije smatra se da imaju poslovni nastan u državi članici različitoj od one u kojoj imaju poslovni nastan ostali pravni subjekti koji sudjeluju u djelovanju.

10. Za pionirska istraživačka djelovanja Europskog istraživačkog vijeća (ERC) i djelovanja za osposobljavanje i mobilnost te kada je to predviđeno u programu rada , za međunarodne organizacije sa sjedištem u državi članici ili pridruženoj zemlji smatra se da imaju poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji.

U pogledu ostalih dijelova Programa za međunarodne organizacije koje nisu međunarodne europske istraživačke organizacije smatra se da imaju poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji.

Članak 19.

Subjekti koji ispunjavaju uvjete za financiranje

1. Subjekti ispunjavaju uvjete za financiranje ako imaju poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji kako je navedeno u članku 12. stavku 1 .

Za djelovanja koja imaju korist od iznosa iz članka 11. stavka 3. samo subjekti s poslovnim nastanom u nadležnosti upravljačkog tijela koje delegira ovlasti ispunjavaju uvjete za financiranje iz tih iznosa.

1b. Zemlje s niskim do srednjim dohotkom te iznimno druge treće zemlje koje nisu pridružene zemlje mogle bi ispunjavati uvjete za financiranje ako:

(a)	je predmetna treća zemlja navedena u programu rada; i

(b)	Komisija ili tijelo za financiranje smatra da je njihovo sudjelovanje nužno za provedbu djelovanja;

2. Subjekti s poslovnim nastanom u drugoj trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja trebali bi ▌ snositi trošak svojeg sudjelovanja. Sporazumi o istraživanju i razvoju tih nepridruženih trećih zemalja i Unije mogu se sklapati kad god se to smatra korisnim te se može uspostaviti mehanizam sufinanciranja sličan onima koji su dogovoreni u sklopu programa Obzor 2020. Te zemlje trebale bi pravnim subjektima Unije zajamčiti recipročan pristup programima financiranja istraživanja, razvoja i inovacija tih zemalja, kao i reciprocitet u pogledu otvorenog pristupa znanstvenim rezultatima i podacima te poštenim i pravednim uvjetima u pogledu prava intelektualnog vlasništva.

▌

3. Povezani subjekti ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru djelovanja ako imaju poslovni nastan u nekoj državi članici ili pridruženoj zemlji ▌.

3a. Komisija podnosi izvješće Parlamentu i Vijeću u kojemu za svaku nepridruženu treću zemlju navodi iznos financijskih doprinosa Unije osiguran subjektima koji su u njima sudjelovali i iznos financijskih doprinosa koji su te zemlje osigurale subjektima Unije koji su sudjelovali u njihovim aktivnostima.

Članak 20.

Pozivi na podnošenje prijedloga

1. ▌ Sadržaj pozivâ na podnošenje prijedloga za sva djelovanja uključen je u program rada.

▌

3. Ako je to potrebno za postizanje njihovih ciljeva, pozivi u iznimnim slučajevima mogu biti ograničeni na razvoj dodatnih aktivnosti ili na dodavanje dodatnih partnera postojećim djelovanjima. Osim toga, programom rada može se predvidjeti mogućnost da se pravni subjekti iz država članica koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija pridruže već izabranim suradničkim djelovanjima u području istraživanja i inovacija, podložno sporazumu odgovarajućih konzorcija i pod uvjetom da pravni subjekti iz takvih država članica već ne sudjeluju u njima.

4. Poziv na podnošenje prijedloga ne zahtijeva se za djelovanja koordinacije i potpore ili djelovanja sufinanciranja programa koja:

(a)	provodi JRC ili pravni subjekti navedeni u programu rada i

(b)	nisu obuhvaćena područjem primjene poziva na podnošenje prijedloga , u skladu s člankom 195. točkom (e) Financijske uredbe .

5. U programu rada bit će navedeno u okviru kojih se poziva dodjeljuju pečati izvrsnosti. Uz prethodno odobrenje podnositelja prijedloga informacije o primjeni i evaluaciji mogu se razmjenjivati sa zainteresiranim tijelima za financiranje, podložno sklapanju sporazuma o povjerljivosti.

Članak 21.

Zajednički pozivi

Komisija ili tijelo za financiranje može objaviti zajednički poziv na podnošenje prijedloga:

(a)	s trećim zemljama, uključujući njihove znanstvene i tehnološke organizacije ili agencije;

(b)	s međunarodnim organizacijama;

(c)	s neprofitnim pravnim subjektima.

U slučaju zajedničkog poziva na podnošenje prijedloga podnositelji prijedloga moraju ispunjavati zahtjeve iz članka 18. ove Uredbe te se utvrđuju zajednički postupci odabira i evaluacije prijedlogâ. U te postupke uključena je uravnotežena skupina stručnjaka koje imenuje svaka strana.

Članak 22.

Predkomercijalna nabava i javna nabava inovativnih rješenja

1. Djelovanja mogu uključivati ili za primarni cilj imati predkomercijalnu javnu nabavu ili javnu nabavu inovativnih rješenja koju provode korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji kako je definirano direktivama 2014/24/EU (28), 2014/25/EU (29) i 2009/81/EZ (30).

2. U postupcima nabave:

(a)	poštuju se načela transparentnosti, nediskriminacije, jednakog postupanja, dobrog financijskog upravljanja i proporcionalnosti te pravila o tržišnom natjecanju;

(b)

za predkomercijalnu nabavu , prema potrebi i ne dovodeći u pitanje načela navedena u točki (a), može se upotrijebiti pojednostavljeni i/ili ubrzani postupak i mogu se predvidjeti posebni uvjeti kao što je ograničavanje mjesta izvođenja naručenih aktivnosti na državno područje država članica i pridruženih zemalja;

(c)	može se odobriti sklapanje više ugovora u okviru istog postupka (više dobavljača); i

(d)	predviđa se sklapanje ugovora s ponuđačem (ponuđačima) koji nudi (nude) najbolju vrijednost za novac, pri čemu se osigurava da ne postoji sukob interesa.

3. Ugovorni izvođač koji ostvari rezultate u predkomercijalnoj nabavi vlasnik je barem pripadajućih prava intelektualnog vlasništva. Javni naručitelji uživaju barem pravo na besplatan pristup rezultatima za vlastitu upotrebu i pravo dodjele, ili pravo zahtijevati od sudjelujućih ugovornih izvođača da dodijele, neisključive licencije trećim stranama za iskorištavanje rezultata za javnog naručitelja u njegovo ime pod poštenim i razumnim uvjetima i bez prava na davanje podlicencija. Ako ugovorni izvođač ne uspije komercijalno iskoristiti rezultate nakon pretkomercijalne javne nabave u roku koji je utvrđen ugovorom, javni naručitelj , nakon što ga ugovorni izvođač obavijesti o razlozima neiskorištavanja, može od ugovornog izvođača zahtijevati prijenos vlasništva nad rezultatima na javnog naručitelja.

▌

Članak 24.

Financijska sposobnost podnositelja prijedloga

1. Osim odstupanjâ iz članka 198. stavka 5. Financijske uredbe financijska sposobnost provjerava se samo za koordinatora i samo ako je iznos financijskih sredstava Unije zatraženih za djelovanje jednak ili veći od 500 000 EUR.

2. Međutim, ako postoje opravdani razlozi za sumnju u financijsku sposobnost ili ako postoji veći rizik zbog sudjelovanja u nekoliko tekućih djelovanja financiranih iz programa Unije za istraživanje i inovacije, Komisija ili tijelo za financiranje provjerava i financijsku sposobnost drugih podnositelja prijedloga ili koordinatora ispod praga iz stavka 1.

3. Ako financijsku sposobnost strukturno jamči drugi pravni subjekt, provjerava se financijska sposobnost potonjeg.

4. U slučaju slabe financijske sposobnosti Komisija ili tijelo za financiranje može kao uvjet za sudjelovanje podnositelja prijedloga odrediti dostavljanje izjave povezanog subjekta o solidarnoj i pojedinačnoj odgovornosti.

5. Doprinos mehanizmu uzajamnog osiguranja iz članka 33. smatra se dostatnim jamstvom u skladu s člankom 152. Financijske uredbe. Od korisnika se ne mogu prihvatiti niti im se mogu nametnuti dodatna jamstva ili osiguranje.

Članak 25.

Kriteriji za dodjelu sredstava i odabir

1. Prijedlozi se evaluiraju na temelju sljedećih kriterija za dodjelu sredstava:

(a)	izvrsnosti;

(b)

učinka;

(c)	kvalitete i učinkovitosti provedbe.

2. Na prijedloge za pionirska istraživačka djelovanja ERC-a primjenjuje se samo kriterij iz stavka 1. točke (a).

3. Programom rada utvrđuju se daljnje pojedinosti primjene kriterija za dodjelu sredstava utvrđenih u stavku 1., uključujući pondere, pragove i, po potrebi, pravila za postupanje s prijedlozima ex aequo, uzimajući u obzir ciljeve poziva na podnošenje prijedloga . Uvjeti za postupanje s prijedlozima ex aequo mogu obuhvaćati, ali nisu ograničeni na, sljedeće kriterije: MSP-ove, rod i geografsku raznolikost.

3a. Komisija i druga tijela za financiranje uzimaju u obzir mogućnost postupka podnošenja zahtjeva u dvije faze te se, po potrebi, anonimni prijedlozi mogu evaluirati tijekom prve faze evaluacije na temelju jednog ili više kriterija za dodjelu iz stavka 1.

Članak 26.

Evaluacija

1. Prijedloge evaluira odbor za evaluaciju, koji je sastavljen od neovisnih vanjskih stručnjaka.

Za aktivnosti EIC-a, misije i u propisno opravdanim slučajevima kako je utvrđeno u programu rada koji je donijela Komisija, odbor za evaluaciju može biti sastavljen djelomično ili, u slučaju djelovanja za koordinaciju i potporu, djelomično ili potpuno od predstavnika institucija ili tijela Unije kako je navedeno u članku 150. Financijske uredbe.

▌

Rad odbora za evaluaciju mogu pratiti neovisni promatrači.

2. Ako je to primjenjivo, odbor za evaluaciju rangira prijedloge koji su prošli primjenjive pragove s obzirom na:

(a)	rezultate evaluacije;

(b)	njihov doprinos ostvarenju posebnih ciljeva politike, uključujući stvaranje usklađenog portfelja projekata , osobito za aktivnosti u okviru EIC-ova Tragača, misije i u drugim propisno opravdanim slučajevima kako je detaljno navedeno u programu rada koji je donijela Komisija .

Za aktivnosti u okviru EIC-a, misija i u drugim propisno opravdanim slučajevima kako je detaljno navedeno u programu rada koji je donijela Komisija , odbor za evaluaciju može također predložiti bilo kakve ▌ prilagodbe prijedloga u mjeri u kojoj je to potrebno za usklađenost pristupa portfelju . Te su prilagodbe u skladu s uvjetima za sudjelovanje te su usklađene s načelom jednakog postupanja. O takvim slučajevima obavješćuje se programski odbor.

2a. Postupak evaluacije osmišljava se kako bi se izbjegao sukob interesa i pristranost. Jamči se transparentnost kriterija evaluacije i metode ocjenjivanja prijedloga.

3. U skladu s člankom 200. stavkom 7. Financijske uredbe, podnositelji prijedloga primaju povratne informacije u svim fazama evaluacije, i, ako je to primjenjivo, razloge za odbijanje.

4. Pravni subjekti s poslovnim nastanom u državama članicama koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija koji su uspješno sudjelovali u komponenti „Širenje sudjelovanja i razmjena izvrsnosti” na zahtjev primaju evidenciju o tom sudjelovanju koja se može priložiti prijedlozima za dijelove Programa koji koordiniraju i koji uključuju suradnju.

Članak 27.

Postupak preispitivanja evaluacije , upiti i pritužbe

1. Podnositelj prijedloga može zahtijevati preispitivanje evaluacije ako smatra da primjenjiv postupak evaluacije nije ispravno primijenjen na njegov prijedlog (31).

2. Preispitivanje evaluacije primjenjuje se samo na proceduralne aspekte evaluacije, a ne na evaluaciju osnovanosti prijedloga.

2a. Zahtjev za preispitivanje odnosi se na određeni prijedlog i podnosi se u roku od 30 dana od priopćavanja rezultata evaluacije.

Odbor za preispitivanje evaluacije pruža mišljenje o postupovnim aspektima te uključuje službenike Komisije ili relevantnog tijela za financiranje, od kojih jedan predsjeda tim odborom, koji nisu bili uključeni u evaluaciju prijedloga. Odbor može preporučiti jedno od sljedećeg:

(a)	ponovnu evaluaciju prijedloga, ponajprije od strane evaluatora koji nisu sudjelovali u prethodnoj evaluaciji;

(b	potvrdu početne evaluacije.

▌

3. Preispitivanje evaluacije ne smije odužiti postupak odabira za prijedloge koji nisu predmet preispitivanja.

3a. Komisija jamči postojanje postupka kojim sudionici mogu izravno podnositi upite i pritužbe o svojem sudjelovanju u programu Obzor Europa. Informacije o načinu prijave upita ili pritužbi moraju biti lako dostupne na internetu.

Članak 28.

Vrijeme do dodjele bespovratnih sredstava

1. Odstupajući od članka 194. stavka 2. prvog podstavka Financijske uredbe primjenjuju se sljedeća razdoblja:

(a)	za obavješćivanje svih podnositelja prijedloga o ishodu evaluacije njihova prijedloga, najviše pet mjeseci od završnog datuma za podnošenje cjelovitih prijedloga;

(b)	za potpisivanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava s podnositeljima prijedloga, najviše osam mjeseci od završnog datuma za podnošenje cjelovitih prijedloga.

▌

2. U programu rada ▌ mogu se utvrditi kraća razdoblja.

3. Uz iznimke navedene u članku 194. stavku 2. drugom podstavku Financijske uredbe, rokovi iz stavka 1. mogu se produljiti i za djelovanja ERC-a, za misije i kada su djelovanja podvrgnuta etičkoj ili sigurnosnoj procjeni.

Članak 29.

Provedba sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava

1. Ako korisnik ne ispuni obveze u pogledu tehničke provedbe djelovanja, drugi korisnici moraju ispuniti te obveze bez dodatnih sredstava Unije, osim ako su izričito oslobođeni te obveze. Financijska odgovornost svakog korisnika ograničena je na njegov dug podložno odredbama koje se odnose na mehanizam uzajamnog osiguranja.

2. Sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava mogu se odrediti ključne etape i povezani obroci predfinanciranja. Ako se ključne etape ne ostvare, djelovanje se može suspendirati, izmijeniti ili , ako je to propisno opravdano, raskinuti.

3. Djelovanje se može raskinuti i ako očekivani rezultati prestanu biti relevantni za Uniju zbog znanstvenih ili tehnoloških razloga te, u slučaju akceleratora EIC-a također zbog gospodarskih razloga , ili u slučaju EIC-a i misija zbog njihove relevantnosti kao dijela portfelja djelovanja . Komisija u skladu s člankom 133. Financijske uredbe provodi postupak s koordinatorom djelovanja i, ako je potrebno, s vanjskim stručnjacima prije nego što odluči raskinuti djelovanje.

Članak 29.a

Model sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava

1. Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama i u skladu s ovom Uredbom sastavlja model sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava između Komisije ili relevantnog tijela za financiranje i korisnika. Ako je potrebna značajna izmjena modela sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, između ostalog radi dodatnog pojednostavljenja za korisnike, Komisija ga mijenja prema potrebi u bliskoj suradnji s državama članicama.

2. Sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuju se prava i obveze korisnika te ili Komisije ili relevantnog tijela za financiranje, u skladu s ovom Uredbom. Njime se također utvrđuju prava i obveze pravnih subjekata koji postanu korisnici tijekom provedbe mjere, kao i uloga i zadaće koordinatora konzorcija.

Članak 30.

Stope financiranja

1. Jedinstvena stopa financiranja po djelovanju primjenjuje se za sve aktivnosti koje financira. Najviša stopa po djelovanju utvrđuje se u programu rada.

2. Programom se može nadoknaditi do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja, osim za:

(a)	djelovanja u području inovacija: najviše 70 % ukupnih prihvatljivih troškova, osim za neprofitne pravne subjekte, kojima se Programom može nadoknaditi do najviše 100 % ukupnih prihvatljivih troškova;

(b)	za djelovanja sufinanciranja programa; najmanje 30 % ukupnih prihvatljivih troškova, a u utvrđenim i opravdanim slučajevima do 70 %.

3. Stope sufinanciranja utvrđene u ovom članku primjenjuju se i na djelovanja za koja je utvrđena paušalna stopa, financiranje na temelju jediničnih troškova ili jednokratni iznos za cijelo djelovanje ili dio djelovanja.

Članak 31.

Neizravni troškovi

1. Neizravni prihvatljivi troškovi određuju se primjenom paušalnog iznosa od 25 % ukupnih izravnih prihvatljivih troškova, isključujući izravne prihvatljive troškove za podugovaranje, financijsku potporu trećim stranama i sve jedinične troškove ili paušalne stope koji uključuju neizravne troškove.

Ako je to primjereno, neizravni troškovi uključeni u jedinične troškove ili jednokratne iznose izračunavaju se primjenom paušalne stope iz stavka 1., osim za jedinične troškove interno fakturirane robe i usluga, koji se izračunavaju na osnovi stvarnih troškova u skladu s uobičajenom praksom troškovnog računovodstva korisnika.

2. Međutim, ako je tako predviđeno u programu rada, neizravni troškovi mogu se prijaviti u obliku jednokratnog iznosa ili jediničnih troškova.

Članak 32.

Prihvatljivi troškovi

1. Uz kriterije navedene u članku 186. Financijske uredbe, za korisnike čije se naknade temelje na projektu troškovi osoblja prihvatljivi su do iznosa naknade koja bi se toj osobi isplatila za rad na sličnim projektima u području istraživanja i inovacija koji se financiraju iz nacionalnih programa, uključujući davanja za socijalno osiguranje i druge troškove uključene u naknade za osoblje dodijeljeno djelovanju, koji proizlaze iz nacionalnog prava ili ugovora o radu .

Naknada na temelju projekta znači naknada koja je povezana sa sudjelovanjem osobe u projektima, dio je uobičajene prakse korisnika u pogledu isplate naknada i dosljedno se isplaćuje.

2. Odstupajući od članka 190. stavka 1. Financijske uredbe troškovi sredstava koja treće strane stavljaju na raspolaganje putem doprinosa u naravi prihvatljivi su do iznosa izravnih prihvatljivih troškova treće strane.

3. Odstupajući od članka 192. Financijske uredbe prihod ostvaren iskorištavanjem rezultata ne smatra se primanjem od djelovanja.

3a. Korisnici mogu koristiti svoje uobičajene računovodstvene prakse kako bi utvrdili i prijavili troškove nastale u vezi s djelovanjem u skladu sa svim uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, u skladu s ovom Uredbom i člankom 186. financijske uredbe.

4. Odstupajući od članka 203. stavka 4. Financijske uredbe, potvrda o financijskim izvještajima obvezna je u trenutku plaćanja preostalog iznosa ako su iznosi koji se potražuju kao stvarni troškovi i jedinični troškovi izračunani u skladu s uobičajenim praksama troškovnog računovodstva jednaki ili veći od 325 000 EUR.

Potvrde o financijskim izvještajima može sastaviti ovlašteni vanjski revizor ili ih, u slučaju javnih tijela, može izdati nadležni i neovisni javni službenik u skladu s člankom 203. stavkom 4. Financijske uredbe.

4a. Prema potrebi, za bespovratna sredstva za osposobljavanja i mobilnost MSCA-e, doprinos EU-a uzima u obzir sve dodatne troškove korisnika povezane s rodiljnim ili roditeljskim dopustom, bolovanjem, posebnim dopustom te promjenom organizacije primateljice ili obiteljskog statusa istraživača tijekom trajanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

4b. Troškovi povezani s otvorenim pristupom, uključujući planove upravljanja podacima, prihvatljivi su za povrat troškova kako je dodatno određeno u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.

Članak 33.

Mehanizam uzajamnog osiguranja

1. Uspostavlja se mehanizam uzajamnog osiguranja („Mehanizam”) koji zamjenjuje i nasljeđuje fond uspostavljen u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) br. 1290/2013. Mehanizam pokriva rizik povezan s iznosima koje korisnici duguju:

(a)	Komisiji na temelju Odluke br. 1982/2006/EZ,

(b)	Komisiji i tijelima Unije u okviru programa Obzor 2020.,

(c)	Komisiji i tijelima za financiranje u okviru Programa. Pokrivanje rizika u pogledu tijela za financiranje iz točke (c) prvog podstavka može se provesti sustavom neizravnog pokrića utvrđenog u primjenjivom sporazumu i uzimajući u obzir prirodu tijela za financiranje.

2. Mehanizmom upravlja Unija, koju predstavlja Komisija, koja djeluje kao izvršitelj. Komisija utvrđuje posebna pravila za poslovanje Mehanizma.

3. Korisnici daju doprinos od 5 % financijskih sredstava koje je Unija dodijelila za djelovanje. Na temelju redovitih transparentnih evaluacija Komisija može povećati doprinos do 8 % ili ga može smanjiti na manje od 5 %. Doprinos korisnika Mehanizmu kompenzira se iz prvog predfinanciranja i uplaćuje u Mehanizam u ime korisnika te ni u kojem slučaju ne premašuje iznos prvog predfinanciranja .

4. Doprinos korisnika vraća se u trenutku plaćanja preostalog iznosa.

5. Sav financijski povrat ostvaren u okviru Mehanizma pridodaje se Mehanizmu. Ako povrat nije dovoljan, Mehanizam neće intervenirati, a Komisija ili tijelo za financiranje izravno od korisnika ili trećih strana naplaćuje sve iznose koje duguju.

6. Vraćeni iznosi predstavljaju prihod dodijeljen Mehanizmu u smislu članka 21. stavka 5. Financijske uredbe. Nakon dodjele svih bespovratnih sredstava čiji je rizik izravno ili neizravno obuhvaćen Mehanizmom, Komisija osigurava povrat svih nepodmirenih iznosa te ih uvrštava u proračun Unije u skladu s odlukama zakonodavnog tijela.

7. Mehanizam se može proširiti na korisnike svih drugih programa Unije kojima se izravno upravlja. Komisija donosi načine za sudjelovanje korisnika drugih programa.

Članak 34.

Vlasništvo i zaštita

1. Korisnici su vlasnici rezultata koje stvaraju. Oni osiguravaju da se sva prava njihovih zaposlenika ili bilo koje druge strane u pogledu rezultata mogu ostvarivati na način usklađen s obvezama korisnika u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.

Dva korisnika ili više njih zajednički posjeduju rezultate u sljedećim slučajevima:

(a)	zajednički su ih proizveli; i

(b)

nije moguće:

i.	utvrditi točan doprinos svakog korisnika, ili

ii.	razdvojiti ih za potrebe traženja, dobivanja ili zadržavanja njihove zaštite.

Zajednički vlasnici u pisanom se obliku dogovaraju o dodjeli i uvjetima ostvarivanja zajedničkog vlasništva. Osim ako je drukčije dogovoreno u sporazumu o konzorciju ili u sporazumu o zajedničkom vlasništvu , svaki zajednički vlasnik može odobriti neisključive licencije trećim osobama za iskorištavanje rezultata u zajedničkom vlasništvu (bez prava na podlicenciranje) uz uvjet da su ostali zajednički vlasnici o tome unaprijed obaviješteni te da dobiju poštenu i razumnu naknadu. Zajednički vlasnici mogu se u pisanom obliku dogovoriti o primjeni nekog drugog rješenja umjesto zajedničkog vlasništva.

2. Korisnici koji su primili financijska sredstva Unije moraju na odgovarajući način zaštititi svoje rezultate ako je zaštita moguća i opravdana, uzimajući u obzir sve relevantne aspekte, uključujući mogućnosti za komercijalno iskorištavanje i sve druge legitimne interese . Pri donošenju odluke o zaštiti korisnici u obzir uzimaju i legitimne interese ostalih korisnika uključenih u djelovanje.

Članak 35.

Iskorištavanje i širenje rezultata

1. Svaki sudionik koji je primio financijska sredstva Unije ulaže sve svoje napore da iskoristi rezultate u svojem vlasništvu ili da ih da na iskorištavanje drugom pravnom subjektu. Korisnici mogu rezultate iskorištavati izravno ili neizravno, posebno putem prijenosa i licenciranja rezultata u skladu s člankom 36.

U programu rada mogu se predvidjeti dodatne obveze povezane s iskorištavanjem.

Ako unatoč nastojanjima korisnika da izravno ili neizravno iskoristi rezultate njegovi rezultati ne budu iskorišteni u roku određenom u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, korisnik upotrebljava odgovarajuću internetsku platformu utvrđenu u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava kako bi pronašao strane zainteresirane za iskorištavanje tih rezultata. Ako je to opravdano na temelju zahtjeva korisnika, od te se obveze može odstupiti.

2. Podložno svim ograničenjima u smislu zaštite intelektualnog vlasništva, sigurnosnih pravila ili legitimnih interesa korisnici šire svoje rezultate čim je to izvedivo u javno dostupnom formatu .

U programu rada mogu se predvidjeti dodatne obveze povezane sa širenjem rezultata, uz istodobnu zaštitu gospodarskih i znanstvenih interesa Unije.

3. Korisnici moraju osigurati da se otvoren pristup znanstvenim publikacijama primjenjuje u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava. Korisnici moraju posebno osigurati da oni ili autori zadržavaju dostatna prava intelektualnog vlasništva kako bi se ispoštovali zahtjevi u pogledu otvorenog pristupa.

Otvoreni pristup istraživačkim podacima opće je pravilo u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, osiguravajući mogućnost iznimki u skladu s načelom „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno” , uzimajući u obzir legitimne interese korisnika, uključujući komercijalno iskorištavanje i sva druga ograničenja kao što su pravila za zaštitu podataka, privatnost, povjerljivost, poslovne tajne i interesi Unije u pogledu konkurencije, sigurnosna pravila ili prava intelektualnog vlasništva.

U programu rada mogu se predvidjeti dodatni poticaji ili obveze u pogledu pridržavanja praksi otvorene znanosti.

4. Korisnici upravljaju svim istraživačkim podacima nastalima u okviru Obzora Europa i u skladu s načelima FAIR te uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava i uspostavljaju plan za upravljanje podacima.

U programu rada mogu se , kada je to opravdano, predvidjeti dodatne obveze uporabe europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC) za pohranu istraživačkih podataka i omogućivanje pristupa tim podacima.

5. Korisnik koji namjerava širiti svoje rezultate o tome unaprijed obavješćuje ostale korisnike uključene u djelovanje. Bilo koji drugi korisnik može uložiti prigovor ako može dokazati da bi širenje rezultata znatno narušilo njegove legitimne interese povezane s njegovim rezultatima ili postojećim znanjem. U tim se slučajevima rezultati smiju širiti samo ako se poduzmu odgovarajuće mjere zaštite tih legitimnih interesa.

6. Osim ako je drukčije predviđeno u programu rada, prijedlozi uključuju plan za iskorištavanje i širenje rezultata. Ako očekivano iskorištavanje podrazumijeva razvoj, stvaranje, proizvodnju i stavljanje na tržište proizvoda ili procesa ili stvaranje i pružanje usluge, taj plan uključuje strategiju za takvo iskorištavanje. Ako je planom predviđeno da se rezultati iskorištavaju prvenstveno u nepridruženim trećim zemljama, pravni subjekti objašnjavaju na koji je način to iskorištavanje i dalje u interesu Unije.

Korisnici ažuriraju plan tijekom i nakon završetka djelovanja u skladu s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava .

7. Za potrebe praćenja i širenja rezultata koje provodi Komisija ili tijelo za financiranje korisnici dostavljaju sve zatražene informacije povezane s iskorištavanjem i širenjem njihovih rezultata u skladu s uvjetima utvrđenima u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava . Podložno legitimnim interesima korisnika takve informacije stavljaju se na raspolaganje javnosti.

Članak 36.

Prijenos i licenciranje

1. Korisnici mogu prenijeti vlasništvo nad svojim rezultatima. Korisnici osiguravaju da se njihove obveze primjenjuju i na novog vlasnika te da potonji ima obvezu prenijeti te obveze u okviru svakog budućeg prijenosa.

2. Osim ako je u pisanom obliku drukčije dogovoreno za posebno utvrđene treće strane , uključujući povezane subjekte, ili ako to nije moguće u skladu s mjerodavnim pravom, korisnici koji namjeravaju prenijeti vlasništvo nad rezultatima o tome unaprijed obavješćuju sve ostale korisnike koji još uvijek imaju prava pristupa rezultatima. Ta obavijest mora uključivati dovoljno informacija o novom vlasniku kako bi korisnik mogao procijeniti učinke na svoja prava pristupa.

Osim ako je u pisanom obliku dogovoreno drukčije za posebno utvrđene treće strane , uključujući povezane subjekte, korisnik može uložiti prigovor na prijenos ako može dokazati da bi prijenos negativno utjecao na njegova prava pristupa. U tom slučaju nije moguće izvršiti prijenos dok se ne postigne dogovor među predmetnim korisnicima. Sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuju se rokovi u tom smislu.

3. Korisnici mogu odobriti licencije za svoje rezultate ili na drugi način odobriti njihovo iskorištavanje , među ostalim na ekskluzivnoj osnovi, ako to ne utječe na ispunjavanje obveza tih korisnika. Ekskluzivne licencije za rezultate mogu se dodijeliti podložno suglasnosti svih ostalih dotičnih korisnika da će se odreći svojih prava pristupa tim rezultatima.

4. Ako je to opravdano, sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuju se prava na temelju kojih Komisija ili tijelo za financiranje mogu podnijeti prigovor na prijenose vlasništva nad rezultatima ili za dodjelu isključive licencije u pogledu rezultata, ako:

(a)	korisnici koji ostvaruju rezultate primaju financijska sredstva Unije;

(b)	rezultati se prenose ili se licencija dodjeljuje pravnom subjektu s poslovnim nastanom u nepridruženoj trećoj zemlji; i

(c)	prijenos ili dodjela licencije nije u skladu s interesima Unije.

Ako se primjenjuje pravo na prigovor, korisnik daje prethodnu obavijest. Od prava na prigovor može se odstupiti u pisanom obliku za prijenose ili dodjelu bespovratnih sredstava posebno određenim pravnim subjektima ako su uspostavljene mjere za zaštitu interesa Unije.

Članak 37.

Prava pristupa

1. Primjenjuju se sljedeća načela prava pristupa:

(a)	zahtjev za ostvarivanje prava pristupa ili svako odricanje od prava pristupa sastavlja se u pisanom obliku;

(b)	osim ako je dogovoreno drukčije, prava pristupa ne uključuju pravo na podlicenciranje;

(c)	korisnici obavješćuju jedni druge prije njihova pristupanja sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava o svim ograničenjima dodjele prava pristupa njihovu postojećem znanju;

(d)	ako korisnik više nije uključen u djelovanje, to ne utječe na njegovu obvezu omogućavanja pristupa i

(e)	korisnici se mogu složiti da korisnik koji ne ispuni svoje obveze više nema prava pristupa.

2. Korisnici omogućuju pristup:

(a)	svojim rezultatima, besplatno, drugim korisnicima u djelovanju kojima su ti rezultati potrebni za provedbu njihovih zadataka;

(b)

svojem postojećem znanju svim drugim korisnicima u djelovanju kojima je ono potrebno za provedbu njihovih zadataka, podložno svim ograničenjima iz stavka 1. točke (c); taj se pristup odobrava besplatno, osim ako je s korisnicima drukčije dogovoreno prije njihova pristupanja sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava;

(c)	svojim rezultatima i, podložno svim ograničenjima iz stavka 1. točke (c), svojem postojećem znanju drugim korisnicima u djelovanju kojima su ti rezultati i znanje potrebni za iskorištavanje vlastitih rezultata; taj se pristup odobrava pod poštenim i razumnim uvjetima koji se trebaju dogovoriti.

3. Osim ako su se korisnici drukčije dogovorili, korisnici omogućuju pristup svojim rezultatima i, podložno svim ograničenjima iz stavka 1. točke (c), svojem postojećem znanju i pravnom subjektu koji:

(a)	ima poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji;

(b)	je pod izravnom ili neizravnom kontrolom drugog korisnika ili je pod istom izravnom ili neizravnom kontrolom kao i taj korisnik ili koji izravno ili neizravno kontrolira tog korisnika i

(c)	potreban mu je pristup za iskorištavanje rezultata tog korisnika , u skladu s obvezama korisnika povezanima s iskorištavanjem .

Pristup se odobrava pod poštenim i razumnim uvjetima koji se trebaju dogovoriti.

4. Zahtjevi za pristup za potrebe iskorištavanja mogu se predati u roku od jedne godine nakon završetka djelovanja, osim ako se korisnici dogovore o drukčijem roku.

5. Korisnici koji su primili financijska sredstva Unije omogućuju besplatan pristup svojim rezultatima institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije za razvoj, provedbu i praćenje politika ili programa Unije. Pristup je ograničen na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu.

Takva prava pristupa ne proširuju se na postojeće znanje korisnika.

U djelovanjima u okviru klastera „ Civilna sigurnost za društvo”, korisnici koji su primili financijska sredstva Unije omogućuju besplatan pristup svojim rezultatima nacionalnim tijelima država članica za razvoj, provedbu i praćenje njihovih politika ili programa u tom području. Pristup je ograničen na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu i odobrava se na temelju bilateralnog sporazuma kojim se utvrđuju posebni uvjeti čiji je cilj osigurati da će se ta prava upotrebljavati samo u predviđenu svrhu i da se uspostave odgovarajuće obveze povjerljivosti. Država članica odnosno institucija, tijelo, ured ili agencija Unije koja podnosi zahtjev o zahtjevu obavješćuje sve države članice.

6. U programu rada mogu se po potrebi predvidjeti dodatna prava pristupa.

Članak 38.

Posebne odredbe ▌

Posebna pravila koja se odnose na vlasništvo, iskorištavanje i širenje rezultata, prijenos i licenciranje te prava pristupa mogu se primjenjivati na djelovanja ERC-a, djelovanja za osposobljavanje i mobilnost, djelovanja predkomercijalne nabave, djelovanja javne nabave inovativnih rješenja, djelovanja sufinanciranja programa te djelovanja za koordinaciju i potporu.

Ta posebna pravila utvrđena su u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava i njima se ne mijenjaju načela i obveze povezane s otvorenim pristupom.

▌

Članak 39.

Nagrade

1. Nagrade u okviru Programa dodjeljuju se i njima se upravlja u skladu s glavom IX. Financijske uredbe, osim ako je drukčije navedeno u ovom poglavlju.

2. Svaki pravni subjekt, bez obzira na mjesto njegova poslovnog nastana, može sudjelovati u natječaju, osim ako je drukčije predviđeno u programu rada ili pravilima natječaja.

3. Komisija ili tijelo za financiranje može , prema potrebi, organizirati nagrade:

(a)	s drugim tijelima Unije;

(b)	s trećim zemljama, uključujući njihove znanstvene i tehnološke organizacije ili agencije;

(c)	s međunarodnim organizacijama; ili

(d)	s neprofitnim pravnim subjektima.

4. Program rada ili pravila natječaja sadrže obveze o komunikaciji, te prema potrebi iskorištavanju i širenju rezultata , vlasništvu i pravima pristupa, uključujući odredbe o licenciranju .

POGLAVLJE IV.

Javna nabava

Članak 40.

Javna nabava

1. Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VII. Financijske uredbe, osim ako je drukčije navedeno u ovom poglavlju.

2. Javna nabava može biti u obliku predkomercijalne nabave ili nabave inovativnih rješenja koju Komisija ili tijelo za financiranje provodi u svoje ime ili zajedno s javnim naručiteljima iz država članica i pridruženih zemalja. U tom se slučaju primjenjuju pravila utvrđena u članku 22.

POGLAVLJE V.

Operacije mješovitog financiranja i mješovito financiranje

Članak 41.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja u okviru ovog Programa provode se u skladu s programom InvestEU i glavom X. Financijske uredbe.

Članak 42.

Mješovito financiranje Obzora Europa i EIC-a

1. Bespovratna sredstva i nadoknadivi predujam, kao sastavnice mješovitog financiranja Obzora Europa ili EIC-a, podliježu člancima 30. i 33.

2. Mješovito financiranje EIC-a provodi se u skladu s člankom 43. Potpora u okviru mješovitog financiranja EIC-a može se dodijeliti sve dok se djelovanje može financirati kao operacija mješovitog financiranja ili kao operacija financiranja i ulaganja u potpunosti obuhvaćena jamstvom EU-a u okviru programa InvestEU. Odstupajući od članka 209. Financijske uredbe uvjeti utvrđeni u stavku 2. te posebno podstavcima (a) i (d) ne primjenjuju se u trenutku dodjele mješovitog financiranja EIC-a.

3. Mješovito financiranje Obzora Europa može se dodijeliti i za sufinanciranje programa ako se u zajedničkom programu država članica i pridruženih zemalja predviđa uvođenje financijskih instrumenata za potporu odabranim djelovanjima. Evaluacija i odabir tih djelovanja izvršavaju se u skladu s člancima 11. , 19., 20., 24., 25. i 26. Načini provedbe mješovitog financiranja Obzora Europa u skladu su s člankom 29. i analogno s člankom 43. stavkom 9. te s dodatnim i opravdanim uvjetima utvrđenima u programu rada.

4. Otplate koje uključuju nadoknadive predujmove i prihode od mješovitog financiranja Obzora Europa i EIC-a smatraju se unutarnjim namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 3. točkom (f) i člankom 21. stavkom 4. Financijske uredbe.

5. Mješovito financiranje Obzora Europa i EIC-a osigurava se na način kojim se promiče konkurentnost Unije te istovremeno ne narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu .

Članak 42.a

Tragač

1. U okviru Tragača dodjeljuju se bespovratna sredstva visokorizičnim najsuvremenijim projektima koje provode konzorciji ili jedinstveni korisnici, a čiji je cilj razvoj radikalnih inovacija i novih tržišnih prilika. Tragač podupire najranije faze znanstvenog, tehnološkog i duboko tehnološkog istraživanja i razvoja, uključujući provjeru koncepta i prototipove za provjeru tehnologije.

Tragač se uglavnom provodi putem otvorenog poziva za podnošenje prijedloga na temelju pristupa „odozdo prema gore” i s redovitim krajnjim rokovima na godišnjoj osnovi te osigurava natjecateljske izazove radi razvoja ključnih strateških ciljeva koji zahtijevaju duboko tehnološko i radikalno promišljanje.

2. Tranzicijskim aktivnostima u okviru Tragača svim tipovima istraživača i inovatora pruža se pomoć u izradi plana za komercijalni razvoj u Uniji, primjerice demonstracijskih aktivnosti i studija izvedivosti za procjenu potencijalnih poslovnih modela, te pruža potpora izdvajanju poduzeća i osnivanju novih poduzeća:

(a)	pokretanje i sadržaj poziva na podnošenje prijedloga određuju se s obzirom na ciljeve i proračun uspostavljene programom rada u vezi s predmetnim portfeljom djelovanja;

(b)

Dodatna bespovratna sredstva u fiksnom iznosu koji ne premašuje 50 000 EUR mogu se dodijeliti svakom prijedlogu već odobrenom putem poziva na podnošenje prijedloga u okviru EIC-ova Tragača za komplementarne aktivnosti, uključujući hitna djelovanja koordinacije i potpore radi jačanja zajednice korisnika portfelja, kao što su procjene mogućih izdvajanja poduzeća i potencijalnih inovacija za stvaranje tržišta te razrade poslovnih planova. Programski odbor uspostavljen u okviru posebnog programa obavješćuje se o takvim slučajevima.

3. Na Tragač EIC-a primjenjuju se kriteriji za odabir kako su definirani u članku 25.

Članak 43.

Akcelerator

1. U okviru EIC-ova Akceleratora cilj je pružiti potporu inovacijama kojima se u osnovi stvaraju nova tržišta . Pruža se potpora samo jedinstvenim korisnicima te se ona uglavnom pruža u obliku mješovitog financiranja. Pod određenim se uvjetima također mogu pružiti potpore isključivo u vidu bespovratnih sredstava i vlasničkog kapitala.

U okviru EIC-ova Akceleratora predlažu se dvije vrste potpore:

—	potpora u obliku mješovitog financiranja za MSP-ove, uključujući novoosnovana poduzeća i, u iznimnim slučajevima, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, tvorce revolucionarnih i disruptivnih inovacija za koje neće dobiti financijsku potporu banaka;

—	potpora isključivo u obliku bespovratnih sredstava MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, koji provode brojne vrste inovacija, od postupnih do revolucionarnih i disruptivnih, a koji za cilj imaju naknadni rast;

također je moguće pružanje potpore isključivo u obliku vlasničkog kapitala MSP-ovima koji bankama nisu prihvatljivi za financiranje, a koji su već primili potporu u obliku bespovratnih sredstava.

Potpora isključivo u vidu bespovratnih sredstava u okviru Akceleratora Europskog vijeća za inovacije pruža se samo pod sljedećim kumulativnim uvjetima:

a)	projekt uključuje informacije o kapacitetima i spremnosti podnositelja prijedloga za rast;

b)	korisnik može biti samo novoosnovano poduzeće ili MSP;

c)	potpora isključivo u vidu bespovratnih sredstava u okviru Akceleratora Europskog vijeća za inovacije korisniku se može pružiti samo jednom tijekom Obzora Europa u najvišem iznosu od 2,5 milijuna EUR.

1a. Korisnik Akceleratora Europskog vijeća za inovacije pravni je subjekt koji je novoosnovano poduzeće, malo ili srednje poduzeće ili , u iznimnim slučajevima, malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije koje se želi proširiti , s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji. Prijedlog može podnijeti korisnik ili , uz prethodnu suglasnost korisnika, jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba koje namjeravaju osnovati tog korisnika ili mu dati potporu. U potonjem će se slučaju sporazum o financiranju potpisati samo s korisnikom.

2. Jedinstvenom odlukom o dodjeli obuhvaćaju se i osiguravaju sredstva za sve oblike doprinosa Unije koji se pružaju u okviru mješovitog financiranja EIC-a.

3. Prijedloge na temelju njihove pojedinačne osnovanosti evaluiraju neovisni vanjski stručnjaci, a odabiru se tijekom trajno otvorenog poziva s krajnjim rokovima, na temelju članaka 24. i 26., podložno stavku 4.

4. Kriteriji za dodjelu su

(a)	izvrsnost;

(b)

učinak;

(c)	razina rizika djelovanja kojom bi se spriječila ulaganja, kvaliteta i učinkovitost provedbe te potreba za potporom Unije.

5. U dogovoru s predmetnim podnositeljima prijedloga Komisija ili tijela za financiranje koja provode program Obzor Europa (uključujući EIT i njegove ZZI-je) mogu izravno podnijeti na evaluaciju u skladu s posljednjim kriterijem dodjele prijedlog za djelovanje u području inovacija i uvođenja na tržište koji već ispunjava prva dva kriterija, podložno sljedećim kumulativnim uvjetima:

(a)

prijedlog proizlazi iz bilo kojeg drugog djelovanja koje se financira u okviru Obzora 2020. ili iz ovog Programa; ili , podložno pokusnom izvođenju u okviru prvog programa rada Obzora Europa, iz nacionalnih i/ili regionalnih programa, počevši s mapiranjem potražnje za takvim programom. Detaljne odredbe bit će utvrđene u posebnom programu.

(b)	na temelju prethodne revizije projekta od čije je provedbe prošlo manje od dvije godine kojom su procijenjene izvrsnost i učinak prijedloga, a podložno uvjetima i postupcima detaljnije utvrđenima u programu rada.

6. Pečat izvrsnosti može se dodijeliti pod sljedećim kumulativnim uvjetima:

(a)	korisnik je novoosnovano poduzeće, malo ili srednje poduzeće ili malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije ;

(b)	prijedlog je ispunjavao uvjete i premašio primjenjive pragove za prva dva kriterija za dodjelu navedena u stavku 4.;

(c)	za one aktivnosti koje bi bile prihvatljive za djelovanje u području inovacija.

7. Za prijedlog koji je uspješno prošao evaluaciju neovisni vanjski stručnjaci predlažu odgovarajuću potporu Akceleratora Europskog vijeća za inovacije na temelju nastalog rizika te resursa i vremena potrebnih za uvođenje inovacije na tržište.

Komisija može odbiti prijedlog koji su odobrili neovisni vanjski stručnjaci zbog opravdanih razloga, uključujući neusklađenost s ciljevima politika Unije. Programski odbor obavješćuje se o razlozima takvog odbijanja.

8. Iznos bespovratnih sredstava ili nadoknadiv predujam kao sastavnice potpore Akceleratora Europskog vijeća za inovacije ne premašuje 70 % ukupnih prihvatljivih troškova odabranog djelovanja u području inovacija.

9. Načini provedbe kapitala i povratnih oblika potpore kao sastavnice potpore Akceleratora Europskog vijeća za inovacije detaljno su utvrđeni u Odluci [o posebnom programu].

10. Ugovorom za odabrano djelovanje utvrđuju se ključne mjerljive etape i odgovarajuće pretfinanciranje te obročna plaćanja potpore Akceleratora Europskog vijeća za inovacije.

U slučaju mješovitog financiranja EIC-a aktivnosti koje odgovaraju djelovanju u području inovacija mogu se pokrenuti, a prvo pretfinanciranje bespovratnim sredstvima ili nadoknadiv predujam isplatiti, prije provedbe ostalih sastavnica dodijeljenog mješovitog financiranja EIC-a. Provedba tih sastavnica podliježe ostvarenju ključnih etapa utvrđenih u ugovoru.

11. U skladu s ugovorom djelovanje se obustavlja, izmjenjuje ili, u propisno opravdanom slučaju, prekida ako ključne mjerljive etape nisu ostvarene. Djelovanje se može prekinuti i ako se očekivano uvođenje na tržište , osobito u Uniji, ne može ostvariti.

U posebnim slučajevima i uz savjet Odbora EIC-a Komisija može odlučiti povećati potporu Akceleratora Europskog vijeća za inovacije podložno reviziji projekta od strane neovisnih vanjskih stručnjaka. O takvim slučajevima obavješćuje se programski odbor.

Poglavlje VI.

Stručnjaci

Članak 44.

Imenovanje neovisnih vanjskih stručnjaka

1. Neovisni vanjski stručnjaci određuju se i odabiru na temelju poziva na podnošenje prijedloga za pojedince i poziva upućenih odgovarajućim organizacijama kao što su istraživačke agencije, istraživačke institucije, sveučilišta, organizacije za normizaciju, organizacije civilnog društva ili poduzeća, s ciljem uspostave baze podataka kandidata.

Odstupajući od članka 237. stavka 3. Financijske uredbe, Komisija ili relevantno tijelo za financiranje može, iznimno te u valjano opravdanim slučajevima, na transparentan način odabrati bilo kojeg pojedinačnog stručnjaka s odgovarajućim vještinama koji se ne nalazi u bazi podataka pod uvjetom da u okviru poziva za iskazivanje interesa nisu pronađeni odgovarajući neovisni vanjski stručnjaci.

Ti stručnjaci dokazuju da su neovisni i sposobni podupirati ciljeve Obzora Europa.

2. U skladu s člankom 237. stavkom 2. i člankom 237. stavkom 3. Financijske uredbe neovisni vanjski stručnjaci dobivaju naknadu na temelju standardnih uvjeta. Ako je to opravdano i u iznimnim slučajevima , može se odobriti odgovarajuća razina naknade iznad uobičajenih uvjeta na temelju relevantnih tržišnih standarda, osobito za posebne stručnjake na visokoj razini.

3. Uz članak 38. stavke 2. i 3. Financijske uredbe imena neovisnih vanjskih stručnjaka koji provode evaluaciju zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava, a koji su imenovani u osobnom svojstvu objavljuju se zajedno s njihovim područjem stručnog znanja najmanje jednom godišnje na internetskom mjestu Komisije ili tijela za financiranje. Te se informacije prikupljaju, obrađuju i objavljuju u skladu s pravilima EU-a o zaštiti podataka.

3a. Komisija ili relevantno tijelo za financiranje poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje sukoba interesa u pogledu sudjelovanja neovisnih vanjskih u skladu s člankom 61. i člankom 150. stavkom 5. Financijske uredbe.

Komisija ili relevantno tijelo za financiranje osiguravaju da se stručnjak koji je suočen sa sukobom interesa u odnosu na predmet za koji je potrebno mišljenje tog stručnjaka ne evaluira, savjetuje ili pomaže u vezi s dotičnim predmetom.

3-b. Pri imenovanju neovisnih vanjskih stručnjaka Komisija ili relevantno tijelo za financiranje poduzima odgovarajuće mjere kako bi se osigurao uravnotežen sastav skupina stručnjaka i panela za evaluaciju u smislu vještina, iskustva i znanja, među ostalim u pogledu specijalizacije, posebno u području društvenih i humanističkih znanosti, zemljopisne raznolikosti i roda, uzimajući u obzir situaciju u području mjere.

3b. Prema potrebi se za svaki poziv osigurava odgovarajući broj nezavisnih stručnjaka kako bi se zajamčila kvaliteta evaluacije.

3c. Podaci o razini naknade za sve neovisne i vanjske stručnjake na godišnjoj se osnovi dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću. Te se naknade podmiruju u okviru troškova Programa.

GLAVA III.

PRAĆENJE, KOMUNIKACIJA, EVALUACIJA I KONTROLA PROGRAMA

Članak 45.

Praćenje i izvješćivanje

1. Komisija trajno prati upravljanje programom i provedbu programa Obzor Europa, njegove posebne programe te aktivnosti EIT-a. Kako bi se povećala transparentnost, ti su podaci u skladu s najnovijim ažuriranjem javno dostupni na internetskoj stranici Komisije.

Konkretno, podaci za projekte koji se financiraju u okviru ERC-a, europskih partnerstava, misija, EIC-a i EIT-a uključeni su u istu bazu podataka.

To uključuje:

i.	„ Vremenski ograničene pokazatelje za godišnje izvješćivanje o napretku Programa u ostvarivanju ciljeva iz članka 3. i navedenih u Prilogu V. uz smjerove učinaka.”;

ii.

informacije o razini uključivanja društvenih i humanističkih znanosti, omjer nižih i viših razina tehnološke spremnosti u okvirima zajedničkog istraživanja, povećanje sudjelovanja zemalja, geografski sastav konzorcija u projektima suradnje, kretanja u pogledu plaća istraživača, upotrebu dviju faza za podnošenje i evaluaciju projekata, mjere za lakše uspostavljanje suradnje u području istraživanja i inovacija u Europi, praksu preispitivanja evaluacija te broj i vrste pritužbi, stupanj uvođenja pitanja o klimi te s tim povezanih rashoda, sudjelovanje MSP-ova, privatnog sektora i sudjelovanje gledano iz rodne perspektive u financiranim aktivnostima, ocjenjivačka povjerenstva, odbore i savjetodavne skupine, pečate izvrsnosti, europska partnerstva te stupanj sufinanciranja, komplementarno i kumulativno financiranje iz drugih fondova Unije, istraživačke infrastrukture, vrijeme za dodjelu bespovratnih sredstava, razinu međunarodne suradnje te sudjelovanje građana i civilnog društva;

iii.	razine izdataka raščlanjene na razini projekta kako bi se omogućila posebna analiza, uključujući u odnosu na interventno područje;

iv.	stupanj prekomjernog broja, posebno broj prijedloga i po pozivu na podnošenje prijedloga, njihov prosječni rezultat, udio prijedloga iznad i ispod pragova kvalitete.

2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 50. u pogledu izmjena Priloga V. kako bi prema potrebi dopunila ili izmijenila pokazatelje smjera učinka te utvrdila početno stanje i ciljeve.

3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi se osigurati da se podaci za praćenje provedbe i evaluaciju programa prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno bez povećanja administrativnog opterećenja za korisnike . U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije , među ostalim na razini istraživača uključenih u djelovanja kako bi se mogla pratiti njihova karijera i mobilnost, i (ako je potrebno) države članice (32).

3a. Kvalitativna analiza Komisije i tijela za financiranje Unije ili nacionalnih tijela za financiranje nadopunjava, koliko je to moguće, kvantitativne podatke.

4. Mjere koje za cilj imaju olakšati suradničke veze u europskom istraživanju i inovacijama prate se i revidiraju u kontekstu programâ rada.

Članak 46.

Informiranje, komunikacija, promidžba te širenje i iskorištavanje rezultata

1. Primatelji financijskih sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja sredstvima Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata, uključujući za nagrade ) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2. Komisija provodi aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu Programa, njegovih djelovanja i rezultata. Usto pruža državama članicama i korisnicima pravovremene i detaljne informacije. Usluge povezivanja utemeljene na dokazima koje se baziraju na analizama i afinitetima mreža pružaju se zainteresiranim subjektima u cilju uspostave konzorcija za suradničke projekte, s posebnim naglaskom na prepoznavanju mogućnosti umrežavanja za pravne subjekte iz država članica koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija. Na temelju takvih analiza mogu se organizirati ciljana događanja namijenjena povezivanju u funkciji posebnih poziva na podnošenje prijedloga. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

3. Komisija ujedno uspostavlja strategiju širenja i iskorištavanja radi veće dostupnosti i raširenosti istraživačkih i inovacijskih rezultata i znanja u okviru Programa, čime bi se ubrzalo iskorištavanje u smislu prihvaćanja na tržištu i osnažio učinak Programa. Financijska sredstva dodijeljena Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije te aktivnostima informiranja, komunikacije, promidžbe, širenja i iskorištavanja, ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

Članak 47.

Evaluacija Programa

1. Evaluacije Programa provode se pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja o programu, njegovu sljedniku i drugim inicijativama koje se odnose na istraživanja i inovacije.

2. Privremena evaluacija Programa provodi se uz pomoć neovisnih stručnjaka odabranih na temelju transparentnog postupka nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa. Evaluacija uključuje analizu portfelja i procjenu dugoročnog učinka prethodnih okvirnih programa te, prema potrebi, čini temelj za prilagodbu provedbe programa i/ili preispitivanje programa . Njome se procjenjuje učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, usklađenost i dodana vrijednost Programa za Uniju.

3. Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa. Evaluacija uključuje procjenu dugoročnog učinka prethodnih okvirnih programa.

4. Komisija objavljuje i priopćuje zaključke evaluacija i svoje primjedbe te ih predstavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Članak 48.

Revizije

1. Sustav kontrole Programa osigurava odgovarajuću ravnotežu povjerenja i kontrole uzimajući u obzir administrativne i druge troškove kontrole na svim razinama, posebno za korisnike. Pravila za provođenje revizija su jasna, dosljedna i usklađena tijekom cijelog Programa.

2. Strategija revizije za Program temelji se na financijskoj reviziji reprezentativnog uzorka rashoda u cjelokupnom Programu. Reprezentativni uzorak dopunjuje se odabirom koji se temelji na procjeni rizika povezanih s rashodima. Revizija djelovanja koja se zajednički financiraju iz različitih programa Unije provodi se samo jednom i obuhvaća sve uključene programe i njihova primjenjiva pravila.

3. Nadalje, Komisija ili tijelo za financiranje može se osloniti na kombinirana preispitivanja sustava na razini korisnika. Ta kombinirana preispitivanja neobvezna su za određene vrste korisnika i sastoje se od revizija sustava i procesa te revizije transakcija koje provodi nadležni neovisni revizor kvalificiran za provedbu zakonske revizije računovodstvenih dokumenata u skladu s Direktivom 2006/43/EZ (33). Komisija ili tijelo za financiranje može ih upotrebljavati za određivanje ukupnog jamstva dobrog financijskog upravljanja rashodima te za preispitivanje razine ex post revizija i potvrda o financijskim izvještajima.

4. U skladu s člankom 127. Financijske uredbe Komisija ili tijelo za financiranje može se osloniti na revizije upotreba doprinosa Unije koje provode druge neovisne i nadležne osobe ili subjekti, uključujući i one koje nisu ovlastile institucije ili tijela Unije.

5. Revizije se mogu provoditi do dvije godine nakon plaćanja preostalog iznosa.

5a. Komisija objavljuje smjernice za reviziju kako bi se osigurala pouzdana i ujednačena primjena i tumačenje revizijskih postupaka i pravila tijekom cijelog trajanja Programa

Članak 49.

Zaštita financijskih interesa Unije

1. Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud imaju ovlasti revizije ili, u slučaju međunarodnih organizacija, ovlasti provjere u skladu sa sporazumima koje su s njima sklopili, na temelju dokumenata i na terenu, nad svim korisnicima bespovratnih sredstava, svim ugovarateljima i podugovarateljima koji su primili financijska sredstva Unije na temelju ove Uredbe.

2. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te u Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije, u vezi s financiranjem sredstvima Unije ili proračunskim jamstvima na temelju ove Uredbe.

3. Od nadležnih tijela trećih zemalja i međunarodnih organizacija može se u skladu sa sporazumima o zajedničkoj pravnoj pomoći zahtijevati suradnja s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) u istragama kaznenih djela u njegovoj nadležnosti na temelju Uredbe (EU) 2017/1939.

4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i druge pravne obveze, kao i sporazumi o proračunskim jamstvima, koji su rezultat provedbe ove Uredbe, sadrže odredbe kojima se izričito ovlašćuju Komisija, Revizorski sud i OLAF za provedbu takvih revizija, provjera i inspekcija na terenu u skladu s njihovim nadležnostima. To uključuje odredbe kojima se obvezuje svaku treću stranku uključenu u provedbu fondova Unije ili financijske potpore, u cijelosti ili njezinom dijelu, da proračunskim jamstvom osigura jednakovrijedna prava.

Članak 50.

Izvršavanje delegiranja

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 45. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.

3. Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 45. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 45. stavka 2. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

GLAVA IV.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 1291/2013 i Uredba (EU) br. 1290/2013 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 52.

Prijelazne odredbe

1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja, u skladu s Uredbom (EU) br. 1291/2013 i Uredbom (EU) br. 1290/2013, koje se nastavljaju primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja. Planovi rada i djelovanja predviđena u planovima rada donesenima u skladu s Uredbom (EU) br. 1290/2013 i u okviru odgovarajućih temeljnih akata tijela za financiranje i dalje su uređeni Uredbom (EU) br. 1290/2013 i tim temeljnim aktima do njihova završetka.

Članak 53.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C […], […], str. […].

(2) SL C […], […], str. […].

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.Podcrtani tekst nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora.

(4) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(5)

(6) Izjava Komisije trebala bi biti objavljena u seriji SL C nakon donošenja konačnog teksta Uredbe:

„Komisija namjerava provesti proračun Fonda EIC-a kako bi se osiguralo da potpora isključivo u vidu bespovratnih sredstava MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, odgovara potpori koja se dodjeljuje u okviru proračuna za instrument za MSP-ove iz programa Obzor 2020., u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 43. stavku 1. i uvodnoj izjavi X. Uredbe o Obzoru Europa.”

(7) Uredba (EZ) br. 294/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. (SL L 97, 9.4.2008., str. 1.), kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 1292/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. (SL L 347, 20.12.2013., str. 174.).

(8) Uredba (EU) Europskog parlamenta i Vijeća.

(9)

(10) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(11) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1).

(12) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.)

(13) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(14) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292,15.11.1996., str. 2.).

(15) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(16) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(17) Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(18) SL C 205, 19.7.2013., str. 9.

(19) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

(20) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.(SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(21)

(22) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006.

(23) SL…

(24) Očekuje se da će sljedeća izjava Komisije biti objavljena u seriji SL C nakon donošenja konačnog teksta ove Uredbe:

„Komisija prima na znanje kompromis koji su suzakonodavci postigli u pogledu teksta članka 5. Prema Komisijinu shvaćanju posebni program za istraživanja u području obrane iz članka 1. stavka 3. točke (b) ograničen je samo na istraživačke aktivnosti u okviru budućeg Europskog fonda za obranu, dok se razvojne aktivnosti razmatraju izvan područja primjene ove Uredbe.”

(25) Izjava Komisije trebala bi biti objavljena u seriji SL C nakon donošenja konačnog teksta Uredbe u skladu sa sljedećim: „Komisija na zahtjev namjerava razmjenjivati mišljenja s nadležnim odborom u Europskom parlamentu o: i. popisu potencijalnih kandidata za partnerstvo na temelju članaka 185. i 187. UFEU-a, koji će biti obuhvaćeni (početnim) procjenama učinka; ii. okvirnom popisu misija koje su utvrdili odbori za misije; iii. rezultatima strateškog plana prije njegova službenog donošenja te će iv. predstaviti i dijeliti dokumente povezane s programima rada.”

(26) Mogu se financirati istraživanja povezana s liječenjem karcinoma spolnih žlijezda;

(27) Podložno konačnom pravnom aktu, Komisija će dati izjavu o istraživanju u području ljudskih embrionalnih matičnih stanica kao i u slučaju programa Obzor 2020. (Izjava 2013 / C 373/02).

(28) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.)

(29) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(30) Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20.8.2009., str. 76.).

(31) Postupak će se objasniti u dokumentu koji će se objaviti prije početka postupka evaluacije.

(32) Odredbe za praćenje europskih partnerstava utvrđene su u Prilogu III. Uredbi.

(33) Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 87).

PRILOG I.

OPĆE ODREDNICE AKTIVNOSTI

Opći i posebni ciljevi utvrđeni u članku 3. nastoje se postići u cjelokupnom Programu, putem područja djelovanja i općih odrednica aktivnosti opisanih u ovom Prilogu te Prilogu I. Posebnom programu.

(1) Stup I. „ Izvrsna znanost”

Sljedećim se aktivnostima u okviru ovog stupa u skladu s člankom 4. promiče znanstvena izvrsnost, privlače najbolji talenti u Europu, pruža odgovarajuća potpora istraživačima na početku karijere i podupiru stvaranje i širenje znanstvene izvrsnosti, visokokvalitetnog znanja , metodologija i vještina, tehnologija i rješenja za globalne društvene, okolišne i gospodarske izazove. Doprinosi se i ostalim posebnim ciljevima Programa kako su opisani u članku 3.

(a)

Europsko istraživačko vijeće: osigurava privlačna i prilagodljiva financijska sredstva kojima se pojedinim nadarenim i kreativnim istraživačima , uz naglasak na istraživače na početku karijere, i njihovim timovima omogućuje istraživanje najperspektivnijih putova u pionirskim područjima znanosti , bez obzira na njihovo državljanstvo i zemlju podrijetla te na temelju tržišnog natjecanja na razini čitave Unije koje se temelji isključivo na kriteriju izvrsnosti .

Područje djelovanja: Pionirska znanost

(b)

Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie: stjecanje novih znanja i vještina za istraživače kroz mobilnost i prekograničnu, međusektorsku i interdisciplinarnu izloženost te poboljšavanje sustavâ osposobljavanja i razvoja karijere, kao i strukturiranje i unapređenje institucionalnog i nacionalnog zapošljavanja , uzimajući u obzir Europsku povelju za istraživače i Kodeks ponašanja pri zapošljavanju istraživača; pritom aktivnosti Marie Skłodowska-Curie pomažu u uspostavljanju temelja za europsko područje vrhunskog istraživanja u cijeloj Europi poticanjem zapošljavanja, rasta i ulaganja te rješavanjem sadašnjih i budućih društvenih izazova.

Područja djelovanja: njegovanje izvrsnosti putem prekogranične, međusektorske i interdisciplinarne mobilnosti, poticanje novih vještina izvrsnim osposobljavanjem istraživača, jačanje ljudskih resursa i razvoj vještina diljem europskog istraživačkog prostora, poboljšanje i olakšavanje sinergija i informiranje javnosti.

(c)

Istraživačke infrastrukture: osiguravanje europskih istraživačkih infrastruktura svjetske razine koje su otvorene i dostupne najboljim istraživačima iz Europe i izvan nje. Poticanje upotrebe postojećih istraživačkih infrastruktura, uključujući onih financiranih iz ESIF-a. Pritom se povećava potencijal istraživačke infrastrukture za potporu znanstvenom napretku i inovacijama te za omogućivanje otvorene i izvrsne znanosti, na temelju načela FAIR, zajedno s aktivnostima povezanima s politikom Unije i međunarodnom suradnjom.

Područja djelovanja: konsolidiranje i razvijanje područja europskih istraživačkih infrastruktura, otvaranje, integracija i povezivanje istraživačkih infrastruktura, inovacijski potencijal europskih istraživačkih infrastruktura i aktivnosti za inovacije i osposobljavanje, jačanje politike europske istraživačke infrastrukture i međunarodne suradnje.

(2) Stup II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”

Sljedećim se aktivnostima u okviru ovog stupa u skladu s člankom 4. podupire stvaranje i bolje širenje visokokvalitetnih novih znanja, tehnologija i održivih rješenja, osnažiti konkurentnost europske industrije, ojačati učinak istraživanja i inovacija na razvoj, podupiranje i provedbu politika Unija te poduprijeti prihvaćanje inovativnih rješenja u industriji, posebno u malim i srednjim poduzećima i novoosnovanim poduzećima te društvu radi rješavanja globalnih izazova. Doprinosi se i ostalim posebnim ciljevima Programa kako su opisani u članku 3.

Društvene i humanističke znanosti u potpunosti su integrirane u sve klastere, među ostalim u posebne i namjenske aktivnosti.

Radi što veće fleksibilnosti učinka i sinergija, istraživačke i inovacijske aktivnosti organiziraju se u šest klastera , međusobno povezanih paneuropskim istraživačkim infrastrukturama , koji će zasebno i zajedno poticati interdisciplinarnu, međusektorsku, horizontalnu, prekograničnu i međunarodnu suradnju. Aktivnosti iz širokog raspona razina tehnološke spremnosti, među ostalim nižih razina tehnološke spremnosti bit će obuhvaćene ovim stupom programa Obzor Europa.

Svaki klaster pridonosi ostvarenju nekoliko ciljeva održivog razvoja, a više ciljeva održivog razvoja podržava više od jednog klastera.

Istraživačke i inovacijske aktivnosti provode se u sljedećim klasterima:

(a)

klaster „Zdravlje”: poboljšanje i zaštita zdravlja i dobrobiti građana svih uzrasta, stvaranjem novog znanja, razvijanjem inovativnih rješenja i osiguravanjem da se prema potrebi uključi rodna perspektiva u cilju sprečavanja, dijagnostike, praćenja, liječenja i izlječenja bolesti , te razvojem tehnologija u području zdravstva ; ublažavanje zdravstvenih rizika, zaštita stanovništva i promicanje zdravlja i dobrobiti, također i na radnom mjestu ; osiguravanje javnih zdravstvenih sustava više isplativim, pravednim i održivim; sprečavanje i liječenje bolesti povezanih sa siromaštvom; i podržavanje i omogućivanje sudjelovanja pacijenata i samoupravljanje.

Područja djelovanja: zdravlje tijekom cijelog života; okolišni i socijalni determinanti koje utječu na zdravlje; neprenosive i rijetke bolesti; zarazne bolesti , uključujući bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti ; alati, tehnologije i digitalna rješenja u području zdravstva i skrbi , među ostalim personalizirana medicina ; zdravstveni sustavi.

(b)

klaster „ Kultura, kreativnost i uključivo društvo”: jačanje ▌demokratskih vrijednosti, uključujući vladavinu prava i temeljna prava, očuvanje naše kulturne baštine, istraživanje potencijala kulturnih i kreativnih sektora i promicanje društvenih i gospodarskih transformacija koje doprinose uključivosti i rastu, ▌uključujući upravljanje migracijama i integraciju migranata .

Područja djelovanja: demokracija i upravljanje , kultura , kulturna baština i kreativnost , društvene i gospodarske transformacije.▌

(c)

klaster „Civilna sigurnost za društvo”: odgovor na izazove koji proizlaze iz stalnih sigurnosnih prijetnji, uključujući kiberkriminalitet, kao i prirodne katastrofe i katastrofe prouzročene ljudskim djelovanjem.

Područja djelovanja: društva otporna na katastrofe, zaštita i sigurnost, kibersigurnost.

klaster „Digitalizacija, industrija i svemir ”: jačanje kapaciteta i osiguravanje europske suverenosti u ključnim razvojnim tehnologijama za digitalizaciju i proizvodnju te u području svemirske tehnologije, duž cijelog vrijednosnog lanca, u cilju izgradnje konkurentne, digitalne, niskougljične i kružne industrije; osiguravanje održive opskrbe sirovinama; razvoj naprednih materijala i osiguravanje temelja za napredak i inovacije u ▌globalnim društvenim izazovima.

Područja djelovanja: proizvodne tehnologije, ključne digitalne tehnologije, uključujući kvantne tehnologije, tehnologije razvoja u nastajanju, napredni materijali, umjetna inteligencija i robotika, internet sljedeće generacije, napredno računalstvo i velika količina podataka, kružne industrije, niskougljične i čiste industrije , svemir , među ostalim promatranje Zemlje.

(e)

klaster „Klima, energija i mobilnost”: borba protiv klimatskih promjena boljim razumijevanjem njihovih uzroka, razvoja, rizika, učinaka i prilika, te energetskim sektorom koji je pogodniji za klimu i okoliš, učinkovitiji i konkurentniji, pametniji, sigurniji i otporniji , promicanjem uporabe obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, poboljšanjem otpornosti Unije na vanjske šokove i prilagodbom društvenog ponašanja s obzirom na ciljeve održivog razvoja.

Područja djelovanja: znanost o klimi i rješenja za klimatske promjene , opskrba energijom, energetski sustavi i mreže , zgrade i industrijska postrojenja u energetskoj tranziciji , zajednice i gradovi , industrijska konkurentnost u području prometa , čist, siguran i pristupačan promet i mobilnost , pametna mobilnost , pohrana energije.

(f)

klaster „Hrana , biogospodarstvo, prirodni resursi , poljoprivreda i okoliš ”: zaštita okoliša, obnova, održivo upravljanje prirodnim i biološkim resursima iz tla , kopnenih voda i mora i održiva upotreba tih resursa u cilju zaustavljanja erozije bioraznolikosti i rješavanja sigurnosti opskrbe hranom i ishrane za sve te prijelaz na niskougljično, resursno učinkovito i kružno gospodarstvo i održivo biogospodarstvo .

Područja djelovanja: promatranje okoliša, bioraznolikost i prirodni resursi ; poljoprivreda, šumarstvo i ruralna područja; mora, oceani i kopnene vode ; prehrambeni sustavi, sustavi bioinovacija u biogospodarstvu EU-a ; kružni sustavi.

(g)

Nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra: stvaranje visokokvalitetnih znanstvenih dokaza za učinkovite i pristupačne dobre javne politike. Nove inicijative i prijedlozi zakonodavstva EU-a moraju se temeljiti na transparentnim, sveobuhvatnim i uravnoteženim dokazima kako bi bili pametno osmišljeni , a u provedbi politika ti se dokazi moraju mjeriti i pratiti . JRC će politikama Unije osiguravati neovisne znanstvene dokaze i tehničku potporu tijekom čitavog ciklusa politike. JRC će svoja istraživanja usmjeriti na prioritete politike EU-a.

Područja djelovanja: zdravlje; kultura, kreativnost i uključivo društvo ; civilna sigurnost za društvo ; digitalizacija, industrija i svemir ; klima, energija i mobilnost; hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš ; potpora funkcioniranju unutarnjeg tržišta i gospodarskom upravljanju Unijom; potpora državama članicama u provedbi zakonodavstva i razvoju strategija pametne specijalizacije; analitički alati i metode za donošenje politika; upravljanje znanjem; prijenos znanja i tehnologija; potpora znanosti za platforme za politiku.

(3) Stup III. „Inovativna Europa”

Sljedećim se aktivnostima u okviru ovog stupa, u skladu s člankom 4., potiču svi oblici inovacija, uključujući netehnološke inovacije, prvenstveno u malim i srednjim poduzećima, olakšavanjem tehnološkog razvoja, demonstracija i prijenosa znanja te jača ▌uvođenje inovativnih rješenja. Doprinosi se i ostalim posebnim ciljevima Programa kako su opisani u članku 3. Europsko vijeće za inovacije provodit će se ponajprije putem dvaju instrumenata: Tragača, koji se provodi uglavnom suradničkim istraživanjem, i Akceleratora.

(a)

Europsko vijeće za inovacije: uglavnom se usredotočuje na revolucionarne i disruptivne inovacije te posebno inovacije koje stvaraju nova tržišta, te podupire sve vrste inovacija, uključujući postupne inovacije.

Područja djelovanja: Tragač za napredno istraživanje , kojim se podupiru revolucionarne buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju kojima se stvara tržište i/ili tehnologije obilježene dubinskim inovacijama ; Akcelerator, kojim se premošćuje financijska praznina između kasnijih faza istraživačkih i inovacijskih aktivnosti i prihvaćanja na tržištu, s ciljem učinkovitog uvođenja revolucionarnih inovacija koje stvaraju tržišta i s ciljem rasta poduzeća u slučajevima kada tržište ne omogućuje održivo financiranje; ▌dodatne aktivnosti u okviru EIC-a poput nagrada i stipendija te usluge s dodanom vrijednosti za poslovanje.

(b)

Europski inovacijski ekosustavi

Područja djelovanja: djelovanja posebice podrazumijevaju povezivanje, prema potrebi u suradnji s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, s ▌nacionalnim i regionalnim dionicima u području inovacija, te potporu državama članicama , regijama i pridruženim zemljama u provedbi zajedničkih prekograničnih inovacijskih programa, od razmjene praksi i znanja o propisima u području inovacija do jačanja „mekih” vještina za inovacije te istraživačkih i inovacijskih djelovanja, među ostalim otvorenim inovacijama ili onima vođenima potrebama korisnika, u cilju povećanja djelotvornosti europskog inovacijskog sustava. To bi se trebalo provesti u sinergiji, među ostalim s potporom Europskog fonda za regionalni razvoj za inovacijske ekosustave i međuregionalna partnerstva usmjerene na teme pametne specijalizacije.

(c)

Europski institut za inovacije i tehnologiju:

Područja djelovanja: održivi inovacijski ekosustavi diljem Europe; inovacije i poduzetničke vještine u perspektivi cjeloživotnog učenja, među ostalim povećanje kapaciteta ustanova višeg obrazovanja diljem Europe ; nova tržišna rješenja za globalne ▌izazove ▌; sinergije i dodana vrijednost u okviru Obzora Europa.

(4) Dio „ Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora”

U okviru sljedećih aktivnosti u ovom se stupu teži ostvarenju posebnih ciljeva iz ▌članka 3. stavka 2. točke (d). Doprinosi se i ▌ostalim posebnim ciljevima Programa kako su opisani u članku 3. Uz istodobno podupiranje cjelokupnog Programa tim će se dijelom podupirati aktivnosti koje doprinose privlačenju talenata, poticanju kruženja mozgova i sprečavanju odljeva mozgova , Europi koja je više utemeljena na znanju, inovativnija i rodno ravnopravnija, na čelu globalnog tržišnog natjecanja, poticanju transnacionalne suradnje čime se optimiziraju nacionalne prednosti i potencijal diljem Europe u uspješnom europskom istraživačkom prostoru (ERA), u kojem znanje i visokokvalificirana radna snaga slobodno i na uravnotežen način cirkuliraju, gdje su rezultati istraživanja i inovacija široko dostupni informiranim građanima koji ih razumiju i u njih imaju povjerenje, dok društvo u cjelini od njih ostvaruje korist, te u kojoj se politika EU-a, posebno politika istraživanja i inovacija, temelji na visokokvalitetnim znanstvenim dokazima.

Također se podupiru aktivnosti namijenjene poboljšanju kvalitete prijedlogâ pravnih subjekata iz država članica koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija, poput stručnih provjera i savjeta u fazi pretprijedloga, te poticanju aktivnosti nacionalnih kontaktnih točaka za potporu međunarodnom umrežavanju, kao i aktivnosti kojima se žele poduprijeti pravni subjekti iz država članica koje postižu slabe rezultate u području istraživanja i inovacija kako bi se pridružili već odabranim suradničkim projektima u kojima pravni subjekti iz takvih država članica ne sudjeluju.

Područja djelovanja: širenje sudjelovanja i dijeljenje izvrsnosti putem udruživanja, povezivanja, katedri europskog istraživačkog prostora, COST-a, inicijativa izvrsnosti i aktivnosti za poticanje „kruženja mozgova” ; reforma i poboljšanje europskog sustava istraživanja i inovacija , uključujući primjerice podržavanjem reforme nacionalnih politika istraživanja i inovacija, osiguravanjem privlačnih karijernih okruženja i podupiranjem rodne i građanske znanosti .

PRILOG I.a

EUROPSKI INSTITUT ZA INOVACIJE I TEHNOLOGIJU (EIT)

Sljedeće se primjenjuje na provedbu programa aktivnosti EIT-a:

1. Obrazloženje

Kao što je jasno navedeno u izvješću skupine na visokoj razini za postizanje najvećeg učinka programa EU-a za istraživanje i inovacije (Lamyjeva skupina na visokoj razini), treba se okrenuti „obrazovanju za budućnost i ulaganju u ljude koji mogu donijeti promjene”. Konkretno, europske ustanove visokog obrazovanja pozivaju se na poticanje poduzetništva, brisanje granica između disciplina i institucionalizaciju snažne interdisciplinarne suradnje akademske zajednice i industrije. Prema nedavnim istraživanjima pristup nadarenim osobama daleko je najvažniji čimbenik koji utječe na odabir lokacije za osnivanje novih europskih poduzeća. Prilike za obrazovanje i osposobljavanje u području poduzetništva te razvoj kreativnih vještina imaju ključnu ulogu u pripremi budućih inovatora i razvoju sposobnosti postojećih da izdignu svoja poduzeća do viših razina uspjeha. Pristup poduzetničkom talentu i profesionalnim uslugama, kapitalu i tržištima na razini EU-a te okupljanje ključnih aktera u području inovacija oko zajedničkog cilja ključni su sastojci za razvoj inovacijskog ekosustava. Postoji potreba za koordiniranjem napora diljem EU-a kako bi se stvorila kritična masa međusobno povezanih poduzetničkih klastera i ekosustava.

EIT je danas najveći integrirani ekosustav inovacija u Europi koji spaja partnere iz poslovnog svijeta, područja istraživanja, obrazovanja i drugih područja. EIT će nastaviti podupirati svoje zajednice znanja i inovacija (ZZI-je), koje su velika europska partnerstva za rješavanje posebnih globalnih izazova, te jačati inovacijske ekosustave koji ih okružuju. To će učiniti poticanjem integracije visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija najviših standarda, ostvarujući na taj način okruženja koja pogoduju inovacijama, te promicanjem i podupiranjem nove generacije poduzetnika i stimuliranjem osnivanja inovativnih poduzeća u bliskoj sinergiji i komplementarnosti s EIC-om.

Diljem Europe potrebno je uložiti dodatne napore u razvoj ekosustava u kojima istraživači, inovatori, industrije i vlade mogu lako komunicirati. Rad inovacijskih ekosustava zapravo još uvijek nije optimalan zbog niza ▌ razloga, među kojima su sljedeći:

—	interakciju među sudionicima u području inovacija i dalje ometaju organizacijske, regulatorne i kulturne prepreke koje postoje među njima,

—	napori usmjereni na jačanje inovacijskih sustava imaju koristi od usklađivanja i jasnog usmjeravanja na posebne ciljeve i učinak.

Kako bi se odgovorilo na buduće društvene izazove, prihvatile mogućnosti koje nude nove tehnologije i pridonijelo ekološki pogodnom i održivu gospodarskom rastu, otvaranju radnih mjesta, konkurentnosti i dobrobiti europskih građana, potrebno je dodatno ojačati europski kapacitet za inovacije, i to: jačanjem postojećih i poticanjem stvaranja novih okoliša koji pogoduju suradnji i inovacijama; jačanjem inovacijskih sposobnosti akademske zajednice i istraživačkog sektora; podupiranjem nove generacije osoba poduzetničkog duha; poticanjem pokretanja i razvoja inovativnih pothvata , kao i jačanjem vidljivosti istraživačkog i inovacijskog djelovanja koje se financira sredstvima EU-a te njegova priznavanja, a posebno financiranja sredstvima EIT-a, u široj javnosti.

Zbog prirode i razmjera inovacijskih izazova potrebno je povezivanje i mobilizacija aktera i resursa na europskoj razini, i to poticanjem prekogranične suradnje. Treba ukinuti stroge podjele među disciplinama i duž vrijednosnih lanaca te poticati stvaranje povoljnog okruženja za učinkovitu razmjenu znanja i stručnosti te za razvoj i privlačenje poduzetničkih talenata. U okviru Strateške inovacijske agende osigurava se sukladnost s izazovima Obzora Europa te komplementarnost s EIC-om.

2. Područja djelovanja

2.1. Održivi inovacijski ekosustavi diljem Europe

U skladu Uredbom o EIT-u i Strateškom inovacijskom agendom, EIT će imati snažniju ulogu u jačanju održivih inovacijskih ekosustava koji se temelje na izazovima diljem Europe. Konkretno, EIT će nastaviti s radom prvenstveno u okviru svojih zajednica znanja i inovacija (ZZI), odnosno europskih partnerstava velikih razmjera kojima se odgovara na posebne društvene izazove. EIT-em će se i dalje jačati inovacijski ekosustavi oko njih, njihovim otvaranjem i poticanjem integracije istraživanja, inovacija i obrazovanja. Nadalje, EIT će ojačati ekosustave u području inovacija diljem Europe širenjem svojeg Regionalnog programa za inovacije (EIT RIS). EIT će raditi s inovacijskim ekosustavima s velikim potencijalom za inovacije koji se temelji na strategiji, tematskom usklađivanju i predviđenom učinku, u bliskoj sinergiji sa strategijama i platformama za pametnu specijalizaciju.

—

Jačanje učinkovitosti i otvorenosti prema novim partnerima postojećih ZZI-jeva, dugoročno omogućujući prijelaz na samoodrživost te analizirajući potrebu za osnivanjem novih radi suočavanja s globalnim izazovima . Posebna tematska područja bit će definirana u Strateškoj inovacijskoj agendi, vodeći pritom računa o strateškom planiranju.

—	Ubrzavanje regija u postizanju izvrsnosti u zemljama koje su definirane u Strateškoj inovacijskoj agendi u suradnji sa strukturnim fondovima te prema potrebi drugim relevantnim programima financiranja EU-a .

2.2. Inovacije i poduzetničke vještine u perspektivi cjeloživotnog učenja , među ostalim povećanje kapaciteta ustanova višeg obrazovanja diljem Europe

Aktivnosti EIT-a u području obrazovanja pojačat će se kako bi se s pomoću svrhovitog obrazovanja i osposobljavanja potaknuli inovacije i poduzetništvo. Veća usmjerenost na razvoj ljudskog kapitala temeljit će se na proširenju postojećih obrazovnih programa ZZI-ja kako bi se studentima i stručnjacima i dalje nudili visokokvalitetni kurikulumi koji se temelje na inovacijama , kreativnosti i poduzetništvu te su osobito u skladu sa strategijama EU-a u području industrije i vještina. To može obuhvaćati istraživače i inovatore koji primaju potporu iz drugih dijelova programa Obzor Europa, posebice MSCA. EIT će ujedno podupirati modernizaciju ustanova visokog obrazovanja diljem Europe i njihovu integraciju u inovacijske ekosustave poticanjem i povećanjem njihova poduzetničkog potencijala i sposobnosti te pospješivanjem predviđanja novih potreba za vještinama.

—

Razvoj inovativnih kurikuluma u kojima se uzimaju u obzir buduće potrebe društva i industrije te međusektorskih programa za studente, poduzetnike i stručnjake diljem Europe i izvan nje u kojima su stručna i sektorska znanja objedinjena s ▌inovacijski orijentiranim i poduzetničkim vještinama, kao što su ▌visokotehnološke vještine koje se odnose na digitalne i održive ključne razvojne tehnologije ;

—

Poboljšavanje i širenje oznake EIT-a kako bi se poboljšali vidljivost i priznanje od strane EIT-a obrazovnih programa utemeljenih na partnerstvima između različitih visokih učilišta, istraživačkih centara i društava istovremenim unapređivanjem njezine kvalitete ponudom kurikuluma koji se temelje na učenju kroz praktičan rad i svrsishodnog poduzetničkog obrazovanja te međunarodne, međuorganizacijske i međusektorske mobilnosti;

—	Razvoj i širenje inovacijskih i poduzetničkih sposobnosti sektora visokog obrazovanja iskorištavanjem i promicanjem stručnog znanja iz zajednice EIT-a u povezivanju obrazovanja, istraživanja i poslovanja;

—	Jačanje uloge zajednice bivših sudionika EIT-a kao uzora za nove studente i snažnog komunikacijskog kanala o učinku EIT-a.

2.3. Nova tržišna rješenja za rješavanje globalnih izazova

EIT će poduzetnike, inovatore, istraživače , edukatore, studente i ostale aktere u području inovacija pripremiti i nagraditi za suradnju u interdisciplinarnim timovima te je olakšati kako bi oblikovali ideje i pretočili ih u disruptivne inovacije s potencijalom rasta , istovremeno osiguravajući da se u obzir uzima rodna dimenzija . Aktivnosti će se odlikovati prekograničnim pristupom prema načelu otvorenih inovacija, s naglaskom na uključivanju relevantnih aktivnosti trokuta znanja koje su važne za postizanje uspjeha (npr. promotorima projekta može se pružiti bolji pristup osobama s diplomom koje imaju određene kvalifikacije, vodećim korisnicima , novoosnovanim poduzećima s inovativnim idejama, inozemnim poduzećima s relevantnom komplementarnom imovinom itd.).

—	Potpora razvoju novih proizvoda, usluga i prilika na tržištu uz suradnju aktera u trokutu znanja u cilju donošenja rješenja za globalne izazove ;

—	Potpuna integracija cijelog vrijednosnog lanca inovacija: od studenta do poduzetnika, od ideje do proizvoda, od laboratorija do potrošača. Time je obuhvaćena potpora novoosnovanim i brzorastućim poduzećima.

—	Pružanje usluga na visokoj razini i potpora inovativnim poduzećima, uključujući tehničku pomoć za prilagodbu proizvoda ili usluga, sadržajno mentoriranje te potporu osiguravanju ciljanih klijenata i prikupljanju kapitala, radi brzog izlaska na tržište i ubrzavanja procesa rasta.

2.4. Sinergije i dodana vrijednost u okviru Obzora Europa

EIT će pojačati svoja nastojanja da iskoristi sinergije i komplementarnosti među postojećim ZZI-jima te s različitim akterima i inicijativama na razini EU-a i globalnoj razini te da proširi svoju mrežu organizacija za suradnju na strateškoj i operativnoj razini , istovremeno izbjegavajući udvostručavanje .

—

Bliska suradnja s EIC-om i programom InvestEU na usklađivanju potpore (npr. sredstava i usluga) koja se nudi ▌inovativnim pothvatima u fazi pokretanja i rasta, posebice u okviru ZZI-ja;

Planiranje i provedba aktivnosti EIT-a kako bi se maksimalno povećale sinergije i komplementarnosti s ostalim dijelovima Programa ;

—

Suradnja s državama članicama EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini, uspostava strukturiranog dijaloga i usklađivanje djelovanja kako bi se ostvarile sinergije s ▌ nacionalnim i regionalnim inicijativama , među ostalim strategijama za pametnu specijalizaciju, također razmatranjem provedbe „europskih inovativnih ekosustava”, u cilju utvrđivanja, razmjene i širenja najboljih praksi i pouka;

—	Razmjena i širenje inovativnih praksi i pouka diljem Europe i šire kako bi se doprinijelo politici inovacija u Europi u koordinaciji s drugim dijelovima Obzora Europa;

—	Sudjelovanje u raspravama o inovacijskoj politici i doprinos oblikovanju i provedbi prioriteta politike EU-a stalnom suradnjom sa svim relevantnim službama Europske komisije, drugim programima EU-a i njihovim dionicima te dodatno istraživanje prilika u okviru inicijativa za provedbu politika;

—	Iskorištavanje sinergija s drugim programima EU-a , među ostalim onima kojima se podupiru razvoj ljudskog kapitala i inovacije (npr. COST , ESF+, EFRR, Erasmus + , Kreativna Europa i COSME Plus / Jedinstveno tržište, InvestEU );

—

Sklapanje strateških saveza s ključnim akterima inovacija na razini EU-a i međunarodnoj razini te potpora ZZI-jima u razvoju suradnje i povezivanju s ključnim partnerima iz trokuta znanja iz trećih zemalja u cilju otvaranja novih tržišta za rješenja koja podupiru ZZI-ji te privlačenja financiranja i talenata iz inozemstva. Sudjelovanje trećih zemalja promiče se vodeći računa o načelima reciprociteta i uzajamnih koristi.

▌

PRILOG III.

PARTNERSTVA

Europsko partnerstvo odabire se i provodi, prati, evaluira i postupno ukida ili obnavlja na temelju sljedećih kriterija:

Odabir

(a)

dokazivanje da je europsko partnerstvo djelotvornije u postizanju povezanih ciljeva Programa zbog uključenosti i predanosti partnera , posebno u ostvarenju jasnih učinaka za EU i njegove građane, osobito u pogledu suočavanja s globalnim izazovima te ostvarivanju ciljeva istraživanja i inovacija, osiguravanju konkurentnosti EU-a , održivosti te doprinosa jačanju europskog prostora za istraživanje i inovacije te , prema potrebi, međunarodnih obveza;

u slučaju institucionaliziranog europskog partnerstva uspostavljenog u skladu s člankom 185. UFEU-a obvezno je sudjelovanje najmanje 40 % država članica EU-a;

(b)	usklađenost i sinergije europskog partnerstva u istraživačkom i inovacijskom okruženju EU-a , primjenom pravila Obzora Europa u najvećoj mogućoj mjeri ;

(c)

transparentnost i otvorenost europskog partnerstva u pogledu utvrđivanja prioriteta i ciljeva s obzirom na očekivane rezultate i učinke te u pogledu uključenja partnera i dionika i z cijelog vrijednosnog lanca, iz različitih sektora , pozadina i disciplina , među ostalim međunarodnih ako je to relevantno i ne utječe na europsku konkurentnost ; jasni načini za promicanje sudjelovanja malih i srednjih poduzeća, kao i za širenje i iskorištavanje rezultata, osobito od strane malih i srednjih poduzeća, među ostalim putem posredničkih organizacija;

(d)

ex ante demonstracija dodatnosti i izravnosti europskog partnerstva, uključujući zajedničku stratešku viziju svrhe europskog partnerstva. Ta će vizija posebno uključivati:

—	utvrđivanje mjerljivih očekivanih rezultata, ishoda i učinaka u zadanim rokovima, uključujući ključnu gospodarsku i/ili društvenu vrijednost za Uniju ;

—	demonstraciju ▌očekivanih kvalitativnih i znatnih kvantitativnih učinaka poluge, među ostalim metode za mjerenje ključnih pokazatelja uspješnosti ;

—	pristupe za osiguravanje fleksibilnosti provedbe i prilagodbu promjenama potreba u pogledu politike, društva i/ ili tržišta, ili znanstvenom napretku , u cilju veće usklađenosti politika između regionalne i nacionalne razine te razine EU-a ;

—	strategiju izlaska i mjere za postupno ukidanje sudjelovanja u Programu .

(e)

Ex ante demonstracija dugoročnih obveza partnera, uključujući minimalan udio javnih i/ili privatnih ulaganja;

U slučaju institucionaliziranog europskog partnerstva, utvrđenog u skladu s člankom 185. ili člankom 187. UFEU-a, financijski doprinosi i/ili doprinosi u naravi od partnera osim Unije moraju iznositi najmanje 50 % te mogu iznositi do 75 % agregiranih proračunskih obveza europskog partnerstva. Za svako takvo institucionalizirano europsko partnerstvo minimalan udio doprinosa partnera koji nisu Unija bit će u obliku financijskih doprinosa. Za partnere koji nisu Unija i države sudionice financijski bi doprinosi prvenstveno trebali biti usmjereni na pokrivanje administrativnih troškova te koordinaciju i potporu, kao i druge nekonkurentne aktivnosti.

(ea)	U dogovoru s regionalnim tijelima, Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) prihvaća se kao djelomičan nacionalni doprinos za aktivnosti koje uključuju države članice i koje se sufinanciraju iz Programa.

Provedba:

(a)

sustavni pristup kojim se osigurava aktivno i rano uključivanje država članica i postizanje očekivanih učinaka europskog partnerstva kroz fleksibilnu provedbu zajedničkih djelovanja visoke europske dodane vrijednosti koja nadilaze zajedničke pozive za istraživačke i inovacijske aktivnosti, uključujući one povezane s prihvaćanjem na tržištu, regulatornim prihvaćanjem ili prihvaćanjem u okviru politika;

(b)

odgovarajuće mjere kojima se osiguravaju stalna otvorenost inicijative i transparentnost tijekom provedbe, osobito za utvrđivanje prioriteta i sudjelovanje u pozivu na podnošenje prijedloga, informacije o funkcioniranju upravljanja , vidljivost Unije, mjere komunikacije i informiranja javnosti, širenje i iskorištavanje rezultata, uključujući jasnu strategiju otvorenog pristupa/korisničku strategiju duž lanca vrijednosti; odgovarajuće mjere za promicanje sudjelovanja malih i srednjih poduzeća te njihovo obavješćivanje;

(c)

aktivnosti koordinacije i/ili zajedničke aktivnosti s drugim relevantnim istraživačkim i inovacijskim inicijativama za osiguravanje optimalne razine međusobne povezanosti i djelotvornih sinergija, među ostalim kako bi se nadišle moguće prepreke za provedbu na nacionalnoj razini i povećala isplativost ;

(d)	▌obveze, ▌za financijske i/ili nefinancijske doprinose, svakog partnera u skladu s nacionalnim odredbama kroz čitavo trajanje inicijative;

(e)	u slučaju institucionaliziranog europskog partnerstva pristup rezultatima i ostalim informacijama povezanim s djelovanjem za Europsku komisiju u svrhu razvoja, provedbe i praćenja politika ili programa Unije.

Praćenje:

(a)	sustav praćenja u skladu sa zahtjevima navedenima u članku 45. za praćenje napretka prema posebnim ciljevima politike ▌, rezultatima i ključnim pokazateljima uspješnosti, koji tijekom vremena omogućuje procjenu postignuća, učinaka i potencijalnih potreba za korektivnim mjerama;

(b)

periodično namjensko izvješćivanje o kvantitativnim i kvalitativnim učincima poluge, među ostalim o dodijeljenim i stvarno pruženim financijskim i nefinancijskim doprinosima, vidljivosti i postavljanju u međunarodnom kontekstu te učinku na rizike u ulaganjima privatnog sektora povezane s istraživanjem i inovacijama;

(c)	detaljne informacije o postupku evaluacije i rezultatima svih poziva na podnošenje prijedloga u okviru partnerstava, u cilju njihova pravodobnog stavljanja na raspolaganje te njihove dostupnosti u zajedničkoj elektroničkoj bazi podataka.

Evaluacija, postupno ukidanje i obnova:

(a)

evaluacija učinaka postignutih na nacionalnoj razini i razini unije u pogledu utvrđenih ciljeva i ključnih pokazatelja uspješnosti na kojoj se temelji evaluacija Programa iz članka 47., uključujući procjenu najdjelotvornijeg načina intervencije politike za sva buduća djelovanja; i pozicioniranje bilo koje moguće obnove europskog partnerstva u čitavom okruženju europskih partnerstava i prioritetima njegovih politika;

(b)

ako nema produljenja, odgovarajuće mjere kojima se osigurava postupno ukidanje financiranja iz Okvirnog programa u skladu s ▌uvjetima i vremenskim rokovima dogovorenima ex ante s partnerima koji su preuzeli pravne obveze, ne dovodeći u pitanje moguće kontinuirano transnacionalno financiranje iz nacionalnih programa ili drugih programa Unije i ne dovodeći u pitanje privatno ulaganje i projekte koji su u tijeku .

PRILOG IV.

SINERGIJE S DRUGIM PROGRAMIMA

Sinergijama s Europskim fondom za jamstva u poljoprivredi i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (zajednička poljoprivredna politika) osigurat će se sljedeće:

(a)

istraživačke i inovacijske potrebe poljoprivrednog sektora i ruralnih područja u EU-u utvrđene su ponajprije u okviru Europskog partnerstva za inovacije za „produktivnost i održivost u poljoprivredi” (1) i u uzimajući u obzir strateško planiranje istraživanja i inovacija u okviru Programa te programe rada;

(b)

zajednička poljoprivredna politika na najbolji mogući način iskorištava rezultate istraživanja i promiče upotrebu, provedbu i uvođenje inovativnih rješenja, uključujući ona koja proizlaze iz projekata koji se financiraju iz okvirnih programa za istraživanje i inovacije, Europskog partnerstva za inovacije za „produktivnost i održivost u poljoprivredi” i važnih EIT-ovih zajednica znanja i inovacija (ZZI-ovi) ;

(c)	EPFRR podupire uvođenje i širenje znanja i rješenja koja proizlaze iz rezultata Programa, čime se stvaraju veća dinamičnost u poljoprivrednom sektoru i nove prilike za razvoj ruralnih područja.

Sinergijama s Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) osigurat će se sljedeće:

(a)	Program i EFPR u velikoj su mjeri povezani jer se potrebe EU-a za istraživanjem i inovacijama u području politike mora i pomorstva prenose putem strateškog istraživanja i procesa planiranja inovacija u okviru Programa;

(b)

EFPR podupire uvođenje novih tehnologija i inovativnih proizvoda, postupaka i usluga, osobito onih koji proizlaze iz Programa u područjima politike mora i pomorstva; EFPR promiče i prikupljanje i obradu temeljnih podataka te širi relevantna djelovanja koja se podupiru u okviru Programa, čime se doprinosi provedbi zajedničke ribarske politike, pomorske politike EU-a, međunarodnom upravljanju oceanima i međunarodnim obvezama .

Sinergijama s Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRR) osigurat će se sljedeće:

(a)

mehanizmi kombiniranog financiranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Obzora Europa povezuju regionalne operativne programe, strategije pametne specijalizacije i međunarodnu izvrsnost u istraživanjima i inovacijama, uključujući zajedničke transregionalne ili transnacionalne programe te paneuropske istraživačke infrastrukture u cilju jačanja europskog istraživačkog prostora;

(aa)	sredstva EFRR-a mogu se dobrovoljno prenijeti radi potpore aktivnostima u okviru Programa, posebno pečata izvrsnosti;

(b)	EFRR usmjeren je, među ostalim, na razvoj i jačanje regionalnih i lokalnih ekosustava istraživanja i inovacija te industrijske transformacije, uključujući potporu prihvaćanju rezultata i uvođenju novih tehnologija i inovativnih rješenja iz okvirnih programa za istraživanje i inovacije putem EFRR-a;

(ba)	poboljšanje postojećih regionalnih ekosustava, mreža platformi i regionalnih strategija.

Sinergijama s Europskim socijalnim fondom plus (ESF+) osigurat će se sljedeće:

(a)	Europski socijalni fond + može integrirati i razvijati inovativne nastavne planove koji se podupiru u okviru Programa, među ostalim putem nacionalnih ili regionalnih programa, kako bi ljudi stekli vještine i kompetencije koje su potrebne za poslove budućnosti;

(b)	mehanizmi za komplementarno financiranje iz ESF-a plus mogu se dobrovoljno upotrebljavati za potporu aktivnostima Programa kojima se promiče razvoj ljudskog kapitala u istraživanjima i inovacijama, s ciljem jačanja europskog istraživačkog prostora; Am. 148

(c)

tematsko područje Zdravlje ESF-a plus integrira inovativne tehnologije i nove poslovne modele i rješenja, posebno one proizišle iz programa, kako bi se pridonijelo inovativnim, učinkovitim i održivim zdravstvenim sustavima država članica i olakšao pristup boljoj i sigurnijoj zdravstvenoj skrbi za europske građane.

Sinergijama s Instrumentom za povezivanje Europe (CEF) osigurat će se sljedeće:

(a)	potrebe za istraživanjem i inovacijama u područjima prometa, energetike i digitalnog sektora unutar EU-a utvrđeni su i osnovani tijekom strateškog planiranja istraživanja i inovacija u okviru Programa;

(b)	Instrument za povezivanje Europe podupire opsežno uvođenje i provedbu novih, inovativnih tehnologija i rješenja u području prometa, energetike i digitalnih fizičkih infrastruktura, osobito onih koji proizlaze iz okvirnih programa za istraživanja i inovacije;

(c)	olakšana razmjena informacija i podataka između okvirnog programa i projekata Instrumenta za povezivanje Europe, na primjer isticanjem tehnologija iz okvirnog programa koje su spremne za tržište i koja se mogu na tržište uvesti putem Instrumenta za povezivanje Europe.

Sinergijama s programom Digitalna Europa osigurat će se sljedeće:

(a)	budući da se preklapa nekoliko tematskih područja obuhvaćenih Programom i programom Digitalna Europa, vrste djelovanja koje treba podupirati, njihovi očekivani rezultati i njihova logika intervencije različiti su i komplementarni;

(b)

potrebe za istraživanjem i inovacijama koje se odnose na digitalne aspekte određene su i utvrđene strateškim planovima za istraživanje i inovacije u okviru Programa; to obuhvaća istraživanja i inovacije u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti, tehnologije distribuirane glavne knjige, kvantne tehnologije , u kombinaciji s digitalnim i drugim razvojnim tehnologijama i netehnološkim inovacijama; potpora za rast poduzeća uvođenjem revolucionarnih inovacija (od kojih mnoge obuhvaćaju digitalne i fizičke tehnologije); integracija digitalnog aspekta u cijelom stupu „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”; i potpora digitalnim istraživačkim infrastrukturama;

(c)

program Digitalna Europa usmjeren je na izgradnju kapaciteta i infrastrukture velikih razmjera u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti, decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, kvantnih tehnologija i naprednih digitalnih vještina u cilju širokog uvođenja i primjene ključnih postojećih ili ispitanih inovativnih digitalnih rješenja u Europi okviru EU-a u područjima od javnog interesa (kao što su zdravlje, javna uprava, pravosuđe i obrazovanje) ili tržišnih nedostataka (kao što je digitalizacija poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća); program Digitalna Europa uglavnom se provodi kroz usklađeno i strateško ulaganje s državama članicama, posebno kroz zajedničke javne nabave za digitalne kapacitete u cilju njihove raspodjele diljem Europe te u djelovanjima na razini EU-a za potporu interoperabilnosti i normizaciji kao dijelu razvoja jedinstvenog digitalnog tržišta;

(d)	kapaciteti i infrastrukture programa Digitalna Europa dostupni su istraživačkoj i inovacijskoj zajednici, uključujući za aktivnosti koje se podupiru u okviru Programa, među ostalim testiranje, pokusi i demonstracije u svim sektorima i disciplinama;

(e)	nove digitalne tehnologije razvijene u okviru Programa postupno se prihvaćaju i provode u okviru programa Digitalna Europa;

(f)

inicijative Programa za planove razvoja vještina i kompetencija, uključujući one izrađene u kolokacijskim centrima zajednica znanja i inovacija Europskog instituta za inovacije i tehnologiju, dopunjuju se izgradnjom kapaciteta u naprednim digitalnim vještinama koju podržava program Digitalna Europa;

(g)	snažni koordinacijski mehanizmi za strateško programiranje i operativne postupke za oba programa usklađeni su, a njihove upravljačke strukture uključuju odnosne službe Komisije te ostale na koje se odnose različiti dijelovi predmetnih programa.

Sinergijama s programom jedinstvenog tržišta osigurat će se sljedeće:

(a)

program jedinstvenog tržišta rješava tržišne nedostatke koji utječu na sve MSP-ove te promiče poduzetništvo i osnivanje te rast poduzeća. Postoji potpuna komplementarnost između programa jedinstvenog tržišta i djelovanja EIT-a i budućeg Europskog vijeća za inovacije u području inovativnih poduzeća, kao i u području usluga potpore MSP-ovima, posebno ako tržište ne osigurava održivo financiranje;

(b)

Europska poduzetnička mreža može poslužiti, kao i druge strukture za potporu MSP-ova (na primjer, nacionalne kontaktne točke, agencije za inovacije, digitalno-inovacijski centar, centri izvrsnosti, certificirani inkubatori ), za pružanje usluga potpore u okviru programa Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije.

Sinergijama s programom za okoliš i klimatske aktivnosti – LIFE osigurat će se sljedeće:

potrebe za istraživanjem i inovacijama u području suočavanja s okolišnim, klimatskim i energetskim izazovima unutar EU-a određene su i utvrđene tijekom strateškog planiranja istraživanja i inovacija u okviru Programa; program LIFE nastavlja djelovati kao katalizator za provedbu ekološke, klimatske, i relevantne energetske politike i zakonodavstva EU-a, uključujući donošenje i primjenu rezultata istraživanja i inovacija proizišlih iz Programa te pomaže u njihovu uvođenju na nacionalnoj i (među)regionalnoj razini ako to može pomoći u rješavanju okolišnih, klimatskih ili energetskih pitanja; LIFE posebno nastavlja poticati sinergije s Programom dodjelom bonusa u evaluaciji prijedloga koji uključuju prihvaćanje rezultata Programa; tradicionalni projekti djelovanja u okviru programa LIFE podržavaju razvoj, testiranje ili demonstraciju održivih tehnologija ili metodologija za provedbu politike okoliša i klimatske politike EU-a, koje se zatim mogu uvesti u većem razmjeru uz pomoć drugih financijskih sredstava, uključujući ona iz Programa. U okviru Programa nastali EIT i buduće Europsko vijeće za inovacije mogu osigurati potporu za rast i komercijalizaciju novih revolucionarnih ideja koje mogu nastati u provedbi projekata programa LIFE.

Sinergijama s programom Erasmus osigurat će se sljedeće:

(a)

kombinirana sredstva iz Programa i programa Erasmus upotrebljavaju se za potporu aktivnostima usmjerenima na jačanje i modernizaciju europskih institucija visokog obrazovanja. Program će dopuniti potporu koju iz programa Erasmus prima inicijativa europskih sveučilišta, posebice njezin istraživački element, kao dio razvoja novih zajedničkih i integriranih dugoročnih i održivih strategija u području obrazovanja, istraživanja i inovacija koje se temelje na transdisciplinarnim i međusektorskim pristupima u cilju ostvarivanja trokuta znanja i pružanja poticaja gospodarskom rastu, obrazovne aktivnosti Europskog instituta za inovacije i tehnologiju mogu služiti kao inspiracija inicijativi europskih sveučilišta te biti povezane sa njom.

(b)

Program i program Erasmus potiču integraciju obrazovanja i istraživanja pružanjem pomoći visokoškolskim ustanovama u izradi i uspostavi zajedničkih obrazovnih, istraživačkih i inovacijskih strategija, u nastavljanju s najnovijim saznanjima i praksama istraživanja kako bi ponudile aktivno istraživačko iskustvo svim studentima i osoblju u visokom obrazovanju, a posebno istraživačima te potporom drugih aktivnosti kojima se integrira visoko obrazovanje, istraživanje i inovacije;

10.

Sinergijama s Europskim svemirskom programom osigurat će se sljedeće:

(a)

potrebe u području istraživanja i inovacija svemirskog uzlaznog i silaznog sektora unutar EU-a određene su i utvrđene u okviru strateškog planiranja istraživanja i inovacija Programa; djelovanja u području istraživanja svemira provedena u okviru Obzora Europa provest će se uzimajući u obzir nabavu i prihvatljivost subjekata u skladu s odredbama svemirskog programa, prema potrebi,

(b)

podaci o svemiru i usluge koje Europski svemirski program javnosti ustupa kao javno dobro upotrebljavaju se za razvoj revolucionarnih rješenja kroz istraživanje i inovacije, među ostalim u Okvirnom programu, osobito za održivu hranu i prirodne resurse, praćenje klimatskih promjena, pametne gradove, automatizirana vozila, sigurnost i upravljanje katastrofama;

(c)

Usluge pristupa podacima i informacijama programa Copernicus pridonose europskom oblaku za otvorenu znanost i time istraživačima i znanstvenicima olakšavaju pristup podacima programa Copernicus; istraživačke infrastrukture, posebno promatračke mreže in situ ključni su elementi in situ promatračke infrastrukture koja omogućuje usluge programa Copernicus te ostvaruju korist od informacija koje proizvode usluge programa Copernicus.

11.

Sinergijama s Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju („vanjski instrument”) osigurat će se da aktivnosti istraživanja i inovacija u okviru Programa sa sudjelovanjem trećih zemalja i ciljanim djelovanjem međunarodne suradnje teže usklađivanju s usporednim aktivnostima prihvaćanja na tržištu i djelovanjima izgradnje kapaciteta u okviru vanjskog instrumenta na temelju zajedničkog utvrđivanja potreba i područja intervencije koji su zajednički utvrđeni tijekom strateškog planiranja istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor Europa;

12.

Sinergijama s Fondom za unutarnju sigurnost i instrumentom za upravljanje granicama kao dijelom Fonda za integrirano upravljanje granicama osigurat će se sljedeće:

(a)	potrebe istraživanja i inovacija u područjima sigurnosti i integriranog upravljanja granicama određene su i utvrđene strateškim planiranjem istraživanja i inovacija u okviru Programa;

(b)	Fond za unutarnju sigurnost i Fond za integrirano upravljanje granicama podupiru uvođenje novih, inovativnih tehnologija i rješenja, osobito onih koji proizlaze iz okvirnih programa za istraživanja i inovacije u području sigurnosnih istraživanja.

13.

Sinergijama s fondom InvestEU osigurat će se sljedeće:

(a)

Program iz vlastitog proračuna osigurava mješovito financiranje Obzora Europa i EIC-a za inovatore visokog stupnja rizika i za koje tržište ne pruža održivo financiranje te istodobno osigurava odgovarajuću koordinaciju za potporu učinkovitoj provedbi privatnog financiranja i upravljanju njime u okviru mješovitog financiranja putem fondova i posrednika koje podupire fond InvestEU;

(b)

okupljanje financijskih instrumenata za istraživanje i inovacije te malih i srednjih poduzeća fond InvestEU, posebno kroz namjenske tematske sastavnice istraživanja i inovacija te kroz proizvode uvedene u okviru sastavnice za MSP-ove koje su usmjerene na inovativna poduzeća pomažući time ostvarivanju ciljeva Programa. Uspostavit će se snažne komplementarne veze između fonda InvestEU i programa Obzor Europa.

14.

Sinergijama s inovacijskim fondom u okviru sustava trgovanja emisijama („inovacijski fond”) osigurat će se sljedeće:

(a)

inovacijski fond usmjeren je na inovacije u niskougljičnim tehnologijama i procesima, uključujući ekološko hvatanje ugljika i upotrebu koja znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena, kao i proizvode koji zamjenjuju one s većim udjelom ugljika te potiče izgradnju i iskorištavanje projekata čiji je cilj ekološko hvatanje i geološko skladištenje CO2 te inovativne obnovljive energije i tehnologije skladištenja energije; stvorit će se odgovarajući okvir kako bi se potaknuli „zeleniji” proizvodi s održivom dodanom vrijednošću za kupce i krajnje korisnike.

(b)	Program financira razvoj, demonstraciju i primjenu tehnologija , uključujući revolucionarna rješenja, koje mogu ostvariti gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te ciljeve Unije u pogledu dekarbonizacije, energetike i industrijske preobrazbe, posebno u stupu II. i kroz EIT ;

(c)

Inovacijski fond može, podložno ispunjavanju njegovih kriterija za odabir i dodjelu potpore, podržati demonstracijsku fazu prihvatljivih projekata . Projekti koji primaju potporu iz inovacijskog fonda mogu biti prihvatljivi za potporu iz okvirnih programa za istraživanja i inovacije i obrnuto . Kako bi se upotpunio program Obzor Europa, inovacijski fond može se usredotočiti na tržišne inovacije kojima se doprinosi značajnom i brzom smanjenju emisija CO2. Uspostavit će se snažne komplementarne veze između inovacijskog fonda i programa Obzor Europa.

15.

Sinergijama s programom Euratoma za istraživanje i osposobljavanje osigurat će se sljedeće:

(a)	Program i program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje razvijaju sveobuhvatna djelovanja za potporu obrazovanju i osposobljavanju (uključujući aktivnosti Marie Skłodowska-Curie) u cilju održavanja i razvoja relevantnih vještina u Europi;

(b)

Program i program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje razvijaju zajednička istraživačka djelovanja s naglaskom na međusektorske aspekte sigurne i sigurne primjene ionizirajućeg zračenja osim za električnu energiju u sektorima, kao što su medicina, industrija, poljoprivreda, svemir, klimatske promjene, sigurnost te pripravnost na izvanredna stanja i doprinos nuklearnoj znanosti.

16.	Potencijalne sinergije s Europskim fondom za obranu pridonijet će izbjegavanju udvostručavanja.

16a.	Sinergijama s programom Kreativna Europa podupirat će se konkurentnost i inovacije te doprinijeti ekonomskom i socijalnom rastu te promicati učinkovita uporaba javnih sredstava.

16b.	Sinergije s bilo kojim važnim projektima od zajedničkog europskog interesa mogu se razmotriti.

(1) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o Europskom partnerstvu za inovacije „Produktivnost i održivost u poljoprivredi”, (COM(2012)0079).

PRILOG V.

KLJUČNI POKAZATELJI SMJERA UČINKA

Praćenje napretka okvirnog programa u odnosu na njegove ciljeve sastoji se od praćenja smjera učinka i povezanih ključnih pokazatelja slijeda učinka u skladu s člankom 3. Smjerovi učinka ovise o uloženom vremenu i odražavaju tri komplementarne kategorije učinka nelinearne naravi ulaganja u istraživanja i inovacije: znanstvena, društvena i tehnološka/gospodarska. Za svaku od navedenih kategorija učinka zamjenski će se pokazatelji upotrebljavati u cilju praćenja napretka razlikujući kratkoročni, srednjoročni i dugoročni napredak, među ostalim i napredak u razdoblju nakon završetka Programa, uz mogućnost raščlanjivanja, među ostalim po državama članicama i pridruženim zemljama. Ti se pokazatelji prikupljanju upotrebom kvantitativnih i kvalitativnih metodologija. Pojedinačni dijelovi Programa Programom pridonose navedenim pokazateljima u različitoj mjeri i različitim mehanizmima. Prema potrebi mogu se upotrebljavati i dodatni pokazatelji za praćenje pojedinačnih dijelova programa.

Mikropodaci ključnih pokazatelja smjera učinka koji su zajednički s Programom prikupljaju se pod središnjim upravljanjem na usklađen način s minimalnim opterećenjem izvješćivanja za korisnike.

Usto, osim ključnih pokazatelja smjera učinka, podaci o optimiziranoj provedbi Programa za jačanje europskog istraživačkog prostora, kojima se potiču sudjelovanja u Programu na temelju izvrsnosti iz svih država članica te olakšavaju suradničke veze u području europskog istraživanja i inovacija, kao dio podataka o provedbi i upravljanju iz članka 45. prikupljat će se te će se o njima izvješćivati u gotovo stvarnom vremenu. To će obuhvaćati, među ostalim, praćenje suradničkih veza, mrežne analize, podatke o prijedlozima, prijavama, sudjelovanjima i projektima; podnositelje prijedloga i sudionike (među ostalim vrstu organizacije, kao na primjer organizacije civilnog društva, mala i srednja poduzeća i privatni sektor), zemlju (na primjer posebnu klasifikaciju skupina zemalja kao što su države članice, pridružene zemlje i treće zemlje), rod, ulogu u projektu, znanstvenu disciplinu/sektor, uključujući društvene i humanističke znanosti) te stupanj uvođenja pitanja o klimi te s tim povezanih rashoda.

Pokazatelji smjera znanstvenih učinaka

Očekuje se da će se Programom ostvariti znanstveni učinak stvaranjem novih visokokvalitetnih znanja, jačanjem ljudskog kapitala u istraživanjima i inovacijama te poticanjem širenja znanja i otvorene znanosti. Napredak prema ovom učinku prati se s pomoću zamjenskih pokazatelja utvrđenih uz sljedećih triju ključnih sljedova učinka.

Pokazatelji smjera društvenih učinaka

Očekuje se da će se Programom ostvariti društveni učinak rješavanjem prioriteta politika EU-a i globalnih izazova, među ostalim ciljeva održivog razvoja UN-a, na temelju načela Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma, putem istraživanja i inovacija, stvaranjem koristi i učinka zadaćama u okviru istraživanja i inovacija i europskim partnerstvima te jačanjem primjene inovacija u društvu, čime će se u konačnici doprinijeti dobrobiti ljudi. Napredak prema ovom učinku prati se s pomoću zamjenskih pokazatelja utvrđenih uz sljedećih triju ključnih sljedova učinka.

Pokazatelji smjera ▌ tehnoloških/gospodarskih učinaka

Očekuje se da će se Programom ostvariti tehnološki /gospodarski ▌učinak osobito unutar Unije utjecanjem na stvaranje i rast poduzeća, posebno MSP-ova, uključujući novoosnovana poduzeća, otvaranjem izravnih ili neizravnih radnih mjesta , naročito unutar Unije, te poticanjem ulaganja u istraživanje i inovacije. Napredak prema ovom učinku prati se s pomoću zamjenskih pokazatelja utvrđenih uz sljedećih triju ključnih sljedova učinka.

Prilog V. – tablica 1.

Napredak prema znanstvenim

učincima

Kratkoročno

Srednjoročno

Dugoročno

Stvaranje visokokvalitetnih novih znanja

Publikacije –

broj recenziranih znanstvenih publikacija iz okvirnog programa

Citati –

faktor odjeka u području recenziranih publikacija iz okvirnog programa

Znanost svjetske kvalitete –

broj i udio recenziranih publikacija iz

okvirnog programa koje daju temeljni doprinos znanstvenim područjima

Jačanje ljudskog kapitala u istraživanju i inovacijama

Vještine –

broj istraživača uključenih u aktivnosti usavršavanja okvirnih programa (kroz osposobljavanje, mentorstvo/podučavanje i mobilnost i pristup infrastrukturama istraživanja i inovacija)

Karijere –

Broj i udio

istraživača s većim pojedinačnim utjecajem u svojem području istraživanja i inovacija, koji su usavršili vještine u sklopu okvirnog programa

Uvjeti rada –

broj i udio usavršenih pojedinaca s poboljšanim uvjetima rada, uključujući plaće istraživača

Poticanje širenja znanja i otvorene znanosti

Zajedničko znanje –

udio rezultata istraživanja okvirnih programa (otvoreni podaci / publikacije / softver itd.) koji se razmjenjuje kroz

infrastrukture otvorenog znanja

Širenje znanja –

udio rezultata istraživanja otvorenog programa s otvorenim pristupom koji se aktivno upotrebljavaju/citiraju

Nove suradnje –

udio korisnika okvirnog programa koji su razvili novu transdisciplinarnu/transsektoralnu suradnju s korisnicima njihovih otvorenih rezultata istraživanja

Prilog V. – tablica 2.

Napredak prema društvenim

učincima

Kratkoročno

Srednjoročno

Dugoročno

Rješavanje političkih prioriteta EU-a i globalnih izazova putem istraživanja i inovacija

Rezultati –

broj i udio rezultata namijenjenih rješavanju utvrđenih prioriteta politika EU-a i globalnih izazova (među ostalim klimatskih aktivnosti i ciljeva održivog razvoja) (višedimenzionalno: za svaki utvrđeni prioritet)

Uključujući: broj i udio klimatskih rezultata namijenjenih ispunjavanju obveza EU-a u skladu s Pariškim sporazumom

Rješenja –

broj i udio inovacija i rezultata istraživanja namijenjenih rješavanju utvrđenih prioriteta politika EU-a i globalnih izazova (među ostalim klimatskih aktivnosti i ciljeva održivog razvoja) (višedimenzionalno: za svaki utvrđeni prioritet)

Uključujući: broj i udio klimatskih inovacija i rezultata istraživanja namijenjenih ispunjavanju obveza EU-a u skladu s Pariškim sporazumom

Koristi –

agregirani procijenjeni učinci od upotrebe/ iskorištavanja rezultata financiranih okvirnim programom u pogledu rješavanja utvrđenih prioriteta politika EU-a i globalnih izazova (među ostalim klimatskih aktivnosti i ciljeva održivog razvoja) , uključujući doprinos ciklusu kreiranja politika i zakonodavstva (kao što su norme i standardi) (višedimenzionalno: za svaki utvrđeni prioritet)

Uključujući: agregirani procijenjeni učinci od upotrebe/iskorištavanja rezultata financiranih okvirnim programom u pogledu ispunjavanja obveza EU-a u skladu s Pariškim sporazumom, uključujući doprinos ciklusu kreiranja politika i zakonodavstva (kao što su norme i standardi)

Pružanje koristi i učinka kroz zadaće u okviru istraživanja i inovacija

Ostvarenja zadaća u okviru istraživanja i inovacija –

Ostvarenja posebnih zadaća u okviru istraživanja i inovacija

Missions

(višedimenzionalno: za svaku utvrđenu zadaću)

Rezultati zadaća u okviru istraživanja i inovacija –

Rezultati posebnih zadaća u okviru istraživanja i inovacija

Missions

(višedimenzionalno: za svaku utvrđenu zadaću)

Ostvareni ciljevi zadaća u okviru istraživanja i inovacija –

Ciljevi postignuti posebnim zadaćama u okviru istraživanja i inovacija

(višedimenzionalno: za svaku utvrđenu zadaću)

Jačanje primjene istraživanja i inovacija u društvu

Zajedničko stvaranje –

broj i udio projekata okvirnog programa u kojima građani EU-a i krajnji korisnici pridonose zajedničkom stvaranju sadržaja u području istraživanja i inovacija

Obveza –

broj i udio korisničkih subjekata okvirnog programa s

mehanizmima obveze za građane i krajnje korisnike nakon projekta okvirnog programa

Socijalna prihvaćenost istraživanja i inovacija –

prihvaćenost i informiranje javnosti o zajednički kreiranim znanstvenim rezultatima i inovativnim rješenjima u okvirnom programu

Prilog V. – tablica 3.

Napredak prema tehnološkim /gospodarskim učincima	Kratkoročno	Srednjoročno	Dugoročno
Stvaranje rasta temeljenog na inovacijama	Inovativna ostvarenja – broj inovativnih proizvoda, procesa ili metoda iz okvirnog programa (po vrsti inovacije) i primjene prava intelektualnog vlasništva	Inovacije – broj inovacija iz okvirnih projekata (po vrsti inovacije) uključujući i one kojima su dodijeljena prava intelektualnog vlasništva	Gospodarski rast – osnivanje, rast i tržišni udjeli društava koja razvijaju inovacije u okvirnom programu
Stvaranje brojnijih i kvalitetnijih radnih mjesta	Podupirano zapošljavanje – broj stvorenih radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena i zadržana radna mjesta kod subjekata koji su korisnici projekta u okviru okvirnog programa (po vrsti radnog mjesta)	Održivo zapošljavanje – porast broja radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena kod subjekata nakon projekta okvirnog programa (po vrsti radnog mjesta)	Ukupno zapošljavanje – broj izravnih i neizravnih radnih mjesta stvorenih ili održanih zahvaljujući širenju rezultata okvirnog programa (po vrsti radnog mjesta)
Poticanje ulaganja u istraživanja i inovacije	Zajednička ulaganja – iznos javnih i privatnih ulaganja mobiliziranih početnim ulaganjem okvirnog programa	Poboljšanje – iznos javnih i privatnih ulaganja mobiliziranih za iskorištavanje ili poboljšanje rezultata okvirnog programa (uključujući strana izravna ulaganja)	Doprinos „cilju od 3 %” – napredak EU-a prema 3 % BDP-a za okvirne programe

PRILOG V.a

Područja za moguće misije i moguća institucionalizirana europska partnerstva koja će se uspostaviti na temelju članka 185. ili 187. UFEU-a

U skladu s člancima 7. i 8. ove Uredbe područja za moguće misije i europska partnerstva koja će se uspostaviti u skladu s člankom 185. ili 187. UFEU-a utvrđena su u ovom Prilogu.

I. Područja za moguće misije

Područje za misije 1.: prilagodba klimatskim promjenama, uključujući društvene transformacije

Područje za misije 2.: rak

Područje za misije 3.: zdravi oceani, mora te obalne i unutarnje vode

Područje za misije 4.: klimatski neutralni i pametni gradovi

Područje za misije 5.: zdravlje tla i hrana

Svaka misija pridržavat će se načela iz članka 7. stavka 3. ove Uredbe.

II. Područja za moguća institucionalizirana europska partnerstva na temelju članka 185. UFEU-a ili članka 187. UFEU-a

Područje za partnerstvo 1.: brži razvoj i sigurnija uporaba zdravstvenih inovacija za europske pacijente i globalno zdravlje

Područje za partnerstvo 2.: unaprjeđenje ključnih digitalnih i razvojnih tehnologija te njihove uporabe, što uključuje, ali nije ograničeno na, nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija, fotonika i kvantne tehnologije

Područje za partnerstvo 3.: europsko vodstvo u mjeriteljstvu, uključujući integrirani sustav mjeriteljstva

Područje za partnerstvo 4.: jačanje konkurentnosti, sigurnosti i okolišne učinkovitosti u zračnom prometu, zrakoplovstvu i željezničkom prometu EU-a

Područje za partnerstvo 5.: održiva, uključiva i kružna biološka rješenja

Područje za partnerstvo 6.: vodikove tehnologije i tehnologije održivog skladištenja energije s manjim učinkom na okoliš te manje energetski intenzivnom proizvodnjom

Područje za partnerstvo 7.: čista, povezana, kooperativna, autonomna i automatizirana rješenja za buduće potrebe mobilnosti ljudi i robe

Područje za partnerstvo 8.: inovativna mala i srednja poduzeća usmjerena na istraživanja i razvoj

Iz postupka procjenjivanja potrebe za institucionaliziranim europskim partnerstvom u jednom od gore navedenih područja partnerstva može proizići prijedlog na temelju članka 185. UFEU-a ili članka 187. UFEU-a, u skladu s pravom inicijative Europske komisije. U protivnom u tom području partnerstva može djelovati i partnerstvo u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a) ili člankom 8. stavkom 1. točkom (b) Okvirnog programa ili se može provesti pozivima na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor Europa.

Budući da moguća područja institucionaliziranih europskih partnerstava pokrivaju široka tematska područja, mogu se na temelju procijenjenih potreba provesti putem više od jednog partnerstva.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/253

P8_TA(2019)0396

Program za provedbu Obzora Europa ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – okvirnog programa za istraživanja i inovacije (COM(2018)0436 – C8-0253/2018 – 2018/0225(COD))

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

(2021/C 158/43)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018) 0436),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. stavak 3. i članak 182. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0253/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

—	uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam te Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0410/2018),

budući da je djelomičan politički dogovor postignut u okviru posebnog programa za provedbu okvirnog programa Obzora Europa; budući da se taj dogovor temelji na znatno izmijenjenom tekstu u usporedbi s prijedlogom Komisije; budući da to utječe na pravnu osnovu; budući da su institucije razmijenile stajališta u tom pogledu u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva (1) te da se pitanje pravne osnove stoga treba prilagoditi u kasnijoj fazi postupka za taj dosje;

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 12. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0510).

P8_TC1-COD(2018)0225

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Odluke (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. stavak 3. i članak 182. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

uzimajući u obzir izvješće Europskog parlamenta o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u kontekstu njegove privremene evaluacije i prijedloga Devetog okvirnog programa;

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

U skladu s člankom 182. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU), Obzor Europa – Okvirni program za istraživanja i inovacije („Obzor Europa”), uspostavljen Uredbom (EU) br. … Europskog parlamenta i Vijeća od … o Obzoru Europa (4), treba provesti putem posebnih programa, u okviru kojih su utvrđena detaljna pravila za njihovu provedbu, određeno je njihovo trajanje te su osigurana sredstva koja se smatraju potrebnima.

(2)

Uredbom (EU) br. …o Obzoru Europa utvrđuju se opći i posebni ciljevi Obzora Europa te struktura i osnovne odrednice aktivnosti koje će se provoditi, dok bi se ovim posebnim programom za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije („posebni program”) trebali utvrditi operativni ciljevi i aktivnosti specifični za dijelove Obzora Europa. Odredbe o provedbi utvrđene u Uredbi (EU) br. … o Obzoru Europa u cijelosti se primjenjuju na posebni program, uključujući one koje se odnose na etička načela.

(3)	Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu posebnog programa Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje programâ rada za provedbu posebnog programa. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(4)	S Vijećem guvernera Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), osnovano Odlukom Komisije 96/282/Euratom (6) provedeno je savjetovanje u vezi sa znanstvenim i tehnološkim sadržajem posebnog programa za nenuklearna izravna djelovanja JRC-a.

(5)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim posebnim programom pridonijet će se uključivanju klimatskih mjera i postizanju općeg cilja od najmanje 25 % proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva tijekom razdoblja VFO-a 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što je prije moguće, a najkasnije do 2027. Mjerama u okviru ovog posebnog programa osigurat će se najmanje 35 % iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a ponovno će se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja. Pozornost će se posvetiti područjima Unije koja su u fazi tranzicije, u kojima rudarstvo ugljena ima veliku ulogu te koja imaju visoke razine emisija ugljika.

(6)	Mjere u okviru posebnog programa trebale bi se upotrebljavati i za proporcionalno rješavanje nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, bez udvostručavanja ili istiskivanja privatnog financiranja. Te mjere trebaju imati i jasnu europsku dodanu vrijednost.

(7)

Odražavajući važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom, te kako bi se iskoristile odgovarajuće prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit će se potpora u okviru namjenskog klastera„Hrana, biogospodarstvo , prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš ”.

(8)

Za dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta i sve veće prilike proizašle iz konvergencije digitalnih i fizičkih tehnologija potrebno je povećanje ulaganja. U okviru Obzora Europa tim će se nastojanjima doprinijeti ▌ (7) namjenskim klasterom kako bi se osiguralo da Europa ostane predvodnica u globalnim istraživanjima i inovacijama u digitalnom sektoru.

(9)

Vrste financiranja i metode provedbe iz ove Odluke odabrat će se na temelju njihove sposobnosti da postignu posebne ciljeve mjera te daju rezultate, uzimajući u obzir posebice trošak nadzora, administrativno opterećenje te očekivani rizik od neusklađenosti. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to uključuje razmatranje primjene jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i raspona jediničnih troškova.

(10)	Države članice trebale bi biti uključene u ranoj fazi postupka definiranja misija.

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Odlukom uspostavlja posebni program za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije („posebni program”), kako je navedeno u članku 1. stavku 3. točki (a) Uredbe …/…/EU o Obzoru Europa.

Njome se određuju operativni ciljevi posebnog programa, proračun za razdoblje 2021. – 2027., pravila provedbe posebnog programa te aktivnosti koje će se provoditi u okviru posebnog programa.

Članak 2.

Operativni ciljevi

1. Posebni program doprinosi općim i posebnim ciljevima utvrđenima u članku 3. Uredbe o Obzoru Europa.

2. Posebni program ima sljedeće operativne ciljeve:

(a)	jačanje izvrsnog osnovnog i pionirskog istraživanja; jačanje i širenje izvrsnosti, među ostalim poticanjem šireg sudjelovanja u cijeloj Uniji ,

(b)	jačanje poveznice između istraživanja, inovacija i, prema potrebi, obrazovanja i drugih politika, što podrazumijeva komplementarnost s nacionalnim, regionalnim i EU-ovim politikama i aktivnostima u području istraživanja i inovacija,

(ba)	podupiranje provedbe prioritetâ politike Unije, uključujući posebno ciljeve održivog razvoja i Pariški sporazum,

(c)	promicanje odgovornog istraživanja i inovacija, uz uvažavanje načela predostrožnosti,

(ca)	jačanje rodne dimenzije u cijelom Programu,

(cb)	jačanje poveznica suradnje u europskom sektoru istraživanja i inovacija te među sektorima i disciplinama , uključujući društvene i humanističke znanosti,

(d)	jačanje međunarodne suradnje;

(da)	povezivanje i razvoj istraživačkih infrastruktura u cijelom europskom istraživačkom prostoru i omogućivanje transnacionalnog pristupa ,

(e)	privlačenje talenata , osposobljavanje i zadržavanje istraživača i inovatora u europskom istraživačkom prostoru, među ostalim putem mobilnosti▌,

(f)	poticanje otvorene znanosti i osiguravanje vidljivosti prema javnosti i otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama i podacima iz istraživanja, uključujući odgovarajuća izuzeća ,

(g)	poticanje iskorištavanja rezultata istraživanja i inovacija te aktivno širenje i iskorištavanje rezultata, a posebice u cilju poticanja privatnih ulaganja i razvoja politika,

▌

(j)	ostvarivanje ambicioznih ciljeva u određenom vremenskom roku putem misija u području istraživanja i inovacija;

(k)	poboljšanje odnosa i interakcije između znanosti i društva, što obuhvaća vidljivost znanosti u društvu i znanstvenu komunikaciju te promicanje sudjelovanja građana i krajnjih korisnika u postupcima zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja,

▌

(m)	ubrzavanje industrijske preobrazbe , među ostalim, s pomoću poboljšanih vještina za inovacije ,

▌

(o)	poticanje aktivnosti u području istraživanja i inovacija u malim i srednjim poduzećima (MSP) te osnivanja i rasta inovativnih poduzeća, a posebice novoosnovanih poduzeća i MSP-ova te u iznimnim slučajevima malih, srednje kapitaliziranih poduzeća ,

(p)	poboljšanje pristupa rizičnom financiranju , među ostalim sinergijama s programom InvestEU, posebice u situacijama u kojima tržište ne osigurava održivo financiranje.

3. U okviru ciljeva iz stavka 2. mogu se uzeti u obzir nove i nepredviđene potrebe koje nastaju tijekom razdoblja provedbe posebnog programa. To može, ako je opravdano, obuhvaćati odgovor na novonastale prilike, krize i prijetnje, kao i odgovor na potrebe povezane s razvojem novih politika Unije.

Članak 3.

Struktura

1. U skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe o Obzoru Europa, posebni program sastoji se od sljedećih dijelova:

(1)

stupa I. „ Izvrsna znanost”, čije su komponente sljedeće:

(a)	Europsko istraživačko vijeće (ERC), kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 1.;

(b)	aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 2.;

(c)	istraživačke infrastrukture, kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 3.;

(2)

stupa II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, čije su komponente sljedeće:

(a)	klaster „Zdravlje”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 1.;

(b)	klaster „ Kultura, kreativnost i uključivo ▌društvo”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 2.,

(c)	klaster „Civilna sigurnost za društvo”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 3.,

(d)	klaster „Digitalizacija, industrija i svemir ”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 4.,

(e)	klaster „Klima, energija i mobilnost ”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 5.;

(f)	klaster „Hrana, biogospodarstvo , prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš ”, kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 6.,

(g)	nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), kako je opisano u Prilogu I. stupu II. odjeljku 7 .;

(3)

stupa III. „ Inovativna Europa ”, čije su komponente sljedeće:

(a)	Europsko vijeće za inovacije (EIC), kako je opisano u Prilogu I. stupu III. odjeljku 1.;

(b)	europski inovacijski ekosustavi, kako je opisano u Prilogu I. stupu III. odjeljku 2.;

▌

(4)

dijela „ Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora”, čije su komponente sljedeće:

(a)	širenje sudjelovanja i izvrsnosti, kako je opisano u Prilogu I., dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, odjeljku 1.,

(b)	reforma i poboljšanje europskog sustava istraživanja i informacija, kako je opisano u Prilogu I., dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, odjeljku 2.

2. Aktivnosti koje se trebaju provoditi u okviru dijelova iz stavka 1. opisane su u Prilogu I.

Članak 4.

Proračun

1. U skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe o Obzoru Europa, financijska omotnica za provedbu posebnog programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 120 000 000 000 EUR prema cijenama iz 2018 .

2. Iznos iz stavka 1. ovog članka dijeli se među komponentama navedenima u članku 3. stavku 1. ove Odluke, u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe … o Obzoru Europa. Primjenjuju se mehanizmi iz članka 9. stavaka od 3. do 8. Uredbe o Obzoru Europa.

POGLAVLJE II.

PROVEDBA I PROGRAMIRANJE

Članak 4.a

Strateški plan

1. U skladu s člankom 6. stavkom 6. [Uredbe o Okvirnom programu], provedbu posebnog programa olakšava višegodišnji strateški plan istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, čime se promiče i usklađenost između programâ rada, prioriteta EU-a i nacionalnih prioriteta. Rezultat procesa strateškog planiranja utvrđuje se u višegodišnjem strateškom planu za pripremu sadržaja u programima rada (kako je navedeno u članku 11.) kojima se obuhvaća razdoblje od najviše četiri godine te istodobno zadržava dostatna fleksibilnost za brz odgovor na nove izazove i izazove u nastajanju te neočekivane prilike i krize.

2. Proces strateškog planiranja posebno je usredotočen na stup „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” te obuhvaća i relevantne aktivnosti u okviru drugih stupova te dio Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora.

Komisija osigurava rano sudjelovanje i opsežnu komunikaciju s državama članicama i s Europskim parlamentom dopunjenu savjetovanjem s dionicima i širom javnosti. Time će se doprinijeti snažnijoj suradnji s građanima i civilnim društvom.

Države članice mogu proces strateškog planiranja poduprijeti i pružanjem pregleda nacionalnih savjetovanja / doprinosa građana za potrebe strateškog plana.

3. Strateški plan donosi Komisija s pomoću provedbenog akta u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4. Strateški plan odgovara ciljevima i aktivnostima iz Priloga 1. Taj Provedbeni akt sadrži sljedeće elemente koji se odnose na obuhvaćeno razdoblje:

a.	Ključne strateške smjernice za potporu istraživanju i inovacijama, što obuhvaća opis očekivanih učinaka, međuklasterska pitanja i obuhvaćena područja djelovanja.

b.	Utvrđivanje europskih partnerstava u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkama (a) i (b) [Uredbe o Okvirnom programu].

ba.	Utvrđivanje misija u skladu s člankom 5. posebnog programa te člankom 7. i Prilogom V.a Uredbi o uspostavi programa Obzor Europa.

c.	Područja za međunarodnu suradnju, aktivnosti koje treba uskladiti sa sektorima istraživanja i inovacija drugih zemalja i regija svijeta u velikim razmjerima, ili aktivnosti koje treba provesti u suradnji s organizacijama u trećim zemljama.

Posebna pitanja poput ravnoteže između istraživanja i inovacija, integracije društvenih i humanističkih znanosti, uloge ključnih razvojnih tehnologija i strateških vrijednosnih lanaca, rodne ravnopravnosti, uključujući integraciju rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija, poštovanja najviših standarda etičnosti i integriteta, prioriteta za širenje i iskorištavanje.

4. U strateškom planu uzima se u obzir analiza koja obuhvaća barem sljedeće elemente:

a)	političke, socioekonomske i okolišne čimbenike koji su relevantni za prioritete politika EU-a i država članica,

b)	doprinos istraživanja i inovacija ostvarenju ciljeva politika EU-a, uz oslanjanje na studije, druge znanstvene dokaze i relevantne inicijative na razini EU-a i nacionalnoj razini, što obuhvaća institucionalizirana partnerstva u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (c) [Uredbe o Okvirnom programu],

osnovu utemeljenu na dokazima koja proizlazi iz aktivnosti predviđanja, pokazatelja znanosti i tehnologije te inovacija, međunarodnih kretanja poput provedbe ciljeva održivog razvoja i povratnih informacija slijedom provedbe, što obuhvaća praćenje provedbe posebnih mjera u pogledu širenja sudjelovanja i izvrsnosti te sudjelovanja MSP-ova,

d)	prioritete koji se potencijalno mogu provesti u sinergiji s drugim programima EU-a,

e)	opis različitih pristupa za savjetovanje s dionicima i sudjelovanje građana kao dio napora u pogledu izrade programâ rada,

f)	komplementarnost i sinergije s planiranjem Zajednica znanja i inovacija EIT-a u skladu s Uredbom 294/2008/EZ.

5. Proces strateškog planiranja nadopunjuje se strateškim koordinacijskim procesom za europska partnerstva, uz sudjelovanje država članica i Komisije na ravnopravnoj osnovi. Služi kao početna točka za analizu za potrebe predviđanja, analizu i savjetovanje o izradi portfelja, moguću uspostavu, provedbu, praćenje i postupno ukidanje partnerstava u području istraživanja i inovacija, a vodi se sveobuhvatnim okvirom kriterija koji se temelji na Prilogu III. Uredbe o Obzoru Europa.

Članak 5.

Misije

1. Misija u okviru istraživanja i inovacija može se uspostaviti u područjima misija navedenima u Prilogu V.a Uredbe o uspostavi Obzora Europa.

2. Za svako područje misije uspostavlja se odbor za misiju, osim ako se mogu upotrijebiti postojeće savjetodavne strukture – u tom se slučaju unaprijed obavješćuje programski odbor . Odbor za misije sastoji se od najviše 15 neovisnih osoba na visokoj razini, širokog stručnog znanja , među ostalim i prema potrebi stručnjaka za društvene i humanističke znanosti, i to iz cijele Europe i šire, uključujući relevantne predstavnike krajnjih korisnika. Članove odborâ za misije imenuje Komisija slijedom transparentnog postupka imenovanja koji obuhvaća otvoren poziv za iskazivanje interesa. S Programskim odborom pravodobno se savjetuje o postupcima imenovanja i odabira, među ostalim o upotrijebljenim kriterijima. Mandat članova odbora za misije traje najviše pet godina i može se jednom produljiti.

3. Odbor za misije , bez ovlasti za donošenje odluka, Komisiji daje savjete o sljedećem:

(a)	utvrđivanju i osmišljavanju jedne ili više misija u odgovarajućem području misije u skladu s odredbama i kriterijima iz članka 7. [Uredbe o Okvirnom programu]

(b)	sadržaju programâ rada i njihovu preispitivanju ako je ono potrebno za postizanje ciljeva misije, uz ▌ doprinos dionika i, prema potrebi, javnosti▌,

(c)	značajkama projektnih portfelja za misije,

(d)	postupcima prilagodbe, ili o prekidu ako je to primjereno, na temelju procjena provedbe u skladu s utvrđenim ciljevima misije,

(e)	odabiru neovisnih stručnih evaluatora u skladu s odredbama članka 44. [Uredbe o Okvirnom programu] , informiranju stručnih evaluatora te kriterijima evaluacije i ponderiranju tih kriterija,

(f)	okvirnim uvjetima koji pomažu u postizanju ciljeva misije;

(g)	komunikaciji, među ostalim o uspješnosti i postignućima misije,

(h)	koordinaciji politika među relevantnim dionicima na različitim razinama, posebno u pogledu sinergija s drugim politikama Unije,

(i)	ključnim pokazateljima uspješnosti.

Savjeti odbora za misije objavljuju se.

▌

4. Za svako područje misije programski odbor sudjeluje u pripremi i životnom ciklusu misija, uzimajući u obzir relevantna pitanja iz nacionalnog konteksta i mogućnosti za poboljšanje usklađivanja s aktivnostima na nacionalnoj razini. Interakcije s odborima za misije odvijaju se pravodobno i na sveobuhvatan način.

5. Program rada predviđen člankom 11. sadrži za svaku misiju utvrđenu u strateškom planu njezin koncept, značajke njezina projektnog portfelja i posebne odredbe kojima se omogućuje učinkovit pristup na temelju portfelja.

Članak 6.

Europsko istraživačko vijeće

1. Komisija osniva Europsko istraživačko vijeće („ERC”) za provedbu aktivnosti u okviru stupa I. „ Izvrsna znanost” koje se odnose na ERC. ERC nasljeđuje ERC uspostavljen Odlukom C(2013)1895 (8).

2. ERC se sastoji od neovisnog Znanstvenog vijeća iz članka 7. i posebne provedbene strukture iz članka 8.

3. ERC ima predsjednika, koji se bira iz redova viših znanstvenika s međunarodnim ugledom.

Predsjednika imenuje Komisija na temelju transparentnog postupka zapošljavanja, u koji je uključen i za tu svrhu osnovan poseban neovisni odbor za traženje, a mandat je ograničen na četiri godine i može se jednom produljiti. Postupak zapošljavanja i odabrani kandidat moraju imati odobrenje Znanstvenog vijeća.

Predsjednik predsjeda Znanstvenim vijećem, osigurava njegov vodeći položaj i vezu s posebnom provedbenom strukturom te ga predstavlja u znanstvenom svijetu.

4. ERC djeluje u skladu s temeljnim načelima znanstvene izvrsnosti, otvorene znanosti , autonomije, učinkovitosti, djelotvornosti, transparentnosti, odgovornosti te istraživačkog integriteta . Osigurava kontinuitet s aktivnostima ERC-a koje se provode u skladu s Odlukom …/EZ.

5. Aktivnostima ERC-a podupiru se pionirska istraživanja , na temelju pristupa „odozdo prema gore”, koje u svim područjima provode glavni ispitivači i njihovi timovi koji se natječu na europskoj razini , što obuhvaća i istraživače na početku karijere .

6. Komisija djeluje kao jamac autonomije i integriteta ERC-a te osigurava pravilno izvođenje povjerenih mu zadaća.

Komisija osigurava provedbu aktivnosti ERC-a u skladu s načelima utvrđenima u stavku 4. ovog članka, kao i s cjelokupnom strategijom za ERC iz članka 7. stavka 2. točke (a), koju je utvrdilo Znanstveno vijeće.

Članak 7.

Znanstveno vijeće ERC-a

1. Znanstveno vijeće sastoji se od neovisnih najuglednijih znanstvenika, inženjera i stručnjaka s primjerenim stručnim znanjem, žena i muškaraca iz različitih dobnih skupina, čime se osigurava raznolikost područja istraživanja i zemljopisnih podrijetla , a koji djeluju u svoje osobno ime, neovisno o vanjskim interesima.

Članove Znanstvenog vijeća imenuje Komisija nakon neovisnog i transparentnog postupka imenovanja, koji je dogovoren sa Znanstvenim vijećem te obuhvaća otvoreno savjetovanje sa znanstvenom zajednicom i podnošenje izvješća Europskom parlamentu i Vijeću.

Mandat članova Znanstvenog vijeća ERC-a ograničen je na četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja još jednom na temelju sustava rotacije, čime se osigurava kontinuitet rada Znanstvenog vijeća.

2. Znanstveno vijeće utvrđuje:

(a)	cjelokupnu strategiju ERC-a;

(b)	program rada za provedbu aktivnosti ERC-a;

(c)	metode i postupke za istorazinsku ocjenu i evaluaciju prijedloga na temelju kojih će se odrediti koji će se prijedlozi financirati;

(d)	svoje stajalište o svim pitanjima koja sa znanstvenog stajališta mogu poboljšati dostignuća i učinak ERC-a te kvalitetu provedenih istraživanja;

(e)	kodeks ponašanja, koji se, među ostalim, odnosi na sprečavanje sukoba interesa.

Komisija odstupa od stajališta koja utvrdi Znanstveno vijeće u skladu s prvim podstavkom točkama (a), (c), (d) i (e) samo kad smatra da se nisu poštovale odredbe ove Odluke. U tom slučaju Komisija donosi mjere za održavanje kontinuiteta provedbe posebnog programa i postizanje njegovih ciljeva te utvrđuje točke odstupanja od stajališta Znanstvenog vijeća i obrazlaže ih.

3. Znanstveno vijeće djeluje u skladu sa svojim ovlastima utvrđenima u Prilogu I. stupu I. odjeljku 1.

4. Znanstveno vijeće djeluje isključivo u interesu ▌ERC-a, u skladu s načelima iz članka 6. Djeluje pošteno i čestito te svoj posao obavlja učinkovito i uz najveću moguću transparentnost.

Članak 8.

Posebna provedbena struktura ERC-a

1. Posebna provedbena struktura odgovorna je za administrativnu provedbu i izvršenje programa, kako je opisano u Prilogu I. stupu I. odjeljku 1. 3.2. Ona pruža potporu Znanstvenom vijeću u izvršenju svih njegovih zadaća.

2. Komisija osigurava da posebna provedbena struktura strogo, učinkovito te uz potrebnu fleksibilnost slijedi samo ciljeve i zahtjeve ERC-a.

Članak 9.

Europsko vijeće za inovacije

1. Europsko vijeće za inovacije , kako je uspostavljeno u skladu s člankom 7.a [Uredbe o okvirnom programu], uključuje Odbor na visokoj razini („Odbor EIC-a”) iz članka 10.

2. Komisija osigurava da provedba EIC-a bude:

(a)	u skladu s načelima iz stavka 1. ovog članka, uzimajući u obzir mišljenje Odbora EIC-a o cjelokupnoj strategiji EIC-a, navedenoj u članku 10. stavku 1. točki (a) i

(b)	takva da ne rezultira narušavanjem tržišnog natjecanja suprotno zajedničkom interesu.

3. Za potrebe upravljanja mješovitim financiranjem EIC-a Komisija primjenjuje neizravno upravljanje ili, ako to nije moguće, može osnovati subjekt posebne namjene , kojim se treba upravlja u skladu s primjenjivim pravilima o odgovornosti . Komisija nastoji osigurati sudjelovanje drugih javnih i privatnih ulagača. Ako to nije moguće pri početnoj uspostavi, subjekt posebne namjene bit će strukturiran tako da može privući druge javne ili privatne ulagače kako bi se povećao učinak poluge doprinosa Unije.

4. Komisija osigurava učinkovitu komplementarnost EIC-a, EIT-a i programa InvestEU.

Članak 10.

Odbor EIC-a

1. Odbor EIC-a savjetuje Komisiju o:

(a)	cjelokupnoj strategiji za komponentu EIC u okviru stupa III. „ Inovativna Europa ”;

(b)	programu rada za provedbu aktivnosti EIC-a;

(c)	kriterijima za procjenu profila inovativnosti i rizika prijedloga te odgovarajućoj ravnoteži bespovratnih sredstava, kapitala i drugih oblika financiranja za akcelerator EIC-a;

(d)	identifikaciji strateškog portfelja projekata;

(e)	profilu voditeljâ programa.

2. Odbor EIC-a na zahtjev može Komisiji uputiti preporuke o:

(a)	svakom pitanju koje, iz perspektive inovacija, može pojačati i potaknuti inovacijske ekosustave diljem Europe, postizanju i učinku ciljeva komponente EIC te sposobnosti inovativnih poduzeća da počnu primjenjivati svoja rješenja;

(b)

utvrđivanju, u suradnji s relevantnim službama Komisije, i, prema potrebi, nacionalnim i regionalnim tijelima te drugim relevantnim tijelima kao što je upravni odbor EIT-a, mogućih regulatornih prepreka s kojima se suočavaju poduzetnici, posebice oni kojima je dodijeljena potpora u okviru komponente EIC,

(c)	novim tehnološkim trendovima iz portfelja EIC-a, kao temelj za programiranje u drugim dijelovima posebnog programa;

(d)	utvrđivanju posebnih pitanja za koja je potreban savjet Odbora EIC-a.

Odbor EIC-a djeluje u interesu postizanja ciljeva komponente EIC. Djeluje pošteno i čestito i obavlja svoj posao učinkovito i transparentno.

Odbor EIC-a djeluje u skladu sa svojim mandatom utvrđenim u Prilogu I. stupu III. odjeljku 1.

3. Odbor EIC-a sastoji se od 15 do 20 neovisnih osoba na visokoj razini iz različitih dijelova europskog inovacijskog ekosustava, što obuhvaća poduzetnike, poslovne predvodnike, ulagače, stručnjake iz javne uprave i istraživače , uključujući akademske stručnjake u području inovacija . Pridonosi aktivnostima za informiranje javnosti, a članovi Odbora EIC-a nastoje povećati ugled EIC-a.

Članove Odbora EIC-a imenuje Komisija na temelju otvorenog poziva na podnošenje kandidatura ili na iskaz interesa ili oboje, ovisno o tome što Komisija smatra primjerenijim, te uzimajući u obzir potrebu za postizanjem ravnoteže stručnog znanja, spola, dobi i geografske raspodjele.

Mandat članova Odbora EIC-a ograničen je na dvije godine i obnovljiv je dvaput, uz tekući sustav imenovanja (članovi se imenuju svake dvije godine).

4. Odbor EIC-a ima predsjednika, kojega imenuje Komisija nakon transparentnog postupka zapošljavanja. Predsjednik je istaknuta javna osoba povezana sa svijetom inovacija koja dobro razumije sektor istraživanja i inovacija .

Predsjednik se imenuje na mandat od četiri godine, obnovljiv jednom.

Predsjednik predsjeda Odborom EIC-a, priprema njegove sastanke, dodjeljuje zadaće članovima i može osnovati posebne podskupine, posebice za utvrđivanje novih tehnoloških trendova iz portfelja EIC-a. On predstavlja EIC u svijetu inovacija. On također promiče EIC i sugovornik je Komisije i država članica u okviru relevantnih programskih odbora . Komisija predsjedniku pruža administrativnu podršku u vršenju njegovih zadaća.

5. Komisija donosi kodeks ponašanja koji se, među ostalim, odnosi na sprečavanje sukoba interesa i kršenje povjerljivosti . Članovi Odbora EIC-a prilikom stupanja na dužnost prihvatit će kodeks ponašanja.

Članak 11.

Programi rada

1. Program se provodi prema programima rada iz stavka 2. u skladu s člankom 110. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”). (9). U njima se navodi očekivani učinak te se pripremaju u skladu s procesom strateškog planiranja kako je opisano u Prilogu I. ovoj Odluci. Komisija redovito i u ranoj fazi obavješćuje Odbor iz članka 12. o ukupnom napretku provedbe neizravnih djelovanja iz posebnog programa, što obuhvaća misije, također kako bi se Odboru omogućilo da pruži rani, odgovarajući doprinos tijekom procesa strateškog planiranja i u vezi s pripremom radnih programa, a posebice u pogledu misija.

U programima rada utvrđuje se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

2. Komisija putem provedbenih akata donosi zasebne programe rada za provedbu aktivnosti u okviru sljedećih komponenti, kako je navedeno u članku 3. stavku 1. ove Odluke:

(a)

ERC-a, za koji program rada utvrđuje Znanstveno vijeće na temelju članka 7. stavka 2. točke (b), u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 12. stavka 3. Komisija odstupa od programa rada koji je utvrdilo Znanstveno vijeće samo kad smatra da on nije u skladu s odredbama ove Odluke. U tom slučaju Komisija program rada donosi putem provedbenog akta u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4. Komisija propisno obrazlaže tu mjeru;

(b)

svih klastera u okviru stupa „Globalni izazovi i ▌konkurentnost europske industrije ”, aktivnosti MSCA, istraživačkih infrastruktura, potpore inovacijskim ekosustavima, širenjem sudjelovanja i izvrsnosti te reforme i poboljšanja europskog sustava istraživanja i inovacija, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4.,

(c)	EIC-a, za koji se programi rada pripremaju na temelju savjeta Odbora EIC-a iz članka 10. stavka 1. točke (b), u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 4.;

(d)	JRC-a, u čijem se višegodišnjem programu rada uzima u obzir mišljenje Vijeća guvernera JRC-a iz Odluke 96/282/Euratom.

3. Osim zahtjeva iz članka 110. Financijske uredbe, programi rada iz stavka 2. ovog članka, prema potrebi, sadržavaju:

(a)	utvrđeni iznos dodijeljen za svaku aktivnost i misiju te okvirni vremenski raspored provedbe;

(b)	kad je riječ o bespovratnim sredstvima, prioritete, kriterije za odabir i dodjelu, relativni ponder različitih kriterija za dodjelu te maksimalnu stopu financiranja ukupnih prihvatljivih troškova;

(c)	iznos dodijeljen za mješovito financiranje u skladu s člancima od 41. do 43. Uredbe o Obzoru Europa;

(d)	sve dodatne obveze korisnikâ, u skladu s člancima 35. i 37. Uredbe o Obzoru Europa.

4. Komisija provedbenim aktima, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12., stavka 4. donosi sljedeće mjere:

(a)

odluku o odobrenju financiranja neizravnih djelovanja, ako je procijenjeni iznos doprinosa Unije u okviru posebnog programa jednak ili veći od 2,5 milijuna EUR, osim djelovanja u okviru posebnog cilja „Europsko istraživačko vijeće (ERC)”, odluku o odobrenju financiranja neizravnih djelovanja za takva djelovanja iz klastera 2, ako je procijenjeni iznos doprinosa Unije u okviru posebnog programa jednak ili veći od jednog milijuna eura,

(b)	odluku o odobrenju financiranja mjera koje uključuju upotrebu ljudskih embrija i njihovih matičnih stanica te mjera u okviru klastera „Civilna sigurnost za društvo” iz članka 3. stavka 2. točke (c).

Članak 12.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor (10). Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Ovisno o predmetu rasprave, odbor se sastaje u različitim sastavima, kako je utvrđeno u Prilogu II.

3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

4. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

5. Ako se mišljenje Odbora treba dobiti pisanim postupkom, taj se postupak završava bez rezultata ako to u roku za davanje mišljenja odluči predsjednik odbora ili to zatraži obična većina članova odbora.

6. U slučaju provedbenih akata koje treba donijeti na temelju članka 4.a stavka 3., ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

7 . Komisija redovito obavješćuje odbor o ukupnom napretku u provedbi posebnog programa te mu pruža pravodobne informacije o svim djelovanjima i komponentama koji se predlažu ili financiraju u okviru Obzora Europa i njegovih eksternaliziranih dijelova kako je navedeno u Prilogu III. , što obuhvaća detaljne informacije o statističkim podacima pojedinačnih poziva na podnošenje prijedloga ili njihovu analizu .

POGLAVLJE III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Stavljanje izvan snage

Odluka 2013/743/EU stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 14.

Prijelazne odredbe

1. Ova Odluka ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja, do njihova zaključenja, na temelju Odluke 2013/743/EU, koja se nastavlja primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja.

Kad je to potrebno, sve preostale zadaće odbora osnovanog Odlukom 2013/743/EU izvršava odbor iz članka 12. ove Odluke.

2. Financijskom omotnicom za posebni program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između posebnog programa i mjera donesenih u skladu s prethodnom Odlukom 2013/743/EU.

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C […], […], str. […].

(2) SL C […], […], str. […].

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.Podcrtani tekst nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora.

(4) SL C […], […], str. […].

(5) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(6) Odluka Komisije 96/282/Euratom od 10. travnja 1996. o preustroju Zajedničkog istraživačkog centra (SL L 107, 30.4.1996., str. 12.).

(7) ▌

(8) SL C 373, 20.12.2013., str. 23.

(9) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(10) U cilju olakšavanja provedbe programa, Komisija mora za svaki sastanak programskog odbora, kako je definirano u dnevnom redu, u skladu s utvrđenim smjernicama nadoknaditi troškove za jednog predstavnika po državi članici te za jednog stručnjaka/savjetnika po državi članici za one točke dnevnoga reda za koje neka država članica zahtijeva posebno stručno znanje.

PRILOG I.

STRATEŠKO PLANIRANJE I PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

Pri provedbi Programa primjenjuje se navedeno u nastavku.

STRATEŠKO PLANIRANJE

Kako je utvrđeno u članku 4.a. , provedba posebnog programa olakšava se višegodišnjim strateškim planiranjem istraživačkih i inovacijskih aktivnosti . Proces strateškog planiranja posebno je usmjeren na stup „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” te obuhvaća relevantne aktivnosti u okviru drugih stupova i dio Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora, također u bliskoj koordinaciji i sinergiji s planiranjem zajednicâ znanja i inovacija EIT-a uspostavljenih Uredbom 294/2008/EZ.

Rezultati procesa strateškog planiranja navode se u strateškom planu za ostvarenje sadržaja iz programa rada.

▌

Cilj je procesa strateškog planiranja:

—	provesti programske ciljeve Obzora Europa na integriran način i usmjeriti se na učinak cjelokupnog programa te usklađenost između njegovih različitih stupova,

—	▌promicati sinergije između Obzora Europa i drugih programa Unije, među ostalim [kohezijskih fondova] i programa Euratoma, čime će ono postati referentna točka za istraživanja i inovacije u svim povezanim programima u okviru proračuna EU-a i nefinancijskih instrumenata, ▌

—	pružiti pomoć pri razvoju i provedbi politika EU-a za relevantna obuhvaćena područja te dopuniti razvoj i provedbu politika u državama članicama,

—	smanjiti rascjepkanost napora i izbjeći udvostručenja i preklapanja mogućnosti financiranja,

—	osigurati okvir za povezivanje izravnih istraživačkih djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra i drugih djelovanja koja se podupiru Programom, što obuhvaća i upotrebu rezultata i podataka za potporu politikama,

—

osigurati uravnotežen i širok pristup istraživanjima i inovacijama u svim fazama razvoja, koji nije ograničen samo na poticanje pionirskih istraživanja, razvijanje novih proizvoda, procesa i usluga na temelju znanstvenih i tehnoloških spoznaja i revolucionarnih otkrića, već podrazumijeva i novu primjenu postojećih tehnologija, kontinuirano poboljšavanje te inovacije izvan područja tehnologije i društvene inovacije,

—

osigurati sustavan, interdisciplinarni, međusektorski i horizontalni pristup istraživanjima i inovacijama kako bi se pristupilo rješavanju izazova, pri čemu će također nastajati nova konkurentna poduzeća i industrije, jačat će se konkurentnost, poticati privatna ulaganja i očuvati ravnopravni uvjeti na unutarnjem tržištu.

▌

DRUGE PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

U stupovima „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” i „Inovativna Europa” , istraživanja i inovacije dopunjuju se aktivnostima koje se odvijaju blizu krajnjim korisnicima i tržištu, kao što su demonstracijske aktivnosti, pokusno izvođenje ili provjera koncepta, međutim, one neće obuhvaćati aktivnosti komercijalizacije koje nadilaze fazu istraživanja i inovacija. To obuhvaća i potporu aktivnostima temeljenima na potražnji kojima se ubrzava uvođenje i širenje raznolikog spektra inovacija. Naglasak je na nepreskriptivnim pozivima na podnošenje prijedloga.

Na temelju iskustva iz programa Obzor 2020., u stupu „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” društvene i humanističke znanosti u potpunosti su uklopljene u sve klastere, uključujući posebne i namjenske aktivnosti. Isto tako, aktivnosti koje uključuju morska i pomorska istraživanja i inovacije provode se na strateški i integriran način u skladu s integriranom pomorskom politikom EU-a, zajedničkom ribarstvenom politikom i međunarodnim obvezama.

Aktivnosti koje se provode u okviru ▌vodećih inicijativa u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju ▌ (FET), u pogledu projekata Graphene, Human Brain i Kvantna tehnologija, koje se podupiru u okviru programa Obzor 2020., nastavit će se podupirati u okviru Obzora Europa putem poziva na podnošenje prijedloga sadržanih u programu rada . Pripremnim djelovanjima koja se podupiru u okviru dijela programa Obzor 2020. koji se odnosi na vodeće inicijative FET doprinijet će se procesu strateškog planiranja u okviru programa Obzor Europa i usmjeravanju rada na misijama, sufinanciranim/suprogramiranim partnerstvima te redovnim pozivima na podnošenje prijedloga.

Dijalozima o znanosti i tehnološkoj suradnji s međunarodnim partnerima EU-a i političkim dijalogom s glavnim svjetskim regijama znatno se doprinosi sustavnom pronalaženju prilika za suradnju, koje u kombinaciji s razlikovanjem po državama/regijama pomažu u utvrđivanju prioriteta. I dalje će se tražiti rano savjetovanje sa savjetodavnom strukturom povezanom s europskim istraživačkim prostorom.

▌

KOMUNIKACIJA I ŠIRENJE REZULTATA

U okviru Obzora Europa osigurat će se namjenska potpora za otvoren pristup znanstvenim publikacijama, repozitorijima znanja i drugim izvorima podataka. Podupirat će se mjere širenja rezultata i znanja, uključujući u kombinaciji s drugim programima EU-a, koje obuhvaćaju grupiranje rezultata i podataka i njihovo pakiranje u jezike i formate za ciljanu publiku i mreže za građane, industriju, javne uprave, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i tvorce politika. U tu se svrhu u okviru Obzora Europa mogu koristiti napredne tehnologije i alati za analizu podataka.

Postojat će odgovarajuća potpora u obliku mehanizama za obavješćivanje potencijalnih podnositelja prijedloga (npr. nacionalne kontaktne točke) o Programu.

Komisija će provoditi informacijske i komunikacijske aktivnosti povezane s programom Obzor Europa kako bi istaknula da su rezultati ostvareni uz potporu sredstava EU-a. Nastojat će se povećati javna svijest o važnosti istraživanja i inovacija te o širem utjecaju i relevantnosti istraživanja i inovacija koje financira EU, npr. putem publikacija, odnosa s medijima, događanja, repozitorija znanja, baza podataka, višekanalnih platformi, internetskih stranica ili ciljane upotrebe društvenih medija. Usto, u okviru Obzora Europa korisnici će primati potporu za priopćavanje o svojem radu i učinku svojeg rada na društvo u cjelini.

ISKORIŠTAVANJE REZULTATA I NJIHOVO PRIHVAĆANJE NA TRŽIŠTU

Komisija će uspostaviti sveobuhvatne mjere za iskorištavanje rezultata programa Obzor Europa i nastalih spoznaja. Tako će se ubrzati iskorištavanje rezultata i njihovo široko prihvaćanje na tržištu te pojačati učinak Programa.

Komisija će sustavno identificirati i bilježiti rezultate istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u okviru Programa, a nastale rezultate i spoznaje na nediskriminirajući način širiti ili prenositi industriji i poduzećima svih veličina, javnim upravama, akademskoj zajednici, organizacijama civilnog društva i tvorcima politika kako bi se maksimalno povećala europska dodana vrijednost Programa.

MEĐUNARODNA SURADNJA

Veći će se učinak postići usklađenim djelovanjem s drugim zemljama i regijama svijeta u okviru pojačane međunarodne suradnje ▌. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta pozvat će se na združivanje snaga s EU-om u okviru inicijativa za potporu djelovanju EU-a za održivost, poboljšano istraživanje, izvrsnost u inovacijama i konkurentnost.

Međunarodnim zajedničkim djelovanjem zajamčit će se uspješno rješavanje globalnih društvenih izazova i postizanje ciljeva održivog razvoja, pristup najvećim svjetskim talentima, stručnom znanju i resursima te povećanje ponude i potražnje u pogledu inovativnih rješenja.

METODOLOGIJE RADA ZA POTREBE EVALUACIJE

Postupak evaluacije temelji se na visokokvalitetnom neovisnom stručnom znanju, čime se potvrđuje relevantnost Programa za sve dionike, zajednice i interese, a takvo je znanje i preduvjet za očuvanje izvrsnosti i relevantnosti financiranih aktivnosti.

Komisija ili tijelo za financiranje osigurat će nepristranost postupka i izbjegavanje sukoba interesa u skladu s člankom 61. Financijske uredbe. Također će nastojati postići zemljopisnu raznolikost u sastavu odborâ za evaluaciju, stručnjaka i savjetodavnih skupina.

Iznimno, kada je to opravdano na temelju zahtjeva da se imenuju najbolji dostupni stručnjaci i/ili zbog ograničenog broja kvalificiranih stručnjaka, neovisni stručnjaci koji pomažu odboru za evaluaciju ili su članovi tog odbora mogu ocijeniti konkretne prijedloge za koje prijave mogući interes. U tom slučaju Komisija ili tijelo za financiranje poduzimaju sve potrebne korektivne mjere kako bi zajamčili integritet postupka evaluacije. Postupkom evaluacije upravljat će se na odgovarajući način, a sam će postupak uključivati i interakciju različitih stručnjaka. Prilikom utvrđivanja prijedloga za financiranje odbor za evaluaciju uzet će u obzir posebne okolnosti.

STUP I.

IZVRSNA ZNANOST

Znanstveni, gospodarski, društveni i kulturni napredak u svim svojim oblicima ovisi o odgovarajućoj ponudi izvrsnih istraživača, težnji za postizanjem iskoraka u razumijevanju i stjecanju znanja na svim razinama , za to potrebni objekti svjetske razine, uključujući fizičku infrastrukturu i infrastrukturu znanja za istraživanje i inovacije, sredstva za otvoreno širenje i razmjenu znanja (otvorena znanost), metodologija i vještina. ▌

Ostvarivanje vodećih svjetskih inovacija povezano je s napretkom otvorene i izvrsne znanosti ▌. Znanstvene i tehnološke promjene paradigme mogu biti ključni pokretači rasta produktivnosti, konkurentnosti, bogatstva, održivog razvoja i društvenog napretka. Povijesno gledano, takve su promjene paradigmi uglavnom proizlazile iz znanstvene osnove javnog sektora, a potom bi udarile temelj potpuno novim industrijskim granama i sektorima te sveobuhvatnom društvenom napretku .

Javnim ulaganjima u istraživanja, posebno kroz sveučilišta, javne istraživačke institucije i istraživačke ustanove, često se podupiru dugoročna visokorizična istraživanja koja dopunjuju aktivnosti privatnog sektora. Osim toga , stvaraju se visokokvalificirani ljudski resursi , znanje i iskustvo, oblikuju novi znanstveni instrumenti i metodologije, ali i mreže kojima se prenose najnovije spoznaje.

Europska znanost i istraživači u Europi bili su i ostaju predvodnici u mnogim područjima. No to nije nešto što možemo uzeti zdravo za gotovo. ▌Tradicionalnim suparnicima kao što su Sjedinjene Američke Države sad se pridružuju gospodarski divovi, uglavnom iz nedavno industrijaliziranih dijelova svijeta, kao što su Kina i Indija, i sve zemlje u kojima su vlade prepoznale višestruki, ogroman povrat koji proizlazi iz ulaganja u istraživanje.

1. EUROPSKO ISTRAŽIVAČKO VIJEĆE (ERC)

1.1. Obrazloženje

Iako je EU i dalje najveći proizvođač znanstvenih publikacija u svijetu, ▌ on u odnosu na svoju veličinu ima relativno malo centara izvrsnosti koji se ističu na svjetskoj razini te velika područja srednje i niske razine uspješnosti. U usporedbi s SAD-om i sada u određenoj mjeri s Kinom, EU slijedi „model decentralizirane izvrsnosti” prema kojem su resursi raspršeni na veći broj istraživača i istraživačkih institucija. Stvaranje privlačnih uvjeta za najbolje istraživače ▌ pomoći će Europi da poveća svoju privlačnost u svjetskom nadmetanju za nadarene znanstvenike.

Svjetsko istraživačko okružje dramatično se mijenja i njegova je polarizacija sve izraženija jer sve više zemalja u usponu, osobito Kina, proširuje svoju proizvodnju u području znanosti. Dok su se 2000. na EU i SAD odnosile gotovo dvije trećine svjetskih izdataka za istraživanje i razvoj, do 2013. taj se udio više nego prepolovio.

Europsko istraživačko vijeće (ERC) podupire najbolje istraživače, među ostalima nadarene istraživače koji su ranoj fazi svoje karijere , fleksibilnim, dugoročnim financiranjem revolucionarnih istraživanja, potencijalno iznimno korisnih, ali i visokorizičnih, u prvom redu u Europi . Djeluje samostalno pod vodstvom neovisnog Znanstvenog vijeća, koje čine najugledniji znanstvenici, inženjeri i stručnjaci s odgovarajućim stručnim znanjem iz raznih područja. Europsko istraživačko vijeće ima na raspolaganju širi raspon nadarenih stručnjaka i ideja nego što bi to bilo moguće u okviru bilo kojeg nacionalnog programa, pri čemu se izvrsnost jača putem načina na koji se najbolji istraživači i najbolje ideje međusobno natječu.

Pionirska istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeće imaju dokazano velik izravan učinak u obliku napretka u novim područjima znanja, što otvara put novim i često neočekivanim znanstvenim i tehnološkim rezultatima i novim područjima istraživanja. Tako pak nastaju posve nove ideje koje potiču inovacije i poslovnu kreativnost te pomažu u suočavanju s društvenim izazovima. Europsko istraživačko vijeće ima znatan strukturni učinak jer doprinosi povećanju kvalitete europskog istraživačkog sustava, među ostalim i izravnim financiranjem istraživača i djelovanja. Sredstva ERC-a za djelovanja i istraživače potiču pionirska istraživanja u Europi i povećavaju njihov ugled, zbog čega najboljim istraživačima iz cijelog svijeta Europa postaje privlačnija kao mjesto za rad i suradnju. Ugostiti dobitnike bespovratnih sredstava ERC-a stvar je prestiža pa se europska sveučilišta i istraživačke organizacije međusobno natječu da vrhunskim istraživačima ponude što privlačnije uvjete, što im pak može neizravno pomoći u procjenjivanju vlastitih prednosti i nedostataka i provedbi reformi.

▌ERC financira relativno nizak postotak svih europskih istraživanja, ali ta istraživanja proizvode ▌visok učinak na znanost. Kad je riječ o citiranju koje se odnosi na istraživanja koja financira Europsko istraživačko vijeće, prosječne brojke usporedive su s brojkama vodećih svjetskih istraživačkih sveučilišta. Istraživački uspjeh ERC-a vrlo je visok u usporedbi s najvećim svjetskim ulagačima u istraživanja. ERC financira brojna pionirska istraživanja u mnogim područjima istraživanja koja se najviše citiraju, uključujući područja koja se brzo razvijaju. Iako su sredstva ERC-a namijenjena za pionirska istraživanja, urodila su brojnim patentima.

Postoje jasni dokazi da ERC putem svojih poziva privlači i financira izvrsne istraživače, a aktivnosti ERC-a daju velik broj najznačajnijih istraživačkih rezultata s najvećim globalnim odjekom u novim područjima, što pak dovodi do iskoraka i velikog napretka. Usto, rad korisnika bespovratnih sredstava ERC-a u velikoj je mjeri interdisciplinaran, a korisnici bespovratnih sredstava ERC-a surađuju na međunarodnoj razini i otvoreno objavljuju svoje rezultate u svim područjima istraživanja, uključujući društvene znanosti, istraživanja u području umjetnosti i humanističke znanosti.

Osim toga, dokazano je da bespovratna sredstva ERC-a imaju dugoročan učinak na karijeru, izobrazbu visokokvalificiranih priznatih istraživača i osoba s doktoratom ▌, na povećanje ugleda europskog sektora istraživanja i njegove vidljivosti u svijetu te na nacionalne istraživačke sustave jer služe kao snažno referentno mjerilo. To je posebno važno za EU-ov model decentralizirane izvrsnosti jer status „financirano sredstvima ERC-a” može zamijeniti priznavanje na temelju statusa institucije i poslužiti kao točniji pokazatelj kvalitete istraživanja. Ambiciozni pojedinci, institucije, regije i zemlje tako mogu iskoristiti priliku i povećati svoj istraživački ugled u području u kojem su posebno jaki.

1.2. Područja djelovanja

1.2.1. Pionirska znanost

Predviđa se da će istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeće dovesti do napretka u pionirskim područjima znanja, znanstvenih publikacija najviše kvalitete ▌ kako bi se postigli rezultati istraživanja visokog potencijalnog društvenog i gospodarskog učinka te da će ERC postaviti jasan i poticajan cilj za pionirska istraživanja u cijelom EU-u, Europi i svijetu. Kako bi EU postao privlačnije okružje za najbolje svjetske znanstvenike, ciljevi su ERC-a da EU osjetno poveća udio u 1 % najčešće citiranih publikacija u svijetu i financira veći broj izvrsnih istraživača, među ostalim istraživača izvan Europe.

Sredstva ERC-a dodjeljivat će se u skladu s utvrđenim načelima. Znanstvena izvrsnost jedino je mjerilo na temelju kojeg Europsko istraživačko vijeće dodjeljuje bespovratna sredstva. Europsko istraživačko vijeće djeluje na načelu „od dna prema gore” bez prethodno određenih prioriteta.

U kratkim crtama

—	dugoročno financiranje za potporu izvrsnim idejama istraživača bilo koje dobi i spola, iz bilo koje zemlje u svijetu i njihovim istraživačkim timovima u provedbi revolucionarnih, potencijalno iznimno korisnih, ali i visokorizičnih istraživanja,

—	omogućivanje istraživačima u početnoj i ranoj fazi karijere s izvrsnim idejama da sami postanu neovisni vodeći istraživači pružanjem odgovarajuće potpore u ključnoj fazi kada osnivaju ili ▌ konsolidiraju vlastiti istraživački tim ili program,

—	novi načini rada u znanstvenom svijetu , uključujući pristup otvorene znanosti, s potencijalom za ostvarivanje revolucionarnih rezultata te poticanje tržišnih i društvenih inovacija u okviru financiranih istraživanja,

—	razmjena iskustava i primjera najbolje prakse s regionalnim i nacionalnim agencijama za financiranje istraživanja i stvaranje poveznica s drugim dijelovima Okvirnog programa, osobito aktivnostima MSCA, kako bi se promicalo podupiranje izvrsnih istraživača,

—	povećavanje ugleda pionirskih istraživanja u Europi i vidljivosti programâ ERC-a među istraživačima diljem Europe i na međunarodnoj razini .

1.3. Provedba

1.3.1. Znanstveno vijeće

Znanstveno vijeće jamči kvalitetu aktivnosti iz znanstvene perspektive i ima potpunu nadležnost pri donošenju odluka o vrsti istraživanja koja će se financirati.

U kontekstu provedbe okvirnog programa i radi izvršavanja svojih zadaća, kao što je utvrđeno u članku 7., Znanstveno vijeće će:

(1)

znanstvena strategija:

—	utvrditi opću znanstvenu strategiju za ERC s obzirom na znanstvene mogućnosti i europske potrebe u području znanosti,

—	utvrditi program rada i donijeti različite mjere za potporu ERC-u u skladu sa svojom znanstvenom strategijom,

—	pokrenuti potrebne inicijative za međunarodnu suradnju, uključujući aktivnosti informiranja, kako bi se povećala vidljivost ERC-a među najboljim istraživačima iz ostatka svijeta, u skladu sa svojom znanstvenom strategijom;

(2)

znanstveno upravljanje, praćenje i kontrola kvalitete:

—

osigurati visokokvalitetan sustav istorazinskog ocjenjivanja koji se temelji na znanstvenoj izvrsnosti i potpuno transparentnoj, pravednoj i nepristranoj obradi prijedloga tako što će utvrditi stajališta o provođenju poziva na podnošenje prijedloga i upravljanju tim pozivima, kriterije evaluacije, postupke istorazinskog ocjenjivanja, uključujući odabir stručnjaka, metode za istorazinsko ocjenjivanje i evaluaciju prijedloga te potrebna provedbena pravila i smjernice, na temelju čega će se o financiranju prijedloga odlučivati pod nadzorom Znanstvenog vijeća,

—	imenovati stručnjake na temelju prijedloga Znanstvenog vijeća ERC-a za pionirske istraživačke aktivnosti ERC-a,

—	osigurati izvršenje bespovratnih sredstava ERC-a u skladu s jednostavnim, transparentnim postupcima uz zadržavanje naglaska na izvrsnosti, poticanje inicijative i kombiniranje fleksibilnosti s odgovornošću, pri čemu će kontinuirano pratiti kvalitetu rada i provedbu,

—	preispitivati i ocjenjivati postignuća ERC-a te kvalitetu i učinak istraživanja koja financira ERC , te u skladu s time davati preporuke i smjernice za korektivne ili buduće mjere,

—	utvrditi stajališta o svim drugim pitanjima koja utječu na postignuća i učinak aktivnosti ERC-a i kvalitetu provedenih istraživanja;

(3)

komunikacija i širenje rezultata:

—

povećati ugled i vidljivost ERC-a u svijetu tako što će provoditi komunikacijske aktivnosti i aktivnosti informiranja, uključujući znanstvene konferencije, radi promicanja aktivnosti i postignuća ERC-a i rezultata projekata koje financira ERC u znanstvenoj zajednici te među ključnim dionicima i javnošću,

—	prema potrebi se savjetovati sa znanstvenom, tehničkom i akademskom zajednicom, regionalnim i nacionalnim agencijama za financiranje istraživanja i drugim dionicima,

—	redovito izvješćivati Komisiju o svojim aktivnostima.

Članovi Znanstvenog vijeća dobivaju naknadu za zadaće koje obavljaju u obliku honorara i, prema potrebi, povrata putnih troškova i dnevnica.

Predsjednik ERC-a tijekom svojeg će mandata boraviti u Bruxellesu, a većinu radnog vremena (1) posvetit će aktivnostima ERC-a. Dobivat će naknadu na razini najviših rukovoditelja Komisije, a u izvršavanju svojih dužnosti dobivat će potrebnu potporu posebne provedbene strukture.

Znanstveno vijeće iz redova svojih članova bira tri potpredsjedatelja koji pomažu predsjedniku u zastupanju i u organizaciji rada. Oni ujedno mogu nositi titulu potpredsjednika ERC-a.

Trima potpredsjednicima bit će osigurana potpora kako bi se osigurala primjerena administrativna pomoć u njihovim matičnim institutima.

1.3.2. Posebna provedbena struktura

Posebna provedbena struktura bit će odgovorna za sve aspekte administrativne provedbe i izvršenja programa, kako je predviđeno programom rada ERC-a. Provodit će postupke evaluacije, istorazinskog ocjenjivanja i odabira u skladu sa strategijom koju je utvrdilo Znanstveno vijeće te će osigurati upravljanje bespovratnim sredstvima s financijskog i znanstvenog aspekta. Posebna provedbena struktura podupirat će Znanstveno vijeće u obavljanju svih njegovih prethodno navedenih zadaća, što uključuje razvoj njegove znanstvene strategije, praćenje rada te reviziju i procjenjivanje postignuća Europskog istraživačkog vijeća, kao i komunikacijske aktivnosti i aktivnosti informiranja, osiguravat će pristup potrebnim dokumentima i podacima u njegovu posjedu i obavještavati Znanstveno vijeće o svojim aktivnostima.

Kako bi se osigurala usklađenost s posebnom provedbenom strukturom u strateškim i operativnim pitanjima, vodstvo Znanstvenog vijeća i direktor posebne provedbene strukture održavat će redovne koordinacijske sastanke.

Upravljanje ERC-om provodit će osoblje zaposleno u tu svrhu, uključujući prema potrebi dužnosnike institucija EU-a, a obuhvaćat će samo stvarne administrativne potrebe kako bi se osigurali stabilnost i kontinuitet potrebni za učinkovitu provedbu.

1.3.3. Uloga Komisije

Kako bi ispunila svoje obveze utvrđene člancima 6., 7. i 8. i u okviru vlastite odgovornosti za izvršenje proračuna, Komisija će:

—	osiguravati kontinuitet i obnovu članstva Znanstvenog vijeća te potporu stalnom Identifikacijskom odboru za određivanje budućih članova Znanstvenog vijeća,

—	osiguravati kontinuitet posebne provedbene strukture i delegiranje zadaća i odgovornosti toj strukturi, uzimajući u obzir stajališta Znanstvenog vijeća,

—	osiguravati da posebna provedbena struktura obavlja sve svoje zadaće i odgovornosti,

—	imenovati direktora i članove uprave posebne provedbene strukture, uzimajući u obzir stajališta Znanstvenog vijeća,

—	osigurati pravovremeno donošenje programa rada, stajališta u vezi s provedbenom metodologijom i potrebna provedbena pravila uključujući Pravila ERC-a za podnošenje prijedloga i predložak sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ERC-a, uzimajući u obzir stajališta Znanstvenog vijeća,

—	redovno i pravodobno obavješćivati Programski odbor o provedbi aktivnosti ERC-a i savjetovati se s njim,

—	kao tijelo nadležno za ukupnu provedbu Okvirnog programa za istraživanje, nadzirati posebnu provedbenu strukturu i evaluirati njezine rezultate .

2. AKTIVNOSTI MARIE SKŁODOWSKA-CURIE (MSCA)

2.1. Obrazloženje

Europi je potrebna baza visokokvalificiranog i otpornog ljudskog kapitala u području istraživanja i inovacija koja se može lako prilagoditi trenutačnim i budućim izazovima, primjerice velikim demografskim promjenama u Europi, te s pomoću koje se mogu pronaći održiva rješenja za te izazove. Kako bi osigurali izvrsnost, istraživači trebaju biti mobilni, surađivati i širiti znanje među zemljama, sektorima i disciplinama, te posjedovati odgovarajuću kombinaciju znanja i vještina za rješavanje društvenih pitanja i potporu inovacijama.

Europa je znanstvena sila s oko 1,8 milijuna istraživača koji rade na tisućama sveučilišta te u tisućama istraživačkih centara i ▌poduzeća. Međutim, procjenjuje se da će EU do 2027. trebati osposobiti i zaposliti najmanje milijun novih istraživača kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi o povećanju ulaganja u istraživanje i inovacije. Ta je potreba posebno izražena izvan akademskog sektora (primjerice u industriji i poduzetništvu, što uključuje mala i srednja poduzeća, vladi, organizacijama civilnog društva, kulturnim institucijama, bolnicama itd.) i zahtijeva suradnju različitih sektora kako bi se osiguralo da novi istraživači budu primjereno osposobljeni. EU se mora snažnije potruditi da više mladih žena i muškaraca zainteresira za istraživačku karijeru, bude uključiviji i na bolji način promiče ravnotežu između posla i obiteljskog života , privuče istraživače iz trećih zemalja, zadrži vlastite istraživače te privuče europske istraživače koji rade u inozemstvu da se vrate u Europu. Nadalje, kako bi se izvrsnost širila u što većoj mjeri, uvjeti u kojima istraživači rade moraju se dodatno poboljšati u cijelom europskom istraživačkom prostoru (EIP). U tom su kontekstu potrebne jače spone s europskim prostorom obrazovanja te Europskim fondom za regionalni razvoj i Europskim socijalnim fondom plus.

Ta se pitanja mogu najbolje riješiti na razini EU-a jer se javljaju sustavno pa je potrebno transnacionalno djelovanje.

Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) usmjerene su na izvrsnost u istraživanju u kojem se u potpunosti primjenjuje pristup „odozdo prema gore” te koje obuhvaća sva područja istraživanja i inovacija, od osnovnog istraživanja do uvođenja na tržište i inovacijskih usluga. Ono uključuje istraživačka područja obuhvaćena Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Ako se pojavi posebna potreba i budu li dostupna dodatna financijska sredstva, u okviru aktivnosti MSCA mogu se tražiti poveznice s određenim aktivnostima povezanima s posebnim izazovima (uključujući utvrđene misije), vrstama istraživanja i inovacijskim institucijama ili geografskim lokacijama kako bi se odgovorilo na razvoj potreba Europe u smislu vještina, osposobljavanja u području istraživanja, razvoja karijere i razmjene znanja.

Aktivnosti MSCA glavni su instrument na razini EU-a za privlačenje istraživača iz trećih zemalja u Europu i stoga znatno doprinose globalnoj suradnji u području istraživanja i inovacija. Dokazi ukazuju na to da aktivnosti MSCA ne samo da imaju pozitivan učinak na pojedince i organizacije te pozitivan učinak na razini sustava, nego i proizvode vrlo značajne i revolucionarne istraživačke rezultate, dok istovremeno znatno doprinose rješavanju društvenih i strateških izazova. Dugoročno ulaganje u ljude isplativo je, kao što pokazuje broj dobitnika Nobelove nagrade koji su bili stipendisti MSCA-e ili njihovi nadređeni.

Globalnim nadmetanjem u području istraživanja između znanstvenika i između organizacija domaćina iz akademskog i neakademskog sektora te stvaranjem i razmjenom visokokvalitetnog znanja među zemljama, sektorima i disciplinama, aktivnosti MSCA osobito doprinose ciljevima plana za „radna mjesta, rast i ulaganja”, globalnoj strategiji EU-a te ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Aktivnosti MSCA omogućuju da europski istraživački prostor bude djelotvorniji, konkurentniji i privlačniji na globalnoj razini. To se postiže usmjeravanjem na nove generacije visokokvalificiranih istraživača i pružanjem potpore novim talentima iz EU-a i šire, među ostalim jačanjem njihova prijelaza na druge komponente programa poput Europskog istraživačkog vijeća (ERC) i Europskog instituta za istraživanje i tehnologiju (EIT) , poticanjem širenja i primjene novih znanja i ideja na europske politike, gospodarstvo i društvo, među ostalim zahvaljujući boljoj znanstvenoj komunikaciji i mjerama za informiranje javnosti; olakšavanjem suradnje među organizacijama koje provode istraživanja te objavljivanjem u skladu s načelima otvorene znanosti i podataka FAIR , kao i snažnim strukturiranim utjecajem na europski istraživački prostor, zalaganjem za otvoreno tržište rada i postavljanjem standarda za kvalitetno osposobljavanje, privlačnim uvjetima zapošljavanja te otvorenim i transparentnim zapošljavanjem utemeljenim na zaslugama za sve istraživače u skladu s Europskom poveljom za istraživače i Kodeksom ponašanja pri zapošljavanju znanstvenika .

2.2. Područja djelovanja

2.2.1. Poticanje izvrsnosti prekograničnom, međusektorskom i interdicisplinarnom mobilnošću istraživača

EU mora i ubuduće biti referentna točka za vrhunska istraživanja i stoga privlačna najperspektivnijim istraživačima iz Europe i šire u svim fazama njihovih karijera. To se može postići omoguće li se istraživačima i osoblju povezanom s istraživanjem kretanje i suradnja preko granica te između sektora i disciplina, što bi im omogućilo visokokvalitetnu izobrazbu i mogućnosti za razvoj karijere. Tako će se olakšati prelasci u karijeri između akademske zajednice i drugih sektora , ali i potaknuti poduzetništvo.

U kratkim crtama

—

mobilnost unutar ili izvan Europe za najbolje ili najperspektivnije istraživače neovisno o njihovu državljanstvu kako bi provodili izvrsna istraživanja i razvijali svoje vještine i karijeru te proširili svoju mrežu u akademskoj zajednici i drugim sektorima (uključujući istraživačke infrastrukture) .

2.2.2. Poticanje novih vještina vrhunskom izobrazbom istraživača

EU-u su potrebni snažni, otporni i kreativni ljudski resursi koji posjeduju odgovarajuću kombinaciju vještina kako bi se odgovorilo na buduće potrebe tržišta rada, inoviralo, a znanje i ideje pretvorilo u proizvode i usluge za gospodarsko blagostanje i društvenu dobrobit. To se može postići osposobljavanjem istraživača koje im omogućuje da razvijaju svoje temeljne istraživačke kompetencije i povećaju svoje prenosive vještine poput kreativnog, odgovornog i poduzetničkog duha otvorenog prema društvu i svijesti o održivom razvoju . To će im pak omogućiti da se suoče s postojećim i budućim globalnim izazovima te poboljšati njihove mogućnosti za razvoj karijere i njihov inovacijski potencijal.

U kratkim crtama

—	programi izobrazbe koji istraživačima omogućuju da steknu razne vještine relevantne za sadašnje i buduće globalne izazove.

2.2.3. Jačanje ljudskih resursa i razvoja vještina u cijelom europskom istraživačkom prostoru

Kako bi se pospješivala izvrsnost, promicala suradnja među organizacijama koje provode istraživanja i stvorio pozitivan strukturni učinak, u cijelom europskom istraživačkom prostoru moraju se uvesti visokokvalitetni standardi osposobljavanja i mentorstva , dobri uvjeti rada i stvarne mogućnosti za razvoj karijere istraživača. Ako je to primjereno i opravdano studijom, u okviru postojećih odrednica „u kratkim crtama” osigurava se potpora istraživačima s ciljem njihova vraćanja u zemlju podrijetla unutar Unije i u Uniju. To će doprinijeti modernizaciji odnosno unapređenju programa i sustava osposobljavanja u području istraživanja, ali i povećati privlačnost institucija u svijetu .

U kratkim crtama

—	programi osposobljavanja za poticanje izvrsnosti i razmjenu primjera najbolje prakse među institucijama, istraživačkim infrastrukturama te istraživačkim i inovacijskim sustavima,

—	interdisciplinarna i transdisciplinarna suradnja , proizvodnja i širenje znanja unutar EU-a i s trećim zemljama.

2.2.4. Poboljšavanje i olakšavanje sinergija

Sinergije među sustavima i programima za istraživanja i inovacije na razini EU-a te na regionalnoj i nacionalnoj razini potrebno je dodatno razviti . To se može postići osobito sinergijama ▌ i komplementarnošću s drugim dijelovima programa Obzor Europa kao što je Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) te s drugim programima EU-a, osobito Erasmusom i ESF-om plus, među ostalim i oznakom „pečat izvrsnosti”.

U kratkim crtama

—	programi izobrazbe i slične inicijative za razvoj istraživačke karijere uz potporu dodatnih javnih ili privatnih izvora financiranja na regionalnoj, nacionalnoj ili razini EU-a.

2.2.5. Informiranje javnosti

Na razini EU-a i šire potrebno je podići svijest o aktivnostima Programa i javnosti približiti rad istraživača kako bi se povećao ugled aktivnosti MSCA u svijetu i bolje razumjelo utjecaj rada istraživača na svakodnevni život građana, a mlade potaknulo na pokretanje istraživačke karijere. To se može postići radom u skladu s načelom otvorene znanosti, što dovodi do boljeg iskorištavanja i širenja znanja i prakse. Građanska znanost mogla bi također imati važnu ulogu.

U kratkim crtama

—	inicijative za informiranje javnosti radi pobuđivanja interesa za karijeru u području istraživanja, osobito među mladima iz svih sredina ,

—	aktivnosti promidžbe za povećanje ugleda i vidljivosti aktivnosti MSCA u svijetu te povećanje svijesti o aktivnostima MSCA,

—	širenje i grupiranje znanja putem međuprojektne suradnje , projekata nacionalnih kontaktnih točaka i drugih aktivnosti umrežavanja kao što je udruženje bivših sudionika.

3. ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE

3.1. Obrazloženje

Vrhunska istraživačka infrastruktura pruža ključne usluge istraživačkim i inovacijskim zajednicama i tako ima ključnu ulogu u proširenju granica znanja i postavlja temelj za istraživačke i inovacijske doprinose s ciljem pristupanja rješavanju globalnih izazova i industrijske konkurentnosti . Podupiranjem istraživačkih infrastruktura na razini EU-a ublažava se vrlo čest problem raspršenih nacionalnih i regionalnih istraživačkih infrastruktura i uskih područja znanstvene izvrsnosti te se time jača europski istraživački prostor i povećava protok znanja između izoliranih sustava. Znanstveni napredak sve više ovisi o suradnji istraživačkih infrastruktura i industrije u okviru kojih se razvijaju potrebni instrumenti utemeljeni na novim ključnim razvojnim tehnologijama i drugim novim tehnologijama.

Opći je cilj osigurati da Europa posjeduje održivu istraživačku infrastrukturu svjetske razine koja je otvorena i dostupna svim istraživačima u Europi i izvan nje i tako u potpunosti iskoristiti njezin potencijal za postizanje znanstvenog napretka i inovacija. Glavni su ciljevi smanjiti rascjepkanost istraživačkog i inovacijskog ekosustava, uz izbjegavanje udvostručenja rada, i bolje koordinirati oblikovanje , razvoj, dostupnost i upotrebu istraživačkih infrastruktura, među ostalim onih koji se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj . Ključno je poduprijeti otvoren pristup istraživačkim infrastrukturama za sve europske istraživače te veći pristup digitalnim istraživačkim resursima, među ostalim putem europskog oblaka za otvorenu znanost, potičući osobito prihvaćanje praksi otvorene znanosti i otvorenih podataka.

Ujedno je važno poboljšati dugoročnu održivost istraživačkih infrastruktura jer su one obično operativne nekoliko desetljeća i stoga bi trebale izraditi planove za osiguravanje trajne i stabilne potpore.

Isto tako, EU treba doskočiti brzom povećanju globalnog nadmetanja za talente tako što će privući istraživače iz trećih zemalja da se služe europskom istraživačkom infrastrukturom svjetske razine. Jedan je od važnih ciljeva povećati konkurentnost i inovacijske sposobnosti europske industrije podupiranjem ključnih tehnologija i usluga relevantnih za istraživačke infrastrukture i njihove korisnike, čime se unapređuju uvjeti za pružanje inovativnih rješenja.

Prethodni okvirni programi uvelike su doprinijeli učinkovitijoj i djelotvornijoj uporabi nacionalnih istraživačkih infrastruktura, a u suradnji s Europskim strateškim forumom za istraživačke infrastrukture (ESFRI) razvijen je dosljedan, strateški pristup izradi politike o paneuropskim istraživačkim infrastrukturama. Taj strateški pristup urodio je očitim koristima, primjerice manjim udvostručenjem rada i općenito boljim iskorištavanjem resursa te standardizacijom procesa i postupaka. Mobilnost u istraživačke svrhe ima važnu ulogu u olakšavanju uporabe istraživačkih infrastruktura te je stoga potrebno razmotriti sinergije s nacionalnim i europskim programima mobilnosti.

Aktivnosti koje podupire EU pružit će dodanu vrijednost na sljedeće načine: konsolidacijom i optimizacijom postojećeg područja istraživačkih infrastruktura u Europi zajedno s naporima na razvoju novih istraživačkih infrastruktura koje imaju paneuropsku važnost i učinak ; osiguravanjem suradnje sličnih skupova istraživačkih infrastruktura kako bi se riješila strateška pitanja koja utječu na zajednice korisnika ; uspostavom europskog oblaka za otvorenu znanost kao djelotvornog, prilagodljivog i održivog okruženja za istraživanje temeljeno na podacima; međusobnim povezivanjem nacionalnih i regionalnih istraživačkih i obrazovnih mreža, jačanjem i osiguravanjem mrežne infrastrukture visokog kapaciteta za masovne količine podataka i prekogranični i interdisciplinarni pristup digitalnim resursima; promicanjem paneuropske pokrivenosti decentraliziranih istraživačkih infrastruktura, kako bi se ujedno omogućila usporedba istraživačkih podataka među zemljama, npr. u području društvenih i humanističkih znanosti i području okoliša; promicanjem interoperabilnosti istraživačkih infrastruktura, poticanjem i jačanjem prijenosa znanja i osposobljavanja visokokvalificiranih ljudskih resursa, promicanjem uporabe i prema potrebi unapređenjem postojećih vrhunskih paneuropskih istraživačkih infrastruktura u okviru cijelog programa Obzor Europa, svladavanjem prepreka koje najboljim istraživačkim timovima onemogućuju pristup uslugama najboljih istraživačkih infrastruktura u Europi , poticanjem inovacijskog potencijala istraživačkih infrastruktura, uz fokus na razvoj tehnologije i zajedničke inovacije te veće korištenje istraživačkih infrastruktura u industriji.

Nadalje, potrebno je osnažiti međunarodnu dimenziju istraživačkih infrastruktura EU-a tako što će se poticati snažnija suradnja s međunarodnim partnerima i međunarodno sudjelovanje u europskim istraživačkim infrastrukturama radi izvlačenja uzajamne koristi.

Aktivnostima će se doprinijeti raznim ciljevima održivog razvoja kao što su: cilj održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj održivog razvoja br. 7 – pristupačna i čista energija; cilj održivog razvoja br. 9 – industrijske inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.

3.2. Područja djelovanja

3.2.1. Konsolidacija i razvoj područja europskih istraživačkih infrastruktura

Uspostava, rad i dugoročna održivost istraživačkih infrastruktura koje je utvrdio ESFRI te drugih vrhunskih istraživačkih infrastruktura od paneuropske važnosti ključni su da bi EU osigurao vodeći položaj u području pionirskih istraživanja, osposobljavanju i usavršavanju istraživača, stvaranju i upotrebi znanja te da bi osigurao konkurentnost svojih industrija.

Europski oblak za otvorenu znanost trebao bi postati djelotvoran i sveobuhvatan kanal isporuke usluga koje nude istraživačke infrastrukture, a europskim istraživačkim zajednicama pružiti sljedeću generaciju podatkovnih usluga za ubiranje, pohranu, obradu (npr. usluge analitike, simulacije i vizualizacije) i razmjenu velike količine znanstvenih podataka u skladu s načelima FAIR . Usto, europskim oblakom za otvorenu znanost trebalo bi istraživačima u Europi omogućiti pristup većini podataka koje su generirale i prikupile istraživačke infrastrukture te pristup računalstvu visokih performansi (HPC) i resursima egzaskalarnog računalstva , što uključuje one koji se upotrebljavaju u okviru europske podatkovne infrastrukture (2).

Paneuropska istraživačka i obrazovna mreža povezivat će istraživačke infrastrukture i istraživačke resurse te omogućiti da im se pristupi na daljinu tako što će međusobno povezivati sveučilišta, istraživačke institucije te istraživačke i inovacijske zajednice na razini EU-a, ali i omogućiti međunarodne veze s drugim partnerskim mrežama diljem svijeta.

U kratkim crtama

—

životni ciklus paneuropskih istraživačkih infrastruktura kroz oblikovanje novih istraživačkih infrastruktura, njihova pripremna i provedbena faza, početna faza njihova rada uz komplementarnost s drugim izvorima financiranja u slučaju istraživačkih infrastruktura koje se podupiru strukturnim fondovima te konsolidacija i optimizacija ekosustava istraživačke infrastrukture pojednostavnjivanjem praksi praćenja ključnih ciljeva ESFRI-ja i drugih paneuropskih istraživačkih infrastruktura te olakšavanje sklapanja sporazuma o uslugama, razvoj, spajanja , paneuropska pokrivenost ili stavljanje paneuropskih istraživačkih infrastruktura izvan upotrebe,

—

europski oblak za otvorenu znanost, uključujući: proširivost i održivost pristupnog kanala; u suradnji s državama članicama i pridruženim zemljama, djelotvorno združivanje europskih, nacionalnih, regionalnih i institucijskih resursa, njegov tehnički i politički razvoj u skladu s novim potrebama i zahtjevima u području istraživanja (npr. upotreba osjetljivih skupova podataka, integrirana privatnost); interoperabilnost podataka i poštovanje načelâ FAIR; te široku bazu korisnika,

—

paneuropska istraživačka i obrazovna mreža na kojoj se temelje europski oblak za otvorenu znanost i europska podatkovna infrastruktura te koja omogućuje pružanje usluga računalstva visokih performansi i podatkovnih usluga u okruženju u oblaku primjerenom za iznimno velike skupove podataka i složene računalne procese.

3.2.2. Otvaranje, integracija i povezivanje istraživačkih infrastruktura

Istraživačko okružje poboljšat će se osiguravanjem otvorenosti ključnih međunarodnih, nacionalnih i regionalnih istraživačkih infrastruktura za sve europske istraživače te eventualnom integracijom njihovih usluga radi usklađivanja uvjeta pristupa, poboljšanja i proširenja pružanja usluga i poticanja zajedničke razvojne strategije za tehnološki najnaprednije komponente i napredne usluge putem inovacijskih aktivnosti.

U kratkim crtama

—	mreže koje povezuju nacionalne i regionalne ulagače u istraživačke infrastrukture za sufinanciranje transnacionalnog pristupa istraživača,

—	mreže paneuropskih, nacionalnih i regionalnih istraživačkih infrastruktura namijenjene rješavanju globalnih izazova s ciljem pružanja pristupa istraživačima, kao i usklađivanja i poboljšanja usluga istraživačkih infrastruktura.

3.2.2.a Inovacijski potencijal europskih istraživačkih infrastruktura i aktivnosti za inovacije i osposobljavanje

Kako bi se potaknule inovacije i u samim ▌istraživačkim infrastrukturama i u industriji, jačat će se suradnja istraživanja i razvoja s industrijom s ciljem razvoja kapaciteta Unije i potražnje za industrijskom opskrbom u područjima ▌visoke tehnologije kao što je znanstvena instrumentacija ▌. Osim toga, poticat će se upotreba istraživačkih infrastruktura u industriji, npr. poput eksperimentalnih ispitnih uređaja ili centara utemeljenih na znanju. Za razvoj istraživačkih infrastruktura i njihovu uporabu bit će potrebne primjerene vještine njihovih menadžera, istraživača, inženjera i tehničara, kao i korisnika. U tu svrhu, financiranjem sredstvima Unije davat će se potpora osposobljavanju osoblja koje upravlja istraživačkim infrastrukturama od paneuropskog interesa i vodi ih, razmjeni osoblja i primjera najbolje prakse među institucijama, kao i odgovarajućoj dostupnosti ljudskih resursa u ključnim disciplinama, među ostalim nastajanju posebnih obrazovnih programa. Poticat će se sinergije s aktivnostima Marie Skłodowska-Curie .

U kratkim crtama

—	integrirane mreže istraživačkih infrastruktura za pripremu i provedbu zajedničke strategije / zajedničkog plana za tehnološki razvoj i instrumentaciju,

—	osposobljavanje osoblja koje upravlja istraživačkim infrastrukturama od paneuropskog interesa i vodi ih.

3.2.2.b Jačanje europske politike u području istraživačke infrastrukture i jačanje međunarodne suradnje

Potrebno je poduprijeti tvorce politika, tijela za financiranje ili savjetodavne skupine kao što je ESFRI kako bi usklađeno radili na razvoju i provedbi usklađene i održive dugoročne europske strategije za istraživačke infrastrukture.

Isto tako, omogućavanjem strateške međunarodne suradnje ojačat će se položaj europskih istraživačkih infrastruktura na međunarodnoj razini, čime se osigurava njihova globalna umreženost, interoperabilnost i doseg.

U kratkim crtama

—	pregled, praćenje i ocjenjivanje istraživačkih infrastruktura na razini EU-a, kao i političke studije, komunikacijske aktivnosti i aktivnosti izobrazbe, mjere za istraživačke infrastrukture u okviru strateške međunarodne suradnje te posebne aktivnosti relevantnih političkih i savjetodavnih tijela.

STUP II.

GLOBALNI IZAZOVI I EUROPSKA INDUSTRIJSKA KONKURENTNOST

EU se suočava s mnogim izazovima, a neki od njih su i globalni izazovi. Riječ je o vrlo opsežnim i složenim problemima koji se trebaju rješavati zajednički i za čije su rješavanje potrebni odgovarajući, primjereno osposobljeni i kvalificirani ljudski resursi, odgovarajući iznos financijskih sredstava i razmjeran trud. Upravo su to područja u kojima EU mora surađivati te biti pametan, fleksibilan i povezan u korist i za dobrobit svih naših građana.

Veći učinak može se ostvariti usklađivanjem djelovanja s drugim zemljama i regijama svijeta u okviru međunarodne suradnje ▌, kako je predviđeno Programom održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda te ciljevima održivog razvoja i Pariškim klimatskim sporazumom. S obzirom na uzajamnu korist partnere iz cijelog svijeta pozvat će se na združivanje snaga s EU-om kao sastavni dio istraživanja i inovacija za održivi razvoj .

Istraživanje i inovacije ključni su pokretači održivog i uključivog rasta te tehnološke i industrijske konkurentnosti ▌. Njima će se doprinijeti pronalasku rješenja za probleme današnjice , kao i probleme sutrašnjice, kako bi se što prije preokrenuo negativan i opasan trend koji u ovom trenutku povezuje gospodarski razvoj sa sve većim iskorištavanjem prirodnih resursa i sve većim socijalnim izazovima. Time će se izazovi pretvoriti u nove poslovne prilike te u brze prednosti za društvo .

EU će imati koristi kao korisnik i proizvođač znanja, tehnologija i industrija koje služe kao primjer funkcioniranja i razvoja modernog, industrijskog, održivog, uključivog, kreativnog, otpornog, otvorenog i demokratskog društva i gospodarstva. Poticat će se sve brojnija gospodarska, ekološka i društvena rješenja za održivo ▌gospodarstvo budućnosti, bez obzira na to je li riječ o: zdravlju i dobrobiti za sve, otpornim, kreativnim i uključivim ▌društvima, društvima osnaženima civilnom sigurnošću, dostupnoj čistoj energiji i mobilnosti, digitaliziranom gospodarstvu i društvu, transdisciplinarnoj i kreativnoj industriji, rješenjima povezanima sa svemirom, rješenjima za more ili kopno, visokofunkcionalnom biogospodarstvu, među ostalim rješenjima u području hrane i prehrane, održivoj uporabi prirodnih resursa, zaštiti okoliša, ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama , a tim svime stvara se europsko bogatstvo i otvara put za kvalitetnija radna mjesta. Industrijska transformacija bit će presudna, kao i razvoj inovativnih industrijskih vrijednosnih lanaca EU-a .

Nove tehnologije utječu na gotovo sva područja politika. Za svaku pojedinu tehnologiju često postoji kombinacija socijalnih i gospodarskih mogućnosti, mogućnosti za učinkovitost i kvalitetu te poboljšanje upravljanja, posljedica za zapošljavanje i obrazovanje, no i mogućih rizika u području sigurnosti, privatnosti i etike. Stoga je za politiku u području tehnologije nužno integralno odvagivanje interesa te međusektorska suradnja i izrada strategije.

Istraživanje i inovacije u okviru tog stupa programa Obzor Europa grupirani su u integrirane i neizolirane opsežne klastere aktivnosti. Ulaganja nisu usmjerena na određeni sektor, nego na sustavne promjene našeg društva i gospodarstva uz poštovanje načela održivosti. To će se ostvariti samo ako svi javni i privatni akteri sudjeluju u oblikovanju i stvaranju istraživanja i inovacija, odnosno ako se udruže krajnji korisnici, znanstvenici, tehnolozi, proizvođači, inovatori, poduzeća, edukatori, tvorci politika, građani i organizacije civilnog društva. Stoga nijedan ▌klaster nije usmjeren samo na jednu skupinu aktera te će se sve aktivnosti provoditi u prvom redu putem zajedničkih istraživanja i inovacijskih projekata izabranih na temelju konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga .

Osim hvatanja ukoštac s globalnim izazovima, aktivnosti u klasterima ujedno će razvijati i primjenjivati ▌ključne tehnologije razvoja i tehnologije u nastajanju (digitalne ili nedigitalne) kao dio zajedničke strategije za promicanje vodećeg položaja EU-a u industriji i društvu . Prema potrebi upotrijebit će se podaci i usluge EU-a koje je omogućila svemirska tehnologija. Sve razine tehnološke spremnosti do razine 8. bit će obuhvaćene tim stupom programa Obzor Europa ne dovodeći u pitanje pravo Unije u području tržišnog natjecanja.

Aktivnostima će se stjecati novo znanje i razvijati tehnološka i netehnološka rješenja, omogućiti prelazak tehnologije iz laboratorija na tržište i razvijati primjena, uključujući pokusne linije i demonstracijske projekte, te uključiti mjere kojima se stimuliraju prihvaćanja na tržištu te potiču angažman privatnog sektora i aktivnosti standardizacije unutar Unije . Tehnologije zahtijevaju kritičnu masu europskih istraživača i industrije za uspostavu vodećih svjetskih ekosustava, koji uključuju najsuvremenije tehnološke infrastrukture, npr. za ispitivanja. Maksimalno će se povećati sinergije s drugim dijelovima programa Obzor Europa i EIT-a, kao i s drugim programima.

Klasteri će pospješiti brzo uvođenje pionirskih inovacija u EU-u putem širokog raspona predviđenih aktivnosti, uključujući aktivnosti komunikacije, širenja i iskorištavanja. Nadalje, poticat će standardizaciju te potporu netehnološkim inovacijama i inovativnim mehanizmima provedbe, što će pomoći u stvaranju društvenih, regulatornih i tržišnih uvjeta koji pogoduju inovacijama, kao što su sporazumi o inovacijama. Utvrdit će se inovativna rješenja koja su rezultat djelovanja u području istraživanja i inovacija i koja će biti namijenjena javnim i privatnim ulagačima, kao i drugi relevantni programi EU-a i nacionalni ili regionalni programi. U tom će se pogledu razvijati sinergije s trećim stupom programa Obzor Europa.

Rodna ravnopravnost ključan je čimbenik za postizanje održivog gospodarskog rasta. Stoga je važno uključiti rodnu perspektivu u suočavanju sa svim globalnim izazovima.

1. KLASTER „ZDRAVLJE”

1.1. Obrazloženje

EU-ov stup socijalnih prava potvrda je da svi imaju pravo na pravodoban pristup sigurnoj, kvalitetnoj, cjenovno pristupačnoj, preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj zaštiti. Time se naglašava obveza EU-a da postigne UN-ove ciljeve održivog razvoja kojima se poziva da do 2030. svi budu obuhvaćeni univerzalnom zdravstvenom zaštitom neovisno o dobi te da se iskorijene smrtni slučajevi koji se mogu spriječiti.

Zdravo stanovništvo ključno je za stabilno, održivo i uključivo društvo, a poboljšanja u području zdravstva presudna su u smanjenju siromaštva, rješavanju pitanja sve starijeg europskog društva, poticanju društvenog napretka i blagostanja, kao i u povećanju gospodarskog rasta. Prema OECD-u 10-postotni porast očekivanog životnog vijeka povezan je s gospodarskim rastom od 0,3 – 0,4 % godišnje. Očekivani životni vijek u EU-u od njegova je osnivanja porastao za 12 godina zbog iznimnog povećanja kvalitete života, okoliša, obrazovanja i zdravlja stanovništva te skrbi o stanovništvu. Ukupni očekivani životni vijek pri rođenju u 2015. u EU-u je iznosio 80,6 godina, dok je svjetski prosjek bio 71,4 godine. Posljednjih se godina očekivani životni vijek u EU-u povećava za prosječno tri mjeseca godišnje. Osim tih poboljšanja, društvene i rodne razlike u pogledu očekivanog životnog vijeka mogu se primijetiti među određenim skupinama i diljem europskih zemalja.

Istraživanja i inovacije u području zdravstva imaju važnu ulogu u tom postignuću, ali i u povećanju produktivnosti i kvalitete u sektoru zdravstva i skrbi. Međutim, EU se suočava s novim, ali i dugotrajnim problemima koji prijete njegovim građanima i javnom zdravlju, održivosti zdravstvene skrbi i sustava socijalne zaštite, kao i konkurentnosti sektora zdravstvene skrbi. Glavni su izazovi u EU-u u području zdravlja: dostupnost i pristupačnost zdravstva i skrbi; nedovoljno djelotvorno promicanje zdravlja i prevencije bolesti; porast neprenosivih bolesti; povećan broj slučajeva raka; porast mentalnih bolesti; širenje antimikrobne otpornosti na lijekove i izbijanje epidemija zaraznih bolesti; sve veće onečišćenje okoliša; trajne zdravstvene nejednakosti između i unutar zemalja, koje nerazmjerno utječu na osobe koje su u nepovoljnom položaju ili u osjetljivim fazama života; otkrivanje, razumijevanje, kontrola, prevencija i ublažavanje zdravstvenih rizika , među ostalim aspekata povezanih sa siromaštvom, u socijalnom, urbanom , ruralnom i prirodnom okruženju koje se brzo mijenja; demografske promjene, uključujući pitanja koja se odnose na starenje, te sve veći pritisak na sektor europskog zdravstva i skrbi da ostane konkurentan u pogledu i putem inovacija u području zdravstva u odnosu na nove aktere na svjetskoj sceni. Osim toga, oklijevanje s cijepljenjem može izazvati smanjenje procijepljenosti među određenim skupinama stanovništva.

Ti su zdravstveni izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode pa je za njihovo rješavanje potrebna multidisciplinarna, tehnička i netehnička, međusektorska i transnacionalna suradnja. Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima uspostavit će se bliske poveznice između otkrivanja te kliničkih, translacijskih, epidemioloških, etičkih, okolišnih i socioekonomskih istraživanja, kao i poveznice s regulatornom znanošću. One će se baviti područjima neispunjenih kliničkih potreba, kao što su na primjer rijetke ili teško lječive bolesti (vrste raka kao što su rak u djece i rak pluća). One će iskoristiti kombinaciju vještina kojima raspolažu akademska zajednica , praktičari, regulatorna tijela i industrija te poticati njihovu suradnju sa zdravstvenim službama, socijalnim službama, pacijentima, tvorcima politika i građanima kako bi se potaknulo javno financiranje i osigurala primjena rezultata u kliničkoj praksi i zdravstvenim sustavima , uzimajući u obzir kompetencije država članica u pogledu organizacije i financiranja njihovih zdravstvenih sustava . U potpunosti će se iskoristiti pionirska istraživanja u području genomike i drugih multiomika, kao i postupno uvođenje pristupa personalizirane medicine, koji su relevantni za hvatanje ukoštac sa širokim rasponom neprenosivih bolesti, te digitalizacija u području zdravstva i skrbi.

Istraživanjima i inovacijama poticat će se strateška suradnja na razini EU-a i na međunarodnoj razini radi objedinjavanja stručnog znanja, kapaciteta i resursa potrebnih za stvaranje opsega, brzine i ekonomije razmjera, ▌te radi iskorištavanja sinergija, izbjegavanja udvostručenja napora i podjele očekivane koristi i uključenih financijskih rizika. Promicat će se sinergije u istraživanjima i inovacijama u području zdravstva u okviru programa Obzor Europa, posebno putem tematskog područja Zdravlje u okviru Europskog socijalnog fonda plus.

Digitalna rješenja u zdravstvu stvorila su brojne mogućnosti za rješavanje problema usluga pružanja skrbi i drugih novih pitanja koja proizlaze iz starenja društva. Trebalo bi u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje digitalizacija može pružiti u području zdravstva i skrbi, a da se pritom ne ugrožava pravo na privatnost i zaštitu podataka. Izrađeni su digitalni uređaji i softver za dijagnosticiranje i liječenje bolesti te olakšavanje pacijentima da samostalno postupaju u svojoj bolesti, što obuhvaća i kronične bolesti. Digitalne tehnologije sve se više upotrebljavaju u medicinskom osposobljavanju i obrazovanju te kako bi se pacijentima i drugim korisnicima zdravstvene skrbi omogućio pristup informacijama o zdravlju, njihov unos i razmjenjivanje.

Istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru toga globalnog izazova poslužit će za razvoj baze znanja, iskorištavanje postojećeg znanja i tehnologija, konsolidaciju i stvaranje kapaciteta za istraživanje i inovacije te razvoj rješenja potrebnih za djelotvornije promicanje zdravlja i integrirane prevencije, dijagnoze, praćenja, liječenja , rehabilitacije i izlječenja bolesti te (dugotrajne i palijativne) skrbi . Rezultati istraživanja pretvorit će se u preporuke za djelovanje i priopćit će se relevantnim dionicima. Poboljšanje rezultata u području zdravlja dovest će do povećanja dobrobiti i očekivanog životnog vijeka, zdravog i aktivnog života, poboljšane kvalitete života i produktivnosti ▌ , većeg broja godina proživljenih u dobrom zdravlju te održivosti zdravstvenih sustava i sustava skrbi. U skladu s člancima 14. i 15. Uredbe i Poveljom o temeljnim pravima, posebna pozornost bit će posvećena etici, zaštiti ljudskog dostojanstva te rodnim i etničkim aspektima i potrebama osoba u nepovoljnom položaju i ranjivih osoba.

Hvatanjem ukoštac s glavnim zdravstvenim izazovima poduprijet će se obveza EU-a preuzeta u okviru Programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda i obveze u okviru drugih organizacija UN-a i međunarodnih inicijativa, uključujući globalne strategije i akcijske planove Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Time će se doprinijeti ostvarenju političkih ciljeva i strategija EU-a, posebice EU-ova stupa socijalnih prava, jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a, Direktive EU-a o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i Europskog akcijskog plana „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR), kao i provedbi relevantnih regulatornih okvira EU-a. ▌

Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.

1.2. Područja djelovanja

1.2.1. Zdravlje tijekom cijelog života

Osobe u osjetljivim fazama života ( perinatalna faza, rođenje, rano djetinjstvo, djetinjstvo, adolescencija, trudnoća, zrela i kasna odrasla dob), uključujući osobe s invaliditetom ili ozljedama, imaju posebne zdravstvene potrebe koje zahtijevaju bolje razumijevanje i prilagođena rješenja , uzimajući u obzir rodne i etičke aspekte . Time će se omogućiti smanjenje zdravstvenih nejednakosti i poboljšanje rezultata u području zdravlja u korist aktivnog i zdravog starenja tijekom cijelog života, među ostalim zahvaljujući zdravom početku života i prehrani kojima će se smanjiti rizik od mentalnih i tjelesnih oboljenja kasnije u životu. U okviru prevencije i komunikacije razmotrit će se obilježja ciljnih skupina.

U kratkim crtama

—	razumijevanje ranog razvoja i procesa starenja tijekom cijelog života ,

—	prenatalno zdravlje, zdravlje novorođenčadi, majki, očeva, dojenčadi i djece te uloga roditelja , obitelji i edukatora ,

—	zdravstvene potrebe adolescenata , uključujući čimbenike koji utječu na mentalno zdravlje ,

—	zdravstvene posljedice invaliditeta i ozljeda,

—	istraživanje mjera za planiranje, provedbu i praćenje rehabilitacije tijekom cijelog životnog vijeka te posebno programa rane pojedinačne rehabilitacije za djecu pogođenu patologijama koje uzrokuju invaliditet,

—	zdravo starenje, samostalan i aktivan život , uključujući sudjelovanje starijih osoba i/ili osoba s invaliditetom u društvenom životu ,

—	zdravstveno obrazovanje i ▌pismenost u području zdravlja , uključujući digitalnu pismenost .

1.2.2. Okolišne i socijalne determinante koje utječu na zdravlje

Bolje razumijevanje čimbenika koji utječu na zdravlje i čimbenika rizika koje uvjetuje socijalno, kulturno, ekonomsko i fizičko okružje u svakodnevnom životu ljudi i na njihovu radnom mjestu, uključujući učinak digitalizacije, mobilnosti ljudi (kao što su migracije i putovanje), onečišćenja, ishrane, klimatskih promjena i drugih pitanja okoliša na zdravlje, doprinijet će prepoznavanju , sprečavanju i ublažavanju zdravstvenih rizika i prijetnji zdravlju, smanjenju smrtnih slučajeva i bolesti zbog izloženosti kemikalijama i onečišćenju okoliša, podupiranju sigurnog, zdravog, otpornog i održivog životnog i radnog okružja prihvatljivog za okoliš, promicanju zdravog načina života i potrošačkog ponašanja, te razvoju pravednog, uključivog i pouzdanog društva. To će se temeljiti i na kohortama na osnovi stanovništva, biomonitoringu ljudi i epidemiološkim studijama.

U kratkim crtama

—

tehnologije i metodologije za procjenu opasnosti i učinka koji na zdravlje imaju kemikalije, onečišćujuće tvari u zatvorenim i vanjskim prostorima i drugi stresori u vezi s klimatskim promjenama, radnim mjestom, načinom života ili okolišem te kombinirani učinci nekoliko stresora , kao i za procjenu izloženosti navedenome ,

—

okolišni, profesionalni, socioekonomski, kulturni, genetski i bihevioralni čimbenici koji utječu na tjelesno i mentalno zdravlje te na dobrobit ljudi i njihovu interakciju, uz poseban naglasak na ranjivim osobama i osobama u nepovoljnom položaju , pitanja specifična za dob i rodno specifična pitanja, prema potrebi, te posebno učinak dizajna zgrada, proizvoda i usluga na zdravlje ,

—	procjena rizika, upravljanje rizikom i obavješćivanje o riziku, uz potporu transdisciplinarnih pristupa, prema potrebi, i poboljšanih alata za odlučivanje temeljeno na dokazima, uključujući zamjenu za ispitivanja na životinjama i alternative ispitivanju na životinjama,

—

kapacitet i infrastruktura za sigurno prikupljanje, razmjenu , uporabu i ponovnu uporabu te kombiniranje podataka o svim zdravstvenim determinantama, uključujući ljudsku izloženost i jamčenje njihove povezanosti s bazama podataka o okolišnim parametrima, načine života, zdravstveno stanje i bolesti na razini EU-a i na međunarodnoj razini,

—	promicanje zdravlja i primarna prevencija , uključujući profesionalne aspekte .

1.2.3. Neprenosive i rijetke bolesti

Neprenosive bolesti, među ostalim rak i rijetke bolesti, velik su zdravstveni i društveni problem koji iziskuje bolje razumijevanje i taksonomiju, kao i djelotvornije pristupe , što obuhvaća personaliziranu medicinu (koja se naziva i „precizna medicina”), u prevenciji, dijagnozi, praćenju, liječenju , rehabilitaciji i izlječenju, kao i razumijevanje višestrukih oboljenja .

U kratkim crtama

—	razumijevanje mehanizama koji su temelj za razvoj neprenosivih bolesti, među ostalim kardiovaskularnih bolesti,

—	longitudinalne studije o stanovništvu kako bi se poduprlo razumijevanje zdravstvenih parametara i parametara bolesti te kako bi se doprinijelo stratificiranju stanovništva radi potpore razvoju preventivne medicine,

—	dijagnostički alati i tehnike za raniju i precizniju dijagnozu te za pravodobno liječenje prilagođeno pacijentu , omogućavanje odgode i/ili reverzije napretka bolesti ,

—	programi prevencije i probira , u skladu s preporukama SZO-a, UN-a i EU-a ili koji nadilaze te preporuke ,

—	integrirana rješenja za samopraćenje, promicanje zdravlja, prevenciju bolesti te upravljanje kroničnim bolestima i višestrukim oboljenjima , uključujući neurodegenerativne i kardiovaskularne bolesti ,

—	liječenje, izlječenje ili druge terapeutske intervencije , uključujući farmakološko i nefarmakološko liječenje,

—	palijativna skrb,

—	područja visoke neispunjene kliničke potrebe, kao što su rijetke bolesti, uključujući rak u djece,

—	procjena usporedne djelotvornosti intervencija i rješenja , među ostalim na temelju stvarnih podataka (Real World Data) ,

—	istraživanje provedbe u svrhu proširenja intervencija u području zdravstva i njihove prihvaćenosti u zdravstvenim politikama i sustavima,

—	razvoj istraživanja i poboljšanje informiranja, skrbi i liječenja, uključujući personaliziranu medicinu, u pogledu rijetkih bolesti.

1.2.4. Zarazne bolesti , uključujući bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti

Zaštita osoba od prekograničnih prijetnji zdravlju velik je problem za javno i globalno zdravlje, koji iziskuje djelotvornu međunarodnu suradnju na razini EU-a i na globalnoj razini. To će uključivati pripravnost na izbijanje, liječenje i izlječenje zaraznih bolesti te njihovo razumijevanje, sprečavanje, rano otkrivanje i odgovor na njih u obliku istraživanja, što obuhvaća bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti, te ujedno borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR) u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”.

U kratkim crtama

—	razumijevanje mehanizama povezanih sa zarazama,

—	uzroci izbijanja ili ponovnog izbijanja zaraznih bolesti i njihova širenja, uključujući prijenos sa životinja na ljude (zoonoza), ili iz drugih dijelova okoliša (voda, tlo, biljke, hrana) na ljude , kao i utjecaj klimatskih promjena i razvoja ekosustava na dinamiku zaraznih bolesti ,

—	prognoziranje, rano i brzo otkrivanje , kontrola i nadzor zaraznih bolesti, ▌zaraze povezane sa zdravstvenom skrbi i čimbenike povezane s okolišem,

—	borba protiv antimikrobne otpornosti, uključujući epidemiologiju, prevenciju, dijagnozu, kao i razvoj novih antimikrobnih sredstava i cjepiva,

—	cjepiva za zarazne bolesti , uključujući platformske tehnologije za cjepiva, te njihova dijagnostika, liječenje i izlječenje, uključujući popratna oboljenja i zaraze,

—	rješavanje pitanja slabe prihvaćenosti cjepiva, razumijevanje oklijevanja s cijepljenjem i izgradnja povjerenja u cjepiva,

—	djelotvorne mjere i strategije pripravnosti, odgovora i oporavka povezane s izvanrednim situacijama u zdravstvu, uz uključivanje zajednica , te njihova koordinacija na regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a ,

—	prepreke provedbi i prihvaćanju medicinskih intervencija u kliničkoj praksi i sustavu zdravstvene skrbi ,

—	prekogranični aspekti zaraznih bolesti i posebni izazovi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, kao što su AIDS, tuberkuloza i tropske bolesti , uključujući malariju, ujedno u vezi s migracijskim tokovima i, općenito, većom mobilnosti ljudi .

1.2.5. Alati, tehnologije i digitalna rješenja u području zdravstva i skrbi , među ostalim personalizirana medicina

Tehnologije i alati u području zdravstva ključni su za javno zdravstvo i u velikoj mjeri doprinose važnim poboljšanjima u kvaliteti života i zdravlja osoba u EU-u i skrbi o njima. Stoga je ključan strateški izazov oblikovati, razviti, isporučiti, primijeniti i ocijeniti prikladne, pouzdane, sigurne i troškovno učinkovite alate i tehnologije u području zdravstva i skrbi koji su prilagođeni korisnicima , uzimajući u obzir potrebe osoba s invaliditetom i starenje društva. To uključuje ključne razvojne tehnologije od novih biomaterijala do biotehnologije, kao i metode analize pojedinačnih stanica, multiomiku i pristupe sistemskoj medicini, umjetnu inteligenciju i druge digitalne tehnologije, uz znatna poboljšanja u odnosu na postojeća rješenja te poticanje konkurentne i održive zdravstvene industrije koja stvara radna mjesta visoke vrijednosti. Europski zdravstveni sektor jedan je od ključnih gospodarskih sektora u EU-u, koji čini 3 % BDP-a i zapošljava 1,5 milijuna osoba. Relevantni dionici trebaju biti uključeni što je prije moguće te će se u obzir uzeti netehnološka dimenzija kako bi se osigurala prihvatljivost novih tehnologija, metodologija i alata. To uključuje građane, pružatelje zdravstvene zaštite i stručnjake.

U kratkim crtama

—	alati i tehnologije za primjene u cijelom zdravstvenom sektoru i na sve relevantne medicinske indikacije, uključujući funkcionalno oštećenje,

—

integrirani alati, tehnologije , medicinski proizvodi, medicinsko snimanje, biotehnologija, nanomedicina i napredne terapije (uključujući staničnu i gensku terapiju) te digitalna rješenja za zdravlje ljudi i skrb o njima , uključujući umjetnu inteligenciju, mobilna rješenja i zdravstvo na daljinu , baveći se pritom, prema potrebi, aspektima troškovne učinkovitosti proizvodnje u ranoj fazi (kako bi se optimizirala faza industrijalizacije i potencijal inovacija da postanu cjenovno pristupačan lijek) ,

—	pokusno izvođenje, opsežno uvođenje, optimizacija, nabava inovacijskih tehnologija i alata u području zdravstva i skrbi u stvarnim okružjima, uključujući kliničke studije i istraživanje provedbe , što obuhvaća dijagnostiku temeljenu na personaliziranoj medicini ,

—	inovativni procesi i usluge za razvoj, proizvodnju i brzu isporuku alata i tehnologija za zdravstvo i skrb,

—	sigurnost, učinkovitost , troškovna učinkovitost, interoperabilnost i kvaliteta alata i tehnologija za zdravstvo i skrb te njihov etički, pravni i socijalni učinak , uključujući pitanja društvene prihvaćenosti ,

—	regulatorna znanost i standardi za tehnologije i alate u području zdravstva i skrbi,

—

upravljanje zdravstvenim podacima, što uključuje interoperabilnost podataka, integraciju, analitičke metode i metode vizualizacije, postupke donošenja odluka, i to na temelju umjetne inteligencije, rudarenja podataka, tehnologije velikih količina podataka, bioinformatike i tehnologija računalstva visokih performansi kako bi se promicala personalizirana medicina, što uključuje prevenciju, te kako bi se optimizirao put prema zdravlju.

1.2.6. Zdravstveni sustavi

Zdravstveni sustavi ključan su dio sustava socijalne zaštite u EU-u, koji je 2017. zapošljavao oko 24 milijuna osoba u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Glavni su prioriteti država članica sigurni, pristupačni svima, integrirani, troškovno učinkoviti , otporni, održivi i pouzdani zdravstveni sustavi s pravodobnim i relevantnim uslugama te smanjenje nejednakosti, što se može postići oslobađanjem potencijala digitalnih inovacija i inovacija temeljenih na podacima za potrebe boljeg zdravstva i skrbi prilagođenih potrebama pacijenata koji se temelje na otvorenoj i sigurnoj europskoj podatkovnoj infrastrukturi. Novim mogućnostima kao što su uvođenje mreže 5G, pojam „digitalnih blizanaca” i interneta stvari unaprijedit će se digitalna transformacija zdravstva i skrbi.

U kratkim crtama

—	podupiranje baze znanja za reforme sustava i politika ▌zdravstva u Europi i izvan nje,

—	novi modeli i pristupi u zdravstvu i skrbi , uključujući pristupe personalizirane medicine, upravljanje i organizacijske aspekte, te njihova prenosivost ili prilagodba iz jedne zemlje/regije u drugu,

—	poboljšanje procjene zdravstvenih tehnologija,

—	smanjenje zdravstvene nejednakosti i učinkovit politički odgovor,

—	buduća radna snaga u području zdravstva i njezine potrebe , uključujući digitalne vještine ,

—

poboljšanje pravodobnog , pouzdanog, sigurnog i vjerodostojnog informiranja o zdravlju i upotrebe / ponovne upotrebe zdravstvenih podataka, što uključuje elektroničke zdravstvene kartone, uz posvećivanje dužne pozornosti zaštiti podataka, što uključuje zlouporabu informacija o osobnom životnom stilu i zdravlju, sigurnost, pristupačnost , interoperabilnost, standarde, usporedivost i integritet,

—	otporni zdravstveni sustavi koji apsorbiraju učinke kriza i prilagođavaju se disruptivnim inovacijama,

—	rješenja za osnaživanje građana i pacijenata, samopraćenje i interakcija sa zdravstvenim i socijalnim radnicima radi sveobuhvatnije skrbi i pristupa usmjerenog na korisnika , uzimajući pritom u obzir pitanje jednakog pristupa ,

—	podaci, informacije, znanje i primjeri najbolje prakse iz istraživanja zdravstvenih sustava na razini EU-a i na svjetskoj razini , i to na temelju postojećeg znanja i baza podataka .

2. KLASTER „KULTURA, KREATIVNOST I UKLJUČIVO DRUŠTVO”

2.1. Obrazloženje

EU na jedinstven način kombinira gospodarski rast te ciljeve održivog razvoja i socijalne politike, uz visoke razine socijalne uključenosti i zajedničkih vrijednosti temeljenih na demokraciji, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i bogatstvu raznolikosti. Taj se model stalno mijenja i mora se nositi s izazovima, među ostalim globalizacijom i tehnološkim promjenama te sve većim nejednakostima .▌

EU mora promicati model uključivog i održivog rasta, no istovremeno iskorištavati prednosti tehnološkog napretka, promicati inovacije u demokratskom upravljanju i jačati povjerenje u njega, promicati obrazovanje, boriti se protiv nejednakosti, nezaposlenosti, marginalizacije, diskriminacije i radikalizacije, jamčiti ljudska prava, njegovati kulturnu raznolikost i europsku kulturnu baštinu te osnaživati građane putem društvenih inovacija. Prioritetne teme i dalje će biti upravljanje migracijama i integracija migranata. Uloga istraživanja i inovacija u društvenim i humanističkim znanostima , u umjetnosti te u kulturnom i kreativnom sektoru presudna je za hvatanje ukoštac s tim izazovima i postizanje ciljeva EU-a. Konkretno, aspekti društvenih i humanističkih znanosti uključeni su u sva područja djelovanja ovog klastera.

▌

Zbog veličine, složenosti te međugeneracijske i transnacionalne prirode tih izazova potrebno je višeslojno djelovanje na razini EU-a. Rješavanje takvih ključnih društvenih, političkih, kulturnih i gospodarskih pitanja ▌samo na nacionalnoj razini moglo bi dovesti do neučinkovitog iskorištavanja resursa, razilaženja u pristupima i različitih standarda znanja i sposobnosti.

▌

Istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru toga globalnog izazova u načelu će se uskladiti s ▌prioritetima EU-a za demokratsku promjenu, radna mjesta, rast i ulaganja, pravosuđe i temeljna prava, migracije, povezaniju i pravedniju europsku monetarnu uniju, jedinstveno digitalno tržište. Time će se ispunjavati obveze preuzete u okviru Programa iz Rima, odnosno radit će se na: „socijalnoj Europi” i „Uniji koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost”. Usto će se poduprijeti europski stup socijalnih prava i Globalni sporazum za sigurne, propisne i zakonite migracije. ▌Iskorištavat će se sinergije s programom Pravosuđe i programom Prava i vrijednosti, kojima se podupiru aktivnosti u vezi s pristupom pravosuđu, pravima žrtava, rodnom ravnopravnošću, nediskriminacijom, zaštitom podataka i promicanjem europskoga građanstva , kao i s programima Kreativna Europa i Digitalna Europa, Erasmus, Erasmus+ i Europski socijalni fond plus .

Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 1 – iskorjenjivanje siromaštva; cilj održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj održivog razvoja br. 4 – kvalitetno obrazovanje; cilj održivog razvoja br. 5 – rodna ravnopravnost; cilj održivog razvoja br. 8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 10 – smanjenje nejednakosti; cilj održivog razvoja br. 11 – održivi gradovi i zajednice; cilj održivog razvoja br. 16 – mir, pravda i snažnije institucije.

2.2. Područja djelovanja

2.2.1. Demokracija i upravljanje

Naizgled se smanjuje povjerenje u demokraciju i uspostavljene političke institucije. Razočaranje u politiku sve glasnije izražavaju populističke stranke i stranke koje se protive establišmentu, ali i pobornici nativizma, koji je u porastu. Problem pogoršavaju , među ostalim, socioekonomska nejednakost, jaki migracijski tokovi i sigurnosna pitanja. Za rješavanje sadašnjih i budućih izazova potrebne su nove ideje – demokratske institucije moraju se prilagoditi na svim razinama u kontekstu veće raznolikosti, globalnog ekonomskog tržišnog natjecanja, brzog tehnološkog razvoja i digitalizacije, pri čemu je presudno iskustvo građana u demokratskim raspravama i praksama i s institucijama.

U kratkim crtama

—	povijest, razvoj i učinkovitost demokracija, na različitim razinama i u različitim oblicima, ▌uloga obrazovanja te kulturnih politika i politika za mlade kao temelja demokratskoga građanstva,

—	uloga društvenog kapitala i pristupa kulturi u jačanju demokratskog dijaloga i građanskog sudjelovanja, otvorenih i povjerljivih društava,

—	inovativni i odgovorni pristupi za potporu transparentnosti, pristupačnosti, sposobnosti reagiranja, odgovornosti, vjerodostojnosti, otpornosti, djelotvornosti i legitimnosti demokratskog upravljanja uz puno poštovanje temeljnih i ljudskih prava i vladavine prava,

—	strategije za hvatanje ukoštac s populizmom, rasizmom, polarizacijom, korupcijom, ekstremizmom, radikalizacijom i terorizmom te za osnaživanje i uključivanje ▌građana,

—	analiza i razvoj društvene, gospodarske i političke uključenosti te međukulturne dinamike u Europi i šire,

—	bolje razumijevanje uloge novinarskih standarda i sadržaja koje su izradili korisnici u hiperpovezanom društvu te razvoj alata za suzbijanje dezinformacija,

—	uloga multikulturnih ▌identiteta , uključujući duhovne identitete, u odnosu na demokraciju, građanstvo i politički angažman , kao i temeljne vrijednosti EU-a kao što su poštovanje, tolerancija, rodna ravnopravnost, suradnja i dijalog ,

—	potpora istraživanjima o razumijevanju identiteta i pripadnosti među zajednicama, regijama i državama,

—	učinak tehnološkog i znanstvenog napretka, uključujući veliku količinu podataka, internetske društvene mreže i umjetnu inteligenciju, na demokraciju , privatnost i slobodu govora ,

—	savjetodavna, ▌participativna i izravna demokracija i upravljanje te aktivno i uključivo građanstvo, uključujući digitalnu dimenziju,

—	utjecaj gospodarskih i socijalnih nejednakosti na političko sudjelovanje i demokratsko upravljanje te istraživanje u kojoj mjeri ono može doprinijeti suzbijanju nejednakosti i borbi protiv svih oblika diskriminacije, uključujući rodnu diskriminaciju, u cilju postizanja otpornije demokracije,

—	ljudska, socijalna i politička dimenzija kriminala, dogmatizma i radikalizacije, u odnosu na osobe koje sudjeluju ili bi mogle sudjelovati u takvom ponašanju, kao i sve ugrožene ili potencijalno ugrožene osobe,

—	suzbijanje dezinformacija, lažnih vijesti i govora mržnje te njihova utjecaja na oblikovanje javnog prostora,

—	EU kao međunarodni i regionalni akter u multilateralnom upravljanju, uključujući nove pristupe znanstvenoj diplomaciji,

—	učinkovitost pravosudnih sustava i bolji pristup pravosuđu na temelju neovisnosti pravosuđa, načela pravosuđa i ljudskih prava, uz pravedne, učinkovite i transparentne postupovne metode u građanskim i kaznenim stvarima.

2.2.2. Kulturna baština

Europski kulturni i kreativni sektori grade mostove između umjetnosti, kulture, duhovnih uvjerenja i iskustava te kulturne baštine, poslovnog svijeta i tehnologije. Nadalje, kulturne i kreativne industrije imaju ključnu ulogu u reindustrijalizaciji Europe, pokretači su rasta i imaju stratešku poziciju u poticanju širenja inovacija na druge industrijske sektore kao što su turizam, maloprodaja, mediji i digitalne tehnologije te inženjerstvo. Kulturna baština sastavni je dio kulturnog i kreativnog sektora te prožima naše živote i važna je za zajednice, skupine i društva jer im pruža osjećaj pripadnosti. Ona je spona između prošlosti i budućnosti naših društava. Bolje razumijevanje naše kulturne baštine i načina na koji je se shvaća i tumači ključni su za stvaranje uključivog društva u Europi i diljem svijeta. Ona je ujedno pokretač europskoga, nacionalnoga, regionalnoga i lokalnoga gospodarstva i moćan izvor inspiracije za kreativni i kulturni sektor. Pristup našoj kulturnoj baštini te njezino očuvanje, zaštita, obnova, interpretacija i iskorištavanje njezina punog potencijala ključni su izazovi sadašnjice i budućih generacija. Kulturna baština , materijalna i nematerijalna, važan je izvor i nadahnuće za umjetnost, tradicionalne obrte te kulturni, kreativni i poduzetnički ▌sektor koji su pokretači održivoga gospodarskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i vanjske trgovine. U tom smislu i inovacije i otpornost kulturne baštine treba razmatrati u suradnji s lokalnim zajednicama i relevantnim dionicima. Ona usto može poslužiti kao predstavnik kulturne diplomacije i kao čimbenik izgradnje identiteta te kulturne i socijalne kohezije.

U kratkim crtama

—	istraživanja baštine i znanost o baštini, uz najsuvremenije tehnologije i inovativne metodologije , uključujući digitalnu tehnologiju i metodologiju ,

—	pristup kulturnoj baštini i dijeljenje kulturne baštine, pomoću inovativnih načina i upotreba te modela participativnog upravljanja,

—	istraživanje pristupačnosti kulturne baštine s pomoću novih tehnologija, kao što su usluge u oblaku, uključujući ali ne ograničavajući se na europski prostor za suradnju u području kulturne baštine, kao i poticanje i olakšavanje prijenosa znanja i vještina. Tome će prethoditi procjena učinka,

—	održivi poslovni modeli za jačanje financijskog temelja sektora baštine,

—	povezivanje kulturne baštine s novim kreativnim sektorima , uključujući interaktivne medije, i društvenim inovacijama ,

—	doprinos kulturne baštine održivom razvoju putem očuvanja, zaštite , razvoja i obnove kulturnog krajolika, s EU-om kao laboratorijem za inovacije temeljene na baštini i održivi kulturni turizam,

—	očuvanje, zaštita, jačanje i obnova kulturne baštine i jezikâ te održivo upravljanje njima, uključujući upotrebu tradicionalnih vještina i zanata ili najsuvremenijih tehnologija, uključujući digitalnu tehnologiju,

—	utjecaj kulturnih uspomena, tradicije, obrazaca ponašanja, percepcije, vjerovanja, vrijednosti ,osjećaja pripadnosti i identiteta . Uloga kulture i kulturne baštine u višekulturnim društvima i obrasci kulturne uključenosti i isključenosti.

2.2.3. Društvena i gospodarska transformacija

Europska društva prolaze kroz temeljitu socioekonomsku i kulturnu transformaciju, koja je prvenstveno posljedica globalizacije i tehnoloških inovacija. Istovremeno je došlo do porasta nejednakosti u dohocima u većini europskih zemalja (3). Potrebne su politike usmjerene na budućnost čiji je cilj promicati održiv i uključiv rast, rodnu ravnopravnost i dobrobit te smanjiti nejednakosti, poticati produktivnost (uključujući napredak u njezinu mjerenju) i ljudski kapital, ukloniti društveno-prostorne nejednakosti, razumjeti i odgovoriti na izazove migracija i integracije te podupirati međugeneracijsku solidarnost , međukulturni dijalog i socijalnu mobilnost. Pristupačni, uključivi i visokokvalitetni sustavi obrazovanja i osposobljavanja potrebni su za pravedniju i prosperitetniju budućnost.

U kratkim crtama

—

baza znanja kao temelj za ulaganja i politike, osobito u području obrazovanja i osposobljavanja, za vještine s velikom dodanom vrijednošću, produktivnost, socijalnu mobilnost, rast, društvene inovacije i otvaranje radnih mjesta; uloga obrazovanja i osposobljavanja u borbi protiv nejednakosti te u podupiranju uključenosti, što uključuje sprečavanje neuspjeha u školi ,

—	društvena održivost koja se ne temelji samo na pokazateljima BDP-a, posebice novi gospodarski i poslovni modeli i nove financijske tehnologije,

—	statistički i drugi ekonomski alati za bolje razumijevanje rasta i inovacija u kontekstu slabog rasta produktivnosti i/ili strukturnih gospodarskih promjena ,

—	novi modeli upravljanja u novonastalim gospodarskim područjima i tržišnim institucijama;

—	novi oblici rada, uloga rada, usavršavanje, kretanja i promjene na tržištima rada i u dohotku u suvremenim društvima te njihov učinak na raspodjelu dohotka, ravnotežu između poslovnog i privatnog života, radna okružja, nediskriminaciju, uključujući rodnu ravnopravnost, i socijalnu uključenost,

—	bolje razumijevanje društvenih promjena u Europi i njihova učinka,

—	učinci društvenih, tehnoloških i gospodarskih promjena na pristup sigurnom, zdravom, cjenovno pristupačnom i održivom stanovanju,

—	porezni sustav i sustav naknada te politike socijalne sigurnosti i socijalnog ulaganja za smanjenje nejednakosti i hvatanje ukoštac s ▌učincima tehnologije, demografije i raznolikosti na pošten i održiv način ,

—	uključivi i održivi modeli razvoja i rasta za urbana, poluurbana i ruralna okružja,

—

razumijevanje mobilnosti ljudi i njezinih učinaka u kontekstu društvenih i gospodarskih transformacija, gledano u globalnim i lokalnim okvirima za bolje upravljanje migracijama , poštovanje razlika, dugoročnu integraciju migranata, uključujući izbjeglice i učinak povezanih intervencija politika ; poštovanje međunarodnih obveza i ljudskih prava te pitanja razvojne pomoći i suradnje ; sveobuhvatniji i bolji pristup kvalitetnom obrazovanju, osposobljavanju, tržištu rada, kulturi, uslugama podrške te aktivnom i uključivom građanstvu, osobito za ranjive osobe, uključujući migrante ,

—	hvatanje ukoštac s velikim izazovima u pogledu europskih modela socijalne kohezije, imigracije, integracije, demografskih promjena, starenja, invaliditeta, obrazovanja, siromaštva i socijalne isključenosti,

—	napredne strategije i inovativne metode za rodnu ravnopravnost u svim socijalnim, gospodarskim i kulturnim domenama te hvatanje ukoštac s pitanjem rodnih predrasuda i rodno uvjetovanog nasilja,

—

sustavi obrazovanja i izobrazbe za poticanje i najbolje moguće iskorištavanje digitalne transformacije u EU-u te za upravljanje rizicima koji su posljedica globalne međupovezanosti i tehnoloških inovacija, posebice s obzirom na nove internetske rizike, etička pitanja, socioekonomsku nejednakost i radikalne promjene na tržištima,

—	modernizacija sustava vođenja i upravljanja javnih tijela kako bi se građani uključili i kako bi se ispunila njihova očekivanja ▌u pogledu pružanja usluga, transparentnosti, pristupačnosti, otvorenosti, odgovornosti i usmjerenosti na korisnike.

▌

3. KLASTER „CIVILNA SIGURNOST ZA DRUŠTVO”

3.1. Obrazloženje

Europska suradnja doprinijela je dobu dosad neviđenog mira, stabilnosti i blagostanja na europskom kontinentu. Međutim, Europa mora odgovoriti na izazove koji proizlaze iz trajnih prijetnji sigurnosti našeg sve složenijeg i digitaliziranijeg društva. Teroristički napadi, radikalizacija, kibernapadi i hibridne prijetnje velik su sigurnosni problem koji stvara izrazit pritisak na društva. Pozornost treba posvetiti i novim sigurnosnim prijetnjama u nastajanju, koje proizlaze iz novih tehnologija u bliskoj budućnosti. Buduća sigurnost i blagostanje ovise o poboljšanju sposobnosti da se Europa zaštiti od takvih prijetnji. Njih se ne može riješiti samo tehnološkim sredstvima, nego je potrebno i znanje o ljudima, njihovoj povijesti, kulturi i ponašanju, što obuhvaća etička promišljanja o ravnoteži između sigurnosti i slobode. Nadalje, Europa mora osigurati neovisnost o tehnologijama od iznimne važnosti za sigurnost i poduprijeti razvoj revolucionarnih sigurnosnih tehnologija.

Europski građani, državne institucije, tijela EU-a i gospodarstvo moraju se zaštititi od stalne prijetnje terorizma i organiziranog kriminala, što uključuje trgovinu vatrenim oružjem i drogom te trgovinu ljudima i kulturnim dobrima. Za ljudsku i socijalnu dimenziju kriminala i nasilne radikalizacije potrebno je bolje razumijevanje kako bi se javne politike poboljšale u smislu sigurnosti. Usto, ključno je ojačati zaštitu i sigurnost boljim upravljanjem granicama, među ostalim morskim i kopnenim granicama. Kiberkriminal je u porastu, a povezani rizici sve su brojniji zbog digitalizacije gospodarstva i društva. Europa mora nastaviti ulagati napore u poboljšanje kibersigurnosti, digitalne privatnosti, zaštite osobnih podataka i borbe protiv širenja lažnih i štetnih informacija kako bi očuvala demokratsku, društvenu i gospodarsku stabilnost. Potrebno je uložiti daljnje napore u ograničavanje posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta na živote i egzistenciju, a one se pojačavaju zbog klimatskih promjena, kao što su poplave, oluje, toplinski valovi i suša koje pak dovode do šumskih požara, degradacije zemljišta i drugih prirodnih katastrofa poput potresa. Katastrofe, bilo prirodne bilo prouzročene ljudskim faktorom, mogu ugroziti važne društvene funkcije i kritične infrastrukture, kao što su komunikacija, zdravlje, hrana, voda za piće, opskrba energijom, prijevoz, sigurnost i upravljanje.

To zahtijeva i tehničko istraživanje i istraživanje uključenih ljudskih faktora kako bi se poboljšala otpornost na katastrofe, uključujući, prema potrebi, testiranje aplikacija, osposobljavanje i kiberhigijenu te obrazovanje u tom području. Potrebno je uložiti veće napore kako bi se ocijenili rezultati istraživanja u području sigurnosti i promicala njihova uporaba.

Taj će klaster zahtijevati sinergije, posebno sa sljedećim programima: Fondom za unutarnju sigurnost, Fondom za integrirano upravljanje granicama i programom Digitalna Europa, kao i poboljšanu suradnju međuvladinih agencija i organizacija u području istraživanja i inovacija, među ostalim putem mehanizama za dijalog i savjetovanja, na primjer u području djelovanja „Zaštita i sigurnost”.

Istraživanja u području sigurnosti dio su šireg sveobuhvatnog odgovora EU-a na sigurnosne prijetnje. Ona doprinose razvoju kapaciteta tako što omogućuju da tehnologije, tehnike i aplikacije koje će biti dostupne u budućnosti popune manjak kapaciteta koji su utvrdili tvorci politika i praktičari te organizacije civilnog društva. Financiranje istraživanja putem okvirnog programa EU-a predstavljalo je oko 50 % ukupnih javnih sredstava za istraživanje u području sigurnosti u EU-u. U potpunosti će se iskoristiti dostupni instrumenti, uključujući svemirski program EU-a (Galileo, EGNOS, Copernicus, svijest o situaciji u svemiru i državne satelitske komunikacije). Iako će istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru ovog Programa biti usredotočene isključivo na civilne primjene, tražit će se koordinacija s istraživanjima u području obrane koja financira EU kako bi se ojačale sinergije, uzimajući u obzir da postoje područja tehnologije s dvojnom namjenom. Izbjegava se dvostruko financiranje. Prekogranična suradnja doprinosi razvoju europskog jedinstvenog sigurnosnog tržišta i povećanju industrijske učinkovitosti, na čemu se temelji autonomija EU-a. Odgovarajuća pozornost posvetit će se ljudskom razumijevanju i percepciji sigurnosti.

Istraživanja u području sigurnosti odgovor su na obvezu preuzetu u okviru Programa iz Rima da će se raditi na „zaštićenoj i sigurnoj Europi”, čime se doprinosi istinskoj i učinkovitoj sigurnosnoj uniji.

Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 16 – mir, pravda i snažnije institucije.

3.1.1. Društva otporna na katastrofe

Katastrofe mogu proizići iz više izvora, onih u prirodi ili onih koje uzrokuje ljudski faktor, a neki od njih jesu teroristički napadi, vremenske prilike povezane s klimom i drugi ekstremni vremenski uvjeti (među ostalim, kao posljedica podizanja razine mora), šumski požari, toplinski valovi, poplave, suše, dezertifikacija, potresi, cunamiji i vulkanska aktivnost, nestašica vode, svemirske meteorološke pojave, industrijske i prometne katastrofe, nesreće povezane s KBRN-om te katastrofe koje proizlaze iz povezanih rizika. Cilj je spriječiti i smanjiti gubitak života, štetu za zdravlje i okoliš, traumu te gospodarsku i materijalnu štetu uslijed katastrofa, osigurati sigurnost opskrbe hranom , sigurnost opskrbe medicinskim potrepštinama i zdravstvenim uslugama te sigurnost opskrbe vodom, kao i poboljšati razumijevanje rizika od katastrofa, smanjiti ih i poticati oporavak nakon katastrofa. To podrazumijeva obuhvaćanje punog spektra upravljanja krizama: od prevencije i osposobljavanja do upravljanja krizama i upravljanja nakon kriza te otpornosti.

U kratkim crtama

—	tehnologije, kapaciteti i upravljanje za potrebe prve pomoći za hitne operacije tijekom kriza, katastrofa i nakon katastrofa te u početnoj fazi oporavka ,

—

sposobnost društva da bolje upravlja rizikom te spriječi i smanji rizik od katastrofa, među ostalim putem rješenja temeljenih na prirodi , poticanjem sposobnosti predviđanja, prevencije, pripravnosti i odgovora na postojeće i nove rizike i domino učinke, procjenom učinka i boljim razumijevanjem ljudskog faktora u strategijama upravljanja rizicima i strategijama za obavješćivanje o rizicima ,

—	učinkovitija potpora filozofiji bolje obnove iz Okvira iz Sendaija putem boljeg razumijevanja oporavka nakon katastrofa i istraživanja načina učinkovitije procjene rizika nakon katastrofa.

—	interoperabilnost opreme i postupaka radi lakše prekogranične operativne suradnje i integrirano tržište EU-a.

3.1.2. Zaštita i sigurnost

Potrebno je zaštititi građane od sigurnosnih prijetnji koje su posljedica kaznenih djela, primjerice terorističkih aktivnosti i hibridnih prijetnji, te odgovoriti na te prijetnje; potrebno je zaštititi ljude, javne prostore i kritičnu infrastrukturu od fizičkih napada (uključujući KBRN-E) i kibernapada. Nadalje, potrebno je boriti se protiv terorizma i nasilne radikalizacije, što uključuje razumijevanje terorističkih ideja i uvjerenja te hvatanje ukoštac s njima; potrebno je spriječiti teška kaznena djela i boriti se protiv takvih djela, uključujući kiberkriminal i organizirani kriminal (kao što je piratstvo i krivotvorenje proizvoda) ; potrebno je poduprijeti žrtve, ući u trag nezakonitim financijskim tokovima, razviti nove sposobnosti u području forenzike, poduprijeti tijela kaznenog progona u korištenju podacima i osigurati zaštitu osobnih podataka u aktivnostima kaznenog progona ojačati kapacitete za zaštitu granica, poduprijeti upravljanje zračnim, kopnenim i morskim granicama EU-a radi protoka ljudi i robe te razumjeti ljudski faktor u svim tim sigurnosnim prijetnjama i njihovom sprečavanju i ublažavanju . Ključno je zadržati fleksibilnost kako bi se moglo brzo rješavati potencijalne nove i nepredviđene sigurnosne izazove.

U kratkim crtama

—

inovativni pristupi i tehnologije za djelatnike u području sigurnosti (kao što su policijski djelatnici, vatrogasne postrojbe, zdravstvene službe, službenici graničnog i obalnog nadzora, carinski službenici), posebno u kontekstu digitalne transformacije i interoperabilnosti snaga sigurnosti, operatere infrastrukture , organizacije civilnog društva i osobe nadležne za upravljanje otvorenim prostorima,

—	analiza fenomena prekograničnog kriminala, napredne metode brze, pouzdane i standardizirane razmjene podataka i njihova prikupljanja, uz bolje poštovanje privatnosti, te primjeri najbolje prakse;

—

ljudska i socioekonomska dimenzija kriminala i nasilne radikalizacije, u vezi s onima uključenima ili potencijalno uključenima u takvo ponašanje, kao i onima koji su pogođeni ili potencijalno pogođeni , što uključuje razumijevanje i rješavanje terorističkih ideja i uvjerenja te kaznenih djela koja se temelje na rodnoj ili spolnoj orijentaciji ili rasnoj diskriminaciji;

—

analiza sigurnosnih aspekata novih tehnologija kao što su sekvenciranje DNK-a, izmjena genoma, nanomaterijali i funkcionalni materijali, umjetna inteligencija, autonomni sustavi, dronovi, robotika, kvantno računalstvo, kriptovalute, 3D ispis i prenosivi elektronički uređaji, lanac blokova, kao i poboljšanje razine osviještenosti građana, javnih vlasti i industrije kako bi se spriječilo stvaranje novih sigurnosnih rizika i smanjili postojeći rizici, uključujući rizike koji proizlaze iz tih novih tehnologija ▌,

—	poboljšane sposobnosti predviđanja i analize za izradu politika te na strateškoj razini u pogledu sigurnosnih prijetnji,

—	zaštita kritičnih infrastruktura, kao i otvorenih i javnih prostora od fizičkih, digitalnih i hibridnih prijetnji, uključujući učinke klimatskih promjena,

—	praćenje i suzbijanje dezinformacija i lažnih vijesti s posljedicama za sigurnost , uključujući razvoj sposobnosti za otkrivanje izvora manipulacije ,

—	tehnološki razvoj za civilnu primjenu s mogućnošću poboljšanja, prema potrebi, interoperabilnosti između civilne zaštite i vojnih snaga,

—	interoperabilnost opreme i postupaka radi lakše prekogranične , međuvladine i međuagencijske operativne suradnje i razvoja integriranog tržišta EU-a,

—	razvoj alata i metoda za djelotvorno i učinkovito integrirano upravljanje granicama, posebno za povećanje sposobnosti reakcije i poboljšanu sposobnost praćenja kretanja preko vanjskih granica kako bi se unaprijedilo otkrivanje rizika, odgovaranje na incidente i sprečavanje kriminala,

—	otkrivanje prijevarnih aktivnosti na graničnim prijelazima i u cijelom lancu opskrbe, uključujući utvrđivanje krivotvorenih dokumenata i dokumenata kojima se manipuliralo na neki drugi način te otkrivanje trgovanja ljudima i nezakonitom robom;

—	jamčenje zaštite osobnih podataka u aktivnostima kaznenog progona, osobito u kontekstu brzog tehnološkog razvoja , što obuhvaća povjerljivost i cjelovitost informacija te sljedivost svih transakcija i njihove obrade,

—	razvoj tehnika za prepoznavanje krivotvorenih proizvoda, poboljšanje zaštite izvornih dijelova i robe te kontrolu proizvoda koji se prevoze.

3.1.3. Kibersigurnost

Zlonamjerne kiberaktivnosti ne ugrožavaju samo naša gospodarstva, nego i samo funkcioniranje naših demokracija, sloboda i vrijednosti. Kiberprijetnje su često kriminalne prirode, motivira ih dobit, ali mogu biti i političke i strateške prirode. Naša buduća sigurnost , sloboda, demokracija i blagostanje ovise o poboljšanju naše sposobnosti da zaštitimo EU od kiberprijetnji. Digitalna transformacija zahtijeva znatno unapređenje kibersigurnosti kako bi se osigurala zaštita ogromnog broja IoT uređaja za koje se predviđa da će biti priključeni na internet te sigurno funkcioniranje mreža i informacijskih sustava , uključujući ▌elektroenergetske mreže, opskrbu vodom za piće i njezinu distribuciju, vozila i prometne sustave , bolnice, financije, javne ustanove, tvornice i domove. Europa mora izgraditi otpornost na kibernapade i osmisliti učinkovite mjere za odvraćanje od kibernapada , uz osiguravanje jačanja zaštite podataka i slobode građana . U interesu je Unije osigurati da razvije i zadrži bitne strateške kapacitete u području kibersigurnosti radi zaštite svojeg jedinstvenog digitalnog tržišta te posebno zaštititi ključne mreže i informacijske sustave i pružiti ključne kibersigurnosne usluge. Unija mora moći neovisno zaštititi svoju digitalnu imovinu i natjecati se na globalnom tržištu kibersigurnosti.

U kratkim crtama

—	tehnologije u digitalnom vrijednosnom lancu (od sigurnih sastavnih dijelova i kriptografije otporne na kvantna računala do softvera i mreža sa samostalnim otklanjanjem problema),

—

tehnologije , metode, standardi i najbolje prakse za uklanjanje ▌prijetnji kibersigurnosti, ▌predviđanje budućih potreba i podupiranje konkurentne europske industrije , što uključuje alate za elektroničku identifikaciju, otkrivanje prijetnji, kiberhigijenu te resurse za osposobljavanje i obrazovanje ,

—	otvorena suradnja za europsku mrežu i europski centar za stručnost u području kibersigurnosti.

4. KLASTER „DIGITALIZACIJA, INDUSTRIJA I SVEMIR”

4.1. Obrazloženje

Kako bi zajamčio industrijsku konkurentnost i sposobnost rješavanja budućih globalnih izazova, EU mora povećati svoju tehnološku suverenost i svoje znanstvene, tehnološke i industrijske kapacitete u ključnim područjima kojima se podupire pretvorba našega gospodarstva , radnih mjesta i društva.

Industrija EU-a osigurava jedno od pet radnih mjesta, generira 80 % izvoza EU-a i na nju se odnose dvije trećine ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Novi val inovacija, koji uključuje spajanje fizičkih i digitalnih tehnologija, stvorit će izvrsne prilike za industriju EU-a i poboljšati kvalitetu života građana EU-a.

Digitalizacija je vrlo važan pokretač. Budući da se širi velikom brzinom u svim sektorima, ulaganja u prioritetna područja u rasponu od vjerodostojne umjetne inteligencije do sljedeće generacije interneta, računalstva visokih performansi, fotonike , kvantne tehnologije, robotike i mikroelektronike/ nanoelektronike, postala su neophodna za snagu našega gospodarstva i održivost našeg društva. Ulaganje, proizvodnja i upotreba digitalnih tehnologija snažan su poticaj za gospodarski rast EU-a, a samo od 2001. do 2011. povećali su se za 30 %. U tom kontekstu uloga malih i srednjih poduzeća i dalje je od temeljne važnosti u EU-u, i u pogledu rasta i u pogledu radnih mjesta. Uvođenjem digitalnih tehnologija u srednja i mala poduzeća promiču se konkurentnost i održivost.

Ključne tehnologije razvoja (4) temelj su spajanja digitalne i fizičke dimenzije i okosnica tog novoga globalnog vala inovacija. Ulaganjem u istraživanja, razvoj, demonstracije i uvođenje ključnih tehnologija razvoja i osiguravanjem sigurne, održive, konkurentne i pristupačne opskrbe sirovinama i naprednim materijalima osigurat će se strateška autonomija EU-a, a industriji EU-a pomoći da znatno smanji svoj ugljični i okolišni otisak.

Prema potrebi bit će moguće orijentirati se i na posebne tehnologije budućnosti i nove tehnologije.

Svemir je od strateške važnosti; oko 10 % BDP-a EU-a ovisi o korištenju svemirskim uslugama. EU ima svemirski sektor svjetske klase, sa snažnom industrijom proizvodnje satelita i dinamičnim sektorom silaznih usluga. Važni instrumenti za praćenje, komunikaciju, navigaciju i nadzor nalaze se u svemiru pa on otvara brojne poslovne prilike, posebice u kombinaciji s digitalnim tehnologijama i drugim izvorima podataka. EU mora što bolje iskoristiti te mogućnosti iskorištavanjem punog potencijala svojih svemirskih programa Copernicus, EGNOS i Galileo te zaštitom svemirske i zemaljske infrastrukture od prijetnji iz svemira.

EU ima jedinstvenu priliku da postane globalni predvodnik i poveća svoj udio na svjetskim tržištima pokazujući način na koji se digitalna transformacija, vodeći položaj u području ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija, prelazak na kružno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika i konkurentnost mogu međusobno dopunjavati zahvaljujući znanstvenoj i tehnološkoj izvrsnosti.

Kako bi digitalno, kružno, niskougljično gospodarstvo s niskim emisijama postalo stvarnost, potrebno je djelovati na razini EU-a zbog složenosti vrijednosnih lanaca, sustavnosti i multidisciplinarnosti tehnologija i visokih troškova njihova razvoja te međusektorske prirode problema koje je potrebno riješiti. EU mora osigurati da svi industrijski akteri, kao i društvo u cjelini, mogu imati koristi od naprednih i čistih tehnologija i digitalizacije. Razvoj tehnologija sam po sebi neće biti dovoljan. Razumijevanje tih tehnologija i razvoja u društvu ključno je za uključivanje krajnjih korisnika i promjenu ponašanja .

Infrastruktura usmjerena na industriju, što obuhvaća i pokusne linije, pomoći će poduzećima EU-a, a posebno malim i srednjim poduzećima, da uvedu te tehnologije i povećaju svoju uspješnost u području inovacija, a može se omogućiti i putem drugih programa EU-a.

Snažan angažman industrije i civilnog društva nužan je za utvrđivanje prioriteta i razvoj programa u području istraživanja i inovacija, povećavanje učinka javnog financiranja putem privatnih i javnih ulaganja i osiguravanje prihvaćenosti rezultata. Razumijevanje i prihvaćanje u društvu , uključujući razmatranje oblikovanja proizvoda, robe i usluga, ključni su za uspjeh, baš kao i novi program za vještine povezane s industrijom te standardizacija.

Povezivanjem aktivnosti u području digitalnih tehnologija, ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija, kao i održivom opskrbom sirovinama, omogućit će se sustavniji pristup te brža i dubinska digitalna i industrijska transformacija. Tako će se zajamčiti integracija istraživanja i inovacija u tim područjima u politike EU-a za industriju, digitalizaciju, okoliš, energiju i klimu, kružno gospodarstvo, sirovine, napredne materijale i svemir te njihov doprinos provedbi tih politika.

Osigurat će se osobito komplementarnost s aktivnostima u okviru programa Digitalna Europa i svemirskog programa, uz istodobno poštovanje razgraničenja tih programa ▌i izbjegavanje njihova preklapanja.

Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilj održivog razvoja br. 8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 12 – odgovorna potrošnja i proizvodnja; cilj održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.

4.2. Područja djelovanja

4.2.1. Proizvodne tehnologije

Proizvodnja je ključni pokretač zapošljavanja i blagostanja u EU-u, čini više od tri četvrtine ukupnog izvoza EU-a, a osigurava više od 100 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta. Ključan je izazov proizvodnje u EU-u zadržati konkurentnost na globalnoj razini uz pametnije i prilagođenije proizvode visoke dodane vrijednosti koji se proizvode uz puno niže troškove energije i materijalnih resursa, kao i uz smanjen ugljični otisak i učinak na okoliš . Kreativni i kulturni elementi te perspektive društvenih i humanističkih znanosti o odnosu tehnologije i ljudi u proizvodnji bit će ključni za pružanje pomoći u stvaranju dodane vrijednosti. Proučavat će se i utjecaj na profesionalni život i zapošljavanje.

U kratkim crtama

—

revolucionarne proizvodne tehnologije kao što su biotehnološka proizvodnja, aditivna proizvodnja, industrijska , kolaboracijska, fleksibilna i inteligentna robotika, integrirani sustavi proizvodnje s ljudskim faktorom, koji se promiču i putem mreže EU-a industrijski usmjerenih infrastruktura , koje pružaju usluge kojima se ubrzavaju tehnološka preobrazba i prihvaćanje u industriji EU-a ,

—

revolucionarne inovacije koje se koriste različitim tehnologijama razvoja u cijelom vrijednosnom lancu. Primjerice, konvergentne tehnologije, umjetna inteligencija, digitalni blizanci, analitika podataka, kontrolne tehnologije, senzorne tehnologije, industrijska , kolaboracijska i inteligentna robotika, sustavi usredotočeni na čovjeka, biotehnološka proizvodnja , tehnologije naprednih baterija i tehnologije vodika, uključujući vodik temeljen na obnovljivim izvorima energije te gorivnih članaka i napredne tehnologije plazme i lasera ,

—	vještine, radni prostori i poduzeća u potpunosti prilagođeni novim tehnologijama, u skladu s europskim socijalnim vrijednostima,

—	fleksibilni, visokoprecizni , održivi i klimatski neutralni kognitivni pogoni s nultom stopom pogrešaka , koji zagađuju vrlo malo i proizvode malo otpada u skladu s pristupom kružnog gospodarstva te pametni i energetski učinkoviti proizvodni sustavi koji zadovoljavaju potrebe potrošača,

—	revolucionarne inovacije u tehnikama za istraživanje gradilišta i za potpunu automatizaciju montaže na terenu i montažnih dijelova.

4.2.2. Ključne digitalne tehnologije

Održavanje i autonoman razvoj snažnih oblikovnih i proizvodnih kapaciteta u bitnim digitalnim tehnologijama kao što su mikroelektronika i nanoelektronika, mikrosustavi, fotonika, softveri i kiberfizički sustavi te njihova integracija kao i napredni materijali za te primjene bit će iznimno važni za konkurentan EU-a koji je usredotočen na građane i društvena pitanja .

U kratkim crtama

—	mikroelektronika i nanoelektronika, uključujući koncepte oblikovanja i obrade , sastavnice i proizvodna oprema koja zadovoljava posebne zahtjeve digitalne transformacije i globalnih izazova u pogledu uspješnosti, funkcionalnosti, potrošnje i integracije energije i materijala ,

—	djelotvorne i sigurne tehnologije detekcije i pokretača i njihova kointegracija s računalnim jedinicama koje omogućuju industriju i internet stvari, uključujući inovativna rješenja u pogledu fleksibilnih i prilagodljivih materijala za interakciju predmeta s ljudima,

—	tehnologije kao nadopune nanoelektronici ili njezine alternative, kao što su ▌integrirano kvantno računalstvo , prijenos i detekcija, kao i sastavnice neuromorfnog računalstva i spintronika ,

—

računalne arhitekture i ubrzivači te procesori male snage za širok raspon primjena, uključujući neuromorfno računalstvo kojim se pokreću aplikacije umjetne inteligencije, računalstvo na rubu mreže, digitalizacija industrije, velike količine podataka i računalstvo u oblaku, pametna energija te povezana i automatizirana mobilnost ,

—	računalni hardver čija je konstrukcija snažno jamstvo pouzdane izvedbe, uz ugrađene mjere zaštite privatnosti i sigurnosti za ulazne/izlazne podatke , kvantno računarstvo, kao i upute za obradu te prikladna sučelja čovjeka i stroja ,

—	fotoničke tehnologije koje omogućuju primjene s revolucionarnim iskoracima u funkcionalnosti , integraciji i uspješnosti,

—	tehnologije sistemskog i kontrolnog inženjerstva za potporu fleksibilnim i potpuno autonomnim sustavima sa sposobnošću razvoja za pouzdane aplikacije i njihovu interakciju s fizičkim svijetom i čovjekom , među ostalim u industrijskom području i područjima ključnima za sigurnost,

—	softverske tehnologije za unapređivanje kvalitete, kibersigurnosti i pouzdanosti softvera s poboljšanim radnim vijekom, povećanje produktivnosti razvoja te uvođenje ugrađene umjetne inteligencije i otpornosti u softver i njegovu arhitekturu ,

—	tehnologije u nastajanju kojima se šire digitalne tehnologije ▌.

4.2.3. Razvojne tehnologije u nastajanju

Ključne razvojne tehnologije pokazale su svoj potencijal za poticanje inovacija u brojnim sektorima i među njima (5) . Kako bi se olakšao razvoj novih razvojnih tehnologija i obogaćivanje kanala inovacija, potrebno je utvrditi i podržati transformacijske istraživačke teme od rane izvidne faze do demonstracija u pilot-aplikacijama. Osim toga, potrebno je pomoći zajednicama u nastajanju koje su često interdisciplinarne kako bi postigle kritičnu masu koja im omogućava da sustavno razvijaju obećavajuće tehnologije i rade na njihovu sazrijevanju. Cilj je dovesti razvojne tehnologije u nastajanju na razine zrelosti koje omogućuju uključivanje u planove industrijskog istraživanja i inovacija.

U kratkim crtama

—	podrška budućim trendovima i trendovima u nastajanju u ključnim razvojnim tehnologijama,

—	podrška zajednicama u nastajanju koje od početka primjenjuju pristup usredotočen na čovjeka,

—	procjena narušavajućeg potencijala novih industrijskih tehnologija u nastajanju te njihov učinak na ljude, industriju, društvo i okoliš, izgradnja sučelja s industrijskim planovima,

—	proširivanje industrijske osnove za usvajanje tehnologija i inovacija s revolucionarnim potencijalom, uključujući razvoj ljudskih resursa, i u globalnom kontekstu.

4.2.4. Napredni materijali

EU je svjetski predvodnik u području naprednih materijala i povezanih procesa, koji čine 20 % njegove industrijske osnove i temelj gotovo svih vrijednosnih lanaca putem pretvaranja sirovina. Kako bi ostao konkurentan i udovoljio potrebama građana za održivim, sigurnim i naprednim materijalima, EU mora ulagati u istraživanja novih materijala, uključujući one na biološkoj osnovi i resursno učinkovite inovativne građevinske materijale, te mora poboljšati trajnost i mogućnost recikliranja materijala, smanjiti ugljični otisak i učinak na okoliš te pokretati međusektorske industrijske inovacije podupiranjem novih primjena u svim industrijskim sektorima. Osim toga, napredni materijali imaju golem učinak na potrebe građana.

U kratkim crtama

—

materijali (uključujući polimere , biomaterijale, nanomaterijale, dvodimenzionalne materijale, pametne materijale i multifunkcionalne materijale (uključujući lignocelulozu), kompozitne materijale, metale i slitine) i napredni materijali (npr. kvantni, inteligentni, fotonski i supravodljivi materijali ), osmišljeni s novim svojstvima i funkcijama koji ispunjavaju regulatorne zahtjeve (te istodobno ne uzrokuju povećane pritiske na okoliš tijekom svojeg cijelog životnog ciklusa, od proizvodnje do upotrebe i kraja životnog vijeka),

—

procesi u vezi s integriranim materijalima i njihova proizvodnja u skladu s etičkim pristupom usmjerenim na korisnike, uključujući prednormativne aktivnosti i procjenu životnog ciklusa, opskrbu i upravljanje sirovinama, trajnost, mogućnost ponovne uporabe i recikliranja, sigurnost te procjenu rizika za zdravlje ljudi i okoliš, kao i upravljanje rizicima,

—	pospješitelji naprednih materijala, kao što su karakterizacija (npr. za potrebe osiguranja kvalitete), modeliranje i simulacije , pokusno izvođenje i usavršavanje,

—

EU-ov inovacijski ekosustav tehnoloških infrastruktura (6), umreženih i dostupnih svim relevantnim dionicima, utvrđenih i poredanih po važnosti u dogovoru s državama članicama, koje pružaju usluge za ubrzavanje tehnološke transformacije i prihvaćanje tehnologija u industriji EU-a, posebno u malim i srednjim poduzećima; to će obuhvaćati sve ključne tehnologije potrebne za omogućivanje inovacija u području materijala,

—	rješenja koja se temelje na naprednim materijalima za kulturnu baštinu, dizajnu, arhitekturi i općoj kreativnosti, s odlučnim usmjerenjem na korisnika, s ciljem dodavanja vrijednosti industrijskim sektorima i kreativnim industrijama.

4.2.5. Umjetna inteligencija i robotika

Jedan od vodećih trendova jest učiniti sve predmete i uređaje inteligentnima i povezanima . Istraživači i inovatori koji razvijaju umjetnu inteligenciju (UI) i njezine primjene u robotici i drugim područjima bit će ključni pokretači budućega gospodarskog rasta i rasta produktivnosti. Mnogi sektori, uključujući zdravstvo, proizvodnju, brodogradnju, građevinarstvo , uslužnu industriju i poljoprivredu upotrebljavat će i dalje razvijati tu ključnu razvojnu tehnologiju u drugim dijelovima Okvirnog programa. Razvoj umjetne inteligencije mora se provoditi na otvoren način diljem EU-a, te se u tom kontekstu moraju jamčiti sigurnost , društvena i okolišna osnovanost aplikacija temeljenih na umjetnoj inteligenciji, uzeti u obzir etički aspekti od samog početka, procijeniti rizici te ublažiti njihova moguća zlonamjerna upotreba i nenamjerna diskriminacija, poput predrasuda na osnovi spola, rase ili invaliditeta . Ujedno je potrebno osigurati da se umjetna inteligencija razvija unutar dobro usklađenog okvira kojim se poštuju vrijednosti EU-a , etička načela i Povelja Europske unije o temeljnim pravima. Taj će se program dopuniti aktivnostima utvrđenima na temelju programa Digitalna Europa.

U kratkim crtama

—	omogućivanje tehnologija umjetne inteligencije kao što su objašnjiva umjetna inteligencija, etička umjetna inteligencija, umjetna inteligencija pod ljudskom kontrolom, strojno učenje bez nadzora, učinkovitost podataka te napredna interakcija čovjeka i stroja odnosno stroja i stroja ,

—	sigurna, pametna , kolaborativna i učinkovita robotika te složeni ugrađeni i autonomni sustavi,

—	tehnologije umjetne inteligencije usredotočene na čovjeka za rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji,

—	razvijanje i umreživanje istraživačkih kompetencija u području umjetne inteligencije diljem Europe u okviru otvorene kolaborativne perspektive uz istodobno razvijanje kapaciteta za zatvorena ispitivanja ,

—	upotreba umjetne inteligencije i robotike za pomoć osobama s invaliditetom i uključivanje marginaliziranih pojedinaca,

—	tehnologije za otvorene platforme za umjetnu inteligenciju, uključujući softverske algoritme, repozitorije podataka, agentske sustave, robotiku i platforme autonomnih sustava.

4.2.6. Internet sljedeće generacije

Internet je postao ključni pokretač digitalne transformacije u svim sektorima našega gospodarstva i društva. EU mora preuzeti vodeću ulogu u oblikovanju interneta sljedeće generacije u ekosustav koji je usmjeren na čovjeka i usklađen s našim socijalnim i etičkim vrijednostima. Ulaganjem u tehnologije i softver za internet sljedeće generacije poboljšat će se industrijska konkurentnost EU-a u globalnom gospodarstvu. Optimizacija njegove upotrebe na razini EU-a iziskivat će opsežnu suradnju među dionicima. Trebalo bi razmotriti i etičke norme kojima se uređuje internet sljedeće generacije.

U kratkim crtama

—

tehnologije i sustavi za pouzdanu i energetski učinkovitu pametnu mrežu i uslužnu infrastrukturu (povezivost koja nadilazi tehnologiju 5G, infrastruktura definirana softverom, internet stvari, sustavi sustava, infrastruktura u oblaku, optičke mreže sljedeće generacije, kvantna tehnologija, kognitivni oblaci i kvantni internet, integracija satelitske komunikacije ), koji omogućuju iskorištavanje kapaciteta u stvarnom vremenu, virtualizaciju i decentralizirano upravljanje (iznimno brza i fleksibilna radiotehnologija, računalstvo na rubu mreže, zajednički konteksti i znanje) kako bi se osiguralo prilagodljivo, učinkovito, pouzdano i provjereno funkcioniranje mreže prikladno za masovno uvođenje usluga ,

—

aplikacije i usluge interneta sljedeće generacije za potrošače, industriju i društvo koje se nadograđuju na povjerenje, pravednost, interoperabilnost, bolju korisničku kontrolu podataka, transparentan jezični pristup, nove multimodalne koncepte interakcije, uključiv i vrlo personaliziran pristup predmetima, informacijama i sadržaju, uključujući imerzijske i vjerodostojne medije, društvene medije i društvene mreže , kao i poslovne modele za transakcije i usluge preko zajedničke infrastrukture ,

—

programska podrška temeljena na softveru, uključujući decentralizirano vođenje evidencije transakcija poput lanaca blokova , koja funkcionira u vrlo decentraliziranim okružjima, olakšava mapiranje podataka i njihov prijenos putem hibridnih infrastruktura s ugrađenom zaštitom podataka i uključuje ugradnju umjetne inteligencije, analitiku podataka, sigurnost i kontrolu u internetskim aplikacijama i uslugama temeljenima na slobodnom protoku podataka i znanja.

4.2.7. Napredno računalstvo i velika količina podataka

Računalstvo visokih performansi i velika količina podataka postali su neizostavan dio novoga globalnog podatkovnog gospodarstva u kojem jača računala jamče nadmoć nad konkurencijom. Računalstvo visokih performansi i analitika velike količine podataka potiču se u cijelom EU-u i ključni su za potporu oblikovanju politika, vodeću ulogu u znanosti, inovacije i industrijsku konkurentnost te za održavanje nacionalnog suvereniteta uz istodobno poštovanje etičkih pitanja. Te će se aktivnosti nadopuniti aktivnostima u okviru programa Digitalna Europa.

U kratkim crtama

—

računalstvo visokih performansi (HPC): sljedeća generacija ključnih eksaskalarnih i posteksaskalarnih tehnologija i sustava (npr. mikroprocesori i softveri male snage, integracija sustava); algoritmi, kodovi i aplikacije te analitički alati i testne platforme; industrijske testne platforme i pilot-usluge; potpora istraživanjima i inovacijama , uz sudjelovanje, po mogućnosti, svih država članica, za vrhunsku infrastrukturu računalstva visokih performansi, uključujući prvu hibridnu infrastrukturu za računalstvo visokih performansi i kvantno računalstvo , i za zajedničke usluge u EU-u,

—

velika količina podataka: analitika podataka iznimnih performansi; „integrirana privatnost” u analizi osobnih i povjerljivih velikih podataka; tehnologije za opsežne podatkovne platforme za ponovnu upotrebu industrijskih, osobnih i otvorenih podataka; upravljanje podacima, interoperabilnost i alati za povezivanje; podatkovne aplikacije za rješavanje globalnih izazova; metode za znanost o podacima,

—	smanjenje ugljičnog otiska procesâ IKT-a koje obuhvaća hardver, arhitekturu, komunikacijske protokole, softver, senzore, mreže, spremišta i podatkovne centre te uključuje standardizirane procjene.

4.2.8. Kružne industrije

Europa predvodi globalni prelazak na kružno gospodarstvo. Europska industrija treba postati kružna industrija: vrijednost resursa, materijala i proizvoda treba se zadržati znatno duže nego danas, čak i stvaranjem novih vrijednosnih lanaca. Sudjelovanje građana od ključne je važnosti.

Primarne sirovine i dalje će imati važnu ulogu u kružnom gospodarstvu, a pozornost se mora posvetiti njihovoj održivoj nabavi, upotrebi i proizvodnji. Potrebno je zajamčiti sigurne i održive cikluse materijala. Osim toga, za kružnost bi trebalo osmisliti potpuno nove materijale , uključujući materijale na biološkoj osnovi , proizvode i procese. Izgradnja kružne industrije Europi će donijeti nekoliko prednosti: ona će omogućiti sigurnu, održivu i povoljnu opskrbu sirovinama, što će zauzvrat zaštititi industriju od manjka resursa i nestabilnih cijena. Usto će stvoriti nove poslovne prilike i inovativne načine proizvodnje koji su učinkovitiji u pogledu resursa i energije . Poticat će se i stimulirati istraživanja i razvoj usredotočeni na razvoj manje opasnih tvari.

Cilj je razvijati povoljne revolucionarne inovacije i uvoditi kombinaciju naprednih tehnologija i postupaka kako bi se izvukla maksimalna vrijednost iz svih resursa.

U kratkim crtama

—	simbioza industrije i tokova resursa između pogona u svim sektorima i urbanim zajednicama, postupci i materijali za prijevoz, pretvorbu, ponovnu uporabu i skladištenje resursa u kombinaciji s vrednovanjem nusproizvoda, otpada , otpadnih voda i CO2,

—	vrednovanje i procjena životnog ciklusa materijala i proizvodnih tokova uz upotrebu novih alternativnih sirovina, kontrolu resursa te praćenje i razvrstavanje materijala (uključujući potvrđene metode ispitivanja i alate za procjenu rizika u pogledu zdravlja ljudi i okoliša) ,

—	ekološki osmišljeni proizvodi, usluge i novi poslovni modeli za unaprijeđenu učinkovitost tijekom životnog ciklusa, trajnost, mogućnost nadogradnje i jednostavnost popravka, rastavljanja , ponovne upotrebe i recikliranja;

—	učinkovita industrija recikliranja, maksimalno povećanje potencijala i sigurnosti sekundarnih materijala te smanjenje onečišćenja (ciklusi netoksičnih materijala) , pada kvalitete i gubitaka u količini nakon obrade,

—	uklanjanje tvari koje izazivaju zabrinutost u fazi proizvodnje i završnoj fazi životnog ciklusa i li, ako za to nema alternative, sigurno rukovanje tim tvarima ; neškodljive zamjenske tvari te sigurne i isplative proizvodne tehnologije,

—	održiva nabava i zamjena sirovina, uključujući kritične sirovine, duž cijelog vrijednosnog lanca.

4.2.9. Niskougljične i čiste industrije

Industrijski sektori, uključujući sektor energetski intenzivnih industrija , kao što je industrija čelika, osiguravaju milijune radnih mjesta, a njihova konkurentnost ključna je za prosperitet naših društava. Međutim, oni su odgovorni za 20 % globalnih emisija stakleničkih plinova i imaju velik utjecaj na okoliš (pogotovo u pogledu tvari koje onečišćuju zrak, vodu i tlo).

Revolucionarne tehnologije za postizanje znatnih smanjenja emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari te potražnje za energijom u EU-u , često u kombinaciji sa spomenutim tehnologijama za kružnu industriju, proizvest će snažne industrijske vrijednosne lance, revolucionirati proizvodne kapacitete i poboljšati globalnu konkurentnost industrije, a istodobno dati ključan doprinos postizanju naših ciljeva za djelovanje u području klime i kvalitetu okoliša.

U kratkim crtama

—

procesne tehnologije, uključujući grijanje i hlađenje, digitalni alati , automatizacija i opsežne demonstracijske aktivnosti za uspješnost ▌procesa te učinkovitost u pogledu resursa i energije , znatna smanjenja ili izbjegavanja industrijskih emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari uključujući čestice;

—	vrednovanje ▌CO2 iz industrije i drugih sektora ,

—	tehnologije pretvorbe za održivu upotrebu izvora ugljika kako bi se povećala učinkovitost resursa i smanjile emisije, uključujući hibridne energetske sustave za industriju i energetski sektor s potencijalom dekarbonizacije,

—	elektrifikacija i upotreba nekonvencionalnih izvora energije unutar industrijskih pogona te razmjena energije i resursa između industrijskih pogona (primjerice putem industrijske simbioze),

—	industrijski proizvodi s niskim ili nultim emisijama ugljika tijekom postupka proizvodnje i cijelog životnog vijeka.

4.2.10. Svemir , uključujući promatranje Zemlje

Svemirskim sustavima i uslugama EU-a smanjuju se troškovi i poboljšava učinkovitost, nude rješenja za društvene izazove, povećava otpornost društva , pomaže se u praćenju klimatskih promjena i borbi protiv njih te potiče konkurentno i održivo gospodarstvo. Potpora EU-a bila je ključna za ostvarenje tih pogodnosti i učinaka. Istraživačke i inovacijske aktivnosti trebale bi podupirati i razvoj svemirskog programa Unije koji mora ostati prioritet.

EU će podupirati sinergije svemirskih i ključnih razvojnih tehnologija (▌napredna proizvodnja, internet stvari, velika količina podataka, fotonika, kvantne tehnologije, robotika i umjetna inteligencija), poticati napredan, poduzetnički i konkurentan uzlazni i silazni svemirski sektor , uključujući industriju te mala i srednja poduzeća , poticati primjenu svemirskih tehnologija, podataka i usluga u drugim sektorima te pomoći u osiguravanju tehnološke neovisnosti u pristupu svemiru i sigurnom , strateškom i zaštićenom korištenju svemira te promicati mjere izgradnje kapaciteta . Aktivnosti će se uglavnom temeljiti na planovima, uzimajući u obzir ESA-in proces usklađivanja i relevantne inicijative država članica, a prema potrebi će se provoditi s ESA-om i Agencijom EU-a za svemirski program, u skladu s Uredbom o uspostavljanju svemirskog programa Unije. Međutim, dijelom koji se odnosi na svemir podupirat će se i pozivi na podnošenje prijedloga prema načelu „odozdo prema gore” kako bi se omogućilo stvaranje budućih svemirskih tehnologija.

Postoji potreba za opsežnijim uvođenjem, iskorištavanjem i ažuriranjem novih tehnologija te kontinuiranim istraživanjima i inovacijama kako bi se uklonili nedostaci u promatranju Zemlje na kopnu, na moru i u atmosferi (npr. radi osiguravanja zdravlja oceana i mora te zaštite ekosustava), pri čemu se treba koristiti sustavom Copernicus i drugim relevantnim europskim programima kao bitnim izvorima i koordinirati s pomoću Globalnog sustava sustavâ za promatranje Zemlje (GEOSS) i njegove europske sastavnice EuroGEOSS.

U kratkim crtama

—

europski globalni navigacijski satelitski sustavi (Galileo i EGNOS): inovativne aplikacije, prihvaćenost na globalnoj razini i kod međunarodnih partnera, rješenja za poboljšanje pouzdanosti, vjerodostojnosti i cjelovitosti usluga, razvoj ključnih elemenata kao što su čipsetovi, prijemnici i antene, održivost lanaca opskrbe, i to pod troškovno učinkovitim i cjenovno pristupačnim uvjetima, nove tehnologije (npr. kvantne tehnologije, optičke veze, reprogramabilni korisni tereti), prema održivom iskorištavanju usluga za rješavanje društvenih izazova. Razvoj nove generacije sustava za nove izazove kao što su sigurnost ili autonomna vožnja,

—

Europski sustav za promatranje Zemlje ( Copernicus ): iskorištavanje politike cjelovitih, besplatnih i otvorenih podataka, razvoj inovativnih aplikacija , europsko i globalno prihvaćanje , uključujući aktere koji se ne bave područjem svemira i međunarodna partnerstva, istraživanja potrebna za održavanje, poboljšanje i širenje osnovnih usluga i istraživanja za asimilaciju i iskorištavanje podataka o svemiru, otpornost i razvoj usluga, održivost lanaca opskrbe, senzori, sustavi i koncepti misija (npr. platforme na velikim visinama, bespilotne letjelice, laki sateliti); umjeravanje i validacija; održivo iskorištavanje usluga i utjecaj na globalne izazove; tehnike obrade podataka dobivenih promatranjem Zemlje, uključujući velike količine podataka, računalni resursi i algoritamski alati; razvoj sljedeće generacije sustavâ za ▌izazove poput klimatskih promjena, polarnih područja i sigurnosti, proširenje portfelja proizvoda i usluga programa Copernicus,

—

svijest o situaciji u svemiru: razvojne aktivnosti za potporu solidnom kapacitetu EU-a za praćenje i predviđanje stanja u svemiru, npr. svemirskih meteoroloških prilika, uključujući opasnost od radijacije, svemirskog otpada i objekata blizu Zemlje ; razvoj tehnologija senzora i novih koncepata usluga, kao što su upravljanje svemirskim prometom i povezane aplikacije i usluge za jamčenje sigurnosti ključne infrastrukture u svemiru i na Zemlji,

—	sigurna satelitska komunikacija za državne aktere iz EU-a: rješenja namijenjena državnim korisnicima kojima se podupire autonomija EU-a , uključujući povezanu korisničku opremu te strukturalna, tehnološka i sistemska rješenja za svemirsku i zemaljsku infrastrukturu,

—

▌ satelitska komunikacija za građane i poduzeća: ugradnja isplative i napredne satelitske komunikacije u zemaljske mreže za povezivanje sredstava i osoba u slabije pokrivenim područjima, kao dio svugdje dostupne povezivosti putem tehnologije 5G, ▌ interneta stvari, koja dopunjuje infrastrukturu za internet sljedeće generacije; unapređivanje zemaljskog segmenta i korisničke opreme, standardizacija i interoperabilnost te priprema kvantnih ključnih komunikacija satelitom radi osiguravanja vodećeg položaja industrije EU-a,

—

neovisnost i održivost lanca opskrbe: viša razina tehnološke spremnosti u području satelita i raketa-nosača; povezani svemirski i zemaljski segmenti te proizvodni objekti i objekti za testiranje , uz komplementarnost s ESA-om ; za potrebe osiguranja tehnološkog vodstva i autonomije EU-a, poboljšana održivost lanca opskrbe uz troškovno učinkovite i cjenovno pristupačne uvjete , smanjena ovisnost o ključnim svemirskim tehnologijama koje ne potječu iz EU-a te poboljšano znanje o tome kako svemirske tehnologije mogu ponuditi rješenja za druge industrijske sektore i obratno ,

—

svemirski sustavi : usluge validacije i demonstracije u orbiti, uključujući usluge zajedničkog prijevoza za lake satelite; svemirski demonstratori u područjima kao što su hibridni i pametni sateliti ili sateliti koji se mogu ponovno konfigurirati, održavanje, proizvodnja i sastavljanje u orbiti , opskrba energijom iz raznolikih izvora ; novi industrijski procesi i proizvodni alati ; zemaljski sustavi; revolucionarne inovacije i prijenos tehnologije u područjima kao što su recikliranje, zeleni svemir, održiva i miroljubiva upotreba svemirskih resursa, umjetna inteligencija, robotika, digitalizacija, isplativost i minijaturizacija,

—

pristup svemiru: inovativne tehnologije za povećanje tehničke kompatibilnosti i gospodarske učinkovitosti europskih svemirskih sustava za lansiranje, s obzirom na lansiranje satelita Europske unije: jeftini proizvodni procesi, tehnologije za ponovnu upotrebu raketa-nosača i koncepti za smanjenje troškova; koncepti za buduće zemaljske segmente raketa-nosača i prilagodbu postojećih zemaljskih infrastruktura (npr. digitalizacija, napredno upravljanje podacima); inovativne usluge/koncepti u području svemirskog prijevoza, uključujući sustave za lansiranje namijenjene za lake satelite (npr. mikrorakete-nosači), uz komplementarnost s ESA-om.

—	svemirska znanost: iskorištavanje znanstvenih podataka prikupljenih u znanstvenim i istraživačkim misijama, u kombinaciji s razvojem inovativnih instrumenata u međunarodnom i interdisciplinarnom okružju; doprinos znanstvenim misijama prethodnicama za razvoj svemirskog programa.

5. KLASTER „KLIMA, ENERGIJA I MOBILNOST”

5.1. Obrazloženje

Istraživanja i inovacije u području klime, energije i mobilnosti na vrlo će se integriran i djelotvoran način baviti jednim od najvažnijih globalnih izazova o kojima ovise održivost i budućnost našeg okoliša , gospodarstva i načina života.

Kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, EU će morati prijeći na klimatski neutralna , resursno učinkovita i otporna gospodarstva i društva. Taj će ▌prelazak podrazumijevati korjenite promjene u području tehnologije , procesa, proizvoda i usluga, kao i načina ponašanja poduzeća i potrošača . Preobrazba energetskog tržišta provest će se interakcijom tehnologije, infrastrukture, tržišta, kao i političkih i regulatornih okvira, uključujući nove oblike upravljanja. Kako bi se porast temperature ograničio na 1,5 oC, potreban je brz napredak u dekarbonizaciji sektora energetike, prijevoza, zgrada, industrije i poljoprivrede . ▌Za ubrzavanje ritma ostvarivanja revolucionarnih iskoraka sljedeće generacije potreban je novi elan, ali i demonstracija i uvođenje troškovno učinkovitih inovativnih tehnologija i rješenja uz korištenje mogućnosti koje pružaju digitalne i svemirske tehnologije te biotehnologija, kao i ključne razvojne tehnologije i napredni materijali . Na tome će se raditi integriranim pristupom kojim se obuhvaćaju dekarbonizacija, učinkovitost resursa, poboljšana oporaba, ponovna upotreba i recikliranje, smanjenje onečišćenja zraka, pristup sirovinama i kružno gospodarstvo u okviru programa Obzor Europa .

Kako bi se ostvario napredak u tim sektorima, ali i u drugim segmentima industrije EU-a, uključujući energetsku infrastrukturu, promet, poljoprivredu i šumarstvo, turizam, zgrade, industrijske procese i upotrebu proizvoda, gospodarenje otpadom i recikliranje (7), potrebno je stalno ulaganje napora kako bismo bolje razumjeli mehanizme i dinamiku klimatskih promjena i povezanih učinaka na gospodarstvo i društvo, uz iskorištavanje sinergija s regionalnim i nacionalnim aktivnostima te drugim vrstama djelovanja EU-a i međunarodne suradnje , među ostalim putem Misije za inovacije .

Tijekom posljednjih desetljeća znatno se razvila znanost o klimi, osobito u pogledu promatranja, asimilacije podataka i izrade klimatskih modela. Međutim, zbog složenosti klimatskog sustava i potrebe za podupiranjem provedbe Pariškog sporazuma, ciljeva održivog razvoja i politika EU-a nužno je pojačati napore kako bi se popunile preostale praznine u znanju i dodatno unaprijedila prostorna i vremenska granularnost klimatske znanosti, uz istodobno osiguravanje prikladne interakcije s građanima i drugim dionicima .

EU je uspostavio sveobuhvatan politički okvir u Strategiji energetske unije, uz obvezujuće ciljeve, zakonodavne akte te istraživačke i inovacijske aktivnosti, a cilj je imati vodeći položaj u razvoju i primjeni učinkovitih sustava proizvodnje energije koji se temelje na obnovljivoj i alternativnoj energiji (8).

Promet , uključujući vozila, osigurava mobilnost ljudi i robe potrebnu za integrirano europsko jedinstveno tržište, teritorijalnu koheziju te otvoreno i uključivo društvo. Istodobno, promet može imati znatne ▌učinke na zdravlje ljudi, prometne gužve, tlo, vodu, klimu, kvalitetu zraka i buku, ali i na sigurnost, što je dovelo do brojnih slučajeva prerane smrti i porasta socioekonomskih troškova. Potražnja za robom i mobilnošću i dalje će rasti. Inovacije će stoga morati pružiti odgovor na sve veću potražnju za čišćom i učinkovitijom mobilnošću i prometnim sustavima koji također moraju biti čisti, sigurni, pametni, zaštićeni, tihi, pouzdani, pristupačni, uključivi i isplativi te nuditi neometanu integriranu uslugu „od vrata do vrata” za sve .

Oba su sektora važni pokretači gospodarske konkurentnosti i rasta Europe. Promet je temeljni gospodarski sektor i temeljni sektor za gospodarstvo, pri čemu je EU svjetski predvodnik u dizajniranju i proizvodnji vozila, vlakova, zrakoplova i plovila. Promet obuhvaća složenu mrežu od oko 1,2 milijuna privatnih i javnih poduzeća u EU-u u kojima je zaposleno oko 10,5 milijuna ljudi. Taj je sektor ujedno važan i za međunarodnu trgovinu EU-a te je 2016. s prijevozom bilo povezano 17,2 % ukupnog izvoza usluga EU-a. Istovremeno dva milijuna ljudi u EU-u rade u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te EU zauzima drugo mjesto na svijetu po patentiranju inovativnih tehnologija čiste energije.

▌Problemi s kojima se suočavaju energetski i prometni ▌sektor stoga su veći od potrebe za smanjenjem emisija. Potrebna su djelotvorna rješenja kako bi se odgovorilo na promjene u ponašanju korisnika i obrascima mobilnosti, ▌globalizaciju, veću međunarodnu konkurenciju, ali i sve starije, urbanije i raznolikije stanovništvo. Istodobno sve veći prodor digitalne i svemirske tehnologije, automatiziranih vozila, umjetne inteligencije, robotike, novih sudionika na tržištu, disruptivnih poslovnih modela i potreba za povećanjem otpornosti sustava u odnosu na višestruke opasnosti (uključujući kiberprijetnje) donose značajnu preobrazbu i stvaraju izazove i prilike za konkurentnost europskog prometnog i energetskog sektora.

▌

Sposobnost funkcioniranja gradova postat će ovisna o tehnologiji, a mogućnost života u gradovima razvijat će se u odnosu na mobilnost, energetsku učinkovitost i učinkovitost resursa, prostorno planiranje i tržišno natjecanje u upotrebi prostora. Razvoj će ujedno predstavljati izazov za održivost postojećih društvenih modela i društvenog sudjelovanja, aspekte uključenosti i pristupačnosti, kao i cjenovnu pristupačnost.

Pronalaženje novih načina za brže uvođenje ▌tehnologija koje se temelje na obnovljivim izvorima energije i koje su energetski učinkovite (među ostalim i putem posrednih nosača kao što su pretvaranje električne energije u plinovito gorivo i vodik), kao i drugih netehnoloških rješenja za dekarbonizaciju europskoga gospodarstva također iziskuje veću potražnju za inovacijama. To se može potaknuti osnaživanjem građana, povećanjem udjela zelene javne nabave te socioekonomskim inovacijama i inovacijama u javnom sektoru, što će najzad dovesti do širih pristupa koji se ne odnose samo na inovacije temeljene na tehnologiji. Socioekonomska istraživanja koja, među ostalim, obuhvaćaju potrebe i obrasce ponašanja korisnika, aktivnosti predviđanja, regulatorne, gospodarske, socijalne , kulturne i bihevioralne aspekte, poslovne slučajeve i modele i prednormativno istraživanje za utvrđivanje normi i inovacije povezane s komercijalizacijom također će omogućiti djelovanja kojima se potiču regulatorne, financijske i društvene inovacije, vještine, kao i sudjelovanje i osnaživanje sudionika na tržištu, potrošača i građana . Bolja koordinacija, komplementarnost i sinergija između nacionalnih i europskih istraživačkih i inovacijskih napora promicanjem razmjene informacija i suradnje među zemljama EU-a, industrijama i istraživačkim ustanovama temeljit će se na postignućima, primjerice, europskog Strateškog plana za energetsku tehnologiju (plan SET) i strateškog programa za istraživanje i inovacije u prometu (STRIA). Osigurat će se komplementarnost između tog klastera i inovacijskog fonda za sustav EU-a za trgovanje emisijama.

Aktivnosti u okviru ovog klastera posebice doprinose ciljevima energetske unije, ispunjavanju obveza iz Pariškog sporazuma, kao i ciljevima jedinstvenog digitalnog tržišta, programa za zapošljavanje, rast i ulaganja, jačanju EU-a kao globalnog aktera, novoj strategiji za industrijsku politiku EU-a, strategiji za biogospodarstvo, akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo, inicijativi Europskog saveza za baterije , inicijativi za sirovine, sigurnosnoj uniji i planu za gradove, kao i zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te pravnim odredbama EU-a za smanjenje onečišćenja bukom i onečišćenja zraka.

Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilju održivog razvoja br. 6 – čista voda i sanitarni uvjeti ; cilju održivog razvoja br. 7 – pristupačna i čista energija; cilju održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilju održivog razvoja br. 11 – održivi gradovi i zajednice; cilju održivog razvoja br. 12 – odgovorna potrošnja i proizvodnja ; cilju održivog razvoja br. 13 – klimatska politika.

5.2. Područja djelovanja

5.2.1. Znanost o klimi i rješenja za klimatske promjene

Djelotvorna provedba Pariškog sporazuma mora se temeljiti na znanosti, što znači da moramo kontinuirano poboljšavati svoje znanje o Zemljinu klimatskom sustavu, ali i dostupne opcije za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, čime se omogućava sustavan i sveobuhvatan pregled izazova i klimatski odgovornih prilika za gospodarstvo i društvo EU-a. Na temelju toga razvit će se znanstveno utemeljena rješenja za troškovno učinkovit prelazak na klimatski neutralno društvo koje je otporno na klimatske promjene i učinkovito u pogledu resursa , a vodit će se računa o aspektima koji se odnose na ponašanje, regulativu, društvo i gospodarstvo te upravljanje .

U kratkim crtama

—	baza znanja o sadašnjem funkcioniranju i budućem razvoju Zemljina klimatskog i živog sustava, kao i o povezanim učincima, rizicima i klimatski odgovornim mogućnostima; učinkovitost različitih rješenja za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima,

—	ugrađeni klimatski neutralni putovi , mjere i politike ublažavanja koje obuhvaćaju sve sektore gospodarstva i koje su usklađene s analizama Zemljina sustava, Pariškim sporazumom i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda,

—	klimatski modeli, predviđanja i tehnike čiji je cilj poboljšanje prognostičkih kapaciteta i usluge u području klime za poduzeća, javna tijela i građane , uključujući preklapanje s aspektima poboljšanja kvalitete zraka ,

—

načini prilagodbe i politike potpore za osjetljive ekosustave, urbana područja, ključne gospodarske sektore i infrastrukturu u EU-u (lokalni/regionalni/nacionalni), uključujući bolje alate za procjenu rizika; hidrološki ciklus i prilagodba klimatskim promjenama, kao što su poplave i nestašica vode .

5.2.2. Opskrba energijom

Cilj je EU-a postati svjetski predvodnik u pristupačnim, sigurnim i održivim energetskim tehnologijama i tako povećati svoju konkurentnost u globalnim vrijednosnim lancima i svoj položaj na rastućim tržištima. Različiti klimatski, geografski, ekološki i socioekonomski uvjeti u EU-u te potreba da se zajamči otpornost na klimatske promjene, sigurnost opskrbe energijom i pristup sirovinama zahtijevaju širok spektar energetskih rješenja, uključujući rješenja koja nisu tehničke prirode. Kad je riječ o tehnologijama u području energije iz obnovljivih izvora, moraju se dodatno smanjiti troškovi, poboljšati njihova uspješnost i integracija u energetski sustav i razviti revolucionarne tehnologije iskorištavajući napredak postignut u području fotonike te bi trebalo istražiti hibridna rješenja (npr. za desalinizaciju) . U pogledu fosilnih goriva, dekarbonizacija njihove upotrebe ▌od ključne je važnosti za ispunjavanje klimatskih ciljeva.

U kratkim crtama

—

tehnologije i rješenja u području energije iz obnovljivih izvora i štednje energije za proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje, održiva goriva za promet i održivi prijevoznici posrednici, na različitim razinama i u različitim fazama razvoja, prilagođeni geografskim i socioekonomskim uvjetima i tržištima, i unutar EU-a i u svijetu,

—	disruptivne tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora i za postojeće i za nove primjene , kao i za revolucionarna rješenja , uključujući njihov okolišni, gospodarski i društveni učinak ,

—

tehnologije i rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova nastalih iz pristupa temeljenih na fosilnim gorivima, biogorivima i energetskoj oporabi kojima se proizvodi energija, grijanje, hlađenje ili biogoriva, među ostalim i putem hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika te studije socioekonomske i ekološke izvedivosti .

5.2.3. Energetski sustavi i mreže

Očekivani rast proizvodnje električne energije iz promjenjivih izvora i prelazak na električno grijanje, hlađenje i promet nameću potrebu za novim pristupima upravljanju energetskim mrežama. Uz dekarbonizaciju, cilj je osigurati cjenovnu pristupačnost energije te sigurnost , otpornost na klimatske promjene i stabilnost opskrbe, što se može postići ulaganjima u inovativne tehnologije mrežne infrastrukture, većom fleksibilnošću proizvodnje otpremljive električne energije, posebno iz obnovljivih izvora, i inovativnim upravljanjem sustavom, kao i olakšavanjem djelovanja kojima se potiču regulatorne i društvene inovacije i vještine te kojima se uključuju i osnažuju sudionici na tržištu, potrošači i zajednice . Skladištenje energije u različitim oblicima imat će ključnu ulogu u pružanju usluga mreži, ali i u poboljšanju i jačanju mrežnih kapaciteta i fleksibilnosti sustava . Iskorištavanje sinergija između različitih mreža (npr. elektroenergetske mreže, mreže grijanja i hlađenja, plinske mreže, prometna infrastruktura za punjenje i opskrbu, vodik , uključujući njegovu infrastrukturu i telekomunikacijske mreže) i aktera (npr. industrijske lokacije, mrežni operateri, podatkovni centri, samostalni proizvođači , potrošači i zajednice energije iz obnovljivih izvora), kao i odgovor na potražnju te razvoj i integracija europskih i međunarodnih normi, bit će presudni za omogućavanje pametnog, integriranog rada relevantnih infrastruktura.

U kratkim crtama

—	tehnologije i alati kojima se u ▌mreže integriraju obnovljivi izvori energije, rješenja za skladištenje i nova opterećenja, poput električne mobilnosti i toplinskih crpki , kao i elektrifikacija i industrijski procesi ,

—	multidisciplinarni pristupi učinku na energetsku sigurnost u vezi s klimatskim promjenama koji ovisi o regiji, uključujući prilagodbu postojećih tehnologija te prelazak na nove paradigme opskrbe energijom,

—	pristupi paneuropske energetske mreže u pogledu pouzdane opskrbe energijom, prijenosa i distribucije energije ,

—	integrirani pristupi prilagođeni proizvodnji i potrošnji energije iz obnovljivih izvora na lokalnoj razini, uključujući otoke ili udaljene regije , na temelju novih usluga i inicijativa u zajednici,

—	fleksibilnost proizvodnje i mreže, interoperabilnost i sinergije između različitih izvora energije, mreža, infrastruktura i aktera , uz iskorištavanje posebnih tehnologija ;

—	tehnologije, usluge i rješenja kojima se potrošaču daje mogućnost da bude aktivan sudionik na tržištu.

5.2.4. Zgrade i industrijska postrojenja u energetskoj tranziciji

Zgrade i industrijska postrojenja imaju sve aktivniju ulogu u interakciji s energetskim sustavom. Riječ je stoga o presudnim elementima u prijelazu na ugljično neutralno društvo koje se temelji na obnovljivim izvorima energije i povećanoj energetskoj učinkovitosti.

Zgrade su važan čimbenik za kvalitetu života građana. Integracija različitih tehnologija, uređaja i sustava te povezivanje različitih oblika potrošnje energije, zgrada i njihovih stanovnika i korisnika imaju vrlo velik potencijal za ublažavanje klimatskih promjena, proizvodnju , uštedu i skladištenje energije , fleksibilnost sustava te poboljšanje učinkovitosti.

U industrijama, a posebice u energetski intenzivnim industrijama, mogla bi se dodatno poboljšati energetska učinkovitost , smanjiti potrošnja energije i potaknuti integracija obnovljivih izvora energije. Uloga industrijskih postrojenja u energetskom sustavu mijenja se zbog potrebe da se smanje emisije, na osnovi izravne ili neizravne elektrifikacije, što je ujedno i izvor materijala za proizvodne procese (npr. vodik). Industrijski i proizvodni kompleksi u kojima se mnogo različitih procesa odvija u međusobnoj blizini mogu optimizirati razmjenu energetskih tokova i drugih resursa (sirovina) među njima.

U kratkim crtama

—	poboljšati sektorsko povezivanje: procesi, sustavi i poslovni modeli kojima se podupiru fleksibilnost i učinkovitost protoka električne struje i topline između industrijskih postrojenja ili industrijskih klastera te energetskog i prijevoznog sustava,

—	alati i infrastruktura za kontrolu procesa u proizvodnim pogonima radi optimizacije energetskih tokova i materijala u interakciji s energetskim sustavima,

—	relevantni procesi, dizajn i materijali, uključujući industrijske procese s niskim i nultim emisijama,

—	fleksibilnost i učinkovitost električne energije, sirovina i topline u industrijskim pogonima i energetskom sustavu,

—	poboljšani ili novi procesi, dizajn i materijali za učinkovitu upotrebu, proizvodnju ili skladištenje energije (uključujući energiju za grijanje i hlađenje) u sektorima koji nisu obuhvaćeni klasterom „Digitalizacija, industrija i svemir”,

—	strategije i tehnologije s niskim emisijama za revitalizaciju područja u tranziciji u kojima rudarstvo ugljena ima veliku ulogu i za koja su karakteristične visoke emisije ugljika,

—	pametne zgrade i velika čvorišta mobilnosti (luke, zračne luke, logistički centri) kao aktivni elementi širih energetskih mreža i inovativnih rješenja za mobilnost,

—

osmišljavanje životnog ciklusa zgrada, izgradnja, rad , uključujući grijanje i hlađenje te demontiranje, uzimajući u obzir načelo kružnosti, energetsku i okolišnu uspješnost , kao i kvalitetu unutarnjeg okoliša, za energetsku učinkovitost i učinkovitost u pogledu resursa, za učinak na dobrobit i zdravlje stanovnika, otpornost na klimatske promjene , ugljični otisak i recikliranje; razvoj i optimizacija novih naprednih materijala za povećanje učinkovitosti zgrada u pogledu energije, ugljika i okoliša tijekom cijelog životnog ciklusa,

—	novi poslovni modeli, pristupi i usluge za financiranje obnove, unapređivanje građevinskih vještina, uključivanje stanara zgrada i drugih aktera na tržištu , traženje rješenja za energetsko siromaštvo i prednormativne aktivnosti ,

—	energetska učinkovitost tehnologija za praćenje i kontrolu zgrada radi optimizacije potrošnje i proizvodnje energije u zgradama, kao i njihove interakcije s cjelokupnim energetskim sustavom ,

—	alati i pametni uređaji za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama,

—	procesi obnove postojećih zgrada kako bi se postigle „zgrade gotovo nulte energije” i inovativne tehnologije, uključujući društvene aspekte, primjerice osnaživanje građana te osviještenost i angažiranost potrošača .

5.2.5. Zajednice i gradovi

Procjenjuje se da će do 2050. više od 80 % stanovništva Europske unije živjeti u gradskim područjima, trošeći znatan dio dostupnih resursa, uključujući energiju, a ta su područja već sada posebno osjetljiva na negativne utjecaje meteoroloških i klimatskih promjena te prirodnih katastrofa, što će se pogoršati u budućnosti. Ključni je izazov znatno povećati cjelokupnu energetsku učinkovitost i učinkovitu upotrebu resursa, kao i otpornost europskih zajednica i gradova na klimatske promjene s pomoću sustavnog i cjelovitog pristupa , usredotočujući se na fond zgrada, energetske sustave, mobilnost, klimatske promjene, migracije, kao i na kvalitetu vode, zraka, i tla, otpad i buku , vodeći računa o europskoj kulturnoj baštini, održivom upravljanju turizmom, društvenim i humanističkim znanostima te aspektima povezanima s umjetnošću, uključujući način života . Trebalo bi istražiti i iskoristiti sinergije s urbanim politikama i djelovanjima koja se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

U kratkim crtama

—	razvoj energetskih sustava i sustava mobilnosti u gradovima i četvrtima do 2050. u cilju uvođenja u cijelom EU-u ▌gradskih četvrti pozitivne energije koje su ugljično neutralne te mobilnosti i logistike bez emisija uz poticanje globalne konkurentnosti integriranih rješenja na razini EU-a,

—

sustavno urbanističko planiranje, sustavi infrastruktura i usluge, uključujući uzajamna sučelja i interoperabilnost, standardizaciju, prirodna rješenja te upotrebu digitalnih tehnologija te usluga i podataka povezanih sa svemirom, uzimajući u obzir učinke predviđenih klimatskih promjena i integraciju otpornosti na njih te utjecaj na kvalitetu zraka i vode ,

—	kvaliteta života građana, sigurna , fleksibilna, pristupačna i cjenovno pristupačna energija te multimodalna mobilnost, urbane društvene inovacije i sudjelovanje građana , sposobnost obnavljanja i kružnog funkcioniranja gradova, urbani metabolizam te smanjenje ekološkog otiska i onečišćenja,

—	istraživačka agenda za globalne gradove , razvoj strategije ublaživanja, prilagodbe i otpornosti, prostorno planiranje i drugi relevantni procesi planiranja.

5.2.6. Industrijska konkurentnost u području prometa

Prelazak na čiste tehnologije, povezivost i automatizaciju ovisit će o pravodobnom projektiranju i proizvodnji zrakoplova, vozila i plovila, razvijanjem novih revolucionarnih tehnologija i koncepata, integracijom različitih tehnologija te ubrzavanjem njihova uvođenja i mogućnosti stavljanja na tržište . Povećanje udobnosti, učinkovitosti i pristupačnosti uz istodobno smanjenje utjecaja životnog ciklusa na okoliš, ljudsko zdravlje i potrošnju energije i dalje su najvažniji ciljevi. Inovativna, izuzetno funkcionalna prometna infrastruktura nužna je za pravilan rad svih vrsta prijevoza s obzirom na povećanu potražnju mobilnosti i brze promjene u tehnološkim režimima. Treba posvetiti posebnu pozornost integriranom pristupu razvoju infrastrukture i vozila/plovila/zrakoplova, također kako bi se pružile visokokvalitetne usluge mobilnosti i na najmanju mjeru sveli energetski, okolišni , gospodarski i društveni učinci.

U kratkim crtama

—	spajanje fizičkog i digitalnog projektiranja , razvoja, demonstracije i proizvodnje vozila/plovila/zrakoplova, te njihova rada, standardizacije i certifikacije, propisa i integracije (uključujući integraciju digitalnih rješenja i digitalne proizvodnje),

—

konceptualni razvoj i projektiranje vozila/plovila/zrakoplova, uključujući njihove rezervne dijelove , ažuriranja softvera i tehnologije te softverska rješenja ; primjena poboljšanih materijala i struktura , recikliranje odnosno ponovna upotreba materijalâ ; učinkovitost, skladištenje i oporaba energije, sigurnosne i zaštitne značajke uz vođenje računa o potrebama korisnika, sa smanjenim učinkom na klimu, okoliš i zdravlje , uključujući buku i kvalitetu zraka ,

—

ugrađene tehnologije i podsustavi, uključujući automatske funkcije, za sve vrste prijevoza, uzimajući u obzir potrebe za relevantnim sučeljima prema infrastrukturi te njihovo istraživanje; tehnološke sinergije između različitih vrsta prijevoza; multimodalni prijevozni sustavi; sustavi za sigurnost / izbjegavanje nesreća te povećanje kibersigurnosti; poticanje napretka u informacijskim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji; razvoj sučelja između čovjeka i stroja,

—	novi materijali, tehnike i metode izgradnje, rada i održavanja infrastruktura, osiguravanje pouzdane dostupnosti mreže , intermodalna sučelja i multimodalna interoperabilnost, sigurnost radne snage i pristup prema načelu punog životnog ciklusa,

—	traženje rješenja za spajanje fizičkog i digitalnog projektiranja i razvoja infrastruktura, održavanje infrastruktura, obnova i modernizacija integracije prometa, interoperabilnost i intermodalnost , otpornost na ekstremne vremenske uvjete, uključujući prilagodbu na klimatske promjene .

5.2.7. Čisti , sigurni i pristupačni promet i mobilnost

Kako bi EU ostvario svoje ciljeve u pogledu kvalitete zraka, klime i energije, uključujući postizanje nulte stope emisija do 2050., kao i smanjenje buke, trebat će ponovno razmotriti cijeli sustav mobilnosti, uključujući potrebe i ponašanje korisnika, vozila, goriva, infrastrukture , kao i nova rješenja za mobilnost . Jednako će tako biti potrebno uvesti alternativne energije s niskim razinama emisija i osigurati prihvaćenost vozila/plovila/zrakoplova bez emisija na tržištu. Osim što ima štetne učinke zbog emisija stakleničkih plinova, promet znatno doprinosi lošoj kvaliteti zraka i količini buke u Europi te ima negativne posljedice na zdravlje građana i ekosustave . Nužno je nadovezati se na napredak postignut u pogledu elektrifikacije automobila, autobusa i lakih gospodarskih vozila te upotrebe baterija i gorivnih članaka u njima , uz odgovarajuće norme, kako bi se ubrzala istraživanja i iznašla inovativna rješenja s niskim emisijama za druge primjene u cestovnom prometu (putnički autobusi na duge udaljenosti, teška teretna vozila i kamioni) i drugim prometnim sektorima, kao što su zrakoplovstvo, željeznički promet te pomorska i unutarnja plovidba▌. Istraživanjima u području sigurnosti u prometu nastoji se smanjiti stopa nesreća, smrtnih slučajeva i žrtava u svakom načinu prijevoza i u cijelom prometnom sustavu daljnjim razvojem znanja i svijesti te razvojem tehnologija, proizvodnih usluga i rješenja kojima se povezuju sigurnost, učinkovitost, prilagođenost korisniku i klimatske promjene.

U kratkim crtama

—

elektrifikacija svih vrsta prijevoza ▌uključujući nove tehnologije baterija i gorivnih članaka te hibridne tehnologije za pogonske sklopove i pomoćne sustave vozila/plovila/zrakoplova, brzo punjenje/opskrba, prikupljanje energije te korisniku prilagođena i lako dostupna sučelja s infrastrukturom za punjenje /opskrbu , čime se osigurava interoperabilnost i neometano pružanje usluga; razvoj i uvođenje konkurentnih, sigurnih, visokoučinkovitih i održivih baterija za vozila s niskom i nultom razinom emisija , uzimajući u obzir sve uvjete uporabe i tijekom različitih faza njegova životnog ciklusa ; razvoj i uvođenje konkurentnih, sigurnih, visokoučinkovitih i održivih baterija za vozila s niskim ili nultim razinama emisija;

—

upotreba novih i alternativnih održivih goriva, uključujući napredna biogoriva, te novih, sigurnih i pametnih vozila/plovila/ zrakoplova za postojeće i buduće obrasce mobilnosti te pomoćne infrastrukture sa smanjenim učinkom na okoliš i javno zdravlje ; specijalizirane komponente i sustavi za okolišno prihvatljiva rješenja (npr. napredni sustavi prikupljanja podataka itd.), tehnologije i rješenja temeljena na korisnicima za interoperabilnost i neometano pružanje usluga,

—

sigurna, pristupačna, uključiva i cjenovno pristupačna mobilnost kojom se smanjuje, a povećava pozitivan učinak mobilnosti na socijalnu koheziju, okoliš i ljudsko zdravlje, uključujući prijelaz na sustave dijeljenja i načine prijevoza kojima se manje onečišćuje; kvaliteta života građana, urbane društvene inovacije; interes za smanjenjem ili uklanjanjem nesreća i ozljeda u cestovnom prometu ,

—	sustavi mobilnosti otporni na klimatske promjene, uključujući infrastrukture i logistiku, kako bi se osigurala bolja povezanost osoba i robe, i na malim i na velikim udaljenostima,

—	sustavna analiza novih obrazaca mobilnosti i njihov učinak na promet i građane.

5.2.8. Pametna mobilnost

Pametna mobilnost doprinijet će osiguranju učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti mobilnosti „od vrata do vrata” te svih njezinih sastavnih dijelova, posebice primjenom digitalnih tehnologija, napredne satelitske navigacije (EGNOS/Galileo) i umjetne inteligencije. Nove tehnologije pomoći će u optimizaciji upotrebe i učinkovitosti prometne infrastrukture i mreža, poboljšanju multimodalnosti i povezivosti te stvaranju učinkovitijeg prijevoza tereta i logistike lanca opskrbe čime će se ojačati konkurentnost EU-a. Nove tehnologije pridonijet će i povećanoj pouzdanosti, optimizaciji upravljanja prometom te će omogućiti inovativna prometna rješenja i usluge, čime će se ujedno smanjiti zagušenja i negativni učinci na okoliš te tako građanima i poduzećima pružiti bolje usluge u području mobilnosti i logistike i ujedno poboljšati pristupačnost i socijalna uključenost . Povezana i automatizirana mobilnost te razvojna infrastruktura pridonijet će poboljšanju učinkovitosti i sigurnosti svih vrsta prijevoza.

U kratkim crtama

—

digitalno upravljanje mrežama i prometom: napredni sustavi za potporu odlučivanju; upravljanje prometom sljedeće generacije (uključujući upravljanje multimodalnim mrežama i prometom); doprinos neometanoj, multimodalnoj i povezanoj mobilnosti putnika i tereta; upotreba i ograničenja velikih količina podataka; upotreba inovativne satelitske navigacije/pozicioniranja (EGNOS/Galileo),

—	jedinstveno europsko nebo: rješenja u zrakoplovu i na zemlji za simultano napredniju automatizaciju, povezanost, sigurnost, interoperabilnost, učinkovitost, smanjenje emisija i usluge,

—	željezničke tehnologije i operacije za tih, interoperabilan i automatiziran željeznički sustav velikog kapaciteta,

—	pametna prijevozna rješenja za sigurnije i učinkovitije operacije vodnog prometa,

—	velika čvorišta mobilnosti (npr. željezničke stanice, luke, zračne luke, logistički centri) kao aktivni elementi inovativnih rješenja za mobilnost,

—	vodne tehnologije i operacije za sigurne i automatizirane prometne sustave kojima se iskorištavaju prilike koje pruža vodni prijevoz,

—	povezani, kooperativni , interoperabilni i automatizirani sustavi i usluge mobilnosti, uključujući tehnološka rješenja i netehnološka pitanja kao što su promjene obrazaca ponašanja korisnika i mobilnosti .

5.2.9. Pohrana energije

Masivnim, pametnim, koncentriranim i decentraliziranim rješenjima za skladištenje (uključujući kemijske, elektrokemijske, električne, mehaničke i toplinske tehnologije, kao i nove disruptivne tehnologije ) u energetskom sustavu povećat će se učinkovitost, fleksibilnost, tehnološka neovisnost i dostupnost te sigurnost opskrbe. Za dekarbonizirani promet s niskim razinama emisija bit će potrebno sve više električnih i/ili drugih vozila s pogonom na alternativna goriva i s učinkovitijim, jeftinijim i lakšim baterijama koje se mogu vrlo dobro reciklirati i ponovno upotrijebiti , a imaju mali učinak na okoliš , kao i lokalna opskrba alternativnim gorivima odnosno gorivima iz obnovljivih izvora, poput vodika, uključujući vodik temeljen na obnovljivim izvorima energije, te inovativna rješenja za skladištenje na lokaciji. Važno je raspolagati opcijama koje uključuju rješenja za održivo i troškovno učinkovito skladištenje energije velikih razmjera radi optimizacije i uravnoteženja energetskog sustava u svim sektorima proizvodnje, od infrastrukture do primjena za krajnjeg korisnika. Trebalo bi posvetiti pozornost rizicima povezanima sa skladištenjem energije i drugim neželjenim nuspojavama.

U kratkim crtama

—	tehnologije koje uključuju tekuća i plinovita goriva iz obnovljivih izvora te s njima povezani vrijednosni lanci , kao i disruptivne tehnologije, za ispunjavanje potreba za skladištenjem energije u rasponu od dnevnih do sezonskih , uključujući njihove učinke na okoliš i klimu ,

—

pametne, održive i trajne baterije i vrijednosni lanac EU-a, uključujući upotrebu rješenja naprednih materijala, dizajn, tehnologije za masovnu proizvodnju energetski učinkovitih baterijskih članaka, metode ponovne upotrebe i recikliranja, kao i učinkovit rad na niskim temperaturama i potrebe normizacije,

—	▌vodik , posebno vodik koji se temelji na niskim razinama ▌ugljika i na obnovljivim izvorima energije , uključujući gorivne članke, i vrijednosni lanac EU-a od projektiranja do krajnje upotrebe za različite primjene.

6. KLASTER „HRANA, BIOGOSPODARSTVO, PRIRODNI RESURSI, POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ”

6.1. Obrazloženje

Zbog ljudskih aktivnosti raste pritisak na tla, mora i oceane, vodu, zrak, biološku raznolikost i druge prirodne resurse. Prehranjivanje sve brojnijeg ljudskog stanovništva planeta izravno ovisi o zdravlju prirodnih sustava i resursa. Osim njegove intrinsične vrijednosti, funkcionalan i uspješan ekosustav čini samu osnovu za svu upotrebu resursa. Međutim, u kombinaciji s klimatskim promjenama, sve veća potražnja čovječanstva za prirodnim resursima na okoliš stvara pritiske koji postaju neodrživi te utječu na ekosustave i njihovu sposobnost da pružaju usluge za dobrobit ljudi. Koncepti kružnoga gospodarstva, održivog biogospodarstva (9) i plavoga gospodarstva (10) pružaju mogućnost da se uspostavi ravnoteža među okolišnim, socijalnim i gospodarskim ciljevima te da se ljudske aktivnosti izvedu na put održivosti.

Kako bismo ostvarili ciljeve održivog razvoja, zajamčili proizvodnju i potrošnju sigurne i zdrave hrane, promicali održive prakse u poljoprivredi, akvakulturi, ribarstvu i šumarstvu, osigurali pristup čistoj vodi, tlu i zraku za sve, očistili mora, oceane i kopnene vode te sačuvali i obnovili ključne prirodne sustave i okoliš na planetu, moramo iskoristiti potencijal istraživanja i inovacija. Međutim, nedovoljno razumijemo načine prelaska na održivost i svladavanja postojanih prepreka. Za prelazak na održivu potrošnju i proizvodnju te obnovu zdravlja planeta potrebno je ulagati u istraživanje i tehnologije, nove, visokokvalitetne proizvode i usluge , nove poslovne modele te društvene i teritorijalne inovacije i inovacije koje se odnose na okoliš. Na taj se način otvaraju nove mogućnosti za održivo, otporno, inovativno i odgovorno europsko biogospodarstvo te se potiču učinkovitost resursa, produktivnost i konkurentnost, otvaraju nova i zelena radna mjesta, ostvaruje rast i potiče socijalna uključenost .

Iznimno je bitno da se Europa učinkovitije i održivo koristi svojim prirodnim resursima.

S pomoću aktivnosti u tom području izgradit će se baza znanja i iznaći rješenja za zaštitu, održivo upravljanje kopnenim i morskim prirodnim resursima (11) i njihovu upotrebu te unapređivanje uloge kopnenih i vodenih sustava kao ponora ugljika; zaštitu biološke raznolikosti, osiguravanje usluga ekosustava i jamčenje sigurnosti opskrbe hranom i ishrane, osiguravanje sigurne, zdrave i hranjive prehrane; ubrzavanje prelaska s linearnog gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima na resursno učinkovito, otporno, niskougljično kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija te podupiranje razvoja održivog biogospodarstva i plavoga gospodarstva i razvoj otpornih i dinamičnih ruralnih, planinskih, obalnih i gradskih područja.

Aktivnostima će se pridonijeti očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti te osigurati dugoročno pružanje usluga ekosustava, kao što su prilagodba klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje te sekvestracija ugljika (i na kopnu i na moru). One će pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova i drugih emisija, otpada i onečišćenja iz primarne proizvodnje (kopnene i vodene), upotrebe opasnih tvari, obrade, potrošnje i drugih ljudskih aktivnosti. Njima će se potaknuti ulaganja i podupirati prelazak na kružno gospodarstvo, održivo biogospodarstvo i plavo gospodarstvo, uz istodobnu zaštitu zdravlja i cjelovitosti okoliša.

Tim će se aktivnostima ujedno poticati participativni pristupi istraživanju i inovacijama, uključujući pristup uz sudjelovanje više dionika, te će se razvijati sustavi znanja i inovacija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Društvene inovacije uz građansko sudjelovanje i povjerenje u inovacije bit će ključne za poticanje novih obrazaca i vještina u području upravljanja, proizvodnje i potrošnje.

Budući da su ti izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode, aktivnosti će se provoditi prema sustavnom pristupu i oslanjati se na suradnju s državama članicama i međunarodnim partnerima, drugim izvorima financiranja te drugim političkim inicijativama. To će uključivati služenje izvorima velikih količina podataka o okolišu koje se temelji na potrebama korisnika, poput onih iz programa Copernicus, EGNOS/Galileo, INSPIRE, EOSC, GEOSS, CEOS i EMODnet.

Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima iz ovog klastera osobito se doprinosi provedbi ciljeva sljedećih programa: programa djelovanja za okoliš, zajedničke poljoprivredne politike, zajedničke ribarstvene politike, zakonodavstva o hrani, pomorske politike, akcijskog plana za kružno gospodarstvo, strategije EU-a za biogospodarstvo, strategije za biološku raznolikost, okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030. i dugoročne vizije EU 2050. za ugljičnu neutralnost (12) , politike EU-a za Arktik, kao i pravnih odredaba EU-a za smanjenje onečišćenja zraka. Osim glavnih izvora vanjskog savjetovanja, tražile bi se posebne konzultacije od Stalnog odbora za istraživanje u poljoprivredi (SCAR).

Aktivnostima će se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima održivog razvoja: cilju održivog razvoja br. 2 – iskorjenjivanje gladi; cilju održivog razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi, cilju održivog razvoja br. 6 – čista voda i sanitarni uvjeti; cilju održivog razvoja br. 8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilju održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilju održivog razvoja br. 11 – održivi gradovi i zajednice; cilju održivog razvoja br. 12 – odgovorna potrošnja i proizvodnja; cilju održivog razvoja br. 13 – klimatska politika; cilju održivog razvoja br. 14 – život pod vodom; cilju održivog razvoja br. 15 – život na kopnu.

6.2. Područja djelovanja

6.2.1. Promatranje okoliša

Kapacitetom za promatranje okoliša (13) , uključujući promatranja iz svemira, terenska promatranja (iz zraka, s mora i sa zemlje) te promatranja građana, podržavaju se istraživanja i inovacije za održivu upotrebu i praćenje hrane i prirodnih resursa , biomonitoring i promatranje okoliša . Boljom prostorno-vremenskom pokrivenošću i intervalima uzorkovanja uz smanjene troškove te pristupom velikim količinama podataka iz višestrukih izvora i njihovim objedinjavanjem osiguravaju se novi načini praćenja, razumijevanja i predviđanja Zemljina sustava. Istraživanje i inovacije potrebni su kako bi se razvile metode i tehnologije za poboljšanje kvalitete te olakšao pristup podacima i njihova upotreba.

U kratkim crtama

—	sustavni pristupi prilagođeni potrebama korisnika i utemeljeni na otvorenim podacima, u pogledu podataka i informacija o okolišu za složene sustave modeliranja i prognoza , poslovne mogućnosti iz iskorištavanja i valorizacije postojećih i novih podataka ,

—	daljnji razvoj portfelja proizvoda i usluga za promatranje okoliša ,

—

status biološke raznolikosti, zaštita ekosustava, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama, sigurnost opskrbe hranom, poljoprivreda i šumarstvo, upotreba i prenamjena zemljišta, gradski i prigradski razvoj, upravljanje prirodnim resursima, upravljanje morskim i oceanskim resursima i njihovo očuvanje▌, pomorska sigurnost , dugoročna kretanja u okolišu, razvoj sezonske varijabilnosti, promjene okolnog zraka i atmosferske promjene te druga relevantna područja,

—	aplikacije prilagođene korisnicima koje se trebaju omogućiti putem inicijative EuroGEOSS , uključujući njihovo proširivanje, kako bi se doprinijelo upravljanju i očuvanju europskih prirodnih resursa (uključujući istraživanje sirovina) te usluga ekosustava i s njima povezanog lanca vrijednosti;

—	provedba Globalnog sustava sustavâ za promatranje Zemlje inicijative Grupe za promatranje Zemlje (GEO).

6.2.2. Biološka raznolikost i prirodni resursi

Kako bismo odgovorili na društvene izazove, unaprijedili održivost te do 2050. ostvarili cilj EU-a „živjeti dobro u granicama našeg planeta” kako je utvrđeno u 7. akcijskom programu EU-a za okoliš, potrebno je bolje razumijevanje biološke raznolikosti i ekosustava te njihova očuvanja i upravljanja njima , višestrukih usluga koje oni pružaju (s obzirom na borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih učinaka) i „ograničenja” planeta, kao i rješenja kojima se iskorištavaju moć i složenost prirode. Potrebno je propisno uzeti u obzir moguće učinke prema gore u cijelim lancima vrijednosti. Međunarodna suradnja te doprinos međunarodnim naporima i inicijativama, kao što je Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava, neophodni su za postizanje ciljeva u tom području. Potrebno je i bolje razumjeti upravljanje prelaskom na održivost u gospodarskom, društvenom i prirodnom sustavu, od lokalne do globalne razine.

U kratkim crtama

—	stanje i vrijednost biološke raznolikosti, kopnenih , slatkovodnih i morskih ekosustava, prirodnog kapitala i usluga ekosustava, uključujući agroekološke sustave i mikrobiom,

—

cjeloviti i sustavni pristupi unutar socioekološkog okvira za poveznice između biološke raznolikosti, ekosustava i usluga ekosustava te njihovih uzročno-posljedičnih odnosa s pokretačima promjene, na različitim razinama i za različite gospodarske aktivnosti, uključujući socioekonomske aspekte te upravljanje procesima prelaska na održivost,

—

izrada modela kretanja i integrirani scenariji za biološku raznolikost, usluge ekosustava i dobru kvaliteta života na različitim razinama i s različitih gledišta; mogući doprinos staništa i ekosustava kao ponora ugljika u različitim scenarijima za klimatske promjene; mogući sukobi interesa u iskorištavanju prirodnih resursa i usluga,

—	ekotoksikologija spojeva i novih onečišćujućih tvari, njihove interakcije , uključujući kombinirane učinke, i ponašanje u okolišu te biokemijski ciklusi izmijenjeni zbog klimatskih promjena , obnova oštećenih područja ,

—	uključivanje biološke raznolikosti i usluga ekosustava u okvire za donošenje odluka i računovodstvene sustave vlada i poduzeća, kao i kvantifikacija ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi od njih,

—

prilagodljiva i multifunkcionalna rješenja koja se temelje na prirodi i koja se upotrebljavaju u odgovoru na izazove u gradskim, prigradskim, ruralnim, obalnim i planinskim područjima koji su povezani s klimatskim promjenama, prirodnim katastrofama, gubitkom biološke raznolikosti, propadanjem ekosustava, onečišćenjem te pitanjima socijalne kohezije, zdravlja i dobrobiti građana,

—

pristupi prema načelu živih laboratorija s više aktera u okviru kojih tijela, dionici, poduzeća i civilno društvo zajednički osmišljavaju i pronalaze sustavna rješenja za očuvanje, obnovu i održivo korištenje prirodnog kapitala i upravljanje prelaskom na održivost te mogućnosti održivog upravljanja u gospodarskim djelatnostima duž cijelih vrijednosnih krugova u različitim okolišnim, gospodarskim i društvenim uvjetima .

6.2.3. Poljoprivreda, šumarstvo i ruralna područja

Otporni i održivi poljoprivreda i šumarstvo donose gospodarske i društvene koristi i koristi za okoliš te su preduvjet za trajnu sigurnost opskrbe hranom. ▌Dio su dinamičnih vrijednosnih lanaca, upravljaju zemljištem i prirodnim resursima te osiguravaju niz važnih javnih dobara, među ostalim sekvestraciju ugljika, očuvanje biološke raznolikosti, oprašivanje i javno zdravlje. Potrebni su integrirani i teritorijalni pristupi kako bi se promicale višestruke funkcije poljoprivrednih i šumarskih (eko)sustava uzimajući u obzir kontekst primarne proizvodnje koji se mijenja, posebice u odnosu na klimatske promjene i okoliš, raspoloživost resursa, demografiju i obrasce potrošnje. Moraju se osigurati kvaliteta i sigurnost poljoprivrednih proizvoda radi poboljšanja povjerenja potrošača. Također se mora osigurati zdravlje bilja te zdravlje i dobrobit životinja. Ujedno je potrebno uzeti u obzir prostornu, socioekonomsku i kulturnu dimenziju poljoprivrednih i šumarskih djelatnosti te mobilizirati potencijal ruralnih i obalnih područja.

U kratkim crtama

—	metode, tehnologije i alati za održivu, otpornu i produktivnu poljoprivredu i šumarstvo, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama ,

—

održivo upravljanje prirodnim resursima i njihova učinkovita upotreba (npr. tlo, voda, hranjive tvari i biološka raznolikost, uključujući genetske resurse) u poljoprivredi i šumarstvu; alternative neobnovljivim resursima i prihvaćanje načela kružnoga gospodarstva, među ostalim upotrebom i recikliranjem otpada i nusproizvoda,

—	učinak aktivnosti u primarnom sektoru na klimu i okoliš; potencijal poljoprivrede i šumarstva kao ponorâ ugljika i za ublažavanje emisija stakleničkih plinova, uključujući pristupe prema načelu negativnih emisija; veća mogućnost prilagodbe primarne proizvodnje klimatskim promjenama,

—	integrirani pristupi suzbijanju biljnih nametnika i bolesti bilja; kontrola zaraznih i zoonotskih bolesti životinja i dobrobit životinja; strategije prevencije, kontrole i dijagnostike te alternative uporabi spornih pesticida, antibiotika i drugih tvari radi hvatanja u koštac problemom otpornosti ,

—	antimikrobna otpornost te prijetnje od bioloških i agrokemijskih opasnosti , uključujući pesticide, kao i kemijskih onečišćivača, razmatranje poveznica između zdravlja bilja, životinja, ekosustava i ljudi sa stajališta inicijativa „Jedno zdravlje” i „Globalno zdravlje”,

—

pružanje usluga ekosustava i korištenje njima u poljoprivrednim i šumarskim sustavima uz primjenu ekoloških pristupa i testiranje rješenja koja se temelje na prirodi od razine poljoprivrednih gospodarstava do razine krajolika za poljoprivredu prihvatljivu za okoliš; potpora ekološkoj poljoprivredi ,

—	poljoprivredni i šumarski sustavi od razine poljoprivrednih gospodarstava do razine krajolika; pružanje usluga ekosustava i korištenje njima u primarnoj proizvodnji, npr. s pomoću agroekologije ili jačanjem uloge šuma u sprečavanju poplava i erozije tla ,

—	inovacije u poljoprivredi na sučeljima između poljoprivrede, akvakulture i šumarstva u gradskim i prigradskim područjima;

—	nove metode, tehnologije i alati za održivo upravljanje šumama i održivu upotrebu šumske biomase,

—	potpora proizvodnji biljnih bjelančevina u EU-u za hranu, hranu za životinje i okolišne usluge,

—	održiva upotreba zemljišta, ruralni razvoj i teritorijalna povezanost; iskorištavanje socijalnih, kulturnih, gospodarskih i okolišnih prednosti ruralnih područja za nove usluge, poslovne modele, vrijednosne lance i javna dobra,

—	digitalne inovacije u poljoprivredi i šumarstvu te diljem vrijednosnih lanaca i ruralnih područja s pomoću upotrebe podataka i razvoja infrastruktura, tehnologija (poput umjetne inteligencije, robotike, precizne poljoprivrede i daljinske detekcije) i modela upravljanja,

—	sustavi znanja i inovacija u poljoprivredi i šumarstvu te njihova međusobna povezanost na različitim razinama; savjetovanje, stjecanje vještina , participativni pristupi i dijeljenje informacija,

—	poticanje međunarodnih partnerstava za održivu poljoprivredu u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i ishrane.

6.2.4. Mora, oceani i kopnene vode

Prirodni kapital i usluge ekosustava mora , posebno poluzatvorenih europskih mora, oceana , unutarnjih voda i širih obalnih područja nude značajne socioekonomske koristi i koristi za dobrobit. Taj je potencijal u opasnosti zbog velikog pritiska koji uzrokuju ljudski i prirodni stresori poput zagađenja, prelova, klimatskih promjena, porasta razine mora , drugih upotreba vode i ekstremnih vremenskih uvjeta. Kako bi se spriječilo da mora i oceani dosegnu točku nakon koje više nije moguć povratak te ponovno uspostavio dobar status kopnenih voda , moramo unaprijediti svoje znanje i razumijevanje radi zaštite i obnove morskih, kopnenih i obalnih ekosustava te održivog upravljanja njima , kao i sprečavanja onečišćenja▌, u kontekstu poboljšanog i odgovornog okvira za upravljanje▌. To će uključivati i istraživanja radi održivog oslobađanja golemog i neiskorištenog gospodarskog potencijala mora, oceana i kopnenih voda u cilju povećane proizvodnje sigurne hrane , sastojaka na biološkoj osnovi i sirovina , a da se pri tome ne povećava pritisak na njih , kao i povećanog potencijala akvakulture u svim oblicima radi ublažavanja pritiska na kopnene, slatkovodne i oceanske resurse. Postoji potreba za uspostavom partnerstava, uključujući strategije za morske bazene i makroregionalne strategije, koja nadilaze razinu EU-a (npr. u Atlantskom, Sredozemnom i Baltičkome moru, Sjevernom i Crnome moru,▌ Karipskome moru te Indijskom oceanu) te potreba da se doprinese ispunjavanju obveza u okviru međunarodnog upravljanja oceanima, inicijativama poput one Ujedinjenih naroda pod nazivom „Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj” te ispunjavanju obveza povezanih s očuvanjem morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne nadležnosti.

U kratkim crtama

—	održivo ribarstvo i održiva akvakultura u svim oblicima , uključujući alternativne izvore bjelančevina uz veću sigurnost hrane, neovisnost u opskrbi hranom i otpornost na klimatske promjene; alati za praćenje i upravljanje,

—

ojačana otpornost morskih ekosustava i ekosustava kopnenih voda, uključujući koraljne grebene, čime se osigurava zdravlje mora, oceana i rijeka , suzbijaju i ublažavaju učinci prirodnih i antropogenih pritisaka kao što su kontaminanti i morski otpad (uključujući plastiku), eutrofikacija, invazivne vrste, fizička oštećenja morskog dna, pretjerano iskorištavanje, uključujući prelov, podvodna buka, zakiseljavanje, zagrijavanje mora, oceana i rijeka , porast razine mora, uzimajući u obzir sjecište između kopna i mora, kumulativni učinak tih pitanja te poticanje kružnog pristupa i bolje razumijevanje interakcija oceana i ljudi ,

—	▌upravljanje na globalnoj i regionalnoj razini kako bi se zajamčilo očuvanje i održivo iskorištavanje resursa iz mora, oceana i kopnenih voda ,

—

tehnologije za digitalni ocean (morsko dno, vodeni stupac i površina vode) s pomoću kojih se usluge i zajednice udružuju u aktivnostima povezanima s kopnom, atmosferom, klimom, svemirom i meteorološkim vremenom, a koje se promiču u okviru strategije plavog oblaka kao dijela europskog oblaka za otvorenu znanost,

—	▌praćenje , procjena na temelju rizika i kapaciteti za predviđanje/prognoziranje, uključujući porast razine mora i druge prirodne opasnosti, npr. oluje, cunamije , kao i kumulativan učinak ljudskih aktivnosti ,

—

poboljšanje razumijevanja hidrološkog ciklusa i režimâ te hidromorfologije na različitim razinama i razvoj kapaciteta za praćenje i prognoziranje u pogledu dostupnosti vode i potražnje za njom, poplava i suša, onečišćenja i drugih pritisaka na vodne resurse i vodeni okoliš; iskorištavanje digitalnih tehnologija kako bi se poboljšalo praćenje vodnih resursa i upravljanje njima,

—

razvoj inovativnih rješenja, uključujući društveno upravljanje, gospodarske instrumente i modele financiranja, za pametnu raspodjelu vode kojom se traže rješenja za sukobe povezane s upotrebom vode, uključujući iskorištavanje vrijednosti u vodi, za kontrolu onečišćujućih tvari u vodi, uključujući plastiku i mikroplastiku i druge onečišćujuće tvari u nastajanju, po mogućnosti na izvoru, hvatanje ukoštac s drugim pritiscima na vodne resurse, kao i ponovnu upotrebu vode te zaštitu ekosustavâ vode i njihov povratak u dobro ekološko stanje,

—	održivi plavi vrijednosni lanci, uključujući održivu upotrebu slatkovodnih resursa, višestruka upotreba morskog prostora i rast sektora obnovljive energije iz mora i oceana, uključujući održivu upotrebu mikroalgi i makroalgi,

—	integrirani pristupi održivom upravljanju kopnenim i obalnim vodama kojima će se doprinijeti zaštiti okoliša i prilagodbi klimatskim promjenama,

—

prirodna rješenja koja proizlaze iz dinamike morskih, obalnih i kopnenih ekosustava, bioraznolikosti i višestrukim uslugama ekosustava, čime će se omogućiti sustavni pristupi održivoj upotrebi resursa iz mora, posebno poluzatvorenih europskih mora, i oceana te kopnenih voda te doprinijeti zaštiti i obnovi okoliša, upravljanju obalnim područjem te prilagodbi klimatskim promjenama,

—	plave inovacije, uključujući plavo i digitalno gospodarstvo diljem obalnih područja te u obalnim gradovima i lukama kako bi se povećale otpornost obalnih područja i koristi za građane,

—	bolje razumijevanje uloge mora i oceana u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima.

6.2.5. Prehrambeni sustavi

Kombinirani učinci rasta stanovništva, promjene obrazaca prehrane, oskudice i prekomjernog iskorištavanja resursa, uništavanja okoliša, klimatskih promjena i migracija uzrokuju dosad neviđene izazove zbog kojih je neophodna transformacija prehrambenog sustava (HRANA 2030.) (14). Trenutačna proizvodnja i potrošnja hrane uglavnom su neodržive, a usto se javlja dvojaki problem malnutricije, koji se odlikuje istodobnom prisutnošću pothranjenosti, pretilosti i drugih neravnoteža u prehrani i metaboličkih poremećaja . Prehrambenim sustavima sutrašnjice treba se pobrinuti za sigurnost opskrbe hranom i osigurati dostatne količine sigurne, zdrave i kvalitetne hrane za sve, a to se temelji na učinkovitosti resursa, održivosti (uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova, onečišćenje , potrošnju vode i energije, kao i proizvodnju otpada), transparentnosti, povezivanju kopna i mora, smanjenju rasipanja hrane i unapređivanju proizvodnje hrane iz kopnenih voda, mora i oceana te obuhvaća cijeli „vrijednosni lanac prehrambenih proizvoda” koji seže od proizvođača do potrošača i natrag te osigurava otpornost . To mora ići ukorak s razvojem sustava sutrašnjice za sigurnost hrane te projektiranjem, razvojem i isporukom alata, tehnologija i digitalnih rješenja koji donose znatne koristi za potrošače te unapređuju konkurentnost i održivost vrijednosnog lanca prehrambenih proizvoda. Nadalje, treba potaknuti promjene u obrascima ponašanja povezanima s potrošnjom i proizvodnjom hrane , vodeći računa o kulturnim i društvenim aspektima, te uključiti primarne proizvođače, industriju (uključujući MSP-ove), trgovce na malo, sektore prehrambenih usluga, potrošače i javne službe.

▌

U kratkim crtama

—	održiva i zdrava prehrana utemeljena na dokazima za dobrobit ljudi tijekom njihova životnog vijeka , uključujući prehrambene navike, poboljšana prehrambena kvaliteta hrane i napredak u razumijevanju učinka prehrane na zdravlje i dobrobit,

—	prilagođena prehrana, osobito za ranjive skupine, kako bi se ublažili čimbenici rizika povezani s prehranom i neprenosivim bolestima,

—	ponašanje, način života i motivacija potrošača, uključujući društvene i kulturne aspekte hrane, promicanje društvenih inovacija i društvenog angažmana za bolju zdravstvenu i okolišnu održivost u cijelom vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda, uključujući maloprodajne obrasce,

—	suvremeni sustavi za sigurnost i autentičnost hrane, uključujući sljedivost, poboljšanje kvalitete hrane i jačanje povjerenja potrošača u prehrambeni sustav,

—	ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama u okviru prehrambenog sustava, uključujući ispitivanje potencijala i upotrebe mikrobioma, raznolikosti prehrambenih usjeva te alternative životinjskim bjelančevinama ,

—

okolišno održivi, kružni, resursno učinkoviti i otporni prehrambeni sustavi s kopna i iz mora, rješavanje problema sigurne vode za piće i pomorskih pitanja te iskorjenjivanje rasipanja hrane u cijelom prehrambenom sustavu, što se postiže ponovnom uporabom hrane i biomase, recikliranjem otpada od hrane, novom prehrambenom ambalažom te potražnjom za prilagođenom i lokalnom hranom,

—

novi pristupi, uključujući digitalne alate i prehrambene sustave za lokalizirane inovacije i osnaživanje zajednica, poticanje pravedne trgovine i pravednog određivanja cijena duž lanca vrijednosti , uključivost i održivost s pomoću partnerstava između industrije (uključujući mala i srednja poduzeća i maloposjednike) , lokalnih tijela, istraživača i društva.

6.2.6. Sustavi bioinovacija u biogospodarstvu EU-a

Inovacijama u biogospodarstvu polažu se temelji za potpuni odmak od gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima ▌. Bioinovacije su važan segment i pospješitelj cjelokupnog biogospodarstva te se njima obuhvaćaju održiva nabava, industrijska prerada i pretvorba biomase s kopna i iz mora u biološke materijale i proizvode. Održivost uključuje sve aspekte: ekološke, društvene, gospodarske i kulturne. S pomoću njih ujedno se iskorištava potencijal živih resursa, bioloških znanosti, digitalizacije i biotehnologija za nova otkrića, proizvode , usluge i procese. Bioinovacijama se, uključujući (bio)procese i tehnologije, mogu dovesti nove gospodarske aktivnosti i nova radna mjesta u regije i gradove, doprinijeti oživljavanju ruralnih i obalnih gospodarstava i zajednica te ojačati kružnost biogospodarstva.

U kratkim crtama

—	održivi sustavi nabave , logistike i proizvodnje biomase, s naglaskom na visokovrijedne primjene i upotrebe, društvenu i okolišnu održivost , učinak na klimu i biološku raznolikost, kružnost te sveukupnu učinkovitost resursa , uključujući vodu ,

—	biološke znanosti i njihovo povezivanje s digitalnim tehnologijama radi ▌razumijevanja , manjih istražnih radova i održive upotrebe bioloških resursa,

—

biološki vrijednosni lanci, biomaterijali, uključujući materijale nastale po uzoru na biološke materijale, kemikalije, proizvodi , usluge i procesi s novim obilježjima, funkcionalnostima i poboljšanom održivošću (uključujući smanjene emisije stakleničkih plinova), poticanje razvoja (malih i velikih) naprednih biorafinerija u kojima se upotrebljava širok raspon vrsta biomase; zamjena sadašnje proizvodnje neodrživih proizvoda iznimno uspješnim biološkim rješenjima za inovativne primjene na tržištu,

—	biotehnologija, uključujući najsuvremeniju međusektorsku biotehnologiju, za primjenu u konkurentnim, održivim i novim industrijskim procesima, uslugama u području okoliša te potrošačkim proizvodima (15),

—

kružnost biološkog sektora u okviru biogospodarstva koja se postiže s pomoću tehnoloških, sustavnih i socijalnih inovacija te inovacija poslovnih modela kako bi se drastično povećala ostvarena vrijednost po jedinici biološkog resursa, pri čemu se vrijednost takvih resursa dulje zadržava u gospodarstvu, te čuva i unapređuje prirodni kapital, a isključuju se otpad i onečišćenje već od faze projektiranja, uz potporu načelu kaskadne upotrebe održive biomase putem istraživanja i inovacija te vodeći računa o hijerarhiji otpada ,

—	uključivi obrasci biogospodarstva s različitim akterima koji sudjeluju u stvaranju vrijednosti i najvećem mogućem povećanju društvenog učinka i javnog sudjelovanja ,

—	bolje razumijevanje ograničenja , mjernih parametara i pokazatelja biogospodarstva te njegovih sinergija i kompromisa sa zdravim okolišem i kompromisa između hrane i drugih primjena .

6.2.7. Kružni sustavi

Kružni sustavi proizvodnje i potrošnje europskom će gospodarstvu i okolišu na globalnoj razini donijeti koristi jer će se smanjiti upotreba resursa i ovisnost o njima, kao i emisije stakleničkih plinova i drugi negativni učinci na okoliš, a povećati konkurentnost poduzeća, dok će koristi za europske građane biti u stvaranju novih radnih mjesta i smanjenju pritiska na okoliš i klimu. Osim industrijske preobrazbe, za prelazak na resursno učinkovito , biološko i kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija kojim se izbjegavaju opasne tvari, bit će potreban sveobuhvatniji pomak sustava koji zahtijeva sustavna ekoinovativna rješenja, nove poslovne modele, tržišta i ulaganja, razvojnu infrastrukturu, promjene u ponašanju potrošača koje se temelje na društvenim inovacijama i modele upravljanja kojima se potiče suradnja različitih dionika kroz cijeli vrijednosni lanac kako bi se osiguralo da se planiranom promjenom sustava ostvare bolji gospodarski, okolišni i društveni ishodi (16). Otvorenost za međunarodnu suradnju bit će važna radi usporedivosti, stvaranja i dijeljenja znanja te izbjegavanja udvostručavanja napora, npr. putem međunarodnih inicijativa kao što je Međunarodni panel za resurse. Ujedno će se posvetiti pozornost društvenom kontekstu novog znanja i tehnologije u tom području, kao i njegovoj upotrebi i prihvaćanju u društvu.

U kratkim crtama

—

sustavni prelazak na resursno učinkovito , biološko i kružno gospodarstvo, uz nove paradigme u interakciji potrošača te nove poslovne modele za učinkovitu upotrebu resursa i okolišnu učinkovitost; proizvodi i usluge kojima se tijekom cijelog životnog ciklusa stimulira učinkovita upotreba resursa te uklanjanje ili zamjena opasnih tvari ; sustavi za dijeljenje, ponovnu uporabu, popravak, ponovnu proizvodnju, recikliranje i kompostiranje; gospodarski, društveni, regulatorni i financijski uvjeti, kao i uvjeti ponašanja te poticaji za takve prelaske,

—

mjerni parametri i pokazatelji koji se temelje na sustavnom pristupu za mjerenje kružnoga gospodarstva i učinkovitosti životnoga ciklusa te unapređivanje društvene odgovornosti ; sustavi upravljanja kojima se ubrzava širenje kružnoga gospodarstva , biogospodarstva i učinkovitosti resursa uz istodobno otvaranje tržišta za sekundarne materijale; suradnja većeg broja dionika u različitim vrijednosnim lancima; instrumenti za ulaganje u kružno gospodarstvo i biogospodarstvo ,

—	rješenja za održiv i regenerativni razvoj gradova, prigradskih područja i regija uz integraciju prelaska na kružno gospodarstvo i rješenja koja se temelje na prirodi te tehnoloških, digitalnih, društvenih i kulturnih inovacija i inovacija u teritorijalnom upravljanju.

—	ekološke inovacije za sprečavanje i otklanjanje onečišćenja okoliša i izloženosti opasnim tvarima i kemikalijama koje izazivaju sve više zabrinutosti; također razmatranje povezanosti kemikalija, proizvoda i otpada te razmatranje održivih rješenja za proizvodnju primarnih i sekundarnih sirovina ,

—

kružna upotreba vodnih resursa uključujući smanjenje potražnje za vodom, sprečavanje gubitaka, ponovnu upotrebu vode, recikliranje i valorizaciju otpadnih voda ; inovativna rješenja za izazove u pogledu veze između vode, hrane i energije kojima se pristupa rješavanju učinaka upotrebe vode u poljoprivredi i proizvodnji energije te se omogućuju sinergijska rješenja;

—

održivo upravljanje podzemnim područjima uz uključivanje geoloških resursa (energija, voda, sirovine) i okolišnih uvjeta (prirodne opasnosti, antropogeni utjecaji) u sve relevantne klastere, čime se racionalizira pozitivan doprinos kružnom gospodarstvu s pomoću paneuropskih geoloških spoznaja i doprinosi vođenom znanstveno utemeljenom odgovoru na Pariški sporazum i na nekoliko ciljeva UN-a za održivi razvoj,

—	razvoj i poboljšanje rješenja i infrastrukture za olakšavanje pristupa vodi za piće, navodnjavanje i sanitarne usluge, uključujući, među ostalim, desalinizaciju, kako bi se omogućila učinkovitija i kružna upotreba vode kojom se vodi računa o potrošnji energije i emisijama CO2.

7. NENUKLEARNA IZRAVNA DJELOVANJA ZAJEDNIČKOG ISTRAŽIVAČKOG CENTRA

7.1. Obrazloženje

Pouzdani znanstveni dokazi visoke kvalitete neophodni su za dobre javne politike. Nove inicijative i prijedlozi zakonodavstva EU-a moraju se temeljiti na transparentnim, sveobuhvatnim i uravnoteženim dokazima, a u provedbi politika dokazi su potrebni za mjerenje i praćenje njihova učinka i napretka.

Zajednički istraživački centar (JRC) donosi dodanu vrijednost za politike EU-a jer je predan izvrsnoj i multidisciplinarnoj znanosti koja ne ovisi o nacionalnim, privatnim i drugim vanjskim interesima. Bavi se svim područjima politike EU-a te pruža međusektorsku potporu koja je tvorcima politika potrebna za odgovaranje na sve složenije društvene izazove. Neovisnost JRC-a o posebnim interesima i njegova znanstveno-tehnička referentna uloga omogućuju mu da olakša postizanje konsenzusa između dionika i drugih aktera, kao što su građani, te tvoraca politika ▌. JRC ima sposobnost da brzo odgovori na potrebe politika te se njegove aktivnosti dopunjuju s neizravnim djelovanjima kojima se podupiru dugoročni ciljevi politike.

JRC provodi vlastita istraživanja te strateški upravlja znanjem, informacijama, podacima i kompetencijama u cilju pružanja visokokvalitetnih i relevantnih dokaza za oblikovanje pametnijih politika. Kako bi to postigao, JRC surađuje s najboljim organizacijama širom svijeta te s međunarodnim, nacionalnim i regionalnim stručnjacima i dionicima. Svojim istraživanjima doprinosi općim ciljevima i prioritetima programa Obzor Europa , pruža neovisne znanstvene spoznaje, savjete i tehničku potporu politikama EU-a u cijelom političkom ciklusu te je usmjeren na europske političke prioritete i podupire Europu koja je sigurna i zaštićena, napredna i održiva, socijalno osviještena i jača na svjetskoj sceni.

7.2. Područja djelovanja

7.2.1. Jačanje baze znanja za oblikovanje politika

Znanje i podaci eksponencijalno rastu. Kako bi ih tvorci politika mogli bolje razumjeti i iskoristiti, potrebno ih je preispitati i filtrirati. Usto, postoji potreba za međusektorskim znanstvenim metodama i analitičkim alatima kojima bi se služile sve službe Komisije, posebice kako bi se predvidjeli budući društveni izazovi i poduprla bolja regulativa. To uključuje inovativne postupke za uključivanje dionika i građana u pitanja oblikovanja politika i različite alate za procjenu učinka i provedbe .

U kratkim crtama

—

modeliranje, mikroekonomska evaluacija, metodologije procjene rizika, alati za osiguranje kvalitete mjerenja, izrada programa praćenja, pokazatelja i pregleda pokazatelja, analiza i revizija osjetljivosti, procjena životnog ciklusa, rudarenje podataka i teksta, analiza i primjena (velikih količina) podataka, promišljanje dizajna, ispitivanje vidokruga, studije o očekivanjima i predviđanjima, bihevioralna istraživanja te uključivanje građana i dionika,

—	centri znanja i stručnosti,

—	zajednice prakse i platforme za razmjenu znanja,

—	upravljanje podacima te njihova razmjena i dosljednost,

—	analiza EU-ovih i nacionalnih istraživačkih i inovacijskih politika, uključujući EIP.

7.2.2. Globalni izazovi

JRC će doprinijeti posebnim politikama i obvezama EU-a u okviru sedam klastera globalnih izazova, odnosno obvezama EU-a u pogledu ciljeva održivog razvoja.

U kratkim crtama

Zdravlje

—	znanstvena i tehnička potpora politike radi poboljšanja javnog zdravlja i sustava zdravstvene zaštite, uključujući medicinske proizvode i procjenu zdravstvenih tehnologija, baza podataka, digitalizacije , uključujući radi ubrzanja interoperabilnosti ,

—	metode procjene sigurnosti za potencijalne rizike za zdravlje i okoliš koje predstavljaju kemijske i onečišćujuće tvari,

—	referentni laboratorij EU-a za alternative ispitivanju na životinjama,

—	alati za osiguranje kvalitete, kao što su certificirani referentni materijali za biomarkere zdravlja,

—	istraživanja o novonastalim zdravstvenim problemima i prijetnjama.

2. Kultura, kreativnost i uključivo ▌društvo

—	istraživanja o neravnopravnosti, siromaštvu i isključenosti, socijalnoj mobilnosti, kulturnoj raznolikosti i vještinama, migracijama, ocjena utjecaja socijalnih, demografskih i tehnoloških promjena na gospodarstvo i društvo,

—	istraživanja u području dobrog upravljanja i demokracije,

—	potpora zaštiti i očuvanju kulturne baštine te upravljanju njome ,

—	centar znanja za migracije i demografiju,

3. Civilna sigurnost za društvo

—	centar znanja za upravljanje rizicima od katastrofa,

—

potpora sigurnosnim politikama u području zaštite kritične infrastrukture i javnih prostora, prijetnje KBRN-E-a (kemijski, biološki, radiološki, nuklearni i eksplozivni materijali) i hibridne prijetnje, zaštita granica i sigurnost dokumenata te informacije i obavještajni podaci za borbu protiv terorizma,

—	tehnologije za otkrivanje KBRN-E materijala, biometrijski sustavi i tehnike prikupljanja obavještajnih podataka,

—	potpora sigurnosnom položaju EU-a u svijetu; procjena konkurentnosti i inovacija sigurnosne industrije Unije; iskorištavanje sinergija između sigurnosti i obrane,

—	istraživanja o povećanim kapacitetima kibersigurnosti, kiberotpornosti i odvraćanja kiberprijetnji.

4. Digitalizacija, industrija i svemir

—	posljedice digitalizacije, s naglaskom na novim i perspektivnim IKT tehnologijama, kao što su strojno učenje i umjetno računalstvo, decentralizirano vođenje evidencije transakcija, internet stvari i računalstvo visokih performansi,

—	digitalizacija u pojedinačnim sektorima, kao što su energetika, promet, građevinarstvo, industrija usluga , zdravstvo i skrb te vlada,

—	industrijsko mjeriteljstvo i alati za osiguranje kvalitete u pametnoj proizvodnji,

—	istraživanja u području ▌ključnih razvojnih tehnologija,

—

istraživanja o najboljim raspoloživim tehnikama i praksama upravljanja okolišem, tehnološko-gospodarske analize i procjena životnog ciklusa industrijskih procesa, upravljanje kemikalijama, gospodarenje otpadom, ponovna uporaba vode, sirovine, kritične sirovine i kriteriji kvalitete za oporabljene materijale, sve kao potpora kružnom gospodarstvu,

—	analiza sigurnosti opskrbe sirovinama, uključujući ključne sirovine, u vezi s informacijama o primarnim i sekundarnim sirovinama i ažuriranje podataka Informacijskog sustava o sirovinama;

—	provedba aktivnosti programa Copernicus,

—	tehnička i znanstvena potpora primjenama programa globalnog navigacijskog satelitskog sustava EU-a.

5. Klima, energija i mobilnost

—

potpora provedbi klimatske, energetske i prometne politike EU-a, prelazak na niskougljično gospodarstvo i strategije za dekarbonizaciju do 2050., analiza integriranih nacionalnih planova u području klime i energije, procjena procesa dekarbonizacije u svim sektorima, uključujući poljoprivredu, upotrebu zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo,

—	procjena rizika u osjetljivim ekosustavima i ključnim gospodarskim sektorima te infrastrukturi, s naglaskom na strategijama prilagodbe,

—	analiza dimenzije istraživanja i inovacija energetske unije, procjena konkurentnosti EU-a na globalnom tržištu čiste energije,

—	procjena potencijala uvođenja pametnih energetskih tehnologija i rješenja za sektorsko povezivanje kako bi se omogućila neometana i troškovno učinkovita energetska tranzicija,

—	ocjena uvođenja energije iz obnovljivih izvora i tehnologija za proizvodnju čiste energije,

—	analiza potrošnje energije zgrada te pametnih i održivih gradova i industrija,

—	tehnička i socioekonomska analiza pohrane energije, posebice u sektoru spojnica i baterija,

—	analiza sigurnosti opskrbe EU-a energijom, uključujući energetsku infrastrukturu i energetska tržišta,

—	potpora energetskoj tranziciji, uključujući Sporazum gradonačelnika, čista energija za otoke EU-a, osjetljive regije i Afriku,

—	integrirana analiza za uvođenje kooperativne, povezane i automatizirane mobilnosti,

—	integrirana analiza za razvoj i uvođenje vožnje na električnu energiju, uključujući sljedeću generaciju tehnologija izrade baterija,

—	usklađeni postupci ispitivanja te nadzor tržišta za emisije CO2 i tvari koje onečišćuju zrak iz vozila, ocjena inovativnih tehnologija,

—	ocjena pametnih prometnih sustava, sustava upravljanja prometom i pokazatelja zagušenja,

—	analiza alternativnih goriva i povezanih infrastrukturnih potreba.

6. Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš

—	istraživanja o zemljištu, tlu, šumama, zraku, vodi, morskim resursima, sirovinama i biološkoj raznolikosti u cilju pružanja potpore djelotvornoj zaštiti, obnovi i održivoj upotrebi prirodnog kapitala, uključujući održivo upravljanje resursima u Africi,

—	centar znanja za globalnu sigurnost opskrbe hranom,

—	ocjena klimatskih promjena te mogućih mjera za ublažavanje i prilagodbu u okviru poljoprivredne i ribarstvene politike, uključujući sigurnost hrane,

—	praćenje i predviđanje poljoprivrednih resursa u EU-u , zemljama proširenja i susjednim zemljama,

—	istraživanja za održivu i gospodarski uspješnu akvakulturu i ribarstvo te za plavi rast i plavo gospodarstvo,

—	validirane metode, laboratorijske provjere kvalitete rada i novi analitički instrumenti za provedbu politika u području sigurnosti hrane,

—	referentni laboratoriji EU-a o dodacima hrani za životinje, genetski modificiranim organizmima i materijalima koji dolaze u dodir s hranom,

—	centar znanja za prijevare povezane s hranom i kvalitetu hrane,

—	centar znanja za biogospodarstvo.

7.2.3. Inovacije, gospodarski razvoj i konkurentnost

JRC će pridonijeti inovacijama koje se temelje na znanju i prijenosu tehnologije. Pružat će potporu funkcioniranju unutarnjeg tržišta i gospodarskom upravljanju Unijom. Doprinijet će razvoju i praćenju politika kojima se nastoji ostvariti održivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom. Podupirat će vanjsku dimenziju EU-a i međunarodne ciljeve te pridonijeti promidžbi dobrog upravljanja. Funkcionalno unutarnje tržište sa snažnim gospodarskim upravljanjem i pravednim socijalnim sustavom potaknut će inovacije koje se temelje na znanju i konkurentnost.

U kratkim crtama

▌

—	gospodarska, trgovinska, financijska i fiskalna analiza,

—	prednormativno istraživanje i ispitivanje u svrhu usklađivanja i normizacije,

—	izrada certificiranih referentnih materijala,

—	aktivnosti nadzora tržišta,

—	upravljanje pravima intelektualnog vlasništva,

—	promicanje suradnje u prijenosu tehnologije.

7.2.4. Znanstvena izvrsnost

JRC će težiti izvrsnosti i integritetu u istraživanju te ostvarivati opsežnu suradnju s najnaprednijim istraživačkim institucijama diljem svijeta. Provodit će istraživanja u novim područjima znanosti i tehnologije te promicati otvorenu znanost, otvorene podatke i prijenos znanja.

U kratkim crtama

—	programi izviđajnog istraživanja,

—	namjenski programi razmjene i suradnje s istraživačkim institucijama i znanstvenicima,

—	pristup istraživačkim infrastrukturama JRC-a,

—	osposobljavanje znanstvenika i nacionalnih stručnjaka,

—	otvorena znanost i otvoreni podaci.

7.2.5. Teritorijalni razvoj te potpora državama članicama i regijama

JRC će doprinijeti regionalnim i urbanim politikama, s naglaskom na teritorijalnom razvoju vođenom inovacijama, te u cilju smanjenja nejednakosti među regijama. Ujedno će nuditi tehničku pomoć državama članicama i trećim zemljama te podupirati provedbu europskog zakonodavstva i djelovanja.

U kratkim crtama

—	provedba regionalnih i urbanih politika, strategije pametne specijalizacije, strategije za gospodarsku preobrazbu regija u tranziciji, integrirane strategije urbanog razvoja i povezani podaci,

—	izgradnja kapaciteta lokalnih i regionalnih aktera za provedbu makroregionalnih strategija,

—	centar znanja za teritorijalne politike,

—	savjeti „na zahtjev” i prilagođena potpora državama članicama, regijama ili gradovima, među ostalim putem virtualne mreže platforma Science4Policy.

STUP III.

INOVATIVNA EUROPA

Inovacije su u svim oblicima jedan od ključnih pokretača za EU kako bi nastavio svojim građanima pružati blagostanje i suočavati se s izazovima budućnosti. Za njihovu je provedbu potreban sustavan, međusektorski i višedimenzionalan pristup. Gospodarski napredak Europe, društveno blagostanje i kvaliteta života oslanjaju se na njezinu sposobnost da potakne produktivnost i rast, što pak uvelike ovisi o njezinoj sposobnosti za inovacije. Inovacije su usto od presudne važnosti za suočavanje s glavnim izazovima koji predstoje EU-u. Inovacije moraju biti odgovorne, etičke i održive.

Inovacije su u središtu programa Obzor Europa, kao što je to bio slučaj i s njegovim prethodnikom . Potraga za ubrzanim prijenosom znanja i novim idejama, proizvodima i procesima daje pokretačku snagu ciljevima i načinima provedbe Obzora Europa, od strateškog planiranja do poziva na podnošenje prijava, te je prisutna od početka do kraja svakog poduprtog projekta, od temeljnih znanstvenih istraživanja do industrijskih ili tehnoloških planova i misija.

Budući da EU mora znatno poboljšati uvjete i okruženje kako bi europske inovacije mogle napredovati, treba uvesti posebne mjere kojima će se omogućiti brza razmjena ideja među akterima u inovacijskom ekosustavu te hitra preobrazba novih ideja i tehnologija u proizvode i usluge koji su potrebni kako bi EU ostvario svoje ciljeve.

U zadnjih su se nekoliko desetljeća pojavila nova važna globalna tržišta u području zdravstvene skrbi, medija, zabave , komunikacija i maloprodaje, koja se temelje na revolucionarnim inovacijama u području IKT-a, biotehnologije , zelene tehnologije , interneta i gospodarstva platformi. Dalje u okviru inovacijskog procesa, brzorastuća i, u većini slučajeva, nova poduzeća koja, međutim, rijetko potječu iz EU-a ili u njemu šire svoje poslovanje , primjenjuju te inovacije kojima se stvaraju nova tržišta i koja utječu na gospodarstvo.

Predstoji nam novi globalni val revolucionarnih inovacija koji će se temeljiti na nekoliko deep-tech tehnologija poput lanca blokova, umjetne inteligencije, genomike /multiomike i robotike te drugih tehnologija koje mogu razviti pojedinačni inovatori i zajednice građana. Zajedničko im je to što nastaju na sjecištu različitih ▌ znanstvenih disciplina, tehnoloških rješenja i gospodarskih sektora , nudeći radikalno nove kombinacije proizvoda, procesa, usluga i poslovnih modela, te imaju potencijal za otvaranje novih tržišta diljem svijeta. Pod njihovim će se utjecajem naći i drugi ključni sektori kao što su proizvodnja, financijske usluge, prijevoz ili energetika.

Europa mora iskoristiti tu priliku. U dobrom je položaju za to jer se novi val javlja u deep-tech područjima , u koja je Europa već znatno uložila, posebice u ključne razvojne tehnologije, i stoga ima određene konkurentske prednosti u pogledu znanosti i znanja , uključujući u pogledu ljudskih resursa, te se može osloniti na blisku suradnju javnog i privatnog sektora (npr. u području zdravstvene skrbi ili energetike).

Kako bi Europa bila predvodnica tog novog vala naprednih inovacija, treba prevladati sljedeće osnovne izazove:

▌

—

povećati rizično financiranje kako bi se popunile praznine u financiranju: europski inovatori trpe zbog niske ponude rizičnog financiranja; privatni poduzetnički kapital ključan je za pretvorbu revolucionarnih inovacija u vodeće svjetske tvrtke, no u Europi je on više od četiri puta manji od iznosa prikupljenih u SAD-u i Aziji; Europa mora premostiti „dolinu smrti”, odnosno fazu u kojoj ideje i inovacije ne dopiru do tržišta zbog jaza između javne potpore i privatnih ulaganja, posebice u pogledu visokorizičnih revolucionarnih inovacija koje je potrebno poduprijeti dugoročnim ulaganjima ,

—	olakšati pristup rezultatima istraživanja, unaprijediti preobrazbu znanosti u inovacije i ubrzati prijenos ideja, tehnologija i talenata iz istraživačke baze u novoosnovana poduzeća i industriju,

—	dodatno poduprijeti razvoj svih oblika inovacija, uključujući usluge koje se temelje na korisnicima i potrošačima te uključive društvene inovacije,

—	ubrzati preobrazbu poslovanja: europsko gospodarstvo zaostaje u prihvaćanju novih tehnologija i širenju: 77 % novih i velikih poduzeća u području istraživanja i razvoja nalazi se u SAD-u ili Aziji, a samo 16 % ima sjedište u Europi,

—

poboljšati i pojednostavniti europsko okruženje za financiranje i podupiranje istraživanja i inovacija: mnoštvo izvora financiranja predstavlja složeno okruženje za inovatore; u okviru svojih djelovanja EU treba surađivati i usklađivati se s drugim inicijativama na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, javnima i privatnima, kako bi se poboljšali i uskladili kapaciteti za potporu , izbjeglo udvostručivanje aktivnosti te svim europskim inovatorima pružilo okruženje u kojem će se lako snaći,

—

prevladati rascjepkanost inovacijskog ekosustava; iako u Europi ima sve više žarišta, ona nisu dobro povezana; poduzeća s potencijalom međunarodnog rasta moraju se nositi s rascjepkanošću nacionalnih tržišta na kojima se jezici, poslovna kultura i propisi razlikuju. EU ima ulogu u podupiranju učinkovite suradnje nacionalnih i regionalnih ekosustava kako bi poduzeća, a posebno MSP-ovi, mogla pristupiti najboljem znanju, stručnosti, infrastrukturama i uslugama širom Europe. EU podupire suradnju ekosustavâ, među ostalim s pomoću regulative, kako bi se poboljšala interoperabilnost različitih tehnologija i praktičnih rješenja.

Radi lakšeg suočavanja s tim novim globalnim valom revolucionarnih inovacija potpora EU-a ▌ inovatorima treba se pružati u skladu s jednostavnim, nesmetanim i prilagođenim pristupom. U okviru politike razvoja i primjene revolucionarnih inovacija te potpore rastućim poduzećima treba smjelo preuzimati rizike i uzimati u obzir prethodno navedene izazove kako bi se dodala vrijednost povezanim inovacijskim aktivnostima koje provode pojedinačne države članice ili regije .

Stup „Inovativna Europa” iz programa Obzor Europa osmišljen je da, u suradnji s drugim politikama EU-a, a posebice programom InvestEU, ostvaruje takve opipljive rezultate. Temelji se na poukama i iskustvu stečenima iz prethodnih okvirnih programa, osobito na temelju aktivnosti ▌ kao što su buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju (FET), Brzi program za inovacije (FTI) i instrument za MSP-ove, ali i privatno i korporativno financiranje (kao što su Instrument za financiranje na temelju podjele rizika u okviru Sedmog okvirnog programa i instrument Innovfin u okviru Obzora 2020.), prikupljenima i racionaliziranima u okviru aktivnosti pilot-projekta EIC-a, pokrenutih za razdoblje 2018. – 2020.

Na temelju tih iskustava ovim se stupom predviđa uspostava Europskog vijeća za inovacije (EIC), koje će uglavnom promicati revolucionarne i disruptivne tehnologije i inovacije usmjerene osobito na inovacije kojima se stvaraju nova tržišta, podržavajući istovremeno sve vrste inovacija, uključujući postupne, osobito u okviru MSP-ova, uključujući novoosnovana poduzeća, te u izvanrednim slučajevima malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije s potencijalom za brzi rast na razini EU-a i globalnoj razini te s namjenskim vrstama djelovanja i aktivnosti:

—	potpora razvoju budućih i revolucionarnih inovacija u nastajanju , uključujući deep-tech inovacije te netehnološke inovacije ,

—	premošćivanje financijskih praznina pri razvoju, uvođenju i širenju inovacija koje stvaraju nova tržišta,

—	poticanje privatnog kapitala i ulaganja,

—	povećanje učinka i vidljivosti potpore EU-a inovacijama.

Tim se stupom ujedno predviđaju aktivnosti koje se razvijaju u okviru Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), posebno putem njegovih zajednica znanja i inovacija (ZZI). Osim toga, osigurava se sustavna sinergija između EIC-a i EIT-a. Inovativna poduzeća koja proizlaze iz zajednica znanja i inovacija EIT-a mogu biti usmjerena prema EIC-u kako bi se stvorio kanal inovacija koje nisu još unovčive, dok inovativnim poduzećima s visokim potencijalom koja financira EIC i koja još nisu uključena u jednu od zajednica znanja i inovacija EIT-a može biti ponuđen pristup toj dodatnoj potpori.

EIC i zajednice znanja i inovacija EIT-a mogu izravno podupirati ▌ inovacije u cijelom EU-u, no potrebno je dodatno razviti i unaprijediti cjelokupno okruženje iz kojeg izrastaju i nastaju europske inovacije: otkrića u temeljnom istraživanju temelj su za inovacije koje stvaraju nova tržišta. Potpora inovacijama diljem Europe u svim dimenzijama i oblicima mora biti zajednički europski pothvat, među ostalim putem politika EU-a te nacionalnih i regionalnih politika (između ostalog putem učinkovite sinergije s Europskim fondom za regionalni razvoj i strategija pametne specijalizacije) i resursa koji se međusobno dopunjuju, kadgod je to moguće. Ovim je stupom stoga predviđeno i sljedeće ▌

—	obnovljeni i pojačani mehanizmi koordinacije i suradnje s državama članicama i pridruženim zemljama, ali i s privatnim inicijativama, kako bi se pružila potpora svim akterima europskih inovacijskih ekosustava , među ostalim na regionalnoj i lokalnoj razini ,

—

▌

—

osim toga, kako bi se nastavili jačati kapaciteti rizičnog financiranja za istraživanje i inovacije u Europi ▌ taj će se stup usko povezati s programom InvestEU. Na temelju uspjeha i iskustava stečenih primjenom instrumenta InnovFin u okviru Obzora 2020. te EFSU-a, programom InvestEU poboljšat će se pristup rizičnom financiranju za „unovčive” subjekte te za ulagače.

1. EUROPSKO VIJEĆE ZA INOVACIJE (EIC)

1.1. Područja djelovanja

EIC djeluje u skladu sa sljedećim načelima: jasna dodana vrijednost EU-a, neovisnost, sposobnost preuzimanja rizika, učinkovitost, djelotvornost, transparentnost i odgovornost. EIC će djelovati kao jedinstvena kontaktna točka za sve vrste inovatora, od pojedinaca do sveučilišta, istraživačkih organizacija i poduzeća (MSP-ovi, uključujući novoosnovana poduzeća i, u iznimnim slučajevima, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije). S obzirom na vlastite programe, pružat će potporu pojedinačnim korisnicima i multidisciplinarnim konzorcijima.

Ciljevi EIC-a jesu:

—	uočavati, razvijati i uvoditi sve vrste visokorizičnih inovacija, uključujući postupne, sa snažnim naglaskom na revolucionarnim, disruptivnim i deep-tech inovacijama koje imaju potencijal da postanu inovacije kojima se stvaraju tržišta i

—	podupirati brz rast inovativnih poduzeća , uglavnom MSP-ova, uključujući novoosnovana poduzeća te, u iznimnim slučajevima, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije na razini EU-a i međunarodnoj razini na putu od ideja do tržišta.

EIC prema potrebi doprinosi aktivnostima koje dobivaju potporu u okviru drugih dijelova Obzora Europa, posebice II. stupa.

EIC će se prvenstveno provoditi s pomoću dvaju komplementarnih instrumenata, točnije Tragača (Pathfinder) za napredna istraživanja za rane faze tehnološkog razvoja te Akceleratora (Accelerator) za mjere u području inovacija i aktivnosti uvođenja na tržište, uključujući faze koje prethode masovnoj komercijalizaciji te rast poduzeća. S namjerom da se ponude usluge jedinstvene kontaktne točke i jedinstveni postupak pružanja potpore visokorizičnim inovacijama koje provode novoosnovana poduzeća, MSP-ovi i, u iznimnim slučajevima, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, u okviru Akceleratora osobito će se dodjeljivati dvije vrste potpore: poglavito mješovito financiranje (koje objedinjuje bespovratna sredstva s vlasničkim ulaganjima ) kao i bespovratna sredstva, kojima opcionalno slijedi potpora vlasničkim kapitalom. Osim toga, njime će se usmjeriti i pristup zajmovima i jamstvima, osobito onima koji se pružaju u okviru programa InvestEU.

Ta dva komplementarna instrumenta imat će zajedničke značajke. Te su značajke sljedeće:

—	podupiranje visokorizičnih inovacija ako rizike, bilo da je riječ o financijskim, tehnološkim/znanstvenim, tržišnim i/ili regulatornim rizicima, ne može preuzeti samo tržište ili se potpora ne može pružiti financijskim instrumentima u okviru programa InvestEU,

—	glavni naglasak na visokorizičnim revolucionarnim i/ili deep-tech inovacijama , uz istovremenu potporu drugim oblicima inovacija, uključujući postupne , koje imaju potencijal za stvaranje novih tržišta ili doprinose rješavanju globalnih izazova ,

—

pristup „odozdo prema gore”, otvorenost inovacijama iz svih područja znanosti, tehnologije i primjena u svim sektorima te istodobno omogućavanje ciljane potpore novim revolucionarnim tehnologijama, tehnologijama kojima se stvaraju tržišta i/ili deep-tech tehnologijama od potencijalne strateške važnosti u smislu gospodarskog i/ili društvenog učinka; službe Komisije ocijenit će taj mogući strateški učinak na temelju preporuka neovisnih stručnjaka, voditelja programa EIC-a i, prema potrebi, Savjetodavnog odbora EIC-a ,

—	poticanje inovacija koje se protežu kroz različita znanstvena i tehnološka polja i sektore (npr. kombiniranjem fizičkih i digitalnih područja),

—	usmjerenost na inovatore, pojednostavnjenje postupaka i administrativnih zahtjeva, upotreba razgovora pri procjeni zahtjeva i osiguravanje brzog donošenja odluka,

▌

—	provedba s ciljem znatnog unapređenja europskog inovacijskog ekosustava,

—	proaktivno upravljanje koje uključuje ključne etape ili druge prethodno utvrđene kriterije za ocjenu postignutog napretka i , nakon dubinske procjene uz moguću upotrebu neovisnih stručnjaka, mogućnost preusmjeravanja , promjene rokova ili okončanja projekata ako je to potrebno.

Osim financijskoj potpori, inovatori će imati pristup poslovnim savjetodavnim službama EIC-a koje projektima pružaju usluge usmjeravanja, mentorstva i tehničke pomoći te povezuju inovatore s kolegama, industrijskim partnerima i ulagačima. Inovatorima će ujedno biti olakšan pristup stručnom znanju, infrastrukturnim objektima (uključujući inovacijske centre (17) i otvorene inovacijske poligone za ispitivanja ) i partnerima iz cijelog EU-a koji sudjeluju u poduprtim aktivnostima, uključujući aktivnosti EIT-a, posebno u okviru njegovih ZZI-ja. Komisija će osigurati neometan kontinuitet između EIT-a, EIC-a i programa InvestEU kako bi se postigle komplementarnost i sinergije.

Kako bi se omogućilo jačanje europskog inovacijskog ekosustava, posebna će se pozornost posvetiti osiguravanju pravilne i učinkovite komplementarnosti s pojedinačnim ili umreženim inicijativama država članica ili međuregijskim inicijativama , uključujući u obliku europskog partnerstva.

1.1.1. Tragač za napredna istraživanja

U okviru Tragača dodjeljivat će se bespovratna sredstva visokorizičnim najsuvremenijim projektima za istraživanja u novim i deep-tech područjima čiji je cilj razvoj potencijalno radikalnih inovativnih tehnologija sutrašnjice i novih tržišnih prilika. Ideja je udružiti ih u jedinstveni model s jedinstvenim nizom kriterija. To će se djelovanje nadovezati na iskustvo iz programa za buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju (FET) koji se podupiru u okviru Sedmog okvirnog programa i Obzora 2020., uključujući program FET-Innovation Launchpad te 1. fazu instrumenta za MSP-ove u okviru Obzora 2020.

Glavni cilj Tragača bit će poticanje inovacija koje imaju potencijal za stvaranje tržišta iz revolucionarnih ▌ideja te njihovo praćenje do faze predstavljanja ili razvoja poslovnih modela ili strategija kako bi ih preuzeo Akcelerator ili koji drugi sustav za uvođenje na tržište. S tim će ciljem Tragač ▌podupirati najranije faze znanstvenog i tehnološkog istraživanja i razvoja, uključujući provjeru koncepta i prototipove za validaciju tehnologije.

Kako bi bio potpuno otvoren za širok spektar istraživanja, mogućnosti slučajnih izuma te neočekivane ideje, koncepte i otkrića, Tragač će se uglavnom provoditi u okviru trajnog i konkurentnog otvorenog poziva na podnošenje prijedloga , s utvrđenim datumima zaključivanja, prema načelu „odozdo prema gore”. Uz zadržavanje pretežitog pristupa „odozdo prema gore”, u okviru Tragača odgovarat će se i na konkurentske izazove kako bi se razvili ključni strateški ciljevi (18) za koje je potreban deep-tech i radikalan način razmišljanja. Teme tih izazova bit će utvrđene u radnim programima. Raspoređivanjem odabranih projekata u tematske portfelje ili portfelje usmjerene na određeni cilj omogućit će se postizanje kritične mase nastojanja te će se uspostaviti nove multidisciplinarne istraživačke zajednice.

Ti će se portfelji odabranih projekata ▌dodatno razvijati i poboljšavati u skladu s vizijama svojih inovatora te će se dijeliti s istraživačkom i inovatorskom zajednicom u cjelini. Tranzicijske aktivnosti u okviru Tragača provodit će se kako bi se istraživačima i inovatorima olakšala izrada plana za komercijalni razvoj, primjerice demonstracijske aktivnosti i studije izvedivosti za procjenu potencijalnih poslovnih modela, te pružila potpora izdvajanju poduzeća i osnivanju novih poduzeća. Te se Tranzicijske aktivnosti u okviru Tragača mogu sastojati i od dodatnih bespovratnih sredstava za dodatno financiranje ili povećanje opsega prethodnih i tekućih djelovanja, za uključivanje novih partnera te omogućivanje suradnje unutar portfelja i razvoj njegove multidisciplinarne zajednice.

U Tragaču će moći sudjelovati sve vrste inovatora, od pojedinaca do sveučilišta, istraživačkih organizacija i poduzeća, osobito novoosnovana i mala poduzeća, uz fokus na multidisciplinarne konzorcije . Za projekte s jednim korisnikom neće biti dopušteno sudjelovanje poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i većim poduzećima. Tragač će se provoditi uglavnom putem kolaborativnih istraživanja i u bliskoj koordinaciji s drugim dijelovima programa Obzor Europa, osobito s Europskim istraživačkim vijećem (ERC), aktivnostima Marie Skłodowska-Curie (MSCA), dijelom stupa III. o europskom ekosustavu te aktivnostima zajednica znanja i inovacija (ZZI) Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) , kako bi se prepoznale radikalne nove ideje i koncepti s revolucionarnim potencijalom .

1.1.2. Akcelerator

Dostupno privatno i korporativno financiranje za visokorizične (19) i stoga neunovčive ili ulagački neprivlačne revolucionarne inovacije i inovacije kojima se stvaraju nova tržišta i dalje je ograničeno u razdoblju između kasne faze istraživačkih i inovacijskih aktivnosti te uvođenja na tržište. Kako bi se premostila „dolina smrti” za sve vrste visokorizičnih inovacija, uključujući posebice za revolucionarne i deep-tech inovacije koje su ključne za budući rast Europe, javna potpora mora razviti radikalno nov pristup. Ako na tržištu ne postoje održiva financijska rješenja, u okviru javne potpore trebalo bi uspostaviti poseban mehanizam podjele rizika za preuzimanje većine ili čak cjelokupnog početnog rizika povezanoga s potencijalnim revolucionarnim inovacijama kojima se stvaraju nova tržišta kako bi se privukli alternativni privatni ulagači u drugoj fazi, kad se pokrene poslovanje i smanji rizik , dok poduzeće koje je nositelj inovativnog projekta ne postane unovčivo .

Akcelerator će stoga pružati financijsku potporu MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća i, u iznimnim slučajevima, malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije koja namjeravaju razviti svoje revolucionarne inovacije, uvesti ih na tržište EU-a i međunarodna tržišta te ostvariti brzi rast. U tu svrhu nadovezat će se na iskustva iz 2. i 3. faze instrumenta za MSP-ove te instrumenta InnovFin u okviru programa Obzor 2020., uključujući dodavanjem komponenti koje nisu bespovratna sredstva i sposobnošću da podupire veća i dugotrajnija ulaganja.

Akcelerator uglavnom pruža potporu u obliku mješovitog financiranja EIC-a te bespovratnih sredstava i vlasničkog kapitala. Mješovito financiranje EIC-a sastoji se od:

—	bespovratnih sredstava ili nadoknadivog predujma (20) za pokrivanje inovacijskih aktivnosti,

—

potpore za ulaganja u vlasnički kapital (21) ili drugih povratnih oblika (zajmovi, jamstva itd.) kako bi se inovacijske aktivnosti povezale s djelotvornim uvođenjem na tržište, uključujući proširivanje poslovanja, na način na koji se ne istiskuju privatna ulaganja niti narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu; U slučaju da se projekt smatra unovčivim od njegova početnog odabira (dubinska analiza) ili ako se razina rizika dostatno smanjila , odabrano poduzeće / poduzeće koje prima potporu usmjerit će se na pristup financiranju zaduživanjem (npr. zajmovi ili jamstva ) ili financiranju vlasničkim kapitalom koje se pruža u okviru programa InvestEU.

Potpora u obliku mješovitog financiranja dodjeljivat će se u okviru jednog postupka i na temelju jedne odluke te će poduprti inovator moći na temelju jedinstvene opće obveze primiti financijska sredstva za različite faze inovacije sve do uvođenja na tržište, uključujući fazu koja prethodi masovnoj komercijalizaciji. Potpuna provedba dodijeljene potpore bit će podložna ključnim etapama i reviziji. Kombinacija i obujam financiranja prilagodit će se potrebama poduzeća, njegovoj veličini i stupnju razvoja te prirodi tehnologije/inovacija i trajanju inovacijskog ciklusa. Sredstvima će se pokrivati potrebe za financiranjem dok ih ne zamijene alternativni izvori ulaganja.

Akcelerator EIC-a također će pružati potporu u obliku bespovratnih sredstava MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, radi provođenja niza vrsta inovacija, od postupnih do revolucionarnih i disruptivnih, a koji za cilj imaju naknadni rast.

Potpora će se pružati putem trajno otvorenog poziva prema načelu „odozdo prema gore” koji je jednak onome koji se upotrebljava za potporu u obliku mješovitog financiranja. Tijekom programa Obzor Europa novoosnovano poduzeće ili MSP samo jedanput može iskoristiti potporu EIC-a isključivo u vidu bespovratnih sredstava koja ne prelazi iznos od 2,5 milijuna EUR. Prijedlozi obuhvaćaju detaljne informacije o kapacitetima za rast podnositelja zahtjeva.

Kad je riječ o projektima koji su ostvarili korist od potpore isključivo u vidu bespovratnih sredstava, Akcelerator, na zahtjev korisnika, za njih naknadno može osigurati financijsku potporu (npr. „potpora isključivo u vidu vlasničkog kapitala”) putem svojeg subjekta posebne namjene (SPV), podložno rezultatima dubinske analize SPV-a.

Kada odabrani projekti primaju potporu u obliku komponente bespovratnih sredstava za svoje istraživačke i inovacijske aktivnosti , te se aktivnosti mogu provoditi u suradnji s javnim ili privatnim istraživačkim organizacijama, na primjer podugovaranjem, kako bi se osiguralo da korisnik može dobiti optimalan pristup tehničkom i poslovnom stručnom znanju. To će korisniku omogućiti da se razvije sa snažnom osnovom u postojećem znanju, stručnosti i ekosustavima u cijeloj Europi.

Očekuje se da će se smanjenjem različitih rizika ( financijskih, znanstvenih/tehnoloških , tržišnih, upravljačkih, regulatornih itd.) povećati relativna važnost komponente nadoknadivog predujma.

Iako EU može samostalno snositi početni rizik odabrane inovacije i mjera za uvođenje na tržište, nastojat će se ukloniti rizici te, od samog početka i tijekom razvoja mjere, poticati ulaganja iz alternativnih izvora, pa čak i zamjenskih ulagatelja. U tom slučaju će se ciljevi i rasporedi zajedničkog ulaganja dogovoriti sa suulagačem ili suulagačima te s korisnicima / poduzećima koja primaju potporu .

Akcelerator će uglavnom djelovati putem trajno otvorenog poziva prema načelu „odozdo prema gore” , s utvrđenim datumima zaključenja, te će biti usmjeren na MSP-ove, uključujući novoosnovana poduzeća i, u iznimnim slučajevima mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, uključujući mlade inovatore i inovatorice koji upravljaju ključnim vještinama u tim poduzećima ili ih posjeduju . Taj otvoreni poziv prema načelu „odozdo prema gore” može se dopuniti ciljanom potporom revolucionarnim inovacijama u nastajanju, inovacijama kojima se stvaraju nova tržišta i/ili deep-tech inovacijama koje su od potencijalne strateške važnosti u smislu gospodarskog i/ili društvenog učinka, uz zadržavanje prevladavajuće prirode Akceleratora „odozdo prema gore” . Teme te ciljane potpore bit će opisane u programima rada. Ulagači, uključujući javne inovacijske agencije, također mogu podnositi prijedloge, ali potpora ▌se dodjeljuje izravno poduzeću koje je nositelj inovativnog projekta za koji su zainteresirani .

Akcelerator će također omogućiti i ▌uvođenje inovacija koje potječu iz projekata koji su primali potporu iz Tragača ▌i drugih stupova okvirnih programa EU-a (22) kako bi im se pružila potpora za izlazak na tržište. To utvrđivanje projekata koji primaju potporu u okviru drugih stupova Obzora Europa te prethodnih okvirnih programa temeljit će se na odgovarajućim metodologijama, kao što je Inovacijski radar.

Osim toga, kako bi se ostvario rast te u skladu s člankom 43. stavkom 5. točkom (a) Uredbe [Okvirni program], podložno početnom postupku mapiranja, uspješni prijedlozi iz prihvatljivih nacionalnih ili regionalnih programa također bi mogli imati pristup fazi procjene Akceleratora pod sljedećim kumulativnim i sekvencijskim uvjetima:

(a)	U bliskoj suradnji s državama članicama Komisija će provesti detaljno mapiranje prihvatljivih nacionalnih ili regionalnih programa kako bi se utvrdila potražnja za takvim programom. Rezultati tog mapiranja objavit će se na portalu za sudionike i redovito se ažurirati.

(b)

Na temelju tog mapiranja pokrenut će se prvi program rada Obzora Europa. U okviru tog pilot-projekta moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

—	Komisija potvrđuje nacionalne ili regionalne postupke procjene u skladu s kriterijima navedenima u programu rada Obzora Europa

—

Komisija osigurava jednako postupanje s drugim prijedlozima u ocjeni prijedloga podnesenih u okviru Akceleratora EIC-a. Točnije, svi prihvatljivi prijedlozi moraju biti u nedvojbeno ravnopravnom položaju te zadovoljiti test odabira, koji se sastoji od razgovora uživo s ocjenjivačkim sudom koji čine vanjski neovisni stručnjaci.

1.1.3. Dodatne aktivnosti EIC-a

Osim toga, EIC će provoditi aktivnosti navedene u nastavku.

—

Usluge EIC-a za ubrzanje poslovanja kojima se podupiru aktivnosti i djelovanja Tragača i Akceleratora , koje se snažno preporučuju svim odabranim novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima te, u iznimnim slučajevima, malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, ali nisu obvezne . Cilj će biti povezati EIC-ovu zajednicu poduprtih inovatora, uključujući one koji primaju sredstva za pečat izvrsnosti, s ulagateljima, partnerima i javnim naručiteljima. Pružat će se niz usluga usmjeravanja i mentoriranja za djelovanja u okviru EIC-a. Inovatorima će osigurati pristup međunarodnim mrežama potencijalnih partnera, uključujući industrijske, kako bi se dopunio vrijednosni lanac ili razvile tržišne prilike te pronašli ulagači i drugi izvori privatnog ili korporativnog financiranja. Aktivnosti će uključivati događaje uživo (npr. posredničke događaje, predstavljanja), ali i razvoj odgovarajućih platformi ili upotrebu postojećih, u bliskoj vezi s financijskim posrednicima te uz potporu programa InvestEU i Grupe EIB-a. Tim će se aktivnostima ujedno poticati istorazinske razmjene iskustava kao izvor učenja u inovacijskom ekosustavu, uz oslanjanje na znanje članova ▌Odbora EIC-a ▌te stipendista EIC-a,

—	Stipendija EIC-a dodjeljuje se kao priznanje vodećim inovatorima u EU-u. Stipendije će dodjeljivati Komisija na preporuku Savjetodavnog odbora na visokoj razini kako bi im odala priznanje za ulogu ambasadora u području inovacija.

—

Izazovi EIC-a motivacijske su nagrade kojima se doprinosi razvoju novih odgovora na globalne izazove, uključivanju novih aktera i razvoju novih zajednica. Ostale nagrade EIC-a uključivat će iCapital , nagradu za inovacije u području klime, motivacijsku nagradu za socijalne inovacije i nagradu za inovatorice (23). Nagrade će biti povezane s EIC-om i s drugim dijelovima Okvirnog programa EU-a , uključujući misije, te s drugim relevantnim tijelima za financiranje. Ispitat će se mogućnosti za suradnju s organizacijama koje mogu pružiti dodatnu potporu (kao što su poduzeća, sveučilišta, istraživačke organizacije, poslovni akceleratori, dobrotvorne ustanove i zaklade).

—	Inovativna nabava EIC-a, za nabavu prototipova ili razvoj prvog programa nabave kako bi se nacionalnim, regionalnim ili lokalnim javnim subjektima, ako je moguće zajednički, olakšali ispitivanje i nabava inovativnih tehnologija prije njihova stavljanja na tržište.

1.2. Provedba

Kako bi se odrazili njegov pristup usmjeren na inovatore te nove vrste mjera, provedba EIC-a zahtijeva uvođenje posebnih značajki upravljanja ▌.

1.2.1. Odbor EIC-a

Savjetodavni odbor EIC-a na visokoj razini („Odbor EIC-a”) pomaže Komisiji u provedbi EIC-a. Osim što pruža savjete o radnim programima EIC-a, Odbor EIC-a ima aktivnu ulogu u savjetovanju o postupku odabira projekata i upravljanju te praćenju djelovanja. Jedna od njegovih uloga uključivat će i komunikaciju s članovima koji djeluju kao ambasadori za poticanje inovacija u cijelom EU-u. Komunikacijski kanali uključivat će sudjelovanje na ključnim inovacijskim događajima, društvene medije, uspostavljanje zajednice inovatora u okviru EIC-a, suradnju s ključnim medijima posvećenima inovacijama, zajedničke događaje s inkubatorima i akceleratorske centre.

Odbor EIC-a Komisiji pruža savjete u pogledu inovacijskih trendova i inicijativa potrebnih za poboljšanje i poticanje inovacijskog ekosustava EU-a, uključujući potencijalne regulatorne prepreke. Svojim ▌savjetima Odbor EIC-a također utvrđuje područja inovacija u nastajanju koja će se vjerojatno uzeti u obzir u aktivnostima u okviru stupa „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” i povezanih misija. Očekuje se da će Odbor EIC-a na taj način , i u koordinaciji s relevantnim sastavom programskog odbora, pridonijeti cjelokupnoj usklađenosti programa Obzor Europa.

Na temelju savjeta Odbora EIC-a Komisija će:

—

pružati detaljne informacije potencijalnim podnositeljima prijedloga prije poziva na podnošenje prijedloga, što uključuje:

—	zahtjeve koji se odnose na različite programe potpore,

—	načine pružanja i provedbe predloženih oblika financijske potpore (mješovito financiranje, bespovratna sredstva, vlasnički kapital, zajam i jamstvo),

—	jasno razlikovanje ciljanih skupina i njihovih različitih potreba, u skladu s programima EIC-a,

—	definiciju ciljeva inovacija u pogledu proizvoda, postupka, stavljanja na tržište i usluga;

—

uspostaviti dobro praćenje provedbe programâ EIC-a kako bi se osiguralo brzo učenje o politikama i kako bi se razvili inovacijski obrasci; u tu će svrhu biti odabrani i provedeni pokazatelji za mjerenje očekivanih i postignutih inovacija u pogledu proizvoda, postupka, stavljanja na tržište i usluga,

—	osigurati komplementarnost i suradnju između EIC-a i EIT-a kako bi se izbjeglo udvostručavanje djelovanja,

—	širiti detaljne informacije o postojećim alatima kako bi se privukli ulagači rizičnog kapitala u slučaju visokorizičnih projekata.

1.2.2. Voditelji programa EIC-a

Komisija će zauzeti proaktivan pristup upravljanju projektima s visokim rizikom oslanjajući se pritom na potrebnu stručnost.

Komisija će privremeno imenovati nekoliko voditelja programa EIC-a koji će joj pomoći pri uočavanju kretanja u području poslovanja i tehnologije te joj pružati operativne smjernice. Programski odbor bit će obaviješten o imenovanjima.

Voditelji programa unovačit će se iz različitih područja, uključujući poduzeća, sveučilišta, nacionalne laboratorije i istraživačke centre. Sa sobom će donijeti iscrpno stručno znanje iz osobnog iskustva i godina rada u tom području. Dolazit će iz redova uvaženih rukovoditelja koji su vodili multidisciplinarne istraživačke timove ili upravljali velikim institucijskim programima te će znati koliko je važno da neumorno, kreativno i naširoko iznose svoje vizije. Naposljetku, imat će iskustva u nadzoru važnih proračuna za kakve treba imati osjećaj odgovornosti.

Od voditelja programa očekivat će se da povećaju učinak sredstava EIC-a poticanjem kulture „aktivnog upravljanja”, kombiniranjem dobrog tehnološkog znanja s praktičnim pristupom u okviru kojeg se na razini portfelja i projekata utvrđuju proračuni, rokovi i ključne etape koje projekti EIC-a moraju ispuniti kako bi nastavili primati sredstva.

Voditelji programa osobito nadziru provedbu poziva na podnošenje prijava za Tragač i Akcelerator te daju mišljenje stručnim odborima za evaluaciju na temelju jasnih i točnih kriterija u cilju sastavljanja dosljednog strateškog portfelja projekata za koje se očekuje da će ostvariti ključne doprinose nastanku potencijalnih društvenih ili gospodarskih inovacija kojima se stvaraju tržišta.

Voditelji programa imat će zadatak njegovati portfelje Tragača tako što će zajedno s korisnicima razvijati zajedničku viziju i zajednički strateški pristup za postizanje kritične mase napora. To će uključivati unaprjeđenje novih, nedavno razvijenih područja istraživanja te izgradnju i strukturiranje novih zajednica u cilju pretvaranja najsuvremenijih revolucionarnih ideja u istinske i zrele inovacije kojima se stvaraju nova tržišta. Voditelji programa provodit će tranzicijske aktivnosti za daljnji razvoj portfelja s pomoću relevantnih dodatnih aktivnosti i partnera te za pomno praćenje potencijalnih izdvojenih i novoosnovanih poduzeća.

Kako bi se omogućila veća fleksibilnost, voditelji programa revidirat će projekte Tragača i Akceleratora u svakoj ključnoj etapi ili po svakom prethodno utvrđenom kriteriju u primjerenim vremenskim razmacima prema razvoju projekta kako bi procijenili treba li nastaviti s njihovom provedbom, preusmjeriti ih ili obustaviti u skladu s definiranim metodama i postupcima za upravljanje projektima. U takvim procjenama mogu , kad je to relevantno, sudjelovati neovisni vanjski stručnjaci . U skladu s Pravilnikom o osoblju Komisija će osigurati da nema sukoba interesa ni kršenja povjerljivosti pri izvršavanju zadaća voditelja programa.

S obzirom na visoku razinu rizika aktivnosti očekuje se da se znatan broj projekata neće dovršiti. Sredstva opozvana zbog takvih obustava iskoristit će se za potporu drugim aktivnostima EIC-a i o tome će se pravodobno obavijestiti Programski odbor .

1.2.3. Provedba mješovitog financiranja EIC-a

Komisija će upravljati svim operativnim elementima projekata u okviru Akceleratora, uključujući bespovratna sredstva ili druge nepovratne oblike potpore.

Za potrebe upravljanja mješovitim financiranjem EIC-a Komisija osniva subjekt posebne namjene (EIC SPV).

Komisija će nastojati osigurati sudjelovanje drugih javnih i privatnih ulagača. Ako to nije moguće pri početnoj uspostavi, subjekt posebne namjene bit će strukturiran tako da može privući druge javne ili privatne ulagače kako bi se povećao učinak poluge doprinosa Unije.

Ulagačku strategiju subjekta posebne namjene EIC-a podržat će Komisija . Subjekt posebne namjene EIC-a izrađuje i provodi izlaznu strategiju za svoja sudjelovanja u vlasničkom kapitalu, što će uključivati mogućnost predlaganja prijenosa (udjela) operacije ulaganja na provedbene partnere koji primaju potporu u okviru programa InvestEU ▌, ako je to primjereno te za operacije čiji su rizici smanjeni dovoljno da ispunjavaju kriterije iz članka 209. stavka 2. Financijske uredbe. Programski odbor bit će obaviješten na odgovarajući način.

Subjekt posebne namjene EIC-a provest će dubinsku analizu i pregovarati o tehničkim uvjetima za svako ulaganje u skladu s načelima dodatnosti i sprečavanja sukoba interesa s drugim aktivnostima subjekata koji su predmet ulaganja ili drugih stranaka. Subjekt posebne namjene EIC-a proaktivno će osiguravati maksimalnu iskorištenost javnih i/ili privatnih ulaganja u pojedinačne operacije Akceleratora.

2. EUROPSKI INOVACIJSKI EKOSUSTAVI

2.1. Obrazloženje

Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal inovacija u koje su uključeni istraživači, poduzetnici, industrija i općenito društvo, EU mora , zajedno s državama članicama, poboljšati okruženje u kojem one mogu uspijevati na svim razinama. To znači da treba pridonijeti razvoju djelotvornog inovacijskog ekosustava na razini EU-a te poticati suradnju, umrežavanje i razmjenu ideja i znanja, razvoj otvorenih inovacijskih postupaka u organizacijama, sredstava i vještina među nacionalnim , regionalnim i lokalnim inovacijskim ekosustavima kako bi se pružila potpora svim vrstama inovacija, doprlo do svih inovatora diljem EU-a te kako bi im se pružila odgovarajuća potpora .

EU i države članice usto moraju nastojati razviti ekosustave koji, osim inovacija u privatnim poduzećima, podupiru i društvene inovacije te inovacije u javnom sektoru. Naime, državni sektor mora uvoditi inovacije i obnavljati se kako bi mogao podupirati regulatorne i upravne promjene koje su potrebne za pružanje potpore opsežnoj primjeni inovacija, uključujući nove tehnologije i sve veću javnu potražnju za učinkovitijim i djelotvornijim pružanjem usluga. Društvene su inovacije ključne za poboljšanje dobrobiti naših društava.

Radi ostvarivanja tih ciljeva, provodit će se aktivnosti kako bi se postigla komplementarnost i osigurale sinergije s vrstama djelovanja EIC-a i aktivnostima EIT-a, aktivnostima koje se provode u okviru drugih stupova Obzora Europa te aktivnostima koje provode države članice i pridružene zemlje, ali i privatne inicijative.

2.2. Područja djelovanja

Prvi će korak Komisije biti organizacija foruma EIC-a za države članice te tijela javne vlasti pridruženih zemalja zadužena za ▌politike i programe inovacija u cilju promicanja koordinacije i dijaloga o razvoju inovacijskog ekosustava EU-a. Odbor EIC-a i Odbor EIT također će biti povezani. U okviru tog foruma EIC-a Komisija će poduzeti korake navedene u nastavku.

—

Razmotrit će izradu propisa koji pogoduju inovacijama stalnom primjenom načela inovativnosti (24) te razvojem inovativnih pristupa javnoj nabavi, uključujući razvoj i jačanje instrumenta za javnu nabavu inovativnih rješenja kako bi se poticale inovacije. Osim toga, opservatorij za inovacije u javnom sektoru nastavit će podupirati unutarnja inovacijska nastojanja uprave zajedno s poboljšanim instrumentom za političku podršku.

—	Promicat će usklađivanje istraživačkih i inovacijskih planova s nastojanjima EU-a da konsolidira otvoreno tržište za tokove kapitala i ulaganja, kao što je razvoj ključnih okvirnih uvjeta koji pogoduju inovacijama u okviru unije tržišta kapitala.

—

Poboljšat će koordinaciju između nacionalnih i regionalnih inovacijskih programa i inovacijskih aktivnosti u okviru Obzora Europa, posebno uključujući EIC i EIT kako bi se potaknule operativne sinergije i izbjegla preklapanja , i to razmjenom podataka o programima i njihovoj provedbi, resursima i stručnosti, analizom i praćenjem tehnoloških i inovacijskih trendova, povezivanjem odgovarajućih zajednica inovatora.

—

Izradit će zajedničku komunikacijsku strategiju za inovacije u EU-u. Njome će se nastojati potaknuti EU-ovi najdarovitiji inovatori, poduzetnici, osobito mladi ▌, MSP-ovi te novoosnovana poduzeća diljem EU-a . Naglasak će biti na dodanoj vrijednosti EU-a koju tehnički, netehnički i društveni inovatori mogu pružiti građanima EU-a tako što će pretvoriti svoju ideju/viziju u uspješno poduzeće (socijalna vrijednost/učinak, radna mjesta i rast, društveni razvoj).

▌

EU će također u sinergiji s drugim aktivnostima Obzora Europa, uključujući aktivnosti EIC-a i EIT-a, te s regionalnim strategijama pametne specijalizacije:

—

Promicati i sufinancirati zajedničke inovacijske programe koje provode tijela nadležna za javne nacionalne, regionalne ili lokalne inovacijske politike i programe, a kojima se mogu pridružiti privatni subjekti koji podupiru inovacije i inovatore. Takvi zajednički programi koji se temelje na potražnji mogu se, među ostalim, usredotočiti na potporu u ranoj fazi i potporu studijama izvedivosti, suradnju između akademske zajednice i poduzeća, potporu suradničkim istraživanjima te prijenosu tehnologije i znanja među visokotehnološkim MSP-ovima, internacionalizaciju MSP-ova, analizu i razvoj tržišta, digitalizaciju niskotehnoloških MSP-ova, te podupirati razvoj i povezivanje otvorenih inovacijskih infrastruktura poput pilot-projekata, demonstracijskih projekata, prostora za stvaranje i platformi za ispitivanja, financijske instrumente za inovacijske aktivnosti u fazi neposredno prije uvođenja na tržište ili za samo uvođenje na tržište te društvene inovacije. Jednako tako mogu obuhvaćati zajedničke inicijative javne nabave, kojima se inovacijama omogućuje komercijalizacija u javnom sektoru, osobito u prilog razvoju nove politike. To bi moglo biti posebno učinkovito za poticanje inovacija u područjima javnih usluga i za pružanje tržišnih prilika europskim inovatorima.

—

Podupirati i zajedničke programe mentoriranja, savjetovanja, tehničke pomoći i drugih usluga koje inovatorima pružaju mreže kao što su nacionalne kontaktne točke, Europska poduzetnička mreža (EEN), klasteri, paneuropske platforme kao što je Startup Europe, regionalni ili lokalni inovacijski akteri, javni, ali i privatni, te posebice inkubatori i inovacijski centri koji bi osim toga mogli biti međusobno povezani kako bi pogodovali uspostavi partnerstava među inovatorima. Potpora se može pružati i u cilju promicanja mekih vještina u području inovacija, među ostalim za mreže strukovnih institucija i uz blisku suradnju s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju i njegovim zajednicama znanja i inovacija .

—	Unaprijediti podatke i znanje o potpori inovacijama, uključujući pregled programa potpore, uspostavu platforma za razmjenu podataka, utvrđivanje referentnih vrijednosti te ocjenjivanje programa potpore.

EU će usto poduzeti mjere potrebne za daljnje praćenje i poticanje cjelokupnog inovacijskog okruženja te sposobnosti upravljanja inovacijama u Europi.

Aktivnosti potpore ekosustavima provodit će Komisija uz potporu izvršne agencije za postupak ocjenjivanja.

▌

DIO – ŠIRENJE SUDJELOVANJA I JAČANJE EUROPSKOG ISTRAŽIVAČKOG PROSTORA

U ovom dijelu Programa provode se konkretne mjere za širenje sudjelovanja i jačanje Europskog istraživačkog prostora. Cilj mu je jačanje suradničkih veza širom Europe i otvaranje europskih mreža za istraživanje i inovacije, doprinos poboljšanju kapaciteta za upravljanje istraživanjima u zemljama proširenja, potpora reformama nacionalnih politika te iskorištavanje potencijala baze talenata Unije ciljanim mjerama.

EU je poznat po znanstvenim i tehnološkim dostignućima svjetskoga glasa, ali njegov potencijal za istraživanje i inovacije nije u potpunosti iskorišten. Unatoč velikom napretku u razvoju europskog istraživačkog prostora (EIP) , uključujući plan za EIP i nacionalne akcijske planove EIP-a, istraživačko i inovacijsko okruženje u Europi i dalje je rascjepkano, a u istraživačkim i inovacijskim sustavima svih država članica prisutna su uska grla zbog kojih su potrebne reforme politika. U nekim je područjima napredak prespor u odnosu na sve dinamičniji istraživački i inovacijski ekosustav (25).

Razina ulaganja u istraživanje i inovacije u Europi i dalje je daleko ispod cilja politike od 3 % BDP-a te nastavlja rasti sporije no kod naših glavnih konkurenata, kao što su SAD, Japan, Kina ili Južna Koreja.

U međuvremenu u Europi nastaje sve veći jaz između zemalja i regija koje predvode u području istraživanja i inovacija i onih koje u tom području zaostaju. Potrebno je uvesti promjene , primjerice putem brojnijih i boljih poveznica među akterima u području istraživanja i inovacija širom Europe, kako bi Europa u cjelini mogla iskoristiti izvrsnost iz svih dijelova kontinenta, maksimizirati vrijednost javnih i privatnih ulaganja te njihov utjecaj na produktivnost, gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i dobrobit. Osim toga, postoji potreba za strukturnim reformama politika u području istraživanja i inovacija te za boljom nacionalnom i regionalnom, ali i institucionalnom, suradnjom u proizvodnji i širenju visokokvalitetnog znanja.

Osim toga, istraživanje i inovacije smatraju se udaljenima i elitističkima, bez jasnih prednosti za građane, čime se potiču stavovi koji otežavaju stvaranje i prihvaćanje inovativnih rješenja te skepticizam u pogledu javnih politika koje se temelje na dokazima. Zbog toga su potrebni bolja povezanost znanstvenika, istraživača, inovatora, poduzetnika, građana i tvoraca politika te čvršći pristupi objedinjavanju samih znanstvenih dokaza u društvu koje se mijenja .

EU sada treba postaviti ambicioznije ciljeve u pogledu kvalitete i učinka svojeg istraživačkog i inovacijskog sustava, za što će biti potrebno revitalizirati europski istraživački prostor (EIP) (26) diljem Europske unije i pridruženih zemalja, uz bolju potporu iz EU-ova Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te nacionalnih i regionalnih programa . Točnije, treba uvesti dobro integriran i prilagođen skup mjera EU-a (27) u kombinaciji s reformama i poboljšanjima učinkovitosti na nacionalnoj razini (kojima se može doprinijeti putem strategija pametne specijalizacije koje se podupiru u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumentom za političku podršku ), a s druge pak strane efektivne institucijske promjene u organizacijama koje financiraju i provode istraživanja, uključujući sveučilišta , što dovodi do iznimne razine stvaranja znanja . Objedinjavanjem napora na razini EU-a mogu se diljem Europe iskoristiti sinergije i utvrditi razina potrebna za postizanje veće učinkovitosti i odjeka nacionalnih reformi politike.

Aktivnosti koje se podupiru u okviru ovog dijela posebno se odnose ▌na prioritete politike EIP-a, uz istodobno podupiranje svih dijelova programa Obzor Europa. Ujedno se mogu pokrenuti aktivnosti usmjerene na poticanje „protoka mozgova” diljem EIP-a s pomoću mobilnosti istraživača i inovatora , uzimajući u potpunosti u obzir trenutačne neravnoteže, te aktivnosti za stvaranje i razvoj mreža stručnjaka, znanstvenika, istraživača i inovatora kako bi se sva njihova (nematerijalna) imovina stavila na raspolaganje EIP-u u okviru potpore razvoju znanstvenih planova specifičnih za određeno područje .

Cilj je postići EU u kojem se znanje i visokokvalificirana radna snaga slobodno kreću, rezultati istraživanja dijele brzo i učinkovito, istraživačima se nude privlačne karijere te je zajamčena rodna ravnopravnost, u kojem države članice i pridružene zemlje izrađuju zajedničke strateške istraživačke programe, usklađuju nacionalne planove, definiraju i provode zajedničke programe te u kojem informirani građani razumiju i pouzdaju se u rezultate istraživanja i inovacija, od kojih koristi ima cijelo društvo.

Tim će se dijelom de facto pridonijeti svim ciljevima održivog razvoja, a izravno sljedećima: cilj održivog razvoja br. 4 – kvalitetno obrazovanje; cilj održivog razvoja br. 5 – rodna ravnopravnost; cilj održivog razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj održivog razvoja br. 17. – partnerstvo za ciljeve.

1. POVEĆANJE SUDJELOVANJA I ŠIRENJE IZVRSNOSTI ▌

Smanjenjem razlika i postojećeg jaza u uspješnosti u području istraživanja i inovacija s pomoću razmjene znanja i stručnosti širom EU-a pomoći će se zemljama proširenja i najudaljenijim regijama ▌EU-a da zauzmu konkurentan položaj u globalnim lancima vrijednosti , kao i Uniji da u potpunosti iskoristi potencijal istraživanja i inovacija svih država članica .

Stoga je potrebno daljnje djelovanje , primjerice promicanjem otvorenosti i raznolikosti projektnih konzorcija, kako bi se suzbio trend zatvorene suradnje zbog kojeg se može isključiti velik broj obećavajućih institucija i pojedinaca, uključujući nove sudionike , te iskoristio potencijal baze talenata EU-a maksimiziranjem i dijeljenjem koristi od istraživanja i inovacija diljem EU-a.

Unutar širokog područja aktivnosti linijama financiranja olakšat će se pristup posebnim istraživačkim elementima prilagođenima posebnim potrebama mjera.

U kratkim crtama

—	udruživanje, radi uspostave novih centara izvrsnosti ili nadogradnje postojećih u prihvatljivim zemljama, nadovezujući se na partnerstva između vodećih znanstvenih institucija i partnerskih ustanova,

—	twinning, kako bi se znatno ojačalo sveučilišta ili istraživačke organizacije iz prihvatljivih zemalja u određenom području povezivanjem s međunarodno vodećim istraživačkim institucijama iz drugih država članica ili pridruženih zemalja,

—

katedre EIP-a za potporu sveučilištima ili istraživačkim organizacijama iz prihvatljivih zemalja u privlačenju i zadržavanju visokokvalitetnih ljudskih resursa pod vodstvom izvanrednog istraživača i voditelja istraživanja („nositelj katedre EIP-a”) te u provedbi strukturnih promjena u cilju postizanja izvrsnosti na održivoj osnovi,

—

Europska suradnja u znanosti i tehnologiji (COST), koja uključuje ambiciozne uvjete za sudjelovanje prihvatljivih zemalja, i druge mjere za potporu u pogledu znanstvenog umrežavanja, izgradnje kapaciteta i razvoja karijere mladih i naprednih istraživača iz tih ciljnih zemalja , putem mjera od visoke znanstvene kvalitete i važnosti ; 80 % ukupnog proračuna COST-a bit će namijenjeno mjerama koje su u potpunosti usklađene s ciljevima tog područja intervencije , uključujući financiranje novih aktivnosti i usluga ,

▌

—

aktivnosti usmjerene na poboljšanje kvalitete prijedloga pravnih subjekata iz država članica koje ostvaruju niske rezultate u području istraživanja i inovacija, kao što su stručne provjere i savjetovanja prije slanja prijedloga, te jačanje aktivnosti nacionalnih kontaktnih točaka za potporu međunarodnom umrežavanju, kao i aktivnosti u skladu s člankom 20. stavkom 3. [Uredbe] i usluge povezivanja utemeljene na dokazima u skladu s člankom 46. stavkom 2. [Uredbe],

—

moguće je uspostaviti aktivnosti radi poticanja „protoka mozgova” među istraživačima svih dobi i na svim razinama širom EIP-a (primjerice bespovratna sredstva kako bi istraživači bilo kojeg državljanstva mogli steći i prenijeti nova znanja te raditi na istraživanjima i inovacijama u zemljama proširenja) te boljeg iskorištavanja postojeće istraživačke infrastrukture (kojom se po mogućnosti zajednički upravlja) u ciljanim zemljama s pomoću mobilnosti istraživača i inovatora. Aktivnosti se mogu uspostaviti i radi poticanja inicijativa u pogledu izvrsnosti.

Ovim će se područjem intervencije podupirati posebni ciljevi programa Obzor Europa: olakšavanje potpunog uključivanja europske baze talenata u poduprte mjere; širenje i povezivanje izvrsnosti diljem EU-a; jačanje stvaranja visokokvalitetnog znanja; poboljšanje međusektorske, interdisciplinarne prekogranične suradnje.

2. REFORMA I JAČANJE ISTRAŽIVAČKOG I INOVACIJSKOG SUSTAVA EU-A

Reforme politika na nacionalnoj razini uzajamno će se ojačavati i nadopunjavati razvojem inicijativa politike na razini EU-a, istraživanja, umrežavanja, partnerstva, koordinacije, prikupljanja podataka te praćenja i evaluacije.

U kratkim crtama

—	jačanje baze dokaza za istraživačku i inovacijsku politiku radi boljeg razumijevanja različitih dimenzija i komponenata nacionalnih i regionalnih istraživačkih i inovacijskih ekosustava , uključujući pokretače, učinke i povezane politike,

—

aktivnosti predviđanja novih potreba i trendova u koordinaciji i na temelju zajedničkog planiranja s nacionalnim agencijama te dionicima i građanima okrenutima budućnosti, na participativan način, nadovezujući se na napredak u metodologiji predviđanja kako bi ishodi bili od veće važnosti za politike, uz istovremeno iskorištavanje sinergije u cijelom programu i izvan njega,

—

potpora tvorcima politika, tijelima za financiranje, organizacijama koje provode istraživanja (uključujući sveučilišta) ili savjetodavnim skupinama koje rade na EIP-u i politikama u vezi s EIP-om ili provedbenim mjerama koordinacije i potpore kojima se podupire EIP kako bi se osiguralo da su dobro usklađeni s razvojem i provedbom dosljednog i dugoročno održivog EIP-a; takva potpora može biti u obliku mjera za koordinaciju i potporu u okviru konkurentnog pristupa „odozdo prema gore” za potporu suradnji na razini programa između istraživačkih i inovacijskih programa država članica, pridruženih zemalja i organizacija civilnog društva, kao što su zaklade, u pogledu prioriteta po njihovu izboru, s jasnim naglaskom na provedbi transnacionalnih zajedničkih aktivnosti, uključujući pozive na podnošenje prijedloga; temeljit će se na jasnim obvezama u okviru uključenih programa za objedinjavanje resursa i osiguravanje komplementarnosti aktivnosti i politika s aktivnostima i politikama iz Okvirnog programa i relevantnih inicijativa europskog partnerstva.

—

ubrzavanje prelaska na otvorenu znanost praćenjem, analizom i podupiranjem razvoja i prihvaćanja otvorenih znanstvenih politika i praksa (28) , uključujući načela FAIR, na razini država članica, regija, institucija i istraživača na način na koji se maksimalno povećavaju sinergije i usklađenost na razini EU-a,

—

potpora reformi nacionalnih istraživačkih i inovacijskih politika, među ostalim jačanjem skupa usluga instrumenta za političku podršku (29) (tj. istorazinskih ocjena, posebnih aktivnosti potpore, aktivnosti uzajamnog učenja i centra znanja) državama članicama i pridruženim zemljama, koje djeluju u sinergiji s Europskim fondom za regionalni razvoj, Službom za potporu strukturnim reformama i instrumentom za provedbu reformi,

—

pružanje istraživačima privlačnih okruženja za ostvarivanje karijere te vještina i kompetencija potrebnih u modernom gospodarstvu znanja (30); Povezivanje EIP-a i europskog prostora visokog obrazovanja podupiranjem modernizacije sveučilišta te drugih istraživačkih i inovacijskih organizacija s pomoću mehanizama priznavanja i nagrađivanja radi poticanja djelovanja na nacionalnoj razini te poticaja kojima se promiču usvajanje praksi otvorene znanosti , odgovorna istraživanja i inovacije , poduzetništvo (i povezanost s inovacijskim ekosustavima), transdisciplinarnost, sudjelovanje građana, međunarodna i međusektorska mobilnost, planovi za rodnu ravnopravnost , strategije raznolikosti i uključivanja te sveobuhvatni pristupi institucijskim promjenama; u tom kontekstu, kao nastavak pilot-mjera pokrenutih u okviru programa Erasmus+ 2014. – 2020. o europskim sveučilištima, Obzor Europa će prema potrebi na sinergijski način biti nadopuna potpori koju program Erasmus pruža Europskim sveučilištima, osiguravajući potporu njihovom istraživačkom i inovacijskom elementu ; time će se doprinijeti razvoju novih zajedničkih i integriranih dugoročnih i održivih strategija u području obrazovanja, istraživanja i inovacija koje se temelje na transdisciplinarnim i međusektorskim pristupima u cilju ostvarivanja trokuta znanja, pružajući poticaj održivom gospodarskom rastu , uz izbjegavanje preklapanja sa zajednicama znanja i inovacija EIT-a ,

—

građanska znanost, za potporu svim vrstama formalnog, neformalnog i informalnog znanstvenog obrazovanja, osiguravanje učinkovitijeg i odgovornijeg uključivanja građana , neovisno o njihovoj dobi, podrijetlu ili sposobnostima, u zajedničku izradu plana rada i politika u području istraživanja i inovacija te u zajedničko stvaranje znanstvenog sadržaja i inovacija u okviru transdisciplinarnih aktivnosti,

—	potpora i praćenje rodne ravnopravnosti i drugih oblika raznolikosti u znanstvenim karijerama i donošenju odluka , među ostalim u savjetodavnim tijelima, te uključivanje rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija,

—

etika i integritet, u cilju daljnjeg razvoja usklađenog okvira EU-a u skladu s najvišim etičkim standardima i Europskim kodeksom ponašanja za istraživački integritet, Europskom poveljom za istraživače i Kodeksom ponašanja pri zapošljavanju istraživača, pružajući mogućnosti osposobljavanja u tim područjima,

—	potporom međunarodnoj suradnji putem bilateralnih, multilateralnih i biregionalnih političkih dijaloga s trećim zemljama, regijama i međunarodnim forumima olakšat će se uzajamno učenje i utvrđivanje prioriteta, promicati recipročni pristup i pratiti učinak suradnje,

—	znanstveni doprinos drugim politikama stvaranjem i održavanjem savjetodavnih i nadzornih struktura i procesa kako bi se osiguralo da se donošenje politika EU-a temelji na najboljim dostupnim znanstvenim dokazima i znanstvenim savjetima visoke razine,

—	provedba istraživačkog i inovacijskog programa EU-a, uključujući prikupljanje i analizu dokaza za praćenje, evaluaciju, izradu i procjenu učinka okvirnih programa,

—

Komisija će osigurati potporu nacionalnim kontaktnim točkama, među ostalim redovitim sastancima prije poziva na podnošenje prijedloga, osposobljavanjem, usmjeravanjem, jačanjem namjenskih struktura potpore i olakšavanjem transnacionalne suradnje među njima (npr. nadovezivanje na aktivnosti nacionalnih kontaktnih točaka iz prethodnih okvirnih programa); Komisija će utvrditi minimalne standarde, u dogovoru s predstavnicima država članica, za funkcioniranje tih struktura potpore, uključujući njihovu ulogu, strukturu, modalitete i protok informacija od strane Komisije prije poziva na podnošenje prijedloga te izbjegavanje sukoba interesa,

—

širenje i iskorištavanje rezultata istraživanja i inovacija, podataka i znanja, među ostalim i s pomoću namjenske potpore korisnicima; poticanje sinergija s drugim programima EU-a; ciljane komunikacijske aktivnosti radi podizanja razine osviještenosti o širem utjecaju i važnosti istraživanja i inovacija koje financira EU , kao i znanstvena komunikacija .

(1) Načelno najmanje 80 %.

(2) Europska podatkovna infrastruktura bit će temelj europskog oblaka za otvorenu znanost pružajući računalstvo visokih performansi svjetske klase, brzu povezivost te vrhunske podatkovne i softverske usluge.

(3) OECD, Razumijevanje socioekonomskih razlika u Europi, 26. siječnja 2017.

(4) Ključne tehnologije razvoja budućnosti uključuju napredne materijale i nanotehnologiju, fotoniku, mikroelektroniku i nanoelektroniku, tehnologije u području bioznanosti, naprednu proizvodnju i preradu, umjetnu inteligenciju te digitalnu sigurnost i povezivost.

(5) „Ponovno promišljanje industrije – definiranje inovacija” (Re-finding Industry – Defining Innovation), izvješće skupine na visokoj razini za industrijske tehnologije, Bruxelles, travanj 2018.

(6) Riječ je o javnim ili privatnim objektima koji pružaju resurse i usluge prvenstveno europskoj industriji za potrebe ispitivanja i vrednovanja ključnih tehnologija razvoja i proizvoda. Takva infrastruktura može se nalaziti na jednoj lokaciji ili biti virtualna ili decentralizirana, a mora biti registrirana u državi članici ili trećoj zemlji pridruženoj Programu.

(7) U drugim dijelovima stupa II. i općenito u programu Obzor Europa traže se rješenja za pitanje znatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u drugim sektorima.

(8) Pojam „alternativna energija” ne uključuje energiju proizvedenu iz nuklearnih izvora energije.

(9) Biogospodarstvo obuhvaća sve sektore i sustave koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, bilje, mikroorganizmi i od njih dobivene biomase, uključujući organski otpad), njihove funkcije i načela. Uključuje i međusobno povezuje kopnene i morske ekosustave te usluge koje pružaju, sve sektore primarne proizvodnje koji upotrebljavaju i stvaraju biološke resurse (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i akvakultura) te sve gospodarske i industrijske sektore u kojima se upotrebljavaju biološki resursi i procesi za proizvodnju hrane, hrane za životinje, bioloških proizvoda, energije i usluga. Iz toga su isključeni biolijekovi i zdravstvena biotehnologija.

(10) „Održivo plavo gospodarstvo” znači sve sektorske i međusektorske gospodarske aktivnosti na cijelom jedinstvenom tržištu koje su povezane s oceanima, morima, obalama i unutarnjim vodama, koje obuhvaćaju najudaljenije regije Unije i zemlje bez izlaza na more, uključujući nove sektore i netržišnu robu i usluge, i u skladu su sa zakonodavstvom Unije u području okoliša.

(11) Izraz „kopneni i morski” uključuje i „kopnene vode” u cijelom tekstu klastera 6.

(12) COM(2018)0773: Čist planet za sve. Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo.

(13) Promatranjem okoliša dostupnim primjerice s pomoću sastavnice Copernicus svemirskog programa Unije i drugih relevantnih europskih programa, kao i inicijativom GEO poduprijet će se istraživanje i inovacije u okviru drugih područja djelovanja unutar ovog globalnog izazova kao i u drugim relevantnim dijelovima programa Obzor Europa.

(14) SWD(2016)0319: Europsko istraživanje i inovacije za sigurnost hrane i prehrane.

(15) Primjene biotehnologije u zdravstvu obrađuju se u okviru klastera „Zdravlje” u ovom stupu.

(16) Aktivnosti iz područja djelovanja „Kružni sustavi” dopunjuju se s onima iz klastera „Niskougljična i čista industrija” te klastera „Digitalizacija i industrija”.

(17) Inovacijski centar krovni je pojam za širok raspon vještina. Može djelovati kao aktivan partner, zajednica, centar znanja, posrednik ili poveznica koja nudi pristup najnovijim znanjima i stručnosti u području digitalnih i povezanih razvojnih tehnologija koje su poduzećima potrebne kako bi postala konkurentnija kad je riječ o proizvodnji, uslugama i poslovnim procesima.

(18) Relevantne teme mogu se utvrditi u kontekstu strateškog planiranja Obzora Europa.

(19) Obično kao kombinacija znanstvenih/tehnoloških rizika, upravljačkih/financijskih rizika, tržišnih/gospodarskih rizika i regulatornih rizika. U obzir se mogu uzeti i nepredviđeni dodatni rizici.

(20) Kao alternativa bespovratnim sredstvima ako se rizik smatra nižim od prosječnoga nadoknadiv predujam vraća se EU-u prema dogovorenom rasporedu, a potom se pretvara u beskamatni zajam. U slučaju da korisnik ne može vratiti sredstva, ali može nastaviti svoju aktivnost, nadoknadiv predujam pretvara se u vlasnički kapital. U slučaju stečaja nadoknadiv predujam pretvara se samo u bespovratna sredstva.

(21) U načelu, od EU-a se ne očekuje da će imati više od manjine glasačkih prava u poduzećima koja primaju potporu. U iznimnim slučajevima EU može osigurati stjecanje blokirajuće manjine kako bi se zaštitili europski interesi u ključnim područjima, npr. u području kibersigurnosti.

(22) Na primjer, Provjera koncepta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), iz projekata koji se podupiru u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, novoosnovanih poduzeća proizašlih iz ZZI-ja Europskog instituta za inovacije i tehnologiju . Zahtjevi mogu proizlaziti i iz aktivnosti u okviru programa Obzor 2020., osobito projekata koji su odabrani u okviru druge faze instrumenta za MSP-ove programa Obzor 2020. i povezanog pečata izvrsnosti koji financiraju države članice te (postojećih i budućih) europskih partnerstava.

(23) Kako bi se osigurao neometan kontinuitet, nagrade EIC-a preuzet će upravljanje nagradama pokrenutima u okviru programa Obzor 2020. Osim toga, Odbor EIC-a bavi se osmišljavanjem i dodjelom novih motivacijskih nagrada i priznanja.

(24) Komunikacija Komisije od 15. svibnja 2018.„Obnovljeni program za istraživanje i inovacije – prilika da Europa oblikuje svoju budućnost”, COM(2018)0306, Odluka Vijeća od 27. svibnja 2016. (8675/16 RECH 127 COMPET 212 MI 300 POGEN 34).

(25) Izvješće o napretku europskog istraživačkog prostora iz 2018.

(26) Zaključci Vijeća o planu za europski istraživački prostor, 19. svibnja 2015.[ažurirati prema potrebi].

(27) Članak 181. stavak 2. UFEU-a.

(28) Politike i prakse koje će se razmatrati obuhvaćaju širenje rezultata istraživanja, što prije i što šire, u dogovorenim formatima i s pomoću zajedničke infrastrukture (npr. europski oblak za otvorenu znanost), građansku znanost te razvoj i upotrebu novih, širih pristupa i pokazatelja za ocjenjivanje istraživanja i nagrađivanje istraživača.

(29) Instrument za političku podršku pokrenut u okviru Obzora 2020. Instrument za političku podršku djeluje na temelju potražnje te nudi, na dobrovoljnoj osnovi, stručnost visoke razine i savjete prilagođene nacionalnim tijelima javne vlasti. Svojim je uslugama već pridonio pokretanju promjena politike u zemljama kao što su Poljska, Bugarska, Moldova i Ukrajina te pospješivanju promjena s pomoću razmjena dobre prakse u područjima kao što su porezni poticaji za istraživanje i razvoj, otvorena znanost, financiranje javnih istraživačkih organizacija na temelju rezultata i interoperabilnost nacionalnih istraživačkih i inovacijskih programa.

(30) Uključujući posebno Europsku povelju za istraživače, Kodeks ponašanja pri zapošljavanju istraživača, portal EURAXESS i mirovinski fond RESAVER.

PRILOG II.

Sastav Programskog odbora

Sastavi Programskog odbora u skladu s člankom 12. stavkom 2.:

1.	Strateški sastav: Strateški pregled provedbe cijelog programa, usklađenost diljem pojedinačnih radnih programa različitih dijelova programa, uključujući misije ▌

2.	Europsko istraživačko vijeće (ERC) ▌

2a.	Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA)

3.	Istraživačke infrastrukture

Zdravlje

5.	Kultura, kreativnost i uključivo ▌društvo

5.a.	Civilna sigurnost za društvo

6.	Digitalizacija, industrija i svemir

7.	Klima, energija i mobilnost

8.	Hrana , biogospodarstvo, prirodni resursi , poljoprivreda i okoliš

9.	Europsko vijeće za inovacije (EIC) i europski inovacijski ekosustavi

9a.	Širenje sudjelovanja i jačanje europskog istraživačkog prostora

Ad hoc sastanci mogu se organizirati unutar klastera i/ili s različitim sastavima programskog odbora i/ili s odborima osnovanima drugim aktima o horizontalnim i/ili međusektorskim pitanjima, poput svemira i mobilnosti.

PRILOG III.

Informacije koje Komisija treba dostaviti u skladu s člankom 12. stavkom 6.

Informacije o pojedinačnim projektima koje omogućuju praćenje svakog prijedloga od početka do kraja, a koje osobito obuhvaćaju:

—	podnesene prijedloge,

—	rezultate ocjenjivanja za svaki prijedlog,

—	sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava,

—	prekinute projekte u skladu s člankom 29. stavcima 2. i 3. i člankom 43. stavkom 11. Uredbe (Obzor Europa),

—	dovršene projekte.

Informacije o rezultatu svakog poziva na podnošenje prijedloga i o provedbi projekta, a koje osobito obuhvaćaju:

—	rezultate svakog poziva na podnošenje prijedloga,

—	rezultate ocjene prijedlogâ i odstupanja od njih na njihovoj ljestvici koji se temelje na njihovu doprinosu ostvarenju posebnih ciljeva politike, uključujući uspostavu dosljednog portfelja projekata u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (Obzor Europa),

—	zatražene prilagodbe prijedlogâ u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (Obzor Europa),

—	ishod pregovora o sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava,

—	provedbu projekta, uključujući podatke o plaćanju i ishod projekata,

—	prijedloge zadržane zbog ocjene neovisnih stručnjaka, no koje je Komisija odbila u skladu s člankom 43. stavkom 7. Uredbe (Obzor Europa).

Informacije o provedbi programa , uključujući relevantne informacije na razini okvirnog programa, posebnog programa, svakog posebnog cilja i povezanih tema te Zajedničkog istraživačkog centra, kao dio godišnjeg praćenja prema smjerovima učinka definiranima u Prilogu V. Uredbi, kao i sinergije s drugim relevantnim programima Unije.

Informacije o izvršenju proračuna programa Obzor Europa, uključujući informacije o COST-u, obvezama i plaćanjima za sva europska partnerstva, uključujući zajednice znanja i inovacija, te financijskoj ravnoteži između EU-a i svih pridruženih zemalja .

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/339

P8_TA(2019)0397

Nadzor tržišta i usklađivanje u području proizvoda ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila i postupaka za poštovanje i provedbu zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda te o izmjeni uredbi (EU) br. 305/2011, (EU) br. 528/2012, (EU) 2016/424, (EU) 2016/425, (EU) 2016/426 i (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva 2004/42/EZ, 2009/48/EZ, 2010/35/EU, 2013/29/EU, 2013/53/EU, 2014/28/EU, 2014/29/EU, 2014/30/EU, 2014/31/EU, 2014/32/EU, 2014/33/EU, 2014/34/EU, 2014/35/EU, 2014/53/EU, 2014/68/EU i 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2017)0795 – C8-0004/2018 – 2017/0353(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/44)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0795),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 33., 114. i 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0004/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 23. svibnja 2018. (1),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0277/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 283, 10.8.2018., str. 19.

P8_TC1-COD(2017)0353

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1020.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/341

P8_TA(2019)0398

Promicanje pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (COM(2018)0238 – C8-0165/2018 – 2018/0112(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/45)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0238),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0165/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018. (1),

—	nakon savjetovanja s Odborom regija,

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenja Odbora za pravna pitanja, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za promet i turizam (A8-0444/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 177.

P8_TC1-COD(2018)0112

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1150.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/343

P8_TA(2019)0399

Bolje izvršavanje i modernizacija pravila EU-a o zaštiti potrošača ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993., Direktive 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila EU-a o zaštiti potrošača (COM(2018)0185 – C8-0143/2018 – 2018/0090(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/46)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0185),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0143/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir obrazložena mišljenja austrijskog Saveznog vijeća i Švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se tvrdi da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2018. (1),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0029/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 66.

P8_TC1-COD(2018)0090

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktiva 98/6/EZ, 2005/29/EZ te 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila Unije o zaštiti potrošača

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/2161.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/345

P8_TA(2019)0400

Transparentnost i održivost procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u prehrambenom lancu, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 178/2002 [o općim propisima o hrani], Direktive 2001/18/EZ [o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama], Uredbe (EZ) br. 1829/2003 [o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 1831/2003 [o dodacima hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 2065/2003 [o aromama dima], Uredbe (EZ) br. 1935/2004 [o materijalima koji dolaze u dodir s hranom], Uredbe (EZ) br. 1331/2008 [o zajedničkom postupku odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma], Uredbe (EZ) br. 1107/2009 [o proizvodima za zaštitu bilja] i Uredbe (EU) br. 2015/2283 [o novoj hrani] (COM(2018)0179 – C8-0144/2018 – 2018/0088(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/47)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0179),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 43. i 114. te članak 168. stavak 4. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0144/2018),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. listopada 2018. (2),

—

—	uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za ribarstvo i Odbora za pravna pitanja (A8-0417/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (3);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 158.

(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 225.

(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 11. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0489).

P8_TC1-COD(2018)0088

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i održivosti procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu i o izmjeni uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 1829/2003, (EZ) br. 1831/2003, (EZ) br. 2065/2003, (EZ) br. 1935/2004, (EZ) br. 1331/2008, (EZ) br. 1107/2009 i (EU) 2015/2283 te Direktive 2001/18/EZ

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1381.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/347

P8_TA(2019)0401

Svjedodžba o dodatnoj zaštiti za lijekove ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 469/2009 o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove (COM(2018)0317 – C8-0217/2018 – 2018/0161(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/48)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0317),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0217/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018. (1),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0039/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 100.

P8_TC1-COD(2018)0161

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 469/2009 o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/933.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/348

P8_TA(2019)0402

Svemirski program Unije i Agencija Europske unije za svemirski program ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU (COM(2018)0447 – C8-0258/2018 – 2018/0236(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/49)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0447),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 189. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0258/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. prosinca 2018. (2),

—	uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

—	uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0405/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (3);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 51.

(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 365.

(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 13. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0520).

P8_TC1-COD(2018)0236

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 189. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Svemirska tehnologija, podaci i usluge postali su neophodni u svakodnevnom životu Europljana i imaju ključnu ulogu u očuvanju brojnih strateških interesa. Svemirska industrija Unije već je jedna od najkonkurentnijih u svijetu. Međutim, pojavom novih sudionika i razvojem novih tehnologija radikalno se mijenjaju tradicionalni industrijski modeli. Stoga je ključno da Unija ostane među vodećim međunarodnim sudionicima s velikom slobodom djelovanja u području svemira, da potiče znanstveni i tehnički napredak te da podupire konkurentnost i inovacijski kapacitet industrija u svemirskom sektoru u Uniji, osobito malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih i inovativnih poduzeća.

(2)

Mogućnosti koje svemir otvara za sigurnost Unije i njezinih država članica trebalo bi iskoristiti onako kako se posebice navodi u Globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku iz lipnja 2016., pri čemu treba zadržati civilnu prirodu programa i poštovati moguće odredbe o neutralnosti i nesvrstanosti koje su utvrđene u ustavnom pravu država članica. Razvoj svemirskog sektora povijesno je povezan sa sigurnošću. U mnogim slučajevima oprema, komponente i instrumenti koji se koriste u svemirskom sektoru , kao i svemirski podaci i usluge, imaju dvojnu namjenu . Međutim, sigurnosna i obrambena politika Unije utvrđuje se u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, u skladu s glavom V. UEU-a.

(3)

Još od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća Unija razvija vlastite svemirske inicijative i programe, konkretno Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) za kojim su uslijedili Galileo i Copernicus, koji ispunjavaju potrebe građana Unije i zahtjeve javnih politika. ▌ Potrebno je osigurati kontinuitet tih inicijativa i poboljšati usluge koje se njima pružaju kako bi se odgovorilo na nove potrebe korisnika i kako bi one ostale na čelu u razvoju novih tehnologija i promjena u područjima digitalne tehnologije i informacijske i komunikacijske tehnologije ▌ te kako bi mogle ispuniti političke prioritete kao što su klimatske promjene, uključujući praćenje promjena u polarnim regijama, promet , sigurnost i obrana.

(3a)

Sinergije među sektorom prometa, svemirskim i digitalnim sektorom trebalo bi iskoristiti radi poticanja šire upotrebe novih tehnologija (npr. e-poziv, digitalni tahograf, nadzor prometa i upravljanje prometom, autonomna vožnja, vozila bez vozača i bespilotne letjelice) te za odgovaranje na potrebe sigurne i neometane povezivosti, pouzdanog određivanja položaja, intermodalnosti i interoperabilnosti, čime se povećava konkurentnost usluga prijevoza i industrije.

(3b)

Kako bi sve države članice i svi njihovi građani u potpunosti iskoristili prednosti Programa, isto je tako ključno promicati upotrebu i primjenu dostupnih podataka, informacija i usluga, kao i poduprijeti razvoj aplikacija u silaznom sektoru na temelju tih podataka, informacija i usluga. U tu bi svrhu države članice, Komisija i nadležna tijela mogli periodično provoditi informativne kampanje o prednostima Programa.

(4)

Kako bi se postigli ciljevi slobode djelovanja, neovisnosti i sigurnosti, preduvjet je da Unija ima autonoman pristup svemiru i da ga može sigurno koristiti. Stoga je ključno da Unija podupire autonoman, pouzdan i troškovno učinkovit pristup svemiru, posebno u pogledu ključne infrastrukture i tehnologije, javne sigurnosti i sigurnosti Unije i njezinih država članica. Komisija bi stoga trebala imati mogućnost objediniti usluge lansiranja na europskoj razini, kako za svoje vlastite potrebe, tako i, na njihov zahtjev, za druge subjekte, uključujući države članice, u skladu s odredbama članka 189. stavka 2. Ugovora. Kako bi zadržala konkurentnost na tržištu koje se brzo razvija, također je ključno da Unija i u budućnosti ima pristup modernim, učinkovitim i fleksibilnim infrastrukturnim objektima za lansiranje i da na raspolaganju ima adekvatne lansirne sustave . Stoga, ne dovodeći u pitanje mjere koje poduzimaju države članice i Europska svemirska agencija, Programom bi se mogle podupirati prilagodbe zemaljske infrastrukture povezane s pristupom svemiru, uključujući nova postignuća, koje su potrebne za provedbu Programa kao i prilagodbe, što uključuje tehnološki razvoj, svemirskih lansirnih sustava koji su potrebni za lansiranje satelita, među ostalim alternativne tehnologije i inovativne sustave, radi provedbe komponenti Programa. Te bi se aktivnosti trebale provoditi u skladu s Financijskom uredbom i ▌ s ciljem postizanja bolje troškovne učinkovitosti Programa. S obzirom na to da ne postoji poseban proračun, djelovanjima kojima se podupire pristup svemiru ne bi se dovodila u pitanje provedba komponenti Programa.

(5)

Kako bi se ojačala konkurentnost svemirske industrije Unije i stekli kapaciteti za projektiranje, izradu i operativni rad vlastitih sustava, Unija bi trebala poduprijeti stvaranje, rast i razvoj cijele svemirske industrije. Nastanak sustava pogodnog za poduzeća i inovacije trebalo bi poduprijeti i na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini inicijativama kao što su svemirske platforme koje okupljaju svemirske, digitalne i druge sektore , kao i korisnike . Te bi svemirske platforme za cilj trebale imati promicanje poduzetništva i vještina te istovremeno težiti ostvarivanju sinergija s digitalnim inovacijskim platformama . Unija bi trebala poticati stvaranje i širenje poduzeća u svemirskom sektoru sa sjedištem u Uniji i pomagati im da uspiju, među ostalim pomaganjem tim poduzećima da pristupe rizičnom financiranju s obzirom na to da u Uniji nedostaje prikladan pristup privatnom kapitalu za novoosnovana poduzeća u svemirskom sektoru te poticanjem potražnje (pristup prvog ugovora).

(5xx)

Svemirski lanac vrijednosti obično se segmentira na: i. uzlaznu komponentu, koja uključuje aktivnosti koje vode do operativnog svemirskog sustava, uključujući aktivnosti razvoja, proizvodnje i lansiranja te rad takvog sustava; te ii.silaznu komponentu, koja obuhvaća pružanje usluga i proizvoda povezanih sa svemirom korisnicima. Digitalne platforme također su važan element kojim se podupire razvoj svemirskog sektora i koji omogućuje pristup podacima i proizvodima, kao i alatima, sustavima za pohranjivanje i računalnim sustavima.

(5x)	Kada je riječ o svemiru, Unija izvršava svoje nadležnosti u skladu s člankom 4. stavkom 3. UFEU-a. Komisija bi trebala osigurati usklađenost aktivnosti koje se provode u kontekstu programa.

(5a)

Budući da određene države članice već imaju tradiciju aktivnih industrija povezanih sa svemirom, trebalo bi prepoznati potrebu za razvojem i sazrijevanjem svemirskih industrija u državama članicama s novim kapacitetima i potrebu da se odgovori na izazove koje pred tradicionalnu svemirsku industriju postavlja „novi svemir”. Trebalo bi promicati mjere za razvoj kapaciteta svemirske industrije diljem Unije i olakšati suradnju u cjelokupnoj svemirskoj industriji aktivnoj u svim državama članicama.

(5b)	Djelovanja u okviru Programa trebala bi se temeljiti na postojećim nacionalnim i europskim kapacitetima (tj. kapacitetima koji postoje u vrijeme provedbe djelovanja) i koristiti ih.

(6)

Zahvaljujući pokrivenosti i potencijalu za pomoć u rješavanju globalnih pitanja, svemirske aktivnosti imaju snažnu međunarodnu dimenziju. U bliskoj suradnji s državama članicama, i uz njihovu suglasnost, relevantna tijela svemirskog programa EU-a mogu sudjelovati u pitanjima koja se odnose na svemirski program kao i u međunarodnoj suradnji te surađivati s relevantnim sektorskim tijelima UN-a. Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na svemirski program Unije („Program”), Komisija može koordinirati, u ime Unije i u području svoje nadležnosti, aktivnosti na međunarodnoj sceni ▌, posebno u cilju zaštite interesa Unije i njezinih država članica u međunarodnim forumima, među ostalim u području frekvencija u pogledu Programa, ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica u tom području . Posebno je važno da Unija, koju predstavlja Komisija, sudjeluje u radu tijela međunarodnog programa Cospas-Sarsat.

(6a)

Međunarodna suradnja presudna je za promicanje uloge Unije kao globalnog aktera u svemirskom sektoru i za promicanje tehnologije i industrije Unije te poticanje poštenog tržišnog natjecanja na međunarodnoj razini, imajući na umu potrebu za osiguravanjem reciprociteta prava i obveza stranaka, kao i poticanje suradnje u području osposobljavanja. Međunarodna suradnja ključni je element Svemirske strategije za Europu. Komisija će svemirski program EU-a koristiti kako bi doprinijela međunarodnim naporima i ostvarila korist od njih s pomoću inicijativa, kako bi promicala europsku tehnologiju i industriju na međunarodnoj razini (npr. bilateralni dijalozi, sektorske radionice, potpora internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća) i olakšala pristup međunarodnim tržištima te poticala pošteno tržišno natjecanje, istodobno maksimalno koristeći inicijative u području gospodarske diplomacije. Europske inicijative u području svemirske diplomacije trebale bi biti potpuno usklađene i komplementarne s postojećim politikama, prioritetima i instrumentima EU-a, a Unija i njezine države članice imaju ključnu ulogu u očuvanju vodeće pozicije na međunarodnoj sceni.

(7)

Ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica, Komisija bi trebala, zajedno s ▌ Visokim predstavnikom i u bliskoj suradnji s državama članicama, promicati odgovorno ponašanje u svemiru pri provedbi programa, što uključuje smanjenje širenja svemirskog otpada , i istražiti mogućnost pristupanja Europske unije odgovarajućim ugovorima i konvencijama UN-a te prema potrebi podnijeti odgovarajuće prijedloge .

(8)

Program ima slične ciljeve kao i drugi programi Unije, osobito Obzor Europa, InvestEU, Europski fond za obranu i fondovi iz Uredbe (EU) [Uredba o zajedničkim odredbama]. Stoga bi trebalo predvidjeti kumulativno financiranje iz tih programa, pod uvjetom da obuhvaćaju iste troškove , posebno preko mehanizama za dopunsko financiranje iz programa Unije ako je to moguće zbog načina upravljanja, što može biti u slijedu, naizmjence ili kombiniranjem fondova, uključujući zajedničko financiranje mjera, omogućujući, ako je moguće, partnerstva za inovacije i operacije mješovitog financiranja Tijekom provedbe Programa Komisija bi stoga trebala promicati sinergije s drugim povezanim programima i financijskim instrumentima Unije čime bi se, kad je to moguće, omogućio pristup rizičnom financiranju, partnerstvima za inovacije, kumulativnom financiranju ili mješovitom financiranju. Time bi se također trebale osigurati sinergije i usklađenost između rješenja razvijenih u okviru tih programa, posebno programa Obzor Europa, i rješenja razvijenih u okviru svemirskog programa.

(8a)	U skladu s člankom 191. stavkom 3. Financijske uredbe, isti se troškovi ni u kojem slučaju ne smiju dvaput financirati iz proračuna Unije, na primjer preko programa Obzor Europa i svemirskog programa.

(9)

Ciljevi politike ovog Programa također će se tretirati kao prihvatljiva područja za operacije financiranja i ulaganja s pomoću financijskih instrumenata i proračunskog jamstva InvestEU-a, osobito u njegovim programskim dijelovima politika u području održive infrastrukture i istraživanja, inovacija i digitalizacije. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za rješavanje tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulagačkih situacija, na razmjeran način i tako da se mjerama ne duplicira učinak privatnog financiranja, da se privatno financiranje ne istiskuje i da se ne narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Mjere bi trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost.

(10)

Usklađenošću i sinergijama između Obzora Europa i Programa potaknut će se konkurentan i inovativan europski svemirski sektor, osnažiti autonomija Europe u pristupanju svemiru i njegovoj upotrebi u sigurnom okruženju te ojačati uloga Europe kao globalnog dionika. Revolucionarna rješenja u Obzoru Europa podržavat će se podacima i uslugama koje se iz Programa stavljaju na raspolaganje istraživačkoj i inovacijskoj zajednici.

(10a)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao socioekonomski povrat iz Programa, ključno je na raspolaganju imati najsuvremenije sustave i nadograđivati ih u skladu s potrebama korisnika koje se razvijaju te u silaznom sektoru ostvariti napredak u aplikacijama utemeljenima na svemiru. Unija bi trebala podupirati aktivnosti povezane s istraživanjem i tehnološkim razvojem ili ranim fazama razvoja koje se odnose na infrastrukture uspostavljene u okviru Programa, kao i aktivnosti istraživanja i razvoja koje se odnose na primjenu i usluge utemeljene na sustavima utvrđenima u okviru programa, čime se potiču uzlazne i silazne gospodarske aktivnosti. Odgovarajući instrument na razini Unije za financiranje tih aktivnosti istraživanja i inovacija je Obzor Europa, uspostavljen Uredbom (EU) br. XXX/XXXX. Međutim, jedan posebni dio razvojnih aktivnosti trebao bi se financirati iz proračunskih sredstava koja se dodjeljuju komponentama Galileo i EGNOS u okviru ove Uredbe, posebice kada se te aktivnosti odnose na ključne elemente poput čipsetova i prijemnika kompatibilnih s Galileom, kojima se olakšava razvoj aplikacija u različitim gospodarskim sektorima. Takvim financiranjem se, međutim, ne bi smjelo ugroziti uvođenje ili uporaba infrastruktura uspostavljenih u okviru programa.

(10x)

Kako bi se u budućnosti osigurala konkurentnost europske svemirske industrije, Programom bi se trebao podupirati razvoj naprednih vještina u sektorima povezanima sa svemirom te podržati aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, uz promicanje jednakih mogućnosti, što uključuje rodnu ravnopravnost, u cilju ostvarenja punog potencijala građana Unije u tom području.

(10b)

Za infrastrukturu namijenjenu Programu mogle bi biti potrebne dodatne aktivnosti istraživanja i inovacija, koje se može podržati u okviru programa Obzor Europa, uz nastojanje da se ostvari usklađenost s aktivnostima Europske svemirske agencije u tom području. Sinergije s Obzorom Europa trebale bi osigurati da se potrebe za istraživanjem i razvojem u svemirskom sektoru utvrde i definiraju kao dio strateškog planiranja istraživanja i inovacija. Svemirski podaci i usluge koji se u okviru Programa stavljaju besplatno na raspolaganje koristit će se za razvoj revolucionarnih rješenja preko istraživanja i inovacija, među ostalim u okviru Obzora Europa, u cilju podupiranja prioriteta politike Unije. U strateškom planiranju u okviru programa Obzor utvrdit će se aktivnosti istraživanja i inovacija u kojima bi se trebale koristiti infrastrukture u vlasništvu Unije kao što su Galileo, EGNOS i Copernicus. Istraživačke infrastrukture, osobito mreže za in situ promatranja, bit će ključni sastavni dijelovi in situ promatračke infrastrukture kojom će biti omogućene usluge Copernicusa.

(11)

Važno je da Europska unija posjeduje sva materijalna i nematerijalna sredstva stvorena ili razvijena u okviru javne nabave koju financira u okviru svojeg svemirskog programa. Kako bi se u potpunosti poštovala sva temeljna prava povezana s vlasništvom, trebalo bi uspostaviti potrebne aranžmane sa svim postojećim vlasnicima. Takvo vlasništvo Unije ne bi smjelo dovoditi u pitanje mogućnost Unije da, u skladu s ovom Uredbom i kad to ocijeni prikladnim na temelju procjene pojedinačnog slučaja, ta sredstva učini dostupnima trećoj strani ili da njima raspolaže.

(11a)

Kako bi se potaknula što šira upotreba usluga koje Program nudi, bilo bi korisno naglasiti da se podaci, informacije i usluge pružaju bez jamstva, pri čemu se ne dovode u pitanje obveze koje proizlaze iz pravno obvezujućih odredbi.

(11b)

Komisija u provođenju nekih svojih zadataka neregulatorne prirode može, prema potrebi i u mjeri u kojoj je to nužno, iskoristiti tehničku podršku nekih vanjskih strana. Ostali subjekti uključeni u javno upravljanje Programom također mogu u izvršavanju zadaća koje su im povjerene na temelju ove Uredbe upotrebljavati istu tehničku podršku.

(12)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Program, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(13)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se Programom pridonijeti općim mjerama povezanima s klimatskim promjenama i ostvarenju općeg cilja da se [25 %] proračunskih rashoda EU-a odnosi na potporu klimatskim ciljevima. Relevantne mjere bit će utvrđene tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno razmotriti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(14)

▌ Prihodi proizašli iz komponenti Programa trebali bi pripasti Uniji kako bi se djelomično nadoknadila ulaganja koja je Unija već izvršila te bi se ti prihodi trebali upotrijebiti za potporu ostvarenja ciljeva Programa. Iz istog bi razloga u ugovorima sklopljenim sa subjektima iz privatnog sektora trebalo biti moguće utvrditi mehanizam dijeljenja prihoda.

(15)

Budući da Program u načelu financira Unija, ugovori o javnoj nabavi sklopljeni u okviru ovog programa za aktivnosti financirane sredstvima Programa trebali bi biti u skladu s propisima Unije. U tom kontekstu Unija bi također trebala biti odgovorna za definiranje ciljeva u pogledu javne nabave koje se treba nastojati ostvariti. Potrebno je napomenuti da je Financijskom uredbom predviđeno da se, na temelju rezultata ex ante procjene, Komisija može osloniti na sustave i postupke osoba ili subjekata koji izvršavaju sredstva Unije. Posebna usklađenja koja su potrebna za te sustave i postupke, kao i aranžmane za produljenje postojećih ugovora, trebalo bi definirati u odgovarajućim okvirnim sporazumima o financijskom partnerstvu ili sporazumima o doprinosima.

(16)

Program se oslanja na složene i kontinuirano promjenjive tehnologije. Nuspojave oslanjanja na takve tehnologije su nesigurnost i rizik za ugovore o javnoj nabavi sklopljene u okviru programa utoliko što ti ugovori mogu uključivati dugoročne obveze u vezi s opremom ili uslugama. Stoga su uz propise utvrđene u Financijskoj uredbi potrebne i posebne mjere koje se odnose na javne ugovore. Trebalo bi stoga biti moguće ugovor dodijeliti u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima, pod određenim uvjetima unijeti izmjenu u smislu njegova izvršenja ili zadati najnižu razinu podugovaranja , posebno kako bi se omogućilo sudjelovanje malih i srednjih poduzeća i novoosnovanih poduzeća (start-ups) . Konačno, zbog tehničkih nesigurnosti koje su obilježje komponenti Programa, ugovorne cijene ne mogu se uvijek točno predvidjeti i stoga je poželjno ugovore sklopiti bez navođenja stroge fiksne cijene i uvrstiti klauzule za zaštitu financijskih interesa Unije.

(16a)

Kako bi se potakla javna potražnja i inovacije u javnom sektoru, Programom bi se trebala promicati uporaba podataka, informacija i usluga Programa kako bi se podržao razvoj prilagođenih rješenja industrije i MSP-ova na lokalnoj i regionalnoj razini preko partnerstava za inovacije povezanih sa svemirom, kako je navedeno u točki 7. Priloga 1. Financijskoj uredbi, čime bi se obuhvatile sve faze od razvoja do uvođenja i nabave prilagođenih interoperabilnih svemirskih rješenja za javne usluge.

(17)

Kako bi se ispunili ciljevi Programa, važno je moći iskoristiti, kad je to potrebno, kapacitete koje nude javni i privatni subjekti Unije koji su aktivni u području svemira te moći raditi na međunarodnoj razini s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. Zbog toga je potrebno predvidjeti mogućnost upotrebe svih relevantnih alata i metoda upravljanja propisanih u Ugovoru i Financijskoj uredbi ▌ i postupaka zajedničke javne nabave.

(18)

Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, iskustvo je pokazalo da ih korisnici i tržište bolje prihvaćaju, kao i da općenito dalje dopiru, ako se s njima radi decentralizirano, nego kad ih Komisija provodi u skladu s pristupom odozgo prema dolje. Među najuspješnijim mjerama za nove sudionike i mala i srednja poduzeća bili su kuponi, oblik financijske potpore korisnika bespovratnih sredstava namijenjen trećoj strani. Međutim, njihova je primjena nailazila na prepreke zbog gornje granice financijske potpore propisane u Financijskoj uredbi. Tu bi gornju granicu stoga trebalo povisiti za svemirski program EU-a kako bi se održao korak sa sve većim potencijalom za tržišne primjene u svemirskom sektoru.

(19)

Oblici financiranja i metode provedbe iz ove Uredbe trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebno troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik u pogledu neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje korištenja jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koja nisu povezana s troškovima iz [članka 125. stavka 1.] Financijske uredbe.

(20)

Uredba (EU, Euratom) br. [nova FU] (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(21)

U skladu s [upućivanje se po potrebi treba ažurirati u skladu s novom odlukom o PZP-ovima: člankom 88. Odluke Vijeća …/…/EU] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) trebali bi ispunjavati uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućim aranžmanima koji se primjenjuju na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(22)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi, a njima se konkretno utvrđuje postupak donošenja i izvršenja proračuna preko bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravne provedbe te se osiguravaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Budući da je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje EU-a, pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se također na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama.

(23)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („Financijska uredba”), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (3) i Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (4), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon u vezi s prijevarama i drugim kaznenim djelima kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (5). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije mora u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužne ovlasti i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(24)

Treće zemlje koje su članice ▌ EGP-a mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim Sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi se Uredbu trebala uključiti posebna odredba kojom se dodjeljuju nužna prava i pristup odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, ▌ OLAF-u i Europskom revizorskom sudu kako bi u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti.

(25)

Dobro javno upravljanje Programom zahtijeva jasnu raspodjelu odgovornosti i zadaća među različitim uključenim subjektima kako bi se izbjeglo nepotrebno preklapanje i smanjila prekoračenja troškova i kašnjenja. Svi akteri koji sudjeluju u upravljanju trebali bi podupirati, u svojem području nadležnosti i u skladu sa svojim odgovornostima, ostvarivanje ciljeva Programa.

(26)

Države članice već su dugo aktivne u području svemira. One raspolažu sustavima, infrastrukturom, nacionalnim agencijama i tijelima koji se odnose na svemir. Stoga mogu znatno pridonijeti Programu, posebno njegovoj provedbi ▌. One mogu ▌ surađivati s Unijom na promicanju usluga i aplikacija Programa. Komisija bi mogla mobilizirati sredstva koja na raspolaganju imaju države članice, koristiti se njihovom pomoći i, podložno zajednički dogovorenim uvjetima, povjeravati državama članicama neregulatorne zadaće u provedbi Programa ▌. Uz to, te bi države članice trebale poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu zemaljskih postaja koje su osnovane na njihovim državnim područjima. Povrh toga, države članice i Komisija trebale bi surađivati međusobno i s odgovarajućim međunarodnim tijelima i regulatornim vlastima kako bi osigurale da su frekvencije potrebne za Program dostupne i zaštićene na odgovarajućoj razini kako bi se omogućilo potpuni razvoj i provedba aplikacija temeljenih na ponuđenim uslugama, u skladu s Odlukom br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (6).

(26a)

U određenim opravdanim okolnostima Agencija može povjeriti određene zadaće državama članicama ili skupini država članica. Povjeravanje tih zadaća trebalo bi biti ograničeno na aktivnosti koje Agencija ne može sama izvršiti te se time ne bi smjelo dovoditi u pitanje upravljanje Programom i dodjela zadaća kako je definirano ovom Uredbom.

(27)

Dužnost je Komisije, kao aktera u korist općeg interesa Unije, da nadzire provedbu Programa, preuzme ukupnu odgovornost i promiče njegovo korištenje. Kako bi optimirala resurse i sposobnosti različitih dionika, Komisija bi trebala moći delegirati neke zadaće. Uz to, Komisija je u najboljem položaju za određivanje glavnih zahtjeva potrebnih za razvoj sustava i usluga.

(28)

Zadaća je Agencije Europske unije za svemirski program (dalje u tekstu „Agencija”), koja zamjenjuje i nasljeđuje Agenciju za europski GNSS, uspostavljenu Uredbom (EU) br. 912/2010, pridonositi Programu, posebno u pogledu sigurnosne akreditacije kao i razvoja tržišta i aplikacija u silaznom sektoru . Stoga bi određene zadaće povezane s tim područjima trebalo dodijeliti Agenciji. Kad je riječ o sigurnosti i imajući u vidu iskustvo Agencije u tom području, Agencija bi trebala biti odgovorna za zadaće sigurnosne akreditacije za sve aktivnosti Unije u svemirskom sektoru. S obzirom na njezine pozitivne rezultate u promicanju prihvaćanja sustava Galileo i EGNOS od strane korisnika i tržišta, Agenciji bi također trebalo povjeriti aktivnosti za poticanje prihvaćenosti među korisnicima koje se odnose na komponente Programa koje nisu Galileo i EGNOS, kao i aktivnosti razvoja aplikacija u silaznom sektoru za sve komponente Programa. To bi omogućilo iskorištavanje ekonomija razmjera i omogućilo razvoj aplikacija na temelju nekoliko komponenti Programa (integrirane aplikacije). Tim se aktivnostima, međutim, ne bi smjelo dovesti u pitanje usluge i aktivnosti za poticanje prihvaćenosti među korisnicima koje je Komisija povjerila subjektima kojima su povjerene zadaće Copernicusa. Povjeravanje razvoja aplikacija u silaznom sektoru Agenciji ne sprečava druge ovlaštene subjekte da razviju aplikacije u silaznom sektoru. Nadalje, Agencija bi trebala izvršavati zadaće koje joj Komisija dodijeli preko jednog ili više sporazuma o doprinosima u okviru okvirnog sporazuma o financijskom partnerstvu , koji obuhvaćaju ▌ druge posebne zadaće povezane s Programom. Pri povjeravanju zadaća Agenciji potrebno je osigurati odgovarajuće ljudske, administrativne i financijske resurse.

(28a)

Galileo i EGNOS složeni su sustavi za koje je potrebna intenzivna koordinacija. S obzirom na to da su Galileo i EGNOS komponente Unije, tu koordinaciju trebala bi provoditi institucija Unije ili tijelo Unije. Oslanjajući se na svoje stručno znanje razvijeno u proteklim godinama, Agencija je najprikladnije tijelo za koordinaciju svih operativnih zadaća povezanih s iskorištavanjem tih sustava, osim za međunarodnu suradnju. Agenciji bi stoga trebalo povjeriti zadaću upravljanja uporabom EGNOS-a i Galilea. Međutim, to ne znači da bi Agencija sama trebala obavljati sve zadaće povezane s uporabom tih sustava. Ona bi se mogla oslanjati na stručnost drugih subjekata, posebno Europske svemirske agencije. To bi trebalo uključivati rad na razvoju sustava, dizajniranju i razvoju dijelova zemaljskih segmenata i satelita, koje bi trebalo povjeriti Europskoj svemirskoj agenciji. Takvim povjeravanjem zadaća drugim subjektima iskorištavaju se kompetencije tih subjekata te bi se na taj način trebalo izbjeći udvostručavanje posla.

(29)

Europska svemirska agencija je međunarodna organizacija s opsežnim stručnim znanjem u području svemira koja je sklopila Okvirni sporazum s Europskom zajednicom 2004. Ona je stoga važan partner u provedbi Programa i s njom bi trebalo uspostaviti odgovarajuće odnose. U tom pogledu i u skladu s Financijskom uredbom Komisija bi trebala sklopiti okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Europskom svemirskom agencijom i Agencijom kojim bi se uredili svi financijski odnosi između Komisije, Agencije i Europske svemirske agencije te kojim bi se osigurala dosljednost i usklađenost tih odnosa s Okvirnim sporazumom sklopljenim između Europske komisije i Europske svemirske agencije, posebno s njegovim člancima 2. i 5. Međutim, budući da Europska svemirska agencija nije tijelo Unije i da ne podliježe pravu Unije, nužno je da Europska svemirska agencija poduzme odgovarajuće mjere kako bi osigurala zaštitu interesa Unije i njezinih država članica , a u pogledu izvršavanja proračuna, zadaće koje su joj povjerene trebaju biti u skladu s odlukama Komisije . Sporazum bi također trebao sadržavati sve klauzule potrebne za zaštitu financijskih interesa Unije.

(30)	Funkcioniranje SATCEN-a kao europskog neovisnog kapaciteta koji osigurava pristup informacijama i uslugama koje proizlaze iz iskorištavanja odgovarajućih svemirskih sredstava i dodatnih podataka već je prepoznato u provedbi Odluke br. 541/2014/EU .

(31)

Kako bi se u upravljanje GOVSATCOM-om strukturno uveli predstavnici korisnika i kako bi se agregiralo potrebe i zahtjeve korisnika s obiju strana nacionalnih i vojno-civilnih granica, koordinacijsku ulogu za određene skupine korisnika mogla bi imati relevantna tijela Unije koja su blisko povezana s korisnicima, kao što su Europska obrambena agencija, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Europska agencija za kontrolu ribarstva, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, Služba za vojno planiranje i provođenje / Služba za civilno planiranje i provođenje te Koordinacijski centar za odgovor na krizne situacije. Na agregiranoj razini Agencija i Europska obrambena agencija trebale bi koordinirati aspekte povezane s korisnicima za zajednice civilnih ▌ korisnika te mogu pratiti operativnu upotrebu, potražnju, usklađenost sa zahtjevima i rastuće potrebe i zahtjeve.

(32)

S obzirom na važnost aktivnosti povezanih sa svemirom za gospodarstvo Unije i živote građana Unije te činjenicu da su sustavi, kao i aplikacije koje se temelje na tim sustavima, u svojoj prirodi dvojne namjene, postizanje i održavanje visokog stupnja sigurnosti trebao bi biti ključan prioritet Programa, posebno kako bi se zaštitili interesi Unije i njezinih država članica, među ostalim u vezi s klasificiranim i drugim osjetljivim neklasificiranim podacima.

(33)	Ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti, Komisija i Visoki predstavnik, svatko u okviru svojeg područja nadležnosti, trebali bi osigurati sigurnost Programa u skladu s ovom Uredbom i, prema potrebi, Odlukom Vijeća 201xx/xxx/ZVSP (7).

(33a)

Uzimajući u obzir posebno stručno znanje ESVD-a i njegove redovite kontakte s upravama trećih zemalja i međunarodnim organizacijama, ESVD može Komisiji pomoći u obavljanju nekih njenih zadaća koji se odnose na sigurnost Programa na području vanjskih odnosa, u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU.

(34)

Ne dovodeći u pitanje isključivu nadležnost država članica u području nacionalne sigurnosti, kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. UEU-a, ni pravo država članica da zaštite svoje osnovne sigurnosne interese u skladu s člankom 346. UFEU-a, trebalo bi uspostaviti posebno upravljanje sigurnošću kako bi se zajamčila neometana provedba Programa. To bi se upravljanje ▌ trebalo temeljiti na trima ključnim načelima. Prvo, od presudne je važnosti da se u najvećoj mogućoj mjeri u obzir uzmu opsežna i jedinstvena iskustva koja su države članice stekle u pitanjima u području sigurnosti. Drugo, kako bi se spriječili sukobi interesa i nedostaci u primjeni sigurnosnih pravila, operativne funkcije moraju biti odvojene od funkcija sigurnosne akreditacije. Treće, subjekt nadležan za upravljanje svim komponentama Programa ili dijelom tih komponenti ujedno je na najboljem položaju za upravljanje sigurnošću zadaća koje su mu povjerene. Sigurnost Programa temeljit će se na iskustvu stečenom u provedbi programa Galileo, EGNOS i Copernicus tijekom proteklih godina. Dobro upravljanje sigurnošću zahtijeva i odgovarajuću raspodjelu uloga među sudionicima. Budući da je Komisija odgovorna za Program, ona bi , ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti, trebala odrediti opće sigurnosne zahtjeve koji se primjenjuju na svaku od komponenti Programa.

(34x)

Kibersigurnost europske svemirske i zemaljske infrastrukture ključna je za jamčenje kontinuiteta u radu sustava i kontinuiteta usluga. Stoga je pri utvrđivanju sigurnosnih zahtjeva potrebno na odgovarajući način uzeti u obzir potrebu za zaštitom sustava i njihovih usluga od kibernapada, među ostalim primjenom novih tehnologija.

(34a)

Komisija bi po potrebi trebala utvrditi strukturu za praćenje sigurnosti nakon analize rizika i prijetnji. To tijelo za praćenje sigurnosti trebalo bi biti tijelo koje odgovara uputama razvijenima u okviru područja primjene Odluke 201x/xxx/ZVSP. Kada je riječ o programu Galileo, to bi tijelo trebalo biti Galileov centar za praćenje sigurnosti. U pogledu provedbe Odluke 20xx/xxx/ZVSP, uloga Odbora za sigurnosnu akreditaciju bit će ograničena na pružanje ulaznih podataka povezanih sa sigurnosnom akreditacijom sustava Vijeću i/ili VP-u.

(35)

S obzirom na jedinstvenost i složenost Programa i na njegovu povezanost sa sigurnošću, u sigurnosnoj akreditaciji trebalo bi primjenjivati priznata i dobro uspostavljena načela. Stoga je neophodno da se aktivnosti sigurnosne akreditacije provode na temelju zajedničke odgovornosti za sigurnost Unije i njezinih država članica, pri čemu se nastoji postići konsenzus i uključiti sve osobe koje se bave pitanjima sigurnosti, te da se uspostavi postupak za stalno praćenje rizika. Nadalje, tehničke aktivnosti sigurnosne akreditacije moraju se povjeriti stručnjacima s odgovarajućim stupnjem sigurnosne provjere kvalificiranima za akreditaciju složenih sustava.

(35x)

S klasificiranim podacima EU-a (EUCI) postupa se u skladu sa sigurnosnim pravilima kako su utvrđena u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i Odluci Vijeća 2013/488/EU. U skladu s Odlukom Vijeća države članice moraju poštovati načela i minimalne standarde utvrđene u tim odlukama kako bi se osiguralo da se klasificiranim podacima EU-a pruža jednaka razina zaštite.

(36)	Kako bi se osigurala sigurna razmjena informacija, trebalo bi sklopiti odgovarajuće sporazume radi osiguranja zaštite klasificiranih podataka EU-a koji se pružaju trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u kontekstu Programa.

(37)

Jedan je od glavnih ciljeva Programa osigurati sigurnost i stratešku autonomiju, ojačati sposobnost djelovanja u brojnim sektorima, posebno u području sigurnosti, i iskoristiti mogućnosti koje svemir nudi za sigurnost Unije i njezinih država članica. Za ovaj su cilj potrebna stroga pravila o prihvatljivosti subjekata koji mogu sudjelovati u aktivnostima koje se financiraju u okviru Programa, a kojima je potreban pristup klasificiranim podacima EU-a (EUCI) ili osjetljivim neklasificiranim podacima.

(37a)

U kontekstu Programa postoje određene informacije s kojima, iako nisu klasificirane, treba postupati u skladu s aktima koji su već na snazi ili nacionalnim zakonima, pravilima i propisima, što uključuje ograničavanje distribucije.

(38)

U sve se većem broju ključnih gospodarskih sektora, osobito kada je riječ o prometu, telekomunikacijama, poljoprivredi i energetici, sve više upotrebljavaju sustavi satelitske navigacije i sustavi za promatranje Zemlje . Program bi trebao iskoristiti sinergije između tih sektora, uzimajući u obzir koristi koje svemirske tehnologije donose tim sektorima, podupirati razvoj kompatibilne opreme i promicati razvoj relevantnih standarda i certifikacija. Također se povećavaju sinergije između svemirskih aktivnosti i aktivnosti povezanih sa sigurnošću i obranom Unije i njezinih država članica. Potpuna kontrola satelitske navigacije stoga bi trebala zajamčiti tehnološku neovisnost Unije, uključujući dugoročno za komponente infrastrukturne opreme, i osigurati njezinu stratešku autonomiju.

(39)

Cilj je Galilea uspostavljanje i vođenje prve globalne infrastrukture za satelitsku navigaciju i određivanje položaja koja je posebno projektirana za civilne svrhe i koju mogu koristiti razni javni i privatni sudionici u Europi i svijetu. Galileo radi neovisno o drugim postojećim ili potencijalnim sustavima, čime među ostalim pridonosi strateškoj autonomiji Unije. Druga generacija sustava trebala bi se postupno puštati u rad prije 2030., u početku sa smanjenim operativnim kapacitetom.

(40)

Cilj je EGNOS-a poboljšavanje kvalitete otvorenih signala iz postojećih globalnih navigacijskih satelitskih sustava, a posebno onih koje emitira Galileo. Usluge u okviru programa EGNOS trebale bi prvenstveno pokrivati državna područja država članica koja su geografski smještena u Europi, uključujući za ovu svrhu i Cipar, Azore, Kanarske otoke te Madeiru , do kraja 2026. U području zrakoplovstva sva bi ta područja trebala imati koristi od EGNOS-a za usluge u zračnoj plovidbi za sve razine učinkovitosti koje podupire EGNOS. Ovisno o tehničkoj izvedivosti i, radi zaštite ljudskih života, na temelju međunarodnih sporazuma, geografsku pokrivenost usluga EGNOS-a moglo bi se proširiti na druge regije svijeta. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2018/1139 i neophodno praćenje kvalitete usluga Galilea za potrebe zrakoplovstva, trebalo bi primiti na znanje da, iako se signali koje odašilje Galileo mogu djelotvorno upotrebljavati radi lakšeg određivanja položaja zrakoplova , u svim fazama leta, zahvaljujući potrebnom sustavu za poboljšavanje signala (lokalni, regionalni, avionika u zrakoplovu) , samo lokalni ili regionalni sustavi za poboljšavanje signala, kao što je u Europi EGNOS, mogu biti usluge upravljanja zračnim prometom (ATM) i usluge u zračnoj plovidbi (ANS). EGNOS-ova usluga za sigurnost života trebala bi se pružati u skladu s primjenjivim standardima ICAO-a.

(41)

Nužno je osigurati ▌ održivost ▌ sustava Galileo i EGNOS te kontinuitet, dostupnost, točnost, pouzdanost i sigurnost njihovih usluga . S obzirom na promjenjivo okruženje i tržište koje se brzo razvija trebalo bi nastaviti i njihov razvoj te bi trebalo pripremiti nove generacije tih sustava , uključujući razvoj povezanog svemirskog i zemaljskog segmenta .

▌

(43)

Termin „komercijalna usluga” iz Uredbe (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (8) više nije primjeren s obzirom na razvoj usluge. Umjesto toga, utvrđene su dvije zasebne usluge, odnosno usluga visoke točnosti i usluga autentikacije (9).

(44)

Kako bi se optimiralo korištenje pružanih usluga, usluge koje pružaju Galileo i EGNOS trebale bi biti kompatibilne i interoperabilne međusobno , među ostalim na razini korisnika i, koliko je moguće, s drugim satelitskim navigacijskim sustavima i s konvencionalnim načinima radionavigacije, ako je ta kompatibilnost i interoperabilnost utvrđena u međunarodnom sporazumu, ne dovodeći u pitanje cilj strateške autonomije Unije.

(45)

Uzimajući u obzir važnost zemaljske infrastrukture za Galileo i EGNOS i njezin utjecaj na njihovu sigurnost, lokacije te infrastrukture bi trebala određivati Komisija. Uvođenje zemaljske infrastrukture sustava trebalo bi i dalje biti otvoren i transparentan proces , u koji bi se, kad je to primjereno, na temelju svoje nadležnosti mogla uključiti Agencija .

(46)

Kako bi se do kraja iskoristile socioekonomske koristi Galilea i EGNOS-a i pritom doprinijelo strateškoj autonomiji Unije , posebno u osjetljivim sektorima i u području zaštite i sigurnosti, trebalo bi i regulatornim sredstvima promicati korištenje usluga koje pružaju EGNOS i Galileo u drugim politikama Unije, ako je to opravdano i korisno. Mjere kojima se želi potaknuti korištenje tih usluga u svim državama članicama također su važan dio procesa.

(47)

S pomoću Copernicusa trebao bi se osigurati autonoman pristup znanju o okolišu i ključnim tehnologijama za usluge promatranja Zemlje i pružanja geoinformacija, čime se Uniju podupire u neovisnom odlučivanju i djelovanju u područjima kao što su okoliš, klimatske promjene, morski, pomorski, poljoprivredni i ruralni razvoj, očuvanje kulturne baštine, civilna zaštita, praćenje zemljišta i infrastrukture, sigurnost i digitalno gospodarstvo.

(47b)

Komponentama tog programa trebala bi se poticati primjena digitalne tehnologije u svemirskim sustavima, distribucija podataka i usluga te razvoj u silaznom sektoru. U tom kontekstu posebnu pozornost trebalo bi posvetiti inicijativama i mjerama koje je Komisija predložila u komunikaciji od 14. rujna 2016. naslovljenoj „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta: Ususret europskom gigabitnom društvu” i komunikaciji od 14. rujna 2016. naslovljenoj „5G za Europu: Akcijski plan”.

(48)

Copernicus bi se trebao nastaviti na aktivnosti i rezultate ostvarene na temelju Uredbe (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (10) o uspostavi programa Unije za promatranje i praćenje Zemlje (Copernicus) i Uredbe (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom programu za praćenje Zemlje (GMES) i njegovim početnim aktivnostima (11) kojom su uspostavljeni prethodni program, Europski program za praćenje Zemlje (GMES), i pravila za provedbu njegovih početnih operacija, uzimajući u obzir nedavne trendove u istraživanju, tehnološke napretke i inovacije koji utječu na područje promatranja Zemlje, kao i razvoje u analitici velikih podataka i umjetnoj inteligenciji te povezane strategije i inicijative na razini Unije (12), te bi trebao osigurati kontinuitet i poboljšanje tih aktivnosti i ostvarenih rezultata. U svrhu razvoja nove imovine Komisija bi trebala tijesno surađivati s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom, EUMETSAT-om i, prema potrebi, s drugim subjektima koji imaju relevantnu svemirsku i in situ imovinu. U najvećoj bi mogućoj mjeri trebalo iskorištavati kapacitete za promatranje iz svemira kojima raspolažu države članice, Europska svemirska agencija, EUMETSAT (13) i drugi subjekti, uključujući komercijalne inicijative u Europi, čime bi se također pridonijelo razvoju održivog komercijalnog svemirskog sektora u Europi. Kad je izvedivo i primjereno, trebalo bi iskorištavati i dostupne in situ i pomoćne podatke, koje u skladu s Direktivom 2007/2/EZ (14) uglavnom dostavljaju države članice. Komisija bi trebala surađivati s državama članicama i Europskom agencijom za okoliš kako bi se za potrebe Copernicusa osigurali učinkovit pristup skupovima in situ podataka i njihovo korištenje.

(49)

Copernicus bi trebalo provoditi u skladu s ciljevima Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, kako je izmijenjena Direktivom 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (15), posebno transparentnošću, stvaranjem uvjeta koji su pogodni za razvoj usluga te doprinosom gospodarskom razvoju i otvaranju radnih mjesta u Uniji. Pristup podacima i informacijama programa Copernicus trebao bi biti besplatan i otvoren.

(49a)

Puni potencijal Copernicusa za društvo i gospodarstvo Unije trebao bi se u potpunosti ostvariti dalje od izravnih korisnika jačanjem mjera za prihvaćanje među korisnicima, za što je potrebno daljnje djelovanje kako bi podatke mogle koristiti i osobe koje nisu stručnjaci, čime bi se potaknuli rast, zapošljavanje i prijenos znanja.

(50)

Copernicus je program koji se temelji na potrebama korisnika. Stoga bi se njegov razvoj trebao temeljiti na promjenjivim zahtjevima temeljnih korisnika Copernicusa, istovremeno uzimajući u obzir i nove javne ili privatne zajednice korisnika. Copernicus bi se trebao temeljiti na analizi mogućnosti za ispunjavanje promjenjivih potreba korisnika, uključujući one povezane s provedbom, i praćenju politika Unije koje zahtijevaju stalno i djelotvorno sudjelovanje korisnika, posebno kad je riječ o definiranju i validaciji zahtjeva.

(51)

Copernicus je već operativan. Stoga je važno osigurati kontinuitet već uspostavljenih infrastruktura i usluga i istovremeno se prilagoditi promjenjivim potrebama korisnika, tržišnom okruženju, posebno pojavi privatnih subjekata u svemiru („novi svemir”) i društveno-političkim kretanjima koja zahtijevaju brzu reakciju. To zahtijeva razvoj funkcionalne strukture Copernicusa kako bi se bolje uzeo u obzir prelazak s prve faze operativnih usluga na pružanje naprednih i usmjerenijih usluga za nove zajednice korisnika i poticanje silaznih tržišta s dodanom vrijednosti. U tu svrhu bi se u njegovoj daljnjoj provedbi trebao primijeniti pristup koji se temelji na lancu vrijednosti podataka, tj. prikupljanju podataka, obradi podataka i informacija, distribuciji i iskorištavanju, aktivnosti prihvaćanja među korisnicima ▌na tržištu i aktivnosti izgradnje kapaciteta , a u procesu strateškog planiranja u okviru Obzora Europa utvrdit će se aktivnosti istraživanja i inovacija u kojima bi se trebao iskoristiti Copernicus.

(52)

Kad je riječ o prikupljanju podataka, cilj aktivnosti u okviru Copernicusa trebao bi biti dovršetak i održavanje postojeće svemirske infrastrukture, priprema dugoročne zamjene satelita na kraju njihova životnog vijeka te započinjanje novih misija koje će osobito obuhvaćati nove sustave za promatranje kako bi se doprinijelo savladavanju izazova globalnih klimatskih promjena (na primjer praćenje emisija antropogenog CO2 i ostalih stakleničkih plinova). Globalnu pokrivenost aktivnosti praćenja u okviru Copernicusa trebalo bi proširiti na polarne regije te bi se tim aktivnostima trebalo podupirati osiguravanje usklađenosti s propisima o okolišu, obvezno praćenje stanja okoliša i izvješćivanje o njima i inovativne primjene u zaštiti okoliša u poljoprivredi, šumarstvu, upravljanju vodnim i morskim resursima i kulturnoj baštini (na primjer za praćenje usjeva, upravljanje vodama i poboljšano praćenje požara). U tu svrhu Copernicus bi trebao maksimalno iskoristiti ulaganja iz prethodnog razdoblja financiranja (2014. – 2020.) , uključujući ulaganja država članica, ESA-e i EUMETSAT-a, uz istovremeno istraživanje novih operativnih i poslovnih modela radi daljnjeg dopunjavanja kapaciteta Copernicusa. Copernicus bi mogao biti nastavak uspješnih partnerstava s državama članicama kako bi se dodatno razvila njegova sigurnosna dimenzija u okviru odgovarajućih mehanizama upravljanja u cilju pružanja odgovora na promjenjive potrebe korisnika u području sigurnosti.

(53)

Copernicus bi u okviru funkcije obrade podataka i informacija trebao osigurati dugoročnu održivost i daljnji razvoj ▌usluga Copernicusa, pružajući informacije kako bi se zadovoljile potrebe javnog sektora i one proizašle iz međunarodnih obveza Unije, te maksimalno povećavajući mogućnosti za komercijalno iskorištavanje. Konkretno, Copernicus bi trebao na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini pružati informacije o sastavu atmosfere i kvaliteti zraka , informacije o stanju i dinamici oceana, informacije u svrhu potpore praćenju kopna i leda kojima se podržava provedba lokalnih i nacionalnih politika i politika Unije, informacije u svrhu potpore prilagodbi klimatskim promjenama i njihovom ublažavanju, geoprostorne informacije za potporu upravljanju kriznim situacijama, među ostalim u okviru preventivnih aktivnosti, osiguravanju usklađenosti s propisima o okolišu te civilnoj sigurnosti, uključujući potporu vanjskom djelovanju Unije. Komisija bi trebala odrediti odgovarajuće ugovorne aranžmane kojima se potiče održivost pružanja usluge.

(54)

Komisija bi se pri provedbi usluga Copernicusa trebala oslanjati na nadležne subjekte, relevantne agencije Unije, skupine ili konzorcije nacionalnih tijela ili na bilo koje drugo relevantno tijelo koje bi moglo ispunjavati uvjete za sklapanje sporazuma o doprinosu. Pri odabiru tih subjekata Komisija bi trebala osigurati da ne dođe do poremećaja u radu i pružanju usluga te da, ako je riječ o sigurnosno osjetljivim podacima, ti subjekti raspolažu sposobnostima za rano upozoravanje i praćenje kriza u kontekstu zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), a osobito zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP). U skladu s člankom 154. Financijske uredbe, osobe i subjekti kojima je povjerena zadaća izvršavanja sredstava Unije moraju poštovati načelo nediskriminacije prema svim državama članicama; poštovanje tog načela trebalo bi osigurati preko relevantnih sporazuma o doprinosu koji se odnose na pružanje usluga programa Copernicus.

(55)

Provedbom usluga Copernicusa trebalo bi se olakšati prihvaćanje usluga u javnosti jer bi korisnici mogli predvidjeti dostupnost i razvoj usluga kao i suradnju s državama članicama i drugim stranama. U tu bi se svrhu Komisija i subjekti kojima su povjerene zadaće pružanja usluga trebali uključiti u tijesnu suradnju s različitim ključnim zajednicama širom Europe s ciljem daljnjeg razvoja Copernicusova portfelja usluga i informacija kako bi se osiguralo da se zadovolje promjenjive potrebe javnog sektora i politika, a time i da se maksimalno poveća prihvaćenost i upotreba podataka dobivenih promatranjem Zemlje. Komisija i države članice trebale bi surađivati na razvoju in situ komponente Copernicusa te na olakšavanju integracije skupova in situ podataka i skupova svemirskih podataka za modernizirane usluge Copernicusa.

(55a)

Politika besplatnih, cjelovitih i otvorenih podataka u okviru programa Copernicus ocijenjena je kao jedan od najuspješnijih elemenata provedbe programa Copernicus i ima ključnu ulogu u jačanju potražnje za podacima i informacijama u okviru tog programa, pri čemu je Copernicus dobio ulogu jednog od najvećih svjetskih pružatelja podataka prikupljenih promatranjem Zemlje. Postoji jasna potreba da se zajamči dugoročan i siguran kontinuitet pružanja besplatnog, cjelovitog i otvorenog pristupa podacima kako bi se ostvarili ambiciozni ciljevi utvrđeni u Svemirskoj strategiji za Europu (2016.). Podaci programa Copernicus stvaraju se prvenstveno u korist europskih građana, a besplatnim pristupom tim podacima maksimiziraju se prilike za poduzeća i akademske zajednice da surađuju na svjetskoj razini te se doprinosi učinkovitom europskom svemirskom ekosustavu. Eventualna ograničenja pristupa podacima i informacijama programa Copernicus trebala bi biti u skladu s politikom postupanja s podacima programa Copernicus kako je definirana u ovoj Uredbi i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1159/2013.

(56)

Pristup korisnika podacima i informacijama proizvedenima u okviru Copernicusa trebao bi biti cjelovit, otvoren i besplatan, podložno odgovarajućim uvjetima i ograničenjima, kako bi se promoviralo njihovo korištenje i dijeljenje te kako bi se ojačala europska tržišta u području promatranja Zemlje, posebno u silaznom sektoru, čime bi se omogućavali rast i stvaranje radnih mjesta u Uniji. Na temelju te odredbe i dalje bi se trebali dostavljati podaci i informacije visoke razine dosljednosti, kontinuiteta, pouzdanosti i kvalitete. To zahtijeva da pristup podacima i informacijama Copernicusa te njihova obrada i iskorištavanje budu široki i prilagođeni korisnicima i da imaju višestruke vremenske razine, a Komisija bi u tom cilju trebala nastaviti s integriranim pristupom na razini EU-a i država članica uz istovremeno omogućavanje integracije s drugim izvorima podataka i informacija. Stoga bi Komisija trebala poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala da podaci i informacije programa Copernicus budu lako i stvarno dostupni i iskoristivi, osobito promicanjem usluga pristupa podacima i informacijama (DIAS) u državama članicama i , kada je to moguće, poticanjem interoperabilnosti među postojećim europskim podatkovnim infrastrukturama za promatranje Zemlje kako bi se stvorile sinergije s tim sredstvima te do kraja povećala i pojačala prihvaćenost podataka i informacija programa Copernicus na tržištu.

(57)

Komisija bi trebala surađivati s pružateljima podataka kako bi dogovorila uvjete licenciranja za podatke trećih strana u svrhu olakšavanja njihova korištenja u Copernicusu, u skladu s ovom Uredbom i mjerodavnim pravima trećih strana. Budući da neki podaci i informacije programa Copernicus, kao što su slike visoke rezolucije, mogu utjecati na sigurnost Unije ili njezinih država članica, u valjano utemeljenim slučajevima mogu se donijeti mjere za suočavanje s rizicima i prijetnjama sigurnosti Unije ili njezinih država članica.

(58)

Odredbe pravnih akata donesenih na temelju prethodnih uredaba bez prestanka valjanosti trebale bi ostati na snazi, osim ako su u suprotnosti s novom uredbom. To se posebno odnosi na Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1159/2013 kojom su utvrđeni uvjeti za registraciju i izdavanje dozvola za korisnike GMES-a i određeni kriteriji za ograničavanje pristupa podacima namijenjenima GMES-u i informacijama usluga GMES-a (16).

(59)

U svrhu poticanja i olakšavanja korištenja podataka dobivenih promatranjem Zemlje te tehnologija za promatranje Zemlje, od strane lokalnih , regionalnih ili nacionalnih vlasti, malih i srednjih poduzeća, znanstvenika i istraživača, trebalo bi aktivnostima za poticanje prihvaćenosti među korisnicima poticati namjenske mreže za distribuciju podataka Copernicusa, uključujući nacionalna i regionalna tijela , kao što su Copernicus Relay i Copernicus akademije . U tu bi svrhu Komisija i države članice trebale nastojati uspostaviti bolju povezanost Copernicusa i nacionalnih politika i politika Unije kako bi se potaknula potražnja za komercijalnim aplikacijama i uslugama, a poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima i start-upovima, omogućilo da razvijaju aplikacije temeljene na podacima i informacijama Copernicusa u cilju razvoja konkurentnog europskog ekosustava podataka dobivenih promatranjem Zemlje.

(60)

Na međunarodnoj razini Copernicus bi trebao pružati točne i pouzdane informacije za suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te kao potporu vanjskoj politici Unije i politici Unije za razvojnu suradnju. Copernicus bi se trebao smatrati europskim doprinosom Globalnom sustavu sustava za promatranje Zemlje (GEOSS), Odboru za satelite za promatranje Zemlje (CEOS), Konferenciji stranaka (COP) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) iz 1992. , ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i Okviru iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa. Njime bi se trebala uspostaviti ili održavati odgovarajuća suradnja s relevantnim sektorskim tijelima UN-a i Svjetskom meteorološkom organizacijom.

(61)

Pri provedbi Copernicusa Komisija bi se trebala osloniti, prema potrebi, na europske međunarodne organizacije s kojima je već uspostavila partnerstva, posebno na Europsku svemirsku agenciju, u pogledu razvoja , koordinacije, provedbe i evolucije svemirskih komponenti, pristupa podacima trećih strana, ako je to primjereno i, ako to ne čine drugi subjekti, upravljanja namjenskim misijama. Osim toga, Komisija bi se za potrebe upravljanja namjenskim misijama ili njihovim dijelovima i, ako je primjereno, pristupa podacima dodatnih misija , trebala osloniti na EUMETSAT u skladu s njegovim stručnim znanjem i mandatom.

(61a)

U području usluga Komisija bi trebala na primjeren način imati koristi od posebnih kapaciteta koje pružaju agencije Unije, kao što su Europska agencija za okoliš, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, SATCEN te od već izvršenih europskih ulaganja u usluge praćenja morskog okoliša kroz Mercator Ocean. U pogledu sigurnosti će se zajedno s visokom predstavnicom nastojati postići sveobuhvatan pristup na razini Unije. Zajednički istraživački centar Komisije aktivno sudjeluje od samog početka inicijative GMES te pruža potporu radu na Galileu i svemirskoj meteorologiji. Na temelju Uredbe (EU) br. 377/2014 Zajednički istraživački centar upravlja uslugom upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus i globalnom komponentom usluge praćenja stanja kopna programa Copernicus te doprinosi provjeri kvalitete i svrsishodnosti podataka i informacija te budućem razvoju. Komisija bi se pri provedbi Programa i dalje trebala oslanjati na znanstvene i tehničke savjete Zajedničkog istraživačkog centra.

(62)

Na temelju zahtjeva Europskog parlamenta i Vijeća Unija je Odlukom br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru uspostavila okvir za potporu nadzoru i praćenju u svemiru (SST). Svemirski otpad postao je opasna prijetnja sigurnosti i održivosti svemirskih aktivnosti. SST je stoga od ključne važnosti za osiguravanje kontinuiteta komponenti Programa i njihovog doprinosa politikama Unije. Nastojanjem da se spriječi širenje svemirskog otpada, SST pridonosi omogućavanju održivog i zajamčenog pristupa svemiru i njegova korištenja, što je zajednički globalni cilj . U tom kontekstu mogao bi podupirati pripremu europskih projekata „čišćenja” Zemljine orbite.

(63)

SST bi trebalo dodatno razvijati u pogledu performansi i autonomije kapaciteta SST-a. U tu bi svrhu SST trebao stvoriti autonoman europski katalog svemirskih objekata na temelju podataka iz mreže senzora SST-a. Unija bi, ako je to primjenjivo, mogla razmotriti mogućnost da dio svojih podataka stavi na raspolaganje u komercijalne, nekomercijalne i istraživačke svrhe. U okviru SST-a također bi se trebalo nastaviti podupirati operativni rad i pružanje usluga SST-a. Budući da se usluge SST-a temelje na potrebama korisnika ▌, trebalo bi uspostaviti odgovarajuće mehanizme za prikupljanje korisničkih zahtjeva, uključujući one koji se odnose na sigurnost i prijenos relevantnih informacija prema javnim institucijama i iz njih, poštujući pritom politike nacionalne sigurnosti i zaštite .

(64)

Pružanje usluga SST-a trebalo bi se temeljiti na suradnji između Unije i država članica i na korištenju postojećih i budućih nacionalnih stručnih znanja i sredstava, uključujući ona koja su razvile Europska svemirska agencija ili Unija. Trebalo bi biti moguće osigurati financijsku potporu za razvoj novih senzora SST-a. Uzimajući u obzir osjetljivu prirodu SST-a, nadzor nad nacionalnim senzorima i njihove operacije, održavanje i obnova te obrada podataka potrebna za pružanje usluga SST-a trebali bi ostati u nadležnosti država članica sudionica.

(65)

Države članice s odgovarajućim vlasništvom nad kapacitetima SST-a ili pristupom kapacitetima SST-a trebale bi moći sudjelovati u pružanju usluga SST-a. Trebalo bi smatrati da države članice sudionice u Konzorciju za SST, uspostavljenom Odlukom 541/2014/EU, ispunjavaju te kriterije. Te bi države članice trebale podnijeti jedan zajednički prijedlog i dokazati sukladnost s dodatnim elementima koji se odnose na operativnu organizaciju. ▌Trebalo bi uspostaviti odgovarajuća pravila za odabir i organizaciju država članica sudionica.

(65a)

Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za definiranje detaljnih postupaka i elemenata za uspostavu sudjelovanja država članica. Ako nije podnesen zajednički prijedlog ili ako Komisija smatra da takav prijedlog nije u skladu s utvrđenim kriterijima, Komisija može pokrenuti drugi korak za sudjelovanje država članica. U okviru postupaka i elemenata za taj drugi korak trebale bi se definirati orbite koje će biti obuhvaćene i uzeti u obzir potreba za maksimalnim povećanjem sudjelovanja država članica u pružanju usluga SST-a. Ako se u okviru tih postupaka i elemenata predviđa mogućnost da Komisija odabere nekoliko prijedloga kojima bi se obuhvatile sve orbite, trebalo bi osigurati i odgovarajuće mehanizme koordinacije između skupina država članica te učinkovito rješenje kako bi se obuhvatile sve usluge SST-a.

(66)

Nakon što se SST uspostavi, trebao bi poštovati načela komplementarnosti aktivnosti i kontinuiteta visokokvalitetnih usluga SST-a temeljenih na potrebama korisnika i zasnivati se na najboljem stručnom znanju. U okviru SST-a stoga bi trebalo izbjegavati nepotrebna preklapanja. Redundantnošću kapaciteta trebali bi se ▌osigurati kontinuitet, kvaliteta i stabilnost usluga SST-a. Aktivnosti stručnih timova trebale bi pridonijeti izbjegavanju tih nepotrebnih preklapanja.

(67)

SST bi uz to trebao biti poticajan za postojeće mjere ublažavanja, kao što su COPOUS-ove Smjernice za smanjenje svemirskog otpada ▌i nacrt smjernica za dugoročnu održivost aktivnosti u svemiru, ili druge inicijative kako bi se osigurale sigurnost, zaštita i održivost aktivnosti u svemiru. Kako bi smanjio rizik od sudara, SST-om bi također se nastojala uspostaviti sinergija s inicijativama za aktivno uklanjanje i mjerama pasivizacije svemirskog otpada. SST-om bi se trebalo pridonijeti miroljubivom korištenju i istraživanju svemira. Povećanje svemirskih aktivnosti može utjecati na međunarodne inicijative u području upravljanja svemirskim prometom. Unija bi trebala pratiti taj razvoj događaja te ga prema potrebi uzeti u obzir u kontekstu preispitivanja trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira sredinom provedbenog razdoblja.

(68)

U pogledu aktivnosti u vezi s SST-om, svemirskom meteorologijom i objektima u blizini Zemlje trebalo bi uzimati u obzir suradnju s međunarodnim partnerima, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, međunarodnim organizacijama i ostalim trećim stranama, prvenstveno kako bi se izbjegli sudari u svemiru, spriječilo širenje svemirskog otpada i povećala spremnost za posljedice ekstremnih svemirskih meteoroloških pojava i objekata u blizini Zemlje.

(69)

Odbor za sigurnost Vijeća preporučio je stvaranje strukture za upravljanje rizikom kako bi se osiguralo da se u provedbi Odluke br. 541/2014/EU na odgovarajući način uzmu u obzir pitanja sigurnosti podataka. U tu svrhu i uzimajući u obzir već obavljen posao, države članice sudionice trebale bi uspostaviti odgovarajuće strukture i postupke za upravljanje rizikom.

(70)

Ekstremne i velike svemirske meteorološke pojave mogu ugroziti sigurnost građana i prekinuti rad svemirske i zemaljske infrastrukture. Stoga bi u okviru Programa trebalo osnovati podkomponentu svemirske meteorologije kako bi se mogli ocjenjivati svemirski meteorološki rizici i povezane korisničke potrebe, širiti znanja o svemirskim meteorološkim rizicima, pružati svemirske meteorološke usluge temeljene na potrebama korisnika te poboljšati kapaciteti država članica za pružanje svemirskih meteoroloških usluga. Komisija bi trebala dati prednost sektorima kojima će se operativne svemirske meteorološke usluge pružati, uzimajući u obzir potrebe korisnika, rizike i tehnološku spremnost. Dugoročno bi se moglo raditi na zadovoljavanju potreba i u drugim sektorima. Pružanje usluga na razini Unije u skladu s potrebama korisnika zahtijevat će ciljane, koordinirane i kontinuirane aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi se pružila potpora razvoju svemirskih meteoroloških usluga. Pružanje svemirskih meteoroloških usluga trebalo bi se temeljiti na postojećim nacionalnim kapacitetima i kapacitetima Unije te omogućiti sudjelovanje što većeg broja država članica i europskih i međunarodnih organizacija , kao i uključivanje privatnog sektora.

(71)

U Bijeloj knjizi Komisije o budućnosti Europe (17), Rimskoj deklaraciji šefova država i vlada 27 država članica EU-a (18) i nekoliko rezolucija Europskog parlamenta podsjeća se da EU mora pružiti važan doprinos u osiguravanju sigurne i otporne Europe koja se može suočiti s izazovima kao što su regionalni sukobi, terorizam, kiberprijetnje i sve veći migracijski pritisci. Siguran i zajamčen pristup satelitskim komunikacijama neophodan je alat za aktere u sigurnosti, a prikupljanje i dijeljenje tih ključnih sigurnosnih resursa na razini Unije jača Uniju koja štiti svoje građane.

(72)

Europsko je vijeće u zaključcima koje je donijelo tijekom sastanka održanog 19. i 20. prosinca 2013. (19) i koji se odnose na područje satelitskih komunikacija pozdravilo pripremu za sljedeću generaciju državnih satelitskih komunikacija (GOVSATCOM) koja se ostvaruje uz tijesnu suradnju država članica, Komisije i Europske svemirske agencije. GOVSATCOM je definiran kao jedan od elemenata Globalne strategije za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije iz lipnja 2016. GOVSATCOM bi trebao biti dio odgovora EU-a na hibridne prijetnje, pružati potporu pomorskoj strategiji EU-a i arktičkoj politici EU-a.

(73)

GOVSATCOM je program koji je usmjeren na korisnika i ima jaku dimenziju sigurnosti. Scenariji upotrebe mogu se analizirati po relevantnim akterima za tri glavne skupine: i) upravljanje krizama, koje može uključivati civilne i vojne misije i operacije u okviru zajedničke sigurnosti i obrane, elementarne nepogode i katastrofe prouzročene ljudskim djelovanjem, humanitarne krize i izvanredne pomorske situacije; ii) nadzor, koji može uključivati nadzor granica, nadzor predgraničnog prostora, nadzor morskih granica i nadzor nezakonitog trgovanja; i iii) ključne infrastrukture, koje mogu uključivati diplomatsku mrežu, policijsku komunikaciju, digitalnu infrastrukturu (npr. podatkovni centri, poslužitelji), kritične infrastrukture (npr. energetika, promet, građevine za regulaciju vodnih tokova kao što su brane ) i svemirske infrastrukture.

(73a)

Kapaciteti i usluge GOVSATCOM-a koristit će se u ključnim misijama i operacijama sigurnosti i zaštite od strane aktera iz Unije i država članica. Stoga je potrebna odgovarajuća razina neovisnosti od trećih strana (trećih zemalja i subjekata iz trećih zemalja), koja će obuhvaćati sve elemente GOVSATCOM-a, kao što su svemirske i zemaljske tehnologije na razini komponente, podsustava i sustava, proizvodna industrija, vlasnici i operatori svemirskih sustava, fizička lokacija komponenti zemaljskog sustava.

(74)

Satelitska komunikacija konačan je resurs ograničen satelitskim kapacitetom, frekvencijom i geografskom pokrivenošću. Stoga, kako bi bio isplativ i iskoristio ekonomiju razmjera, GOVSATCOM mora na najbolji način uskladiti potražnju za uslugama GOVSATCOM-a od ovlaštenih korisnika i ponudu dostupnu na temelju ugovora s GOVSATCOM-om za satelitske kapacitete i usluge. Budući da se potražnja i potencijalna ponuda mijenjaju s vremenom, potrebni su stalno praćenje i fleksibilnost kako bi se usluge GOVSATCOM-a prilagođavale. ▌

(75)

Operativni zahtjevi definirat će se na temelju analize scenarija upotrebe. Iz tih operativnih zahtjeva, u kombinaciji sa sigurnosnim zahtjevima, trebalo bi definirati portfelj usluga. Za usluge koje će se pružati preko GOVSATCOM-a trebalo bi utvrditi primjenjivu osnovnu razinu usluge u portfelju usluga. Kako bi se najbolje uskladila potražnja i pružanje usluga, moguće je da će portfelj usluga GOVSATCOM-a biti potrebno redovito ažurirati.

(76)

U prvoj fazi GOVSATCOM-a, otprilike do 2025., koristit će se postojeći kapacitet. U tom bi kontekstu Komisija trebala osigurati kapacitete GOVSATCOM-a EU-a od država članica s nacionalnim sustavima i svemirskim kapacitetima te od komercijalnih pružatelja satelitskih komunikacija ili usluga, vodeći računa o osnovnim sigurnosnim interesima Unije. U toj će se prvoj fazi usluge uvoditi postupno ▌. Ako tijekom prve faze detaljna analiza buduće ponude i potražnje pokaže da taj pristup nije dovoljan za zadovoljavanje rastuće potražnje, može se donijeti odluka o prelasku na drugu fazu i razvoju dodatne prilagođene svemirske infrastrukture ili kapaciteta preko javno-privatnih partnerstava, npr. sa satelitskim operaterima Unije.

(77)

Kako bi se optimirali dostupni resursi za satelitsku komunikaciju, zajamčio pristup u nepredviđenim situacijama, kao što su elementarne nepogode, i osigurala operativna učinkovitost i kratki rokovi ispunjenja zahtjeva, nužan je zemaljski segment (centri i eventualni drugi zemaljski elementi ). On bi trebao biti osmišljen na temelju operativnih i sigurnosnih zahtjeva. Kako bi se smanjili rizici, centar se može sastojati od nekoliko fizičkih lokacija. Mogli bi biti potrebni i drugi zemaljski segmenti, kao što su glavne bazne postaje.

(78)	Za korisnike satelitskih komunikacija korisnička je oprema najvažnije operativno sučelje. Zahvaljujući pristupu GOVSATCOM-a EU-a većina korisnika trebala bi moći nastaviti upotrebljavati postojeću korisničku opremu za usluge GOVSATCOM-a ▌.

(79)	Korisnici su naveli da u cilju operativne učinkovitosti treba težiti interoperabilnosti korisničke opreme te mogućnosti da korisnička oprema radi s različitim satelitskim sustavima. U tom bi području mogle biti potrebne aktivnosti istraživanja i razvoja.

(80)

Na provedbenoj razini zadaće i odgovornosti trebale bi se raspodijeliti specijaliziranim subjektima, kao što su Europska obrambena agencija, ESVD, Europska svemirska agencija, Agencija, i druge agencije Unije, tako da se osigura usklađenost s njihovim glavnim ulogama, posebno kad je riječ o korisničkim aspektima.

(81)

Nadležnom tijelu za GOVSATCOM dodijeljena je važna zadaća praćenja da korisnici i drugi nacionalni subjekti koji sudjeluju u GOVSATCOM-u poštuju pravila dijeljenja i određivanja prioriteta te sigurnosne postupke, kako su utvrđeni u sigurnosnim zahtjevima. Država članica koja nije imenovala nadležno tijelo za GOVSATCOM trebala bi u svakom slučaju imenovati kontaktnu točku za upravljanje svim otkrivenim smetnjama koje utječu na GOVSATCOM.

(81a)

Države članice, Vijeće, Komisija i ESVD mogu postati sudionici GOVSATCOM-a ako odluče ovlastiti korisnike GOVSATCOM-a ili osigurati kapacitete, lokacije ili objekte. S obzirom na to da države članice same odlučuju o tome hoće li odobriti korisnike GOVSATCOM-a ili osigurati kapacitete, lokacije ili objekte, ne može ih se obvezati da postanu sudionice GOVSATCOM-a ili da budu domaćini infrastrukture GOVSATCOM-a. Komponenta GOVSATCOM-a u Programu stoga ne dovodi u pitanje pravo država članica da ne sudjeluju u GOVSATCOM-u, među ostalim u skladu sa svojim nacionalnim pravom ili ustavnim odredbama u vezi s politikama koje se odnose na neusklađenost i nesudjelovanje u vojnim savezima.

(82)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti s obzirom na operativne zahtjeve za usluge koje se pružaju u okviru GOVSATCOM-a trebalo bi dodijeliti Komisiji. Time će se Komisiji dati mogućnost da definira tehničke specifikacije za scenarije upotrebe povezane s upravljanjem krizama, nadzorom i upravljanjem ključnom infrastrukturom, uključujući diplomatske komunikacijske mreže. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

(83)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti s obzirom na portfelj usluga za usluge koje se pružaju u okviru GOVSATCOM-a trebalo bi dodijeliti Komisiji. Time će se Komisiji dati mogućnost da definira obilježja, uključujući geografsku pokrivenost, frekvenciju, propusnost, korisničku opremu i sigurnosne karakteristike. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(84)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti s obzirom na pravila dijeljenja i određivanja prioriteta za upotrebu agregiranih satelitskih komunikacijskih kapaciteta GOVSATCOM-a trebalo bi dodijeliti Komisiji. Pri definiranju pravila dijeljenja i određivanja prioriteta , Komisija bi trebala uzeti u obzir operativne i sigurnosne zahtjeve te analizu rizika i očekivane potražnje sudionika GOVSATCOM-a. Iako bi usluge GOVSATCOM-a u načelu trebale biti besplatne za korisnike GOVSATCOM-a, ako se na temelju te analize zaključi da postoji manjak kapaciteta te kako bi se izbjeglo narušavanje tržišta, može se razviti cjenovna politika u okviru detaljnih pravila o dijeljenju i određivanju prioriteta. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(85)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti s obzirom na lokacije zemaljske infrastrukture GOVSATCOM-a trebalo bi dodijeliti Komisiji. Time će se Komisiji dati mogućnost da u odabiru tih lokacija uzme u obzir operativne i sigurnosne zahtjeve te postojeću infrastrukturu . Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

▌

(87)

Uredbom (EU) br. 912/2010 osnovana je agencija Unije pod imenom Agencija za europski GNSS radi upravljanja određenim aspektima satelitskih navigacijskih programa Galileo i EGNOS. Ovom se Uredbom predviđa povjeravanje novih zadaća Agenciji za europski GNSS koje se neće odnositi samo na Galileo i EGNOS nego i na druge komponente Programa, osobito na sigurnosnu akreditaciju. U skladu s tim, zadaće i organizacijski aspekti Agencije za europski GNSS moraju se stoga prilagoditi.

(87a)

U skladu s Odlukom 2010/803/EU sjedište Agencije je u Pragu. Za potrebe provedbe zadaća Agencije zaposlenici Agencije mogu biti smješteni u jednom od zemaljskih centara u okviru Galilea ili EGNOS-a iz Provedbene odluke Komisije (EU) 2016/413 kako bi izvršavali aktivnosti Programa predviđene relevantnim sporazumom. Osim toga, kako bi Agencija mogla raditi na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način, ograničen broj zaposlenika mogao bi se dodijeliti lokalnim uredima u jednoj državi članici ili više njih. Lokacija zaposlenika izvan sjedišta Agencije ili lokacije sustava Galileo i EGNOS ne bi smjela dovesti do prijenosa temeljnih aktivnosti Agencije u te lokalne urede.

(88)

Imajući u vidu proširenu nadležnost Agencije za europski GNSS, koja više neće biti ograničena na Galileo i EGNOS, trebalo bi promijeniti njezino ime . Međutim, u okviru Agencije trebalo bi osigurati kontinuitet aktivnosti Agencije za europski GNSS, uključujući kontinuitet u pogledu prava i obveza, osoblja i valjanosti svih donesenih odluka.

(89)	S obzirom na mandat Agencije i ulogu Komisije u provedbi Programa primjereno je propisati da se neke odluke koje donosi Upravni odbor ne bi trebale donositi bez pozitivnog glasa predstavnika Komisije.

(90)	Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, Upravni odbor, Odbor za sigurnosnu akreditaciju i izvršni direktor moraju biti neovisni u obavljanju svojih dužnosti i raditi u javnom interesu.

(91)

Moguće je i vjerojatno da će se neke komponente Programa temeljiti na korištenju nacionalne infrastrukture osjetljive prirode ili povezane sa sigurnošću. U tom je slučaju iz razloga nacionalne sigurnosti nužno odrediti da na sastancima Upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju prisustvuju ▌predstavnici država članica i predstavnici Komisije kojima je pristup dodijeljen jer je nužan za obavljanje njihovih zadaća . U glasovanju u Upravnom odboru trebaju sudjelovati samo predstavnici država članica koje posjeduju takvu infrastrukturu i predstavnik Komisije. Situacije u kojima se taj postupak primjenjuje trebale bi se utvrditi u poslovnicima o radu Upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

▌

(94)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom Programa na temelju informacija prikupljenih posebnim zahtjevima za praćenje uz izbjegavanje prekomjernih propisa i administrativnih opterećenja, posebno u državama članicama. Ti zahtjevi mogu, prema potrebi, uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa.

(94a)

Predviđa se da će korištenje usluga koje se temelje na programu Copernicus i Galileo znatno utjecati na europsko gospodarstvo općenito. Međutim, čini se da danas u ovoj situaciji dominiraju ad hoc mjerenja i studije slučaja. Komisija bi preko Eurostata trebala definirati relevantna statistička mjerenja i pokazatelje koji bi bili temelj za sustavan i autoritaran nadzor utjecaja svemirskih aktivnosti EU-a.

(95)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Komisiji bi trebao pomagati odbor koji bi se trebao sastajati u posebnom sastavu.

(95a)

Budući da se komponente Programa temelje na potrebama korisnika, zahtijevaju neprekidnu i učinkovitu uključenost korisnika za njihovu provedbu i razvoj, osobito u vezi s definiranjem i provjerom zahtjeva usluge. Kako bi se povećala vrijednost za korisnike, trebalo bi aktivno tražiti njihov doprinos preko redovitog savjetovanja s krajnjim korisnicima iz javnih i privatnih sektora država članica Unije, a po potrebi i međunarodnih organizacija. U tu svrhu trebalo bi osnovati radnu skupinu („Korisnički forum”) koja će pomagati odboru Programa pri utvrđivanju zahtjeva korisnika, verifikaciji sukladnosti usluga i utvrđivanju nedostataka kod pruženih usluga. Poslovnikom odbora trebalo bi se utvrditi ustrojstvo te radne skupine vodeći računa o posebnostima svake komponente i svake usluge unutar komponenti. Kad god je to moguće, države članice trebale bi doprinositi Korisničkom forumu korisnika na temelju sustavnog i koordiniranog savjetovanja s korisnicima na nacionalnoj razini.

(96)

Budući da dobro javno upravljanje zahtijeva ujednačeno upravljanje Programom, brže donošenje odluka i ravnopravan pristup informacijama, predstavnicima subjekata kojima su povjerene zadaće povezane s Programom moglo bi se omogućiti da kao promatrači sudjeluju u radu odbora osnovanog u okviru primjene Uredbe (EU) br. 182/2011. Iz istih razloga predstavnicima trećih zemalja i međunarodnih organizacija koje su sklopile međunarodni sporazum s Unijom u vezi s Programom ili njegovim komponentama ili podkomponentama moglo bi se omogućiti da sudjeluju u radu odbora, ovisno o sigurnosnim ograničenjima i u skladu s uvjetima tog sporazuma. Predstavnici subjekata kojima su povjerene zadaće povezane s Programom, trećih zemalja i međunarodnih organizacija nemaju pravo sudjelovanja u postupcima glasanja u odboru. Uvjeti za sudjelovanje promatrača i ad hoc sudionika trebali bi se utvrditi u poslovniku o radu odbora.

(97)

Kako bi se osiguralo djelotvorno ocjenjivanje napretka Programa u ostvarivanju ciljeva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom Priloga X. kako bi prema potrebi preispitala ili dopunila pokazatelje te kako bi dopunjavala ovu Uredbu odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(98)

Budući da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice jer premašuje financijske i tehničke sposobnosti svake pojedinačne države članice pa ga se stoga, zbog njegova opsega i učinaka, može na bolji način ostvariti djelovanjem na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je propisano u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne premašuje ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(99)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu sigurnosnih zahtjeva Programa, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća. Države članice trebale bi moći izvršavati maksimalnu kontrolu nad sigurnosnim zahtjevima Programa. Pri donošenju provedbenih akata u području sigurnosti Programa Komisiji bi trebao pomagati odbor sastavljen od predstavnika država članica koji se sastaju u posebnoj sigurnosnoj konfiguraciji. Ti provedbeni akti trebali bi se donositi u skladu s postupkom ispitivanja iz Uredbe (EU) br. 182/2011. S obzirom na osjetljivost sigurnosnih pitanja predsjednik bi trebao nastojati pronaći rješenja koja imaju najširu moguću potporu u odboru. Komisija ne bi trebala donositi provedbene akte kojima se utvrđuju opći sigurnosni zahtjevi Programa u slučajevima kada odbor ne donese mišljenje,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1. Ovom Uredbom uspostavlja se svemirski program Unije (dalje u tekstu „Program”). Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja te pravila za provedbu Programa.

2. Ovom Uredbom osniva se Agencija Europske unije za svemirski program (dalje u tekstu „Agencija”), koja zamjenjuje i nasljeđuje Agenciju za europski GNSS, osnovanu Uredbom (EU) br. 912/2010, i utvrđuju se pravila za rad Agencije.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

„sustav za nadzor i praćenje u svemiru” ili „sustav za SST” znači mreža zemaljskih i svemirskih senzora koji mogu nadzirati i pratiti svemirske objekte, zajedno s kapacitetima za obradu čiji je cilj pružanje podataka, informacija i usluga u vezi sa svemirskim objektima koji kruže u Zemljinoj orbiti;

„svemirska letjelica” znači objekt koji kruži oko Zemlje konstruiran za izvođenje određene funkcije ili zadaće (npr. komunikacija, navigacija ili promatranje Zemlje ), uključujući ▌satelite ▌, više stupnjeve raketa-nosača te vozila za povratak u Zemljinu atmosferu . Svemirska letjelica koja više ne može ispunjavati planiranu zadaću smatra se nefunkcionalnom. Svemirske letjelice koje služe kao pričuva ili se nalaze u stanju pripravnosti i čekaju na moguću ponovnu aktivaciju smatraju se funkcionalnima ;

„svemirske meteorološke pojave” znači prirodne varijacije u svemirskom okolišu na Suncu i oko Zemlje. Svemirski meteorološki učinci obuhvaćaju Sunčeve bljeskove, Sunčeve energetske čestice, varijacije u Sunčevu vjetru , ▌koronine izbačaje, geomagnetske oluje i dinamiku , ▌oluje zračenja i ionosferske poremećaje ▌koji mogu utjecati na Zemlju te infrastrukture u svemiru ;

3.	„objekti u blizini Zemlje” (NEO) znači prirodni objekti u Sunčevu sustavu koji se približavaju Zemlji ;

4.	„svemirski objekt” znači svaki objekt u svemiru koji je napravio čovjek;

„svijest o situaciji u svemiru” ili „SSA” znači holistički pristup , koji uključuje sveobuhvatno znanje i razumijevanje glavnih opasnosti u svemiru, a koje obuhvaćaju sudare svemirskih objekata, njihovu fragmentaciju i ponovni ulazak u atmosferu , svemirske meteorološke fenomene i objekte u blizini Zemlje;

„operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti i/ili proračunska jamstva iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

8.	„treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije;

9.	„informacije SST-a” znači obrađeni podaci SST-a koji su primatelju odmah razumljivi i upotrebljivi;

10.	„podaci SST-a” znači fizički parametri svemirskih objekata, uključujući svemirski otpad , koje su prikupili senzori SST-a ili orbitalni parametri svemirskih objekata izvedeni iz promatranja senzorima SST-a u okviru komponente za nadzor i praćenje u svemiru (SST);

11.	„povratna veza” znači usluga kojom se pridonosi usluzi globalnog praćenja zrakoplova, pri čemu je praćenje definirala Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva;

12.	„Copernicusovi Sentineli” znači sateliti, svemirske letjelice ili korisni tereti svemirskih letjelica namijenjeni za program Copernicus koji služe za promatranje Zemlje iz svemira;

13.	„podaci programa Copernicus” znači podaci koji su dobiveni Sentinelima, uključujući njihove metapodatke;

14.	„podaci i informacije treće strane u Copernicusu” znači svemirski podaci i informacije licencirani ili stavljeni na raspolaganje za upotrebu u Copernicusu koji potječu iz izvora koji nisu Sentineli;

14a.

„usluge programa Copernicus” znači usluge s dodanom vrijednošću od općeg i zajedničkog interesa za Uniju i države članice, a koje se financiraju iz Programa i pretvaraju podatke o promatranju Zemlje, in situ podatke i druge pomoćne podatke u obrađene, agregirane i protumačene informacije prilagođene potrebama korisnika programa Copernicus;

15.	„in situ podaci programa Copernicus” znači podaci dobiveni promatranjem iz kopnenih, morskih ili zračnih senzora kao i referentni i popratni podaci koji su licencirani ili dani na upotrebu Copernicusu;

16.	„informacije programa Copernicus” znači informacije dobivene uslugama Copernicusa nakon obrade ili modeliranja, uključujući njihove metapodatke;

17.	„fiducijarni subjekt” znači pravni subjekt koji je neovisan od Komisije ili treće strane, a koji prima podatke Komisije ili treće strane u svrhu sigurne pohrane i obrade tih podataka;

18.

„svemirski otpad” znači svaki svemirski objekt, uključujući svemirske letjelice ili njihove fragmente i dijelove koji su u Zemljinoj orbiti ili koji se vraćaju u Zemljinu atmosferu, koji je izvan funkcije ili koji više ne služi nikakvoj određenoj svrsi, uključujući dijelove raketa ili umjetnih satelita ili neaktivne umjetne satelite;

19.	„senzor SST-a” znači svaki uređaj ili kombinacija uređaja, kao što su zemaljski ili svemirski radari, laseri i teleskopi, koji može vršiti nadzor ili praćenje u svemiru i može mjeriti fizičke parametre povezane sa svemirskim objektima, kao što su veličina, položaj i brzina ;

19a.	„sudionik GOVSATCOM-a” znači države članice, Vijeće, Komisija i ESVD kao i agencije Unije, treće zemlje i međunarodne organizacije u onoj mjeri u kojoj su takve agencije, treće zemlje i međunarodne organizacije propisno ovlaštene;

20.

„korisnik GOVSATCOM-a” znači javno tijelo Unije ili države članice, tijelo kojem je povjereno izvršavanje javnih ovlasti, ili fizička ili pravna osoba, koje je ovlašteno i kojem su povjerene zadaće koje se odnose na nadzor zadaća, operacija i infrastruktura od iznimne važnosti za sigurnost te na upravljanje tim zadaćama, operacijama i infrastrukturama;

20a.	„GOVSATCOM-ov centar” znači operativni centar čija je glavna funkcija na siguran način povezati korisnike GOVSATCOM-a s pružateljima kapaciteta i usluga GOVSATCOM-a te na taj način optimizirati ponudu i potražnju u bilo kojem trenutku.

21.	„scenarij GOVSATCOM-a” znači operativni scenarij u određenom okruženju u kojemu ▌ se traže usluge GOVSATCOM-a;

21a.	„Klasificirani podaci EU-a (EUCI)” znači svaki podatak ili materijal koji je označen stupnjem tajnosti EU-u i čije bi neovlašteno otkrivanje moglo uzrokovati različite stupnjeve štete interesima Europske unije ili jedne ili više država članica.

22.

„osjetljivi neklasificirani podaci” znači neklasificirani podaci u smislu članka 9. Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/443, kojim se uvodi obveza zaštite osjetljivih neklasificiranih podataka koja se primjenjuje isključivo na Europsku komisiju te na agencije i tijela Unije koja su zakonski obvezna primjenjivati sigurnosna pravila Komisije ;

23.

„korisnici Copernicusa” su:

„temeljni korisnici Copernicusa” koji imaju koristi od podataka i informacija programa Copernicus te imaju dodatnu ulogu u razvoju programa Copernicus su institucije i tijela Unije te europska nacionalna ili regionalna javna tijela u Uniji ili u državama sudionicama programa Copernicus kojima je povjerena zadaća pružanja javne usluge za potrebe definiranja, provedbe, osiguravanja provedbe ili praćenja javnih civilnih politika , među kojima su politika okoliša, civilne zaštite ili sigurnosti , uključujući sigurnost infrastrukture ;

„drugi korisnici Copernicusa” koji imaju koristi od podataka i informacija programa Copernicus, a osobito uključuju istraživačke i obrazovne organizacije, komercijalna i privatna tijela, dobrotvorne udruge, nevladine organizacije i međunarodne organizacije;

24.	„države sudionice programa Copernicus” znači treće zemlje koje financijski doprinose programu Copernicus i u njemu sudjeluju u skladu s međunarodnim sporazumom sklopljenim s Unijom.

Članak 3.

Komponente Programa

Program se sastoji od sljedećih komponenti:

(a)

autonomnog civilnog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) pod civilnim nadzorom koji obuhvaća konstelaciju satelita, centre i globalnu mrežu zemaljskih postaja, nudi usluge određivanja položaja, navigacije i mjerenja vremena te ▌ integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Galileo”);

(b)

civilnog regionalnog satelitskog navigacijskog sustava pod civilnom kontrolom , koji se sastoji od zemaljskih centara i postaja te nekoliko transpondera na geosinkronim satelitima, kojim se poboljšavaju i ispravljaju otvoreni signali koje emitiraju Galileo i drugi GNSS-ovi, među ostalim za upravljanje zračnim prometom, usluge u zračnoj plovidbi te za druge prometne sustave (dalje u tekstu „Europski geostacionarni navigacijski sustav” ili EGNOS);

(c)

operativnog , autonomnog, civilnog sustava za promatranje Zemlje koji je utemeljen na potrebama korisnika i pod civilnim je nadzorom te se zasniva na postojećim nacionalnim i europskim kapacitetima, nudi geoinformacijske podatke i usluge, sastoji se od satelita, zemaljske infrastrukture, objekata za obradu podataka i informacija i distribucijske infrastrukture, temelji se na politici potpunih, besplatnih i otvorenih podataka te po potrebi integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Copernicus”);

(d)

sustava za nadzor i praćenje u svemiru čiji je cilj poboljšati, voditi i pružati podatke, informacije i usluge povezane s nadzorom i praćenjem svemirskih objekata koji kruže oko Zemlje (podkomponenta SST-a) ,a koji su dopunjeni parametrima promatranja koji se odnose na svemirske meteorološke pojave (podkomponenta SWE-a) i praćenje rizika od objekata u blizini Zemlje (podkomponenta NEO-ija) koji se približe području Zemlje (svijest o situaciji u svemiru ili „SSA”);

(e)	usluga ▌satelitskih komunikacija pod civilnim i državnim nadzorom koje omogućavaju pružanje satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga tijelima Unije i država članica koja upravljaju zadaćama i infrastrukturama od iznimne važnosti za sigurnost (GOVSATCOM).

Program ▌sadržava dodatne mjere namijenjene osiguravanju učinkovitog i autonomnog pristupa svemiru u okviru Programa te poticanju inovativnog i konkurentnog europskog svemirskog sektora, uzlazno i silazno, jačanju svemirskog ekosustava Unije i osnaživanju Unije kao globalnog čimbenika.

Članak 4.

Ciljevi

1. Opći su ciljevi Programa sljedeći:

(a)

pružanje ili doprinos pružanju visokokvalitetnih i najnaprednijih, prema potrebi i sigurnih, podataka, informacija i usluga povezanih sa svemirom, bez prekida i gdje god je to moguće na globalnoj razini, čime će se ispuniti postojeće i buduće potrebe i podržati prioriteti politika Unije kao i s njima povezano neovisno donošenje odluka koje se temelji na dokazima , među ostalim u pogledu klimatskih promjena, prometa i sigurnosti ▌;

(b)

maksimalno povećanje socioekonomskih koristi, posebno poticanjem razvoja inovativnih i konkurentnih europskih uzlaznih i silaznih sektora, uključujući mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća, čime se omogućuje rast i otvaranje radnih mjesta u Uniji te se promiče najšire moguće uvođenje i upotreba podataka, informacija i usluga koji se pružaju komponentama Programa i u Uniji i izvan nje; nužno je istodobno osigurati sinergiju i komplementarnost s aktivnostima Unije u području istraživanja i tehnološkog razvoja koje se provode u skladu s Uredbom o Obzoru Europa;

(c)	jačanje sigurnosti i zaštite Unije i njezinih država članica te povećanje njezine ▌ autonomije, osobito u pogledu tehnologija ▌;

(d)

promicanje uloge Unije kao globalnog aktera u svemirskom sektoru, poticanje međunarodne suradnje, jačanje europske svemirske diplomacije, među ostalim zalaganjem za načela reciprociteta i poštenog tržišnog natjecanja te jačanje njezine uloge u rješavanju globalnih problema, podupiranju globalnih inicijativa, uključujući pitanja ▌ održivog razvoja , kao i podizanje razine svijesti o svemiru kao zajedničkom nasljeđu ljudske vrste;

(e)

poboljšanje sigurnosti, zaštite i održivosti svih aktivnosti u svemiru koje se odnose na svemirske objekte i širenje otpada, kao i na svemirsko okruženje, provedbom odgovarajućih mjera, uključujući razvoj i uvođenje tehnologija za zbrinjavanje svemirskih letjelica na kraju operativnog životnog vijeka i za odlaganje svemirskog otpada.

(6a) Međunarodna suradnja od presudne je važnosti i ključni je element svemirske strategije za Europu i za promicanje uloge Unije kao globalnog aktera u svemirskom sektoru. Komisija će Program koristiti kako bi doprinijela međunarodnim naporima i ostvarila korist od njih s pomoću inicijativa u području svemirske diplomacije radi promicanja europske tehnologije i industrije na međunarodnoj razini (npr. bilateralni dijalozi, sektorske radionice, potpora internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća) i olakšavanja pristupa međunarodnim tržištima te poticanja poštenog tržišnog natjecanja, istodobno maksimalno koristeći inicijative u području gospodarske diplomacije. Europske inicijative u području svemirske diplomacije trebale bi biti potpuno usklađene i komplementarne s postojećim politikama, prioritetima i instrumentima EU-a, a Unija i njezine države članice imaju ključnu ulogu u očuvanju vodeće pozicije na međunarodnoj sceni.

2. Posebni ciljevi Programa su sljedeći:

(a)	za Galileo i EGNOS: pružanje dugoročnih , najnaprednijih i ▌sigurnih usluga za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena, uz istodobno jamčenje kontinuiteta i stabilnosti usluga ;

(b)

za Copernicus: dugoročno i održivo pružanje točnih i pouzdanih podataka, informacija i usluga kojima se integriraju ostali izvori podataka , a koji su dobiveni promatranjem Zemlje kako bi se pružila potpora definiranju , provedbi i praćenju politika Unije i njezinih država članica kao i aktivnosti temeljenih na zahtjevima korisnika ;

(c)

za svijest o situaciji u svemiru (SSA): poboljšavanje kapaciteta SST-a za praćenje i identificiranje svemirskih objekata i svemirskog otpada s ciljem daljnjeg povećanja uspješnosti i autonomije mogućnosti SST-a na razini Unije, pružanja svemirskih meteoroloških usluga te mapiranja i umrežavanja kapaciteta država članica za otkrivanje NEO-a;

(d)	za GOVSATCOM: osiguravanje dugoročne dostupnosti pouzdanih, sigurnih i troškovno učinkovitih satelitskih komunikacijskih usluga za korisnike GOVSATCOM-a ;

(e)	pružanje potpore autonomnoj, sigurnoj i troškovno učinkovitoj mogućnosti pristupa svemiru, pri čemu se vodi računa o ključnim sigurnosnim interesima Unije ;

(f)

poticanje razvoja snažne svemirske ekonomije u Uniji, među ostalim podupiranjem svemirskog ekosustava i jačanjem konkurentnosti, inovacija , poduzetništva, vještina i izgradnje kapaciteta u svim državama članicama i regijama Unije, posebno u pogledu malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih poduzeća ili pravnih i fizičkih osoba iz Unije koje su aktivne ili žele postati aktivne u tom sektoru ▌.

Članak 5.

Pristup svemiru

1. Programom se podupire javna nabava i agregiranje usluga lansiranja za potrebe Programa te, na njihov zahtjev, agregiranje za države članice i međunarodne organizacije.

2. U sinergiji s drugim programima i sustavima financiranja Unije te ne dovodeći u pitanje aktivnosti Europske svemirske agencije u području pristupa svemiru, Programom se mogu podupirati:

(a)	prilagodbe, uključujući tehnološki razvoj, za svemirske lansirne sustave koje su nužne za lansiranje satelita, uključujući alternativne tehnologije i inovativne sustave za pristup svemiru, radi provedbe komponenti Programa;

(b)	prilagodbe zemaljske infrastrukture, uključujući nova postignuća, koje su nužne za provedbu Programa .

Članak 6.

Mjere za potporu inovativnog i konkurentnog svemirskog sektora u Uniji

1. Programom se potiče izgradnja kapaciteta u Uniji i time podupiru:

(a)

inovacijske aktivnosti za najbolje iskorištavanje svemirskih tehnologija, infrastrukture ili usluga i mjere za lakšu primjenu inovativnih rješenja koja proizlaze iz istraživačkih i inovacijskih aktivnosti te za podupiranje razvoja silaznog sektora, posebno kroz sinergije s drugim programima i financijskim instrumentima Unije, uključujući Invest EU;

(b)	aktivnosti za poticanje javne potražnje i inovacija u javnom sektoru, kako bi se ostvario puni potencijal javnih usluga za građane i poduzeća;

(c)	poduzetništvo, među ostalim od rane faze do povećanja, u skladu s člankom 21., oslanjanjem na druge odredbe o pristupu financijskim sredstvima kako je navedeno u članku 18. i glavi III. poglavlju I. te korištenjem pristupa prvog ugovora ;

(d)

stvaranje svemirskog ekosustava koji pogoduje poduzećima kroz suradnju među poduzetnicima u obliku mreže svemirskih platformi u kojoj se na regionalnoj i nacionalnoj razini okupljaju dionici iz svemirskog, digitalnog i drugih sektora te korisnici, pri čemu je cilj te mreže platformi pružiti potporu, objekte i usluge građanima i poduzećima radi poticanja poduzetništva i vještina te ojačati sinergije u silaznom sektoru i poticati suradnju s digitalnim inovacijskim platformama osnovanima u okviru programa Digitalna Europa;

(e)	pružanje aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim za stručnjake, poduzetnike, osobe sa završenim sveučilišnim obrazovanjem i studente, posebno kroz sinergije s nacionalnim i regionalnim inicijativama, u cilju razvoja naprednih vještina ;

(f)	pristup objektima za obradu i ispitivanje za stručnjake iz privatnog i javnog sektora, studente i poduzetnike ;

(g)	aktivnosti certificiranja i standardizacije;

(h)	jačanje europskih opskrbnih lanaca diljem Unije širokim sudjelovanjem poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih poduzeća, u svim komponentama Programa, posebno na temelju odredbi članka 14., te mjerama za podupiranje njihove konkurentnosti na globalnoj razini.

2. Pri provedbi aktivnosti iz stavka 1. nužno je podržati potrebu za razvojem kapaciteta u državama članicama u kojima je svemirska industrija u začetku, kako bi se svim državama članicama pružila jednaka mogućnost za sudjelovanje u svemirskom programu.

Članak 7.

Treće zemlje i međunarodne organizacije pridružene Programu

1. Komponente Programa, uz iznimke SST-a i GOVSATCOM-a, otvorene su za sljedeće treće zemlje:

(a)	članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)

zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate u skladu s općim načelima i općim uvjetima njihova sudjelovanja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)

2. Komponente su Programa, uz iznimku SST-a, također otvorene za svaku treću zemlju ili međunarodnu organizaciju u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu koji obuhvaća sudjelovanje treće zemlje ili međunarodne organizacije u bilo kojem programu Unije pod uvjetom da se sporazumom:

(a)	jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje ili međunarodne organizacije i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

(b)	utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnim troškovima tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] [nove Financijske uredbe];

(c)	trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Programu niti , tamo gdje je to relevantno, pristup osjetljivim ili povjerljivim informacijama ;

(d)	jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

(da)	po potrebi čuva strateške i suverene interese Unije u svim relevantnim područjima, uključujući autonomiju Europe u području tehnologije ili industrijskih strategija;

3. Komponente Programa dostupne su trećim zemljama i međunarodnim organizacijama iz stavaka 1. i 2. samo ako su ključni sigurnosni interesi Unije i njezinih država članica zaštićeni.]

Članak 8.

Pristup trećih zemalja ili međunarodnih organizacija SST-u, GOVSATCOM-u i PRS-u

1. Treće zemlje ili međunarodne organizacije mogu postati sudionice GOVSATCOM-a iz članka 67. ili dobiti pristup uslugama koje pruža SST isključivo ako u skladu s postupkom propisanim u članku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije sklope sporazum kojim se utvrđuju uvjeti detaljnih pravila za pristup tim podacima, informacijama, kapacitetima i uslugama te okvir za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka.]

2. Pristup trećih zemalja ili međunarodnih organizacija javnoj reguliranoj usluzi koju pruža Galileo uređuje se člankom 3. stavkom 5. Odluke br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (20).

Članak 9.

Vlasništvo nad sredstvima i upotreba sredstava

1. Unija je vlasnik ukupnih materijalnih i nematerijalnih sredstava stvorenih ili razvijenih u okviru komponenti Programa. U tu svrhu Komisija poduzima potrebne korake kako bi osigurala da relevantni ugovori, sporazumi i drugi aranžmani koji se odnose na one aktivnosti koje mogu dovesti do stvaranja ili razvoja takvih sredstava sadržavaju odredbe koje osiguravaju takav režim vlasništva u odnosu na ta sredstva.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se na materijalna i nematerijalna sredstva koja su stvorena ili razvijena u okviru komponenti Programa ako se aktivnosti koje mogu dovesti do stvaranja ili razvoja takvih sredstava:

(a)	provode na temelju bespovratnih sredstava ili nagrada koje u cijelosti financira Unija;

(b)	ne financiraju u potpunosti od strane Unije ili

(c)	odnose na razvoj, proizvodnju ili upotrebu prijamnika za PRS koji sadržavaju EUCI ili sastavnih dijelova tih prijamnika.

3. Komisija poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da ugovori, sporazumi ili drugi aranžmani koji se odnose na aktivnosti iz drugog stavka sadržavaju odredbe kojima se utvrđuje odgovarajući režim vlasništva i upotrebe za ta sredstva i da, kad je riječ o točki (c), Unija može slobodno koristiti i odobriti korištenje prijamnika za PRS u skladu s Odlukom 1104/2011/EU.

4. Komisija nastoji sklopiti ugovore ili uspostaviti druge aranžmane s trećom stranom u pogledu:

(a)	postojećih vlasničkih prava s obzirom na materijalna i nematerijalna sredstva stvorena ili razvijena u okviru komponenti Programa;

(b)	stjecanja vlasničkih prava ili licencija u vezi s drugim materijalnim ili nematerijalnim sredstvima koja su potrebna za provedbu Programa.]

5. Komisija putem odgovarajućeg okvira osigurava optimalno iskorištavanje materijalnih i nematerijalnih sredstava iz stavaka 1. i 2. u vlasništvu Unije.

6. Konkretno, ako se ta sredstva sastoje od prava intelektualnog vlasništva, Komisija upravlja tim pravima što je djelotvornije moguće, uzimajući u obzir potrebu da zaštiti legitimne interese svih dionika na koje se odnose i da im da vrijednost te uzimajući u obzir potrebu skladnog razvoja tržišta i novih tehnologija te potrebu kontinuiteta usluga koje se pružaju komponentama Programa. U tom cilju Komisija osobito osigurava da relevantni ugovori, sporazumi ili drugi aranžmani sadržavaju mogućnost prenošenja tih prava na treću stranu ili davanja licencija za ta prava trećoj strani, među ostalim i autoru tog prava intelektualnog vlasništva , te da Agencija može slobodno uživati ta prava ako je to potrebno za provođenje njezinih zadaća na temelju ove Uredbe. Okvirni sporazum o financijskom partnerstvu iz članka 29. stavka 3.a ili sporazumi o doprinosima iz članka 32. stavka 1. sadržavaju relevantne odredbe kojima se Europskoj svemirskoj agenciji i drugim ovlaštenim tijelima dopušta upotreba tih prava ako je to nužno za obavljanje njihovih zadaća na temelju ove Uredbe, kao i uvjete za tu upotrebu.

Članak 10.

Jamstvo

Ne dovodeći u pitanje obveze koje se uvode pravno obvezujućim odredbama, usluge, podaci i informacije koji se pružaju komponentama Programa pružaju se bez ikakvog eksplicitnog ili implicitnog jamstva u pogledu njihove kvalitete, točnosti, dostupnosti, pouzdanosti, brzine i prikladnosti za bilo koju svrhu. ▌Komisija poduzima potrebne korake kako bi osigurala da se korisnike tih usluga, podataka i informacija propisno obavijesti ▌.

GLAVA II.

PRORAČUNSKI DOPRINOS I MEHANIZMI

Članak 11.

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021. – 2027., među ostalim i za povezane rizike , iznosi 16,9 milijardi EUR u tekućim cijenama.

▌Raspodjela iznosa iz prvog podstavka dijeli se na sljedeće kategorije rashoda :

(a)	za Galileo i EGNOS: 9,7 milijardi EUR;

(b)	za Copernicus: 6 milijardi EUR;

(c)	za SSA/GOVSATCOM: 1,2 milijarde EUR.

2. Dodatne mjere predviđene u članku 3., tj. aktivnosti iz članaka 5. i 6. financiraju se u okviru komponenti Programa.

3. Proračunskim odobrenim sredstvima Unije dodijeljenima Programu financiraju se sve aktivnosti potrebne za ostvarivanje ciljeva iz članka 4. Tim se rashodima mogu financirati:

(a)	studije i sastanci stručnjaka, posebno na temu poštovanja troškova i vremenskih ograničenja;

(b)	aktivnosti informiranja i priopćavanja, uključujući institucijsko izvješćivanje o političkim prioritetima Unije ako su izravno povezani s ciljevima ove Uredbe, posebno radi stvaranja sinergija s ostalim relevantnim politikama Unije;

(c)	informatičke mreže namijenjene za obradu ili razmjenu informacija te mjere administrativnog upravljanja, uključujući u području sigurnosti, koje provodi Komisija;

(d)	tehnička i administrativna pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informatičke sustave.

4. Revizija mjera koje se kumulativno financiraju iz različitih programa Unije provodi se samo jednom i obuhvaća sve uključene programe i njihova primjenjiva pravila.

5. Proračunske obveze koje se odnose na Program i iz kojih se financiraju aktivnosti koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

6. Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.

Članak 12.

Namjenski prihodi

1. Prihodi ostvareni iz komponenti Programa uplaćuju se u proračun Unije i upotrebljavaju za financiranje komponente koja je ostvarila te prihode.

2. Države članice mogu komponenti Programa dati dodatan financijski doprinos pod uvjetom da ti dodatni elementi ne stvaraju nikakvo financijsko ili tehničko opterećenje ili kašnjenje za tu komponentu. U skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3. Komisija odlučuje jesu li ti uvjeti ispunjeni.

3. Dodatno financiranje iz ovog članka vodi se kao vanjski namjenski prihod u skladu s [člankom 21. stavkom 2.] Financijske uredbe.

Članak 13.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1. Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u [članku 62. stavku 1. točki (c)] Financijske uredbe.

2. Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebno u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njime se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

3. Ako se proračun programa Copernicus provodi neizravnim upravljanjem, pravila o nabavi subjekata kojima su povjerene zadaće provedbe proračuna mogu se primjenjivati u mjeri u kojoj je to dopušteno u skladu s člancima 62. i 154. Financijske uredbe. Nužne posebne prilagodbe tih pravila definiraju se u relevantnim sporazumima o doprinosima.

GLAVA III.

FINANCIJSKE ODREDBE

POGLAVLJE I.

Javna nabava

Članak 14.

Načela nabave

1. Javni naručitelj primjenjuje sljedeća načela u postupcima javne nabave za potrebe Programa:

(a)	u svim državama članicama u cijeloj Uniji i u cijelom opskrbnom lancu promiče najšire i najotvorenije moguće sudjelovanje svih gospodarskih subjekata, osobito novoosnovanih poduzeća, novih sudionika, malih i srednjih poduzeća ▌, uključujući zahtjev da ponuditelji podugovaraju;

(b)	jamči djelotvorno tržišno natjecanje i, kad god je to moguće, izbjegava oslanjanje na jednog pružatelja usluga, posebno za ključnu opremu i usluge, uzimajući u obzir ciljeve tehnološke neovisnosti i kontinuiteta usluga;

(c)	odstupajući od članka 167. Financijske uredbe, upotrebljava, gdje god je prikladno, više izvora nabave kako bi se osigurala bolja opća kontrola nad svim komponentama Programa, njihovim troškovima i rokovima;

(cc)

slijedi načela otvorenog pristupa i poštenog tržišnog natjecanja u cijelome lancu industrijske opskrbe, natječaja na temelju pružanja transparentnih i pravodobnih informacija, jasnog priopćavanja važećih propisa i postupaka u području javne nabave, uvjeta sposobnosti i kriterija za odabir te svih drugih relevantnih informacija kojima se svim potencijalnim ponuđačima, uključujući mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća, osiguravaju jednaka pravila igre;

(d)	jača autonomiju Unije, posebno u tehnološkom smislu;

(e)	poštuje sigurnosne uvjete komponenti Programa i doprinosi zaštiti ključnih sigurnosnih interesa Unije i njezinih država članica;

(ee)	promiče kontinuitet i pouzdanost usluge;

(f)	ispunjava odgovarajuće socijalne i ekološke kriterije.

2. Unutar Komisije Odbor za javnu nabavu razmatra postupak javne nabave u vezi sa svim komponentama Programa i prati ugovornu provedbu proračuna EU-a delegiranu ovlaštenim tijelima. Po potrebi se pozivaju predstavnici ovlaštenih tijela.

Članak 15.

Ugovori s uvjetnim dijelovima

1. Kada je riječ o operativnim aktivnostima i aktivnostima koje se odnose na infrastrukturu , u skladu s ovim člankom javni naručitelj može dodijeliti ugovor u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima.

2. Ugovor s uvjetnim dijelovima uključuje fiksni dio, što rezultira čvrstom obvezom pružanja radova, robe ili usluga ugovorenih za taj dio, te najmanje jedan dio koji je uvjetovan proračunom i izvršavanjem. U natječajnoj dokumentaciji navode se posebne karakteristike ugovora s uvjetnim dijelovima. Konkretno, u dokumentaciji se navode predmet ugovora, cijena ili mehanizmi utvrđivanja cijene i dogovori u vezi s isporukom radova, isporukom robe i pružanjem usluga u svakoj fazi.

3. Obveze iz fiksnog dijela dio su jedinstvene cjeline; isto vrijedi za obveze iz svakog uvjetnog dijela, uzimajući u obzir obveze iz prethodnih dijelova.

4. Izvršavanje svakog uvjetnog dijela podložno je odluci javnog naručitelja o kojoj je ugovaratelj obaviješten u skladu s ugovorom.

Članak 16.

Ugovori s nadoknadom troškova

1. Javni naručitelj može se odlučiti za ugovor koji se temelji na potpunoj ili djelomičnoj nadoknadi troškova na temelju uvjeta utvrđenih u stavku 3.

Cijena koju treba platiti sastoji se od nadoknade svih izravnih troškova koje je izvođač stvarno imao u izvršenju ugovora, kao što su rashodi za rad, materijale, potrošnu robu te upotrebu opreme i infrastrukture potrebne za izvršenje ugovora, neizravnih troškova, fiksne dobiti i odgovarajuće poticajne naknade na temelju postizanja ciljanih rezultata u zadanim rokovima.

2. U ugovorima s nadoknadom troškova utvrđuje se najviša gornja granica cijene.

3. Javni naručitelj može se odlučiti za ugovor s potpunom ili djelomičnom nadoknadom troškova u slučajevima kad je teško ili neprimjereno dati točnu fiksnu cijenu zbog nesigurnosti nerazdvojivih od izvršenja ugovora:

(a)	ako ugovor sadržava vrlo složena obilježja ili obilježja za koja je potrebno korištenje nove tehnologije i stoga uključuje znatan broj tehničkih rizika ili

(b)	ako se s aktivnostima koje su predmet ugovora mora iz operativnih razloga započeti odmah, iako još nije moguće u potpunosti odrediti pouzdanu fiksnu cijenu zbog značajnih rizika ili zato što izvršenje ugovora djelomično ovisi o izvršenju drugih ugovora.

4. Najviša cijena u slučaju ugovora s potpunom ili djelomičnom nadoknadom troškova je najviša cijena koja se može isplatiti. Ugovorna se cijena može izmijeniti u skladu s [člankom 172.] Financijske uredbe.

Članak 17.

Podugovaranje

1. Kako bi se poticalo nove sudionike, mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća kao i njihovo prekogranično sudjelovanje te kako bi se ponudila najveća moguća geografska pokrivenost uz zaštitu ▌ autonomije Unije, javni naručitelj zahtijeva da ponuditelj podugovori dio ugovora u obliku konkurentnog nadmetanja na odgovarajućim razinama podugovaranja društvima koja ne pripadaju ponuditeljevoj grupi.

▌

3. Ponuditelj je dužan opravdati svako odstupanje od zahtjeva u skladu sa stavkom 1.

4. Za ugovore čija je vrijednost veća od deset milijuna EUR javni naručitelj ima za cilj osigurati da najmanje 30 % vrijednosti ugovora bude podugovoreno na temelju konkurentnog nadmetanja na različitim razinama za poduzeća izvan skupine glavnog izvođača, posebno kako bi se omogućilo prekogranično sudjelovanje MSP-ova. Komisija obavješćuje Odbor iz članka 107. stavka 1. o ostvarenju tog cilja za ugovore potpisane nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

POGLAVLJE II.

Bespovratna sredstva, nagrade i operacije mješovitog financiranja

Članak 18.

Bespovratna sredstva i nagrade

1. Unija može pokriti do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja.

2. Odstupajući od [članka 181. stavka 6.] Financijske uredbe pri primjeni paušalnih iznosa, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može odobriti ili nametnuti financiranje neizravnih troškova korisnika do najviše 25 % ukupnih ▌ prihvatljivih izravnih ▌troškova djelovanja .

3. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., neizravni troškovi mogu se prijaviti kao jednokratni iznos ili jedinični trošak kad se navode u programu rada iz članka 100.

4. Odstupajući od [članka 204.] Financijske uredbe, najveći iznos financijske potpore koji se može isplatiti trećoj strani ne smije biti veći od 200 000 EUR.

Članak 19.

Zajednički pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava

Komisija ili ovlašteno tijelo u kontekstu Programa može objaviti zajednički poziv na podnošenje prijedloga sa subjektima, tijelima ili osobama iz članka 62. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe.

▌

U slučaju zajedničkog poziva primjenjuju se pravila iz glave VIII. Financijske uredbe . U postupke evaluacije uključena je uravnotežena skupina stručnjaka koje imenuje svaka strana. Odbori za evaluaciju djeluju u skladu s člankom 150. Financijske uredbe.

U sporazumu o bespovratnim sredstvima navodi se dogovor primjenjiv na prava intelektualnog vlasništva.

Članak 20.

Bespovratna sredstva za pretkomercijalnu nabavu i nabavu inovativnih rješenja

1. Mjere mogu obuhvaćati, ili imati kao primarni cilj, pretkomercijalnu nabavu ili javnu nabavu inovativnih rješenja koju izvršavaju korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji kako je definirano u direktivama 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

2. U postupcima nabave:

(a)	poštuju se načela transparentnosti, nediskriminacije, jednakog postupanja, dobrog financijskog upravljanja, proporcionalnosti i pravila o tržišnom natjecanju;

(b)	za pretkomercijalnu nabavu mogu se propisati posebni uvjeti, kao što je ograničavanje mjesta izvedbe nabavljenih aktivnosti na državno područje država članica i pridruženih zemalja;

(c)	može se odobriti sklapanje više ugovora u okviru istog postupka (više izvora nabave) i

(d)	osigurava se dodjela ugovora ponuditeljima koji nude najbolju vrijednost za novac uz istovremeno osiguravanje nepostojanja sukoba interesa.

3. Izvođač koji ostvari rezultate u okviru pretkomercijalne nabave vlasnik je barem pripadajućih prava intelektualnog vlasništva. Javni naručitelji uživaju barem besplatna prava pristupa rezultatima za vlastitu upotrebu i pravo da dodijele, ili da zahtijevaju od sudjelujućih izvođača da dodijele, neisključive licencije trećoj strani za korištenje rezultata za javnog naručitelja pod poštenim i razumnim uvjetima bez prava podlicenciranja. Ako izvođač ne uspije komercijalno iskoristiti rezultate u određenom zadanom roku nakon pretkomercijalne nabave, kako je utvrđeno u ugovoru, javni naručitelji mogu zahtijevati da se na javne naručitelje prenese vlasništvo nad rezultatima.

Članak 21.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja o kojima je odlučeno u okviru ovog Programa provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.

POGLAVLJE IV.

Ostale financijske odredbe

Članak 22.

Kumulativno, dopunsko i kombinirano financiranje

1. Mjera za koju je dobiven doprinos iz drugog programa Unije može dobiti doprinos i iz Programa pod uvjetom da doprinosi ne pokrivaju iste troškove. Pravila svakog programa Unije iz kojeg se daje doprinos primjenjuju se na doprinos mjeri iz tog programa. Kumulativno financiranje ne smije prijeći ukupne prihvatljive troškove mjere, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati razmjerno u skladu s dokumentima u kojima su utvrđeni uvjeti za potporu.

2. Mjere kojima je dodijeljen Pečat izvrsnosti ili koje ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

(a)	ocijenjene su u okviru poziva na podnošenje prijedloga na temelju Programa;

(b)	u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete tog poziva;

(c)	ne mogu se financirati na temelju tog poziva zbog proračunskih ograničenja;

mogu primati potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s [člankom 67. stavkom 5.] Uredbe (EU) XXX [CPR] i člankom [8.] Uredbe (EU) XX [financiranje, upravljanje i nadzor zajedničke poljoprivredne politike] pod uvjetom da su te mjere u skladu s ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila Fonda iz kojeg se pruža potpora.

▌

Članak 24.

Zajednička javna nabava

1. Uz odredbe iz [članka 165.] Financijske uredbe Komisija i/ili Agencija mogu provoditi postupke zajedničke javne nabave s Europskom svemirskom agencijom i drugim međunarodnim organizacijama koje sudjeluju u provedbi komponenti Programa.

2. Pravila o javnoj nabavi primjenjiva u [članku 165.] Financijske uredbe primjenjuju se i u ovom slučaju pod uvjetom da se u svakom slučaju primjenjuju postupovne odredbe koje se primjenjuju na institucije Unije .

Članak 25.

Zaštita ključnih sigurnosnih interesa

Ako je to potrebno radi zaštite ključnog interesa sigurnosti Unije i njezinih država članica, posebno u pogledu potrebe da se očuvaju cjelovitost i otpornost sustava Unije, kao i autonomija industrijskog temelja na koji se oslanjaju, Komisija određuje potrebne uvjete prihvatljivosti primjenjive na javnu nabavu, bespovratna sredstva ili nagrade obuhvaćene ovom glavom. U tu svrhu posebno se uzima u obzir potreba da prihvatljiva poduzeća imaju poslovni nastan u državi članici kako bi se obvezala na provođenje relevantnih aktivnosti unutar Unije▌. Ti se uvjeti uključuju u dokumente koji se odnose na javnu nabavu, bespovratna sredstva ili nagradu, kako je primjenjivo. Ako je riječ o javnoj nabavi, uvjeti se primjenjuju na cijelo trajanje proizašlog ugovora.

Članak 26.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Fondu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, ▌OLAF-u i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. U slučaju OLAF-a takva prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, kako je propisano u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara ▌.

GLAVA IV.

UPRAVLJANJE PROGRAMOM

Članak 27.

Načela upravljanja

Upravljanje Programom temelji se na sljedećim načelima:

(a)

jasna podjela zadaća i odgovornosti među subjektima uključenima u provedbu svake komponente i mjere Programa, osobito među državama članicama, Komisijom, Agencijom i Europskom svemirskom agencijom te Europskom organizacijom za iskorištavanje meteoroloških satelita, na temelju njihovih ovlasti i uz izbjegavanje svakog preklapanja zadaća i nadležnosti;

(aa)	primjerenost upravljačke strukture u odnosu na posebne potrebe svake komponente i mjere Programa, prema potrebi;

(b)	stroga kontrola Programa, što uključuje obvezu svih subjekata da se strogo pridržavaju troškova, rokova i postizanja ciljanih rezultata u svojim ulogama i zadaćama u skladu s ovom Uredbom;

(c)	transparentno i troškovno učinkovito upravljanje ;

(cc)	kontinuitet usluge i nužni kontinuitet infrastrukture, uključujući zaštitu od relevantnih prijetnji;

(d)	sustavno i strukturirano uzimanje u obzir potreba korisnika podataka, informacija i usluga koje se pružaju komponentama Programa te povezanog znanstvenog i tehnološkog razvoja ▌;

(e)	kontinuiran rad na kontroli i smanjivanju rizika.

Članak 28.

Uloga država članica

1. Države članice mogu sudjelovati u Programu. Države članice koje sudjeluju u Programu doprinose svojom tehničkom stručnosti, praktičnim znanjem i pomoći, osobito u području sigurnosti i zaštite, i/ili kada je to potrebno i moguće, tako što Uniji stavljaju na raspolaganje podatke, informacije , usluge i infrastrukturu koje posjeduju ili koje se nalaze na njihovu državnom području, uključujući osiguravanjem učinkovitog i neometanog pristupa in situ podacima i suradnjom s Komisijom na poboljšavanju dostupnosti in situ podataka potrebnih Programu, pri čemu se vodi računa o primjenjivim licencijama i obvezama .

2. Putem sporazuma o doprinosima Komisija može povjeriti posebne zadaće organizacijama države članice, ako je dotična država članica imenovala takve organizacije. Komisija provedbenim aktom i djelujući u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 107. stavka 2. donosi odluke o doprinosima u vezi sa sporazumima o doprinosima.

2a. Kad je riječ o zadaćama iz članka 30., Agencija u određenim opravdanim okolnostima putem sporazuma o doprinosima može povjeriti posebne zadaće organizacijama države članice, ako je dotična država članica imenovala takve organizacije.

2aa. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale neometano funkcioniranje Programa ▌, među ostalim pružanjem pomoći u zaštiti frekvencija potrebnih za Program na odgovarajućoj razini .

2b. Države članice i Komisija mogu surađivati kako bi pojačale upotrebu podataka, informacija i usluga koje se nude u okviru Programa.

2c. Kad god je to moguće, doprinos država članica Korisničkom forumu iz članka 107. temelji se na sustavnom i koordiniranom savjetovanju sa zajednicama krajnjih korisnika na nacionalnoj razini, posebno u pogledu programa Galileo, EGNOS i Copernicus.

3. Države članice i Komisija surađuju kako bi razvijale in situ komponente i zemaljske usluge umjeravanja potrebne za prihvaćanje upotrebe svemirskih sustava i kako bi olakšale da se u upotrebi iskoristi puni potencijal skupova in situ i referentnih podataka, na temelju postojećih kapaciteta .

4. U području sigurnosti države članice obavljaju zadaće iz članka 34. stavka 4.

Članak 29.

Uloga Komisije

1. Komisija je odgovorna za opću provedbu Programa, uključujući u području sigurnosti, ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti . Komisija u skladu s ovom Uredbom određuje prioritete i dugoročni razvoj Programa , u skladu sa zahtjevima korisnika, te nadzire njegovu provedbu, ne dovodeći u pitanje ostale politike Unije.

2. Komisija upravlja svakom komponentom ili podkomponentom Programa ▌ koja nije povjerena drugom subjektu , posebno GOVSATCOM-om, objektima u blizini Zemlje, svemirskom meteorologijom i aktivnostima iz članka 54. točke (d) .

3. Komisija osigurava jasnu podjelu zadaća i nadležnosti među različitim subjektima koji sudjeluju u Programu te koordinira aktivnosti tih subjekata. Komisija također osigurava da svi subjekti kojima su povjerene zadaće i koji su uključeni u provedbu programa zaštite interese Unije, jamče dobro upravljanje sredstvima Unije i postupaju u skladu s Financijskom i s ovom Uredbom.

3a. Komisija sklapa okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Agencijom i, uzimajući u obzir Okvirni sporazum iz 2004., Europskom svemirskom agencijom, kako je predviđeno u [članku 130.] Financijske uredbe i navedeno u članku 31.a.

4. Ako je to potrebno za neometano funkcioniranje Programa i neometano pružanje usluga koje se pružaju komponentama Programa, nakon savjetovanja s korisnicima i svim ostalim relevantnim dionicima , uključujući silazni sektor , Komisija delegiranim aktima utvrđuje zahtjeve na visokoj razini za provedbu i razvoj tih komponenti i usluga koje te komponente pružaju. Komisija u utvrđivanju tih zahtjeva na visokoj razini izbjegava smanjenje opće razine sigurnosti te je dužna osigurati kompatibilnost s ranijim specifikacijama.

Ti se delegirani akti donose u skladu s člankom 21 .

5. Komisija ▌ osigurava da se prihvaćanje i korištenje podataka i usluga koje se pružaju komponentama Programa u javnom i privatnom sektoru promiče i maksimalno poveća, ne dovodeći u pitanje zadaće Agencije ili drugih subjekata kojima su povjerene zadaće, među ostalim podupiranjem odgovarajućeg razvoja tih usluga i pristupačnih sučelja i nastojanjem da se pobrine za dugoročno stabilno okruženje. Komisija razvija odgovarajuće sinergije između aplikacija različitih komponenti Programa; Osigurava komplementarnost, dosljednost, sinergije i veze između Programa i drugih djelovanja i programa Unije.

6. Komisija prema potrebi osigurava usklađivanje aktivnosti koje se provode u kontekstu Programa s aktivnostima koje se provode u području svemira ▌na razini Unije, na nacionalnoj razini ili na međunarodnoj razini. Potiče suradnju među državama članicama i , kada je to važno za Program, olakšava konvergenciju njihovih tehnoloških kapaciteta i razvoja u području svemira. U tom cilju, Komisija prema potrebi i u području svoje nadležnosti surađuje s Agencijom i Europskom svemirskom agencijom.

7. Komisija obavještava Odbor iz članka 107. o privremenim i konačnim rezultatima ocjenjivanja svih javnih natječaja i ugovora sa subjektima iz privatnog i javnog sektora, uključujući podugovaranje.

Članak 30.

Uloga Agencije

1. Agencija ima sljedeće vlastite zadaće:

(a)	putem svojeg Odbora za sigurnosnu akreditaciju pružati sigurnosnu akreditaciju za sve komponente Programa u skladu s glavom V. poglavljem II.;

(b)	obavljati druge zadaće iz članka 34. stavaka 2. i 3.;

(c)	provoditi aktivnosti komunikacije , razvoja tržišta i priopćavanja i promocije ▌usluga Galilea i EGNOS-a , posebno aktivnosti u vezi s tržišnom prihvaćenosti i koordinacijom potreba korisnika ;

(ca)	provoditi aktivnosti komunikacije, priopćavanja i promocije te razvoja tržišta podataka, informacija i usluga koje nudi program Copernicus, ne dovodeći u pitanje aktivnosti koje obavljaju drugi subjekti kojima su povjerene zadaće i Komisija;

(d)	pružati ▌ stručno znanje Komisiji , uključujući za pripremu prioriteta istraživanja povezanih sa svemirom u silaznom sektoru .

2. Komisija Agenciji povjerava sljedeće zadaće:

(a)	upravljanje upotrebom EGNOS-a i Galilea koje obuhvaća djelovanja navedena u članku 43.;

(b)	sveobuhvatno koordiniranje aspekata GOVSATCOM-a povezanih s korisnicima, što se provodi u bliskoj suradnji s državama članicama, drugim subjektima, relevantnim agencijama Unije i ESVD-om za misije i operacije u području upravljanja krizama;

(c)

provođenje aktivnosti povezanih s razvojem aplikacija i usluga u silaznom sektoru na temelju komponenti Programa , uključujući temeljne elemente i integrirane aplikacije koje se temelje na podacima i uslugama Galilea, EGNOS-a i Copernicusa, čak i kada su sredstva za takve aktivnosti odobrena u kontekstu programa Obzor Europa uspostavljenog na temelju Uredbe xx ili prema potrebi za postizanje ciljeva iz članka 4. stavka 1. točke (b) ;

(d)	poduzimanje aktivnosti koje se odnose na prihvaćenost među korisnicima podataka, informacija i usluga koje se nude u okviru komponenti Programa koje nisu Galileo i EGNOS, ne dovodeći u pitanje aktivnosti programa Copernicus i usluge povjerene drugim subjektima;

(e)	posebna djelovanja iz članka 6.

3. Komisija može , na temelju procjena iz članka 102. stavka 6., Agenciji povjeriti druge zadaće , pod uvjetom da se njima ne ponavljaju aktivnosti koje su povjerene drugim subjektima u kontekstu Programa i da im je cilj poboljšati učinkovitost provedbe aktivnosti Programa.

3a. Kada su aktivnosti povjerene Agenciji, osiguravaju se odgovarajući financijski, ljudski i administrativni resursi za njihovu provedbu.

▌

5. Odstupajući od članka 62. stavka 1. Financijske uredbe i podložno ocjeni Komisije o zaštiti interesa Unije, Agencija može na temelju sporazuma o doprinosima povjeriti provedbu konkretnih aktivnosti drugim subjektima, u skladu s područjima njihove nadležnosti i podložno uvjetima neizravnog upravljanja koji se primjenjuju na Komisiju.

Članak 31.

Uloga Europske svemirske agencije

1. Europskoj svemirskoj agenciji povjeravaju se sljedeće zadaće pod uvjetom da je zaštićen interes Unije :

(a)

za Copernicus: koordinacija svemirskog segmenta i cjelokupna provedba i razvoj svemirske komponente programa Copernicus projektiranje▌ i izgradnja svemirske infrastrukture Copernicusa, uključujući operativni rad te infrastrukture i odgovarajuću javnu nabavu, osim kada to rade drugi subjekti, i, prema potrebi, pristup podacima treće strane ;

(b)	za Galileo i EGNOS: razvoj sustava, projektiranje i razvoj dijela zemaljskog segmenta i ▌satelita , uključujući testiranje i provjeru valjanosti ;

(c)	za sve komponente Programa: istraživačke i razvojne aktivnosti u uzlaznom sektoru u područjima za koje je stručna.

1a. Na temelju procjene Komisije Europskoj svemirskoj agenciji mogu se povjeriti druge zadaće na temelju potreba programa, pod uvjetom da se njima ne udvostručuju aktivnosti koje provodi drugo ovlašteno tijelo u kontekstu Programa i da se njima nastoji poboljšati učinkovitost provedbe aktivnosti Programa.

▌

4. Ne dovodeći u pitanje okvirni sporazum o financijskom partnerstvu iz članka 31.a, Komisija ili Agencija mogu od Europske svemirske agencije zatražiti da pruži tehničku stručnost i informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom pod zajednički dogovorenim uvjetima.

Članak 31.a

Okvirni sporazum o financijskom partnerstvu

1. Okvirnim sporazumom o financijskom partnerstvu iz članka 29. stavka 3. točke (a) se:

(a)	jasno definiraju uloge, odgovornosti i obveze Komisije, Agencije i Europske svemirske agencije s obzirom na svaku komponentu Programa i potrebna koordinacija te mehanizmi nadzora;

(b)	zahtijeva da Europska svemirska agencija primjenjuje sigurnosna pravila Unije određena u okviru sporazuma o sigurnosti koje su Unija i njezine institucije i agencije sklopile s Europskom svemirskom agencijom, osobito u pogledu obrade klasificiranih podataka;

(c)

propisuje uvjete upravljanja sredstvima povjerenima Europskoj svemirskoj agenciji, posebno u vezi s javnom nabavom, uključujući primjenu pravila Unije za javnu nabavu pri javnoj nabavi u ime i za račun Unije ili primjenu pravila subjekta kojemu su povjerene zadaće u skladu s člankom 154. Financijske uredbe, postupcima upravljanja, očekivanim rezultatima na temelju pokazatelja izvedbene uspješnosti, mjerama primjenjivim u slučaju manjkave ili prijevarne provedbe ugovora u smislu troškova, rokova i rezultata te komunikacijskim strategijama i pravilima u vezi s vlasništvom nad svim materijalnim i nematerijalnim sredstvima; ti uvjeti moraju biti u skladu s glavama III. i V. ove Uredbe i Financijskom uredbom;

(d)

zahtijeva da, kad god Agencija ili Europska svemirska agencija uspostave Odbor za evaluaciju ponuda za aktivnosti javne nabave koje se provode u okviru FFPA-a, stručnjaci iz Komisije i, po potrebi, drugi subjekti kojima su povjerene zadaće sudjeluju kao članovi na sjednicama Odbora za evaluaciju ponuda . Takvim se sudjelovanjem ne dovodi u pitanje tehnička neovisnost Odbora ▌za evaluaciju ponuda ▌;

(e)

uspostavlja mjere praćenja i kontrole, koje uključuju konkretno sustav predviđanja troškova, sustavno pružanje Komisiji ili, prema potrebi, Agenciji, informacija o troškovima i rokovima te, u slučaju odstupanja od planiranih proračuna, izvedbene uspješnosti i rokova, korektivne mjere kojima se osigurava izvršavanje ▌zadaća unutar dodijeljenih proračuna ▌;

(f)

utvrđuje načela za naknadu Europskoj svemirskoj agenciji za svaku komponentu Programa, razmjernu uvjetima pod kojima se mjere provode, uzimajući u obzir krizne situacije i nestabilnosti te, prema potrebi, utemeljenu na postignućima; te naknade obuhvaćaju samo opće troškove koji nisu povezani s aktivnostima koje je Unija povjerila Europskoj svemirskoj agenciji;

(g)	predviđa da Europska svemirska agencija poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala zaštitu interesa Unije i postupila u skladu s odlukama koje je Komisija donijela za svaku komponentu prilikom primjene ove Uredbe .

2. Ne dovodeći u pitanje okvirni sporazum o financijskom partnerstvu iz članka 31.a, Komisija ili Agencija može od Europske svemirske agencije zatražiti da pruži stručno znanje i informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom. Uvjeti za takve zahtjeve i njihovu provedbu uzajamno se dogovaraju.

Članak 32.

Uloga EUMETSAT-a i drugih subjekata

1. Komisija može sporazumom o doprinosima povjeriti, u cijelosti ili djelomično, provedbu sljedećih zadaća subjektima koji nisu navedeni u članku 30. ni 31., uključujući:

(a)	unapređenje, aktivnosti pripreme i operativni rad svemirske infrastrukture programa Copernicus ili njezinih dijelova te, prema potrebi, upravljanje pristupom podacima dodatnih misija, što se može povjeriti EUMETSAT-u;

(b)	provedbu usluga Copernicusa ili njihovih dijelova relevantnim agencijama, tijelima ili organizacijama te upravljanje prikupljanjem relevantnih informacija treće strane.

2. Kriteriji za odabir takvih subjekata kojima su povjerene zadaće posebno odražavaju njihovu sposobnost osiguravanja kontinuiteta i, prema potrebi, sigurnosti aktivnosti Programa , bez prekida ili s minimalnim prekidom njihova rada.

2a. Kada god je to moguće, uvjeti sporazuma o doprinosu iz stavka 1. usklađeni su s uvjetima FFPA-a iz članka 31.a stavka 1.

3. Savjetovanje s programskim odborom o odluci o sporazumu o doprinosu iz stavka 1. ovog članka obavlja se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 107. stavka 2. Programski odbor unaprijed je obaviješten o sporazumima o doprinosu koje Unija, koju predstavlja Komisija, treba sklopiti sa subjektima iz stavka 1.

GLAVA V.

SIGURNOST PROGRAMA

POGLAVLJE I.

Sigurnost programa

Članak 33.

Načela sigurnosti

1. Sigurnost Programa temelji se na sljedećim načelima:

(a)	uzimanje u obzir iskustva država članica u području sigurnosti i uzimanje njihovih najboljih praksi za primjer;

(b)	primjenjivanje ▌sigurnosnih pravila ▌ Vijeća i Komisije , kojima se , između ostalog, propisuje razdvajanje operativnih funkcija i funkcija povezanih s akreditacijom.

2. Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje isključiva odgovornost država članica za održavanje nacionalne sigurnosti, kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. UEU-a, ni pravo država članica da zaštite svoje osnovne sigurnosne interese u skladu s člankom 346. UFEU-a.

Članak 34.

Upravljanje sigurnošću

1. Komisija u svojem području nadležnosti i uz potporu Agencije osigurava visok stupanj sigurnosti, osobito u pogledu:

(a)	zaštite zemaljske i svemirske infrastrukture i pružanja usluga, osobito od fizičkih napada i kibernapada, uključujući ometanje tokova podataka ;

(b)	kontrole prijenosa tehnologije i upravljanja tim prijenosima;

(c)	razvoja i očuvanja stručnosti i stečenog praktičnog iskustva u Uniji;

(d)	zaštite klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka.

U tu svrhu Komisija se mora pobrinuti da se za svaku komponentu Programa provede analiza rizika i prijetnji. Na temelju te analize rizika i prijetnji ona za svaku komponentu Programa do kraja 2023. provedbenim aktima utvrđuje opće sigurnosne zahtjeve. Komisija pri tome uzima u obzir utjecaj tih zahtjeva na neometano funkcioniranje komponente, posebno u pogledu troškova, upravljanja rizikom i rokova, te osigurava da se njima ne smanji opći stupanj sigurnosti ili ne ugrozi funkcioniranje postojeće opreme koja se temelji na toj komponenti te da se vodi računa o rizicima u pogledu kibersigurnosti . Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, Komisija dostavlja okvirni popis provedbenih akata koji će biti podneseni Programskom odboru u sastavu za sigurnost, koji će o njima i raspravljati. Uz taj će popis biti priložen i okvirni raspored za podnošenje izvješća.

2. Subjekt odgovoran za upravljanje komponentom Programa odgovoran je za ▌ operativnu sigurnost te komponente i u tu svrhu provodi analizu rizika i prijetnji i sve potrebne aktivnosti kako bi osigurao i pratio sigurnost te komponente, osobito utvrđivanjem tehničkih specifikacija i operativnih postupaka te praćenjem njihove usklađenosti s općim sigurnosnim zahtjevima iz stavka 1. U skladu s člankom 30., za Galileo i EGNOS taj je subjekt Agencija.

2a. Na temelju analize rizika i prijetnji Komisija, prema potrebi, utvrđuje strukturu za nadzor sigurnosti i praćenje uputa razvijenih u okviru područja primjene Odluke 201x/xxx/ZVSP-a. (21) Struktura će funkcionirati u skladu sa sigurnosnim zahtjevima iz stavka 1. Kada je riječ o programu Galileo, ta će struktura biti Centar za praćenje sigurnosti sustava Galileo.

3. Agencija:

(a)	osigurava sigurnosnu akreditaciju svih komponenti Programa u skladu s poglavljem II. ove glave i ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica;

(b)	osigurava rad Galileova centra za praćenje sigurnosti u skladu sa zahtjevima iz stavka 2. i uputama izrađenima u okviru područja primjene Odluke 2014/496/ZVSP;

(c)	obavlja zadaće koje su joj dodijeljene na temelju Odluke br. 1104/2011/EU;

(d)	pruža Komisiji svoju tehničku stručnost i sve informacije potrebne za obavljanje njezinih zadaća na temelju ove Uredbe.

4. Države članice:

(a)

poduzimaju mjere koje su barem ekvivalentne onima koje su potrebne za zaštitu europske kritične infrastrukture u smislu Direktive Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite (22) te onima koje su potrebne za zaštitu vlastite nacionalne kritične infrastrukture kako bi se osigurala zaštita zemaljske infrastrukture koja čini sastavni dio Programa i koja se nalazi na njihovu državnom području;

(b)	izvršavaju zadaće sigurnosne akreditacije iz članka 41.

5 . Subjekti koji sudjeluju u Programu poduzimaju sve potrebne mjere , i u svjetlu problema utvrđenih u analizi rizika, kako bi osigurali sigurnost Programa.

Članak 34.a

Sigurnost sustava i uvedenih usluga

Kada god sigurnost Unije ili njezinih država članica može biti ugrožena djelovanjem sustava, primjenjuju se postupci određeni u Odluci Vijeća XXXX/XX/ZVSP.

POGLAVLJE II.

Sigurnosna akreditacija

Članak 35.

Tijelo za sigurnosnu akreditaciju

Odbor za sigurnosnu akreditaciju osnovan u okviru Agencije je tijelo za sigurnosnu akreditaciju za sve komponente Programa.

Članak 36.

Opća načela sigurnosne akreditacije

Aktivnosti sigurnosne akreditacije za sve komponente Programa provode se u skladu sa sljedećim načelima:

(a)	aktivnosti sigurnosne akreditacije i odluke o sigurnosnoj akreditaciji poduzimaju se u kontekstu kolektivne odgovornosti za sigurnost Unije i država članica;

(b)	nastoji se da se odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju postižu konsenzusom;

(c)	aktivnosti sigurnosne akreditacije provode se upotrebljavajući pristup procjene rizika i upravljanja rizicima, razmatrajući rizike za sigurnost komponente te utjecaj mjera za smanjenje rizika na troškove ili rokove, uzimajući u obzir cilj da se ne smanjuje opći stupanj sigurnosti sustava;

(d)	odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju o sigurnosnoj akreditaciji pripremaju i donose stručnjaci s odgovarajućim stupnjem sigurnosne provjere kvalificirani za akreditaciju složenih sustava koji postupaju objektivno;

(e)	nastoji se savjetovati sa svim stranama koje imaju ulog u pitanjima sigurnosti određene komponente;

(f)	aktivnosti sigurnosne akreditacije provode svi relevantni dionici komponente u skladu sa strategijom sigurnosne akreditacije, ne dovodeći u pitanje ulogu Komisije;

(g)

odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju o sigurnosnoj akreditaciji temelje se, u skladu s procesom definiranim u relevantnoj strategiji sigurnosne akreditacije koju je definirao Odbor, na lokalnim odlukama o sigurnosnoj akreditaciji koje donose odgovarajuća nacionalna tijela za sigurnosnu akreditaciju država članica;

(h)

trajan, transparentan i potpuno razumljiv proces praćenja osigurava da su sigurnosni rizici za komponentu poznati, da su sigurnosne mjere definirane kako bi se ti rizici smanjili na prihvatljivu razinu s obzirom na sigurnosne potrebe Unije i njezinih država članica i neometan rad komponente te da se te mjere primjenjuju u skladu s konceptom dubinske obrane. Djelotvornost tih mjera kontinuirano se ocjenjuje. Proces u vezi s procjenom sigurnosnog rizika i upravljanjem sigurnosnim rizikom zajednički provode svi dionici komponente kao iterativan proces;

i.	odluke o sigurnosnoj akreditaciji Odbor za sigurnosnu akreditaciju donosi na strogo neovisan način, uključujući i u odnosu na Komisiju i druga tijela odgovorna za provedbu komponente i pružanje povezanih usluga te u odnosu na izvršnog direktora i Upravni odbor Agencije;

(j)	aktivnosti sigurnosne akreditacije provode se uzimajući u obzir potrebu za prikladnom koordinacijom Komisije i tijela odgovornih za provedbu sigurnosnih odredaba;

(k)	sigurnosna akreditacija EGNOS-a koju provodi Odbor za sigurnosnu akreditaciju ne dovodi u pitanje akreditacijske aktivnosti koje za zračni promet obavlja Europska agencija za sigurnost zračnog prometa.

Članak 37.

Zadaće Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1. Odbor za sigurnosnu akreditaciju obavlja svoje zadaće ne dovodeći u pitanje odgovornosti dodijeljene Komisiji ni odgovornosti dodijeljene drugim tijelima Agencije, posebno u pitanjima sigurnosti, te ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica u pogledu sigurnosne akreditacije.

2. Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima sljedeće zadaće:

(a)

definiranje i potvrđivanje strategije sigurnosne akreditacije kojom se određuje:

i.	opseg aktivnosti potrebnih za provođenje i održavanje akreditacije komponenti Programa ili dijelova tih komponenti i svih međusobnih veza između njih i drugih sustava ili komponenti;

ii.	postupak sigurnosne akreditacije za komponente Programa ili dijelove tih komponenti, s detaljima razmjernima potrebnoj razini jamstva i jasno navedenim uvjetima za akreditaciju;

iii.	akreditacijski raspored u skladu s fazama komponenti Programa, posebno u pogledu uvođenja infrastrukture, pružanja usluga i razvoja;

iv.	načela sigurnosne akreditacije za mreže povezane sa sustavima koji su uspostavljeni na temelju komponenti Programa ili dijelova tih komponenti te za opremu povezanu sa sustavima koji su uspostavljeni tim komponentama koju provode nacionalni subjekti država članica nadležni za sigurnosna pitanja;

(b)

odlučivanje o sigurnosnoj akreditaciji, posebno u pogledu odobrenja za lansiranje satelita, ovlaštenja za korištenje sustavâ osnovanih u okviru komponenti Programa ili elemenata tih komponenti u različitim konfiguracijama i za različite usluge koje pružaju, sve do signaliziranja u svemiru i uključujući to signaliziranje, te ovlaštenja za operativno vođenje zemaljskih postaja. Kad je riječ o mrežama i opremi povezanima s PRS-om iz članka 44. ili bilo kojom drugom sigurnom uslugom koja proizlazi iz komponenti Programa, Odbor za sigurnosnu akreditaciju donosi odluke samo o odobrenju tijela za razvoj ili proizvodnju osjetljivih tehnologija za PRS, prijamnika za PRS ili sigurnosnih modula za PRS, ili bilo koje druge tehnologije ili opreme koju treba provjeriti u skladu s općim sigurnosnim zahtjevima iz članka 34. stavka 1., uzimajući u obzir savjete nacionalnih tijela nadležnih za sigurnosna pitanja i ukupne sigurnosne rizike;

(c)	ispitivanje i, osim za dokumente koje Komisija treba donijeti na temelju članka 34. stavka 1. ove Uredbe i članka 8. Odluke br. 1104/2011/EU, odobravanje sve dokumentacije povezane sa sigurnosnom akreditacijom;

(d)	u području svoje stručnosti, savjetovanje Komisije u pogledu izrade nacrta akata iz članka 34. stavka 1. ove Uredbe i članka 8. Odluke br. 1104/2011/EU, uključujući za uspostavu sigurnosno-operativnih postupaka te za izdavanje izjave sa svojim zaključnim stavom;

(e)

ispitivanje i odobravanje procjene sigurnosnog rizika pripremljene u skladu s procesom praćenja iz članka 36. točke (h), uzimajući u obzir usklađenost s dokumentima iz točke (c) ovog stavka i onima sastavljenima u skladu s člankom 34. stavkom 1. ove Uredbe i člankom 8. Odluke br. 1104/2011/EU, te suradnja s Komisijom u definiranju mjera za ublažavanje rizika;

(f)	provjeravanje provedbe sigurnosnih mjera u vezi sa sigurnosnom akreditacijom komponenti Programa poduzimanjem ili sponzoriranjem sigurnosnih procjena, inspekcija, revizija ili preispitivanja u skladu s člankom 41. točkom (b) ove Uredbe;

(g)	potvrđivanje odabira odobrenih proizvoda i mjera koji štite od elektroničkog prisluškivanja (TEMPEST) i odobrenih kriptografskih proizvoda koji se upotrebljavaju za pružanje sigurnosti komponentama Programa;

(h)	odobravanje ili, prema potrebi, sudjelovanje u zajedničkom odobravanju, zajedno s relevantnim subjektima nadležnima za sigurnosna pitanja, o međusobnom povezivanju sustava uspostavljenih na temelju komponenti Programa ili dijelova tih komponenti i drugih sustava;

i.	dogovaranje predloška za kontrolu pristupa iz članka 41. točke (c) s relevantnom državom članicom;

(j)	pripremanje izvješća o rizicima i obavješćivanje Komisije, Upravnog odbora i izvršnog direktora o procjeni rizika te savjetovanje navedenih o opcijama za postupanje s preostalim rizicima za određenu odluku o sigurnosnoj akreditaciji;

(k)	pomaganje, uz blisku suradnju s Komisijom, Vijećem i Visokim predstavnikom, u provedbi Odluke 2014/496/ZVSP na temelju posebnog zahtjeva Vijeća i/ili Visokog predstavnika;

(l)	provođenje savjetovanja potrebnih za izvršavanje svojih zadaća;

(m)	donošenje i objavljivanje svojeg poslovnika.

3. Ne dovodeći u pitanje ovlasti i nadležnosti država članica, uspostavlja se posebno podređeno tijelo pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju koje zastupa države članice kako bi izvršavalo naročito zadaće u pogledu:

(a)	upravljanja ključevima za polijetanje i drugim ključevima potrebnima za funkcioniranje sustava Galileo;

(b)	provjeravanja uspostave i izvršenja postupaka za vođenje evidencije o ključevima za PRS, sigurno postupanje s tim ključevima, čuvanje tih ključeva i distribuciju tih ključeva.

Članak 38.

Sastav Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1. Odbor za sigurnosnu akreditaciju sastavljen je od predstavnika svake države članice, predstavnika Komisije i predstavnika Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (dalje u tekstu „Visoki predstavnik”). Mandat članova Odbora za sigurnosnu akreditaciju traje četiri godine i može se produljiti.

2. Sudjelovanje na sastancima Odbora za sigurnosnu akreditaciju temeljit će se na potrebi za pristupom informacijama. Predstavnici Europske svemirske agencije i predstavnici Agencije koja nije uključena u sigurnosnu akreditaciju mogu se prema potrebi pozvati na sastanke Odbora za sigurnosnu akreditaciju u svojstvu promatrača. Iznimno, predstavnici agencija Unije, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija mogu se također pozvati da prisustvuju sastancima kao promatrači za pitanja koja se izravno odnose na te treće zemlje ili međunarodne organizacije, posebno na pitanja koja se odnose na infrastrukturu koja im pripada ili koja je uspostavljena na njihovu državnom području. Mehanizmi za takvo sudjelovanje predstavnika trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te uvjeti tih mehanizama utvrđuju se u odgovarajućim sporazumima te moraju biti u skladu s poslovnikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

Članak 39.

Pravila Odbora za sigurnosnu akreditaciju o glasanju

Ako se ne može postići konsenzus u skladu s općim načelima iz članka 36., Odbor za sigurnosnu akreditaciju donosi odluke na temelju glasanja kvalificirane većine u skladu s člankom 16. Ugovora o Europskoj uniji. Predstavnik Komisije i predstavnik Visokog predstavnika ne glasaju. Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju potpisuje u ime Odbora za sigurnosnu akreditaciju odluke koje je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju.

Članak 40.

Priopćavanje i učinak odluka Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1. Odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju upućuju se Komisiji.

2. Komisija redovito obavješćuje Odbor za sigurnosnu akreditaciju o učincima svih planiranih odluka Odbora za sigurnosnu akreditaciju o ispravnom vođenju komponenti Programa i o provedbi planova za postupanje s preostalim rizicima. Odbor za sigurnosnu akreditaciju uzima u obzir sve navedene informacije primljene od Komisije.

3. Komisija bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje Europski parlament i Vijeće o učinku donošenja odluka o sigurnosnoj akreditaciji na ispravno funkcioniranje komponenti Programa. Ako Komisija smatra da odluka koju je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju može značajno utjecati na ispravno funkcioniranje tih komponenti, na primjer u smislu troškova, rokova i izvedbene uspješnosti, o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

4. Upravni se odbor periodično obavješćuje o radu Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

5. Raspored rada Odbora za sigurnosnu akreditaciju ne smije ometati raspored i rokove aktivnosti iz programa rada iz članka 100.

Članak 41.

Uloga država članica u sigurnosnoj akreditaciji

Države članice:

(a)	prenose Odboru za sigurnosnu akreditaciju sve informacije koje smatraju važnima za sigurnosnu akreditaciju;

(b)

dozvoljavaju propisno ovlaštenim osobama koje je imenovao Odbor za sigurnosnu akreditaciju, u dogovoru s nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnosna pitanja i pod njihovim nadzorom, pristup bilo kojim informacijama i bilo kojim područjima i/ili mjestima povezanima sa sigurnošću sustavâ u njihovoj nadležnosti, u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima te bez diskriminacije na osnovi državljanstva državljana država članica, uključujući u svrhu sigurnosnih inspekcija, revizija i ispitivanja o kojima je odlučio Odbor za sigurnosnu akreditaciju te u svrhu procesa praćenja sigurnosnog rizika iz članka 36. točke (h). Te revizije i ispitivanja izvode se u skladu sa sljedećim načelima:

i.	naglašava se važnost sigurnosti i djelotvornog upravljanja rizikom u tijelima nad kojima se provodi nadzor;

ii.	preporučuju se protumjere za ublažavanje specifičnog učinka gubitka povjerljivosti, cjelovitosti ili dostupnosti klasificiranih podataka;

(c)

pojedinačno su odgovorne za osmišljavanje predloška za kontrolu pristupa, u kojem se opisuju ili navode područja/lokacije koje treba akreditirati, i o kojem se unaprijed trebaju dogovoriti države članice i Odbor za sigurnosnu akreditaciju, čime osiguravaju istu razinu kontrole pristupa u svim državama članicama;

(d)	na lokalnoj su razini odgovorne za akreditaciju sigurnosti lokacija koje se nalaze unutar njihovih državnih područja i tvore dio područja sigurnosne akreditacije za komponente Programa te su u tu svrhu odgovorne za izvješćivanje Odboru za sigurnosnu akreditaciju.

POGLAVLJE III.

Zaštita klasificiranih podataka

Članak 42.

Zaštita ▌ klasificiranih podataka

U području primjene ove Uredbe:

(a)

razmjena ▌zaštite klasificiranih podataka u vezi s Programom podložna je postojanju međunarodnog sporazuma o razmjeni klasificiranih podataka između Unije i treće zemlje ili međunarodne organizacije ili, ako je primjenjivo, dogovoru u kojem sudjeluju nadležna institucija ili tijelo Unije i nadležna tijela treće zemlje ili međunarodne organizacije o razmjeni klasificiranih podataka, te uvjetima utvrđenima tim sporazumom ili dogovorom;

▌

(c)

fizičke osobe s boravištem u trećim državama i pravne osobe s poslovnim nastanom u trećim zemljama mogu raditi s klasificiranim podacima EU-a povezanima s Programom isključivo ako ti podaci u tim državama podliježu sigurnosnim propisima koji jamče stupanj zaštite koji je barem jednakovrijedan onome na temelju pravila Komisije o sigurnosti utvrđenih u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i na temelju sigurnosnih propisa Vijeća utvrđenih u prilozima Odluci 2013/488/EU. Jednakovrijednost sigurnosnih propisa koji se primjenjuju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji definira se u sporazumu o sigurnosti podataka, uključujući prema potrebi pitanja gospodarske sigurnosti, sklopljenom između Europske unije i te treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s postupkom propisanim u članku 218. UFEU-a te uzimajući u obzir članak 13. Odluke 2013/488/EU;

(d)

ne dovodeći u pitanje članak 13. Odluke 2013/488/EU i pravila o industrijskoj sigurnosti utvrđena u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444, fizička osoba ili pravna osoba, treća zemlja ili međunarodna organizacija može imati pristup klasificiranim podacima EU-a ako se to u pojedinačnom slučaju smatra nužnim, ovisno o prirodi i sadržaju tih podataka, primateljevoj potrebi za tim znanjem i stupnju koristi za Europsku uniju.

GLAVA VI.

Galileo i EGNOS

Članak 43.

Prihvatljive mjere

Uporaba programa Galileo i EGNOS obuhvaća sljedeće prihvatljive mjere :

(a)	održavanje, uporabu, stalno unapređivanje, razvoj i zaštitu svemirske infrastrukture i upravljanje tom infrastrukturom, uključujući modernizaciju i upravljanje zastarijevanjem;

(b)

održavanje, uporabu, stalno unapređivanje, razvoj i zaštitu zemaljske infrastrukture i upravljanje tom infrastrukturom , što se posebno odnosi na zemaljske centre i postaje iz Odluke (EU) 2016/413 ili (EU) 2017/1406, mreže, lokacije i pomoćne objekte, uključujući modernizaciju i upravljanje zastarijevanjem;

(c)	razvoj budućih generacija sustava i razvoj usluga koje pružaju Galileo i EGNOS, ne dovodeći u pitanje buduće odluke o financijskim perspektivama Unije , uzimajući pritom u obzir potrebe relevantnih dionika ;

(ca)	potporu razvoju silaznih aplikacija u okviru Galilea i EGNOS-a i daljnjem unapređenju ključnih tehnoloških elemenata kao što su čipsetovi i prijemnici u okviru Galilea;

(d)	potporu aktivnostima certificiranja i normizacije u okviru Galilea i EGNOS-a, posebno u prometnom sektoru ;

(e)	neprestano pružanje ▌usluga u okviru Galilea i EGNOS-a i , u skladu s inicijativama država članica i privatnog sektora, razvoj tih usluga na tržištu, naročito kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećale socioekonomske koristi iz članka 4. stavka 1. ;

(f)	suradnju s drugim regionalnim ili globalnim satelitskim navigacijskim sustavima , uključujući u svrhu olakšavanja kompatibilnosti i interoperabilnosti ;

(g)	▌ elemenata da prate pouzdanost sustava i njihovu upotrebu te izvedbu usluga ;

(h)	▌aktivnosti povezane s pružanjem usluga i koordiniranjem proširenja pokrivenosti uslugama.

Članak 44.

Usluge koje pruža Galileo

1. Usluge koje pruža Galileo su:

(a)	Galileova otvorena usluga (GOS), koja je besplatna za korisnike i pruža informacije za određivanje položaja i sinkronizaciju koje su namijenjene prvenstveno za vrlo brojne satelitske navigacijske aplikacije za potrošačku upotrebu;

(b)

usluga visoke točnosti (HAS), koja je besplatna za korisnike i koja pomoću širenja dodatnih podataka u dopunskom frekvencijskom pojasu pruža informacije visoke točnosti za određivanje položaja i sinkronizaciju namijenjene prvenstveno za satelitske navigacijske aplikacije za profesionalnu ili komercijalnu upotrebu;

(c)	usluga autentikacije signala (SAS), koja se temelji na šifriranim kodovima sadržanima u signalima, a namijenjena je prvenstveno za satelitske navigacijske aplikacije za profesionalnu ili komercijalnu upotrebu;

(d)

javna regulirana usluga (PRS), koja je ograničena na korisnike koje je ovlastila vlada ▌, za osjetljive aplikacije koje zahtijevaju visok stupanj kontinuiteta usluge, uključujući u područjima sigurnosti i obrane, uz upotrebu snažnih, šifriranih signala; besplatna je za države članice, Vijeće, Komisiju, ESVD i, po potrebi, za propisno ovlaštene agencije Unije; pitanje treba li naplaćivati naknadu drugim sudionicima PRS-a iz članka 2. Odluke br. 1104/2011/EU ocjenjuje se za svaki slučaj posebno te se određuju odgovarajuće odredbe u sporazumima sklopljenima u skladu s člankom 3. stavkom 5. te Odluke; pristup javno reguliranoj usluzi uređuje se u skladu s Odlukom br. 1104/2011/EU koja je mjerodavna za države članice, Vijeće, Komisiju, ESVD i agencije Unije;

(e)	usluga za krizne situacije (ES) , besplatna za korištenje i emitiranje, emitiranjem signala prenosi upozorenja povezana s prirodnim katastrofama ili drugim kriznim situacijama u konkretnim područjima; pruža se, prema potrebi, u suradnji s nacionalnim tijelima država članica za civilnu zaštitu;

(f)	usluga mjerenja vremena (TS), koja je besplatna za korisnike te pruža točno i pouzdano referentno vrijeme i koordinirano svjetsko vrijeme, olakšavajući razvoj aplikacija za mjerenje vremena temeljenih na Galileu i upotrebu u ključnim aplikacijama.

2. Usto, Galileo doprinosi:

(a)	usluzi potrage i spašavanja (SAR) sustava Cospas-Sarsat tako što otkriva signale poziva za pomoć koje odašilju radiofarovi i prenosi im poruke putem povratne veze;

(b)	uslugama praćenja cjelovitosti standardiziranima na razini Unije ili na međunarodnoj razini za upotrebu u uslugama za sigurnost života na temelju signala Galileove otvorene usluge te u kombinaciji s EGNOS-om i drugim satelitskim navigacijskim sustavima;

(c)

svemirskim meteorološkim uslugama informiranja putem centra za pružanje usluga GNSS (23) i uslugama ranog upozoravanja koje omogućuje Galileova zemaljska infrastruktura, a koje su prvenstveno namijenjene za smanjenje potencijalnih rizika za korisnike usluga koje pružaju Galileo i drugi GNSS-ovi u vezi sa svemirom ▌.

Članak 45.

Usluge koje pruža EGNOS

1. Usluge koje pruža EGNOS su:

(a)	EGNOS-ova otvorena usluga (EOS), koja je besplatna za korisnike i pruža informacije za određivanje položaja i sinkronizaciju koje su namijenjene prvenstveno za vrlo brojne satelitske navigacijske aplikacije za potrošačku upotrebu;

(b)

usluga pristupa podacima EGNOS-a (EDAS), koja je besplatna za korisnika i pruža informacije za određivanje položaja i sinkronizaciju koje su namijenjene prvenstveno za satelitske navigacijske aplikacije za profesionalnu ili komercijalnu upotrebu nudeći bolje performanse i podatke s većom dodanom vrijednosti od podataka dobivenih preko EOS-a;

(c)

usluga za sigurnost života (SoL), bez izravnih troškova za korisnike, koja pruža informacije za određivanje položaja i vremensku sinkronizaciju s visokom razinom kontinuiteta, dostupnosti i točnosti, uključujući funkciju ispravnosti kojom se korisnike upozorava na kvar u sustavima Galilea i drugih GNSS-ova koje sustav EGNOS poboljšava u području pokrivenosti ili na signale s nedopuštenim odstupanjem koje emitiraju ti sustavi, a namijenjena je prvenstveno korisnicima za koje je sigurnost ključna, osobito sektoru civilnog zrakoplovstva, za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, prema standardima ICAO-a, ili drugih prometnih sektora ;

2. Usluge iz stavka 1. prioritetno se pružaju na državnim područjima svih država članica koja su geografski locirana u Europi , uključujući za ovu svrhu Cipar, Azore, Kanarske otoke i Madeiru, do kraja 2026.

Geografska pokrivenost EGNOS-a može se proširiti na druge regije svijeta, posebno na državna područja zemalja kandidatkinja, trećih zemalja pridruženih jedinstvenom europskom nebu i trećih zemalja obuhvaćenih europskom politikom susjedstva, ovisno o tehničkoj izvedivosti i u skladu sa sigurnosnim zahtjevima iz članka 34. te , kad je riječ o usluzi SoL, na temelju međunarodnih sporazuma.

3. Trošak takvog proširenja, uključujući i povezane operativne troškove specifične za te regije, nije pokriven proračunom iz članka 11. Komisija razmatra druge programe ili instrumente za financiranje takvih aktivnosti. To proširenje ne smije uzrokovati kašnjenje u pružanju usluga iz stavka 1. na državnim područjima država članica koja su geografski locirana u Europi.

Članak 46.

Provedbene mjere za Galileo i EGNOS

Ako je to potrebno za nesmetan rad Galilea i EGNOS-a i njihovu prihvaćenost na tržištu, Komisija prema potrebi utvrđuje mjere za:

(a)	upravljanje rizicima koji proizlaze iz rada Galilea i EGNOS-a i smanjivanje tih rizika , posebno radi osiguravanja kontinuiteta usluge ;

(b)	utvrđivanje ključnih etapa odlučivanja za praćenje i evaluaciju provedbe programa Galileo i EGNOS;

(c)	utvrđivanje lokacije centara koji su dio zemaljske infrastrukture Galilea i EGNOS-a, u skladu sa sigurnosnim zahtjevima i slijedeći otvoren i transparentan postupak, i osiguravanje njihova rada;

(d)	određivanje tehničkih i operativnih specifikacija u vezi s uslugama iz članka 44. točke 1. podtočaka (c), (e), (f) i točke 2. podtočke 2. (c) .

Te se provedbene mjere donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Članak 47.

Kompatibilnost, interoperabilnost i standardizacija

1. Galileo i EGNOS te usluge koje oni pružaju s tehničkog su gledišta u potpunosti kompatibilni i interoperabilni , uključujući na korisničkoj razini .

2. Galileo i EGNOS te usluge koje oni pružaju kompatibilni su i interoperabilni s drugim satelitskim navigacijskim sustavima i konvencionalnim načinima radionavigacije, ako su takvi zahtjevi i uvjeti u pogledu kompatibilnosti i interoperabilnosti utvrđeni međunarodnim sporazumima.

GLAVA VII.

Copernicus

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 48.

Opseg Copernicusa

1. Copernicus se provodi na temelju prethodnih ulaganja ▌, uključujući ulaganja dionika poput Europske svemirske agencije i EUMETSAT-a i, prema potrebi i analizi isplativosti , oslanjajući se na nacionalne i regionalne kapacitete država članica te uzimajući u obzir kapacitete komercijalnih pružatelja usporedivih podataka i informacija te potrebu za poticanjem tržišnog natjecanja i razvoja tržišta, pri čemu se stvara najveći mogući broj prilika za europske korisnike .

2. U okviru Copernicusa pružaju se podaci i informacije utemeljeni na potrebama korisnika Copernicusa te na politici potpunih, besplatnih i otvorenih podataka.

2a. Copernicus pruža potporu oblikovanju, provedbi i nadzoru politika Unije i njezinih država članica, posebno u području okoliša, klimatskih promjena, mora, pomorstva, atmosfere, poljoprivrede i ruralnog razvoja, očuvanja kulturne baštine, civilne zaštite, nadzora infrastrukture, sigurnosti i zaštite, kao i digitalne ekonomije, u cilju daljnjeg smanjenja administrativnog opterećenja.

3. Copernicus čine sljedeća četiri elementa :

(a)

▌ prikupljanje podataka koje uključuje:

—	razvoj i rad Copernicusovih Sentinela,

—	pristup podacima treće strane u vezi s promatranjem Zemlje iz svemira ,

—	pristup in situ podacima i drugim pomoćnim podacima;

(b)	komponenta za obradu podataka i informacija u okviru usluga programa Copernicus , koja uključuje aktivnosti za generiranje informacija s dodanom vrijednošću za potporu praćenju okoliša, izvješćivanju i osiguravanju usklađenosti, civilnoj zaštiti i civilnoj sigurnosti ▌;

(c)

komponenta za pristup podacima i njihovu distribuciju, koja uključuje infrastrukturu i usluge kojima se na način prilagođen korisnicima osiguravaju traženje, distribucija, iskorištavanje i dugoročno očuvanje podataka i informacija programa Copernicus, uvid u njih i pristup takvim podacima i informacijama;

(d)

komponenta za podupiranje prihvaćenosti među korisnicima, razvoj tržišta i izgradnju kapaciteta u skladu s člankom 29. stavkom 5., koja uključuje povezane aktivnosti, resurse i usluge za promidžbu Copernicusa, njegovih podataka i usluga , kao i povezane silazne aplikacije i njihov razvoj na svim razinama radi maksimalnog povećanja socioekonomskih koristi iz članka 4. stavka 1. kao i radi prikupljanja i analize potreba korisnika .

4. U okviru Copernicusa promiče se međunarodna koordinacija sustava za promatranje i povezana razmjena podataka radi jačanja njegove globalne dimenzije i komplementarnosti uzimajući u obzir ▌ međunarodne sporazume i procese koordinacije.

POGLAVLJE II.

Prihvatljive mjere

Članak 49.

Prihvatljive mjere za prikupljanje podataka

Prihvatljive mjere u okviru Copernicusa obuhvaćaju:

(a)

mjere kojima se osigurava bolji kontinuitet postojećih misija Sentinela te razvoj, lansiranje i održavanje daljnjih Sentinela i upravljanje njima uz proširenje opsega promatranja, pri čemu se prednost posebno daje promatračkim kapacitetima za praćenje antropogenih emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova, što omogućuje praćenje polarnih regija i inovativne ekološke primjene u područjima poljoprivrede, šumarstva, upravljanja vodama i morskim resursima te kulturne baštine ;

(b)	mjere kojima se osigurava pristup podacima treće strane potrebnim za generiranje usluga programa Copernicus ili koje upotrebljavaju institucije, agencije, decentralizirane službe Unije te, gdje je to primjereno i troškovno učinkovito, nacionalna i regionalna javna tijela ;

(c)

mjere kojima se osigurava i koordinira pristup in situ i drugim pomoćnim podacima potrebnima za generiranje, umjeravanje i validaciju podataka i informacija programa Copernicus, uključujući, gdje je to primjereno i troškovno učinkovito, upotrebu postojećih nacionalnih kapaciteta i izbjegavajući udvostručavanje .

Članak 50.

Prihvatljive mjere za usluge programa Copernicus

1. Copernicus uključuje mjere za potporu sljedećim uslugama:

(a)

uslugama praćenja okoliša, izvješćivanja i provjere usklađenosti, koje obuhvaćaju:

—	praćenje atmosfere radi pružanja informacija o kvaliteti zraka s globalnom pokrivenošću, uz poseban naglasak na europskoj razini, i kemijskom sastavu atmosfere,

—	praćenje morskog okoliša radi pružanja informacija o stanju i dinamici ekosustava mora, oceana i obalnih ekosustava te njihovih resursa i upotrebe ,

—

praćenje kopna i poljoprivrede radi pružanja informacija o pokrovu zemljišta, uporabi zemljišta, prenamjeni zemljišta, lokalitetima kulturne baštine, kretanju tla, gradskim područjima, količini i kvaliteti unutarnjih voda, šumama, poljoprivredi i drugim prirodnim resursima, biološkoj raznolikosti i kriosferi,

—

praćenje klimatskih promjena radi pružanja informacija o antropogenim emisijama i apsorpcijama CO2 i drugih stakleničkih plinova, ključnim klimatskim varijablama, ponovnim analizama klime, sezonskim prognozama, klimatskim projekcijama i uzrocima klimatskih promjena, promjenama na polarnom/arktičkom području te pokazateljima u odgovarajućim vremenskim i prostornim razmjerima;

(b)

uslugama upravljanja kriznim situacijama za pružanje informacija za potporu javnim tijelima nadležnima za civilnu zaštitu ▌ i u suradnji s njima , kao potpora operacijama civilne zaštite i odgovora na krizne situacije (poboljšanje aktivnosti ranog upozoravanja i kapaciteta za odgovor na krize) te aktivnostima sprečavanja i pripravnosti (analize rizika i oporavka) u vezi s različitim vrstama katastrofa;

(c)	sigurnosnim uslugama za potporu nadzoru ▌Unije i njezinih vanjskih granica , pomorskom nadzoru, kao i vanjskom djelovanju Unije u odgovoru na sigurnosne prijetnje s kojima se Unija suočava te na ciljeve i mjere zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

2. Komisija, uz potporu vanjskih nezavisnih stručnjaka kada je to potrebno, na sljedeće načine osigurava primjerenost usluga:

(a)	provjerava jesu li zahtjevi koje su postavile zajednice korisnika tehnički izvedivi i odgovaraju li svrsi;

(b)	ocjenjuje predložene ili realizirane načine ili rješenja za zadovoljavanje zahtjeva koje su postavile zajednice korisnika i za postizanje ciljeva Programa.

Članak 51.

Prihvatljive mjere za pristup podacima i informacijama ▌te njihovu distribuciju

1. Copernicus obuhvaća mjere kojima se osigurava bolji pristup svim podacima i informacijama programa Copernicus i, prema potrebi, dodatna infrastruktura i usluge za poticanje pristupa tim podacima i informacijama te njihove distribucije i upotrebe.

2. Ako su podaci ili informacije programa Copernicus sigurnosno osjetljivi prema člancima od 12. do 16. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1159/2013 (24), Komisija može pristup tim podacima i informacijama, nadzor nad njima te njihovo prikupljanje i distribuciju povjeriti subjektu ili subjektima od povjerenja. Takvi subjekti uspostavljaju i vode registar ovlaštenih korisnika i daju pristup ograničenim podacima uz korištenje zasebnih radnih procesa.

POGLAVLJE III.

Politika postupanja s podacima programa Copernicus

Članak 52.

Politika postupanja s podacima i informacijama programa Copernicus

1. Podaci i informacije programa Copernicus pružaju se korisnicima u skladu sa sljedećom politikom besplatnih, potpunih i otvorenih podataka:

(a)	korisnici programa Copernicus smiju besplatno i bilo gdje u svijetu reproducirati, distribuirati, priopćavati javnosti, prilagođavati i mijenjati sve podatke i informacije programa Copernicus te ih kombinirati s drugim podacima i informacijama;

(b)

politika besplatnih, potpunih i otvorenih podataka podrazumijeva sljedeća ograničenja:

i.	formati, rokovi pružanja i načini širenja i dijeljenja podataka i informacija programa Copernicus unaprijed su određeni,

ii.	ako je to primjenjivo, moraju se poštovati uvjeti licenciranja podataka i informacija treće strane koji se koriste za proizvodnju informacija iz usluga programa Copernicus,

iii.	sigurnosna ograničenja proizašla iz općih sigurnosnih zahtjeva iz članka 34. stavka 1.,

iv.	mora se osigurati zaštita od rizika od poremećaja sustava koji proizvodi ili stavlja na raspolaganje podatke i informacije programa Copernicus te od rizika poremećaja u samim podacima ,

v.	mora se zajamčiti zaštita pouzdanog pristupa podacima i informacijama programa Copernicus za europske korisnike.

2. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 105. u vezi s posebnim odredbama radi dopune stavka 1. u pogledu specifikacija, uvjeta i postupaka za pristup podacima i informacijama programa Copernicus i njihovu upotrebu.

3. Komisija izdaje licencije i obavijesti povezane s pristupom podacima i informacijama programa Copernicus i njihovom upotrebom, uključujući odredbe o priznavanju autorstva, u skladu s politikom programa Copernicus o postupanju s podacima kako je utvrđena u ovoj Uredbi i primjenjivim delegiranim aktima na temelju stavka 2.

GLAVA VIII.

DRUGE KOMPONENTE PROGRAMA

POGLAVLJE I.

SSA

ODJELJAK I.

SST

Članak 53.

Opseg SST-a

1. Podkomponentama SST podupiru se sljedeće aktivnosti:

(a)

uspostava, razvoj i rad mreže zemaljskih i/ili svemirskih senzora SST-a država članica, uključujući senzore koje razvija Europska svemirska agencija ili privatni sektor Unije i senzore Unije pod nacionalnom kontrolom, radi nadzora i praćenja svemirskih objekata te izrade europskog kataloga svemirskih objekata ▌;

(b)	obrada i analiza podataka SST-a na nacionalnoj razini radi pružanja informacija i usluga SST-a iz članka 54.;

(c)	pružanje usluga SST-a iz članka 54. korisnicima iz članka 55.;

(cc)

praćenje i traženje sinergija s inicijativama za promicanje razvoja i upotrebe tehnologija zbrinjavanja svemirskih letjelica na kraju operativnog životnog vijeka, tehnoloških sustava za sprečavanje i uklanjanje svemirskog otpada, kao i s međunarodnim inicijativama u području upravljanja svemirskim prometom.

2. Komponentama SST također se pruža tehnička i administrativna podrška za osiguravanje prijelaza između Svemirskog programa EU-a i okvira za potporu SST-u uspostavljenog Odlukom br. 541/2014/EU.

Članak 54.

Usluge SST-a

1. Usluge SST-a obuhvaćaju:

(a)	procjenu rizika od sudara svemirskih letjelica ili svemirskih letjelica i svemirskog otpada te potencijalno generiranje upozorenja za izbjegavanje sudara tijekom sljedećih faza misija svemirskih letjelica: lansiranja, ulaska u orbitu, dizanja u orbiti, rada u orbiti te zbrinjavanja;

(b)	otkrivanje i utvrđivanje karakteristika fragmentacija, raspada ili sudara u orbiti;

(c)	procjenu rizika od nekontroliranog povratka svemirskih objekata i svemirskog otpada u Zemljinu atmosferu te generiranje povezanih informacija, uključujući predviđanja o vremenu i vjerojatnom mjestu mogućeg udara;

(d)

razvijanje aktivnosti pripreme za:

i.	smanjenje svemirskog otpada kako bi se smanjilo njegovo nastajanje i

ii.	sanaciju svemirskog otpada zbrinjavanjem postojećeg svemirskog otpada .

2. Usluge SST-a besplatne su, dostupne bez prekida i u svakom trenutku te prilagođene potrebama korisnika iz članka 55.

3. Države članice sudionice, Komisija ni, gdje je to relevantno, kontaktna točka ne smatraju se odgovornima za sljedeće:

(a)	za štetu nastalu zbog izostanka ili prekida pružanja usluga SST-a;

(b)	za kašnjenje u pružanju usluga SST-a;

(c)	za netočnost informacija dobivenih putem usluga SST-a; ili

(d)	za djelovanje poduzeto kao odgovor na pružene usluge SST-a.

Članak 55.

Korisnici SST-a

1. Korisnici EU-a obuhvaćaju:

(a)	temeljne korisnike SST-a: države članice, ESVD, Komisija, Vijeće, Agencija kao i javni i privatni vlasnici i operateri svemirskih letjelica ▌ s poslovnim nastanom u Uniji;

(b)	netemeljne korisnike SST-a: drugi javni i privatni subjekti ▌ s poslovnim nastanom u Uniji.

Temeljni korisnici SST-a imaju pristup svim uslugama SST-a navedenim u članku 54. stavku 1.

Netemeljni korisnici SST-a mogu pristupiti uslugama SST-a navedenim u članku 54. stavku 1. točkama od (b) do (d).

2. Međunarodni korisnici obuhvaćaju treće zemlje, međunarodne organizacije koje nemaju sjedište u Uniji i privatne subjekte koji nemaju poslovni nastan u Uniji pod sljedećim uvjetima:

(a)	treće zemlje i međunarodne organizacije koje nemaju sjedište u Uniji mogu pristupiti uslugama SST-a u skladu s člankom 8. stavkom 1.a;

(b)	privatni subjekti koji nemaju poslovni nastan u Uniji mogu pristupiti uslugama SST-a na temelju međunarodnog sporazuma, sklopljenog u skladu s člankom 8. stavkom 1.a s trećom zemljom u kojoj imaju poslovni nastan, koji im omogućuje pristup.

3. Odstupajući od stavka 2. ovog članka, međunarodni sporazum nije potreban ako je usluga SST-a iz članka 54. stavka 1. javno dostupna.

4. Komisija putem provedbenih akata može donijeti detaljne odredbe o pristupu uslugama SST-a i relevantnim postupcima. Te se odredbe donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Članak 56.

Sudjelovanje država članica

1. Države članice koje žele sudjelovati u pružanju usluga SST-a iz članka 54. za sve orbite podnose Komisiji jedan zajednički prijedlog kojim dokazuju da ispunjavaju sljedeće kriterije:

(a)	imaju vlasništvo nad ili pristup odgovarajućim senzorima SST-a koji su na raspolaganju za SST EU-a i ljudski resursi za upravljanje tim senzorima ili odgovarajući kapaciteti za operativnu analizu i obradu podataka posebno osmišljeni za SST i na raspolaganju za SST EU-a;

(b)	predmetna država članica provela je i validirala početnu procjenu sigurnosnog rizika za svako sredstvo SST-a;

(c)	akcijski plan kojim se uzima u obzir koordinacijski plan donesen na temelju članka 6. Odluke 541/2014/EU za provedbu aktivnosti utvrđenih u članku 53. ove Uredbe;

(d)	distribucija različitih aktivnosti unutar stručnih timova kako su imenovani u skladu s člankom 57.;

(e)	pravila za razmjenu podataka potrebnih za postizanje ciljeva iz članka 4.

U pogledu kriterija iz točaka (a) i (b) svaka država članica koja želi sudjelovati u pružanju usluga SST-a zasebno dokazuje da ispunjava te kriterije.

U pogledu kriterija iz točaka od (c) do (e) sve države članice koje žele sudjelovati u pružanju usluga SST-a zajednički dokazuju da ispunjavaju te kriterije.

2. Smatra se da su kriterije iz stavka 1. točaka (a) i (b) ispunile države članice sudionice čiji su imenovani nacionalni subjekti članovi Konzorcija osnovanog u skladu s člankom 7. Odluke br. 541/2014/EU na datum stupanja na snagu ove Uredbe.

3. Ako nije podnesen zajednički prijedlog u skladu sa stavkom 1. ili ako Komisija smatra da tako podneseni zajednički prijedlog ne ispunjava kriterije iz stavka 1., najmanje pet država članica ▌može Komisiji podnijeti novi zajednički prijedlog, kojim dokazuju da ispunjavaju kriterije iz stavka 1. ▌

4. Komisija putem provedbenih akata može donijeti detaljne odredbe o postupcima i elementima iz stavaka od 1. do 3. Te se provedbene mjere donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Članak 57.

Organizacijski okvir za sudjelovanje država članica

1. Sve države članice koje su podnijele prijedlog za koji je Komisija utvrdila da ispunjava odredbe iz članka 56. stavka 1. ili koje je Komisija odabrala u skladu s postupkom iz članka 56. stavka 3. za svojeg predstavnika imenuju konstituirajući nacionalni subjekt s poslovnim nastanom na njihovu državnom području. Konstituirajući nacionalni subjekt jest javno tijelo države članice ili tijelo kojemu je povjereno izvršavanje takve javne funkcije.

2. Konstituirajući nacionalni subjekti imenovani u skladu sa stavkom 1. sklapaju sporazum o uspostavi partnerstva za SST i utvrđivanju pravila i mehanizama za njihovu suradnju u provedbi aktivnosti iz članka 53. Taj sporazum uključuje elemente iz članka 56. stavka 1. točaka od (c) do (e) i uspostavu strukture za upravljanje rizikom kako bi se osigurala provedba odredaba o upotrebi i sigurnoj razmjeni podataka SST-a i informacija SST-a.

3. Konstituirajući nacionalni subjekti razvijaju visokokvalitetne usluge SST-a Unije u skladu s višegodišnjim planom, relevantnim ključnim pokazateljima uspješnosti i zahtjevima korisnika na temelju aktivnosti stručnih timova iz stavka 6. Komisija putem provedbenih akata može donijeti višegodišnji plan i ključne pokazatelje uspješnosti u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

4. Konstituirajući nacionalni subjekti umrežavaju postojeće i potencijalne buduće senzore kako bi se njima upravljalo na koordiniran i optimalan način u cilju uspostave i održavanja ažurnog zajedničkog europskog kataloga , ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti .

5. Države članice sudionice vrše sigurnosnu akreditaciju na temelju općih zahtjeva za sigurnost iz članka 34. stavka 1.

6. Države članice sudionice SST-a imenuju stručne timove zadužene za konkretna pitanja povezana s različitim aktivnostima SST-a. Stručni su timovi stalni, njima upravljaju i u njima rade konstituirajući nacionalni subjekti država članica koje su ih osnovale, a mogu uključivati stručnjake iz svih konstituirajućih nacionalnih subjekata.

7. Konstituirajući nacionalni subjekti i stručni timovi osiguravaju zaštitu podataka SST-a, informacija SST-a i usluga SST-a.

8. Komisija u skladu s člankom 105. donosi delegirane akte u pogledu posebnih odredbi i detaljnih pravila o funkcioniranju organizacijskog okvira za sudjelovanje država članica u SST-u. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Članak 58.

Kontaktna točka za SST

1. Uzimajući u obzir preporuku konstituirajućih nacionalnih subjekata Komisija odabire kontaktnu točku za SST na temelju najveće stručnosti u sigurnosnim pitanjima i pružanju usluga . Kontaktna točka za SST:

(a)	osigurava potrebna sigurna sučelja za centralizaciju, pohranu i stavljanje na raspolaganje informacija SST-a korisnicima SST-a, pri čemu osigurava primjereno postupanje s tim informacijama i njihovu sljedivost;

(b)	▌izvješćuje partnerstvo za SST i Komisiju o uspješnosti usluga SST-a;

(c)	prikuplja potrebne povratne informacije za partnerstvo za SST kako bi osigurala potrebnu usklađenost usluga s očekivanjima korisnika;

(d)	podupire, promiče i potiče upotrebu usluga.

2. Konstituirajući nacionalni subjekti dogovaraju potrebne provedbene mehanizme s kontaktnom točkom za SST.

ODJELJAK II.

Svemirska meteorologija i NEO-i

Članak 59.

Svemirske meteorološke aktivnosti

1. Podkomponente za svemirsku meteorologiju mogu poduprijeti sljedeće aktivnosti:

(a)	procjenu i utvrđivanje potreba korisnika iz sektora utvrđenih u stavku 2. točki (b) u cilju utvrđivanja svemirskih meteoroloških usluga koje je potrebno pružiti;

(b)	pružanje svemirskih meteoroloških usluga korisnicima tih usluga u skladu s utvrđenim potrebama korisnika i tehničkim zahtjevima.

2. Svemirske meteorološke usluge dostupne su bez prekida i u svakom trenutku. Komisija putem provedbenih akata odabire te usluge u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)	na temelju potreba korisnika, tehnološke spremnosti usluga i rezultata procjene rizika Komisija određuje prioritet prema kojem se svemirske meteorološke usluge pružaju na razini EU-a;

(b)	svemirske meteorološke usluge mogu doprinijeti aktivnostima civilne zaštite i zaštiti širokog niza sektora , kao što su sljedeći : svemir, promet, GNSS-ovi, elektroenergetske mreže i komunikacije.

Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 107. stavka 2.

3. Odabir javnih ili privatnih subjekata za pružanje svemirskih meteoroloških usluga provodi se putem javnog poziva na nadmetanje.

Članak 60.

Aktivnosti povezane s NEO-ima

1. Podkomponente za NEO-e mogu poduprijeti sljedeće aktivnosti:

(a)	mapiranje kapaciteta država članica za otkrivanje i praćenje objekata u blizini Zemlje;

(b)	promicanje umrežavanja infrastrukturnih objekata i istraživačkih centara u državama članicama;

(c)	razvoj usluge iz stavka 2.;

(d)	razvoj službe za rutinsku brzu reakciju za karakterizaciju novootkrivenih NEO-ova;

(e)	uspostava europskog kataloga NEO-a .

2. Komisija unutar svojeg djelokruga može uvesti postupke kojima uz sudjelovanje odgovarajućih tijela Ujedinjenih naroda usklađuje djelovanja Unije i nacionalnih javnih tijela nadležnih za civilnu zaštitu u slučaju otkrivanja NEO-a koji se približava Zemlji.

POGLAVLJE II.

GOVSATCOM

Članak 61.

Opseg GOVSATCOM-a

U okviru komponente GOVSATCOM satelitski komunikacijski kapaciteti i usluge agregiraju se u zajednički udruženi skup Unijinih satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga s odgovarajućim sigurnosnim zahtjevima . Komponenta obuhvaća:

(a)	razvoj, izgradnju i rad infrastrukture zemaljskog segmenta iz članka 66. i potencijalne svemirske infrastrukture iz članka 69. ;

(b)	nabavu vladinih i komercijalnih satelitskih komunikacijskih kapaciteta, usluga i korisničke opreme nužnih za pružanje usluga GOVSATCOM-a;

(c)	mjere potrebne za daljnju interoperabilnost i standardizaciju korisničke opreme GOVSATCOM-a.

Članak 62.

Kapaciteti i usluge koji se pružaju u okviru GOVSATCOM-a

1. Pružanje kapaciteta i usluga GOVSATCOM-a ▌osigurava se kako je utvrđeno u portfelju usluga iz stavka 3. u skladu s operativnim zahtjevima iz stavka 2. i posebnim sigurnosnim zahtjevima za GOVSATCOM iz članka 34. stavka 1. te u skladu s ograničenjima iz pravila o dijeljenju i određivanju prioriteta iz članka 65. Pristup kapacitetima i uslugama GOVSATCOM-a besplatan je za institucijske i vladine korisnike osim ako Komisija ne odluči uvesti politiku određivanja cijena u skladu s člankom 65. stavkom 2.

2. Komisija provedbenim aktima donosi operativne zahtjeve za pružanje usluga u okviru GOVSATCOM-a u obliku tehničkih specifikacija za scenarije upotrebe koji se odnose posebno na upravljanje krizama, nadzor i upravljanje ključnom infrastrukturom, uključujući diplomatske komunikacijske mreže. Ti se operativni zahtjevi temelje na detaljnoj analizi zahtjeva korisnika uz uzimanje u obzir zahtjeva koji proizlaze iz postojećih korisničkih uređaja i mreža. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

3. Komisija provedbenim aktima donosi portfelj usluga za usluge koje se pružaju u okviru GOVSATCOM-a u obliku popisa kategorija satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga te njihovih obilježja, uključujući geografsku pokrivenost, frekvenciju, propusnost, korisničku opremu i sigurnosne karakteristike. Te se mjere redovito ažuriraju i temelje se na operativnim i sigurnosnim zahtjevima iz stavka 1. i u njima se određuje prioritet prema kojem se usluge pružaju korisnicima na razini Unije na temelju njihove relevantnosti i ključnosti . Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

3a. U portfelju usluga iz stavka 3. uzimaju se u obzir postojeće komercijalno dostupne usluge kako se ne bi narušilo tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

4. Korisnici GOVSATCOM-a imaju pristup kapacitetima i uslugama s popisa portfelja usluga . Taj je pristup omogućen putem GOVSATCOM-ovih centara iz članka 66.

Članak 63.

Pružatelji satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga

Satelitske komunikacijske kapacitete i usluge u okviru ove komponente mogu pružati sljedeći subjekti:

(a)	sudionici GOVSATCOM-a navedeni u članku 67. ; i

(b)	pravne osobe propisno akreditirane za pružanje satelitskih kapaciteta ili usluga u skladu s postupkom za sigurnosnu akreditaciju iz članka 36., koji se temelji na općim sigurnosnim zahtjevima ▌ iz članka 34. stavka 1. utvrđenih za komponentu GOVSATCOM .

Članak 64.

Korisnici GOVSATCOM-a

1. Korisnici GOVSATCOM-a mogu biti sljedeći subjekti, pod uvjetom da su im povjerene zadaće povezane s nadzorom misija, operacija i infrastruktura koje su hitne i od iznimne važnosti za sigurnost te s upravljanjem tim zadaćama, operacijama i infrastrukturama:

(a)	javno tijelo Unije ili države članice ili tijelo zaduženo za izvršavanje takve javne funkcije;

(b)	fizička ili pravna osoba koja djeluje u ime i pod kontrolom subjekta iz točke (a) .

2. Sudionik iz članka 67. mora primjereno ovlastiti korisnike GOVSATCOM-a kako bi se oni mogli služiti kapacitetima i uslugama GOVSATCOM-a , a korisnici GOVSATCOM-a moraju poštovati opće sigurnosne zahtjeve iz članka 34.1. utvrđene za komponentu GOVSATCOM .

Članak 65.

Dijeljenje i određivanje prioriteta

1. Udruženi satelitski komunikacijski kapaciteti, usluge i korisnička oprema dijele se i dodjeljuju među sudionicima GOVSATCOM-a prema prioritetu na temelju analize sigurnosnih rizika za korisnike . U toj se analizi u obzir uzima postojeća komunikacijska infrastruktura i dostupnost postojećih kapaciteta te njihova geografska pokrivenost, na razini Unije i država članica. U dijeljenju i određivanju prioriteta prednost se daje korisnicima na temelju njihove relevantnosti i ključnosti .

2. Komisija provedbenim aktima donosi detaljna pravila o dijeljenju i određivanju prioriteta kapaciteta, usluga i korisničke opreme, uzimajući u obzir očekivanu potražnju za različitim scenarijima upotrebe, analizu sigurnosnih rizika za te scenarije i, po potrebi, troškovnu učinkovitost .

Donošenjem politike određivanja cijena u okviru tih pravila Komisija osigurava da se kapacitetima i uslugama GOVSATCOM-a ne narušava tržište i da ne manjka kapaciteta GOVSATCOM-a.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

3. Dijeljenje i određivanje prioriteta satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga za korisnike GOVSATCOM-a koje je ovlastio isti sudionik GOVSATCOM-a utvrđuje i provodi taj sudionik.

Članak 66.

Infrastruktura i rad zemaljskog segmenta

1. Zemaljski segment uključuje infrastrukturu potrebnu za pružanje usluga korisnicima u skladu s člankom 65., a osobito GOVSATCOM-ove centre koji se nabavljaju u okviru ove komponente radi povezivanja korisnika GOVSATCOM-a sa satelitskim komunikacijskim kapacitetima i uslugama. Zemaljski segment i njegov rad moraju biti u skladu s općim sigurnosnim zahtjevom iz članka 34. stavka 1. utvrđenim za komponentu GOVSATCOM.

2. Komisija putem provedbenih akata određuje lokacije infrastrukture zemaljskog segmenta. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3. i njima se ne dovodi u pitanje pravo država članica da odluče odbiti postavljanje te infrastrukture na svojem teritoriju .

Članak 67.

Sudionici GOVSATCOM-a i nadležna tijela GOVSATCOM-a

1. Države članice, Vijeće, Komisija i ESVD su sudionici GOVSATCOM-a jer ovlašćuju korisnike GOVSATCOM-a ili pružaju satelitske komunikacijske kapacitete ili lokacije zemaljskih segmenata ili dio objekata zemaljskog segmenta.

U slučaju kada Vijeće, Komisija ili ESVD ovlaste korisnike GOVSATCOM-a ili pružaju satelitske komunikacijske kapacitete ili lokacije zemaljskih segmenata ili dio objekata zemaljskog segmenta na teritoriju države članice, to ovlaštenje ili pružanje ne smiju biti u suprotnosti s odredbama o neutralnosti ili nesvrstanosti utvrđenima u ustavnom pravu te države članice.

2. Agencije Unije mogu postati sudionici GOVSATCOM-a samo u mjeri u kojoj je to nužno za ispunjavanje njihovih zadataka i u skladu s detaljnim pravilima utvrđenim u administrativnom sporazumu sklopljenom između dotične agencije i institucije Unije koja je ▌nadzire.

3. Svaki sudionik imenuje jedno nadležno tijelo GOVSATCOM-a.

4. Nadležno tijelo GOVSATCOM-a mora osigurati:

(a)	da se usluge upotrebljavaju u skladu s primjenjivim sigurnosnim zahtjevima;

(b)	da su prava pristupa za korisnike GOVSATCOM-a utvrđena i da se tim pravima upravlja;

(c)	da se korisnička oprema i povezane elektroničke komunikacijske veze i informacije upotrebljavaju u skladu s primjenjivim sigurnosnim zahtjevima i da se njima upravlja u skladu s tim zahtjevima;

(d)	da je uspostavljena središnja kontaktna točka koja prema potrebi pomaže u izvješćivanju o sigurnosnim rizicima i prijetnjama, a posebno u otkrivanju mogućih štetnih elektromagnetskih smetnji koje utječu na usluge u okviru ove komponente.

Članak 68.

Praćenje ponude i potražnje za potrebe GOVSATCOM-a

Komisija kontinuirano prati kretanje ponude , uključujući postojeće kapacitete GOVSATCOM-a u orbiti za agregaciju i dijeljenje, i potražnje u pogledu kapaciteta i usluga GOVSATCOM-a, uzimajući u obzir nove rizike i prijetnje, kao i nove tehnološke razvoje, kako bi optimirala ravnotežu između ponude i potražnje usluga GOVSATCOM-a.

▌

GLAVA IX.

AGENCIJA EUROPSKE UNIJE ZA SVEMIRSKI PROGRAM

POGLAVLJE I.

Opće odredbe o Agenciji

Članak 70.

Pravni status Agencije

1. Agencija je tijelo Unije. Ona ima pravnu osobnost.

2. U svakoj od država članica Agencija uživa najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju zakona. Ona može kupovati pokretnu i nepokretnu imovinu, raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom te biti stranka u pravnom postupku.

3. Agenciju predstavlja njezin izvršni direktor.

Članak 71.

Sjedište Agencije i lokalni uredi

1. Sjedište Agencije nalazi se u Pragu (Češka).

2. Osoblje Agencije može biti smješteno u jednom od zemaljskih centara u okviru Galilea ili EGNOS-a iz Provedbene odluke Komisije (EU) 2016/413 ili (EU) 2017/1406 kako bi provodilo aktivnosti Programa predviđene u relevantnom sporazumu.

3. Ovisno o potrebama Programa u državama članicama mogu se otvoriti lokalni uredi u skladu s postupkom utvrđenim u članku 79. stavku 2.

POGLAVLJE II.

Ustrojstvo Agencije

Članak 72.

Administrativna i upravljačka struktura

1. Administrativnu i upravljačku strukturu Agencije čine:

(a)	Upravni odbor;

(b)	izvršni direktor;

(c)	Odbor za sigurnosnu akreditaciju.

2. Upravni odbor, izvršni direktor i Odbor za sigurnosnu akreditaciju ▌ surađuju kako bi osigurali rad Agencije i koordinaciju u skladu s postupcima određenima internim pravilima Agencije, kao što su poslovnik Upravnog odbora, poslovnik Odbora za sigurnosnu akreditaciju, financijska pravila primjenjiva na Agenciju, provedbena pravila za status osoblja i pravila kojima se uređuje pristup dokumentima.

Članak 73.

Upravni odbor

1. Upravni odbor sastavljen je od po jednog predstavnika iz svake države članice i tri predstavnika Komisije, pri čemu svi imaju pravo glasa. Upravni odbor uključuje i jednog člana bez prava glasa kojega imenuje Europski parlament.

2. Predsjednik ili zamjenik predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju, predstavnik Vijeća, predstavnik Visokog povjerenika Unije te predstavnik Europske svemirske agencije pozivaju se da prisustvuju sastancima Upravnog odbora kao promatrači za pitanja koja ih se izravno tiču , prema uvjetima određenima poslovnikom Upravnog odbora.

3. Svaki član Upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovu odsustvu.

4. Svaka država članica imenuje člana i zamjenika člana Upravnog odbora vodeći računa o njihovu znanju u području ▌zadaća Agencije, uzimajući u obzir relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom. Europski parlament, Komisija i države članice nastoje ne mijenjati svoje predstavnike u Upravnom odboru kako bi se osigurao kontinuitet aktivnosti Odbora. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u Upravnom odboru.

5. Mandat članova Upravnog odbora i njihovih zamjenika traje četiri godine i može se ▌produljiti.

6. Prema potrebi, sudjelovanje predstavnika trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te uvjeti tog sudjelovanja utvrđuju se u sporazumima iz članka 98. i u skladu su s poslovnikom Upravnog odbora. Ti predstavnici nemaju pravo glasa.

Članak 74.

Predsjednik Upravnog odbora

1. Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika iz redova svojih članova koji imaju pravo glasa. Zamjenik predsjednika automatski zamjenjuje predsjednika ako je on spriječen izvršavati svoje dužnosti.

2. Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje dvije godine i može se jednom produljiti. Mandat završava ako ta osoba prestane biti članom Upravnog odbora.

3. Upravni odbor ima ovlast razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili obojicu.

Članak 75.

Sastanci Upravnog odbora

1. Sastanke Upravnog odbora saziva njegov predsjednik.

2. Izvršni direktor sudjeluje u raspravama, osim ako predsjednik odluči drukčije. On nema pravo glasa.

3. Upravni odbor održava redovne sastanke ▌ na redovitoj osnovi, najmanje dva puta godišnje. Usto, sastaje se na inicijativu predsjednika ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

4. Upravni odbor može na sastanke kao promatrača pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi. Članovima Upravnog odbora mogu u skladu s poslovnikom pomagati savjetnici ili stručnjaci.

5. Kada se rasprava odnosi na korištenje osjetljive nacionalne infrastrukture, ▌ predstavnici država članica i predstavnici Komisije mogu prisustvovati sastancima i raspravama Upravnog odbora na temelju potrebe za informacijama, ali samo predstavnici država članica koje posjeduju takvu infrastrukturu i predstavnik Komisije mogu sudjelovati u glasanju. Ako predsjednik Upravnog odbora ne predstavlja državu članicu koja posjeduje takvu infrastrukturu, mijenja ga jedan od predstavnika država članica koje posjeduju takvu infrastrukturu. U poslovniku Upravnog odbora utvrđuju se situacije u kojima je ovaj postupak primjenjiv.

6. Agencija pruža Upravnom odboru usluge tajništva.

Članak 76.

Pravila Upravnog odbora o glasanju

1. Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, Upravni odbor donosi odluke većinom svojih članova s pravom glasa.

Za izbor i razrješenje dužnosti predsjednika i zamjenika predsjednika Upravnog odbora te za donošenje proračuna, programâ rada , odobravanje aranžmana iz članka 98. stavka 2., sigurnosnih pravila Agencije, donošenje poslovnika, osnivanje lokalnih ureda i odobravanje sporazuma o smještaju iz članka 92. potrebna je dvotrećinska većina svih članova s pravom glasa.

2. Svaki predstavnik države članice i Komisije ima jedan glas. U odsustvu člana s pravom glasa pravo glasa tog člana ima njegov zamjenik. ▌ Odluke na temelju članka 77. stavka 2. točke (a) ▌, osim za pitanja obuhvaćena glavom V. poglavljem II., ili na temelju članka 77. stavka 5. donose se jedino uz potvrdan glas predstavnikâ Komisije.

3. Poslovnikom Upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasanja, posebno uvjeti pod kojima jedan član može djelovati u ime drugoga , te, prema potrebi, eventualni zahtjevi u pogledu kvoruma .

Članak 77.

Zadaće Upravnog odbora

1. Upravni odbor osigurava da Agencija provodi zadaće koje su joj dodijeljene na temelju ove Uredbe te u tu svrhu donosi sve potrebne odluke ne dovodeći u pitanje ovlasti dodijeljene Odboru za sigurnosnu akreditaciju za aktivnosti iz glave V. poglavlja II.

2. Usto, Upravni odbor:

(a)	najkasnije 15. studenoga svake godine donosi program rada Agencije za sljedeću godinu nakon što u njega bez ikakvih izmjena uključi dio koji je sastavio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 80. točkom (b) i nakon što dobije mišljenje Komisije;

(x)

do 30. lipnja prve godine višegodišnjeg financijskog okvira predviđenog člankom 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije usvaja višegodišnji program rada Agencije za razdoblje obuhvaćeno tim višegodišnjim financijskim okvirom, a nakon dodavanja, bez izmjena, odjeljka koji je sastavio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 80. točkom (a), na temelju dobivenog mišljenja Komisije. S Europskim parlamentom provodi se savjetovanje o tom višegodišnjem programu rada pod uvjetom da je svrha tog savjetovanja razmjena mišljenja te da ishod nije obvezujući za Agenciju.

(b)	izvršava proračunske funkcije predviđene člankom 84. stavcima 5., 6., 10. i 11.;

(c)	nadgleda rad Galileova Centra za praćenje sigurnosti, kako je navedeno u članku 34. stavku 3., točki (b);

(d)	donosi mehanizme za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (25) u skladu s člankom 94.;

(e)	odobrava aranžmane iz članka 98. nakon savjetovanja s Odborom za sigurnosnu akreditaciju o onim odredbama tih aranžmana koje se odnose na sigurnosnu akreditaciju;

(f)	donosi tehničke postupke potrebne za izvršavanje svojih zadaća;

(g)	donosi godišnje izvješće o aktivnostima i budućnosti Agencije nakon što bez ikakvih izmjena uključi dio koji je sastavio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 80. točkom (c) te ga do 1. srpnja prosljeđuje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu;

(h)

osigurava odgovarajuće daljnje mjere s obzirom na nalaze i preporuke koje proizlaze iz evaluacija i revizija iz članka 102., kao i one koje proizlaze iz istraga koje je proveo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) te svih unutarnjih ili vanjskih revizijskih izvješća i prosljeđuje proračunskom tijelu sve informacije relevantne za ishod postupaka evaluacije;

(i)	savjetuje se s izvršnim direktorom o okvirnim sporazumima o financijskom partnerstvu iz članka 31. stavka 2. i o sporazumima o doprinosu iz članka 28. stavka 2.a i članka 30. stavka 5. prije njihova potpisivanja;

(j)	donosi sigurnosna pravila Agencije kako je navedeno u članku 96.;

(k)	na temelju prijedloga izvršnog direktora odobrava strategiju za borbu protiv prijevara;

(l)	prema potrebi i na temelju prijedloga izvršnog direktora odobrava organizacijske strukture iz članka 77. stavka 1. točke (n);

▌

(n)	imenuje računovodstvenog službenika, koji može biti računovodstveni službenik Komisije, na kojeg se primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i koji je u potpunosti neovisan u izvršavanju svojih dužnosti;

(o)	donosi i objavljuje svoj poslovnik.

3. Kad je riječ o osoblju Agencije, Upravni odbor izvršava ovlasti koje su prema Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europske unije (dalje u tekstu „Pravilnik o osoblju”) dodijeljene tijelu za imenovanje i ovlasti koje su prema Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodijeljene tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovorâ o radu (dalje u tekstu „ovlasti tijela za imenovanje”).

Upravni odbor u skladu s postupkom iz članka 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor izvješćuje Upravni odbor o izvršavanju tih delegiranih ovlasti. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati navedene ovlasti.

Prilikom primjene drugog podstavka ovog stavka, kad to zahtijevaju izvanredne okolnosti, Upravni odbor može odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru i onima kojima ih je potonji dalje delegirao te ih sam provoditi odnosno delegirati ih jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.

Odstupajući od drugog podstavka, Upravni odbor mora predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju delegirati ovlasti iz prvog podstavka u vezi sa zapošljavanjem, procjenom i reklasifikacijom osoblja uključenog u aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. i disciplinskim mjerama koje treba poduzeti u vezi s takvim osobljem.

Upravni odbor donosi provedbene mjere Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s postupkom utvrđenim u članku 110. Pravilnika o osoblju. Prvo se savjetuje s Odborom za sigurnosnu akreditaciju i na odgovarajući način uzima u obzir njegove primjedbe u vezi sa zapošljavanjem, procjenom i reklasifikacijom osoblja uključenog u aktivnosti iz glave V. poglavlja II. te relevantnim disciplinskim mjerama koje treba poduzeti.

Također donosi odluku kojom se utvrđuju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Agenciju. Prije donošenja te odluke Upravni odbor savjetuje se s Odborom za sigurnosnu akreditaciju o upućivanju nacionalnih stručnjaka uključenih u aktivnosti sigurnosne akreditacije iz glave V. poglavlja II. i uzima u obzir njegove primjedbe.

4. Upravni odbor imenuje izvršnog direktora i može produljiti ili okončati njegov mandat u skladu s člankom 89.

5. Upravni odbor izvršava stegovne ovlasti nad izvršnim direktorom u vezi s njegovim obavljanjem dužnosti, posebno u pogledu sigurnosnih pitanja koja potpadaju pod nadležnost Agencije, osim u odnosu na aktivnosti poduzete u skladu s glavom V. poglavljem II.

Članak 78.

Izvršni direktor

1. Agencijom upravlja izvršni direktor. Izvršni direktor odgovara Upravnom odboru.

Ovim se stavkom ne dovode u pitanje autonomija i neovisnost Odbora za sigurnosnu akreditaciju i osoblja Agencije pod njegovim nadzorom u skladu s člankom 82. ni ovlasti dodijeljene Odboru za sigurnosnu akreditaciju i predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 37. odnosno člankom 81.

2. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije i upravnog odbora, izvršni je direktor u izvršavanju svojih dužnosti neovisan i ne traži niti prima upute od bilo koje vlade ni od bilo kojeg drugog tijela.

Članak 79.

Zadaće izvršnog direktora

1. Izvršni direktor izvršava sljedeće zadaće:

(a)	predstavlja Agenciju i potpisuje sporazum iz članka 31. stavka 2. , članka 28. stavka 2.a i članka 30. stavka 5. ;

(b)	priprema rad Upravnog odbora i sudjeluje, bez prava glasa, u njegovu radu, podložno članku 76. drugom podstavku;

(c)	provodi odluke Upravnog odbora;

(d)	priprema višegodišnje i godišnje programe rada Agencije i podnosi ih Upravnom odboru na odobrenje, osim dijelova koje je pripremio i donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 80. točkama (a) i (b);

(e)	provodi višegodišnje i godišnje programe rada, osim dijelova koje provodi predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(f)	priprema izvješće o napretku u provedbi godišnjeg programa rada i, prema potrebi, višegodišnjeg programa rada za svaki sastanak Upravnog odbora, uključujući bez ikakvih izmjena dio koji je pripremio predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(g)	priprema godišnje izvješće o aktivnostima i perspektivi Agencije, osim dijela koji priprema i donosi Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 80. točkom (c) u vezi s aktivnostima iz glave V. te ga podnosi Upravnom odboru na odobrenje;

(h)	odgovoran je za svakodnevne administrativne poslove Agencije i poduzima sve potrebne mjere, uključujući donošenje internih upravnih uputa i objavu obavijesti, kako bi se osiguralo da Agencija radi u skladu s ovom Uredbom;

(i)	sastavlja nacrt izvješća o procjeni prihoda i rashoda Agencije u skladu s člankom 84. te provodi proračun u skladu s člankom 85.;

(j)	osigurava da Agencija, kao upravitelj Galileova Centra za praćenje sigurnosti, bude sposobna postupati prema uputama na temelju Odluke 2014/496/ZVSP i ispunjavati svoju ulogu navedenu u članku 6. Odluke br. 1104/2011/EU;

(k)	osigurava protok svih relevantnih informacija, posebice u pogledu sigurnosti, unutar struktura Agencije iz članka 72. stavka 1.;

(l)

određuje, u bliskoj suradnji s predsjednikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju za pitanja povezana s aktivnostima sigurnosne akreditacije iz glave V. poglavlja II., organizacijske strukture Agencije i podnosi ih na odobrenje Upravnom odboru. Te strukture moraju odražavati posebne karakteristike različitih komponenti Programa;

(m)	u pogledu osoblja Agencije, izvršava ovlasti iz članka 37. stavka 3. prvog podstavka, u mjeri u kojoj su mu te ovlasti delegirane u skladu s drugim podstavkom istog stavka;

(n)	osigurava da su Odboru za sigurnosnu akreditaciju, tijelima navedenima u članku 37. stavku 3. i predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju pružene tajničke usluge i svi ostali resursi potrebni za njihov normalan rad;

(o)

priprema akcijski plan kojim se osigurava daljnje postupanje po nalazima i preporukama koje proizlaze iz evaluacija iz članka 102., s iznimkom dijela akcijskog plana koji se odnosi na aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. te dva puta godišnje Komisiji podnosi izvješće o napretku, nakon što bez ikakvih izmjena uključi dio čiji je nacrt pripremio Odbor za sigurnosnu akreditaciju, koje također podnosi Upravnom odboru radi informacije;

(p)

poduzima sljedeće mjere za zaštitu financijskih interesa Unije:

i.	preventivne mjere protiv prijevare, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti te primjenjuje djelotvorne nadzorne mjere;

ii.	ako se otkriju nepravilnosti, osigurava povrat nepropisno plaćenih iznosa i, prema potrebi, primjenjuje djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće administrativne i novčane kazne;

(q)	za Agenciju izrađuje strategiju protiv prijevara koja je razmjerna riziku od prijevare, uzimajući u obzir analizu odnosa troškova i koristi mjera koje treba provesti i uzimajući u obzir nalaze i preporuke koji proizlaze iz istraga OLAF-a te je podnosi na odobrenje Upravnom odboru;

(r)	dostavlja izvješća Europskom parlamentu o izvršavanju svojih dužnosti kad ga se pozove da to učini. Vijeće može pozvati izvršnog direktora da izvijesti o izvršavanju svojih dužnosti.

2. Izvršni direktor odlučuje je li za potrebe djelotvornog i učinkovitog izvršenja zadaća Agencije potrebno razmjestiti jednog ili više članova osoblja u jednu ili više država članica. Prije donošenja odluke o osnivanju lokalnog ureda izvršni direktor mora dobiti suglasnost Komisije, Upravnog odbora i predmetnih država članica. U toj se odluci utvrđuje opseg aktivnosti koje će obavljati taj lokalni ured na način da se izbjegnu nepotrebni troškovi i dupliciranje administrativnih zadaća Agencije. Mogao bi biti potreban sporazum o domaćinstvu s predmetnim državama članicama. Ako je moguće, učinak u smislu raspodjele osoblja i proračuna uvrštava se u nacrt jedinstvenog programskog dokumenta iz članka 84. stavka 6.

Članak 80.

Upravljačke zadaće Odbora za sigurnosnu akreditaciju

Osim zadaća iz članka 37., Odbor za sigurnosnu akreditaciju u okviru upravljanja Agencijom:

(a)	priprema i odobrava dio višegodišnjeg programa rada koji se odnosi na operativne aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. i na financijske i ljudske resurse potrebne za provođenje tih aktivnosti te ga pravovremeno podnosi Upravnom odboru za uključivanje u višegodišnji program rada;

(b)	priprema i odobrava dio godišnjeg programa rada koji se odnosi na operativne aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. i na financijske i ljudske resurse potrebne za provođenje tih aktivnosti te ga pravovremeno podnosi Upravnom odboru za uključivanje u godišnji program rada;

(c)	priprema i odobrava dio godišnjeg izvješća koji se odnosi na aktivnosti i perspektivu Agencije obuhvaćene glavom V. poglavljem II. i financijske i ljudske resurse potrebne za provođenje tih aktivnosti i izgleda te ga pravovremeno podnosi Upravnom odboru za uključivanje u godišnje izvješće.

Članak 81.

Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1. Odbor za sigurnosnu akreditaciju među svojim članovima odabire predsjednika i zamjenika predsjednika dvotrećinskom većinom svih članova s pravom glasa. Ako dvotrećinska većina nije postignuta nakon dvaju sastanka Odbora za sigurnosnu akreditaciju, potrebna je obična većina.

2. Zamjenik predsjednika automatizmom zamjenjuje predsjednika ako predsjednik nije u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti.

3. Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima ovlast razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili obojicu. Odluku o razrješenju donosi dvotrećinskom većinom.

4. Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju traje dvije godine i može se jednom produljiti. Mandat svake od navedenih osoba završava kad ta osoba prestane biti članom Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

Članak 82.

Organizacijski aspekti Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1. Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima pristup svim ljudskim i materijalnim resursima potrebnima za neovisno obavljanje svojih zadaća. Također ima pristup svim informacijama potrebnima za izvršavanje svojih zadaća, a koje posjeduju druga tijela Agencije, ne dovodeći u pitanje načela autonomije i neovisnosti iz članka 36. točke (i).

2. Odbor za sigurnosnu akreditaciju i osoblje Agencije pod njegovim nadzorom obavljaju svoj rad na način kojim se osiguravaju autonomija i neovisnost u odnosu na ostale aktivnosti Agencije, posebno operativne aktivnosti povezane s upotrebom sustavâ, u skladu s ciljevima raznih komponenti Programa. Ni jednom članu osoblja Agencije koji je pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju ne mogu istovremeno biti dodijeljene druge zadaće unutar Agencije.

U tu se svrhu unutar Agencije uspostavlja djelotvorna organizacijska podjela na osoblje uključeno u aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. i drugo osoblje Agencije. Odbor za sigurnosnu akreditaciju odmah obavješćuje izvršnog direktora, Upravni odbor i Komisiju o svim okolnostima koje bi mogle ugroziti njegovu autonomiju i neovisnost. U slučaju da se u okviru Agencije ne pronađe rješenje, Komisija ispituje situaciju savjetujući se s relevantnim stranama. Na temelju rezultata tog ispitivanja, Komisija poduzima odgovarajuće mjere ublažavanja koje Agencija treba provesti i o tome obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3. Odbor za sigurnosnu akreditaciju uspostavlja posebna podređena tijela za rješavanje posebnih pitanja, koja djeluju prema njegovim naputcima. Osiguravajući kontinuitet rada uspostavlja povjerenstvo koje provodi revizije sigurnosnih analiza i testiranja te izrađuje relevantna izvješća o riziku kako bi pomogao Odboru u sastavljanju njegovih odluka. Odbor za sigurnosnu akreditaciju može uspostaviti i raspustiti stručne skupine koje povjerenstvu pomažu u radu.

Članak 83.

Zadaće predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1. Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju osigurava da Odbor svoje aktivnosti sigurnosne akreditacije provodi potpuno neovisno te obavlja sljedeće zadaće:

(a)	upravlja aktivnostima sigurnosne akreditacije pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(b)	provodi dio višegodišnjih i godišnjih programa rada Agencije obuhvaćenih glavom V. poglavljem II. pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(c)	surađuje s izvršnim direktorom kako bi pomogao u sastavljanju nacrta plana radnih mjesta iz članka 84. stavka 4. i organizacijskih struktura Agencije;

(d)	priprema dio izvješća o napretku koji se odnosi na operativne aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. te ga pravovremeno podnosi Odboru za sigurnosnu akreditaciju i izvršnom direktoru za uključivanje u izvješće o napretku;

(e)	priprema dio godišnjeg izvješća i akcijskog plana koji se odnosi na operativne aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. te ga pravovremeno podnosi izvršnom direktoru;

(f)	predstavlja Agenciju u aktivnostima i odlukama obuhvaćenima glavom V. poglavljem II.;

(g)	u odnosu na osoblje Agencije uključeno u aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II., izvršava ovlasti iz članka 77. stavka 3. prvog podstavka koje su mu delegirane u skladu s člankom 77. stavkom 3. četvrtim podstavkom.

2. Kad je riječ o aktivnostima obuhvaćenima glavom V. poglavljem II., Europski parlament i Vijeće mogu pozvati predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju na razmjenu mišljenja o radu i perspektivi Agencije koje će se održati u tim institucijama, među ostalim u vezi s višegodišnjim i godišnjim programima rada.

POGLAVLJE III.

Financijske odredbe koje se odnose na Agenciju

Članak 84.

Proračun Agencije

1. Ne dovodeći u pitanje druga sredstva i pristojbe, ▌ prihodi Agencije uključuju doprinos Unije predviđen u proračunu Unije kako bi se osigurala uravnoteženost prihoda i rashoda. Agencija može primiti ad hoc bespovratna sredstva iz proračuna Unije.

2. Rashodi Agencije obuhvaćaju troškove za osoblje, administraciju i infrastrukturu, operativne troškove i rashode povezane s funkcioniranjem Odbora za sigurnosnu akreditaciju, uključujući tijela iz članka 37. stavka 3. i članka 82. stavka 3. te ugovore i sporazume koje je Agencija zaključila u svrhu izvršavanja povjerenih joj zadaća.

3. Prihodi i rashodi moraju biti uravnoteženi.

4. Izvršni direktor, u bliskoj suradnji s predsjednikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju za aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II., sastavlja nacrt izvješća o procjeni prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu, jasno razdvajajući one elemente nacrta izvješća o procjeni koji se odnose na aktivnosti sigurnosne akreditacije od onih koji se odnose na ostale aktivnosti Agencije. Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju može napisati izjavu o tom nacrtu, a izvršni direktor prosljeđuje nacrt izvješća o procjeni i izjavu Upravnom odboru i Odboru za sigurnosnu akreditaciju zajedno s nacrtom plana radnih mjesta.

5. Na temelju nacrta izvješća o procjeni prihoda i rashoda te u bliskoj suradnji s Odborom za sigurnosnu akreditaciju Upravni odbor za aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. svake godine sastavlja izvješće o procjeni prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu.

6. Upravni odbor do 31. siječnja prosljeđuje nacrt jedinstvenog programskog dokumenta, koji među ostalim uključuje izvješće o procjeni, nacrt plana radnih mjesta i privremeni godišnji program rada, Komisiji i trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama s kojima Agencija ima sklopljene sporazume u skladu s člankom 98.

7. Komisija prosljeđuje izvješće o procjeni prihoda i rashoda Europskom parlamentu i Vijeću (dalje u tekstu „proračunsko tijelo”) zajedno s nacrtom općeg proračuna Europske unije.

8. Na temelju izvješća o procjeni Komisija u nacrt općeg proračuna Europske unije uvrštava procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos subvencije koji treba podnijeti na naplatu iz općeg proračuna te ga podnosi proračunskom tijelu u skladu s člankom 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

9. Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za doprinos Agenciji i donosi plan radnih mjesta za Agenciju.

10. Upravni odbor donosi proračun. Po konačnom donošenju općeg proračuna Europske unije proračun postaje konačan. Proračun se prema potrebi usklađuje na odgovarajući način.

11. Upravni odbor što prije obavješćuje proračunsko tijelo o svojoj namjeri provedbe bilo kojeg projekta koji bi imao znatne financijske posljedice na financiranje proračuna, osobito projekata koji se odnose na imovinu, poput najma ili kupovine zgrada. O tome obavješćuje Komisiju.

12. Ako je grana proračunskog tijela priopćila da namjerava dati mišljenje, to mišljenje dostavlja Upravnom odboru u roku od šest tjedana od datuma obavijesti o projektu.

Članak 85.

Izvršenje proračuna Agencije

1. Izvršni direktor izvršava proračun Agencije.

2. Izvršni direktor proračunskom tijelu svake godine prenosi sve informacije potrebne za vršenje njihovih zadaća evaluacije.

Članak 86.

Financijsko izvještavanje i razrješnica Agencije

Za prezentaciju privremenog i završnog financijskog izvještaja i davanje razrješnice za Agenciju poštuju se pravila i raspored iz Financijske uredbe i Okvirne financijske uredbe za tijela iz [članka 70.] Financijske uredbe.

Članak 87.

Financijske odredbe koje se odnose na Agenciju

Financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju donosi Upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila ne smiju odstupati od okvirne financijske uredbe za tijela iz [članka 70.] Financijske uredbe, osim ako je to odstupanje izričito potrebno za rad Agencije i ako je Komisija prethodno dala svoju suglasnost.

POGLAVLJE V.

Ljudski resursi Agencije

Članak 88.

Osoblje Agencije

1. Na osoblje zaposleno u Agenciji primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila koja su zajednički donijele institucije Unije u svrhu primjene Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2. Osoblje Agencije čine službenici koje je Agencija zaposlila za potrebe izvršavanja svojih zadaća. Oni moraju proći odgovarajući stupanj sigurnosne provjere u skladu s klasifikacijom podataka kojima rukuju.

3. Internim pravilima Agencije, npr. poslovnikom Upravnog odbora, poslovnikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju, financijskim pravilima primjenjivima na Agenciju, pravilima za primjenu Pravilnika o osoblju i pravilima za pristup dokumentima, osiguravaju se autonomija i neovisnost osoblja koje provodi aktivnosti sigurnosne akreditacije u odnosu na osoblje koje obavlja druge zadaće Agencije u skladu s člankom 36. točkom (i).

Članak 89.

Imenovanje i mandat izvršnog direktora

1. Izvršni direktor zapošljava se kao privremeni član osoblja Agencije u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor na temelju zasluga i dokumentiranih administrativnih i upravljačkih vještina, kao i relevantnog stručnog znanja i iskustva, s popisa od najmanje tri kandidata koje je predložila Komisija nakon otvorenog i transparentnog natječaja koji je uslijedio nakon objave poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije ili drugdje.

Kandidat kojeg Upravni odbor odabere za radno mjesto izvršnog direktora može biti pozvan da što ranije dâ izjavu pred Europskim parlamentom i odgovori na pitanja zastupnika.

Predsjednik Upravnog odbora zastupa Agenciju za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom.

Upravni odbor donosi odluku o imenovanju izvršnog direktora dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

2. Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Na kraju tog mandata Komisija provodi procjenu rada izvršnoga direktora uzimajući u obzir buduće zadaće i izazove koji predstoje Agenciji.

Na osnovu prijedloga Komisije i uzimajući u obzir procjenu iz prvog podstavka, Upravni odbor može jedanput produljiti mandat izvršnom direktoru na razdoblje do pet godina .

Svaka odluka o produljenju mandata izvršnom direktoru donosi se dvotrećinskom većinom glasova članova Upravnog odbora.

Izvršni direktor kojemu je produljen mandat ne može nakon toga sudjelovati u postupku odabira za isto radno mjesto.

Upravni odbor obavješćuje Europski parlament o svojoj namjeri da produlji mandat izvršnom direktoru. Prije produljenja mandata izvršni direktor može biti pozvan da dâ izjavu pred relevantnim odborima Europskog parlamenta te da odgovori na pitanja zastupnika.

3. Upravni odbor može izvršnog direktora razriješiti dužnosti na temelju prijedloga Komisije ili trećine svojih članova, a to čini odlukom donesenom dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

4. Europski parlament i Vijeće mogu pozvati izvršnog direktora na razmjenu mišljenja o radu i perspektivi Agencije, među ostalim i u pogledu godišnjeg i višegodišnjeg programa rada. Ta se razmjena mišljenja ne odnosi na pitanja povezana s aktivnostima sigurnosne akreditacije obuhvaćenima glavom V. poglavljem II.

Članak 90.

Upućivanje nacionalnih stručnjaka u Agenciju

Agencija može zaposliti nacionalne stručnjake iz država članica, kao i, u skladu s člankom 98. stavkom 2., nacionalne stručnjake iz trećih zemalja sudionica i međunarodnih organizacija. Ti stručnjaci moraju proći odgovarajući stupanj sigurnosne provjere u skladu s klasifikacijom podataka kojima rukuju , u skladu s člankom 42. točkom (c) . Na to se osoblje ne primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika.

POGLAVLJE VI.

Druge odredbe

Članak 91.

Povlastice i imuniteti

Protokol (br. 7) o povlasticama i imunitetima Europske unije priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije primjenjuje se na Agenciju i njezino osoblje.

Članak 92.

Sporazum o sjedištu i sporazumi o lokalnim uredima

1. Potrebni dogovori o smještaju Agencije u državi članici domaćinu i objektima koje ta država članica daje na raspolaganje, zajedno s posebnim pravilima koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove Upravnog odbora, osoblje Agencije i članove njihovih obitelji, utvrđuju se sporazumom o sjedištu između Agencije i predmetne države članice u kojoj se sjedište nalazi, koji se sklapa nakon dobivanja odobrenja Upravnog odbora. Ako je to potrebno za funkcioniranje lokalnog ureda, nakon dobivanja odobrenja Upravnog odbora sklapa se sporazum o domaćinstvu između Agencije i predmetne države članice u kojoj se ured nalazi.

2. Države članice domaćini Agencije pružaju najbolje moguće uvjete kako bi se omogućilo neometano i učinkovito funkcioniranje Agencije, uključujući višejezično i europski usmjereno školovanje i odgovarajuću prometnu povezanost.

Članak 93.

Jezični režim za Agenciju

1. Na Agenciju se primjenjuju odredbe utvrđene Uredbom br. 1 od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (26).

2. Usluge prijevoda potrebne za funkcioniranje Agencije pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Članak 94.

Politika o pristupu dokumentima u posjedu Agencije

1. Na dokumente u posjedu Agencije primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.

2. Upravni odbor donosi mehanizme za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

3. Odluke koje Agencija donese u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmetom pritužbe Europskom ombudsmanu ili tužbe pred Sudom Europske unije prema člancima 228. i 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 95.

Sprečavanje prijevara u Agenciji

1. Kako bi se olakšalo suzbijanje prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Agencija u roku od šest mjeseci od početka svojeg rada pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (27) i donosi odgovarajuće odredbe primjenjive na sve zaposlenike Agencije koristeći se obrascem utvrđenim u Prilogu tom sporazumu.

2. Europski revizorski sud ovlašten je za provedbu revizije, na temelju dokumenata i na terenu, nad svim korisnicima bespovratnih sredstava, izvođačima i podizvođačima koji su od Agencije primili sredstva Unije.

3. OLAF smije provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili druga nezakonita aktivnost kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financirala Agencija u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 i Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013.

4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke Agencije o bespovratnim sredstvima sadržavaju odredbe kojima se Europskom revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje tih revizija i istraga u skladu s njihovim odgovarajućim nadležnostima.

Članak 96.

Zaštita klasificiranih ili osjetljivih neklasificiranih podataka u Agenciji

Agencija, uz prethodno savjetovanje s Komisijom, donosi vlastita sigurnosna pravila istovjetna sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, među ostalim pravila o razmjeni, obradi i pohrani takvih podataka, u skladu s odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 od 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (28) i 2015/444 (29).

Članak 97.

Odgovornost Agencije

1. Ugovorna odgovornost Agencije uređena je pravom koje se primjenjuje na predmetni ugovor.

2. Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju svake arbitražne klauzule sadržane u ugovoru koji je Agencija sklopila.

3. U slučaju izvanugovorne odgovornosti Agencija u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica nadoknađuje svu štetu koju u obavljanju svojih dužnosti prouzroče njezine službe ili službenici.

4. Sud Europske unije nadležan je u sporovima koji se odnose na naknadu štete iz stavka 3.

5. Osobna odgovornost službenika prema Agenciji uređena je odredbama utvrđenima Pravilnikom o osoblju ili Uvjetima zaposlenja ostalih službenika koji se na njih primjenjuju.

Članak 98.

Suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

1. Agencija je otvorena za sudjelovanje trećih zemalja i međunarodnih organizacija koje su u tu svrhu s Unijom sklopile međunarodne sporazume.

2. U skladu s odgovarajućim odredbama sporazuma iz stavka 1. i članka 42. dogovaraju se aranžmani u kojima se posebno navode priroda, opseg i način na koji će navedene treće zemlje sudjelovati u radu Agencije, uključujući odredbe o sudjelovanju u inicijativama Agencije, financijskim doprinosima i osoblju. Kad je riječ o osoblju, aranžmani moraju uvijek biti u skladu s Pravilnikom o osoblju. Po potrebi uključuju i odredbe o zaštiti i razmjeni klasificiranih podataka s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. Te odredbe podliježu prethodnom odobrenju Komisije.

3. Upravni odbor donosi strategiju o odnosima s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u okviru međunarodnih sporazuma iz stavka 1. u vezi s pitanjima u nadležnosti Agencije.

4. Komisija osigurava da u odnosima s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama Agencija djeluje u okviru svojeg mandata i postojećeg institucionalnog okvira sklapanjem odgovarajućeg radnog aranžmana s izvršnim direktorom.

Članak 99.

Sukobi interesa

1. Članovi Upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju, izvršni direktor, upućeni nacionalni stručnjaci i promatrači daju izjavu o obvezama i izjavu o interesima u kojoj navode nepostojanje ili postojanje bilo kakvih izravnih ili neizravnih interesa za koje bi se moglo smatrati da dovode u pitanje njihovu neovisnost. Te izjave moraju biti točne i potpune. Podnose se u pisanom obliku prilikom stupanja na dužnost te osobe i obnavljaju se na godišnjoj razini. Ažuriraju se kad god je to potrebno, a posebno u slučaju relevantnih promjena u osobnim okolnostima tih osoba.

2. Prije svakog sastanka na kojem sudjeluju članovi Upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju, izvršni direktor, upućeni nacionalni stručnjaci, promatrači i vanjski stručnjaci koji sudjeluju u ad hoc radnim skupinama daju točnu i potpunu izjavu u kojoj navode nepostojanje ili postojanje bilo kakvih interesa za koje bi se moglo smatrati da dovode u pitanje njihovu neovisnost u vezi s bilo kojom točkom dnevnog reda te se suzdržavaju od sudjelovanja u raspravi i glasovanju o tim točkama.

3. Upravni odbor i Odbor za sigurnosnu akreditaciju u svojim poslovnicima utvrđuju praktične aranžmane u pogledu pravila za davanje izjave o interesima iz stavaka 1. i 2. te u pogledu suzbijanja sukoba interesa i upravljanja sukobima interesa.

GLAVA X.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 100.

Program rada

Program se provodi putem programâ rada iz članka 110. Financijske uredbe, koji mogu biti posebni za svaku komponentu Programa. U programima rada navodi se, ako je primjenjivo, cjelokupni iznos namijenjen za operacije mješovitog financiranja.

Članak 101.

Praćenje i izvješćivanje

1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 4. navedeni su u Prilogu.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 105. o izmjenama Priloga kako bi prema potrebi preispitala i/ili dopunila pokazatelje.

3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravovremeno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i, ako je potrebno, države članice.

4. Za potrebe stavka 1. korisnici sredstava Unije obvezni su pružiti odgovarajuće informacije. Podaci potrebni za provjeru uspješnosti prikupljaju se učinkovito, djelotvorno i pravovremeno.

Članak 102.

Evaluacija

1. Komisija pravovremeno provodi evaluacije Programa kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2. Do 30. lipnja 2024., a nakon toga svake četiri godine, Komisija provodi evaluaciju provedbe Programa.

Evaluacija obuhvaća sve komponente i aktivnosti Programa. Pri evaluaciji provedbe programa SSA i Govsatcom, ocjenjuje se uspješnost usluga koje se pružaju, razvoj potreba korisnika i razvoj raspoloživih kapaciteta za dijeljenje i objedinjavanje, a pri evaluaciji provedbe programa Galileo, Copernicus i EGNOS ocjenjuje se razvoj podataka i usluga koje nude konkurenti. Za svaku komponentu u evaluaciji se, na temelju analize troškova i koristi, procjenjuje i učinak tog razvoja, uključujući potrebu za promjenom cjenovne politike ili potrebu za dodatnom svemirskom ili zemaljskom infrastrukturom.

Prema potrebi evaluaciji se prilaže odgovarajući prijedlog.

▌

4. Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

5. Tijela uključena u provedbu ove Uredbe Komisiji dostavljaju podatke i informacije potrebne za evaluaciju iz prvog stavka.

6. Komisija do 30. lipnja 2024. i svake četiri godine nakon toga procjenjuje uspješnost Agencije s obzirom na njezine ciljeve, mandat i zadaće ▌ u skladu sa smjernicama Komisije. U evaluaciji se posebno razmatraju potreba za izmjenom mandata Agencije i financijske posljedice takve izmjene te se ona temelji na analizi troškova i koristi . Razmatraju se i politika Agencije o sukobima interesa te neovisnost i autonomija Odbora za sigurnosnu akreditaciju. Komisija također može evaluirati uspješnost Agencije kako bi se procijenila mogućnost da joj se povjere dodatni zadaci u skladu s člankom 30. stavkom 3. Prema potrebi evaluaciji se prilaže odgovarajući prijedlog.

Ako Komisija smatra da daljnji rad Agencije više nije opravdan s obzirom na njezine ciljeve, mandat i zadaće, ona može predložiti da se ova Uredba u skladu s tim izmijeni.

Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Upravnom odboru i Odboru za sigurnosnu akreditaciju Agencije podnosi izvješće o evaluaciji Agencije i svoje zaključke. Nalazi evaluacije moraju se objaviti.

Članak 103.

Revizije

Članak 104.

Osobni podaci i zaštita privatnosti

Svi osobni podaci koji se obrađuju u kontekstu zadaća i aktivnosti iz ove Uredbe, uključujući one koje obrađuje Agencija Europske unije za svemir, obrađuju se u skladu s primjenjivim pravom o zaštiti osobnih podataka, prvenstveno Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća. Upravni odbor utvrđuje mjere u skladu s kojima Agencija primjenjuje Uredbu (EZ) br. 45/2001, uključujući one koje se odnose na imenovanje službenika Agencije za zaštitu podataka. Te se mjere utvrđuju nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

GLAVA XI.

DELEGIRANJE I PROVEDBENE MJERE

Članak 105.

Postupak delegiranja

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 52. i 101. dodjeljuje se Komisiji ▌do 31. prosinca 2028.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 52. i 101. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članaka 52. i 101. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 106.

Hitni postupak

1. Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. U priopćenju akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 105. stavka 6 . U tom slučaju Komisija stavlja dotični akt izvan snage odmah nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora .

Članak 107.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

Odbor se sastaje u posebnim različitim sastavima kako slijedi:

(a)	Galileo i EGNOS;

(b)	Copernicus;

(c)

SSA;

(d)	Govsatcom;

(e)	sastav za sigurnost: svi sigurnosni aspekti Programa, ne dovodeći u pitanje ulogu Odbora za sigurnosnu akreditaciju. Predstavnici ESA-e i Agencije mogu biti pozvani da sudjeluju kao promatrači. Poziva se i Europska služba za vanjsko djelovanje, koja će pružiti potporu (30);

(f)	horizontalni sastav: strateški pregled provedbe programa, dosljednost različitih komponenata programa, transverzalne mjere i preraspodjela proračunskih sredstava, kako je navedeno u članku 11.

1a. Programski odbor u skladu sa svojim poslovnikom uspostavlja „korisnički forum” kao radnu skupinu koja će savjetovati programski odbor o aspektima koji se odnose na zahtjeve korisnika, razvoju usluga i njihovo uporabi među korisnicima. Korisnički forum nastoji zajamčiti stalno i djelotvorno sudjelovanje korisnika te se sastaje u posebnim sastavima za svaku komponentu programa.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

4. U skladu s međunarodnim sporazumima koje je sklopila Europska unija, predstavnici trećih zemalja ili međunarodne organizacije mogu biti pozvani da prisustvuju sjednicama odbora u ulozi promatrača pod uvjetima utvrđenima u poslovniku predmetnog odbora, vodeći računa o sigurnosti Unije.

GLAVA XII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 108.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1. Korisnici sredstava Unije priznaju izvor i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2. Komisija provodi aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu Programa, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 4.

3. Agencija smije provoditi aktivnosti priopćavanja na vlastitu inicijativu u okviru svoje nadležnosti. Dodjelom sredstava za aktivnosti priopćavanja ne smije se ugroziti učinkovito izvršavanje zadaća iz članka 30. Te aktivnosti priopćavanja provode se u skladu s odgovarajućim planovima priopćavanja i širenja rezultata koje donese Upravni odbor.

Članak 109.

Stavljanje izvan snage

1. Uredbe (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 te Odluka br. 541/2014/EU stavljaju se izvan snage 1. siječnja 2021.

2. Upućivanja na akte stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 110.

Prijelazne odredbe i kontinuitet usluga nakon 2027.

1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih mjera do njihova zaključenja, na temelju uredaba (EU) br. 377/2014, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 912/2010 i na temelju Odluke br. 541/2014/EU koje se nastavljaju primjenjivati na predmetne mjere do njihova zaključenja. Konkretno, konzorcij osnovan na temelju članka 7. stavka 3. Odluke br. 541/2014/EU pruža usluge SST-a do tri mjeseca nakon što konstituirajući nacionalni subjekti potpišu sporazume o uspostavi partnerstva za SST iz članka 57.

2. Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne za osiguravanje prijelaza između Programa i mjera donesenih u skladu s uredbama (EU) br. 377/2014 i (EU) br. 1285/2013 i na temelju Odluke br. 541/2014/EU.

3. Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova nužnih za ostvarivanje ciljeva predviđenih u članku 4. ▌kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

Članak 111.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

[Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.Podcrtani tekst nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora.

(2) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(3) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(4) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(5) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(6) Odluka br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (SL L 81, 21.3.2012., str. 7.).

(7) Ova Odluka Vijeća bit će rezultat prijedloga Visokog predstavnika o proširenju područja primjene Odluke Vijeća 2014/496/ZVSP od 22. srpnja 2014., o čemu se trenutačno pregovara.

(8) SL L 347, 20.12.2013., str. 1.

(9) Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/224 od 8. veljače 2017. o određivanju tehničkih i operativnih specifikacija s pomoću kojih se omogućuje da se komercijalnom uslugom koju nudi sustav uspostavljen u okviru programa Galileo ispunjuje funkcija iz članka 2. stavka 4. točke (c) Uredbe (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 34, 9.2.2017., str. 36.).

(10) Uredba (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o uspostavi programa Copernicus i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 911/2010 (SL L 122, 24.4.2014., str. 44.).

(11) Uredba (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskom programu za praćenje Zemlje (GMES) i njegovim početnim aktivnostima (od 2011. do 2013.) (SL L 276, 20.10.2010., str. 1.).

(12) Komunikacija „Umjetna inteligencija za Europu” (COM(2018)0237), komunikacija „Stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora” (COM(2018)0232), Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi (COM(2018)0008).

(13) Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita.

(14) Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE).

(15) SL L 175, 27.6.2013., str. 1.

(16) SL L 309, 19.11.2013., str. 1.

(17) https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/bijela_knjiga_o_buducnosti_europe_hr.pdf

(18) http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/intm/146072.pdf

(19) Dokument EUCO 217/13

(20) SL L 287, 4.11.2011., str. 1.

(21) Ta Odluka Vijeća bit će rezultat prijedloga Visoke predstavnice o proširenju područja primjene Odluke Vijeća 2014/496/ZVSP od 22. srpnja 2014. o kojem se trenutačno pregovara.

(22) SL L 345, 23.12.2008., str. 75.

(23) Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/413 оd 18. ožujka 2016. o određivanju lokacija zemaljske infrastrukture sustava uspostavljenoga u okviru programa Galileo i propisivanju mjera nužnih za osiguravanje rada tog sustava te o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2012/117/EU (SL L 74, 19.3.2016., str. 45.).

(24) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1159/2013 оd 12. srpnja 2013. o dopuni Uredbe (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom programu za praćenje Zemlje (GMES) utvrđivanjem uvjeta za registraciju i izdavanje dozvola za korisnike GMES-a i određujući kriterije za ograničavanje pristupa podacima namijenjenima GMES-u i informacijama usluga GMES-a (SL L 309, 19.11.2013., str. 1.).

(25) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(26) SL 17, 6.10.1958., str. 385.

(27) SL L 136, 31.5.1999., str. 15.

(28) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).

(29) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

(30) Uredbi bi trebalo priložiti izjavu Vijeća i Komisije o provedbi članka 107. u vezi sa sigurnosnim aspektima programa, koja bi mogla glasiti kako slijedi: „Vijeće i Komisija naglašavaju da je zbog osjetljivosti sigurnosnih aspekata programa te u skladu s člankom 3. stavkom 4. i člankom 6. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 182/2011 posebno važno da predsjednik Programskog odbora koji se sastaje u sastavu za sigurnost učini sve što je u njegovoj moći da pronađe rješenja koja imaju najširu moguću potporu u odboru ili žalbenom odboru kada razmatra donošenje nacrta provedbenih akata koji se odnose na sigurnosne aspekte programa.”

KLJUČNI POKAZATELJI

Ključni pokazatelji čine strukturu za praćenje uspjeha programa u pogledu ostvarivanja ciljeva iz članka 4. radi smanjenja administrativnog opterećenja i troškova.

U tu se svrhu, za podnošenje godišnjih izvješća, prikupljaju podaci o sljedećem nizu ključnih pokazatelja za koje se pojedinosti o provedbi, kao što su parametri, brojke i povezane nominalne vrijednosti te pragovi (uključujući kvantitativne i kvalitativne slučajeve) u skladu s primjenjivim zahtjevima misije i očekivanim rezultatima utvrđuju u sporazumima sklopljenima sa subjektima kojima su povjerene zadaće:

Posebni cilj iz članka 4. stavka 2. točke (a):

Pokazatelj br. 1: točnost usluga navigacije i mjerenja vremena koje zasebno pružaju Galileo i EGNOS

Pokazatelj br. 2: dostupnost i kontinuitet usluga koje zasebno pružaju Galileo i EGNOS

Pokazatelj br. 3: geografska pokrivenost uslugama EGNOS-a i broj objavljenih postupaka EGNOS-a (i APV-I i LPV-200)

Pokazatelj br. 4: zadovoljstvo korisnika EU-a uslugama programa Galileo i EGNOS

Pokazatelj br. 5: udio prijamnika kompatibilnih s programima Galileo i EGNOS u cijelom svijetu i na europskom tržištu prijamnika za globalne navigacijske satelitske sustave / sustave za poboljšanje globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS/SBAS)

Posebni cilj iz članka 4. stavka 2. točke (b):

Pokazatelj br. 1: broj korisnika usluga i podataka u okviru programa Copernicus te sustava za pristup podacima i informacijama (DIAS) u EU-u, uz navođenje, ako je moguće, informacija kao što su vrsta korisnika, geografska distribucija i sektor djelatnosti

Pokazatelj br. 1a: gdje je primjenjivo, broj aktivacija usluga Copernicusa koje su zatražene i/ili pružene

Pokazatelj br. 1b: zadovoljstvo korisnika EU-a uslugama Copernicusa i DIAS-a

Pokazatelj br. 1c: pouzdanost, dostupnost i kontinuitet usluga Copernicusa i toka podataka u okviru programa Copernicus

Pokazatelj br. 2: broj novih informacijskih proizvoda isporučenih u portfelju svake od usluga programa Copernicus

Pokazatelj br. 3: količina podataka koje su generirali Sentineli

Posebni cilj iz članka 4. stavka 2. točke (c):

Pokazatelj br. 1: broj korisnika komponenata SSA-a, uz navođenje, ako je moguće, informacija kao što su vrsta korisnika, geografska distribucija i sektor djelatnosti

Pokazatelj br. 2: dostupnost usluga

Posebni cilj iz članka 4. stavka 2. točke (d):

Pokazatelj br. 1: broj korisnika GOVSATCOM-a u EU-u, uz navođenje, ako je moguće, informacija kao što su vrsta korisnika, geografska distribucija i sektor djelatnosti

Pokazatelj br. 2: dostupnost usluga

Posebni cilj iz članka 4. stavka 2. točke (e):

Pokazatelj br. 1: broj lansiranja po Programu (uključujući brojke prema vrsti raketa-nosača)

Posebni cilj iz članka 4. stavka 2. točke (f):

Pokazatelj br. 1: broj i lokacija svemirskih platformi u Uniji

Pokazatelj br. 2: udio malih i srednjih poduzeća s poslovnim nastanom u EU-u kao postotak ukupne vrijednosti ugovora povezanih s programom

Evaluacijom iz članka 102. u obzir se uzimaju dodatni elementi kao što su:

a)	uspješnost konkurenata u području navigacije i promatranja Zemlje

b)	uporaba usluga programa Galileo i EGNOS među korisnicima

c)	integritet usluga EGNOS-a

d)	uporaba usluga Copernicusa među temeljnim korisnicima programa Copernicus

e)	broj politika Unije ili država članica koje iskorištavaju Copernicus ili imaju koristi od njega

f)	analiza autonomije komponente SST i razine neovisnosti EU-a u tom području

g)	pregled stanja umrežavanja za aktivnosti povezane s NEO-ima

h)	ocjena kapaciteta Govsatcom-a u pogledu potreba korisnika iz članaka 68. i 69.

i)	zadovoljstvo korisnika uslugama SSA-a i Govsatcom-a

j)	udio lansiranja raketa Ariane i Vega na ukupnom tržištu na temelju javno dostupnih podataka

k)	razvoj silaznog sektora izmjeren, ako je dostupan, brojem novih društava koja se koriste svemirskim podacima, informacijama i uslugama EU-a, brojem otvorenih radnih mjesta i prometom, po državi članici, koristeći se istraživanjima Eurostata ako su dostupna

l)	razvoj uzlaznog svemirskog sektora EU-a izmjeren, ako je dostupan, brojem otvorenih radnih mjesta i prometom po državi članici te udjelom europske svemirske industrije na globalnom tržištu, koristeći se istraživanjima Eurostata ako su dostupna

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/424

P8_TA(2019)0403

Program Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. (COM(2018) 0434 – C8-0256/2018 – 2018/0227(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/50)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0434),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 172. i članak 173. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0256/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018. (2),

—	uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

—	uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje te mišljenja Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam, Odbora za pravna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0408/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (3);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 292.

(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 272.

(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 13. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0521).

P8_TC1-COD(2018)0227

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027.

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 172. i članak 73. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za program Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje je potrebno prikladno ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (4)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(2)

Uredba (EU, Euratom) 2018/ 1046 Europskog parlamenta i Vijeća (5) (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(3)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (7), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (8) i Uredbom (EU) 2017/1939 (9), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te u Uredbi (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (10). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(4)

U skladu s {upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 88. Odluke Vijeća / /EU (11)} osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) trebali bi ispunjavati uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Komisija bi trebala pratiti i redovito ocjenjivati njihovo stvarno sudjelovanje u Programu.

(5)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12) potrebno je ocijeniti Program na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za izvješćivanje , koji su povezani s postojećim potrebama i u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (13), izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice, i uzimajući u obzir postojeće okvire za mjerenje i referentna mjerila u području digitalne tehnologije . Ti zahtjevi mogu, ako je to primjenjivo, sadržavati kvantitativne i kvalitativne mjerljive pokazatelje kao temelj za procjenu učinka Programa na terenu.

(5a)

Programom bi se trebali zajamčiti potpuna transparentnost i odgovornost nad inovativnim financijskim instrumentima i mehanizmima kojima je obuhvaćen proračun Unije, osobito u pogledu njihova doprinosa, kako u pogledu početnih očekivanja tako i u pogledu konačnih postignuća u ostvarenju ciljeva Unije.

(6)

Na sastanku na vrhu u Tallinnu o digitalnoj budućnosti (14) održanom u rujnu 2017. i u zaključcima Europskog vijeća (15) od 19. listopada 2017. istaknuta je potreba da Europa ulaže u ▌ svoja gospodarstva i nastoji riješiti problem nedostatka vještina kako bi se održala i poboljšala njezina konkurentnost i inovativnost , kvaliteta života njezinih građana i društvena struktura. Europsko vijeće zaključilo je da digitalna transformacija nudi neizmjerne mogućnosti za inovacije, rast i radna mjesta te da će pridonijeti našoj konkurentnosti na svjetskoj razini i potaknuti kreativnu i kulturnu raznolikost. Za iskorištavanje tih mogućnosti trebamo se zajednički suočiti s ▌ izazovima digitalne transformacije te preispitati politike na koje digitalna transformacija utječe.

(6a)	Dobra provedba Instrumenta za povezivanje Europe, inicijative Wifi4EU i Europskog zakonika o elektroničkim komunikacijama doprinijet će izgradnji snažnog europskog digitalnog gospodarstva i društva.

(7)

Europsko vijeće konkretno je zaključilo da bi Unija trebala hitno razmotriti nove trendove: to podrazumijeva pitanja kao što je umjetna inteligencija ▌, pri čemu je istodobno potrebno osigurati visoku razinu zaštite podataka u punom skladu s Uredbom (EU) 2016/679, digitalna prava, temeljna prava i etičke standarde . Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da do početka 2018. predloži europski pristup umjetnoj inteligenciji te joj je uputilo poziv da predloži potrebne inicijative za jačanje okvirnih uvjeta kako bi se EU-u omogućilo da radikalnim inovacijama utemeljenima na riziku istraži nova tržišta i da ponovno potvrdi vodeću ulogu svoje industrije.

(7c)

Europa mora odlučno ulagati u svoju budućnost izgradnjom strateških digitalnih kapaciteta kako bi imala koristi od digitalne revolucije. U tu se svrhu na razini EU-a mora zajamčiti znatan proračun (od najmanje 9,2 milijarde EUR), koji mora biti nadopunjen znatnim ulaganjima na nacionalnoj i regionalnoj razini, osobito uz sustavnu i komplementarnu primjenu strukturnih i kohezijskih fondova.

(8)

U komunikaciji Komisije „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” (16) među opcijama za budući financijski okvir naveden je program za digitalnu transformaciju Europe koji bi omogućio „veliki napredak prema pametnom rastu u područjima kao što su visokokvalitetna podatkovna infrastruktura, povezivost i kibersigurnost”. Njime bi se nastojalo Europi osigurati vodeći položaj u području superračunalstva, interneta sljedeće generacije, umjetne inteligencije, robotike i velikih podataka. Ojačao bi se konkurentni položaj europske industrije i europskih poduzeća u digitaliziranom gospodarstvu te bi se znatno pridonijelo premošćivanju i rješavanju problema nedostatka digitalnih vještina diljem Unije kako bi europski građani imali potrebne vještine i znanje za suočavanje s digitalnom transformacijom .

(9)

U komunikaciji „Stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora” (17) razmatra se nova mjera koju je potrebno poduzeti kao ključni korak za stvaranje zajedničkog podatkovnog prostora u EU-u, odnosno neometanog digitalnog područja s kapacitetom dovoljnim da se omoguće razvoj i inovativnost novih proizvoda i usluga utemeljenih na podacima.

(10)

Opći cilj Programa trebao bi biti podupiranje digitalne transformacije industrije i poticanje boljeg iskorištavanja industrijskog potencijala politika u području inovacija, istraživanja i tehnološkog razvoja u korist poduzeća i građana diljem Unije , uključujući i najudaljenije regije te regije u gospodarski nepovoljnijem položaju . Okosnicu programa trebali bi činiti sljedećih pet posebnih ciljeva koji odražavaju ključna područja politika: računalstvo visokih performansi ▌, umjetna inteligencija, kibersigurnost, napredne digitalne vještine i uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost. Programom bi se u svim tim područjima trebalo nastojati bolje uskladiti politike na razini Unije, država članica i regija te objediniti privatne i industrijske resurse kako bi se povećala ulaganja i razvile jače sinergije. Nadalje, Programom bi se trebale ojačati konkurentnost Unije i otpornost njezina gospodarstva.

(10a)

Pet posebnih ciljeva međusobno se razlikuju, ali su i međuovisni. Primjerice, umjetnoj inteligenciji potrebna je kibersigurnost kako bi se zajamčila njezina pouzdanost, kapaciteti računalstva visokih performansi bit će ključni za potporu učenju u kontekstu umjetne inteligencije, a sva tri kapaciteta zahtijevaju napredne digitalne vještine. Iako pojedinačne aktivnosti u okviru ovog programa mogu biti povezane s jednim posebnim ciljem, ciljevi se ne bi trebali promatrati odvojeno, već kao središnji dio usklađenog paketa.

(10b)

Važno je podupirati MSP-ove koji u svojim proizvodnim postupcima žele iskoristiti potencijal digitalne transformacije. Time će se MSP-ovima omogućiti da pruže doprinos rastu europskog gospodarstva učinkovitom uporabom resursa.

(11)

Središnju ulogu u provedbi Programa trebali bi imati europski digitalnoinovacijski centri, koji bi trebali poticati šire uvođenje naprednih digitalnih tehnologija u industriji, osobito u malim i srednjim poduzećima (MSP) i subjektima koji zapošljavaju do 3 000 ljudi, a koji nisu mala i srednja poduzeća (poduzeća srednje tržišne kapitalizacije), te u javnim organizacijama i akademskim ustanovama. Radi pojašnjavanja razlike između digitalnoinovacijskih centara koji zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti u okviru ovog Programa i digitalnoinovacijskih centara ustanovljenih slijedom komunikacije „Digitalizacija europske industrije” (COM(2016)0180), a koji se financiraju iz drugih izvora, digitalnoinovacijski centri koji se financiraju u okviru ovog Programa trebali bi se zvati europski digitalnoinovacijski centri. Europski digitalnoinovacijski centri trebali bi raditi zajedno u okviru decentralizirane mreže. Oni služe kao pristupna točka najnovijim digitalnim kapacitetima, uključujući računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju i kibersigurnost, te ostalim postojećim inovativnim tehnologijama, kao što su ključne razvojne tehnologije, koje su dostupne i u tzv. laboratorijima digitalne fabrikacije (engl. „fablabs”) ili laboratorijima za urbane inovacije (engl. „citylabs”). Djelovat će kao jedinstvene točke za pristup ispitanim i potvrđenim tehnologijama te će promicati otvorene inovacije. Pružat će i potporu u području naprednih digitalnih vještina (npr. koordinacijom s pružateljima usluga obrazovanja za osiguravanje kratkoročnih osposobljavanja za radnike i stažiranja za studente) . Mreža europskih digitalnoinovacijskih centara trebala bi osigurati široku geografsku pokrivenost diljem Europe (18) i pridonijeti ▌sudjelovanju najudaljenijih regija na jedinstvenom digitalnom tržištu.

(11a)

Tijekom prve godine Programa potrebno je uspostaviti početnu mrežu europskih digitalnoinovacijskih centara na temelju otvorenog i konkurentnog postupka subjekata koje su odredile države članice. U tom bi cilju države članice trebale moći predložiti kandidate u skladu sa svojim nacionalnim postupcima te administrativnim i institucionalnim strukturama, a Komisija bi prije odabira europskog digitalnoinovacijskog centra na području svake pojedine države članice trebala u najvećoj mjeri uzeti u obzir njihovo mišljenje. Države članice mogu, kao rezultat konkurentnog i otvorenog postupka, kao kandidate imenovati subjekte koji već funkcioniraju kao digitalnoinovacijski centri u kontekstu Inicijative za digitalizaciju europske industrije. Komisija u postupak odabira može uključiti neovisne vanjske stručnjake. Komisija i države članice trebale bi izbjegavati nepotrebno udvostručavanje nadležnosti i funkcija na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Stoga bi trebalo pokazati odgovarajuću fleksibilnost pri određivanju centara i utvrđivanju njihovih aktivnosti i sastava. Kako bi se osigurala široka geografska pokrivenost u Europi, kao i ravnoteža pokrivenosti tehnologija ili sektora, mreža bi se mogla dodatno proširiti otvorenim i konkurentnim postupkom.

(11b)

Europski digitalnoinovacijski centri trebali bi razviti odgovarajuće sinergije s digitalnoinovacijskim centrima koji se financiraju iz programa Obzor Europa ili drugih programa za istraživanje i inovacije, s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, posebno institutom EIT Digital te s uspostavljenim mrežama kao što su Europska poduzetnička mreža ili centri InvestEU.

(11c)

Europski digitalnoinovacijski centri trebali bi služiti kao posrednici za povezivanje, s jedne strane, industrije, poduzeća i uprava kojima su potrebna nova tehnološka rješenja i, s druge strane, poduzeća, naročito novoosnovanih poduzeća i MSP-ova, koji posjeduju rješenja spremna za uvođenje na tržište.

(11d)

Kao europski digitalnoinovacijski centar mogao bi biti odabran konzorcij pravnih subjekata, u skladu s odredbom iz članka 197. stavka 2. točke (c) Financijske uredbe kojom se subjektima koji nemaju pravnu osobnost u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom omogućuje sudjelovanje u pozivima za podnošenje prijedloga ako su njihovi predstavnici ovlašteni za preuzimanje pravnih obveza u ime subjekata te ako subjekti nude jamstva za zaštitu financijskih interesa Unije na razini koja je jednakovrijedna onoj koju nude pravne osobe.

(11e)

Europskim digitalnoinovacijskim centrima trebalo bi dopustiti da primaju doprinose iz država članica, trećih zemalja sudionica ili od njihovih javnih tijela, doprinose međunarodnih tijela ili institucija, doprinose iz privatnog sektora, posebno od članova, dionika ili partnera europskih digitalnoinovacijskih centara, prihode koje su europski digitalnoinovacijski centri ostvarili zahvaljujući vlastitim sredstvima ili aktivnostima, legate, donacije i doprinose pojedinaca ili financijsku potporu uključujući onu u obliku bespovratnih sredstava iz ovog Programa ili drugih programa Unije.

(12)

Program bi trebalo provoditi s pomoću projekata kojima se jačaju ključni digitalni kapaciteti i potiče njihova šira uporaba. To bi trebalo uključivati sufinanciranje država članica i, prema potrebi, privatnog sektora. Stopu sufinanciranja trebalo bi odrediti u programu rada. Financiranje prihvatljivih troškova sredstvima Unije u iznosu od 100 % moguće je samo u iznimnim slučajevima. Za to bi osobito bilo potrebno dostići kritičnu masu u javnoj nabavi kako bi se dobila bolja vrijednost za novac te zajamčilo da dobavljači u Europi zadrže vodeći položaj u području tehnološkog napretka.

(13)	Ciljevi politike ovog Programa provodit će se i putem financijskih instrumenata i proračunskih jamstava u okviru ▌fonda InvestEU.

(14)

Djelovanja Programa trebalo bi iskoristiti za dodatno poboljšanje digitalnih kapaciteta Unije kao i za uklanjanje tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulaganja na proporcionalan način, njima se ne bi smjelo duplicirati ili istisnuti privatna sredstva te bi trebala imati jasnu europsku dodanu vrijednost.

(15)

Kako bi se postigla najveća moguća fleksibilnost tijekom trajanja programa i razvila sinergija između njegovih sastavnica, svaki posebni cilj može se provoditi putem svih instrumenata dostupnih na temelju Financijske uredbe. Predviđeni provedbeni mehanizmi su izravno upravljanje i neizravno upravljanje kada je potrebno kombinirati sredstva Unije s drugim izvorima financiranja ili kada je za izvršavanje potrebno osnovati zajednički upravljane strukture. Osim toga, osobito radi odgovora na nove razvoje događaja i potrebe, npr. nove tehnologije, Komisija može u okviru godišnjeg proračunskog postupka i u skladu s Financijskom uredbom predložiti odstupanje od okvirnih iznosa utvrđenih u ovoj Uredbi.

(15a)

Kako bi se osigurala učinkovita raspodjela sredstava iz općeg proračuna Unije, potrebno je osigurati europsku dodanu vrijednost svih mjera i aktivnosti koje se provode u okviru Programa te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica, a dosljednost, komplementarnost i sinergije trebalo bi tražiti s programima financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike. Za mjere kojima se upravlja izravno ili neizravno u relevantnim programima rada predviđen je alat kojim se osigurava dosljednost, ali trebalo bi ustanoviti suradnju između Komisije i relevantnih tijela država članica kako bi se isto tako osigurale dosljednost i komplementarnosti između fondova kojima se upravlja izravno ili neizravno i fondova iz područja podijeljenog upravljanja.

(16)

Računalstvo visokih performansi i povezane sposobnosti obrade podataka u Uniji trebali bi omogućiti širu uporabu računalstva visokih performansi u industriji i općenito u područjima od javnog interesa kako bi se iskoristile jedinstvene mogućnosti koje superračunala donose društvu u pogledu zdravlja, okoliša i sigurnosti te konkurentnosti industrije, osobito malih i srednjih poduzeća. Nabavom vrhunskih superračunala osigurat će se sustav opskrbe Unije i pomoći u uvođenju usluga za simulaciju, vizualizaciju i izradu prototipa te istodobno zajamčiti sustav računalstva visokih performansi (HPC) u skladu s vrijednostima i načelima Unije.

(17)

Intervenciju unije u tom području podržali su Vijeće (19) i Europski parlament (20). Osim toga, 2017. i 2018. devetnaest država članica potpisalo je Deklaraciju EuroHPC (21), međuvladin sporazum kojim se potpisnice sporazuma obvezuju surađivati s Komisijom na izgradnji i uvođenju najnovijeg računalstva visokih performansi i podatkovne infrastrukture u Europi koji bi bili dostupni znanstvenim zajednicama, javnosti i privatnim partnerima diljem Unije.

(18)

Zajedničko poduzeće smatra se najprikladnijim mehanizmom provedbe za posebni cilj računalstva visokih performansi, osobito za koordinaciju strategije na nacionalnoj razini i na razini Unije te ulaganja u infrastrukturu računalstva visokih performansi i u istraživanja i razvoj, za objedinjavanje sredstava iz javnih i privatnih fondova te za zaštitu ekonomskih i strateških interesa Unije (22). Osim toga, centri za kompetencije u području računalstva visokih performansi u državama članicama kako su definirani u članku 2. stavku 4. Uredbe vijeća (EU) 2018/1488, pružat će usluge računalstva visokih performansi u industriji, uključujući MSP-ove i novoosnovana poduzeća, akademskoj zajednici i javnim upravama .

(19)

Razvoj kapaciteta povezanih s umjetnom inteligencijom ključni je pokretač digitalne transformacije industrije , usluga i javnog sektora. Sve više autonomnih robota primjenjuje se u tvornicama, dubokom moru, domovima, gradovima i bolnicama. Komercijalne platforme za umjetnu inteligenciju prešle su iz faze testiranja na stvarnu primjenu u zdravstvu i okolišu; svi veći proizvođači automobila razvijaju autonomna vozila, a tehnike strojnog učenja osnova su svih glavnih web-platformi i aplikacija utemeljenih na velikim podacima. Za Europu je ključno da udruži snage na svim razinama kako bi bila konkurentna u međunarodnim okvirima. Države članice uzele su to u obzir konkretnim obvezivanjem na suradnju u okviru koordiniranog akcijskog plana.

(19a)

Knjižnice algoritama mogu pokriti velike skupove algoritama uključujući jednostavna rješenja poput algoritama za razvrstavanje, algoritama neuronske mreže ili algoritama planiranja ili zaključivanja, ili podrobnije razrađena rješenja poput algoritama za prepoznavanje govora, algoritama za navigaciju ugrađenih u autonomne uređaje poput dronova ili u autonomna vozila, algoritama umjetne inteligencije ugrađenih u robote koji im omogućuju interakciju s okolinom i prilagođavanje toj okolini. Knjižnice algoritama trebale bi biti lako pristupačne svima na pravednoj, razumnoj i nediskriminirajućoj osnovi.

(19b)

Europski parlament u svojoj je Rezoluciji o digitalizaciji europske industrije od 1. lipnja 2017. istaknuo utjecaj jezičnih prepreka na industriju i njezinu digitalizaciju. U tom je kontekstu ključno razvijati jezične tehnologije velikih razmjera koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, kao što su automatsko prevođenje, prepoznavanje govora, analitika teksta 8u okviru velikih podataka te dijaloški sustavi i sustavi odgovaranja na pitanja radi očuvanja jezične raznolikosti, jamčenja uključivosti i omogućivanja komunikacije između ljudi i komunikacije između ljudi i strojeva.

(19c)

Proizvodi i usluge koji se temelje na umjetnoj inteligenciji trebali bi biti jednostavni za korištenje, automatski pravno usklađeni i pružati potrošačima veći izbor i više informacija, osobito o kvaliteti proizvoda i usluga.

(20)	Dostupnost skupova podataka velikih razmjera te objekata za testiranje i eksperimentiranje ključna je za razvoj umjetne inteligencije , uključujući jezične tehnologije .

(21)

U svojoj Rezoluciji od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije (23) Europski parlament naglasio je važnost zajedničkog pristupa kibersigurnosti u Europi, prepoznao potrebu za jačanjem svijesti i istaknuo kiberotpornost kao ključnu odgovornost poslovnih čelnika i nacionalnih i europskih kreatora politike industrijske sigurnosti kao i važnost primjene integrirane i zadane sigurnosti i privatnosti .

(22)

Problemi povezani s kibersigurnosti prisutni su u cijeloj Unije te ih ▌ se ne može rješavati samo ▌na nacionalnoj razini. Potrebno je ojačati europske kapacitete u području kibersigurnosti kako bi se osigurali kapaciteti potrebni za zaštitu ▌građana , javnih uprava i poduzeća od kiberprijetnji. Osim toga, potrebno je zaštititi potrošače pri uporabi povezanih proizvoda koji se mogu hakirati i čija sigurnost može biti ugrožena. To bi trebalo postići u suradnji s državama članicama i privatnim sektorom putem razvoja i osiguravanja koordinacije između projekata kojima je svrha ojačati europske kapacitete u području kibersigurnosti i šireg uvođenja najnovijih kibersigurnosnih rješenja u svim područjima gospodarstva te objedinjavanjem kompetencija u tom području kako bi se osigurala kritična masa i izvrsnost.

(23)

U rujnu 2017. Komisija je predložila paket inicijativa (24) kojima se uspostavlja sveobuhvatni pristup Unije kibersigurnosti radi jačanja sposobnosti odgovaranja na kibernapade i prijetnje u Europi te jačanja tehnoloških i industrijskih kapaciteta u tom području. To uključuje Uredbu o Agenciji EU-a za kibersigurnost (ENISA) i kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije („Akt o kibersigurnosti”).

(24)

Povjerenje je preduvjet za funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta. Tehnologije kibersigurnosti kao što su digitalni identiteti, kriptografija ili otkrivanje neovlaštenog ulaska te njihova primjena u područjima kao što su financije, industrija 4.0, energetika, prijevoz, zdravstvena skrb ili e-uprava ključne su za osiguravanje zaštite i pouzdanosti mrežnih aktivnosti i transakcija za građane, javne uprave i poduzeća.

(25)

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 19. listopada 2017. naglasilo da su za uspješnu izgradnju digitalne Europe potrebna osobito tržišta rada i sustavi osposobljavanja i obrazovanja u Uniji koji su prilagođeni digitalnom dobu te ulaganja u digitalne vještine kako bi se svim Europljanima pružile mogućnosti i načini za djelovanje.

(26)

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 14. prosinca 2017. pozvalo države članice, Vijeće i Komisiju da nastave raditi na temama sastanka na vrhu o socijalnim pitanjima održanog u Göteborgu u studenome 2017. uključujući europski stup socijalnih prava, obrazovanje i osposobljavanje te provedbu novog europskog programa vještina. Europsko vijeće zatražilo je od Komisije, Vijeća i država članica da razmotre moguće mjere koje se odnose na izazove u pogledu vještina povezanih s digitalizacijom, kibersigurnosti, medijskom pismenosti i umjetnom inteligencijom te na potrebu za uključivim pristupom obrazovanju i osposobljavanju koji se temelji na cjeloživotnom učenju i usmjeren je na inovacije. Kao odgovor na to Komisija je 17. siječnja 2018. predstavila prvi paket mjera koje se odnose na pitanje ključnih kompetencija, digitalnih vještina (25) te zajedničkih vrijednosti i uključivog obrazovanja. U svibnju 2018. donesen je drugi paket mjera kao nastavak napora na izgradnji europskog prostora obrazovanja do 2025., kojim se također naglašava središnja uloga digitalnih vještina.

(26a)

Medijska pismenost znači razvoj ključnih kompetencija (znanja, vještina i stavova) kojima se građanima omogućuje da konkretno surađuju s medijima i drugim pružateljima informacija te da razviju kritičko razmišljanje i vještine cjeloživotnog učenja za socijalizaciju i aktivno građansko sudjelovanje;

(26b)

S obzirom na potrebu za holističkim pristupom Programom bi također trebalo obuhvatiti područja uključenosti, stjecanja kvalifikacija, osposobljavanja i specijalizacije, koja su uz napredne digitalne kompetencije presudna za stvaranje dodane vrijednosti u društvu znanja.

(27)

U svojoj Rezoluciji od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije (26) Europski parlament naveo je da su obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje temelj socijalne kohezije u digitalnom društvu. Nadalje, zahtijevao je da se rodna perspektiva uvrsti u sve digitalne inicijative, naglašavajući potrebu za rješavanjem problema u pogledu rodnog jaza u sektoru IKT-a jer je to ključno za dugoročan rast i blagostanje Europe;

(28)

Napredne digitalne tehnologije koje podržava ovaj Program, kao što su računalstvo visokih performansi, kibersigurnost i umjetna inteligencija sada su dovoljno zrele da iz istraživačkog sektora prijeđu u širu uporabu u Uniji te da se njihova provedba i razvoj odvija na razini Unije. Ne samo uvođenje tih tehnologija već i razvoj vještina zahtijeva odgovor na razini Unije. Potrebno je dodatno razviti, povećati i učiniti pristupačnijima mogućnosti osposobljavanja u području naprednih digitalnih vještina diljem Unije, uključujući kompetencije u području zaštite podataka . U protivnom bi moglo doći do prepreka nesmetanom uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, što bi moglo imati negativne posljedice za opću konkurentnost Unijina gospodarstva. Djelovanja koja se podupiru ovim programom dopunjavaju ona koja se podupiru ESF-om, EFRR-om i programima ERASMUS+ i Obzor Europa. Usmjerena su na radnu snagu, u privatnom i javnom sektoru, osobito stručnjake u području tehnologija IKT-a i druge stručnjake povezane s tim područjem te studente. Te kategorije uključuju polaznike i predavače. Pod radnom snagom podrazumijeva se ekonomski aktivno stanovništvo, a tim se pojmom obuhvaćaju i zaposleni (zaposlene i samozaposlene osobe) i nezaposleni.

(29)

Modernizacija javnih uprava i usluga s pomoću digitalizacije ključna je za smanjenje administrativnog opterećenja za ▌građane ▌, a to se može postići bržom, praktičnijom i povoljnijom interakcijom s javnim tijelima te pružanjem učinkovitijih , transparentnijih i kvalitetnijih usluga građanima i poduzećima , istodobno povećavajući učinkovitost javne potrošnje . Budući da brojne usluge od javnog interesa već imaju europsku dimenziju, podupiranjem njihove provedbe i uvođenja na razini Unije zajamčilo bi se da građani i poduzeća mogu ostvariti korist od pristupa visokokvalitetnim višejezičnim digitalnim uslugama diljem Europe. Osim toga, očekuje se da će se potporom Unije u tom području potaknuti ponovna uporaba informacija javnog sektora.

(29a)

Digitalizacija može svima olakšati i poboljšati pristupačnost bez prepreka, što podrazumijeva i starije osobe, osobe sa smanjenom pokretljivošću ili s invaliditetom i one u udaljenim ili ruralnim područjima.

(30)

Digitalna transformacija u područjima od javnog interesa, kao što su zdravstvena skrb (27), mobilnost, pravosuđe, praćenje Zemlje/okoliša, sigurnost, smanjenje emisija ugljika, energetska infrastruktura, obrazovanje i osposobljavanje te kultura, zahtijeva nastavak i proširenje infrastrukture digitalnih usluga, koja omogućuje sigurnu prekograničnu razmjenu podataka i potiče razvoj na nacionalnoj razini. Njihova koordinacija u skladu s ovom Uredbom omogućuje najbolji potencijal za iskorištavanje sinergija.

(30a)

Uvođenje potrebnih digitalnih tehnologija, posebno onih u okviru posebnih ciljeva koji se odnose na računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju i kibersigurnost te povjerenje, ključno je da bi se imalo koristi od digitalne transformacije, a mogle bi ga nadopunjavati druge vodeće najnaprednije tehnologije i tehnologije budućnosti kao što su decentralizirano vođenje evidencija (npr. lanac blokova).

(30b)

Digitalnim tehnologijama bi se europskim građanima trebao omogućiti pristup njihovim osobnim podacima, kao i sigurno korištenje i upravljanje njima i preko granica, bez obzira na to gdje se građani ili podaci nalaze.

(31)

U deklaraciji iz Tallinna od 6. listopada 2017. Vijeće EU-a zaključilo je da se zbog digitalnog napretka naša društva i gospodarstva mijenjaju iz temelja, dovodeći pritom u pitanje učinkovitost prethodno razvijenih politika u brojnim područjima te ulogu i funkciju javne uprave općenito. Naša je dužnost predvidjeti s time povezane izazove i upravljati njima kako bismo zadovoljili potrebe građana i poduzeća te ispunili njihova očekivanja.

(32)

Modernizacija europskih javnih uprava jedan je od ključnih prioriteta za uspješnu provedbu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. U evaluaciji te strategije sredinom provedbenog razdoblja naglašena je potreba za jačanjem transformacije javnih uprava i za osiguravanjem jednostavnog, pouzdanog i nesmetanog pristupa javnim uslugama za građane.

(33)

Godišnji pregled rasta koji je Komisija objavila 2017. (28) pokazuje da kvaliteta europskih javnih uprava izravno utječe na gospodarsko okruženje te da je stoga od ključne važnosti za poticanje produktivnosti, konkurentnosti, ekonomske suradnje, održivog rasta, zapošljavanja i visokokvalitetnih radnih mjesta . Konkretno, učinkovita i transparentna javna uprava te djelotvorni pravosudni sustavi neophodni su za podupiranje gospodarskog rasta i pružanje visokokvalitetnih usluga poduzećima i građanima.

(34)

Interoperabilnost europskih javnih usluga odnosi se na upravu na svim razinama: na razini Unije, na nacionalnoj, na regionalnoj i na lokalnoj razini. Osim što uklanja prepreke funkcioniranju jedinstvenog tržišta, interoperabilnost olakšava prekograničnu suradnju, promicanje europskih standarda, uspješnu provedbu politika i nudi veliki potencijal za izbjegavanje prekograničnih elektroničkih prepreka te osigurava nastanak novih zajedničkih javnih usluga na razini Unije odnosno usklađivanje takvih usluga u razvoju. Kako bi se uklonila rascjepkanost europskih usluga te podržale temeljne slobode i operativno međusobno priznavanje u EU-u, potrebno je promicati holistički, međusektorski i prekogranični pristup interoperabilnosti na način koji jamči najveću moguću učinkovitost i agilnost u odnosu na krajnje korisnike. To znači da interoperabilnost treba razumjeti u širem smislu, uzimajući u obzir čitav niz aspekata, od tehničkih do pravnih, te obuhvaćajući elemente politike u tom području.U skladu s tim raspon aktivnosti trebao bi nadilaziti uobičajeni životni ciklus rješenja te uključivati sve elemente intervencija kojima bi se podržali svi potrebni okvirni uvjeti za održivu interoperabilnost u širem smislu. Programom bi se također trebalo olakšati uzajamno obogaćivanje između različitih nacionalnih inicijativa, što dovodi do razvoja digitalnog društva.

(34a)

Programom se stoga trebaju poticati rješenja otvorenog koda kako bi se omogućila ponovna uporaba, povećanje povjerenja i sigurna transparentnost. To će imati pozitivan učinak na održivost financiranih projekata.

(35)	Za posebne aktivnosti namijenjene provedbi okvira interoperabilnosti i interoperabilnosti razvijenih rješenja dodijeljena su sredstva u iznosu do 194 milijuna EUR.

(36)	U Rezoluciji Europskog parlamenta od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije (29) istaknuta je važnost oslobađanja dostatnog javnog i privatnog financiranja za digitalizaciju europske industrije.

(37)

U travnju 2016. Komisija je donijela inicijativu pod nazivom Digitalizacija europske industrije kako bi osigurala „da svaka industrija u Europi, neovisno o veličini, lokaciji i sektoru, može u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz digitalnih inovacija”. Ovo je od osobite važnosti za mala i srednja poduzeća u kulturnim i kreativnim sektorima.

(38)

Europski gospodarski i socijalni odbor pozdravio je Komunikaciju o digitalizaciji europske industrije i smatra da je ta Komunikacija zajedno s popratnim dokumentima „prvi korak u velikom europskom programu rada koji će se provoditi u uskoj međusobnoj suradnji svih zainteresiranih javnih i privatnih strana” (30).

(39)

Za postizanje predviđenih ciljeva možda će biti potrebno iskoristiti potencijal komplementarnih tehnologija u području umrežavanja i računalstva, kako je navedeno u Komunikaciji „Digitalizacija europske industrije” (31), u kojoj je „dostupnost vrhunske infrastrukture umrežavanja i oblaka” prepoznata kao osnovna sastavnica digitalizacije industrije.

(40)

▌Uredba (EU) 2016/679 ▌ pruža jedinstven skup pravila izravno primjenjivih u pravnim poredcima država članica, čime se jamči slobodan protok osobnih podataka među državama članicama EU-a i ojačava povjerenje i sigurnost pojedinaca, a to su dva nezaobilazna elementa za postizanje uistinu jedinstvenog digitalnog tržišta. Ako uključuju obradu osobnih podataka, sve mjere poduzete u skladu s ovim Programom trebale bi podupirati primjenu Uredbe (EU) 2016/679 , primjerice u području umjetne inteligencije i tehnologije ulančanih blokova. Njima bi se trebala pružiti potpora razvoju digitalnih tehnologija koje su u skladu s obvezama „integrirane i zadane zaštite podataka”.

(41)	Program bi trebalo provoditi uz potpuno poštovanje međunarodnog okvira i okvira EU-a za zaštitu i provedbu intelektualnog vlasništva. Učinkovita zaštita intelektualnog vlasništva ima ključnu ulogu u području inovacija te je stoga nužna za učinkovitu provedbu Programa.

(42)

Tijela koja provode Program trebala bi se pridržavati odredaba primjenljivih na institucije Unije i nacionalnog zakonodavstva u vezi s postupanjem s osjetljivim dokumentima, posebno s osjetljivim neklasificiranim podacima i klasificiranim podacima EU-a. Zbog sigurnosnih razloga za posebni cilj br. 3 iz poziva za podnošenje prijedloga i poziva za podnošenje ponuda u okviru ovog Programa moglo bi biti nužno isključenje subjekata koje nadziru treće zemlje. U izuzetnim slučajevima takvo bi isključenje moglo biti nužno i za posebne ciljeve br. 1 i 2. Sigurnosni razlozi za takvo isključenje trebali bi biti razmjerni i opravdani uz upućivanje na rizike u koje bi vodila uključenost takvih subjekata.

(43)

Odražavajući važnost rješavanja problema povezanih s klimatskim promjenama u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Program će pridonijeti općim klimatskim mjerama i dovesti do ostvarenja općeg cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za potporu ciljevima u području klime (32). Odgovarajuće mjere trebale bi biti utvrđene tijekom pripreme i provedbe Programa te preispitane u kontekstu relevantnih evaluacija i postupaka preispitivanja.

▌

(45)

Potrebno je donijeti programe rada kako bi se ciljevi Programa ostvarili u skladu s prioritetima Unije i država članica, osiguravajući pritom dosljednost, transparentnost i kontinuitet zajedničkog djelovanja Unije i država članica. Programe rada potrebno je u načelu donijeti ▌svake dvije godine, ili, ako je to opravdano zbog potreba povezanih s provedbom programa, svake godine . Oblike financiranja i načine provedbe u skladu s ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga u kojoj je mjeri njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove nadzora, administrativno opterećenje i očekivani rizik od nesukladnosti. To bi trebalo uključivati uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(46)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenama priloga I. i II. radi preispitivanja i/ili dopune pokazatelja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(47)

Ova Uredba poštuje temeljna prava i načela priznata u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, osobito ona navedena u člancima 8., 11., 16., 21., 35., 38. i 47. o zaštiti osobnih podataka, slobodi izražavanja i informiranja, slobodi poslovanja, zabrani diskriminacije, zdravstvenoj skrbi, zaštiti potrošača i pravu na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje. Države članice moraju primjenjivati ovu Uredbu u skladu s tim pravima i načelima.

▌

(49)

Horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće u skladu s člankom 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima je osobito određen postupak za utvrđivanje i izvršavanje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te su predviđene provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava osnovni preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom uspostavlja se program Digitalna Europa („Program”).

Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Europska unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

(b)

(c)	„treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije;

(d)	„pridružena zemlja” znači treća zemlja koja je stranka sporazuma s Unijom kojim se omogućuje njezino sudjelovanje u Programu u skladu s člankom [10].;

(da)	„međunarodna organizacija europskog interesa” znači međunarodna organizacija čiju većinu čine države članice ili čije je sjedište u državi članici;

(e)

„ europski digitalnoinovacijski centar” znači pravni subjekt ▌odabran u skladu s člankom 16. kako bi izvršavao zadaće u okviru Programa, osobito izravnim pružanjem ili osiguravanjem pristupa tehnološkom stručnom znanju i sredstvima za eksperimentiranje, kao što su oprema i softverski alati za omogućivanje digitalne transformacije industrije , kao i posredovanjem u pristupu financiranju ; Europski digitalnoinovacijski centri bit će otvoreni poduzećima svih veličina i oblika, posebno MSP-ovima, poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, rastućim poduzećima i javnim upravama diljem Unije;

(f)

„napredne digitalne vještine” jesu vještine i stručne kompetencije koje zahtijevaju znanje i iskustvo potrebne za razumijevanje, osmišljavanje, razvoj, upravljanje, ispitivanje, uvođenje , upotrebu i održavanje tehnologija, proizvoda i usluga koji se podupiru ovom Uredbom u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkama (a), (b), (c) i (e);

(fa)	„europsko partnerstvo” znači inicijativa kako je definirana u [unijeti upućivanje na Uredbu o okvirnom programu Obzor Europa];

(fb)	„mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća kako su utvrđena u članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ;

(g)	„kibersigurnost” znači sve aktivnosti koje su nužne da bi se od kiberprijetnji zaštitilo mrežne i informacijske sustave, njihove korisnike i osobe na koje utječu;

(h)	„infrastruktura digitalnih usluga” znači infrastrukture kojima se omogućuje elektronička dostava umreženih usluga, obično putem interneta;

(i)	„pečat izvrsnosti” znači ovjerena oznaka kako je definirana u [umetnuti upućivanje na Uredbu o okvirnom programu Obzor Europa].

Članak 3.

Ciljevi Programa

1. Opći je cilj Programa sljedeći: podupirati i ubrzati digitalnu transformaciju europskoga gospodarstva , industrije i društva, usmjeriti njezine koristi prema europskim građanima , javnoj upravi i poduzećima diljem Unije i unaprijediti konkurentnost Europe u globalnom digitalnom gospodarstvu istodobno doprinoseći premošćivanju digitalnog jaza diljem Unije i potičući stratešku samostalnost Unije . Za to je nužna sveobuhvatna, međusektorska i prekogranična potpora te snažniji doprinos Unije. Programom , koji se po potrebi provodi u bliskoj koordinaciji s drugim programima financiranja Unije, će se:

(a)	ojačati i promicati europski kapaciteti u ključnim područjima digitalne tehnologije putem sveobuhvatne primjene,

(b)	povećati njihovo širenje i prihvaćanje u privatnom sektoru i u područjima od javnog interesa , promičući njihovu digitalnu transformaciju i pristup digitalnim tehnologijama .

2. Program će imati pet međusobno povezanih posebnih ciljeva:

(a)	Posebni cilj br. 1: Računalstvo visokih performansi

(b)	Posebni cilj br. 2: Umjetna inteligencija

(c)	Posebni cilj br. 3: Kibersigurnost i povjerenje

(d)	Posebni cilj br. 4: Napredne digitalne vještine

(e)	Posebni cilj br. 5: Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost

Članak 4.

Računalstvo visokih performansi

1. Financijska intervencija Unije u okviru posebnog cilja br. 1. Računalstvom visokih performansi nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

(a)

uvođenje, koordinacija na razini Unije i rad integriranih , na potražnju usmjerenih visokokvalitetnih eksaskalarnih ▌ superračunala i podatkovne infrastrukture u Uniji kojima se upravlja aplikacijama, koji moraju biti lako dostupni ▌javnim i privatnim korisnicima, prije svega malim i srednjim poduzećima, bez obzira na to u kojoj se državi članici nalaze te za potrebe istraživanja, u skladu s {Uredbom Vijeća o osnivanju Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi} ;

(b)

uvođenje tehnologije odmah spremne za uporabu / operativne tehnologije koja je rezultat istraživanja i inovacija radi izgradnje integriranog Unijina ekosustava računalstva visokih performansi, što obuhvaća različite aspekte znanstvenog i industrijskog vrijednosnog lanca, uključujući hardver, softver, aplikacije, usluge, međupovezanost i digitalne vještine , uz visoku razinu sigurnosti i zaštite podataka ;

(c)	uvođenje i rad post-eksaskalarne ▌ infrastrukture, uključujući integraciju s tehnologijama kvantnog računalstva i ▌ istraživačku infrastrukturu za računalnu znanost ; poticanje razvoja, u okviru Unije, hardvera i softvera potrebnih za to uvođenje .

2. Mjere u okviru tog posebnog cilja 1. prvenstveno se provode putem zajedničkog poduzeća koje je ustanovljeno Uredbom Vijeća (EU) 2018/1488 od 28. rujna 2018. o osnivanju Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi (33).

Članak 5.

Umjetna inteligencija

1. Financijska intervencija Unije u okviru posebnog cilja br. 2. Umjetnom inteligencijom nastoji se postići sljedeće operativne ciljeve :

(a)

izgradnja i jačanje ključnih kapaciteta umjetne inteligencije i znanja u Uniji, uključujući podatkovne resurse visoke kvalitete i odgovarajuće mehanizme razmjene i biblioteke algoritama, jamčeći istovremeno pristup koji je uključiv i usmjeren na čovjeka uz poštovanje europskih vrijednosti .

U punom skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka, rješenjima utemeljenima na umjetnoj inteligenciji i dostupnim podacima poštuje se načelo zadane privatnosti i sigurnosti.

(b)	osiguravanje pristupa tim kapacitetima za sva poduzeća , posebno mala i srednja ili novoosnovana poduzeća, civilno društvo, neprofitne organizacije, istraživačke ustanove, sveučilišta i javne uprave kako bi se njihov doprinos europskom društvu i gospodarstvu maksimalno iskoristio;

(c)	jačanje i umrežavanje ▌sredstava za testiranje umjetne inteligencije i eksperimentiranje s njom u državama članicama.

(ca)

s ciljem razvoja i osnaživanja komercijalne primjene i sustava proizvodnje, olakšavanje integracije tehnologija u vrijednosne lance, razvoj inovativnih poslovnih modela i skraćivanje vremena od inovacije do industrijalizacije; i poticanje prihvaćanja rješenja utemeljenih na umjetnoj inteligenciji u područjima od javnog interesa i u društvu.

1.b Komisija, u skladu s mjerodavnim europskim i međunarodnim pravom, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima i uzimajući u obzir, između ostalog, preporuke skupine stručnjaka na visokoj razini o umjetnoj inteligenciji navodi uvjete povezane s etičkim pitanjima u programima rada u okviru posebnog cilja br. 2. Pozivi na podnošenje ponuda za dodjelu bespovratnih sredstava ili sporazumi o bespovratnim sredstvima obuhvaćaju relevantne uvjete kako su navedeni u programima rada.

Prema potrebi Komisija provodi etičke provjere. Financiranje mjera koje nisu u skladu s uvjetima povezanima s etičkim pitanjima može se suspendirati, ukinuti ili smanjiti u bilo kojem trenutku u skladu s Financijskom uredbom.

1.c Mjere u okviru ovog posebnog cilja uglavnom se provode izravnim upravljanjem.

Etički i pravni zahtjevi iz ovog članka primjenjuju se na sva djelovanja iz posebnog cilja br. 2, neovisno o načinu provedbe.

Članak 6.

Kibersigurnost i povjerenje

1. Financijska intervencija Unije u okviru posebnog cilja br. 3. Kibersigurnošću i povjerenjem nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

(a)

pružanje potpore, zajedno s državama članicama, povećanju i javnoj nabavi napredne opreme, alata i podatkovne infrastrukture za kibersigurnost radi postizanja opće visoke razine kibersigurnosti na europskoj razini potpuno u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka i temeljnim pravima te radi osiguranja strateške autonomije EU-a;

(b)	potpora povećanju i najboljoj uporabi europskog znanja, kapaciteta i vještina povezanih s kibersigurnošću i dijeljenje i uključivanje najboljih praksi;

(c)	osiguravanje širokog uvođenja najnovijih rješenja za kibersigurnost u cijelom gospodarstvu, pridajući posebnu pozornost javnim uslugama i ključnim gospodarskim subjektima poput MSP-ova;

(d)

jačanje kapaciteta država članica i privatnog sektora kako bi im se pomoglo da se usklade s Direktivom (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije 79, među ostalim putem mjera usmjerenih na razvoj kulture kibersigurnosti unutar organizacija ;

(da)

poboljšanje otpornosti na kibernapade kako bi se povećala razina osviještenosti o riziku i poznavanja temeljnih sigurnosnih procesa među korisnicima, posebno javnim službama, MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima, kako bi se zajamčilo da društva imaju osnovne razine sigurnosti, kao što su šifriranje podataka s kraja na kraj te ažuriranje komunikacije i softvera i kako bi se potaknula primjena zadane i integrirane sigurnosti, znanja o sigurnosnim procesima te kiberhigijene.

1.a Djelovanja u okviru posebnog cilja br. 3 „Kibersigurnost i povjerenje” provode se ponajprije putem Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže za stručnost u području kibersigurnosti, u skladu s [Uredbom … Europskog parlamenta i Vijeća (34)].

Članak 7.

Napredne digitalne vještine

1. Financijska intervencija Unije u okviru posebnog cilja br. 4. Naprednim digitalnim vještinama podupire se razvoj naprednih digitalnih vještina u područjima koja se podupiru ovim programom i time pridonosi povećanju kadrovske baze Unije , smanjenju digitalnog jaza , poticanju veće profesionalnosti s uravnoteženom zastupljenošću spolova, osobito u pogledu računalstva visokih performansi i računalstva u oblaku , analitike velikih podataka, kibersigurnosti, tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (npr. tehnologije lanaca blokova), kvantne tehnologije , robotike, umjetne inteligencije. Kako bi se riješio problem neusklađenosti vještina i potaknula specijalizacija u području digitalnih tehnologija i aplikacija, financijskom intervencijom nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

(a)	pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi visokokvalitetnog dugotrajnog osposobljavanja i tečajeva , uključujući kombinirano učenje, za studente ▌i radnu snagu;

(b)	pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi visokokvalitetnog kratkotrajnog osposobljavanja i tečajeva za ▌radnu snagu , posebno u malim i srednjim poduzećima i javnom sektoru ;

(c)	pružanje potpore za visokokvalitetno osposobljavanje na radnom mjestu i radnu praksu za studente, uključujući pripravništvo ▌ , i radnu snagu, posebno u malim i srednjim poduzećima i javnom sektoru .

2. Mjere u okviru tog posebnog cilja „Napredne digitalne vještine” provode se prvenstveno izravnim upravljanjem.

Članak 8.

Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost

1. Financijska intervencija Unije u okviru posebnog cilja br. 5. Uvođenjem, najboljom uporabom digitalnih kapaciteta i interoperabilnošću postižu se sljedeći operativni ciljevi te istovremeno premošćuje digitalni jaz :

(a)

pružanje potpore javnom sektoru i područjima od javnog interesa, kao što su zdravlje i skrb, obrazovanje, pravosuđe, carina, promet, mobilnost, energetika, okoliš, kulturni i kreativni sektori, uključujući relevantna poduzeća osnovana u Uniji, kako bi se na učinkoviti način moglo uvesti najnovije digitalne tehnologije, kao što su računalstvo visokih performansi, umjetna inteligencija i kibersigurnost te imati pristup njima;

(b)	uvođenje, rad i održavanje transeuropskih interoperabilnih najnovijih infrastruktura za digitalne usluge diljem Unije (uključujući povezane usluge) kao nadopuna nacionalnim i regionalnim aktivnostima;

(ba)	podupiranje integracije i upotrebe transeuropskih infrastruktura digitalnih usluga i dogovorenih europskih digitalnih standarda u javnom sektoru i područjima od javnog interesa radi olakšavanja troškovno učinkovite provedbe i interoperabilnosti;

(c)	olakšavanje razvoja, ažuriranja i uporabe rješenja i okvira od strane europskih javnih uprava, poduzeća i građana, uključujući rješenja otvorenoga koda te ponovnu uporabu interoperabilnih rješenja i okvira;

(d)	pružanje , javnom sektoru i industriji Unije, prije svega malim i srednjim poduzećima, jednostavnog pristupa testiranju i pokusnom izvođenju digitalnih tehnologija, kao i povećanje njihove uporabe , uključujući ▌prekograničnu uporabu;

(e)

podupiranje prihvaćanja od strane javnog sektora i industrije Unije, a prije svega malih i srednjih ili novoosnovanih poduzeća, naprednih digitalnih i povezanih tehnologija, uključujući osobito računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost , druge vodeće najnaprednije tehnologije i ▌tehnologije budućnosti poput decentraliziranog vođenja evidencije (npr. lanac blokova);

(f)

podupiranje osmišljavanja, testiranja, provedbe , održavanja i uvođenja interoperabilnih digitalnih rješenja , uključujući rješenja digitalne vlade, za javne usluge na razini EU-a isporučene preko platforme s ponovno upotrebljivim rješenjima utemeljenima na podacima, poticanje inovacija i uspostava zajedničkih okvira kako bi se omogućio puni potencijal usluga javnih uprava za europske građane i poduzeća;

(g)	osiguravanje kontinuiranog kapaciteta na razini Unije radi predvođenja u digitalnom razvoju i, osim toga, za promatranje i analizu digitalnih trendova koji se brzo mijenjaju te prilagodbu njima, kao i dijeljenje i uključivanje najboljih praksi;

(h)

podupiranje suradnje usmjerene na postizanje europskog ekosustava za pouzdane digitalne infrastrukture i one za dijeljenje podataka s pomoću , između ostalog, usluga i aplikacija decentraliziranog vođenja evidencije, uključujući potporu za interoperabilnost i standardizaciju te poticanje uvođenja prekograničnih aplikacija EU-a na temelju integrirane sigurnosti i privatnosti , poštujući pritom zakonodavstvo o zaštiti podataka i potrošača ;

(i)	nadogradnja i jačanje europskih digitalnoinovacijskih centara i njihove mreže .

2. Mjere u okviru ovog posebnog cilja provode se prvenstveno izravnim upravljanjem.

Članak 9.

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 8 192 391 000 EUR u cijenama iz 2018. (9 194 000 000 EUR u tekućim cijenama).

2. Indikativna raspodjela navedenog iznosa jest sljedeća:

(a)	do 2 404 289 438 EUR u cijenama iz 2018. (2 698 240 000 EUR u tekućim cijenama ) za posebni cilj br. 1 – Računalstvo visokih performansi

(b)	do 2 226 192 703 EUR u cijenama iz 2018. (2 498 369 000 EUR u tekućim cijenama ) za posebni cilj br. 2 – Umjetna inteligencija

(c)	do 1 780 954 875 EUR u cijenama iz 2018. (1 998 696 000 EUR u tekućim cijenama ) za posebni cilj br. 3 – Kibersigurnost i povjerenje

(d)	do 623 333 672 EUR u cijenama iz 2018. (699 543 000 EUR u tekućim cijenama ) za posebni cilj br. 4 – Napredne digitalne vještine

(e)	do 1 157 620 312 EUR u cijenama iz 2018. (1 299 152 000 EUR u tekućim cijenama ) za posebni cilj br. 5 – Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost

3. Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.

4. Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

5. Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program , uključujući radi dopune bespovratnih sredstava dodijeljenih mjerama do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova ako je to moguće, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja utvrđeno člankom 190. Financijske uredbe i pravila o državnim potporama . Komisija ta sredstva izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ta će se sredstva upotrebljavati samo u korist predmetne države članice.

6. Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za djelovanja koji proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.

Članak 10.

Treće zemlje pridružene Programu

▌

1.	Program je otvoren članicama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu koje su članice Europskog gospodarskog prostora, u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Potpuno ili djelomično pridruživanje programu trećih zemalja koje nisu navedene u stavku 1. temelji se na procjeni posebnih ciljeva na temelju pojedinačnog slučaja, u skladu s ▌uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu koji obuhvaća sudjelovanje trećih zemalja u bilo kojem programu Unije , pod uvjetom da se tim posebnim sporazumom potpuno poštuju sljedeći kriteriji:

—	sudjelovanje treće zemlje u interesu je Unije;

—	sudjelovanje pridonosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 3.,

—	sudjelovanje ne izaziva zabrinutost u području sigurnosti i njime se potpuno poštuju relevantni sigurnosni zahtjevi utvrđeni u članku 12.,

—	sporazumom se jamči pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

—	sporazumom se utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti se doprinosi smatraju namjenskim prihodom u skladu s člankom [21. stavkom 5]. [nove Financijske uredbe];

—	sporazumom se trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu;

—	sporazumom se jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

2.a	Prilikom pripreme programa rada Europska komisija ili druga relevantna provedbena tijela na temelju pojedinačnog slučaja procjenjuju jesu li ispunjeni uvjeti utvrđeni u sporazumu iz stavka 2. za djelovanje uključeno u programe rada.

▌

Članak 11.

Međunarodna suradnja

1. Unija može surađivati s trećim zemljama navedenima u članku 10., s ostalim trećim zemljama i s međunarodnim organizacijama ili tijelima osnovanima u tim zemljama, a osobito u okviru Euromediteranskog partnerstva i Istočnog partnerstva, te sa susjednim zemljama, posebno zemljama zapadnog Balkana i zemljama crnomorske regije. Ne dovodeći u pitanje članak 18. , povezani troškovi nisu pokriveni programom.

2. Suradnja s trećim zemljama i organizacijama spomenutima u stavku 1. u okviru posebnog cilja br. 1. Računalstvo visokih performansi, posebnog cilja br. 2. Umjetna inteligencija i posebnog cilja br. 3. Kibersigurnost i povjerenje podliježe članku 12.

Članak 12.

Sigurnost

1. Djelovanja provedena u okviru Programa u skladu su s primjenjivim sigurnosnim propisima, a osobito zaštita povjerljivih informacija od neovlaštenog razotkrivanja, uključujući sukladnost s relevantnim nacionalnim pravom i pravom Unije. U slučaju djelovanja koja se provode izvan Unije upotrebom i/ili izradom klasificiranih podataka nužno je da je, uz sukladnost s navedenim zahtjevima, sklopljen sigurnosni sporazum između Unije i treće zemlje u kojoj se aktivnost provodi.

2. Prema potrebi, prijedlozi i ponude uključuju samoprocjenu sigurnosti u kojoj se navode svi sigurnosni problemi i detalji o tome kako će se pristupiti rješavanju tih problema kako bi se uskladilo s relevantnim nacionalnim propisima i propisima Unije.

3. Prema potrebi, Komisija ili tijelo za financiranje provodi sigurnosnu provjeru prijedloga sa sigurnosnim problemima.

4. Prema potrebi, djelovanja su usklađena s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i njezinim provedbenim pravilima.

5. Programom rada može se predvidjeti i da sudjelovanje pravnih subjekata s poslovnim nastanom u pridruženim zemljama i pravnih subjekata s poslovnim nastanom u EU-u, ali pod kontrolom iz trećih zemalja u svim ili nekim djelovanjima u okviru posebnog cilja br. 3 nije prihvatljivo zbog opravdanih sigurnosnih razloga. U takvim slučajevima pozivi na podnošenje prijedloga i pozivi na podnošenje ponuda ograničeni su na subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama ili za koje se smatra da ondje imaju poslovni nastan te na one koji su pod kontrolom država članica i/ili državljana država članica.

Ako je to opravdano iz sigurnosnih razloga, programom rada može se predvidjeti i da je sudjelovanje pravnih subjekata s poslovnim nastanom u pridruženim zemljama i pravnih subjekata s poslovnim nastanom u EU-u, ali pod nadzorom iz trećih zemalja u svim ili nekim djelovanjima u okviru posebnih ciljeva br. 1 i 2 prihvatljivo samo ako ispunjavaju uvjete koji se odnose na zahtjeve koje ti pravni subjekti moraju ispuniti kako bi zajamčili zaštitu osnovnih sigurnosnih interesa Unije i njezinih država članica i osigurali zaštitu podataka iz povjerljivih dokumenata. Ti su uvjeti navedeni u radnom programu.

5.a Prema potrebi Komisija provodi sigurnosne provjere. Financiranje mjera koje nisu u skladu s uvjetima povezanima sa sigurnosnim pitanjima može se suspendirati, ukinuti ili smanjiti u bilo kojem trenutku u skladu s Financijskom uredbom.

Članak 13.

Sinergije s drugim programima Unije

1. Provedba Programa osmišljena je tako da omogućuje sinergiju, kako je detaljnije opisano u Prilogu III., s drugim Unijinim programima financiranja, osobito putem režima za komplementarno financiranje iz programa EU-a gdje to dozvoljavaju načini upravljanja; bilo jedno nakon drugoga, na izmjenjujući način ili putem kombinacije sredstava, uključujući za zajedničko financiranje djelovanja. Komisija osigurava da pri većem iskorištavanju Programa koji je komplementaran s drugim europskim programima ostvarivanje posebnih ciljeva br. 1-5 nije otežano.

2. Komisija u suradnji s državama članicama osigurava sveukupnu dosljednost i komplementarnost Programa s odgovarajućim politikama i programima Unije. S tim ciljem Komisija olakšava utvrđivanje prikladnih mehanizama koordinacije među relevantnim tijelima i među tijelima i Europskom komisijom te uspostavlja odgovarajuće alate za praćenje kako bi se sustavno omogućila sinergija između Programa i svih relevantnih financijskih instrumenata EU-a. Režimi pridonose izbjegavanju dupliciranja i maksimalnom povećanju učinka rashoda.

Članak 14.

Provedba i oblici financiranja

1. Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c) ▌ Financijske uredbe u skladu s člancima od 4. do 8. Tijela za financiranje mogu odstupiti od pravila za sudjelovanje i širenje utvrđenih u ovoj Uredbi samo ako je to predviđeno u osnovnom aktu kojim se osniva tijelo za financiranje i/ili mu se povjeravaju zadaće provedbe proračuna, za tijela za financiranje na temelju članka 62. stavka 1. točke (c) podtočaka ii., iii. ili v. Financijske uredbe, ako je to predviđeno u sporazumu o doprinosima i njihove posebne operativne potrebe ili priroda djelovanja to zahtijevaju.

2. Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, prije svega uključujući javnu nabavu kao primarni oblik i nagrade te bespovratna sredstva.

Ako je za ostvarenje cilja mjere potrebna nabava inovativnih proizvoda i usluga, bespovratna sredstva mogu se dodijeliti korisnicima koji su javni naručitelji ili sektorski naručitelji kako je definirano u direktivama 2014/24/EU (35) , 2014/25/EU (36) i 2009/81/EC (37).

Ako je za ostvarenje ciljeva djelovanja potrebna isporuka inovativnih digitalnih proizvoda ili usluga koji još nisu dostupni u širem komercijalnom smislu, postupkom javne nabave može se odobriti sklapanje višestrukih ugovora u okviru istog postupka.

Javni naručitelj može, iz utemeljenih razloga javne sigurnosti, odrediti uvjet da se mjesto izvršenja ugovora nalazi na teritoriju Unije.

Programom se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

3. Doprinosi za mehanizam uzajamnog osiguranja mogu pokrivati rizik povezan s povratom sredstava koje primatelji duguju i koji se smatra dovoljnim jamstvom na temelju Financijske uredbe. Primjenjuju se odredbe utvrđene u [članku X.▌Uredbe XXX ▌nasljednica Uredbe o Jamstvenom fondu].

Članak 15.

Europska partnerstva

Program se može provoditi putem europskih partnerstava koja su uspostavljena u skladu s Uredbom o Obzoru Europa i u okviru procesa strateškog planiranja između Komisije i država članica . To naročito može uključivati doprinose postojećim ili novim javno-privatnim partnerstvima u obliku zajedničkih poduzeća osnovanih na temelju članka 187. UFEU-a. Za te doprinose primjenjuju se odredbe povezane s europskim partnerstvima na temelju [Uredbe o Obzoru Europa, upućivanje će se dodati].

Članak 16.

Digitalnoinovacijski centri

1. Tijekom prve godine provedbe Programa uspostavlja se početna mreža europskih digitalnoinovacijskih centara , koja se sastoji od barem jednog centra po državi članici, ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3.

2. Za potrebe uspostave mreže iz stavka 1. svaka država članica imenuje subjekte kandidate , u skladu s nacionalnim postupcima te administrativnim i institucionalnim strukturama, s pomoću otvorenog i konkurentnog postupka na temelju sljedećih kriterija:

(a)	odgovarajućih kompetencija povezanih s funkcijama europskih digitalnoinovacijskih centara utvrđenih u članku 16. stavku 5. i kompetencija u jednom području ili više njih, kako su utvrđena u članku 3. stavku 2.;

(b)	odgovarajućeg upravljačkog kapaciteta, osoblja i infrastrukture potrebnih za izvršavanje funkcija utvrđenih u članku 16. stavku 5.;

(c)	operativnih i pravnih sredstava za primjenu administrativnih, ugovornih i financijskih pravila upravljanja koja su utvrđena na razini Unije;

(d)	odgovarajuće financijske održivosti koja odgovara razini sredstava Unije kojima će upravljati i dokazane, prema potrebi, putem jamstava koja po mogućnosti izdaje javno tijelo. ▌

3. Komisija donosi odluku o odabiru subjekata koji čine početnu mrežu u skladu s postupkom iz članka 27.a stavka 2., uzimajući u najvećoj mjeri u obzir mišljenje svake države članice prije odabira europskog digitalnoinovacijskog centra na njezinu državnom području . Te subjekte Komisija odabire među subjektima kandidatima koje su države članice odredile na temelju kriterija navedenih u stavku 2. i sljedećih dodatnih kriterija:

(a)	sredstava dostupnih za financiranje početne mreže;

(b)	potrebe da se početnom mrežom osigura pokrivenost potreba industrije i područja od javnog interesa te sveobuhvatna i uravnotežena zemljopisna pokrivenost radi bolje usklađenosti između kohezijskih zemalja i drugih država članica, npr. smanjenjem digitalnog jaza u geografskom smislu .

4. Nakon otvorenog i natjecateljskog postupka te uzimajući u obzir u najvećoj mogućoj mjeri mišljenje svake države članice prije odabira europskog digitalnoinovacijskog centra na njezinu državnom području, Komisija odabire, prema potrebi, dodatne europske digitalnoinovacijske centre u skladu s postupkom iz članka 27.a stavka 2., na način kojim se osigurava široka geografska pokrivenost širom Europe. Broj subjekata u mreži mora zadovoljavati potražnju za uslugama centra u određenoj državi članici . Kako bi se pristupilo rješavanju specifičnih ograničenja s kojima se suočavaju najudaljenije regije EU-a, mogu se imenovati posebna tijela za odgovaranje na njihove potrebe.

4.a Europski digitalnoinovacijski centri imaju znatnu ukupnu samostalnost u određivanju svoje organizacije, sastava i radnih metoda.

5 . Europski digitalnoinovacijski centri ▌uključeni su u provedbu Programa obavljajući sljedeće funkcije u korist industrije Unije, prije svega malih i srednjih poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, kao i javnog sektora :

(a)	podizanje svijesti i pružanje stručnosti, znanja i usluga digitalne transformacije, uključujući sredstva za testiranje i eksperimentiranje ▌ , ili osiguravanje pristupa njima ;

(aa)	podupiranje tvrtki, posebno MSP-ova i novoosnovanih poduzeća te organizacija da uporabom novih tehnologija koje su obuhvaćene Programom postanu konkurentniji i poboljšaju svoje poslovne modele;

(b)

olakšavanje prenošenja stručnog znanja i iskustva između regija, osobito umrežavanjem MSP-ova , novoosnovanih poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije s poslovnim nastanom u jednoj regiji s europskim digitalnoinovacijskim centrima s poslovnim nastanom u drugim regijama koji su najprimjereniji za pružanje relevantnih usluga; poticanje razmjene vještina, zajedničkih inicijativa i dobrih praksi;

(c)

pružanje tematskih usluga, posebno usluga povezanih s umjetnom inteligencijom, računalstvom visokih performansi te kibersigurnošću i povjerenjem upravama, organizacijama javnog sektora, MSP-ovima ili poduzećima srednje tržišne kapitalizacije , ili osiguravanje pristupa tim uslugama . Europski digitalnoinovacijski centri mogu se specijalizirati za posebne tematske usluge i ne moraju pružati sve tematske usluge ili pružati te usluge svim kategorijama subjekata, navedene u ovom stavku;

(d)	pružanje financijske potpore trećim stranama u okviru posebnog cilja br. 4 – Napredne digitalne vještine.

6. Ako europski digitalnoinovacijski centri primaju financijska sredstva u okviru ovog programa, to će financiranje biti u obliku bespovratnih sredstava.

POGLAVLJE II.

PRIHVATLJIVOST

Članak 17.

Prihvatljiva djelovanja

1. Samo djelovanja kojima se pridonosi ostvarenju ciljeva navedenih u članku ▌3.▌ i člancima od ▌4.▌ do ▌8.▌ prihvatljiva su za financiranje.

2. Kriteriji prihvatljivosti djelovanja utvrđeni su u programima rada.

Članak 18.

Prihvatljivi subjekti

▌

Prihvatljivi su sljedeći pravni subjekti:

(a)

pravni subjekti s poslovnim nastanom u:

i.	državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koji su s njome povezani

ii.	trećim zemljama pridruženima Programu u skladu s člancima 10. i 12. ;

(b)	svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

2.	Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje u posebnim djelovanjima ako je to nužno radi ostvarenja ciljeva Programa. Takvi subjekti snose troškove svojeg sudjelovanja, osim ako je drukčije navedeno u programima rada.

3.	Fizičke osobe nisu prihvatljive, osim za bespovratna sredstva dodijeljena u okviru posebnog cilja br. 4 – Napredne digitalne vještine

Programom rada iz članka 23. može se predvidjeti da je sudjelovanje ograničeno samo na korisnike s poslovnim nastanom u državama članicama ili na korisnike s poslovnim nastanom u državama članicama i određenim pridruženim ili drugim trećim zemljama zbog sigurnosnih razloga ili na djelovanja koja su izravno povezana sa strateškom autonomijom EU-a. Bilo kakvo ograničenje sudjelovanja pravnih subjekata s poslovnim nastanom u pridruženim zemljama u skladu je s ovom Uredbom i s uvjetima mjerodavnog sporazuma.

▌

Poglavlje III.

BESPOVRATNA SREDSTVA

Članak 19.

Bespovratna sredstva

Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe i mogu pokrivati do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja kako je utvrđeno u članku 190. Financijske uredbe; i u skladu sa specifikacijama u okviru svakog cilja.

Članak 20.

Kriteriji za dodjelu

1. Kriteriji za dodjelu definiraju se u programima rada i pozivima na podnošenje prijedloga, uzimajući u obzir barem sljedeće elemente:

(a)	zrelost djelovanja u razvoju projekta;

(b)	pouzdanost predloženog plana provedbe;

▌

(c)	potrebu za prevladavanjem financijskih prepreka poput manjka tržišnog financiranja.

2. Sljedeći elementi uzimaju se u obzir, ako je primjenjivo:

(a)	poticajni učinak potpore Unije javnim i privatnim ulaganjima;

(b)	▌očekivani gospodarski i društveni utjecaj te utjecaj na klimu i okoliš;

(c)	▌dostupnost i jednostavnost pristupa odgovarajućim uslugama ;

(d)	▌ transeuropska dimenzija ;

(e)	▌ uravnotežena geografska raspodjela u cijeloj Uniji, uključujući premošćivanje geografskog jaza i uključujući najudaljenije regije;

(f)	▌prisutnost plana za dugoročnu održivost;

(g)	sloboda ponovne uporabe i prilagodbe rezultata projekta;

(h)	sinergija i komplementarnosti s drugim programima Unije.

Članak 20.a

Evaluacija

U skladu s člankom 150. Financijske uredbe zahtjeve za bespovratna sredstva ocjenjuje odbor za evaluacije koji je u potpunosti ili djelomično sastavljen od neovisnih vanjskih stručnjaka.

POGLAVLJE IV.

OPERACIJE MJEŠOVITOG FINANCIRANJA I DRUGO KOMBINIRANO FINANCIRANJE

Članak 21.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja donesene na temelju ovog Programa provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.

Članak 22.

Kumulativno, dopunsko i kombinirano financiranje

1. Za djelovanje za koje je dobiven doprinos iz drugog programa Unije , uključujući sredstva u okviru podijeljenog upravljanja, može se dobiti i doprinos ▌iz Programa, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Pravila svakog programa Unije koji doprinosi primjenjuju se na njegov odgovarajući doprinos djelovanju. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima u kojima se utvrđuju uvjeti za potporu.

2. Djelovanja kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti ili koja su u skladu sa sljedećim kumulativnim i usporedivim uvjetima:

(a)	ocijenjena su u pozivu na podnošenje prijedloga u okviru Programa;

(b)	u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete tog poziva na podnošenje prijedloga;

(c)	ne smiju se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja,

ali mogu primati potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, iz Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda+ ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u skladu s člankom [67]. stavkom 5. Uredbe (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom [8]. Uredbe (EU) XX [Financiranje, upravljanje i nadzor zajedničke poljoprivredne politike], pod uvjetom da su takva djelovanja u skladu s ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila fonda putem kojeg se pruža potpora.

2.a Ako su djelovanju već dodijeljeni doprinosi ili je djelovanje već primilo doprinose u okviru drugog programa Unije ili potporu iz fonda EU-a, taj doprinos ili ta potpora navode se u prijavi za doprinos u okviru Programa.

POGLAVLJE V.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 23.

Programi rada

1 . Program se provodi prema programima rada iz članka 110. Financijske uredbe.

2. Ti programi rada donose se kao višegodišnji programi za cijeli Program. Ako je to opravdano posebnim potrebama provedbe, mogu se donijeti i kao godišnji programi koji obuhvaćaju jedan ili više posebnih ciljeva.

3. ▌ Programi rada usredotočeni su na aktivnosti utvrđene u Prilogu I. i njima se osigurava da se djelovanjima koja se njima podupiru ne istiskuje privatno financiranje.

3.a Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 27. za izmjenu Priloga I. kako bi se djelovanja koja su u njemu utvrđena preispitala i dopunila u skladu s ciljevima ove Uredbe, kako je utvrđeno u člancima ▌ od 4. do 8.

4. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

Članak 24.

Praćenje i izvješćivanje

1. Mjerljivi pokazatelji za praćenje provedbe i napretka Programa u ostvarivanju općih i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 3. navedeni su u Prilogu II.

1.a Komisija utvrđuje metodologiju za osiguravanje pokazatelja za točnu procjenu napretka u ostvarivanju općih ciljeva iz članka 3. stavka 1.

2. Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka Programa prema ostvarivanju ciljeva, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 27. radi izmjena Priloga II. kako bi se revidirali ili dopunili mjerljivi pokazatelji ako je to potrebno i kako bi se ova Uredba dopunila odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa ▌prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno kako bi ih se moglo upotrijebiti za dubinsku analizu postignutog napretka i poteškoća na koje se naišlo . U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i države članice.

4. Službeni statistički podaci EU-a kao što su redovita statistička istraživanja o IKT-u maksimalno se iskorištavaju kao pokazatelji konteksta . Nacionalni zavodi za statistiku konzultiraju se i uključuju zajedno s Eurostatom u početno osmišljavanje i kasniji razvoj statističkih pokazatelja koji se upotrebljavaju za praćenje provedbe programa i napredak postignut u pogledu digitalne transformacije.

Članak 25.

Evaluacija Programa

1. Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja. Evaluacije sadrže kvalitativnu ocjenu napretka u ostvarivanju općih ciljeva Programa.

2. Osim redovnih nadzora Programa, Komisija provodi privremenu evaluaciju Programa nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa. Privremena evaluacija temelj je za prilagodbu provedbe Programa, ako je primjenjivo, uzimajući u obzir i novi relevantan tehnološki razvoj.

Privremena evaluacija šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

3. Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja iz članka ▌1▌., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.

Završnom evaluacijom ocijenit će se dugoročni učinci Programa i njegova održivost.

4. Evaluacijskim sustavom za izvješćivanje osigurat će se da korisnici sredstava Unije podatke za evaluaciju programa prikupljaju učinkovito, djelotvorno, pravodobno i na odgovarajućoj razini detalja.

4.a Komisija podnosi završno evaluacijsko izvješće iz stavka 3. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

▌

Članak 26.

Revizije

1. Revizije uporabe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.

2. Kontrolnim sustavom osigurat će se odgovarajuća ravnoteža između povjerenja i kontrole, uzimajući u obzir administrativne troškove i druge troškove kontrola na svim razinama.

3. Revizija rashoda provodi se dosljedno i u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

4. Kao dio kontrolnog sustava strategija revizije može se temeljiti na financijskoj reviziji reprezentativnog uzorka rashoda. Taj se reprezentativni uzorak dopunjuje odabirom koji se temelji na procjeni rizika povezanih s rashodima.

5. Djelovanja za koja se prima kumulativno financiranje iz različitih programa Unije revidiraju se samo jednom, pri čemu se obuhvaćaju svi uključeni programi i njihova primjenjiva pravila.

Članak 27.

Postupak delegiranja

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 23. i 24. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 23. i 24. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članaka 23. i 24. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 27.a

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Odbor za koordinaciju programa Digitalna Europa. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 28.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u programu odlukom na temelju međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, ta treća zemlja mora dodijeliti potrebna prava i pristup koji je nužan odgovornom službeniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu kako bi sveobuhvatno izvršavali svoje ovlasti. U slučaju OLAF-a takva prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta predviđene Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

POGLAVLJE VI.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Informiranje, komunikacija, promidžba, potpora politici i širenje

2. Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa, te njegovih djelovanja i rezultata. Također osigurava integrirane informacije za podnositelje zahtjeva za financiranje sredstvima EU-a za digitalni sektor i dopiranje do tih podnositelja. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije u mjeri u kojoj se odnose na ciljeve navedene u članku ▌3▌.

3. Programom se pruža potpora razvoju politika, informiranju, podizanju svijesti i širenju aktivnosti te promicanju suradnje i razmjene iskustava u područjima navedenima u člancima od 4. do 8.

Članak 30.

Stavljanje izvan snage

▌Odluka (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (program ISA2) kao sredstva modernizacije javnog sektora stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 31.

Prijelazne odredbe

1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja do njihova zaključenja, na temelju Uredbe (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (38) i na temelju Odluke (EU) 2015/2240 (39), koje se nastavljaju primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja.

2. Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Programa i mjera donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 283/2014 i na temelju Odluke (EU) 2015/2240.

3. Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova iz članka 9. stavka 4. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

Članak 32.

Stupanje na snagu

▌Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 292.

(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 272.

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.Podcrtani tekst nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora.

(4) Upućivanje treba ažurirati: SL C 373, 20.12.2013., str. 1. Sporazum je dostupan na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013Q1220(01)&from=EN

(5) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(6) SL L 248, 18.9.2013., str. 1. Uredba je dostupna na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R0883&rid=1

(7) SL L 312, 23.12.1995., str. 1. Uredba je dostupna na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:31995R2988&rid=1

(8) SL L 292, 15.11.1996., str. 2. Uredba je dostupna na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:31996R2185&rid=1

(9) SL L 283, 31.10.2017., str. 1. Uredba je dostupna na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32017R1939&rid=1

(10) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(11) Odluka Vijeća / /EU.

(12) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(13) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(14) https://www.eu2017.ee/news/insights/conclusions-after-tallinn-digital-summit

(15) https://www.consilium.europa.eu/media/21612/19-euco-final-conclusions-hr.pdf

(16) COM(2018)0098 final.

(17) COM(2018)0125 final.

(18) Kako je navedeno u Komunikaciji o digitalizaciji Europske unije (COM(2016)0180).

(19)

(20)

(21)

(22) Procjena učinka uz „Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi” (https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/proposal-council-regulation-establishing-eurohpc-joint-undertaking-impact-assessment).

(23) Dokument s referentnom oznakom A8-0183/2017, dostupan na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0240+0+DOC+XML+V0//HR

(24) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/policies/cybersecurity

(25) U okviru tog paketa u Akcijskom planu za digitalno obrazovanje (COM(2018)0022) utvrđuje se niz mjera za potporu državama članicama u razvoju digitalnih vještina i kompetencija u formalnom obrazovanju.

(26) Dokument s referentnom oznakom A8-0183/2017, dostupan na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0240+0+DOC+XML+V0//HR

(27) http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2018/HR/COM-2018-233-F1-HR-MAIN-PART-1.PDF

(28) COM(2016)0725 final.

(29)

(30)

(31) COM (2016)0180 final: Digitalizacija europske industrije – iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta.

(32) COM(2018)0321 final, str. 1.

(33) Uredba o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi 10594/18. Bruxelles, 18. rujna 2018. (OR. en). http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10594-2018-INIT/hr/pdf

(34) Uredba … Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže nacionalnih koordinacijskih centara.

(35) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (Tekst značajan za EGP).

(36) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (Tekst značajan za EGP).

(37) Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (Tekst značajan za EGP).

(38) Uredba (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 14.).

(39) Odluka (EU) 2015/2240 Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (program ISA2) kao sredstva modernizacije javnog sektora.

PRILOG 1.

AKTIVNOSTI

Tehnički opis programa: početni opseg aktivnosti

Početne aktivnosti Programa provode se u skladu sa sljedećim tehničkim opisom.

Posebni cilj br. 1: računalstvo visokih performansi

Programom se provodi europska strategija o računalstvu visokih performansi podupiranjem potpunog ekosustava EU-a koji pruža potrebne kapacitete računalstva visokih performansi i podataka kako bi Europa bila konkurentna na svjetskoj razini. Cilj je strategije početi upotrebljavati vrhunsku infrastrukturu za računalstvo visokih performansi i podatke s eksaskalarnim sposobnostima do 2022./2023. te post-eksaskalarne kapacitete do 2026./27., čime se Uniju oprema vlastitom neovisnom i konkurentnom zalihom tehnologije računalstva visokih performansi, postiže izvrsnost u aplikacijama računalstva visokih performansi te širi dostupnost i uporaba računalstva visokih performansi.

Početne aktivnosti uključuju:

zajednički okvir za javnu nabavu kojim se omogućuje pristup zajedničkog osmišljavanja za kupovinu integrirane mreže vrhunskog računalstva visokih performansi koja uključuje infrastrukturu za eksaskalarna (izvođenje deset na osamnaestu operacija u sekundi) superračunala i podatke. Bit će lako dostupan ▌ javnim i privatnim korisnicima , naročito malim i srednjim poduzećima bez obzira na to u kojoj se državi članici nalaze te za potrebe istraživanja , u skladu s [Uredbom o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi ];

2.	zajednički okvir za javnu nabavu infrastrukture za post-eksaskalarna (izvođenje deset na osamnaestu operacija u sekundi) superračunala, uključujući integraciju s tehnologijama kvantnog računalstva;

3.	koordinaciju na razini EU-a i odgovarajuća financijska sredstva za potporu razvoju, javnoj nabavi i radu takve infrastrukture;

4.	umrežavanje kapaciteta država članica u pogledu računalstva visokih performansi i podataka te potporu državama članicama koje žele unaprijediti ili steći nove kapacitete računalstva visokih performansi;

umrežavanje centara za kompetencije u području računalstva visokih performansi, barem jednog po državi članici i povezanog s njihovim nacionalnim centrima za superračunalstvo kako bi se usluge računalstva visokih performansi pružale industriji (osobito MSP-ovima), akademskim ustanovama i javnim upravama;

uvođenje tehnologije odmah spremne za uporabu / operativne tehnologije: superračunala kao usluga proizašla iz istraživanja i inovacija radi izgradnje integriranog europskog ekosustava računalstva visokih performansi, koji obuhvaća sve segmente znanstvenog i industrijskog vrijednosnog lanca (hardver, softver, aplikacije, usluge, međupovezanost i napredne digitalne vještine).

Posebni cilj br. 2: umjetna inteligencija

S pomoću Programa izgrađuju se i jačaju temeljni kapaciteti umjetne inteligencije u Europi, uključujući podatkovne resurse i repozitorije algoritama te ih se čini dostupnima svim poduzećima i javnim upravama, ali i jačaju i umrežavaju postojeća i novouvedene lokacije za testiranje umjetne inteligencije i eksperimentiranje s njome u državama članicama.

Početne aktivnosti uključuju:

Stvaranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora koji objedinjuju javne informacije širom Europe , među ostalim iz ponovne uporabe informacija javnog sektora, i postaju izvor ulaznih podataka za rješenja umjetne inteligencije. Ti prostori bili bi otvoreni ▌javnom i privatnom sektoru. Za povećanu uporabu podataka u okviru prostora trebalo bi te podatke učiniti interoperabilnima , posebno korištenjem formata podataka koji bi bili otvoreni, strojno čitljivi, standardizirani i dokumentirani, u interakcijama između javnog i privatnog sektora, unutar sektorâ i među sektorima (semantička interoperabilnost).

2.	Razvoj zajedničkih europskih knjižnica ili sučelja knjižnica algoritama koje bi bile lako dostupne svima na temelju poštenih, razumnih i nediskriminirajućih uvjeta . Poduzeća i javni sektor mogli bi utvrditi i nabaviti rješenje koje bi najbolje odgovaralo njihovim potrebama.

Zajedničko ulaganje s državama članicama u vrhunske referentne lokacije za eksperimentiranje i testiranje u stvarnom okruženju s fokusom na primjene umjetne inteligencije u ključnim sektorima kao što su zdravstvo, praćenje Zemlje/okoliša, promet i mobilnost, sigurnost, proizvodnja ili financije, te u drugim područjima od javnog interesa. Te lokacije trebale bi biti otvorene svim dionicima širom Europe i spojene na mrežu digitalnoinovacijskih centara. Trebale bi biti opremljene , ili povezane s, velikim kapacitetima za računalstvo i obradu podataka te najnovijim tehnologijama umjetne inteligencije koje uključuju nova područja , među ostalim, neuromorfno računalstvo, duboko učenje i robotiku.

Posebni cilj br. 3: kibersigurnost i povjerenje

Programom se potiče jačanje, izgradnja i stjecanje temeljnih kapaciteta za osiguravanje digitalnoga gospodarstva, društva i demokracije EU-a jačanjem EU-ova potencijala u industriji kibersigurnosti i tržišnog natjecanja te poboljšanjem sposobnosti privatnog i javnog sektora da štite europske građane i poduzeća od kiberprijetnji, uključujući podupiranjem provedbe Direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti.

U okviru ovog cilja početne aktivnosti uključuju:

Zajedničko ulaganje s državama članicama u naprednu opremu, infrastrukturu te znanje i iskustvo u području kibersigurnosti koji su temeljni za zaštitu ključne infrastrukture i jedinstvenog digitalnog tržišta u cjelini. To bi moglo uključivati ulaganja u objekte za kvantna istraživanja i podatkovne resurse za kibersigurnost, situacijsku svjesnost u kiberprostoru te druge alate koje treba staviti na raspolaganje javnom i privatnom sektoru u cijeloj Europi.

Poboljšanje postojećih tehnoloških kapaciteta i umrežavanje centara za kompetencije u državama članicama te osiguravanje da ti kapaciteti odgovaraju potrebama javnog sektora i industrije, uključujući u pogledu proizvoda i usluga koji jačaju kibersigurnost i povjerenje unutar jedinstvenog digitalnog tržišta.

3.	Osiguravanje širokog opsega uvođenja učinkovitih najnaprednijih rješenja za kibersigurnost i povjerenje u svim državama članicama, što uključuje jačanje sigurnosti i zaštite proizvoda , od njihova osmišljavanja do njihove komercijalizacije .

4.	Potpora uklanjanju manjka vještina u području kibersigurnosti, primjerice usklađivanjem programa vještina u području kibersigurnosti, njihovo prilagođavanje posebnim sektorskim potrebama i olakšavanje pristupa ciljanom specijaliziranom osposobljavanju.

Posebni cilj br. 4: napredne digitalne vještine

Programom se podupiru mogućnosti osposobljavanja u području naprednih digitalnih vještina , osobito u području računalstva visokih performansi , analitike velikih količina podataka , umjetne inteligencije, decentraliziranog vođenja evidencije (npr. lanac blokova) i kibersigurnosti za sadašnju i buduću radnu snagu pružanjem , između ostalog, studentima, nedavno diplomiranima ili građanima svih uzrasta kojima je potrebno stjecanje dodatnih vještina i trenutno zaposlenima , bez obzira na to gdje se nalaze, sredstava za stjecanje i razvoj tih vještina.

Početne aktivnosti uključuju:

1.	Pristup osposobljavanju na radnom mjestu sudjelovanjem u pripravništvu u centrima za kompetencije i poduzećima te drugim organizacijama koja upotrebljavaju napredne digitalne tehnologije.

Pristup tečajevima u području naprednih digitalnih tehnologija koje će nuditi visoka učilišta, istraživačke institucije i tijela za profesionalno certificiranje u industriji, u suradnji s tijelima uključenima u Program ( očekuje se da će teme ▌uključivati umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, decentralizirano vođenje evidencije (npr. lanac blokova), računalstvo visokih performansi i kvantne tehnologije).

3.	Sudjelovanje u kratkotrajnom specijaliziranom stručnom osposobljavanju koje je prethodno certificirano, primjerice u području kibersigurnosti.

Intervencije se fokusiraju na napredne digitalne vještine povezane sa specifičnim tehnologijama.

Europski digitalnoinovacijski centri , kako je utvrđeno člankom 16., djeluju tako da pojednostavljuju mogućnosti osposobljavanja, povezivanjem s ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje .

Posebni cilj br. 5: uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost

I. Početne aktivnosti povezane s digitalnom transformacijom područja od javnog interesa obuhvaćaju:

Projekti koji služe za uvođenje, najbolju uporabu digitalnih kapaciteta ili interoperabilnost čine projekte od zajedničkog interesa.

1. Modernizaciju javnih uprava:

1.1.	Potpora državama članicama u provedbi načela Izjave iz Tallinna o e-upravi u svim područjima politike, po potrebi stvaranjem potrebnih registara i njihovo međupovezivanje uz potpuno poštovanje Opće uredbe o zaštiti podataka.

1.2.

Potpora osmišljavanju, pokusnom izvođenju, uvođenju, održavanju , razvijanju i promociji usklađenog ekosustava infrastrukture za prekogranične digitalne usluge te olakšavanje neometanih, sigurnih, interoperabilnih, višejezičnih prekograničnih ili međusektorskih rješenja s kraja na kraj i zajedničkih okvira unutar javne uprave. Bit će uključene i metodologije za procjenu učinka i koristi.

1.3.

Potpora procjeni, ažuriranju i promicanju postojećih zajedničkih specifikacija i normi te razvoju, uspostavi i promicanju novih zajedničkih specifikacija, otvorenih specifikacija i normi preko platformi Unije za normizaciju i u suradnji s europskim ili međunarodnim organizacijama za normizaciju, kako je primjereno.

1.4.	Suradnja usmjerena na europski ekosustav za pouzdane infrastrukture koje se možda koriste uslugama i aplikacijama za decentralizirano vođenje evidencije (npr. lanac blokova), uključujući potporu za interoperabilnost i normizaciju te poticanje uvođenja prekograničnih aplikacija EU-a.

2. Zdravstvo (1)

2.1.

Osiguravanje da građani EU-a imaju nadzor nad svojim osobnim podacima i mogu ▌prekogranično te na siguran način kojim se jamči njihova privatnost pristupiti svojim osobnim zdravstvenim podacima, dijeliti ih, upotrebljavati i upravljati njima neovisno o svojoj lokaciji ili lokaciji podataka , u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o zaštiti podataka . Dovršenje infrastrukture za digitalne usluge e-zdravstva te njezino proširenje novim digitalnim uslugama , u vezi sa prevencijom bolesti, zdravljem i skrbi, podupiranje njihova uvođenja , nadovezujući se na široku potporu putem aktivnosti EU-a i od strane država članica, posebno u mreži e-zdravstva u skladu s člankom 14. Direktive 2011/24/EU .

2.2.

Osiguravanje dostupnosti boljih podataka za istraživanje, prevenciju bolesti i personalizirano zdravstvo i skrb. Osiguravanje da europski istraživači u području zdravstva i zdravstveni radnici imaju pristup potrebnom rasponu resursa (dijeljenim podatkovnim prostorima , uključujući pohranu podataka i računalstvo, stručnom znanju i analitičkim kapacitetima) kako bi postigli napredak u pogledu značajnih, ali i rijetkih bolesti. Cilj je osigurati skupinu od najmanje 10 milijuna građana zasnovanu na stanovništvu. ▌

2.3.	Osiguravanje dostupnosti digitalnih alata za osnaživanje građana i za skrb usmjerenu na osobu podupiranjem razmjene inovativnih i najboljih praksi u digitalnom zdravstvu, izgradnji kapaciteta i tehničkoj pomoći, osobito za kibersigurnost, umjetnu inteligenciju i računalstvo visokih performansi.

Pravosudni sustav: Omogućivanje neometane i sigurne prekogranične elektroničke komunikacije unutar pravosudnog sustava te između pravosudnog sustava i drugih nadležnih tijela u području građanskog i kaznenog pravosuđa. Poboljšanje pristupa pravosuđu i pravnim informacijama i postupcima za građane, poduzeća, pravosudne djelatnike i članove pravosudnog sustava s pomoću semantički interoperabilne međupovezanosti s ▌bazama podataka i registrima te olakšavanjem izvansudskog rješavanja sporova preko interneta. Promicanje razvoja i provedbe inovativnih tehnologija za sudove i pravosudne stručnjake između ostalog na temelju rješenja umjetne inteligencije za koje je vjerojatno da će pojednostavniti i ubrzati postupke (na primjer „pravne tehnološke” aplikacije).

Promet , mobilnost , energija i okoliš: Uvođenje decentraliziranih rješenja i infrastruktura potrebnih za opsežne digitalne aplikacije kao što su povezana automatizirana vožnja, bespilotne letjelice, koncepti za pametnu mobilnost, pametni gradovi, pametna ruralna područja ili najudaljenije regije za potporu prometnih, energetskih i okolišnih politika , u koordinaciji s aktivnostima digitalizacije prometnog i energetskog sektora u okviru Instrumenta za povezivanje Europe .

Obrazovanje, kultura i mediji : Pružanje pristupa najnovijim digitalnim tehnologijama od umjetne inteligencije do naprednog računalstva autorima, kreativnoj industriji i kulturnom sektoru u Europi. Uporaba europske kulturne baštine , uključujući inicijativu Europeana, s ciljem podupiranja obrazovanja i istraživanja te promicanja kulturne raznolikosti, socijalne kohezije i europskog društva . Potpora prihvaćanju digitalnih tehnologija u obrazovanju te privatno i javno financiranim kulturnim institucijama .

▌

Druge aktivnosti kojima se podupire jedinstveno digitalno tržište, na primjer poticanje digitalne i medijske pismenosti i podizanje svijesti među maloljetnicima, roditeljima i učiteljima o opasnostima na koje maloljetnici mogu naići na internetu i načinima njihove zaštite te suzbijanje kiberzlostavljanja i internetskog širenja materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece, putem podupiranja paneuropske mreže centara za sigurniji internet ; promicanje mjera usmjerenih na otkrivanje i suzbijanje namjernog širenja dezinformacija , jačajući time opću otpornost Unije; podupiranje opservatorija EU-a za gospodarstvo digitalnih platformi te studija i aktivnosti informiranja.

Aktivnosti navedene u točkama od 1. do 6. djelomično mogu podupirati europski digitalnoinovacijski centri s pomoću istih kapaciteta razvijenih za pomoć industriji u njezinoj digitalnoj transformaciji (vidi točku II.).

II. Početne aktivnosti povezane s digitalizacijom industrije:

Doprinos primjeni u širem opsegu ▌mreže europskih digitalnoinovacijskih centara kako bi se osigurao pristup digitalnim kapacitetima bilo kojem poduzeću, osobito MSP-ovima u svim regijama diljem EU-a. Time je osobito obuhvaćeno sljedeće:

1.1.	Pristup zajedničkom europskom podatkovnom prostoru i platformama umjetne inteligencije te europskim kapacitetima računalstva visokih performansi za analitiku podataka i računalno intenzivne aplikacije

1.2.	Pristup sredstvima za opsežno testiranje umjetne inteligencije i naprednim alatima za kibersigurnost

1.3.	Pristup naprednim digitalnim vještinama

Aktivnosti će se koordinirati s programom Obzor Europa i dopuniti inovativna djelovanja u području digitalnih tehnologija koja se osobito podupiru na temelju tog programa te s ulaganjima u europske digitalnoinovacijske centre koja se podupiru u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj. Bespovratna sredstva za stavljanje na tržište također bi se mogla pružati iz programa Digitalna Europa u skladu s pravilima o državnim potporama. Potpora za pristup financiranju daljnjih koraka u njihovoj digitalnoj transformaciji postići će se financijskim instrumentima u okviru programa InvestEU.

(1) COM(2018)0233, o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi: osnaživanje građana i stvaranje zdravijeg društva.

PRILOG 2.

Pokazatelji uspješnosti

Posebni cilj br. 1 – Računalstvo visokih performansi

1.1.

Količina infrastruktura za računalstvo visokih performansi nabavljenih zajedničkom javnom nabavom

1.2.

Uporaba eksaskalarnih i post-eksaskalarnih računala ukupno i od strane raznih skupina dionika (sveučilišta, MSP-ovi itd.)

Posebni cilj br. 2 – Umjetna inteligencija

2.1.

Ukupni iznos zajednički uložen u lokacije za eksperimentiranje i testiranje

2.2.

Uporaba zajedničkih europskih knjižnica ili sučelja knjižnica algoritama, uporaba zajedničkih europskih podatkovnih prostora i uporaba lokacija za eksperimentiranje i testiranje u vezi s aktivnostima iz ove Uredbe.

2.2.a

Broj slučajeva u kojima organizacije kao rezultat provođenja Programa odluče integrirati umjetnu inteligenciju u svoje proizvode, procese ili usluge.

Posebni cilj br. 3 – Kibersigurnost i povjerenje

3.1.

Količina infrastruktura i/ili alata za kibersigurnost nabavljenih zajedničkom javnom nabavom.

3.2.

Broj korisnika i zajednica korisnika koji dobivaju pristup europskim lokacijama za kibersigurnost

Posebni cilj br. 4 – Napredne digitalne vještine

4.1.

Broj osoba koje su prošle osposobljavanje kako bi stekle napredne digitalne vještine koje podržava Program

4.2.

Broj poduzeća , posebno malih i srednjih poduzeća, koja imaju poteškoća u zapošljavanju stručnjaka za IKT

4.2.b

Broj osoba koje su prijavile da su pronašle bolji posao nakon završetka osposobljavanja koje podupire Program

Posebni cilj br. 5 – Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost

5.1.

Prihvaćanje digitalnih javnih usluga

5.2.

Poduzeća s visokom razinom digitalnog intenziteta

5.3.

Razmjer usklađivanja nacionalnih okvira za interoperabilnost s europskim okvirom za interoperabilnost

5.4.

Broj poduzeća i subjekata iz javnog sektora koji su se koristili uslugama europskih digitalnoinovacijskih centara.

PRILOG 3.

Sinergijski učinci s drugim Unijinim programima

1 .

Sinergijom s programom Obzor Europa osigurava se sljedeće:

(a)	Iako nekoliko tematskih područja obuhvaćenih programima Digitalna Europa i Obzor Europa konvergira, vrsta djelovanja koje će se podupirati, njihovi očekivani rezultati i logika intervencije razlikuju se i nadopunjuju;

(b)

Obzor Europa pružit će znatnu potporu istraživanjima, tehnološkom razvoju, dokazivanju, pokusnom izvođenju, provjeri koncepta, testiranju i inovacijama uključujući pretkomercijalno uvođenje inovativnih digitalnih tehnologija, osobito s pomoću i. namjenskih sredstava u stupu globalnih izazova za „Digitalizaciju i industriju” kako bi se razvile razvojne tehnologije (umjetna inteligencija i robotika, internet sljedeće generacije, računalstvo visokih performansi i veliki podaci, ključne digitalne tehnologije, kombiniranje digitalne s drugim tehnologijama); ii. potpore e-infrastrukturama na temelju stupa Otvorena znanost; iii. integracije digitalnih tehnologija u sve globalne izazove (zdravstvo, sigurnost, energija i mobilnost, klima, itd.); i iv. potpore rastu revolucionarnih inovacija u okviru stupa Otvorene inovacije (od kojih će mnoge kombinirati digitalne i fizičke tehnologije);

(c)

Ulaganja u okviru programa Digitalna Europa ići će u i. izgradnju digitalnih kapaciteta u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, kibersigurnosti i naprednih digitalnih vještina; i ii. u nacionalno, regionalno i lokalno uvođenje unutar okvira EU-a za digitalne kapacitete i najnovije digitalne tehnologije u područjima od javnog interesa (kao što su zdravstvo, javna uprava, pravosuđe i obrazovanje) ili tržišnog neuspjeha (kao što su digitalizacija poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća);

(d)	Kapaciteti i infrastrukture programa Digitalna Europa stavljaju se na raspolaganje istraživačkoj i inovacijskoj zajednici, uključujući za aktivnosti koje se podupiru programom Obzor Europa i obuhvaćaju testiranje, eksperimentiranje i dokazivanje u svim sektorima i disciplinama;

(e)	Kako se nove digitalne tehnologije sve više razvijaju s pomoću programa Obzor Europa, postupno će se preuzimati i uvoditi s pomoću programa Digitalna Europa;

(f)

Inicijative u okviru programa Obzor Europa za razvoj nastavnog programa vještina i kompetencija, uključujući one razvijene u kolokacijskim centrima Zajednice znanja i inovacija za digitalne tehnologije Europskog instituta za inovacije i tehnologiju, dopunjene su izgradnjom kapaciteta u naprednim digitalnim vještinama koja se podupire programom Digitalna Europa;

(g)	Uspostavljaju se snažni koordinacijski mehanizmi za programiranje i provedbu, čime se, koliko je to moguće, usklađuju svi postupci za oba programa. Njihove upravljačke strukture uključivat će sve predmetne službe Komisije.

2 .

Sinergijom s programima Unije u okviru podijeljenog upravljanja, uključujući Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond + (ESF+), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) osigurava se sljedeće:

(a)	Režimi za komplementarno financiranje iz Unijinih programa u okviru podijeljenog upravljanja i programa Digitalna Europa upotrebljavaju se za podupiranje aktivnosti kojima se povezuju pametne specijalizacije i za podupiranje digitalne transformacije europskog gospodarstva i društva .

(b)

EFRR doprinosi razvoju i jačanju regionalnih i lokalnih inovacijskih ekosustava, industrijskoj transformaciji te digitalnoj transformaciji društva i javne uprave potičući time i provedbu Izjave iz Tallinna o e-upravi . To uključuje potporu digitalizaciji industrije i prihvaćanje rezultata te uvođenje novih tehnologija i inovativnih rješenja. Program Digitalna Europa dopunit će i podupirati transnacionalno umrežavanje i mapiranje digitalnih kapaciteta kako bi ih se učinilo dostupnima MSP-ovima te kako bi se interoperabilna IT rješenja učinilo dostupnima svim regijama u EU-u.

3 .

Sinergijom s programom Instrument za povezivanje Europe (CEF) osigurava se sljedeće:

(a)

Fokus budućeg programa Digitalna Europa na izgradnji opsežnih digitalnih kapaciteta i infrastrukture u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti i naprednih digitalnih vještina s ciljem širokog prihvaćanja i uvođenja u cijeloj Europi ključnih postojećih ili testiranih inovativnih digitalnih rješenja unutar okvira EU-a u područjima od javnog interesa ili tržišnog neuspjeha. Program Digitalna Europa uglavnom se provodi putem koordiniranih i strateških ulaganja s državama članicama, osobito putem zajedničke javne nabave, u digitalne kapacitete koji će se dijeliti u cijeloj Europi i u djelovanja na razini EU-a kojima se podupire interoperabilnost i normizacija kao dio razvoja jedinstvenog digitalnog tržišta.

(b)	Kapaciteti i infrastrukture programa Digitalna Europa stavljaju se na raspolaganje za uvođenje inovativnih novih tehnologija i rješenja u području mobilnosti i prometa. CEF-om se podupiru uvođenje i uporaba inovativnih novih tehnologija i rješenja u području mobilnosti i prometa.

(c)	Uspostavit će se koordinacijski mehanizmi, osobito putem odgovarajućih upravljačkih struktura.

4 .

Sinergijom s programom InvestEU osigurava se sljedeće:

(a)	Potpora putem tržišno utemeljenog financiranja, uključujući provedbom ciljeva politike u okviru ovog Programa, pružat će se na temelju Uredbe o fondu InvestEU. Takvo tržišno utemeljeno financiranje može se kombinirati s bespovratnim sredstvima.

(b)	Pristup poduzeća financijskim instrumentima bit će olakšan potporom koju pružaju digitalnoinovacijski centri.

Sinergijom s programom Erasmus+ osigurava se sljedeće:

(a)	Programom će se podupirati razvoj i stjecanje naprednih digitalnih vještina potrebnih za uvođenje najsuvremenijih tehnologija poput umjetne inteligencije ili računalstva visokih performansi, u suradnji s relevantnim industrijama.

(b)	Dio Erasmusa+ koji se odnosi na napredne vještine dopunit će intervencije u okviru programa Digitalna Europa, čime se pristupa rješavanju problema stjecanja vještina u svim područjima i na svim razinama, putem iskustava mobilnosti.

5.a

Sinergijom s programom Kreativna Europa osigurava se sljedeće:

(a)	Potprogramom MEDIA u okviru programa Kreativna Europa podupiru se inicijative kojima se može ostvariti istinski učinak za kulturni i kreativni sektor diljem Europe, pomažući u njihovoj prilagodbi digitalnim transformacijama.

(b)	Programom Digitalna Europa među ostalim pruža se pristup najnovijim digitalnim tehnologijama od umjetne inteligencije do naprednog računalstva autorima, kreativnoj industriji i kulturnom sektoru u Europi.

Osigurava se sinergija s drugim programima i inicijativama EU-a u pogledu kompetencija/vještina.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/459

P8_TA(2019)0404

Program „Fiscalis” za suradnju u području oporezivanja ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Fiscalis” za suradnju u području oporezivanja (COM(2018)0443 – C8-0260/2018 – 2018/0233(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/51)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0443),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 114. i 197. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0260/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

—	uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za proračune (A8-0421/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 118.

(2) Ovo stajalište zamijenjuje amandmane usvojene na sjednici 17. siječnja 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0039).

P8_TC1-COD(2018)0233

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Fiscalis” za suradnju u području oporezivanja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 114. i 197.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Program Fiscalis 2020., uspostavljen Uredbom (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), koji provodi Komisija u suradnji s državama članicama i pridruženim zemljama, i njegovi prethodnici znatno su doprinijeli olakšavanju i jačanju suradnje poreznih tijela unutar Unije. Porezna tijela zemalja sudionica uvažila su dodanu vrijednost tih programa, uključujući za zaštitu financijskih i gospodarskih interesa država članica Unije i poreznih obveznika. Ako države članice ne potraže rješenje izvan granica svojih administrativnih područja i ne surađuju intenzivno s ostalim državama članicama, ne mogu se prevladati utvrđeni izazovi sljedećeg desetljeća.

(2)

Program Fiscalis 2020. osigurava državama članicama okvir Unije unutar kojega će se razvijati te aktivnosti suradnje, što je troškovno učinkovitije nego kad bi svaka država članica uspostavljala svoje individualne okvire suradnje na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi. Stoga je potrebno osigurati nastavak tog programa uspostavljanjem novog programa za isto područje, programa Fiscalis („Program”).

(3)

Osiguravajući okvir za djelovanja kojima se podupire jedinstveno tržište, potiče konkurentnost Unije i štite financijski i gospodarski interesi Unije i njezinih država članica, Program bi trebao doprinijeti : podršci porezne politike i primjeni prava Unije povezanog s oporezivanjem; sprečavanju i suzbijanju poreznih prijevara, utaje poreza , agresivnog poreznog planiranja i dvostrukog neoporezivanja ; sprječavanju i smanjivanju nepotrebnih administrativnih opterećenja za građane i poduzeća u prekograničnim transakcijama; podupiranju pravednijih i učinkovitijih poreznih sustava; podupiranju ostvarenja punog potencijala jedinstvenog tržišta i poticanju poštenog tržišnog natjecanja u Uniji ; ▌podupiranju zajedničkog nastupa Unije na međunarodnim forumima i podupiranju izgradnje administrativnih kapaciteta kod poreznih vlasti, uključujući modernizaciju metoda izvješćivanja i revizije; podupiranju obuke njihovog osoblja u tom pogledu.

(4)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za Program, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (4), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(5)

Kako bi se podržao postupak pristupanja i pridruživanja trećih zemalja, Program bi trebao biti otvoren za sudjelovanje zemalja pristupnica i zemalja kandidatkinja, kao i potencijalnih kandidata i partnerskih zemalja Europske politike susjedstva, ako su ispunjeni određeni uvjeti. Usto može biti otvoren i ostalim trećim zemljama u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnim sporazumima Unije i tih zemalja koji obuhvaćaju njihovo sudjelovanje u bilo kojem programu Unije.

(6)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (5) (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(7)

Djelovanja provedena u okviru programa Fiscalis 2020. pokazala su se primjerenima, pa bi ih stoga trebalo zadržati. Kako bi se osigurala jednostavnija i fleksibilnija provedba Programa, a time i bolje ostvarivanje njegovih ciljeva, djelovanja bi se trebala definirati samo u pogledu ukupnih kategorija s popisom oglednih primjera konkretnih aktivnosti , poput sastanaka ili sličnih ad hoc događaja, uključujući, po potrebi, prisutnost u uredima uprave i istražnim radnjama, strukturiranu suradnju u okviru projekata, među ostalim, po potrebi, zajedničke revizije i jačanje kapaciteta informacijskih tehnologija, uključujući, po potrebi, pristup međusobno povezanim registrima za porezne vlasti . Po potrebi, djelovanjima bi se trebalo usredotočiti i na prioritetne teme kako bi se ispunili ciljevi Programa. Program Fiscalis trebao bi suradnjom i izgradnjom kapaciteta ujedno promicati i podupirati uvođenje i iskorištavanje inovacija radi daljnjeg poboljšavanja sposobnosti za ispunjavanje osnovnih prioriteta poreznog sustava.

(8)

S obzirom na sve veću mobilnost poreznih obveznika, broj prekograničnih transakcija, internacionalizaciju financijskih instrumenata , a stoga i povećani rizik od porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja , koji uvelike nadilaze granice Unije, prilagodbe ili proširenja europskih elektroničkih sustava na treće zemlje koje nisu pridružene programu te međunarodne organizacije mogli bi biti u interesu Unije ili država članica. Njima bi se posebno izbjegli administrativno opterećenje i troškovi uspostavljanja i rada dvaju sličnih elektroničkih sustava, jednog za Uniju, a drugog za međunarodnu razmjenu informacija. Stoga bi, ako je to opravdano takvim interesom, troškovi prilagodbe ili proširenja europskih elektroničkih sustava za potrebe suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama trebali biti prihvatljivi troškovi u okviru Programa.

(9)

Imajući u vidu sve veću važnost globalizacije i važnost borbe protiv porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja , Programom bi i dalje trebalo predvidjeti mogućnost uključivanja vanjskih stručnjaka u smislu članka 238. Financijske uredbe. Ti vanjski stručnjaci uglavnom bi trebali biti predstavnici državnih tijela, uključujući tijela trećih zemalja koje nisu pridružene, među ostalim i iz najmanje razvijenih zemalja, kao i predstavnici međunarodnih organizacija, gospodarskih subjekata, poreznih obveznika i civilnog društva. Najmanje razvijenom zemljom smatra se zemlja koja nije članica EU-a ili teritorij koji nije unutar EU-a koji mogu primati službenu razvojnu pomoć u skladu s relevantnom listom koju javno objavljuje Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i na osnovu definicije Ujedinjenih naroda. Izbor stručnjaka u stručnim skupinama trebao bi se zasnivati na Odluci Komisije od 30. svibnja 2016. o uspostavi horizontalnih pravila o osnivanju i radu stručnih skupina Komisije. U pogledu stručnjaka koji su osobno imenovani da nastupaju neovisno u javnom interesu, trebalo bi se zajamčiti da su nepristrani, da ne postoji mogući sukob interesa s njihovom stručnom ulogom i da su informacije o njihovom izboru i sudjelovanju javno dostupne.

(10)

U skladu s obvezom Komisije navedenom u njezinoj Komunikaciji od 19. listopada 2010. naslovljenoj „Preispitivanje proračuna EU-a” (6), kad je riječ o osiguravanju usklađenosti i pojednostavnjenja programa financiranja sredstva bi se trebala dijeliti s drugim instrumentima financiranja Unije ako predviđena djelovanja u okviru Programa imaju ciljeve koji su zajednički za različite instrumente financiranja, što međutim isključuje dvostruko financiranje. U djelovanjima u okviru ovog Programa trebala bi se osigurati dosljednost u upotrebi sredstava Unije za potporu poreznoj politici i poreznim tijelima.

(10a)

Radi isplativosti bi se kroz program Fiscalis trebale iskoristiti moguće sinergije s drugim mjerama Unije u povezanim područjima, kao što su Carinski program, Program EU-a za borbu protiv prijevara, Program za jedinstveno tržište i Program potpore reformi.

(11)

Najveći dio proračuna u okviru Programa iskoristit će se za djelovanja izgradnje kapaciteta u području informacijskih tehnologija (IT). Stoga bi posebnim odredbama trebalo opisati zajedničke odnosno nacionalne komponente europskih elektroničkih sustava. Nadalje, trebalo bi jasno definirati područje primjene djelovanja i odgovornosti Komisije i država članica. U mjeri koliko je moguće, trebala bi postojati interoperabilnost među zajedničkim i nacionalnim sastavnicama europskih elektroničkih sustava te sinergije s drugim elektroničkim sustavima relevantnih programa Unije.

(12)

Trenutačno ne postoji obveza izrade višegodišnjeg strateškog plana za porezni sustav („MASP-T”) za stvaranje usklađenog i interoperabilnog elektroničkog okruženja za porezni sustav u Uniji. Kako bi se osigurala dosljednost i koordinacija djelovanja u izgradnji kapaciteta IT-a, u Programu bi trebalo osigurati izradu takvog MASP-T-a , alata za planiranje, koji bi trebao biti u skladu s obvezama iz relevantnih pravno obvezujućih akata Unije i ne ih premašivati .

(13)

Ovu bi Uredbu trebalo provoditi prema programima rada. S obzirom na srednjoročnu i dugoročnu prirodu ciljeva koji se žele postići i oslanjajući se na stečeno iskustvo, programi rada trebali bi obuhvaćati nekoliko godina. Prelaskom s godišnjih na višegodišnje programe rada , od kojih će svaki trajati najviše 3 godine, smanjit će se administrativno opterećenje za Komisiju i države članice.

(14)	Radi dopune ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu donošenja programa rada.

(15)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (7), potrebno je ocijeniti ovaj program na temelju informacija prikupljenih posebnim zahtjevima za praćenje, istodobno izbjegavajući prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Instrumenta na terenu. Privremenim i završnim ocjenjivanjem, koja bi se trebala provesti najkasnije četiri godine nakon početka provedbe, odnosno završetka Programa, trebalo bi se doprinijeti postupku odlučivanja u sljedećim višegodišnjim financijskim okvirima. Tim ocjenjivanjima trebalo bi otkloniti preostale prepreke ostvarivanju ciljeva Programa i pružiti prijedloge za najbolje prakse. Uz privremeno i završno ocjenjivanje, kao dio sustava za izvješćivanje o uspješnosti, trebalo bi izdavati godišnja izvješća o napretku kako bi se pratio postignuti napredak. Ta izvješća trebala bi uključivati sažetak izvučenih pouka i, po potrebi, prepreka na koje se naišlo, u kontekstu aktivnosti programa koje su se održale u relevantnoj godini.

(15a)

Komisija bi trebala redovito organizirati seminare poreznih uprava na kojima sudjeluju predstavnici države članice korisnice kako bi se raspravljalo o problemima i predložila moguća poboljšanja povezana s temama Programa, uključujući razmjenu informacija između poreznih uprava.

(16)

Kako bi se primjereno odgovorilo na promjene u prioritetima poreznih politika, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu izmjene popisa pokazatelja za mjerenje postizanja posebnih ciljeva Programa. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim savjetovanja na razini stručnjaka, i da se savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(17)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća („ Financijskom uredbom”), Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (9), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (10) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (11), financijski interesi unije trebaju se štititi proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti , među ostalim prevare , povrata izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije ▌kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (12). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u nužna prava i pristup u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, kao i Europskom revizorskom sudu, te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguravaju jednakovrijedna prava.

(17a)

Treće zemlje koje su članice EGP-a mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovoj bi Uredbi trebalo uvesti posebnu odredbu o dodjeli potrebnih prava i pristupa odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Europskom revizorskom sudu za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti.

(18)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a . Ta su pravila navedena u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršavanje proračuna bespovratnim sredstvima, nagradama, javnom nabavom i neizravnim izvršenjem, kao i provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravilima donesenima na temelju članka 322. UFEU-a usto se uređuje zaštita proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, imajući u vidu da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a.

(19)

Oblike financiranja i metode provedbe utvrđene ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik neusklađivanja. To bi trebalo obuhvatiti i razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnog financiranja i jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Prihvatljivi troškovi određuje se s obzirom na funkciju prirode prihvatljivih mjera. Pokrivanje troškova putovanja, smještaja i dnevnice za sudionike aktivnosti nalik sastancima ili troškove organizacije događanja trebalo bi biti od najveće važnosti kako bi se zajamčilo sudjelovanje nacionalnih stručnjaka i predstavnika uprave u zajedničkim akcijama.

(20)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti pojedine države članice, nego se zbog njezina opsega ili učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(21)	Ovom se Uredbom zamjenjuje Uredba (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, koju bi stoga trebalo staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1. Ovom se Uredbom uspostavlja program „Fiscalis” za suradnju u području oporezivanja („Program”).

2. Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„oporezivanje” znači pitanja, uključujući osmišljavanje, upravljanje, provedbu i poštovanje propisa, koja se odnose na sljedeće poreze i pristojbe:

(a)	porez na dodanu vrijednost predviđen Direktivom Vijeća 2006/112/EZ (13);

(b)	trošarine na alkohol predviđene Direktivom Vijeća 92/83/EEZ (14);

(c)	trošarine na duhan predviđene Direktivom Vijeća 2011/64/EU (15);

(d)	poreze na energente i električnu energiju predviđene Direktivom Vijeća 2003/96/EZ (16);

(e)	druge poreze koji su obuhvaćenim člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 2010/24/EU (17) u mjeri u kojoj su oni relevantni za unutarnje tržište i administrativnu suradnju država članica;

(2)	„porezna tijela” znači javna tijela i druga tijela koja su odgovorna za oporezivanje ili aktivnosti povezane s porezom;

(3)	„europski elektronički sustavi” znači elektronički sustavi potrebni za oporezivanje i provedbu zadaća poreznih tijela;

(4)	„treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije.

Članak 3.

Ciljevi Programa

1. Opći je cilj Programa potpora poreznim tijelima i poreznom sustavu kako bi se poboljšalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta, poticala konkurentnost Unije i pošteno tržišno natjecanje, zaštitili financijski i gospodarski interesi Unije i njezinih država članica , uključujući i od porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, te poboljšalo prikupljanje poreza .

2. Poseban je cilj Programa potpora poreznoj politici i provedbi zakonodavstva Unije u području oporezivanja; poreznoj suradnji , uključujući razmjenu poreznih informacija; i izgradnji administrativnih kapaciteta, uključujući jačanje osobnih kompetencija te razvoj i rad europskih elektroničkih sustava.

Članak 4.

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu Programa u razdoblju od 2021. do 2027. iznosi 300 milijuna EUR u cijenama iz 2018. ili 339 milijuna EUR u tekućim cijenama.

2. Iznosom iz stavka 1. mogu se pokrivati između ostalog i troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti upravljanja Programom te evaluacije ostvarivanja njegovih ciljeva. Osim toga, mogu se pokriti troškovi povezani sa studijama i drugim relevantnim pisanim materijalom , sastancima stručnjaka, djelovanjima informiranja i komunikacije, ako su povezani s ciljevima Programa, te troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu u vezi s upravljanjem Programom.

Članak 5.

Treće zemlje pridružene Programu

Program je otvoren za sljedeće treće zemlje:

(a)

(b)

(c)

ostale treće zemlje u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom:

—	jamči pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ona ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

—	utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 5. ▌ Financijske uredbe ;

—	trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu;

—	jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

Članak 6.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1. Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom.

POGLAVLJE II.

PRIHVATLJIVOST

Članak 7.

Prihvatljiva djelovanja

1. Za financiranje su prihvatljiva samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u članku 3.

2. Djelovanja iz stavka 1. uključuju sljedeće:

(a)	sastanke i slične ad hoc događaje;

(b)	strukturiranu suradnju u okviru projekata;

(c)	djelovanja izgradnje kapaciteta u području IT-a, posebno za razvoj i rad europskih elektroničkih sustava;

(d)	djelovanja za razvoj osobnih kompetencija i izgradnju kapaciteta;

(e)

potporna i druga djelovanja, uključujući:

(1)	studije i druge relevantne pisane materijale ;

(2)	inovacijske aktivnosti, posebno potvrđivanje koncepata, pilot-projekte i inicijative izrade prototipa;

(3)	zajednički razvijena komunikacijska djelovanja;

(4)	bilo koja druga relevantna djelovanja predviđena u programima rada iz članka 13. koja su potrebna za ostvarivanje ili potporu ciljevima iz članka 3.

Mogući oblici relevantnih djelovanja iz točaka (a), (b) i (d) navedeni su na otvorenom popisu u Prilogu I .

Prioritetne teme za djelovanja navedene su na otvorenom popisu u Prilogu III.

3. Ako su od interesa za Uniju, za financiranje su prihvatljiva djelovanja koja se sastoje od razvoja i rada prilagodbi ili proširenja zajedničkih komponenti europskih elektroničkih sustava za suradnju s trećim zemljama koje nisu pridružene Programu ili međunarodnim organizacijama. Komisija uspostavlja potrebne administrativne mehanizme kojima se za ta djelovanja može osigurati financijski doprinos od predmetnih trećih osoba.

4. Ako se djelovanja izgradnje kapaciteta IT-a iz stavka 2. točke (c) odnose na razvoj i rad europskih elektroničkih sustava, za financiranje u okviru Programa prihvatljivi su samo troškovi povezani s odgovornostima povjerenima Komisiji na temelju članka 11. stavka 2. Države članice snose troškove povezane s odgovornostima koje su im povjerene u skladu s člankom 11. stavkom 3.

Članak 8.

Sudjelovanje vanjskih stručnjaka

1. Ako je to korisno za uspješnost djelovanja u provedbi ciljeva iz članka 3., u djelovanjima organiziranima u okviru Programa mogu u svojstvu vanjskih stručnjaka sudjelovati predstavnici državnih tijela, uključujući predstavnike trećih zemalja koje nisu pridružene Programu u skladu s člankom 5., među ostalim i iz najmanje razvijenih zemalja, kao i, prema potrebi, predstavnici međunarodnih i drugih relevantnih organizacija, gospodarskih subjekata i organizacija koje zastupaju gospodarske subjekte te predstavnici civilnog društva.

2. Troškovi vanjskih stručnjaka iz stavka 1. prihvatljivi su za naknadu troškova u okviru Programa u skladu s odredbama članka 238. Financijske uredbe.

3. Komisija odabire vanjske stručnjake , među ostalim iz redova stručnjaka koje predlažu države članice, na temelju njihovih vještina, iskustva i znanja relevantnih za pojedino djelovanje na ad hoc osnovi, prema potrebama .

Komisija procjenjuje između ostalog i neovisnost tih vanjskih stručnjaka i osigurava da ne postoji nikakav sukob interesa s njihovim profesionalnim odgovornostima.

Poglavlje III.

BESPOVRATNA SREDSTVA

Članak 9.

Dodjela, komplementarnost i kombinirano financiranje

1. Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

3. U skladu s člankom 198. točkom (f) Financijske uredbe, bespovratna sredstva dodjeljuju se bez poziva za podnošenje prijedloga ako su prihvatljivi subjekti porezna tijela država članica i trećih zemalja koje sudjeluju u Programu kako je navedeno u članku 5. ove Uredbe, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz tog članka.

Članak 10.

Stopa sufinanciranja

1. Odstupajući od članka 190. Financijske uredbe, iz Programa se može financirati do 100 % prihvatljivih troškova djelovanja.

2. Primjenjiva stopa sufinanciranja za djelovanja za koja je potrebna dodjela bespovratnih sredstava određuje se u godišnjim programima rada iz članka 13.

POGLAVLJE IV.

POSEBNE ODREDBE ZA DJELOVANJA IZGRADNJE KAPACITETA U PODRUČJU INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

Članak 11.

Odgovornosti

1. Komisija i države članice zajednički osiguravaju razvoj i rad europskih elektroničkih sustava iz višegodišnjeg strateškog plana za porezni sustav iz članka 12., uključujući osmišljavanje, specifikacije, ispitivanje sukladnosti, uvođenje, održavanje, razvoj, sigurnost, osiguravanje kvalitete i kontrolu kvalitete.

2. Komisija posebno osigurava sljedeće:

(a)	razvoj i rad zajedničkih komponenti kako je utvrđeno u višegodišnjem strateškom planu za porezni sustav predviđenom u članku 12.;

(b)	općenitu koordinaciju razvoja i rada europskih elektroničkih sustava u cilju njihove funkcionalnosti, međusobne povezanosti i neprekidnog poboljšavanja te njihova usklađenog uvođenja;

(c)	koordinaciju europskih elektroničkih sustava na razini Unije u cilju njihova promicanja i uvođenja na nacionalnoj razini;

(d)	koordinaciju razvoja i rada europskih elektroničkih sustava u pogledu njihove interakcije s trećim stranama, izuzev djelovanja osmišljenih za ispunjavanje nacionalnih zahtjeva;

(e)	koordinaciju europskih elektroničkih sustava s ostalim relevantnim djelovanjima koja se odnose na e-upravu na razini Unije.

3. Države članice posebno osiguravaju sljedeće:

(a)	razvoj i rad nacionalnih komponenti kako je utvrđeno u višegodišnjem strateškom planu za porezni sustav predviđenom u članku 12.;

(b)	koordinaciju razvoja i rada nacionalnih komponenti europskih elektroničkih sustava na razini država članica;

(c)	koordinaciju europskih elektroničkih sustava s ostalim relevantnim djelovanjima koja se odnose na e-upravu na razini država članica.

(d)	redovito dostavljanje informacija Komisiji o mjerama koje su poduzete kako bi se njihovim tijelima ili gospodarskim subjektima omogućilo da potpuno iskoriste europske elektroničke sustave;

(e)	uvođenje europskih elektroničkih sustava na nacionalnoj razini.

Članak 12.

Višegodišnji strateški plan za porezni sustav (MASP-T)

1. Komisija i države članice sastavljaju i redovito ažuriraju višegodišnji strateški plan za porezni sustav, koji je usklađen s relevantnim pravno obvezujućim aktima Unije i u kojem se navode sve zadaće relevantne za razvoj i rad europskih elektroničkih sustava te razvrstavanje svakog sustava ili njegova dijela, poput:

(a)	zajedničke komponente: komponente europskih elektroničkih sustava razvijene na razini Unije koja je dostupna svim državama članicama ili koju je Komisija utvrdila kao zajedničku komponentu zbog učinkovitosti, sigurnosti i racionalizacije;

(b)	nacionalne komponente: komponente europskih elektroničkih sustava razvijene na razini države članice koja je dostupna u državi članici koja je izradila takvu komponentu ili doprinijela njezinoj zajedničkoj izradi;

(c)	ili kombinacije obiju komponenti.

2. Višegodišnji strateški plan za porezni sustav ujedno uključuje inovacijske i pilot-aktivnosti, kao i potporu metodologijama i alatima povezanima s europskim elektroničkim sustavima.

3. Države članice obavješćuju Komisiju o dovršetku svake zadaće koja im je dodijeljena u okviru višegodišnjeg strateškog plana za porezni sustav iz stavka 1. One usto redovito izvješćuju Komisiju o napretku u ispunjavanju tih zadaća.

4. Države članice najkasnije do 31. ožujka svake godine dostavljaju Komisiji godišnja izvješća o napretku u provedbi višegodišnjeg strateškog plana za porezni sustav iz stavka 1. koja obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine. Ta se godišnja izvješća temelje na prethodno utvrđenom formatu.

POGLAVLJE V.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 13.

Program rada

1. Program se provodi prema višegodišnjim programima rada iz članka 110. Financijske uredbe.

2. Komisija delegiranim aktima donosi višegodišnje programe rada. Ti se delegirani akti donose u skladu s postupkom iz članka 17.

Članak 14.

Praćenje i izvješćivanje

1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa u postizanju posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu II .

2. Kako bi se osigurala djelotvorna procjena napretka Programa u postizanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 17. o izmjeni Priloga II. radi preispitivanja ili dopune pokazatelja, ako je potrebno, te dopune ove Uredbe odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju.

3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije.

Članak 15.

Evaluacija

1. Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja. Komisija javno objavljuje evaluacije.

2. Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.

3. Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.

4. Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Članak 16.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Programu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Kad je riječ o OLAF-u, ta prava uključuju pravo provedbe istraga, uključujući terenske provjere i inspekcije kako je propisano Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

POGLAVLJE VI.

IZVRŠAVANJE DELEGIRANJA OVLASTI I POSTUPAK ODBORA

Članak 17.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 18.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor koji se naziva „Odbor programa Fiscalis”. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE VII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Informiranje, komunikacija i promidžba

2. Komisija provodi informacijska i komunikacijska djelovanja povezana s Programom, djelovanjima i rezultatima. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

Članak 20.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 1286/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 21.

Prijelazne odredbe

1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja do njihova zaključenja, na temelju Uredbe (EU) br. 1286/2013, koja se nastavlja primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja.

Članak 22.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C […], […], str. […].

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.Podcrtani tekst nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora.

(3) Uredba (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o donošenju akcijskog programa za poboljšanje rada poreznih sustava u Europskoj uniji za razdoblje 2014. – 2020. (Fiscalis 2020.) i ukidanju Odluke br. 1482/2007/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 25.).

(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(6) COM(2010)0700.

(7) Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. Europskog parlamenta, Vijeća europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(8) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(9) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(10) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(11) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(12) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(13) Direktivu Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).

(14) Direktiva Vijeća 92/83/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (SL L 316, 31.10.1992., str. 21.).

(15) Direktiva Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan (SL L 176, 5.7.2011., str. 24.).

(16) Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.).

(17) Direktiva Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84, 31.3.2010., str. 1.).

PRILOG I.

Otvoreni popis mogućih oblika djelovanja iz članka 7. stavka 2. prvog podstavka točaka (a), (b) i (d)

Djelovanja iz članka 7. stavka 2. prvog podstavka točaka (a), (b) i (d) mogu, među ostalim, biti u jednom od sljedećih oblika:

(a)

kad je riječ o sastancima i sličnim ad hoc događajima;

—	seminari i radionice, općenito uz sudjelovanje svih zemalja, na kojima se predstavljaju prezentacije te sudionici intenzivno raspravljaju i rade u pogledu određenog pitanja;

—	radne posjete organizirane kako bi službenici mogli steći ili unaprijediti stručnost ili znanje u pogledu porezne politike;

—	prisutnost u službenim prostorijama i sudjelovanje u istražnim radnjama;

(b)

kad je riječ o strukturiranoj suradnji:

—	projektne grupe, uglavnom sastavljene od ograničenog broja zemalja, operativne tijekom ograničenog razdoblja radi provođenja unaprijed određenog cilja s precizno utvrđenim ishodom uključujući koordinaciju ili sustavno vrednovanje;

—	timovi stručnjaka, to jest strukturirani oblici suradnje, stalni ili privremeni, koji udružuju stručnost radi obavljanja zadaća u pojedinim područjima ili izvođenja operativnih aktivnosti, uz moguću podršku usluga za internetsku suradnju, administrativnu pomoć te objekte za infrastrukturu i opremu;

—	višestrana ili istodobna kontrola, koja se sastoji od usklađene provjere poreznog stanja jednog ili više povezanih poreznih obveznika koju organiziraju dvije zemlje ili više njih, u koju su uključene barem dvije države članice, s zajedničkim ili upotpunjujućim interesima;

—	zajednička revizija, koja se sastoji od zajedničke provjere poreznog stanja jednog ili više povezanih poreznih obveznika koju provodi jedinstveni revizorski tim iz dvije zemlje ili više njih, u koji su uključene barem dvije države članice, sa zajedničkim ili upotpunjujućim interesima;

—	bilo koji drugi oblik administrativne suradnje uspostavljen Direktivom 2011/16/EU, Uredbom (EU) br. 904/2010, Uredbom (EU) br. 389/2012 ili Direktivom 2010/24/EU;

(d)

kad je riječ o djelovanjima za razvoj osobnih kompetencija i izgradnje kapaciteta:

—	zajedničko osposobljavanje ili razvoj e-učenja za podršku u nužnim stručnim vještinama i znanjima u području poreza;

—	tehnička potpora usmjerena na poboljšavanje administrativnih postupaka, osnaživanje administrativnih kapaciteta i poboljšavanje rada i aktivnosti poreznih uprava pokretanjem i razmjenom dobrih praksi.

PRILOG II.

Pokazatelji

Posebni cilj: potpora poreznoj politici te poreznoj suradnji i jačanju administrativnih kapaciteta, uključujući jačanje osobnih kompetencija te razvoj i rad europskih elektroničkih sustava.

1. Izgradnja kapaciteta (administrativnih, ljudskih i kapaciteta IT-a):

1.	indeks primjene i provedbe zakonodavstva i politika Unije (broj djelovanja u okviru Programa organiziranih u tom području i preporuka upućenih nakon tih djelovanja)

2.	indeks osposobljenosti (upotrijebljeni moduli osposobljavanja; broj osposobljenih službenika; kvalitativna uspješnost polaznika)

3.	raspoloživost europskih elektroničkih sustava (izraženo u postocima vremena)

4.	raspoloživost zajedničke komunikacijske mreže (izraženo u postocima vremena)

5.	pojednostavnjeni postupci u IT-u za nacionalne uprave i gospodarske subjekte (broj registriranih gospodarskih subjekata, broj prijava i broj izvršenih uvida u različitim elektroničkim sustavima koji su financirani Programom)

2. Razmjena znanja i umreživanje:

6.	indeks stabilnosti suradnje (razina ostvarenog umreživanja, broj sastanaka uživo, broj internetskih suradničkih skupina)

7.	indeks najboljih praksi i smjernica (broj djelovanja u okviru Programa organiziranih u tom području; postotak poreznih uprava koje su primijenile praksu/smjernicu razvijenu uz potporu iz Programa)

PRILOG III.

U skladu s općim i posebnim ciljem Programa djelovanjima iz članka 7. može se usredotočiti, među ostalim, na sljedeće prioritetne teme:

(a)	podrška provedbi prava Unije u području oporezivanja, uključujući obuku osoblja u tome pogledu, te pomoć pri utvrđivanju mogućih načina poboljšanja administrativne suradnje poreznih tijela, uključujući pomoć pri naplati;

(b)	podrška učinkovitoj razmjeni informacija, uključujući grupne zahtjeve, razvoj standardnih informatičkih alata, pristup poreznih tijela informacijama o stvarnom vlasništvu i poboljšanje korištenja zaprimljenih informacija.

(c)	podrška učinkovitom funkcioniranju mehanizama administrativne suradnje i razmjeni najboljih praksi između poreznih tijela, uključujući najbolje prakse za naplatu poreza;

(d)	podrška digitalizaciji i ažuriranje metodologija u poreznim upravama;

(e)	podrška razmjeni najboljih praksi za borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om;

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/475

P8_TA(2019)0405

Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013 (COM(2018)0385 – C8-0249/2018 – 2018/0209(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/52)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0385),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0249/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2018. (2),

—	uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

—	uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za proračun, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0397/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (3);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 226.

(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 156.

(3) Ovo stajalište zamijenjuje amandmane usvojene na sjednici od 11. prosinca 2018. (Usvojeni tektsovi, P8_TA(2018)0487).

P8_TC1-COD(2018)0209

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1. ,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)	Okolišna, klimatska i relevantna ▌energetska politika i zakonodavstvo Unije doveli su do znatnog poboljšanja stanja okoliša. Međutim, i dalje su prisutni veliki izazovi u području okoliša i klime, koji će, ako se ne riješe, imati znatne negativne posljedice za Uniju i dobrobit njezinih građana.

(2)

Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE), uspostavljen Uredbom (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) za razdoblje 2014. – 2020., najnoviji je u nizu programa Unije osmišljenih u proteklih 25 godina koji podupiru provedbu prioriteta zakonodavstva i politika koji se odnose na okoliš i klimu. Pozitivno je ocijenjen u nedavnoj evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja (5) i utvrđeno je da je na dobrom putu k postizanju učinkovitosti, djelotvornosti i relevantnosti. Program LIFE za razdoblje 2014. – 2020. stoga bi trebalo nastaviti uz određene izmjene utvrđene u evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja i naknadnim ocjenjivanjima. U skladu s time trebalo bi uspostaviti Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) („program LIFE ”) za razdoblje koje počinje 2021.

(3)

U nastojanju da se ostvare ciljevi Unije utvrđeni u zakonodavstvu, politikama, planovima i međunarodnim obvezama koji se odnose na okoliš, klimu i relevantno energetsko područje , program LIFE bi trebao u skladu s pravednom tranzicijom pridonijeti prelasku na održivo , kružno, energetski učinkovito gospodarstvo koje se temelji na obnovljivim izvorima energije, klimatski je neutralno i otporno na klimatske promjene , zaštiti , obnovi i unapređenju kvalitete okoliša, uključujući zrak, vodu i tlo , kao i zdravlju te zaustavljanju i smanjenju gubitka biološke raznolikosti , među ostalim pružanjem potpore provedbi mreže Natura 2000 i njezinu upravljanju, kao i rješavanjem problema uništavanja ekosustava, bilo izravnim intervencijama ili podrškom uključivanju tih ciljeva u druge politike. Programom LIFE također bi se trebala podupirati provedba općih programa djelovanja donesenih u skladu s člankom 192. stavkom 3. UFEU-a, kao što je Sedmi program djelovanja za okoliš (6).

(4)

Unija je predana razvoju sveobuhvatnog odgovora na ciljeve održivog razvoja UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. u kojima se naglašava suštinska veza između upravljanja prirodnim resursima da bi se osigurala njihova dugoročna dostupnost, usluga ekosustava, njihove poveznice sa zdravljem ljudi te održivog i društveno uključivog gospodarskog rasta. U tom smislu program LIFE trebao bi odražavati načela solidarnosti i pritom uvelike doprinijeti i gospodarskom razvoju i socijalnoj koheziji.

(4a)

U svrhu promicanja održivog razvoja u definiciju i provedbu svih politika i aktivnosti Unije trebalo bi uključiti zahtjeve u pogledu okoliša i klime. Stoga bi trebalo promicati sinergije i komplementarnost s drugim programima Unije za financiranje, među ostalim olakšavanjem financiranja aktivnosti koje dopunjuju strateške integrirane projekte i strateške projekte za prirodu te podupiru prihvaćanje i preslikavanje rješenja razvijenih u okviru programa LIFE. Koordinacija je potrebna radi sprječavanja dvostrukog financiranja. Komisija i države članice trebale bi poduzeti mjere za izbjegavanje administrativnog preklapanja i opterećenja za korisnike projekta, do čega dolazi zbog obveza izvješćivanja vezanih uz različite financijske instrumente.

(5)

Program LIFE trebao bi pridonijeti održivom razvoju i ostvarenju ciljeva iz zakonodavstva, strategija, planova i međunarodnih obveza Unije koji se odnose na okoliš, klimu i relevantno ▌energetsko područje, a posebno iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. (7), Konvencije o biološkoj raznolikosti (8), Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (9) („Pariški sporazum o klimatskim promjenama”) te, među ostalim, Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”), Konvencije UNECE-a o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka te triju konvencija UN-a: Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, Rotterdamske konvencije o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini i Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima .

▌

(6a)	Unija pridaje veliku važnost dugoročnoj održivosti rezultata projekata programa LIFE te sposobnosti osiguravanja i održavanja tih rezultata nakon provedbe projekta, među ostalim nastavkom, preslikavanjem i/ili prijenosom projekta.

(7)

Ispunjavanje obveza Unije prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama zahtijeva preobrazbu Unije u održivo, kružno i energetski učinkovito društvo koje se temelji na obnovljivim izvorima energije, klimatski je neutralno i otporno na klimatske promjene . To pak zahtijeva aktivnosti, s posebnim naglaskom na sektorima koji najviše pridonose sadašnjim razinama emisija stakleničkih plinova i onečišćenja , kojima se promiču energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije te koje pridonose provedbi okvira klimatske i energetske politike do 2030. i integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica te provedbi klimatske i energetske strategije Unije do sredine stoljeća i dugoročno , u skladu s dugoročnim ciljevima iz Pariškog sporazuma . Program LIFE trebao bi uključiti i mjere koje doprinose provedbi politike Unije za prilagođavanje klimatskim promjenama da bi se smanjila osjetljivost na negativne učinke tih promjena.

(7a)

Projekti u okviru novog potprograma pod nazivom Prelazak na čistu energiju u okviru programa LIFE trebali bi biti usmjereni na izgradnju kapaciteta i širenje znanja, vještina, inovativnih tehnika, metoda i rješenja za postizanje ciljeva zakonodavstva i politike Unije o prelasku na obnovljive izvore energije i povećanu energetsku učinkovitost. U pravilu je riječ o aktivnostima koordinacije i potpore uz veliku dodanu vrijednost EU-a, kojima se namjeravaju premostiti tržišne prepreke koje otežavaju društveno-gospodarski prijelaz na održivu energiju, te koje u pravilu uključuju male i srednje dionike te više aktera, uključujući tijela lokalne i regionalne vlasti i neprofitne organizacije. Spomenute aktivnosti donose brojne dodatne koristi, kao što su borba protiv energetskog siromaštva, poboljšanje kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, smanjenje lokalnih onečišćujućih tvari zahvaljujući poboljšanju energetske učinkovitosti i većoj distribuciji energije iz obnovljivih izvora, te doprinos pozitivnim lokalnim gospodarskim učincima i većem socijalno uključivom rastu.

(8)

Potrebno je ubrzati transformaciju energetskog sektora kako bi se doprinijelo ublažavanju klimatskih promjena i ispunjenju međunarodnih obveza Unije u vezi s dekarbonizacijom . Aktivnosti za izgradnju kapaciteta kojima se podupiru energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije i koje se do 2020. financiraju u okviru Obzora 2020. (10) trebalo bi integrirati u novi potprogram Prelazak na čistu energiju u okviru programa LIFE jer njihov cilj nije financiranje izvrsnosti i poticanje inovacija, već olakšavanje korištenja već dostupne tehnologije u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti koja će doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena. Program LIFE trebao bi uključivati sve dionike i sektore uključene u prelazak na čistu energiju . Uvrštavanje tih aktivnosti izgradnje kapaciteta u program LIFE otvara mogućnosti za sinergije između potprograma i povećava ukupnu dosljednost financiranja Unije. Zbog toga bi trebalo prikupiti i širiti podatke o prihvaćanju postojećih rješenja za istraživanja i inovacije u projektima u okviru programa LIFE, uključujući one iz programa Obzor Europa i programa koji su mu prethodili.

(9)

Prema procjeni učinka izmjene ▌ Direktive o energetskoj učinkovitosti (11) smatra se da će za ostvarenje energetskih ciljeva Unije do 2030. biti potrebna dodatna ulaganja u iznosu od 177 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2021. – 2030. Najveći nerazmjeri odnose se na ulaganja u dekarbonizaciju zgrada (energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije manjeg opsega), pri čemu kapital treba usmjeriti na projekte krajnje decentralizirane prirode. Jedan od ciljeva potprograma Prelazak na čistu energiju , koji obuhvaća brzo uvođenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost, jest izgradnja kapaciteta za razvoj i kumuliranje takvih projekata, čime se doprinosi i apsorpciji sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i potiču ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost , pri čemu se koriste i financijski instrumenti dostupni u okviru fonda InvestEU.

( 9a)

Program LIFE jedini je program posebno namijenjen djelovanju u području okoliša i klime te stoga ima ključnu ulogu u podupiranju provedbe zakonodavstva i politika Unije u tim područjima.

(10)

Sinergije s programom Obzor Europa trebale bi olakšati prepoznavanje i utvrđivanje potreba za istraživanjem i inovacijama radi suočavanja s izazovima u području okoliša, klime i energetike u EU-u tijekom procesa strateškog planiranja istraživanja i inovacija programa Obzor Europa. Program LIFE trebao bi i nadalje djelovati kao katalizator za provođenje okolišnih, klimatskih i relevantnih energetskih politika i zakonodavstva EU-a, među ostalim prihvaćanjem i primjenom rezultata istraživanja i inovacija iz programa Obzor Europa te pružanjem pomoći pri njihovoj primjeni u većem opsegu ako se time može pomoći u rješavanju spornih okolišnih ili klimatskih pitanja ili pitanja ▌energetske tranzicije. Europsko vijeće za inovacije u okviru Obzora Europa može osigurati podršku povećanju broja i komercijalizaciji novih revolucionarnih ideja koje mogu nastati kao rezultat provedbe projekata iz programa LIFE. Slično tome, trebalo bi uzeti u obzir i sinergiju s Fondom za inovacije u okviru sustava trgovanja emisijama.

(11)

Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru programa LIFE može se dobiti doprinos i iz nekog drugog programa Unije, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Revizija djelovanja za koje se dobivaju kumulativna financijska sredstva iz različitih programa Unije trebala bi se provoditi samo jednom i obuhvaćati sve programe u okviru tih aktivnosti i pravila koja se na njih odnose.

(12)

U nedavnoj komunikaciji Komisije o Pregledu aktivnosti ▌u području okoliša (EIR) (12) navodi se da je potreban znatan napredak da bi se ubrzala provedba pravne stečevine Unije u području okoliša te pojačali integracija i uključenje ciljeva koji se odnose na okoliš i klimu u druge politike. Program LIFE bi stoga trebao djelovati kao katalizator za rješavanje horizontalnih i sistemskih izazova te temeljnih uzroka nedostataka u provedbi koji su utvrđeni prilikom Pregleda aktivnosti u području okoliša (EIR) i za postizanje potrebnog napretka razvojem, ispitivanjem i reproduciranjem novih pristupa; podrškom razvoju, praćenju i preispitivanju politika; poboljšanjem upravljanja u području okoliša, klimatskih promjena i povezanih pitanja u pogledu energetske tranzicije, među ostalim povećanjem uključenosti dionika na svim razinama, izgradnjom kapaciteta, komunikacijom i podizanjem razine osviještenosti ; mobiliziranjem ulaganja u okviru svih programa ulaganja Unije ili drugih financijskih izvora i podrškom aktivnostima za prevladavanje različitih prepreka učinkovitoj provedbi ključnih planova koji se zahtijevaju zakonodavstvom o okolišu.

(13)

Zaustavljanje i smanjenje gubitka biološke raznolikosti i uništavanja ekosustava , među ostalim morskih ekosustava, zahtijeva podršku razvoju, provedbi, primjeni i ocjenjivanju relevantnog zakonodavstva i politika Unije, uključujući Strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. (13), Direktivu Vijeća 92/43/EEZ (14) i Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) te Uredbu (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (16), posebice izradom baze znanja za razvoj i provedbu politika te osmišljavanjem, ispitivanjem, demonstracijom i primjenom najboljih praksi i rješenja , kao što je djelotvorno upravljanje, u manjem opsegu ili prilagođenih posebnim lokalnim, regionalnim ili nacionalnim kontekstima, uključujući integrirane pristupe za primjenu okvira prioritetnih mjera pripremljenih na temelju Direktive 92/43/EEZ. Unija i države članice trebale bi pratiti i svoje rashode koji se odnose na biološku raznolikost radi ispunjavanja svoje obveze izvješćivanja u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti. Trebalo bi ispuniti i zahtjeve za praćenje iz ostaloga relevantnog zakonodavstva Unije. Rashodi Unije povezani s biološkom raznolikošću pratit će se korištenjem posebnog skupa pokazatelja (17).

(14)

Nedavne ocjene i procjene, uključujući preispitivanje Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. u sredini provedbenog razdoblja i provjeru primjerenosti zakonskih propisa o prirodi, ukazuju da je jedan od glavnih temeljnih uzroka za nedostatnu provedbu zakonodavstva Unije o prirodi i strategije za biološku raznolikost manjak odgovarajućeg financiranja. Glavni instrumenti financiranja Unije, uključujući [Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo], mogu znatno pridonijeti ispunjenju tih potreba , i to na komplementarnoj osnovi . Program LIFE može dodatno poboljšati učinkovitost takvog uključivanja u strateške projekte za prirodu namijenjene poticanju provedbe zakonodavstva i politika Unije koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost, uključujući aktivnosti koje su utvrđene u okvirima prioritetnih mjera izrađenima u skladu s Direktivom Vijeća 92/43/EEZ. Strateški projekti za prirodu trebali bi podupirati akcijske programe u državama članicama radi uključivanja relevantnih ciljeva koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost u ostale politike i programe financiranja, osiguravajući time mobilizaciju odgovarajućih sredstva za provedbu tih politika. U okviru svojih strateških planova za zajedničku poljoprivrednu politiku države članice mogu odlučiti o korištenju određenog dijela sredstava dodijeljenih iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj radi snažnije podrške aktivnostima koje dopunjavaju strateške projekte za prirodu kako je određeno ovom Uredbom.

(15)

Dobrovoljni program za biološku raznolikost i usluge ekosustava europskih prekomorskih teritorija (BEST) promiče očuvanje biološke raznolikosti, uključujući morsku biološku raznolikost, te održivo korištenje usluga ekosustava, uključujući pristup prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica temeljen na ekosustavima u najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima. Zahvaljujući pripremnom djelovanju u sklopu BEST-a, koje je pokrenuto 2011., te programu BEST 2.0 i projektu BEST RUP koji su uslijedili, BEST je pridonio podizanju svijesti o ekološkoj važnosti najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i teritorija i njihovoj ključnoj ulozi u očuvanju globalne biološke raznolikosti. Komisija procjenjuje da je za terenske aktivnosti na tim područjima potrebna financijska potpora u iznosu od 8 milijuna EUR godišnje . U ministarskim izjavama 2017. i 2018. prekomorske zemlje i područja izrazili su zahvalnost za taj program dodjele manjih iznosa bespovratnih sredstava za biološku raznolikost. Primjereno je stoga da se iz programa LIFE financiraju mali iznosi bespovratnih sredstava za biološku raznolikost , što uključuje izgradnju kapaciteta i katalizatorske mjere, i u najudaljenijim regijama i u prekomorskim zemljama i područjima.

(16)

Za promicanje kružnog gospodarstva i učinkovitosti resursa potrebno je ▌promijeniti način dizajna, proizvodnje, potrošnje, popravka, ponovne uporabe, recikliranja i zbrinjavanja materijala i proizvoda, uključujući plastiku , s naglaskom na cjelokupnom životnom ciklusu proizvodâ . Program LIFE trebao bi pridonijeti prelasku na model kružnoga gospodarstva putem financijske podrške namijenjene različitim akterima (poduzećima, javnim tijelima i potrošačima), posebice primjenom, razvojem i reproduciranjem najboljih tehnologija, praksi i rješenja prilagođenih posebnim lokalnim, regionalnim i nacionalnim kontekstima, uključujući putem integriranih pristupa za primjenu hijerarhije otpada i provedbu planova za gospodarenje otpadom i sprječavanje nastanka otpada. Podupiranjem provedbe komunikacije Komisije od 16. siječnja 2018. o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu mogu se posebno poduzeti mjere za rješavanje problema morskog otpada.

(16a)

Visoka razina zaštite okoliša od ključne je važnosti za zdravlje i dobrobit građana Unije. Programom bi se trebao podupirati cilj Unije da proizvodi i upotrebljava kemikalije na način koji dovodi do što većeg smanjenja značajnog štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš, i to radi postizanja cilja netoksičnog okoliša u EU-u. Programom bi također trebalo podupirati aktivnosti za olakšavanje provedbe Direktive 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18) kako bi se postigle razine buke koje ne povećavaju značajne negativne učinke na ljudsko zdravlje i rizike za njega.

(17)

Dugoročni cilj Unije za politiku koja se odnosi na čist zrak jest postizanje razina kvalitete zraka koje ne uzrokuju znatne negativne učinke i rizike za zdravlje ljudi i okoliš te istodobno jačanje sinergija između poboljšanja kvalitete zraka i smanjenja emisija stakleničkih plinova . Javna svijest o zagađenju zraka je visoka i građani očekuju djelovanje nadležnih tijela , osobito u područjima u kojima su stanovništvo i ekosustavi izloženi visokim razinama onečišćivača zraka . Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (19) naglašava ulogu koju financiranje Unije može imati u ostvarenju ciljeva koji se odnose na čist zrak. Stoga bi program LIFE trebao podržavati projekte, uključujući strateške integrirane projekte, koji imaju potencijal za poticanje javnih i privatnih sredstava, potencijal da budu ogledni primjeri dobrih praksi i katalizatori provedbe planova i zakonodavstva koji se odnose na kvalitetu zraka na lokalnoj, regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini.

(18)

Direktivom 2000/60/EZ (20) utvrđen je okvir za zaštitu površinskih voda, obalnih voda, prijelaznih voda i podzemnih voda Unije. Ciljevi te Direktive podupiru se ▌boljom provedbom i većom integracijom ciljeva vodne politike u druga područja politike. Programom LIFE stoga bi trebalo podupirati projekte koji doprinose učinkovitoj provedbi Direktive 2000/60/EZ i drugog relevantnog zakonodavstva Unije o vodama koje doprinosi postizanju dobrog stanja vodnih tijela Unije primjenom, razvojem i reproduciranjem najboljih praksi te mobiliziranjem dopunskih mjera u sklopu drugih programa i izvora financiranja Unije.

(19)

Zaštita i obnova morskog okoliša jedan je od ukupnih ciljeva politike Unije u području okoliša. Program LIFE trebao bi podržavati sljedeće: upravljanje, očuvanje, obnovu i praćenje biološke raznolikosti i morskih ekosustava, posebice na morskim područjima mreže Natura 2000, te zaštitu vrsta u skladu s okvirima prioritetnih mjera izrađenima u skladu s Direktivom 92/43/EEZ; postizanje dobrog stanja okoliša u skladu s Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (21); promicanje čistih i zdravih mora; provedbu komunikacije Komisije o strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu, osobito radi rješavanja problema izgubljenog ribolovnog alata i otpada u moru; promoviranje uključenja Unije u međunarodno upravljanje oceanima, što je ključno za postizanje ciljeva iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. te za očuvanje zdravih oceana za buduće generacije. Strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu u okviru programa LIFE trebali bi uključivati relevantne aktivnosti namijenjene zaštiti morskog okoliša.

(20)

Za bolje upravljanje okolišem, klimatskim promjenama i povezanim pitanjima ▌energetske tranzicije potrebni su uključenost civilnog društva, i to podizanjem razine osviještenosti javnosti , među ostalim uz pomoć komunikacijske strategije kojom se uzimaju u obzir novi mediji i društvene mreže, angažman potrošača i veća uključenost javnosti i dionika na svim razinama , uključujući nevladine organizacije, u savjetovanje o povezanim politikama i njihovoj provedbi. Stoga je prikladno da se Programom podupire širok raspon nevladinih organizacija i mreža neprofitnih subjekata koji nastoje ostvariti cilj od općeg interesa Unije i koji su ponajprije aktivni u području okoliša ili klimatskih mjera, dodjeljivanjem operativnih bespovratnih sredstava na konkurentan i transparentan način kako bi se takvim nevladinim organizacijama, mrežama i subjektima pomoglo da efektivno doprinesu politici Unije te izgrade i ojačaju svoje kapacitete koji su im potrebni kako bi postali učinkovitiji partneri.

(21)

Iako bi poboljšanje upravljanja na svim razinama trebao biti međusektorski cilj za sve potprograme programa LIFE , program LIFE trebao bi podržavati razvoj, provedbu i primjenu pravne stečevine u području okoliša i klime i sukladnost s njom, osobito horizontalnog zakonodavstva o upravljanju okolišem, uključujući zakonodavstvo kojim se provodi Konvencija Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima koja se odnose na okoliš (22).

(22)

Program LIFE trebao bi pripremiti i podupirati tržišne subjekte za pomak prema održivom , kružnom i energetski učinkovitom gospodarstvu koje se temelji na obnovljivim izvorima energije, klimatski je neutralno i otporno na klimatske promjene, i to ispitivanjem novih poslovnih prilika, unapređivanjem stručnih vještina, olakšavanjem pristupa potrošača održivim proizvodima i uslugama, uključivanjem i osnaživanjem utjecajnih osoba i ispitivanjem novih metoda prilagodbe postojećih procesa i poslovnog okruženja. Potrebno je promicati prihvaćanje javnosti i angažiranje potrošača kako bi se podržalo šire prihvaćanje održivih rješenja na tržištu.

(22a)

Program je osmišljen tako da se njime podupire demonstracija tehnika, pristupa i najboljih praksi koje se mogu replicirati i nadograditi. Inovativna rješenja pridonijela bi poboljšanju ekološke učinkovitosti i održivosti, osobito razvoju održivih poljoprivrednih praksi u područjima koja su aktivna u poljima klime, vode, tla, biološke raznolikosti i otpada. U tom bi pogledu trebalo naglasiti sinergije s drugim programima i politikama, kao što su Europsko inovacijsko partnerstvo za produktivnost i održivost u poljoprivredi te sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja EU-a.

(23)

Na razini Unije velika ulaganja u djelovanja koja se odnose na okoliš i klimu primarno financiraju veliki programi financiranja Unije (uključivanje). Stoga je prijeko potrebno pojačati napore za uključivanje, osigurati održivost, biološku raznolikost i prilagodljivost na klimatske promjene ostalih programa Unije za financiranje te u sve instrumente Unije ugraditi zaštitne mjere za održivost. U kontekstu svoje katalitičke uloge, strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu koji će se razviti u sklopu programa LIFE trebali bi potpomognuti prilike za financiranje u sklopu tih programa financiranja i drugih izvora sredstava kao što su nacionalni fondovi te stvarati sinergije.

(23a)

Uspjeh strateških projekata za prirodu i strateških integriranih projekata ovisi o bliskoj suradnji između nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti i nedržavnih sudionika na koje utječu ciljevi Programa. Stoga bi trebalo primjenjivati načela transparentnosti i objavljivanja u pogledu odluka koje se odnose na razvoj, provedbu, procjenu i praćenje projekata, osobito u slučaju uključivanja ili kada su obuhvaćeni višestruki izvori financiranja.

(24)

Vodeći računa o važnosti rješavanja problema klimatskih promjena na koordiniran i ambiciozan način, u skladu s obvezama Unije u provedbi Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, programom LIFE pridonijet će se uključivanju klimatskih mjera i postizanju općeg cilja od najmanje 25 % rashoda iz proračuna EU-a kojima se podupiru klimatski ciljevi tijekom razdoblja VFO-a 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 %, koji treba ostvariti što je prije moguće, a najkasnije do 2027 . Očekuje se da će aktivnosti iz programa LIFE doprinijeti klimatskim ciljevima sa 61 % od ukupne financijske omotnice programa LIFE . Relevantne aktivnosti utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe programa LIFE i ponovo ocijeniti u okviru relevantnih procesa evaluacija i preispitivanja.

(25)

S obzirom na članak 349. UFEU-a te posebne potrebe i ranjivosti najudaljenijih regija tijekom provedbe programa LIFE trebalo bi posvetiti posebnu pozornost strategiji za najudaljenije regije (23). Osim okolišnih, klimatskih i relevantnih energetskih politika u obzir bi trebalo uzeti i druge politike Unije.

(26)

Kako bi podržala provedbu programa LIFE , Komisija bi trebala surađivati s mrežom nacionalnih kontaktnih točaka (NKT) za program LIFE kako bi potaknula suradnju usmjerenu na poboljšanje i povećanje učinkovitosti usluga NKT-a diljem EU-a, kao i na povećanje ukupne kvalitete podnesenih prijedloga , organizirati seminare i radionice, objavljivati popise projekata financiranih u sklopu programa LIFE te provoditi druge aktivnosti, primjerice medijske kampanje, radi boljeg širenja rezultata projekta i olakšavanja razmjene iskustva, znanja i najboljih praksi te reproduciranja rezultata projekata diljem Unije , čime se promiču suradnja i komunikacija . Te bi aktivnosti posebno trebale biti namijenjene državama članicama s niskom razinom iskorištenosti sredstava te bi trebale olakšati komunikaciju i suradnju između korisnika projekta, podnositelja ili dionika završenih projekata i projekata u tijeku u istom području. Od ključne je važnosti da su u takve aktivnosti komunikacije i suradnje također uključena regionalna i lokalna tijela te dionici.

(26a)

Kvaliteta je prevladavajući kriterij u ocjenjivanju projekta i postupku dodjele u okviru programa LIFE. Kako bi se olakšala provedba ciljeva programa LIFE diljem Unije i promicala visoka kvaliteta projektnih prijedloga, trebalo bi omogućiti financiranje projekata tehničke pomoći za efektivno sudjelovanje u programu LIFE. Komisija bi trebala težiti učinkovitoj geografskoj pokrivenosti utemeljenoj na kvaliteti u cijeloj Uniji, među ostalim kroz pružanje potpore državama članicama u povećanju kvalitete projekata izgradnjom kapaciteta. Specifikacija niskog stupnja efektivnog sudjelovanja i prihvatljivih aktivnosti te kriteriji za dodjelu za program LIFE bit će navedeni u višegodišnjem programu rada pri čemu će se voditi računa o sudjelovanju i uspješnosti podnositelja prijava iz dotičnih država članica uzimajući u obzir, među ostalim, broj stanovnika i gustoću naseljenosti, ukupnu površinu lokacija mreže Natura 2000 za svaku državu članicu izraženu kao udio ukupne površine mreže Natura 2000 i udio državnog područja države članice koji je obuhvaćen lokacijama mreže Natura 2000. Prihvatljive aktivnosti trebale bi biti usmjerene na poboljšanje kvalitete projektnih prijava.

(27)

Kako bi olakšali suradnju između država članica i imali jedinstvenu ulogu u izvršavanju zakonodavstva Unije u području okoliša, osnovani su Mreža Europske unije za primjenu i provedbu zakona o okolišu (IMPEL), Europska mreža državnih odvjetnika u području okoliša (ENPE) i Forum sudaca Europske unije u području okoliša (EUFJE (24)). Oni u velikoj mjeri pridonose jačanju dosljednosti provedbe i izvršavanja zakonodavstva Unije o okolišu širom Unije, sprječavajući narušavanje tržišnog natjecanja, kao i poboljšanju kvalitete inspekcijskog nadzora okoliša i mehanizama za izvršavanje zakonodavstva sustavom umrežavanja na razini Unije i država članica, osiguravanjem razmjene informacija i iskustava na različitim administrativnim razinama, kao i osposobljavanjem i detaljnim raspravama o problematici okoliša i aspektima izvršavanja zakonodavstva, uključujući praćenje i postupke izdavanja dozvola. S obzirom na njihov doprinos ciljevima programa LIFE primjereno je odobriti dodjelu bespovratnih sredstava IMPEL-u, ENPE-u i EUFJE-u bez poziva na podnošenje prijedloga kako bi se nastavilo podupiranje aktivnosti ovih udruga. U skladu s općim uvjetima Financijske uredbe poziv nije potreban u drugim slučajevima, na primjer za tijela koja imenuju države članice i koja rade pod njihovom odgovornošću ako su te države članice utvrđene kao korisnici bespovratnih sredstava zakonodavnim aktom Unije.

(28)

Primjereno je utvrditi financijsku omotnicu za program LIFE , koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (25), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(28a)

Najviše stope sufinanciranja trebaju biti utvrđene na razini potrebnoj da bi se održala učinkovita razina potpore kroz program LIFE. Kako bi se uzela u obzir prilagodljivost potrebna za pružanje odgovora na postojeći raspon mjera i subjekata, konkretne stope sufinanciranja omogućit će sigurnost, pri čemu će se održati stupanj fleksibilnosti koji se dodjeljuje prema posebnim potrebama ili zahtjevima. Konkretne stope sufinanciranja uvijek trebaju biti podložne utvrđenim relevantnim maksimalnim stopama sufinanciranja.

(29)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebno određuje postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te se osiguravaju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, budući da je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a.

(30)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (26) („Financijska uredba”), Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (27), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (28), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (29) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (30), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije.

U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja ( „EPPO” ) može provoditi istrage i kazneno progoniti kaznena djela protiv financijskih interesa Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (31). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, ▌EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939 te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u korištenje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(31)

Oblike financiranja i načine provedbe trebalo bi odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. U slučaju bespovratnih sredstava to bi trebalo uključiti uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici. Komisija bi trebala osigurati da provedba bude lako razumljiva i promicati stvarno pojednostavnjenje za nositelje projekta.

(32)	Kada je to prikladno, ciljevi politika programa LIFE trebali bi biti obuhvaćeni i financijskim instrumentima i proračunskim jamstvom u okviru ▌InvestEU, među ostalim i dodijeljenim iznosom iz programa LIFE kako je utvrđen u višegodišnjim programima rada u okviru programa LIFE .

(33)

U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU (32) subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima programa LIFE i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Sudjelovanje tih subjekata u programu LIFE trebalo bi se ponajprije usmjeriti na projekte u sklopu potprograma Priroda i biološka raznolikost.

(34)	Program bi trebao biti otvoren trećim zemljama u skladu sa sporazumima između Unije i tih zemalja o posebnim uvjetima njihova sudjelovanja.

(35)

Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene u skladu sa Sporazumom o EGP-u čime se osigurava provedba programâ na temelju odluke prema tome sporazumu. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenta. U Uredbu bi trebalo uvrstiti posebnu odredbu kojom bi se jamčila potrebna prava i pristup odgovornome dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) kao i Europskom revizorskom sudu da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti.

(36)

U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom programa LIFE na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva praćenja, izbjegavajući pritom pretjeranu regulaciju i administrativno opterećenje, posebno u odnosu na države članice. Ti zahtjevi mogu, po potrebi, uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa LIFE na terenu. Potpuni učinak programa LIFE ostvaruje se neizravnim, dugoročnim i teško mjerljivim doprinosima kako bi se postigao cijeli niz ciljeva Unije povezanih s okolišem i klimom. Za praćenje programa LIFE izravnim pokazateljima ostvarenja i zahtjevima praćenja utvrđenima ovom Uredbom trebalo bi dodati skup posebnih pokazatelja na razini projekta koji se opisuju u višegodišnjim programima rada ili pozivu na podnošenje prijedloga, između ostaloga, u odnosu na mrežu Natura 2000 i emisije određenih onečišćujućih tvari u atmosferi.

(36a)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe koji se odnose na donošenje višegodišnjih programa rada, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (33) . Ako Odbor za program LIFE ne dostavi mišljenje o nacrtu provedbenog akta, Komisija u skladu s člankom 5. stavkom 4. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 182/2011 ne bi trebala donijeti nacrt provedbenog akta.

(37)

Kako bi se zajamčilo da su potpora koja se pruža u okviru Programa i njegova provedba u skladu s politikama i prioritetima Unije, ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji radi izmjene pokazatelja ili dopune ove Uredbe u pogledu pokazatelja te radi uspostave okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(38)

Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Uredbe, posebno doprinos visokoj razini zaštite okoliša i ambicioznim klimatskim aktivnostima s dobrim upravljanjem i pristupom koji uključuje više dionika te ostvarenju ciljeva zakonodavstva, strategija, planova i međunarodnih obveza Unije koji se odnose na okoliš, biološku raznolikost , klimu, kružno gospodarstvo , kao i onih koji su relevantni za obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost , ali se zbog opsega ili učinka ove Uredbe mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(39)	Uredbu (EU) br. 1293/2013 trebalo bi stoga staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) („program LIFE ”).

Njome se određuju ciljevi programa LIFE , proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja Unije i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

„strateški projekti za prirodu” znači projekti kojima se podupire postizanje ciljeva Unije koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost provedbom usklađenih programa djelovanja u državama članicama radi uključivanja tih ciljeva i prioriteta u druge politike i instrumente financiranja, među ostalim putem koordinirane provedbe okvira prioritetnih mjera utvrđenih u skladu s Direktivom 92/43/EEZ;

„strateški integrirani projekti” znači projekti kojima se na regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj ili transnacionalnoj razini provode strategije ili akcijski planovi koji se odnose na okoliš i klimu, koje su razvila nadležna tijela država članica i nalažu ih posebne politike i zakonodavstvo Unije za okoliš ili klimu ili politike i zakonodavstvo koji su relevantni za ▌ energiju, ujedno osiguravajući uključenost dionika i promičući koordinaciju s barem još jednim izvorom financiranja na razini Unije, na nacionalnoj ili privatnoj razini te njegovu mobilizaciju;

„projekti tehničke pomoći” znači projekti kojima se podupire razvoj kapaciteta za sudjelovanje u standardnim projektima djelovanja, priprema strateških projekata za prirodu i strateških integriranih projekata, priprema za pristup drugim financijskim instrumentima Unije ili drugim mjerama potrebnima za pripremu primjene u širem opsegu ili reproduciranje rezultata iz drugih projekata financiranih iz programa LIFE , programa koji su mu prethodili ili drugih programa Unije, u cilju provedbe ciljeva iz članka 3. Takvi projekti mogu također uključivati izgradnju kapaciteta povezanu s aktivnostima tijela država članica za efektivno sudjelovanje u programu LIFE ;

4.	„standardni projekti djelovanja” znači projekti, osim strateških integriranih projekata, strateških projekata za prirodu ili projekata tehničke pomoći, kojima se ostvaruju posebni ciljevi Programa iz članka 3. stavka 2.;

„operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Uredbe (EU, Euratom) 2018/… („Financijska uredba”), u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

„pravni subjekt” znači bilo koja fizička ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom 190. stavkom 2. točkom (c) Financijske uredbe.

Članak 3.

Ciljevi Programa

1. Opći je cilj programa LIFE doprinijeti pomaku prema održivom , kružnom i energetski učinkovitom gospodarstvu koje se temelji na obnovljivoj energiji , klimatski je neutralno i otporno na klimatske promjene , te zaštititi, obnoviti i poboljšati kvalitetu okoliša, uključujući zrak, vodu i tlo , potom zaustaviti i smanjiti gubitak biološke raznolikosti i uhvatiti se u koštac s uništavanjem ekosustava , među ostalim podupiranjem provedbe mreže Natura 2000 i upravljanja tom mrežom, čime se pridonosi održivom razvoju. Programom LIFE također bi se trebala podupirati provedba općih programa djelovanja donesenih u skladu s člankom 192. stavkom 3. UFEU-a.

2. Program LIFE ima sljedeće posebne ciljeve:

(a)

razvijanje, demonstriranje i promoviranje inovativnih tehnika, metoda i pristupa za ostvarenje ciljeva zakonodavstva i politika Unije o djelovanju u području okoliša, uključujući prirodu i biološku raznolikost, te u području klimatskih aktivnosti, uključujući prelazak na obnovljivu energiju i veću energetsku učinkovitost , kao i doprinos bazi znanja i primjeni najboljih praksi, posebice u odnosu na prirodu i biološku raznolikost, među ostalim preko potpore mreži Natura 2000;

(b)

podupiranje izrade, provedbe, praćenja i izvršavanja relevantnog zakonodavstva i politika Unije u području okoliša, uključujući prirodu i biološku raznolikost, te u području klimatskih aktivnosti i prelaska na obnovljivu energiju ili veću energetsku učinkovitost , što uključuje poboljšanje upravljanja na svim razinama, posebice povećanjem kapaciteta javnih i privatnih subjekata i uključenosti civilnog društva;

(c)

poticanje opsežnog uvođenja uspješnih tehničkih rješenja i onih koja se odnose na politiku radi provođenja relevantnog zakonodavstva i politika Unije u području okoliša, uključujući prirodu i biološku raznolikost te u području klimatskih aktivnosti i prelaska na obnovljivu energiju ili veću energetsku učinkovitost reproduciranjem rezultata, integriranjem povezanih ciljeva u druge politike te prakse javnog i privatnog sektora, mobiliziranjem ulaganja i poboljšanim pristupom financiranju.

Članak 4.

Struktura ▌

Program LIFE strukturiran je kako slijedi:

područje Okoliš koje obuhvaća:

(a)	potprogram Priroda i biološka raznolikost;

(b)	potprogram Kružno gospodarstvo i kvaliteta života;

područje Klimatske aktivnosti koje obuhvaća:

(a)	potprogram Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama;

(b)	potprogram Prelazak na čistu energiju.

Članak 5.

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 6 442 000 000 EUR u cijenama iz 2018. ( 7 272 000 000 EUR u tekućim cijenama).

2. Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1.:

(a)

4 715 000 000 EUR u cijenama iz 2018. ( 5 322 000 000 EUR u tekućim cijenama , što čini 73,2 % ukupne financijske omotnice Programa ) za područje Okoliš, od čega

(1)	2 829 000 000 EUR u cijenama iz 2018.(3 261 420 000 EUR u tekućim cijenama, što čini 44,9 % ukupne financijske omotnice Programa ) za potprogram Priroda i biološka raznolikost te

(2)	1 886 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (2 060 580 000 EUR u tekućim cijenama, što čini 28,3 % ukupne financijske omotnice Programa ) za potprogram Kružno gospodarstvo i kvaliteta života;

(b)

1 950 000 000 EUR za područje Klimatske aktivnosti, od čega

(1)	950 000 000 EUR za potprogram Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama te

(2)	1 000 000 000 EUR za potprogram Prelazak na čistu energiju.

3. Iznosima iz stavaka 1. i 2. ne dovode se u pitanje odredbe o fleksibilnosti iz Uredbe (EU) … Europskog parlamenta i Vijeća (34) [nova Uredba o višegodišnjem financijskom okviru] i Financijske uredbe.

3a. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., najmanje 60 % proračunskih sredstava dodijeljenih projektima za koje su dobivena bespovratna sredstva za djelovanje u području Okoliš iz stavka 2. točke (a) namijenjeno je bespovratnim sredstvima za projekte kojima se podupire potprogram Priroda i biološka raznolikost iz stavka 2. točke (a) podtočke i.

4. Programom LIFE mogu se financirati aktivnosti Komisije u području tehničke i administrativne pomoći za provedbu programa LIFE kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući korporativne informacijske sustave i mrežne aktivnosti kojima se pruža potpora nacionalnim kontaktnim točkama za program LIFE, uključujući osposobljavanje, aktivnosti uzajamnog učenja i događanja namijenjena razmjeni iskustva.

5. Programom se mogu financirati aktivnosti koje provodi Komisija kako bi podržala pripremu, provedbu i uključivanje zakonodavstva i politika Unije za okoliš, klimu ili relevantnih energetskih politika i zakonodavstva Unije▌ radi postizanja ciljeva iz članka 3. Te aktivnosti mogu uključivati:

(a)

informiranje i komunikaciju, uključujući kampanje jačanja osviještenosti. Financijska sredstva dodijeljena za komunikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom također obuhvaćaju institucionalnu komunikaciju o političkim prioritetima Unije, kao i o statusu provedbe i prijenosa zakonodavstva Unije koje se odnosi na okoliš ili klimu ili koje je relevantno za ▌energiju;

(b)	studije, istraživanja, modeliranje i pripremu scenarija;

(c)	pripremu, provedbu, praćenje, provjere i evaluaciju ▌politika, programa i zakonodavstva te procjenu i analizu projekata koji se ne financiraju iz programa LIFE ako su u skladu s ciljevima navedenima u članku 3. ;

(d)	radionice, konferencije i sastanke;

(e)	umrežavanje i platforme najboljih praksi;

(f)	ostale aktivnosti, kao što je dodjela nagrada .

Članak 6.

Treće zemlje pridružene Programu

1. Pod uvjetom da potpuno poštuju sva njegova pravila i propise, Program je otvoren za sljedeće treće zemlje:

(a)	članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)

zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)

(d)

ostale treće zemlje u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem programu Unije ako se tim sporazumom

—	jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije,

—	utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] Financijske uredbe;

—	trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu,

—	jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

2. Ako treća zemlja sudjeluje u programu na temelju odluke u skladu s međunarodnim sporazumom ili nekoga drugog pravnog instrumenta, tada ta treća zemlja jamči potrebna prava i pristup koji su nužni odgovornome ovlaštenom službeniku, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti. U slučaju OLAF-a ta prava obuhvaćaju pravo na provođenje istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu predviđene Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Članak 6.a

Međunarodna suradnja

Tijekom provedbe programa LIFE suradnja s relevantnim međunarodnim organizacijama i njihovim institucijama i tijelima moguća je kada je potrebna za postizanje općih ciljeva iz članka 3.

Članak 7.

Sinergije s drugim programima Unije

Komisija olakšava dosljednu provedbu programa LIFE te zajedno s državama članicama olakšava usklađenost i koordiniranost s Europskim fondom za regionalni razvoj, Europskim socijalnim fondom+, Kohezijskim fondom, Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj i Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo, programom Obzor Europa, Instrumentom za povezivanje Europe i fondom InvestEU, kako bi se stvorile sinergije, posebice u pogledu strateških projekata za prirodu i strateških integriranih projekata, te radi potpore prihvaćanju na tržištu i reproduciranju rješenja razvijenih u okviru programa LIFE . Komisija i države članice teže komplementarnosti na svim razinama.

Članak 8.

Provedba i oblici financiranja Unije

1. Komisija provodi program LIFE ▌u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku [61. stavku 1. točki (c)] Financijske uredbe.

2. Programom LIFE može se omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njime se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

2a. Najmanje 85 % proračuna programa LIFE dodjeljuje se za bespovratna sredstva iz članka 10. stavaka 2. i 5. za projekte koji se financiraju kroz druge oblike financiranja u razmjeru navedenom u višegodišnjem programu rada ili, prema potrebi i u razmjeru navedenom u višegodišnjem programu rada iz članka 17. za financijske instrumente u obliku operacija mješovitog financiranja iz članka 8. stavka 2. Komisija jamči da su projekti koji se financiraju kroz druge oblike financiranja u potpunosti u skladu s ciljevima utvrđenima u članku 3. ove Uredbe. Najveći iznos dodijeljen za bespovratna sredstva iz članka 10. stavka 3.b iznosi 15 milijuna EUR.

2b. Najviše stope sufinanciranja za prihvatljiva djelovanja iz članka 10. stavka 2. točaka (a), (b), (c) i (d) iznose do 60 % prihvatljivih troškova i do 75 % u slučaju projekata financiranih u okviru potprograma Priroda i biološka raznolikost, posebno onih koji se bave prioritetnim staništima ili vrstama u svrhu provedbe Direktive 92/43/EEZ ili vrstama ptica koje Odbor za prilagođavanje tehničkom i znanstvenom napretku, osnovan u skladu s člankom 16. Direktive 2009/147/EZ, smatra prioritetom za financiranje, kad je to potrebno za ostvarenje cilja očuvanja. Za djelovanja iz članka 10. stavka 5. najviša stopa sufinanciranja iznosi 70 % prihvatljivih troškova. Ne dovodeći u pitanje relevantne i utvrđene maksimalne stope sufinanciranja, posebne stope dodatno se utvrđuju u višegodišnjem programu rada iz članka 17. Te se stope mogu prilagoditi u skladu sa zahtjevima svakog potprograma, vrste projekta ili vrste bespovratnih sredstava.

Za projekte opisane u članku 10. stavku 3.b najviše stope sufinanciranja ne smiju prelaziti 95 % prihvatljivih troškova za projekte tijekom razdoblja na koje se odnosi prvi višegodišnji program rada; za drugi višegodišnji program rada i ovisno o potvrdi u okviru ovog programa rada, stopa sufinanciranja iznosi 75 % prihvatljivih troškova.

2c. Kvaliteta je prevladavajući kriterij u ocjenjivanju projekta i postupku dodjele u okviru Programa LIFE. Komisija teži učinkovitoj geografskoj pokrivenosti utemeljenoj na kvaliteti u cijeloj Uniji, među ostalim kroz pružanje potpore državama članicama u povećanju kvalitete projekata izgradnjom kapaciteta.

POGLAVLJE II.

PRIHVATLJIVOST

Članak 9.

Bespovratna sredstva

Bespovratna sredstva u okviru Programa LIFE dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

Članak 10.

Prihvatljiva djelovanja

1. Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u članku 3. prihvatljiva su za financiranje.

2. Bespovratnim sredstvima mogu se financirati sljedeće vrste djelovanja:

(a)	strateški projekti za prirodu u sklopu potprograma iz članka 4. točke 1. podtočke (a);

(b)	strateški integrirani projekti u sklopu potprograma iz članka 4. točke 1. podtočke (b) te točke 2. podtočaka (a) i (b);

(c)	projekti tehničke podrške;

(d)	standardni projekti djelovanja;

(e)

druga djelovanja potrebna za postizanje općeg cilja utvrđenog u članku 3. stavku 1., uključujući djelovanja u području koordinacije i potpore namijenjena izgradnji kapaciteta, širenju informacija i znanja te podizanju razine osviještenosti u cilju potpore prelasku na obnovljivu energiju i povećanu energetsku učinkovitost.

3. Projektima u sklopu potprograma Priroda i biološka raznolikost koji se odnose na upravljanje, obnovu i praćenje područja mreže Natura 2000 u skladu s direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ uzimaju se u obzir prioriteti utvrđeni u nacionalnim i regionalnim planovima, strategijama i politikama za očuvanje prirode i biološke raznolikosti, među ostalim u okvirima prioritetnih mjera utvrđenih u skladu s Direktivom 92/43/EEZ.

3a. Projektima tehničke pomoći za izgradnju kapaciteta povezanih s aktivnostima tijela država članica za poboljšanje efektivnog sudjelovanja u programu LIFE podržavaju se aktivnosti država članica s niskim stupnjem efektivnog sudjelovanja u cilju poboljšanja usluga nacionalnih kontaktnih točaka diljem EU-a i povećanja ukupne kvalitete podnesenih prijedloga.

4. Bespovratnim sredstvima mogu se financirati aktivnosti izvan države članice ili prekomorske zemlje ili teritorija koji su s njome povezani , pod uvjetom da se projektom namjeravaju ostvariti ciljevi Unije u području okoliša i klime te su aktivnosti izvan Unije potrebne za osiguranje djelotvornosti intervencija provedenih na državnim područjima država članica ili u prekomorskoj zemlji ili teritoriju ili za potporu međunarodnim sporazumima čija je Unija potpisnica.

5. Bespovratnim sredstvima za poslovanje podupire se rad neprofitnih subjekata koji doprinose razvoju, provedbi i primjeni politike i zakonodavstva Unije i koji su primarno aktivni u području okoliša ili klimatskih aktivnosti, uključujući energetski prelazak, u skladu s ciljevima programa LIFE iz članka 3.

Članak 11.

Prihvatljivi subjekti

1. Osim kriterija iz članka [197.] Financijske uredbe primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz stavaka od 2. do 3.

2. Sljedeći su subjekti prihvatljivi:

(a)

pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja ili područja:

(1)	državi članici ili prekomorskoj zemlji ili s njom povezanom području;

(2)	trećoj zemlji pridruženoj programu LIFE ;

(3)	drugim trećim zemljama navedenima u višegodišnjem programu rada iz članka 17. , pod uvjetima iz stavaka od 4. do 6. ovog članka ;

(b)	svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

3. Fizičke osobe nisu prihvatljive.

4. Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog djelovanja kako bi se osigurala djelotvornost intervencija provedenih u Uniji.

5. Pravni subjekti koji sudjeluju u konzorcijima od najmanje tri neovisna subjekta, s poslovnim nastanom u raznim državama članicama ili prekomorskim zemljama ili područjima povezanima s tim državama ili trećim zemljama pridruženima Programu ili drugim trećim zemljama prihvatljivi su.

6. Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu trebali bi u načelu snositi troškove svojega sudjelovanja.

6a. Kako bi se zajamčila djelotvorna uporaba sredstava iz Programa i efektivno sudjelovanje pravnih subjekata iz stavka 4., Komisija je u skladu s člankom 21. ovlaštena donositi delegirane akte kako bi ovaj članak dopunila definiranjem uvjeta pod kojima se smatra da ti pravni subjekti sudjeluju u ekološkoj i klimatskoj politici Unije u dovoljnoj mjeri da bi ih se smatralo prihvatljivima za dodjelu sredstava iz Programa.

Članak 12.

Izravna dodjela

Ne dovodeći u pitanje članak [188.] Financijske uredbe, tijelima navedenima u Prilogu I. mogu se dodjeljivati bespovratna sredstva bez poziva na podnošenje prijedloga.

Članak 13.

Objašnjenje kriterija za dodjelu

Komisija utvrđuje kriterije za dodjelu u višegodišnjem programu rada iz članka 17. i u pozivima na podnošenje prijedloga uzimajući u obzir sljedeća načela :

(a)	projekti koji se financiraju iz programa LIFE moraju biti od interesa za Uniju te znatno doprinositi ostvarenju općih i posebnih ciljeva programa LIFE iz članka 3. i ne smiju dovesti u pitanje te ciljeve te moraju, kada god je to moguće, promicati korištenje zelene javne nabave;

(aa)	projektima se jamči isplativ pristup te su tehnički i financijski koherentni;

(ab)	prednost imaju projekti s najvećim potencijalnim doprinosom ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 3.;

(b)	projekti koji pružaju dodatne koristi i promiču sinergije potprograma iz članka 4. dobivaju bonus prilikom evaluacije ;

(c)	projekti koji imaju najveći potencijal za reproduciranje i potencijal da ih primijeni javni ili privatni sektor ili potencijal za mobiliziranje najvećih ulaganja ili financijskih sredstava (katalitički potencijal) dobivaju bonus prilikom evaluacije ;

(d)	osigurava se mogućnost reproduciranja rezultata standardnih projekata djelovanja;

(e)	projektima koji se temelje na rezultatima drugih projekata ili koji ih unapređuju, financiranima iz programa LIFE , programa koji su mu prethodili ili drugim sredstvima Unije dodjeljuje se bonus prilikom njihove evaluacije;

(f)

prema potrebi, posebna se pozornost posvećuje projektima na zemljopisnim područjima s posebnim potrebama odnosno osjetljivim područjima kao što su područja s posebnim izazovima koji se odnose na okoliš ili s prirodnim ograničenjima, prekogranična područja, područja visoke prirodne vrijednosti ili najudaljenije regije.

Članak 14.

Prihvatljivi troškovi kupnje zemljišta

Uz kriterije utvrđene u članku [186.] Financijske uredbe, troškovi povezani s kupnjom zemljišta smatraju se prihvatljivima ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	kupnja će doprinijeti poboljšanju, održavanju i obnovi cjelovitosti mreže Natura 2000, osnovane u skladu s člankom 3. Direktive 92/43/EEZ, među ostalim poboljšanjem povezanosti stvaranjem koridora, poveznih točaka ili drugih elemenata zelene infrastrukture;

(b)	kupnja zemljišta jedini je ili najisplativiji način postizanja željenog učinka očuvanja;

(c)	kupljeno zemljište dugoročno je rezervirano za uporabu u skladu s posebnim ciljevima programa LIFE ;

(d)	dotična država članica prijenosom ili na drugi način osigurava dugoročnu dodjelu takvog zemljišta u svrhu očuvanja prirode.

Članak 15.

Kumulativno, dopunsko i kombinirano financiranje

1. Za djelovanje za koje je dobiven doprinos iz drugog programa Unije može se dobiti doprinos i iz programa LIFE pod uvjetom da doprinosi ne pokrivaju iste troškove i da se djelovanjem nastoje ostvariti okolišni ili klimatski ciljevi iz članka 3. te da se njime ne ugrožava nijedan od tih ciljeva. Pravila za svaki program Unije iz kojeg se daje doprinos primjenjuju se na doprinos djelovanju iz tog programa. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja i potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima kojima se utvrđuju uvjeti za potporu.

2. Djelovanja kojima je dodijeljena oznaka kvalitete Pečat izvrsnosti ili koja su u skladu sa sljedećim kumulativnim, komparativnim uvjetima:

(a)	ocijenjena su u okviru poziva na podnošenje prijedloga u sklopu programa LIFE ;

(b)	u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete iz tog poziva na podnošenje prijedloga;

(c)	ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja;

mogu primiti potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda+ ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u skladu s člankom 67. stavkom 5. Uredbe (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom 8. ili Uredbom (EU) XX [Financiranje, upravljanje i nadzor zajedničke poljoprivredne politike], ako su ta djelovanja u skladu s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti predmetnog programa. Primjenjuju se pravila fonda iz kojeg se isplaćuje potpora.

POGLAVLJE III.

OPERACIJE MJEŠOVITOG FINANCIRANJA

Članak 16.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja iz programa LIFE provode se u skladu s Uredbom o fondu InvestEU i glavom X. Financijske uredbe, uzimajući na odgovarajući način u obzir zahtjeve u pogledu održivosti i transparentnosti .

POGLAVLJE IV.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, IZVJEŠĆIVANJE I EVALUACIJA

Članak 17.

Višegodišnji program rada

1. Komisija provedbenim aktima donosi višegodišnje programe rada za program LIFE . Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20.a stavka 2 .

2. U skladu s ciljevima iz članka 3. u svakom višegodišnjem programu rada utvrđuje se sljedeće:

(a)	raspodjela sredstava unutar svakog potprograma između njegovih potreba i između različitih vrsta financiranja, kao i najveći ukupni iznos koji se dodjeljuje za bespovratna sredstva iz članka 10. stavka 2. točaka (a) i (b) ;

(aa)	najveći ukupni iznos za financijske instrumente u okviru operacija mješovitog financiranja iz programa LIFE, gdje je to primjenjivo;

(ab)	najveći ukupni iznos za bespovratna sredstva koja se dodjeljuju tijelima navedenima u Prilogu I. u skladu s člankom 12.;

(b)	teme projekta ili posebne potrebe za koje su prethodno dodijeljena sredstva za projekte iz članka 10. stavka 2. točke (c) i točke (d);

(c)	strategije i planovi obuhvaćeni strateškim integriranim projektima za koje se može zatražiti financiranje projekata iz članka 10. stavka 2. točke (b);

(d)	maksimalno razdoblje prihvatljivosti za provedbu projekta;

(da)	indikativni rasporedi za pozive na podnošenje prijedloga za razdoblje na koje se odnosi višegodišnji program rada;

(db)	tehnička metodologija za postupak podnošenja i odabira projekata te kriteriji za dodjelu u skladu s elementima iz članka 13.;

(dc)	specifikacija stopa sufinanciranja iz članka 8. stavka 2.b;

(dd)	najviše stope sufinanciranja za prihvatljiva djelovanja iz članka 10. stavka 2. točke (e);

(de)	detaljna pravila za primjenu kumulativnog, komplementarnog i kombiniranog financiranja, po potrebi;

(df)	specifikacija niskog stupnja efektivnog sudjelovanja i prihvatljivih aktivnosti te kriterija za dodjelu za projekte tehničke pomoći namijenjene izgradnji kapaciteta povezanih s aktivnostima tijela država članica za efektivno sudjelovanje u programu LIFE.

2a. Prvi višegodišnji program rada traje četiri godine, a drugi višegodišnji program rada traje tri godine.

2b. U okviru višegodišnjeg programa rada Komisija objavljuje pozive na podnošenje prijedloga tijekom programskog razdoblja. Komisija jamči da se neiskorištena sredstva u danom pozivu na podnošenje prijedloga preraspodjeljuju na različite vrste djelovanja iz članka 10. stavka 2., unutar istog područja.

2c. Komisija osigurava savjetovanje s dionicima tijekom izrade višegodišnjih programa rada.

Članak 18.

Praćenje i izvješćivanje

1. Komisija izvješćuje o napretku programa LIFE prema ostvarivanju ciljeva iz članka 3. na temelju pokazatelja navedenih u Prilogu II.

2. Kako bi se osiguralo djelotvorno ocjenjivanje napretka programa LIFE u odnosu na ostvarenje ciljeva, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21. radi izmjene Priloga II. kako bi se, prema potrebi, preispitali ili dopunili pokazatelji, među ostalim radi njihova usklađivanja s pokazateljima utvrđenima za druge programe Unije , odnosno ova Uredba nadopunila odredbama o uspostavi okvira za praćenje i ocjenjivanje.

2a. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 21. kako bi na temelju Priloga II. definirala posebne pokazatelje za svaki potprogram i svaku vrstu projekata.

3. Komisija osigurava da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tu svrhu i u skladu s dostupnim metodologijama , uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije kako bi se omogućilo prikupljanje skupnih pokazatelja ostvarenja i učinaka na razini projekta za sve relevantne posebne ciljeve politike okoliša i klimatske politike, među ostalim u odnosu na mrežu Natura 2000 i emisije određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, uključujući CO2.

4. Komisija redovito prati i izvještava o uključivanju ciljeva u području klime i biološke raznolikosti, uključujući i o iznosu rashoda. Doprinos ove Uredbe proračunskom cilju od 25 % rashoda kojim se pridonosi klimatskim ciljevima prati se pomoću sustava klimatskih pokazatelja Europske unije. Troškovi biološke raznolikosti prate se korištenjem posebnog skupa pokazatelja. Te se metode praćenja koriste za utvrđivanje količine sredstava odobrenih za preuzete obveze, od kojih se očekuje da će pridonijeti ciljevima koji se odnose na klimu i biološku raznolikost u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. na odgovarajućoj razini disagregacije. Troškovi se prikazuju godišnje u proračunskoj Izjavi o programu. O doprinosu ovoga Programa ciljevima Unije koji se odnose na klimu i biološku raznolikost redovito se podnose izvješća u okviru evaluacija i godišnjeg izvješća.

5. Komisija ocjenjuje sinergije između programa LIFE i ostalih komplementarnih programa Unije i njegovih potprograma.

Članak 19.

Evaluacija

1. Komisija pravodobno provodi evaluacije kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja, pri čemu na odgovarajući način vodi računa o dosljednosti, sinergijama, dodanoj vrijednosti Unije i dugoročnoj održivosti koristeći klimatske i okolišne prioritete Unije.

2. Komisija provodi evaluaciju programa LIFE sredinom provedbenog razdoblja ▌nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije 42 mjeseca nakon početka provedbe programa LIFE, koristeći pokazatelje ostvarenja i rezultata utvrđene u skladu s Prilogom II.

Evaluacija sadržava najmanje sljedeće elemente:

(a)	kvalitativne i kvantitativne aspekte provedbe Programa;

(b)	učinkovitost uporabe resursa;

(c)	stupanj ostvarenja ciljeva svih mjera, pri čemu, gdje je god to moguće, navodi rezultate i učinke;

(d)	stvarni ili očekivani uspjeh projekata u iskorištavanju ostalih fondova Unije, osobito uzimajući u obzir koristi od veće usklađenosti s drugim financijskim instrumentima Unije;

(e)	stupanj ostvarenja sinergije između ciljeva te njihovu komplementarnost s drugim relevantnim programima Unije;

(f)	dodanu vrijednost Unije i dugoročni učinak programa LIFE s ciljem donošenja odluke o obnovi, izmjeni ili suspenziji mjera;

(g)	razmjer sudjelovanja dionika;

(h)	kvantitativnu i kvalitativnu analizu doprinosa programa LIFE stanju očuvanosti staništa i vrsta navedenih u direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ;

(i)	analizu geografske pokrivenosti u cijeloj Uniji, kako je navedeno u članku 8. stavku 2.c, i, ako takva pokrivenost nije postignuta, analizu temeljnih razloga.

3. Na kraju provedbe programa LIFE , a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u drugom podstavku članka 1., Komisija provodi završnu evaluaciju programa LIFE .

4. Zaključke evaluacija i svoje primjedbe Komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija te objavljuje rezultate evaluacija.

POGLAVLJE V.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1. Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju projekata i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost. U tu svrhu korisnici upotrebljavaju logotip programa LIFE opisan u Prilogu II.a ili se, kada to nije izvedivo, program LIFE spominje u svim komunikacijskim aktivnostima i pojavljuje na oglasnim pločama na strateškim mjestima koja su vidljiva javnosti. Sva trajna dobra stečena u okviru programa LIFE nose logotip programa LIFE, osim u slučajevima koje odredi Komisija.

2. Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu programa LIFE te njegovih djelovanja i rezultata. Financijska sredstva dodijeljena programu LIFE također doprinose korporativnom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

Članak 20.a

Postupak Odbora

1. Komisiji pomaže Odbor za program LIFE. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

4. Komisija svake godine Odboru podnosi izvješće o cjelokupnom napretku u provedbi potprograma i o posebnim djelovanjima, među ostalim o operacijama mješovitog financiranja koje se provode s pomoću proračunskih sredstava dodijeljenih iz programa LIFE.

Članak 21.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 18. stavaka 2. i 2.a dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028.

3. Delegiranje ovlasti iz članka 18. stavaka 2. i 2.a Europski parlament i Vijeće mogu ukinuti u bilo kojem trenutku. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 18. stavaka 2. i 2.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 22.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 1293/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 23.

Prijelazne odredbe

1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja do njihova zaključenja, na temelju Uredbe (EZ) br. 614/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (35) i na temelju Uredbe (EU) br. 1293/2013 koje se nastavljaju primjenjivati na predmetne projekte do njihova zaključenja.

2. Financijskom omotnicom za program LIFE mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza s programa LIFE na mjere donesene u skladu s Uredbom (EZ) br. 614/2007 i Uredbom (EU) br. 1293/2013.

3. Odobrena sredstva mogu se, prema potrebi, unijeti u proračun nakon 31. prosinca 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 5. stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje projektima koji nisu dovršeni do tog datuma.

4. Sredstva vraćena iz financijskih instrumenata uspostavljenih Uredbom (EU) br. 1293/2013 mogu se ulagati u financijske instrumente uspostavljene [Fondom InvestEU].

5. Odobrena sredstva koja odgovaraju namjenskim prihodima iz povrata pogrešno isplaćenih iznosa u skladu s Uredbom (EZ) br. 614/2007 ili Uredbom (EU) br. 1293/2013 koriste se u skladu s člankom 21. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (36) za financiranje programa LIFE .

Članak 24.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C, , str. . .

(2) SL C, , str. . .

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.Podcrtani tekst nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora.

(4) Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

(5) Izvješće o evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) (SWD(2017)0355).

(6) Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).

(7) Program do 2030., Rezolucija koju je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015.

(8) 93/626/EEZ: Odluka Vijeća od 25. listopada 1993. o sklapanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (SL L 309, 13.12.1993., str. 1.).

(9) SL L 282, 19.10.2016., str. 4.

(10) Obzor 2020., dio III., „Sigurna, čista i učinkovita energija” (Društveni izazovi) (Odluka Vijeća 2013/743/EU od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 965.)).

(11) Direktiva (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 328, 21.12.2018., str. 210.).

(12) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u: Zajednički izazovi i kako suradnjom postići bolje rezultate (COM(2017)0063).

(13) COM(2011)0244.

(14) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(15) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(16) Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.).

(17) SEC(2017)0250.

(18) Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša – Izjava Komisije u Odboru za mirenje o Direktivi u vezi s procjenom i upravljanjem bukom iz okoliša (SL L 189, 18.7.2002., str. 12.).

(19) Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).

(20) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(21) Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).

(22) SL L 124, 17.5.2005., str. 4.

(23) Dok. 13715/17 - COM(2017)0623.

(24) Dok. 5485/18 – COM(2018)0010, str. 5.

(25) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(26) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(27) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(28) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(29) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(30) [Puni naslov + podaci o SL L].

(31) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(32) Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji (Odluka o prekomorskom pridruživanju) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(33) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(34) [Molimo umetnuti puni naslov i podatke o SL-u].

(35) Uredba (EZ) br. 614/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. o Financijskom instrumentu za okoliš (LIFE+) (SL L 149, 9.6.2007., str. 1.).

(36) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

PRILOG I.

Tijela kojima se bespovratna sredstva mogu dodijeliti bez objavljivanja poziva na podnošenje prijedloga

Mreža Europske unije za primjenu i provedbu zakona o okolišu (IMPEL);

Europska mreža državnih odvjetnika u području okoliša (ENPE);

Forum sudaca Europske unije u području okoliša (EUFJE).

PRILOG II.

Pokazatelji

1. Pokazatelji ostvarenja

1.1.

Broj projekata kojima se razvijaju, demonstriraju i promiču inovativne tehnike i pristupi

1.2.

Broj projekata kojima se primjenjuju najbolje prakse u vezi s prirodom i biološkom raznolikošću

1.3.

Broj projekata za razvoj, provedbu, praćenje ili primjenu relevantnog zakonodavstva i politika Unije

1.4.

Broj projekata kojima se poboljšava upravljanje jačanjem kapaciteta javnih i privatnih subjekata i uključivanjem civilnog društva

1.5.

Broj projekata, uključujući strateške integrirane projekte i strateške projekte u području prirode, kojima se provode

—	ključni planovi ili strategije,

—	programi djelovanja za uključivanje prirode i biološke raznolikosti.

2. Pokazatelji rezultata

2.1.

Neto promjene u okolišu i klimi, na temelju agregiranja pokazatelja na razini projekta koji će se navesti u pozivima na podnošenje prijedloga u sklopu potprograma za

—	prirodu i biološku raznolikost,

—	kružno gospodarstvo i kvalitetu života, koji obuhvaćaju najmanje sljedeće:

—	kvalitetu zraka,

—

tlo,

—

vodu,

—

otpad,

—	kemikalije,

—

buku,

—	upotrebu i učinkovitost resursa,

—	ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama,

—	prelazak na čistu energiju.

2.2.

Kumulativna ulaganja potaknuta projektima ili financijskim sredstvima kojima je omogućen pristup (u milijunima EUR)

2.3.

Broj organizacija koje sudjeluju u projektima ili primaju bespovratna sredstva za poslovanje

2.4.

Udio projekata koji su imali katalitički učinak nakon datuma završetka projekta

PRILOG II.a

Logotip Programa

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/501

P8_TA(2019)0406

Program Pravosuđe ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Pravosuđe (COM(2018)0384 – C8-0235/2018 – 2018/0208(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/53)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0384),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 81. stavke 1. i 2. i članak 82. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0235/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2018. (1),

—	nakon savjetovanja s Odborom regija,

—	uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

—	uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za pravna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u skladu s člankom 55. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0068/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2);

podsjeća na svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2018. o sljedećem VFO-u: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u za razdoblje nakon 2020. (3); ponovno izražava svoju potporu programima u području kulture, obrazovanja, medija, mladih, sporta, demokracije, građanstva i civilnog društva koji su jasno dokazali svoju europsku dodanu vrijednost i koji uživaju trajnu popularnost među korisnicima; ponovno ističe da Unija može postati snažnija i ambicioznija samo ako joj se pruže veća financijska sredstva; stoga poziva da se postojano pruža potpora postojećim politikama, da se povećaju sredstva za vodeće programe Unije te da se na dodatne zadaće odgovori dodatnim financijskim sredstvima;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 178.

(2) Ovo stajalište zamijenjuje amandmane usvojene na sjednici 13. veljače 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0097).

(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0075.

P8_TC1-COD(2018)0208

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Pravosuđe

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 81. stavke 1. i 2. te članak 82. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”. Isto tako, u članku 3. navodi se da je „cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda” te da među ostalim „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe”. Te su vrijednosti potvrđene i izražene u pravima, slobodama i načelima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu „Povelja”).

(2)

Ta se prava i vrijednosti moraju i dalje aktivno kultivirati, štititi, promicati, jačati i razmjenjivati te biti zajedničke građanima i narodima ▌ i okosnica projekta EU-a jer pogoršanje u području zaštite tih prava i vrijednosti u bilo kojoj državi članici može imati štetne posljedice na Uniju kao cjelinu. Stoga se u proračunu EU-a osniva novi Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti koji uključuje program Građani, jednakost, prava i vrijednosti i program Pravosuđe. U vremenima kad se europska društva suočavaju s ekstremizmom, radikalizmom i podjelama te sa sve manje prostora za neovisno civilno društvo , važnije je nego ikad promicati, jačati i braniti pravdu, prava i vrijednosti EU-a: poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava. To će imati znatan utjecaj na politički, društveni, kulturni i gospodarski život u EU-u. U ▌ okviru novog Fonda programom Pravosuđe će se i dalje podupirati daljnji razvoj područja pravosuđa EU-a na temelju vladavine prava, neovisnosti i nepristranosti pravosuđa, uzajamnog priznavanja i povjerenja, pristupa pravosuđu i prekogranične suradnje. Programom Građani, jednakost, prava i vrijednosti objedinit će se program o pravima, jednakosti i građanstvu ▌ za razdoblje 2014.–2020. uspostavljen Uredbom (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i program Europa za građane uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) br. 390/2014 (4) ▌ (dalje u tekstu „prethodni programi ”).

(3)

Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti i njegova dva temeljna programa financiranja bit će usmjereni ▌na osobe i subjekte koji doprinose našim zajedničkim vrijednostima, ravnopravnosti i pravima te održavanju naše bogate raznolikosti živom i dinamičnom. Krajnji je cilj njegovanje i održavanje ravnopravnog, otvorenog, pluralističkog, uključivog i demokratskog društva utemeljenog na pravima. To uključuje dinamično i osnaženo civilno društvo kao ključnog dionika , koje potiče demokratsko, građansko i društveno sudjelovanje građana i njeguje bogatu raznolikost europskog društva, ▌koje se temelji na zajedničkim vrijednostima, zajedničkoj povijesti i zajedničkom sjećanju. U članku 11. ▌ Ugovora o Europskoj uniji zahtijeva se da institucije Unije održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s civilnim društvom te građanima i predstavničkim udrugama na odgovarajući način omogućuju da objave i javno razmijene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije.

(4)

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde s poštovanjem temeljnih prava i različitih pravnih sustava i tradicija država članica. Poštovanje i promicanje vladavine prava, temeljnih prava i demokracije u Uniji preduvjeti su za poštovanje svih prava i obveza sadržanih u Ugovorima te za izgradnju povjerenja građana u Uniju. Način na koji se vladavina prava provodi u državama članicama ima ključnu ulogu u osiguravanju uzajamnog povjerenja među državama članicama i njihovim pravnim sustavima. U tu svrhu Unija može donijeti mjere za razvoj pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima ▌. U daljnjem razvoju europskog područja pravosuđa, na svim razinama trebalo bi osigurati i poticati poštovanje temeljnih prava i zajedničkih načela i vrijednosti, poput nediskriminacije i jednakog postupanja na bilo kojoj osnovi navedenoj u članku 21. Povelje, solidarnosti , učinkovitog pristupa pravosuđu za sve, vladavine prava, demokracije i neovisnog pravosudnog sustava koji dobro funkcionira.

(5)

Financiranje bi trebalo ostati jedno od važnih sredstava za uspješnu provedbu ambicioznih ciljeva utvrđenih Ugovorima. Te bi ciljeve, među ostalim, trebalo postići uspostavom fleksibilnog i djelotvornog programa Pravosuđe kojim bi trebalo olakšati planiranje i provedbu tih ciljeva. Program bi se trebao provoditi na način koji je prilagođen korisnicima (tj. primjenjujući jednostavan postupak podnošenja prijava i izvješćivanja) i trebao bi nastojati postići uravnoteženu geografsku pokrivenost. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti tome da Program bude dostupan svim vrstama korisnika.

(6)

Kako bi se postupno uspostavilo područje slobode, sigurnosti i pravde za sve Unija treba donijeti mjere koje se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima na temelju načela uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka, koje je od sastanka Europskog vijeća u Tampereu održanog 15. i 16. listopada 1999. temelj pravosudne suradnje u Uniji. Za uzajamno priznavanje potrebna je visoka razina uzajamnog povjerenja među državama članicama. Donesene su mjere čija je svrha približiti zakone država članica u nekoliko područja radi olakšavanja uzajamnog priznavanja i jačanja uzajamnog povjerenja. Područje pravosuđa koje dobro funkcionira i u kojem su uklonjene prepreke za prekogranične sudske postupke i pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima ključno je i za gospodarski rast te daljnju integraciju . Istodobno je za napredno unutarnje tržište i poštovanje zajedničkih vrijednosti Unije potrebno europsko područje pravosuđa koje funkcionira ispravno te djelotvorni, neovisni i kvalitetni nacionalni pravni sustavi, kao i veće uzajamno povjerenje.

(6.a)

Pristup pravosuđu trebao bi osobito uključivati pristup sudovima, alternativnim načinima rješavanja sporova te državnim službenicima koji su prema zakonu obvezni strankama osigurati neovisan i nepristran pravni savjet.

(7)

Potpuno poštovanje i promicanje vladavine prava važno je za visoku razinu uzajamnog povjerenja u području pravosuđa i unutarnjih poslova, posebice za učinkovitu pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima koja se temelji na uzajamnom priznavanju. Vladavina prava jedna je od zajedničkih vrijednosti utvrđenih u članku 2. UEU-a, a načelo učinkovite pravne zaštite iz članka 19. stavka 1. UEU-a i članka 47. Povelje o temeljnim pravima konkretan je izraz vladavine prava. Promicanje vladavine prava pružanjem potpore nastojanjima da se unaprijedi neovisnost, transparentnost, odgovornost, kvaliteta i učinkovitost nacionalnih pravosudnih sustava pridonosi uzajamnom povjerenju koje je neophodno za pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima. Neovisnost pravosuđa i nepristranost ključni su za pravo na pošteno suđenje i od presudne važnosti za zaštitu europskih vrijednosti. Nadalje, učinkoviti pravosudni sustavi i razumni rokovi za postupke jamče pravnu sigurnost za sve uključene strane.

(8)

U skladu s člankom 81. stavkom 2. točkom (h) i člankom 82. stavkom 1. točkom (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije Unija pruža potporu osposobljavanju sudaca i sudskog osoblja kao alata za poboljšanje pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima na temelju načela uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka. Osposobljavanje pravosudnog osoblja važan je alat za razvijanje zajedničkog poimanja o tome kako na najbolji način provoditi i osigurati vladavinu prava i temeljnih prava . Time se doprinosi izgradnji europskog područja pravosuđa stvaranjem zajedničke pravosudne kulture među pravosudnim osobljem u svim državama članicama. Kad je riječ o prekograničnim postupcima, neophodno je osigurati nediskriminirajuću , pravilnu i dosljednu primjenu prava u Uniji te uzajamno povjerenje i razumijevanje među pravosudnim osobljem. Aktivnosti osposobljavanja koje se financiraju iz Programa trebaju se temeljiti na pouzdanim procjenama potreba za osposobljavanjem i najsuvremenijoj metodologiji osposobljavanja, trebaju uključivati prekogranična događanja s pravosudnim osobljem iz različitih država članica, obuhvaćati aktivno učenje i mogućnosti umrežavanja te biti održive. Takve aktivnosti trebale bi uključivati izobrazbu o pravnoj terminologiji, građanskom i kaznenom pravu, temeljnim pravima te o uzajamnom priznavanju i postupovnim jamstvima. Trebale bi uključivati tečajeve osposobljavanja za suce, odvjetnike i tužitelje o izazovima i preprekama s kojima se suočavaju ljudi koji se često suočavaju s diskriminacijom ili se nalaze u ranjivom položaju, kao što su žene, djeca, manjine, pripadnici zajednice LGBTI, osobe s invaliditetom, žrtve rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u obitelji ili nasilja u intimnim vezama te drugih oblika međuljudskog nasilja. Ta osposobljavanja trebalo bi organizirati uz izravno sudjelovanje organizacija koje predstavljaju ili pomažu tim osobama i, kada je to moguće, uz sudjelovanje tih osoba. Uzimajući u obzir da je na vodećim sudačkim položajima premalo žena, trebalo bi sutkinje, tužiteljice i druge pravne stručnjakinje poticati da sudjeluju u tim aktivnostima osposobljavanja.

(8.a)

Za potrebe ove Uredbe pojam „sudsko i pravosudno osoblje” trebalo bi široko tumačiti tako da obuhvaća suce, tužitelje, osoblje suda i državnog odvjetništva, kao i sve ostale stručnjake u području pravosuđa koji su povezani s pravosuđem ili na neki drugi način sudjeluju u radu pravosuđa, bez obzira na njihovu nacionalnu definiciju, pravni status i unutarnju organizaciju, kao što su odvjetnici, javni bilježnici, sudski izvršitelji ili ovršitelji, upravitelji u slučaju nesolventnosti, medijatori, sudski tumači i prevoditelji, sudski vještaci, zatvorsko osoblje i probacijski službenici.

(9)

Pravosudno osposobljavanje može uključivati različite sudionike, primjerice pravna, pravosudna i upravna tijela država članica, akademske institucije, nacionalna tijela odgovorna za pravosudno osposobljavanje, organizacije ili mreže za osposobljavanje na europskoj razini ili mreže sudskih koordinatora prava Unije. Tijela i subjekti koji ostvaruju opći europski interes u području osposobljavanja u pravosuđu, poput Europske mreže za pravosudno osposobljavanje (EJTN), Akademije za europsko pravo (ERA), Europske mreže sudbenih vijeća (ENCJ), Udruženja državnih savjeta i najviših upravnih sudova Europske unije (ACA-Europe), Mreže predsjednika vrhovnih sudova Europske unije (RPCSJUE) i Europskog instituta za javnu upravu (EIPA), trebali bi nastaviti igrati ulogu u promicanju programa osposobljavanja za sudsko i pravosudno osoblje s istinskom europskom dimenzijom te bi im se stoga mogla dodijeliti odgovarajuća financijska potpora u skladu s postupcima i kriterijima navedenima u ▌ programima rada koje donosi Komisija u skladu s ovom Uredbom.

(10)

Programom bi se trebala pružiti potpora godišnjem programu rada EJTN-a koji je ključan čimbenik za pravosudno osposobljavanje. EJTN je u posebnom položaju s obzirom na to da je jedina mreža na razini Unije koja okuplja tijela za pravosudno osposobljavanje država članica. Stoga ima jedinstvenu ulogu da može organizirati razmjene za nove i iskusne suce i tužitelje među svim državama članicama te koordinirati rad nacionalnih tijela za pravosudnu izobrazbu u vezi s organizacijom aktivnosti osposobljavanja o pravu Unije i promicanjem dobre prakse u osposobljavanju. EJTN ujedno pruža visokokvalitetne i troškovno učinkovite usluge osposobljavanja na razini Unije. U toj su mreži i tijela za pravosudno osposobljavanje zemalja kandidatkinja u svojstvu promatrača. Godišnje izvješće EJTN-a treba sadržavati informacije o pruženom osposobljavanju koje su razvrstane i po kategorijama osoblja.

(11)

Mjerama u okviru Programa trebalo bi podupirati unaprjeđenje uzajamnog priznavanja sudskih odluka i presuda u građanskim i kaznenim stvarima, međusobno povjerenje među državama članicama kao i nužno usklađivanje zakonodavstva čime će se olakšati suradnja svih relevantnih tijela, uključujući elektroničkim sredstvima. Program bi također trebalo podupirati pravosudnu zaštitu prava pojedinca u građanskim i trgovačkim stvarima. Programom bi se trebalo unaprijediti ▌ usklađivanje građanskog prava kojim će se pridonijeti uklanjanju prepreka za dobro i učinkovito funkcioniranje sudskih i izvansudskih postupaka u korist svih stranaka u građanskom sporu. Konačno, kako bi se poduprla učinkovita provedba i praktična primjena prava Unije o pravosudnoj suradnji u građanskim stvarima, u okviru Programa trebalo bi podupirati rad Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima uspostavljene Odlukom Vijeća 2001/470/EZ. Kada je riječ o kaznenim stvarima, program bi trebao pomoći u poticanju i provedbi pravila i postupaka kojima se jamči priznavanje presuda i odluka u cijeloj Uniji. Trebao bi olakšati suradnju i doprinijeti uklanjanju prepreka za dobru suradnju i uzajamno povjerenje. Program bi također trebao doprinijeti poboljšanju pristupa pravosuđu promicanjem i podupiranjem prava žrtava kaznenih djela, kao i postupovnih prava osumnjičenika i okrivljenika u kaznenom postupku.

(12)

U skladu s člankom 3. stavkom 3. UEU-a, člankom 24. Povelje i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989. Programom se treba podupirati zaštita prava djece te se promicanje prava djece treba ugraditi u provedbu svih programskih aktivnosti. U tu svrhu posebnu pozornost treba posvetiti mjerama čiji je cilj zaštita prava djece u kontekstu građanskog i kaznenog pravosuđa, uključujući zaštitu djece koja prate roditelje u pritvoru, djece čiji su roditelji u zatvoru i djece koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima.

(13)

U okviru programa za razdoblje 2014. – 2020. odvijale su se aktivnosti osposobljavanja u pogledu prava Unije, osobito o području primjene Povelje, usmjerene na suce i druge pravne stručnjake. U zaključcima od 12. listopada 2017. o primjeni Povelje u 2016. godini Vijeće je podsjetilo na važnost podizanja svijesti o primjeni Povelje na nacionalnoj razini i razini EU-a među tvorcima politika, pravnim stručnjacima i samim nositeljima prava. Kako bi se temeljna prava dosljedno integrirala u sve postupke, potrebno je proširiti financijsku potporu za aktivnosti jačanja osviještenosti u drugim javnim tijelima osim pravosudnih tijela i pravnih stručnjaka.

(14)

Prema članku 67. UFEU-a Unija predstavlja područje slobode, sigurnosti i pravde s poštovanjem temeljnih prava, a za to je ključan nediskriminacijski pristup pravosuđu svima . Kako bi se olakšao učinkovit pristup pravosuđu i unaprijedilo uzajamno povjerenje koje je neophodno za dobro funkcioniranje područja slobode, sigurnosti i pravde, potrebno je proširiti financijsku potporu na aktivnosti drugih javnih tijela osim pravosudnih tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i pravnih stručnjaka te organizacija civilnog društva koje doprinose tim ciljevima. Osobito je potrebno pružiti potporu aktivnostima koje olakšavaju učinkovit i jednak pristup pravosuđu za osobe koje se često suočavaju s diskriminacijom ili se nalaze u ranjivom položaju. Važno je podupirati interesne aktivnosti organizacija civilnog društva kao što su umrežavanje, sudski postupci, kampanje, komunikacija i druge nadzorne aktivnosti. U tom kontekstu, pravosudni stručnjaci koji su povezani sa sudstvom i koji rade za organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu.

15.

U skladu s člancima 8. i 10. UFEU-a Program bi u svim svojim aktivnostima trebao ▌ podržavati rodno osviještenu politiku ▌ i integriranje ciljeva nediskriminacije ▌. U Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom također se potvrđuje da osobe s invaliditetom imaju pravo na punu pravnu i poslovnu sposobnost i pristup pravosuđu. U privremenoj i konačnoj evaluaciji trebalo bi ocijeniti učinke na rodnu ravnopravnost kako bi se procijenilo u kojoj mjeri Program doprinosi ravnopravnosti spolova te da nema neželjene negativne učinke na rodnu ravnopravnost. U tom kontekstu i uzimajući u obzir različitu prirodu i opseg aktivnosti posebnih ciljeva programa, važno je da se, kad god je to moguće, pojedinačni prikupljeni podaci raščlane po spolu. Također je važno pružiti informacije kojima se podnositeljima zahtjeva daje uvid u to kako uzeti u obzir rodnu ravnopravnost te po potrebi o korištenju rodno osviještenih instrumenata kao što su proračunski postupak kojim se uzima u obzir rodna perspektiva i rodno osviještene procjene učinka. Pri savjetovanju sa stručnjacima i dionicima trebalo bi uzeti u obzir ravnotežu spolova.

(15.a)

Program bi u svim svojim aktivnostima, kada je to potrebno, trebao podupirati i štititi prava žrtava i u građanskim i u kaznenim stvarima. U tu je svrhu potrebno obratiti posebnu pozornost na bolju provedbu i koordinaciju različitih instrumenata Unije za zaštitu žrtava, kao i na aktivnosti usmjerene na razmjenu najboljih praksi između sudova i pravnih stručnjaka koji se bave slučajevima nasilja. Programom bi se također trebalo podupirati povećanje znanja o kolektivnoj pravnoj zaštiti i poboljšanje njezine primjene.

(16)

Djelovanjima obuhvaćenima ovom Uredbom trebalo bi doprinijeti stvaranju europskog područja pravosuđa, jačanju neovisnosti i učinkovitosti pravnoga sustava, poboljšanju prekogranične suradnje i umrežavanja, potpomaganju uzajamnog povjerenja između pravosudnih sustava država članica te postizanju pravilne, usklađene i dosljedne primjene prava Unije. Aktivnosti financiranja trebale bi doprinijeti zajedničkom poimanju vrijednosti Unije, vladavini prava, boljem poznavanju prava i politike Unije, dijeljenju stručnog znanja i najbolje prakse pri upotrebi instrumenata pravosudne suradnje među svim dionicima, razvoju i promicanju interoperabilnih digitalnih rješenja kojima se omogućuje neometana i učinkovita prekogranična suradnja te pružiti dobru analitičku bazu za razvoj, provedbu te pravilno razumijevanje i ispravnu primjenu prava i politika Unije. Intervencijom Unije omogućuje se dosljedno provođenje tih djelovanja diljem Unije te se postiže ekonomija razmjera. Pored toga, Unija je u boljem položaju od država članica za rješavanje prekograničnih pitanja i osiguravanje europske platforme za uzajamno učenje i razmjenu najboljih praksi .

(16.a)

Program bi trebao doprinijeti i jačanju suradnje među državama članicama kad god pravo Unije ima vanjsku dimenziju te uzimajući u obzir vanjske posljedice, kako bi se poboljšao pristup pravosuđu i olakšalo rješavanje sudskih i proceduralnih izazova.

(17)

Komisija bi trebala osigurati sveobuhvatnu dosljednost, komplementarnost i sinergije s radom tijela, ureda i agencija Unije, kao što je Eurojust, FRA, eu-LISA i Ured europskog javnog tužitelja, te bi trebala uzeti u obzir rad drugih nacionalnih i međunarodnih čimbenika u područjima obuhvaćenima Programom.

(18)

Potrebno je osigurati održivost, vidljivost, temeljno načelo europske dodane vrijednosti i dobro financijsko upravljanje u provedbi svih djelovanja i aktivnosti provedenih u okviru programa Pravosuđe te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica i dosljednost u odnosu na druge aktivnosti Unije. Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije koja se temelji na rezultatima , trebalo bi tražiti dosljednost, komplementarnost i sinergije između programa financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike, posebno u okviru Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti – a time s programom Prava i vrijednosti – te između ovog Programa i programa za jedinstveno tržište, upravljanje granicama i sigurnost, osobito Fonda za azil i migracije (AMIF) i Fonda za unutarnju sigurnost, strateške infrastrukture, osobito programa Digitalna Europa, Europskog socijalnog fonda+, programa Erasmus+, Okvirnog programa za istraživanja i inovacije, Instrumenta pretpristupne pomoći i Uredbe LIFE (5). Provedba programa Pravosuđe ne bi smjela dovesti u pitanje zakonodavstvo i politike Unije koje se odnose na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, već bi njima trebala biti komplementarna .

(19)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za program Pravosuđe koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točka 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (6)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(19.a)

Potrebno je dodatno preraditi mehanizme za osiguranje veze između politika Unije za financiranje i vrijednosti Unije, omogućujući Komisiji da iznese prijedlog Vijeću o prijenosu sredstava dodijeljenih državi članici pod podijeljenim upravljanjem u Program, ako je ta država članica podložna postupcima povezanima s vrijednostima Unije. Sveobuhvatan mehanizam Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava trebao bi jamčiti redovitu i jednaku reviziju svih država članica, pružajući informacije potrebne za aktivaciju mjera povezanih s općim nedostacima vrijednosti Unije u državama članicama. Kako bi se osigurala jedinstvena provedba te uzimajući u obzir važnost financijskih učinaka mjera koje se uvode, trebalo bi dodijeliti provedbene ovlasti Vijeću, koje bi trebale djelovati na temelju prijedloga Komisije. Radi pojednostavnjenja postupka donošenja odluka koje su potrebne kako bi se osigurale djelotvorne mjere trebalo bi primjenjivati glasovanje obrnutom kvalificiranom većinom.

(20)

Uredba (EU, Euratom) br. [nova Financijska uredba] (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(21)

Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje, kapacitete relevantnih dionika i ciljnih korisnika i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(22)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (8), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (9) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (10), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim potpunom transparentnošću financiranja Programa i postupaka odabira, sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) trebao bi provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) trebao bi provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (11). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(23)

Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom na temelju tog Sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu je Uredbu potrebno uvrstiti posebnu odredbu kako bi se dužnosniku odgovornom za ovjeravanje, tijelima i mrežama za ljudska prava, uključujući nacionalne institucije odgovorne za zaštitu ljudskih prava u svakoj državi članici, tijelima i mrežama odgovornima za politiku nediskriminacije i ravnopravnosti, pučkim pravobraniteljima, Europskoj agenciji za temeljna prava (FRA), Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijelila nužna prava i omogućio pristup koji su potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti i poboljšanje njihovih sinergija i suradnje . Trebalo bi omogućiti uključivanje trećih zemalja, posebno kad god se njihovim sudjelovanjem potiču ciljevi programa, uzimajući u obzir da je to u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim sporazumima .

(24)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije donijeli Europski parlament i Vijeće. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se određuje osobito postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

(24.a)

Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama Unija se želi osposobiti da bolje štiti svoj proračun kad nedostaci u okviru vladavine prava ugrožavaju ili bi mogli ugroziti dobro financijsko upravljanje financijskim interesima Unije. Njome bi se trebao dopuniti program Pravosuđe, čija je uloga različita i kojim se prvenstveno želi pružiti dodatna potpora za razvoj europskog područja pravosuđa utemeljenog na vladavini prava i uzajamnom povjerenju, kao i zajamčiti ljudima da ostvaruju svoja prava.

(25)

U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU (12)] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani. Ključno je da se Programom zajamči dostatna informiranost tih osoba i subjekata o činjenici da ispunjavaju uvjete za financiranje.

(25.a)

Na temelju njihove važnosti i relevantnosti ovaj bi Program trebao doprinijeti ispunjavanju obveza Unije i njezinih država članica u postizanju ciljeva održivog razvoja.

(26)

Imajući na umu važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s Unijinom obvezom provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovim ciljevima održivog razvoja, ovaj će Program pridonijeti uključivanju klimatskih pitanja i ostvarivanju općeg cilja podupiranja klimatskih ciljeva s 25 % proračunskih rashoda EU-a. Relevantne će se aktivnosti utvrditi tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno procijeniti u kontekstu njegove evaluacije u sredini programskog razdoblja.

(27)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu.

(28)

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, ovlast za donošenje akata trebalo bi delegirati Komisiji u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu pokazatelja kako su navedeni u člancima 12. i 14. te Prilogu II. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(29)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(30)	U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(31)

[U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Irska je obavijestila [, dopisom od …,] da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe. ILI

U skladu s člancima 1. i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje]

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuje program Pravosuđe (dalje u tekstu „Program”).

Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„Sudsko i pravosudno osoblje” znači suci, tužitelji, osoblje suda i ureda tužitelja te svo ostalo pravosudno osoblje povezano s pravosuđem ▌.

Članak 3.

Ciljevi Programa

1. Opći je cilj Programa doprinositi daljnjem razvoju europskog područja pravosuđa na temelju vladavine prava , uključujući neovisnost i nepristranost pravosuđa, na uzajamnom priznavanju, povjerenju i pravosudnoj suradnji, čime se također jačaju demokracija, vladavina prava i temeljna prava .

2. Program ima sljedeće posebne ciljeve ▌:

(a)	olakšavati i podupirati pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima te promicati vladavinu prava , neovisnost i nepristranost pravosuđa, među ostalim pružanjem potpore u nastojanjima da se unaprijedi djelotvornost nacionalnih pravosudnih sustava i učinkovito izvršavanje odluka;

(b)	podupirati i promicati pravosudno osposobljavanje kako bi se napredovalo prema zajedničkoj pravnoj i pravosudnoj kulturi te kulturi vladavine prava , kao i prema dosljednoj i djelotvornoj provedbi pravnih instrumenata Unije relevantnih u kontekstu tog programa ;

(c)

olakšavati djelotvoran i nediskriminatoran pristup pravosuđu za sve i djelotvornu pravnu zaštitu, među ostalim i elektroničkim sredstvima (e-justice) , promicanjem učinkovitih građanskih i kaznenih postupaka te pružanjem podrške i promicanjem prava svih žrtava kaznenih djela kao i postupovnih prava osumnjičenika ili okrivljenika u kaznenom postupku.

Članak 3.a

Uključivanje načela

Pri provedbi svih aktivnosti Programa nastoje se promicati ravnopravnost spolova, prava djeteta, među ostalim pravosuđem prilagođenim djeci, zaštita žrtava i učinkovita primjena načela jednakih prava i nediskriminacije na bilo kojoj osnovi navedenoj u članku 21. Povelje, u skladu s ograničenjima utvrđenima u članku 51. Povelje i u okviru tih ograničenja.

Članak 4.

Proračun

1. U smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom] točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021. – 2027. , koja je primarni referentni okvir za proračunsko tijelo tijekom godišnjeg proračunskog postupka, iznosi 316 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (356 000 000 EUR u tekućim cijenama).

2. Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.

2.a Sredstva dodijeljena za aktivnosti povezane s promicanjem ravnopravnosti spolova navode se jednom godišnje.

3. Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za djelovanja koji proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.

4. Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev ili na zahtjev Komisije , prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ▌. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.

Članak 5.

Treće zemlje pridružene Programu

Program je otvoren za sljedeće treće zemlje:

(a)	članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)

(c)

(d)

ostale treće zemlje, u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu o sudjelovanju treće zemlje u bilo kojem programu Unije, uz uvjet da se sporazumom

—	osigurava pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa i koristi koje ostvaruje treća zemlja koja sudjeluje u programima Unije,

—	utvrđuju uvjeti za sudjelovanje u programima, uključujući izračun financijskih doprinosa za pojedinačne programe i njihove administrativne troškove; Ti se doprinosi smatraju namjenskim prihodom u skladu s člankom 21. stavkom 5. [nove Financijske uredbe],

—	na treću zemlju ne prenose ovlasti donošenja odluka o programu,

—	jamče prava Unije da osigura dobro financijsko upravljanje i zaštiti svoje financijske interese.

Članak 6.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1. Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c)] Financijske uredbe.

2. Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi.

3. [Doprinosi mehanizmu uzajamnog osiguranja mogu pokrivati rizik povezan s povratom sredstava do primatelja i smatraju se dostatnim jamstvom u skladu s Financijskom uredbom. Primjenjuju se odredbe utvrđene u [članku X.] Uredbe XXX [akt koji zamjenjuje Uredbu o Jamstvenom fondu]].

Članak 7.

Vrsta aktivnosti

Djelovanja kojima se pridonosi ostvarivanju posebnog cilja navedenog u članku 3. mogu se financirati u skladu s ovom Uredbom. Posebno su aktivnosti navedene u Prilogu I. prihvatljive za financiranje.

POGLAVLJE II.

BESPOVRATNA SREDSTVA

Članak 8.

Bespovratna sredstva

Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

Članak 9.

Kumulativno [, komplementarno] i kombinirano financiranje

1. Za aktivnost za koju je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući fondove s podijeljenim upravljanjem, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. [Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove aktivnosti, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi].

2. Ako se jednoj aktivnosti zajednički pruža financijska potpora iz Programa i fondova s podijeljenim upravljanjem iz članka 1. Uredbe (EU) [XX] [Uredba o zajedničkim odredbama], ta se aktivnost provodi u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi, uključujući pravila o osiguravanju povrata nepropisno isplaćenih iznosa.

3. Aktivnosti prihvatljive u okviru Programa koje su u skladu s uvjetima iz drugog podstavka mogu se utvrditi u cilju primanja sredstava iz fondova s podijeljenim upravljanjem. U tom se slučaju primjenjuju stope sufinanciranja i pravila o prihvatljivosti iz ove Uredbe.

Aktivnosti iz prvog podstavka moraju biti u skladu sa sljedećim kumulativnim uvjetima:

(a)	ocijenjene su prema pozivu na podnošenje prijedloga u okviru Programa;

(b)	u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete tog poziva na podnošenje prijedloga;

(c)	ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja.

Aktivnosti provodi upravljačko tijelo iz članka [65.] Uredbe (EU) [XX] [Uredba o zajedničkim odredbama] u skladu s pravilima utvrđenima u toj Uredbi i uredbama za pojedine fondove, uključujući pravila o financijskim ispravcima.”

Članak 10.

Prihvatljivi subjekti

1. Osim kriterija iz [članka 197.] Financijske uredbe primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz stavaka 2. i 3.

2. Sljedeći su subjekti prihvatljivi:

(a)

pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja:

—	državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području s njom povezanima;

—	trećoj zemlji pridruženoj Programu;

(b)	svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

3. Programom se podržavaju izdaci Europske mreže za pravosudno osposobljavanje povezani s njezinim stalnim programom rada pa se sva bespovratna sredstva za poslovanje u tu svrhu dodjeljuju bez poziva na podnošenje prijedloga u skladu Financijskom uredbom .

POGLAVLJE III.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 11.

Program rada

1. Program se provodi prema programima rada iz članka 110. Financijske uredbe.

2. Komisija delegiranim aktom donosi program rada. Taj se delegirani akti donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 14 .

Članak 12.

Praćenje i izvješćivanje

1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu II.

2. Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka postignutog u ostvarenju ciljeva Programa, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi razvoja odredbi okvira za praćenje i evaluaciju, uključujući izmjenama Priloga II., kako bi se revidirali ili dopunili pokazatelji ako se to smatra potrebnim.

3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe Programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i države članice.

Članak 13.

Evaluacija

1. Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2. Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.

3. Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.

4. Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Članak 14.

Postupak delegiranja

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2027.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 12. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 15.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako je sudjelovanje treće zemlje u Programu utvrđeno odlukom na temelju međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, ta treća zemlja mora dužnosniku odgovornom za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijeliti nužna prava i omogućiti pristup koji su potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Kad je riječ o OLAF-u, ta prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući terenske provjere i inspekcije, kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

POGLAVLJE IV.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 16.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

2. Komisija provodi aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu Programa, njegovih djelovanja i rezultata. Financijska sredstva dodijeljena Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

Članak 17.

Postupak Odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 , a pomažu mu relevantne organizacije civilnog društva i organizacije za ljudska prava . U Odboru se osigurava rodna ravnoteža te primjerena zastupljenost manjina i drugih isključenih skupina .

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 18.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 1382/2013 stavlja se izvan snage od 1. siječnja 2021.

Članak 19.

Prijelazne odredbe

1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja, na temelju Uredbe (EU) br. 1382/2013 koja se nastavlja primjenjivati na te aktivnosti do njihova zaključenja.

3. Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 2. kako bi se omogućilo upravljanje mjerama koje nisu dovršene do 31. prosinca 2027.

Članak 20.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u …,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 178.

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.Podcrtani tekst nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora.

(3) Uredba (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavi programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014. – 2020. ( SL L 354, 28.12.2013., str. 62.).

(4) Uredba Vijeća (EU) br. 390/2014 od 14. travnja 2014. o uspostavljanju programa „Europa za građane” za razdoblje 2014. – 2020., (SL L 115, 17.4.2014., str. 3.).

(5) Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

(6) SL C 373, 20.12.2013., str. 1

(7) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(8) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(9) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(10) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1).

(11) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(12) Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(13) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

PRILOG I.

Aktivnosti Programa

Opći i posebni ciljevi Programa utvrđeni u članku 3. ▌ nastojat će se ▌ostvariti posebice podupiranjem sljedećih aktivnosti:

podizanja razine osviještenosti, širenja informacija radi unaprjeđenja znanja o politikama i pravu Unije, uključujući materijalno i postupovno pravo, poznavanja instrumenata pravosudne suradnje, relevantne sudske prakse Suda Europske unije, komparativnog prava te europskih i međunarodnih standarda , uključujući razumijevanje interakcije među različitim područjima prava ;

2.	uzajamnog učenja razmjenom dobre prakse među dionicima kako bi se unaprijedilo poznavanje i uzajamno razumijevanje građanskog i kaznenog prava te pravnih i pravosudnih sustava država članica, uključujući vladavinu prava i pristup pravosuđu , te jačanjem uzajamnog povjerenja ;

3.	analitičkih aktivnosti i aktivnosti praćenja (1) u cilju unaprjeđenja poznavanja i razumijevanja mogućih prepreka neometanom funkcioniranju europskog područja pravosuđa i poboljšanja primjene prava i politika Unije u državama članicama;

osposobljavanja relevantnih dionika radi unaprjeđenja znanja o politikama i pravu Unije, uključujući među ostalim materijalno i postupovno pravo , temeljna prava, upotrebu instrumenata Unije za pravosudnu suradnju, poznavanje relevantne sudske prakse Suda Europske unije, pravnog jezika i komparativnog prava;

5.	razvoja i održavanja alata za IKT i e-justice, uzimajući u obzir privatnost i zaštitu podataka, radi unaprjeđenja učinkovitosti pravosudnih sustava i njihove suradnje putem informatičke i komunikacijske tehnologije, uključujući prekograničnu interoperabilnost sustava i aplikacija;

razvoja kapaciteta ključnih mreža na europskoj razini i europskih pravosudnih mreža, uključujući one koje su osnovane u skladu s pravom Unije radi osiguranja djelotvorne primjene i provođenja prava Unije, radi promicanja i daljnjeg razvoja prava, ciljeva politike i strategija Unije u područjima obuhvaćenima Programom ▌;

6.a

potpore za organizacije civilnog društva i neprofitne dionike aktivne u područjima Programa kako bi se povećala njihova sposobnost reagiranja i zagovaranja te kako bi se svim građanima osigurao primjeren pristup njihovim uslugama, savjetovanju i aktivnostima potpore, čime se također doprinosi demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima;

7.	boljeg poznavanja Programa te širenja, prenosivosti i transparentnosti njegovih rezultata te poticanja informiranja građana, među ostalim organiziranjem foruma za raspravu za dionike .

(1) Te aktivnosti obuhvaćaju primjerice prikupljanje podataka i statističkih podataka; razvoj zajedničkih metodologija i prema potrebi pokazatelja ili mjerila; studije, istraživanja, analize i ankete; evaluacije; procjenu učinka; izradu i objavu vodiča, izvješća i obrazovnog materijala.

PRILOG II.

Pokazatelji

Program će se pratiti na temelju niza pokazatelja kojima se određuje mjera u kojoj su ostvareni opći i posebni ciljevi Programa i s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i troškova. U tu će se svrhu , uz istodobno poštovanje prava povezanih s privatnošću i zaštitom podataka, prikupljati podaci o sljedećim ključnim pokazateljima:

Broj sudaca i pravosudnog osoblja koji su sudjelovali u aktivnostima osposobljavanja (uključujući razmjenu osoblja, studijske posjete, radionice i seminare) financiranima u okviru Programa, uključujući bespovratnim sredstvima za poslovanje EJTN-a

Broj organizacija civilnog društva koje se podupiru programom

Broj razmjena informacija u Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije (ECRIS)

Broj osoba koje pristupe rezultatima pretraživanja na portalu e-pravosuđe/stranicama koje sadržavaju informacije o prekograničnim građanskim i kaznenim predmetima

Broj osoba , razvrstanih po konkretnom cilju, do kojih su doprle:

i.	aktivnosti uzajamnog učenja i razmjene dobre prakse;

ii.	aktivnosti podizanja razine osviještenosti, informiranja i širenja informacija.

Svi individualni podaci raščlanjuju se po spolu kad god je to moguće; privremena i završna evaluacija Programa usmjerena je na svaki konkretan cilj i uključuje perspektivu rodne ravnopravnosti te se njima evaluiraju učinci na rodnu ravnopravnost.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/517

P8_TA(2019)0407

Program Prava i vrijednosti ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Prava i vrijednosti (COM(2018)0383 – C8-0234/2018 – 2018/0207(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/54)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0383),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 16. stavak 2., članak 19. stavak 2., članak 21. stavak 2. te članke 24., 167. i 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0234/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. listopada 2018. (2),

—	uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

—	uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenja Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za prava žena i jednakost spolova, Odbora za proračune, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za pravna pitanja i Odbora za ustavna pitanja (A8-0468/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (3);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 178.

(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 196.

(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 17. siječnja 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0040).

P8_TC1-COD(2018)0207

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 16. stavak 2., članak 19. stavak 2., članak 21. stavak 2., članak 24., članak 167. i članak 168.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”. Isto tako, u članku 3. navodi se da je „cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda” te da među ostalim „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe”. Te su vrijednosti potvrđene i izražene u pravima, slobodama i načelima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu „Povelja”) .

(2)

Ta se prava i te vrijednosti moraju i dalje aktivno kultivirati, štititi, promicati, jačati te biti zajedničke građanima i narodima i okosnica projekta EU-a jer pogoršanje u području zaštite tih prava i vrijednosti u bilo kojoj državi članici može imati štetne posljedice na Uniju kao cjelinu. Stoga se u proračunu EU-a osniva novi Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti koji se sastoji od programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti i programa Pravosuđe. U vremenima kad se europska društva suočavaju s ekstremizmom, radikalizmom i podjelama te sa sve manje prostora za neovisno civilno društvo , važnije je nego ikad promicati, jačati i braniti pravdu, prava i vrijednosti EU-a: poštovanje ljudskog dostojanstva, slobodu, demokraciju, jednakost, vladavinu prava i ljudska prava. To će imati znatan i izravan utjecaj na politički, društveni, kulturni i gospodarski život u EU-u. U okviru novog Fonda programom Pravosuđe će se i dalje podupirati daljnji razvoj područja pravosuđa Unije na temelju vladavine prava, neovisnosti i nepristranosti pravosuđa, uzajamnog priznavanja i povjerenja, pristupa pravosuđu i prekogranične suradnje. Programom Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti objedinit će se program o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014.–2020. uspostavljen Uredbom (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i program „Europa za građane” uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) br. 390/2014 (5) (dalje u tekstu „prethodni programi”).

(3)

Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti i njegova dva temeljna programa financiranja bit će usmjereni ▌ na osobe i subjekte koji doprinose našim zajedničkim vrijednostima, pravima, ravnopravnosti i bogatoj raznolikosti te ih održavaju živima i dinamičnima. Krajnji je cilj njegovanje i održavanje ravnopravnog, otvorenog, pluralističkog, uključivog i demokratskog društva utemeljenog na pravima. To uključuje dinamično i osnaženo civilno društvo, koje potiče demokratsko, građansko i društveno sudjelovanje građana i razvija bogatu raznolikost europskog društva, koje se temelji na zajedničkim vrijednostima , zajedničkoj povijesti i zajedničkom sjećanju. U članku 11. Ugovora o Europskoj uniji zahtijeva se da institucije Unije održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s civilnim društvom te građanima i predstavničkim udrugama na odgovarajući način omogućuju da objave i javno razmijene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije.

(3a)

Potrebno je osigurati redoviti otvoren i transparentan dijalog s korisnicima Programa i ostalim relevantnim dionicima uspostavom Skupine za civilni dijalog. Skupina za civilni dijalog trebala bi biti otvoren i neformalan forum za raspravu te pridonijeti razmjeni iskustava i dobrih praksi te raspravi o razvoju politika u područjima i ciljevima obuhvaćenima Programom i povezanim područjima. Skupna za civilni dijalog ne bi trebala imati nikakvu odgovornost u pogledu upravljanja Programom.

(4)

Programom ▌bi se trebao omogućiti razvoj sinergija radi rješavanja izazova koji su zajednički promicanju i zaštiti vrijednosti Unije te radi postizanja konkretnih rezultata na terenu. To bi se trebalo postići nadovezivanjem na pozitivna iskustva stečena provedbom prethodnih programa i daljnjim razvijanjem tih iskustava . Time će se omogućiti potpuno iskorištavanje potencijala sinergija kako bi se pružila učinkovitija podrška obuhvaćenim područjima politike i kako bi se povećao njihov potencijal dopiranja do osoba i civilnog društva, u cilju ostvarenja uravnotežene geografske distribucije . Kako bi Program bio djelotvoran, njime se mora obuhvatiti posebna narav različitih politika, njihovih različitih ciljnih skupina i posebnih potreba tih skupina s pomoću prilagođenih i ciljanih pristupa.

(4a)

Potpuno poštovanje i promicanje vladavine prava i demokracije od temeljne je važnosti za izgradnju povjerenja građana u Uniju i jamčenje međusobnog povjerenja među državama članicama. Promicanjem prava i vrijednosti Programom će se doprinijeti izgradnji demokratskije Unije, poštovanju vladavine prava i demokratskog dijaloga, transparentnosti i dobrom upravljanju, uključujući u slučajevima smanjenja prostora za civilno društvo.

(5)

Kako bi se Europska unija približila svojim građanima i potaknulo demokratsko sudjelovanje potreban je niz mjera i koordiniranih djelovanja. Potrebno je razviti i unaprijediti europsko građanstvo i europski identitet poticanjem građanskog razumijevanja postupka donošenja politika i promicanjem građanskog angažmana u djelovanju Unije. Osim toga, okupljanje građana u projektima bratimljenja gradova ili mreža gradova i potpora organizacijama civilnog društva na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini u područjima obuhvaćenima Programom pridonijet će povećanju razine sudjelovanja građana u društvu i konačno njihovoj aktivnoj uključenosti u demokratski život Unije. Istodobno se podupiranjem aktivnosti kojima se promiče uzajamno razumijevanje, međukulturni dijalog, kulturna i jezična raznolikost, ▌ socijalna uključenost i poštovanje drugih potiče osjećaj pripadanja Uniji i zajedničkog građanstva u okviru europskog identiteta, na temelju zajedničkog razumijevanja naših zajedničkih vrijednosti te europske kulture, povijesti i baštine. Promicanje snažnijeg osjećaja pripadnosti Uniji i vrijednosti Unije osobito je važno među građanima najudaljenijih regija EU-a zbog njihove udaljenosti od kontinentalne Europe.

(6)

Aktivnosti sjećanja te kritičko promišljanje o europskom povijesnom pamćenju nužni su za upoznavanje građana, a posebno mladih, s njihovom zajedničkom prošlošću i vrijednostima , koje su temelj zajedničke budućnosti▌. Aktivnostima sjećanja trebalo bi se promišljati o uzrocima totalitarnih režima u modernoj povijesti Europe, posebno nacizma, koji je doveo do holokausta, fašizma, staljinizma i totalitarnih komunističkih režima, te odati počast žrtvama njihovih zločina. Njima bi se također trebale obuhvatiti i aktivnosti u vezi s ostalim ključnim trenucima i referentnim točkama u novijoj europskoj povijesti. U obzir bi se trebala uzeti i važnost povijesnih, društvenih, kulturnih i međukulturalnih aspekata kako bi se stvorio europski identitet na temelju zajedničkih vrijednosti i osjećaju zajedništva.

(7)

Isto tako, građani bi trebali bolje poznavati svoja prava koja proizlaze iz građanstva Unije i trebali bi se osjećati ugodno dok borave, studiraju, rade i volontiraju u drugoj državi članici te bi trebali osjećati da mogu uživati u svim tim pravima i ostvariti ih, kao i imati povjerenje u jednak pristup, u potpuno ostvarivanje i zaštitu svojih prava bez ikakve diskriminacije i bez obzira na to gdje se u Uniji nalaze. Civilno je društvo potrebno podupirati u promicanju i zaštiti ▌vrijednosti Unije iz članka 2. UEU-a i podizanju razine osviještenosti o njima te u doprinosu stvarnom uživanju prava zajamčenih na temelju prava Unije.

(8)

Rodna ravnopravnost ▌predstavlja temeljnu vrijednost i cilj Europske unije. Međutim, cjelokupni napredak u području rodne ravnopravnosti stagnira. Diskriminacijom žena i djevojčica, nejednakim postupanjem prema ženama i djevojčicama te različitim oblicima nasilja nad ženama i djevojčicama krše se njihova temeljna prava i sprečava njihovo potpuno političko, socijalno i gospodarsko sudjelovanje u društvu. Usto, zbog političkih, strukturnih i kulturnih prepreka onemogućava se stvarna rodna ravnopravnost. Promicanje rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike u svim aktivnostima Unije stoga je ključna zadaća Unije i pokretač gospodarskog rasta i socijalnog razvoja te bi se trebalo podržati Programom. Posebno je važno aktivno se boriti protiv stereotipa i riješiti pitanje tihe i intersekcijske diskriminacije. Jednak pristup radu, jednako sudjelovanje na tržištu rada i uklanjanje prepreka napretku u karijeri u svim sektorima, na primjer u pravosuđu, sektoru znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), stupovi su rodne ravnopravnosti. Potrebno je usmjeriti pozornost i na ravnotežu između poslovnog i privatnog života te na jednaku podjelu neplaćenih kućanskih poslova i skrbi za djecu, starije osobe i druge uzdržavane osobe, između muškaraca i žena, koje su i dalje ključne za jednaku ekonomsku neovisnost i sudjelovanje te su suštinski povezane s ostvarenjem ravnopravnosti žena i muškaraca.

(9)

Rodno uvjetovano nasilje i nasilje nad ugroženim skupinama ( djeca, mladi ▌ i druge ugrožene skupine kao što su pripadnici skupine LGBTQI i osobe s invaliditetom) predstavlja ozbiljno kršenje temeljnih prava u cijeloj Uniji, u svim društvenim i gospodarskim kontekstima, s ozbiljnim posljedicama za tjelesno, mentalno i duševno zdravlje žrtava, kao i za cjelokupno društvo. Žene su najviše pogođene rodno uvjetovanim nasiljem i uznemiravanjem u kućanstvu i javnom okruženju; stoga je borba protiv takvog nasilja ključna mjera za promicanje rodne ravnopravnosti. Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) „nasilje nad ženama” definira se kao „sva djela rodno utemeljenog nasilja koja imaju za posljedicu ili će vjerojatno imati za posljedicu tjelesnu, seksualnu, psihičku ili ekonomsku štetu ili patnju žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili namjerno oduzimanje slobode, bilo da se pojavljuju u javnom ili privatnom životu;”. Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja iziskuje višedimenzionalni pristup koji obuhvaća pravne, gospodarske, obrazovne i zdravstvene aspekte. Postoji i potreba za aktivnim rješavanjem problema rodnih stereotipa od rane dobi te svih oblika govora mržnje i nasilja na internetu. U tom je kontekstu i dalje ključno podupirati organizacije za prava žena i druge aktere koji djeluju u tom području. Djeca, mladi ▌ i druge ugrožene skupine kao što su pripadnici skupine LGBTQI i osobe s invaliditetom također su u povećanoj opasnosti od nasilja, ▌ posebno u obiteljskim i intimnim odnosima. Potrebno je poduzeti mjere u svrhu promicanja prava ▌ ugroženih osoba, posebno prava djece (uključujući djecu bez roditelja, djecu siročad zbog nasilja u obitelji i druge posebno ranjive skupine djece), i doprinosa njihovoj zaštiti ▌ te jamčenja njihovih prava na razvoj▌ i dostojanstvo. Borba protiv svih oblika nasilja, posebno rodno uvjetovanog nasilja , promicanje njegove prevencije te zaštita i podupiranje žrtava prioriteti su Unije kojima se pojedincima pomaže u ostvarivanju njihovih temeljnih prava i pridonosi rodnoj ravnopravnosti▌. Ti bi se prioriteti trebali podržati Programom.

(10)

Radi sprečavanja i borbe protiv svih oblika nasilja i radi zaštite žrtava potrebni su snažna politička volja i usklađeno djelovanje na temelju metoda i rezultata prethodnih programa Daphne, programa o pravima, jednakosti i građanstvu i programa Pravosuđe. Posebno je financiranje u okviru programa Daphne za potporu žrtvama nasilja i borbu protiv nasilja nad ženama, djecom i mladim osobama bilo izuzetno uspješno od njegova pokretanja 1997. u pogledu popularnosti koju uživa među zainteresiranih stranama (tijelima javne vlasti, akademskim institucijama i nevladinim organizacijama) i u pogledu učinkovitosti financiranih projekata. Sredstvima iz programa Daphne financirani su projekti podizanja razine osviještenosti, pružanja usluga potpore žrtvama i podupiranja aktivnosti ▌organizacija civilnog društva koje rade na terenu. Program Daphne bavio se svim oblicima nasilja poput nasilja u obitelji, seksualnog nasilja, trgovanja ljudima, uhođenja i tradicionalnim štetnim praksama kao što je genitalno sakaćenje žena , kao i novim oblicima nasilja poput kibernasilja i uznemiravanja na internetu.

Stoga je važno nastaviti sa svim tim aktivnostima uz dodjelu zasebnih proračunskih sredstava za program Daphne i osigurati da su u provedbi Programa u obzir uzeti ti rezultati i stečena iskustva.

(11)

Nediskriminacija je temeljno načelo Unije. Člankom 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije predviđena je borba protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije. Nediskriminacija je utvrđena i u članku 21. Povelje. Potrebno je uzeti u obzir posebne značajke različitih oblika diskriminacije, uključujući izravnu, neizravnu i strukturnu diskriminaciju, te usporedno s time razviti odgovarajuće mjere za sprečavanje i borbu protiv diskriminacije na temelju jedne osnove ili više njih. Programom bi se trebale podupirati mjere za sprečavanje i borbu protiv svih oblika diskriminacije, rasizma, ksenofobije, afrofobije , antisemitizma, anticiganizma , mržnje prema muslimanima te drugih oblika netolerancije, uključujući homofobiju, bifobiju, transfobiju i interfobiju te druge oblike netolerancije na temelju rodnog identiteta, na internetu i izvan njega, prema pripadnicima manjina, uzimajući u obzir višestruku diskriminaciju. U tom je kontekstu posebnu pažnju potrebno posvetiti i sprečavanju te borbi protiv svih oblika nasilja, mržnje, segregacije i stigmatizacije, kao i borbi protiv vršnjačkog nasilja, uznemiravanja i netolerantnog ponašanja. Program bi se trebao provoditi zajedno s ostalim aktivnostima Unije koje imaju iste ciljeve, posebno s onima navedenima u komunikaciji Komisije od 5. travnja 2011. pod nazivom „Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.” i Preporuci Vijeća od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama (6).

(12)

▌ Društvene prepreke i prepreke koje proizlaze iz njihove okoline, kao i manjak pristupa onemogućuju ▌potpuno i djelotvorno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu na izjednačenoj osnovi s drugima. Osobe s invaliditetom među ostalim nailaze na prepreke pristupu tržištu rada, uključivom i kvalitetnom obrazovanju, izbjegavanju siromaštva i socijalne isključenosti, pristupu kulturnim inicijativama i medijima ili ostvarivanju svojih političkih prava. Kao stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) Unija i njezine države članice obvezale su se promicati, štititi te osigurati puno i ravnopravno uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svim osobama s invaliditetom. Odredbe UNCRPD-a postale su sastavni dio pravnog poretka Unije.

(13)

Pravo svakoga na poštovanje njegova privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja (pravo na privatnost) temeljno je pravo sadržano u članku 7. Povelje o temeljnim pravima. Zaštita osobnih podataka temeljno je pravo sadržano u članku 8. Povelje o temeljnim pravima i članku 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka podliježe kontroli neovisnih nadzornih tijela. Pravnim okvirom Unije, posebno Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (8) propisuju se odredbe kako bi se osigurala djelotvorna zaštita prava na zaštitu osobnih podataka. Tim je pravnim instrumentima nacionalnim tijelima za nadzor zaštite podataka povjerena zadaća osvješćivanja javnosti i razumijevanja rizika, pravila, zaštitnih mjera i prava u vezi s obradom osobnih podataka. Unija bi trebala moći provoditi aktivnosti podizanja razine osviještenosti, među ostalim pružanjem potpore organizacijama civilnog društva u zagovaranju zaštite osobnih podataka u skladu sa standardima Unije i provođenjem studija i drugih relevantnih aktivnosti s obzirom na značaj prava na zaštitu osobnih podataka u vrijeme brzog tehnološkog razvoja.

(14)

Člankom 24. UFEU-a obvezuju se Europski parlament i Vijeće da donesu odredbe za postupke i uvjete potrebne radi građanske inicijative u smislu članka 11. Ugovora o Europskoj uniji. To je postignuto donošenjem Uredbe [(EU) br. 211/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9)]. Programom bi se trebalo podržati financiranje tehničke i organizacijske potpore provedbi Uredbe [(EU) br. 211/2011], a na taj način i ostvarivanje prava građana na pokretanje i podržavanje europskih građanskih inicijativa.

(15)

U skladu s člancima 8. i 10. UFEU-a Program bi u svim svojim aktivnostima trebao podržavati rodno osviještenu politiku i integriranje ciljeva nediskriminacije. U privremenoj i konačnoj evaluaciji trebalo bi ocijeniti učinke na rodnu ravnopravnost kako bi se procijenilo u kojoj mjeri Program doprinosi ravnopravnosti spolova te osiguralo da nema neželjene negativne učinke na rodnu ravnopravnost. U tom kontekstu i uzimajući u obzir različitu prirodu i opseg aktivnosti različitih potprograma, važno je da promicatelji projekta, kad god je to moguće, raščlanjuju po spolu pojedinačne prikupljene podatke. Također je važno pružiti informacije kojima se podnositeljima zahtjeva daje uvid u to kako uzeti u obzir rodnu ravnopravnost te po potrebi o korištenju rodno osviještenih instrumenata kao što su proračunski postupak kojim se uzima u obzir rodna perspektiva i rodno osviještene procjene učinka. Pri savjetovanju sa stručnjacima i dionicima trebalo bi uzeti u obzir ravnotežu spolova.

(16)	U članku 3. stavku 3. UEU-a od Unije se zahtijeva da promiče zaštitu prava djece u skladu s člankom 24. Povelje i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

(17)

U skladu sa zakonodavnim aktima Unije koji se odnose na jednako postupanje države članice trebale bi uspostaviti neovisna tijela za promicanje jednakog postupanja poznatija kao „tijela za ravnopravnost” s ciljem borbe protiv diskriminacije na temelju rase i etničkog podrijetla, kao i spola. Mnoge su države članice međutim učinile i više nego što se od njih zahtijevalo i osigurale da tijela za ravnopravnost mogu poduzimati radnje radi suzbijanja diskriminacije na drugim osnovama poput jezika, dobi, spolnih karakteristika, rodnog identiteta i rodne raznolikosti, spolne orijentacije, religije i uvjerenja te invaliditeta▌. Tijela za ravnopravnost imaju važnu ulogu u promicanju jednakosti i osiguravanju djelotvorne primjene zakonodavstva o jednakom postupanju, posebno pružanjem neovisne pomoći žrtvama diskriminacije, provođenjem neovisnih istraživanja o diskriminaciji, objavljivanjem neovisnih izvješća i davanjem preporuka o svim pitanjima povezanima s diskriminacijom u njihovoj zemlji. Nužno je da se u tom pogledu rad tijela za ravnopravnost koordinira na razini Unije. Mreža EQUINET osnovana je 2007. Njezini su članovi nacionalna tijela za promicanje jednakog postupanja, kako su uspostavljena direktivama Vijeća 2000/43/EZ (10) i 2004/113/EZ (11) i direktivama 2006/54/EZ (12) i 2010/41/EU (13) Europskog parlamenta i Vijeća. Komisija je 22. lipnja 2018. donijela Preporuku o standardima za tijela za jednakost, koja se odnosi na mandat, neovisnost, učinkovitost i koordinaciju te suradnju tijela za ravnopravnost. EQUINET je u iznimnom položaju jer je jedini subjekt koji osigurava koordinaciju aktivnosti tijela za ravnopravnost. Ta je njegova zadaća ključna za osiguravanje kvalitetne provedbe antidiskriminacijskog zakonodavstva Unije u državama članicama i trebala bi se podupirati Programom.

(17a)

Kako bi se povećala dostupnost prilagođena korisnicima te pružile nepristrane smjernice i praktične informacije u vezi sa svim aspektima Programa, države članice mogu uspostaviti kontaktne točke u cilju pružanja pomoći korisnicima i podnositeljima zahtjeva. Kontaktne točke Programa trebale bi moći svoje funkcije obavljati neovisno, bez uplitanja javnih tijela u njihovo odlučivanje. Države članice trebale bi moći odabrati najprikladnije upravljanje kontaktnim točkama Programa, uključujući, među ostalim, putem javnih tijela, organizacija civilnog društva ili njihovih konzorcija. Kontaktne točke Programa nemaju nikakvu odgovornost u pogledu upravljanja Programom.

(18)

Neovisna tijela za ljudska prava i organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u promicanju i zaštiti zajedničkih vrijednosti EU-a iz članka 2. UEU-a i podizanju razine osviještenosti o njima te u doprinosu stvarnom uživanju prava zajamčenih na temelju zakonodavstva Unije, uključujući Povelju EU-a o temeljnim pravima. Kao što je navedeno u Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. travnja 2018., povećanje financiranja i dostatna financijska potpora ključni su za razvoj poticajnog i održivog okruženja za organizacije civilnog društva kako bi mogle ojačati svoju ulogu i obavljati svoje zadaće neovisno i djelotvorno. Financijskim bi se sredstvima EU-a stoga trebalo pridonijeti – dopunjavanjem aktivnosti na nacionalnoj razini – potpori, osnaživanju i izgradnji kapaciteta neovisnih organizacija civilnog društva aktivnih u promicanju vrijednosti i ▌ prava, čijim se aktivnostima olakšava strateška provedba prava na temelju prava EU-a i Povelje EU-a o temeljnim pravima, uključujući putem aktivnosti zagovaranja kao što su strateški sudski postupci, kampanje, komunikacije i druge aktivnosti nadzora, kao i promicanju, zaštiti i podizanju razine osviještenosti o ▌vrijednostima Unije na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini. Program bi se trebao provoditi na način koji je prilagođen korisnicima, primjerice primjenjujući postupak podnošenja prijava i izvješćivanja koji je prilagođen korisnicima. Potrebno je posebno usmjeriti pozornost na njegovu dostupnost organizacijama civilnog društva na transnacionalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući lokalne organizacije civilnog društva, kao i na kapacitete korisnika. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe financijske potpore trećim stranama, kada je to prikladno.

(19)

Komisija bi trebala osigurati sveukupnu dosljednost, komplementarnost i sinergije s radom tijela, ureda i agencija Unije, posebno Europskog instituta za ravnopravnost spolova i Agencije Europske unije za temeljna prava, te bi trebala uzeti u obzir rad drugih nacionalnih i međunarodnih aktera u područjima obuhvaćenima Programom.

(20)

U Programu bi uz određene uvjete trebale moći sudjelovati članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) i članice EFTA-e koje nisu članice EGP-a te ostale europske zemlje. Zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati koji uživaju pogodnosti pretpristupne strategije trebali bi isto tako moći sudjelovati u Programu.

(21)

Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije potrebno je osigurati europsku dodanu vrijednost svih provedenih djelovanja te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica, a trebalo bi težiti dosljednosti, komplementarnosti i sinergijama s programima financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike, posebno unutar Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti i stoga s programom Pravosuđe, kao i programom Kreativna Europa i programom ERASMUS+, kako bi se ostvario potencijal kulturnih hibrida u području kulture, medija, umjetnosti, obrazovanja i kreativnosti. Potrebno je stvoriti sinergije s drugim europskim programima financiranja, posebno u području zapošljavanja i suzbijanja socijalne isključenosti, kao što je Europski socijalni fond plus , unutarnjeg tržišta, poduzetništva, mladih, zdravlja, građanstva, pravosuđa, migracija, sigurnosti, istraživanja, inovacija, tehnologije, industrije, kohezije, turizma, vanjskih odnosa, trgovine i održivog razvoja.

(22)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točka 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (14)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(23)

Uredba (EU, Euratom) br. [nova Financijska uredba] („Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(24)

(24a)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15) , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (16) , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (17) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (18) , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (19) . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(25)

U vezi s provedbom posebnih ciljeva borbe protiv nasilja te promicanja rodne ravnopravnosti, prava, uključenosti i sudjelovanja građana u demokratskom životu Unije na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini, treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom na temelju tog Sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu je Uredbu potrebno uvrstiti posebnu odredbu kako bi se dužnosniku odgovornom za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijelila nužna prava i omogućio pristup koji su potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti.

(26)

(26a)

Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama želi se Uniju osposobiti da bolje štiti svoj proračun kada nedostaci u okviru vladavine prava ugrožavaju ili bi mogli ugroziti dobro financijsko upravljanje ili financijske interese Unije. Njime bi se trebao nadopuniti program Prava i vrijednosti čija je uloga drugačija, tj. financiranje politika u skladu s temeljnim pravima i europskim vrijednostima u čijem su središtu životi građana i njihovo sudjelovanje.

(27)

U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU (20)] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Pri provedbi Programa moraju se uzeti u obzir ograničenja koja proizlaze iz udaljenosti prekomorskih zemalja i područja, a njihovo efektivno sudjelovanje u Programu mora se pratiti i redovito ocjenjivati.

(28)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Programom pridonijet će se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za podržavanje ostvarenja klimatskih ciljeva u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što prije, a najkasnije do 2027. Relevantne će se aktivnosti utvrditi tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno procijeniti u kontekstu njegove evaluacije sredinom provedbenog razdoblja.

(29)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje tako da se pritom izbjegnu prekomjerni propisi i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu.

(30)

Radi ▌ dopune ove Uredbe u cilju provedbe Programa i osiguravanja djelotvorne procjene njegova napretka u ostvarivanju ciljeva , ovlast za donošenje akata trebalo bi delegirati Komisiji u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu programâ rada u skladu s člankom 13. i pokazatelja kako su navedeni u člancima 14. i 16. te Prilogu II. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

▌

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuje program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti (dalje u tekstu „Program”).

Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Ciljevi Programa

1. Opći je cilj Programa očuvanje i promicanje prava i vrijednosti kako su utvrđeni Ugovorima , Povelji i u primjenjivim međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima, posebice podupiranjem organizacija civilnog društva i drugih dionika koji su aktivni na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini, te poticanjem građanskog i demokratskog sudjelovanja , radi očuvanja i daljnjeg razvoja otvorenih, demokratskih , ravnopravnih i uključivih društava utemeljenih na pravima i vladavini prava .

2. U okviru općeg cilja utvrđenog u stavku 1. Program ima sljedeće posebne ciljeve koji odgovaraju sljedećim potprogramima:

(-a)	zaštita i promicanje vrijednosti Unije (potprogram Vrijednosti Unije),

(a)	promicanje prava, nediskriminacije, ravnopravnosti▌ , uključujući rodnu ravnopravnost, i poticanje uvođenja rodne perspektive i nediskriminacije u sve politike; (potprogram Ravnopravnost, prava i rodna ravnopravnost),

(b)	promicanje uključivanja građana i njihova sudjelovanja u demokratskom životu Unije i razmjene među građanima različitih država članica te podizanje razine osviještenosti o zajedničkoj europskoj povijesti (potprogram Uključivanje i sudjelovanje građana),

(c)	suzbijanje nasilja , uključujući rodno uvjetovano nasilje (potprogram Daphne).

Članak 2.a

Potprogram Vrijednosti Unije

U okviru općeg cilja iz članka 2. stavka 1. i u sklopu posebnog cilja iz članka 2. stavka 2. točke (-a), Program je usmjeren na zaštitu, promicanje prava te podizanje razine osviještenosti o njima, pružanjem financijske potpore organizacijama civilnog društva koje su aktivne na lokalnoj, regionalnoj i transnacionalnoj razini u promicanju i njegovanju tih prava, a time i jačanjem zaštite i promicanja vrijednosti Unije i poštovanja vladavine prava te pridonošenjem izgradnji demokratskije Unije, demokratskom dijalogu, transparentnosti i dobrom upravljanju.

Članak 3.

Potprogram Ravnopravnost , prava i rodna ravnopravnost

U okviru općeg cilja navedenog u članku 2. stavku 1. i u okviru posebnog cilja navedenog u članku 2. stavku 2. točki (a) Program je usredotočen na:

(a)	promicanje ravnopravnosti te sprečavanje i suzbijanje nejednakosti i diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije te poštovanje načela nediskriminacije na osnovama predviđenima u članku 21. Povelje;

(b)

▌ podupiranje, promicanje i provedbu sveobuhvatnih politika:

i.	promicanje potpunog uživanja prava žena, rodne ravnopravnosti, uključujući ravnotežu između privatnog i poslovnog života, osnaživanja žena i rodno osviještene politike;

ii.	promicanje nediskriminacije i njezino uključivanje u sve politike;

iii.	borbu protiv rasizma, ksenofobije i svih oblika netolerancije, uključujući homofobiju, bifobiju, transfobiju i interfobiju te netoleranciju na temelju rodnog identiteta, i na internetu i izvan njega;

iv.	zaštitu i promicanje prava djeteta;

v.	zaštitu i promicanje prava osoba s invaliditetom;

(ba)	zaštitu i promicanje prava građanstva Unije i prava na zaštitu osobnih podataka.

Članak 4.

Potprogram Uključivanje i sudjelovanje građana

U okviru općeg cilja navedenog u članku 2. stavku 1. i u okviru posebnog cilja navedenog u članku 2. stavku 2. točki (b) Program je usredotočen na:

(a)

podupiranje projekata kojima se nastoje obilježiti ključni događaji u modernoj europskoj povijesti, uključujući uzroke i posljedice autoritarnih i totalitarnih režima, i na podizanje razine osviještenosti europskih građana o njihovoj zajedničkoj povijesti, kulturi, kulturnoj baštini i vrijednostima, čime bi se poboljšalo njihovo razumijevanje Unije, njezina podrijetla, svrhe, raznolikosti i postignuća te važnosti uzajamnog razumijevanja i tolerancije ;

(b)	promicanje sudjelovanja građana i predstavničkih udruga u demokratskom i građanskom životu Unije te njihova doprinosa tom životu na način da objavljuju i javno razmjenjuju svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije;

(ba)	promicanje razmjena među građanima različitih zemalja, posebice kroz bratimljenje gradova i mreže gradova, kako bi stekli praktično iskustvo o bogatstvu i raznolikosti zajedničke baštine Unije i kako bi bili svjesni toga da je ona temelj za zajedničku budućnost.

Članak 5.

Potprogram Daphne

U okviru općeg cilja navedenog u članku 2. stavku 1. i u okviru posebnog cilja navedenog u članku 2. stavku 2. točki (c) Program je usredotočen na:

(-a)

sprečavanje i suzbijanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i djevojčicama te nasilja u obitelji na svim razinama, među ostalim i promicanjem standarda utvrđenih u Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija); i

(a)	sprečavanje i suzbijanje svih oblika nasilja nad djecom, mladima te drugim ugroženim skupinama , kao što su pripadnici zajednice LGBTQI i osobe s invaliditetom ;

(b)

podupiranje i zaštitu svih izravnih i neizravnih žrtava takvog nasilja , kao što je nasilje u obitelji ili nasilje u intimnim vezama, uključujući djecu koja su zbog zločina u obitelji ostala bez roditelja, te podupiranje i osiguranje iste razine zaštite u cijeloj Uniji za žrtve rodno uvjetovanog nasilja.

Članak 6.

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 1 627 000 000 EUR u cijenama iz 2018. [1 834 000 000] EUR u tekućim cijenama].

2. U okviru iznosa navedenog u stavku 1. sljedeći se okvirni iznos dodjeljuje sljedećem cilju:

(-a)	754 062 000 EUR u cijenama iz 2018. [850 000 000 EUR u tekućim cijenama] (tj. 46,34 % ukupne financijske omotnice) za posebne ciljeve iz članka 2. stavka 2. točke (-a);

(a)	429 372 000 EUR u cijenama iz 2018. [484 000 000 EUR] (tj. 26,39 % ukupne financijske omotnice) za posebne ciljeve iz članka 2. stavka 2. točaka (a) i (c) ;

(b)	443 566 000 u cijenama iz 2018. [ 500 000 000 EUR] (tj. 27,26 % ukupne financijske omotnice) za posebne ciljeve iz članka 2. stavka 2. točke (b).

Komisija dodjeljuje barem 50 % sredstava iz točke (-a) i (a) prvog podstavka ovog stavka za podupiranje aktivnosti koje provode organizacije civilnoga društva, od čega se barem 65 % dodjeljuje lokalnim i regionalnim organizacijama civilnog društva.

Komisija ne odstupa od dodijeljenih postotaka financijske omotnice, kako je navedeno u Prilogu -I., za više od 5 postotnih bodova. Ako se pokaže da je potrebno premašiti to ograničenje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 16. radi izmjene Priloga -I. korekcijom dodijeljenih postotaka programskih sredstava za pet do deset postotnih bodova.

3. Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć pri provedbi Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave, studije, sastanke stručnjaka te razmjenu informacija o prioritetima i područjima povezanima s općim ciljevima Programa.

4. Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za djelovanja koji proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.

5. Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev ili zahtjev Komisije , prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist države članice.

Članak 7.

Treće zemlje pridružene Programu

1. U Programu uz određene uvjete mogu sudjelovati sljedeće države:

(a)	članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)

(c)

(d)

ostale treće zemlje, u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu o sudjelovanju treće zemlje u bilo kojem programu Unije, uz uvjet da se sporazumom:

—	osigurava pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa i koristi koje ostvaruje treća zemlja koja sudjeluje u programima Unije;

—	utvrđuju uvjeti za sudjelovanje u programima, uključujući izračun financijskih doprinosa za pojedinačne programe i njihove administrativne troškove; Ti se doprinosi smatraju namjenskim prihodom u skladu s člankom [21. stavkom 5.] [nove Financijske uredbe];

—	na treću zemlju ne prenose ovlasti donošenja odluka o programu;

—	jamče prava Unije da osigura dobro financijsko upravljanje i zaštiti svoje financijske interese.

Članak 8.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1. Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku 62 . stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.

2. Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi.

3. [Doprinosi mehanizmu uzajamnog osiguranja mogu pokrivati rizik povezan s povratom sredstava od primatelja i smatraju se dostatnim jamstvom u skladu s Financijskom uredbom. Primjenjuju se odredbe utvrđene u [članku X.] Uredbe XXX [akt koji zamjenjuje Uredbu o Jamstvenom fondu].

Članak 9.

Vrsta aktivnosti

Aktivnosti kojima se pridonosi ostvarivanju posebnog cilja navedenog u članku 2. mogu se financirati u skladu s ovom Uredbom. Za financiranje su posebno prihvatljive aktivnosti navedene u Prilogu I.

Članak 9.a

Skupina za civilni dijalog

Komisija osniva Skupinu za civilni dijalog čiji je cilj osigurati redovit, otvoren i transparentan dijalog s korisnicima Programa i drugih relevantnih dionika radi razmjene iskustava i dobrih praksi te radi raspravljanja o razvoju politika u okviru područja i ciljeva obuhvaćenih Programom i povezanim područjima.

POGLAVLJE II.

BESPOVRATNA SREDSTVA

Članak 10.

Bespovratna sredstva

1. Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

2. Članovi komisije za evaluaciju mogu biti vanjski stručnjaci.

Članak 11.

Kumulativno [, komplementarno]i kombinirano financiranje

Aktivnosti iz prvog podstavka moraju biti u skladu sa sljedećim kumulativnim uvjetima:

(a)	ocijenjene su prema pozivu na podnošenje prijedloga u okviru Programa;

(b)	u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete tog poziva na podnošenje prijedloga;

(c)	ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja.

Članak 12.

Prihvatljivi subjekti

1. Osim kriterija iz [članka 197.] Financijske uredbe primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz stavaka 2. i 3.

2. Sljedeći su subjekti prihvatljivi:

(a)

pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja:

—	državi članici ili prekomorskoj zemlji ili prekomorskom području koje je s njom povezano;

—	trećoj zemlji pridruženoj Programu , osim za posebni cilj iz članka 2. stavka 2. točke (-a) ;

(b)	svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

3. Bespovratna sredstva za poslovanje mogu se dodijeliti Europskoj mreži tijela za ravnopravnost (EQUINET), u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (a), bez poziva na podnošenje prijedloga radi pokrivanja izdataka povezanih s njezinim stalnim programom rada.

POGLAVLJE III.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 13.

Program rada i višegodišnji prioriteti

1. Program se ostvaruje prema programima rada iz članka 110. Financijske uredbe.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 16. radi dopune ove Uredbe uspostavljanjem odgovarajućeg programa rada .

Članak 14.

Praćenje i izvješćivanje

1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 2. navedeni su u Prilogu II.

2. Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka postignutog u ostvarenju ciljeva Programa, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 16. radi razvoja odredbi okvira za praćenje i evaluaciju, među ostalim i izmjenama Priloga II., kako bi se revidirali ili dopunili pokazatelji ako se to smatra potrebnim.

3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe i rezultata Programa prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerni zahtjevi u pogledu izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i države članice.

Članak 15.

Evaluacija

1. Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2. Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa. U evaluaciji sredinom provedbenog razdoblja u obzir se uzimaju rezultati evaluacija dugoročnog učinka prethodnih programa (programa o pravima, jednakosti i građanstvu i programa Europa za građane).

3. Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon isteka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.

4. Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Članak 16.

Postupak delegiranja

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 13. i 14. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2027.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 13. i 14. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću. Na temelju Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., građani i ostali dionici mogu izraziti mišljenje o nacrtu teksta delegiranog akta tijekom razdoblja od četiri tjedna. O nacrtu teksta savjetuje se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija na temelju iskustva nevladinih organizacija te lokalnih i regionalnih tijela s obzirom na provedbu Programa.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 13. ili 14. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 17.

Zaštita financijskih interesa Unije

POGLAVLJE IV.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1. Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promidžbi aktivnosti i njihovih rezultata) pružajući usklađene, djelotvorne i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2. Komisija provodi aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu Programa, njegovih djelovanja i rezultata. Financijska sredstva dodijeljena Programu troše se i na institucijsko priopćavanje političkih prioriteta Unije ako se oni odnose na ciljeve navedene u članku 2.

Članak 18.a

Kontaktne točke Programa

Svaka država članica može uspostaviti kontaktne točke Programa. One će biti zadužene za pružanje nepristranih smjernica, praktičnih informacija i pomoći podnositeljima zahtjeva, dionicima i korisnicima Programa u odnosu na sve aspekte Programa, među ostalim i u vezi s postupkom podnošenja zahtjeva, širenjem korisnicima prilagođenih informacija i rezultata Programa, upitima za partnere, osposobljavanjem i drugim formalnostima. Kontaktne točke Programa neovisne su u obavljanju svojih funkcija.

▌

Članak 20.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 1381/2013 i Uredba (EU) br. 390/2014 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 21.

Prijelazne odredbe

1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih aktivnosti do njihova zaključenja, na temelju uredbi (EU) br. 1381/2013 i (EU) br. 390/2014, koje se nastavljaju primjenjivati na predmetne aktivnosti do njihova zaključenja.

2. Financijska omotnica za Program može također pokrivati troškove tehničke i administrativne pomoći potrebne kako bi se osigurao prijelaz između Programa i mjera donesenih u okviru prethodnih programa uspostavljenih uredbama (EU) br. 1381/2013 i (EU) br. 390/2014.

3. Odobrena se sredstva prema potrebi mogu unijeti u proračun nakon 2027. godine za pokrivanje troškova predviđenih u članku 6. stavku 3. kako bi se omogućilo upravljanje aktivnostima koje ne budu završene do 31. prosinca 2027.

Članak 22.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 178.

(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 196.

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.Podcrtani tekst nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora.

(4) Uredba (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavi programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014.–2020. (SL L 354, 28.12.2013., str. 62.).

(5) Uredba Vijeća (EU) br. 390/2014 od 14. travnja 2014. o uspostavljanju programa „Europa za građane” za razdoblje 2014. – 2020., (SL L 115, 17.4.2014., str. 3.).

(6) SL C 378, 24.12.2013., str. 1.

(7) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(8) SL L 119, 4.5.2016., str. 89.

(9) Uredba (EU) br. 211/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o građanskoj inicijativi (SL L 65, 11.3.2011., str. 1.).

(10) Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (SL L 180, 19.7.2000., str. 22.).

(11) Direktiva Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga (SL L 373, 21.12.2004., str. 37.).

(12) Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23.).

(13) Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010., str. 1.).

(14) [Upućivanje treba ažurirati: SL C 373, 20.12.2013., str. 1. Sporazum je dostupan na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013Q1220(01)&from=EN].

(15) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(16) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(17) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(18) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(19) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(20) Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

PRILOG -I.

Financijska sredstva dostupna u okviru Programa na koja se upućuje u članku 6. stavku 1. raspodjeljuju se kako slijedi:

(a)

u okviru iznosa iz članka 6. stavka 2. točke (a):

—	najmanje 15 % za aktivnosti kojima se provodi posebni cilj iz članka 3. točke (b) podtočke i.;

—	najmanje 40 % za aktivnosti kojima se provode posebni ciljevi iz članka 5. točke (-a); i

—	najmanje 45 % za aktivnosti kojima se provode posebni ciljevi iz članka 3. točke (a), točke (b) podtočaka ii. do v. i točke (c) te članka 5. točaka (a) i (b);

(b)

u okviru iznosa iz članka 6. stavka 2. točke (b):

—	15 % za aktivnosti sjećanja;

—	60 % za demokratsko sudjelovanje;

—	10 % za promotivne aktivnosti; i

—	10 % za upravljanje.

PRILOG I.

Aktivnosti koje se podupiru Programom

Opći i posebni ciljevi Programa utvrđeni u članku 2. nastojat će se ▌ostvariti posebice podupiranjem sljedećih aktivnosti:

(a)	podizanja razine osviještenosti, promicanja i širenja informacija radi boljeg poznavanja prava, vrijednosti i politika ▌u okviru područja i ciljeva obuhvaćenih Programom;

(b)	uzajamnog učenja razmjenom dobrih praksi među dionicima radi unapređenja znanja i postizanja većeg uzajamnog razumijevanja ▌;

(c)

▌aktivnosti analitičkog praćenja radi boljeg razumijevanja stanja u državama članicama i na razini Unije u područjima obuhvaćenima Programom, kao i radi bolje provedbe prava i politika EU-a te vrijednosti Unije u državama članicama, kao što su aktivnosti koje obuhvaćaju primjerice prikupljanje podataka i statističkih podataka ; razvoj zajedničkih metodologija i prema potrebi pokazatelja ili mjerila; studije, istraživanja, analize i ankete; evaluacije; procjenu učinka; izradu i objavu vodiča, izvješća i obrazovnog materijala ;

(d)	osposobljavanja relevantnih dionika radi njihova boljeg poznavanja politika i prava u ▌područjima obuhvaćenima Programom ;

(e)	razvoja i održavanja alata informacijske i komunikacijske tehnologije;

(ea)	potpore za organizacije civilnog društva i neprofitne dionike aktivne u područjima Programa kako bi se povećala njihova sposobnost reagiranja i kako bi se svim građanima osigurao primjeren pristup njihovim uslugama, savjetovanju i aktivnostima potpore;

(eb)

potpore za organizacije civilnog društva i neprofitne dionike aktivne u područjima Programa u provedbi aktivnosti zagovaranja radi promicanja prava, čime se jačaju zaštita i promicanje vrijednosti Unije i poštovanje vladavine prava te se pridonosi demokratskom dijalogu, transparentnosti i dobrom upravljanju, među ostalim i u slučajevima smanjivanja prostora za civilno društvo;

(f)

jačanja osviještenosti među građanima, posebno mladima, o europskoj kulturi, kulturnome naslijeđu, identitetu i povijesti , među ostalim i u pogledu totalitarnih i autoritarnih režima i drugih ključnih trenutaka iz novije europske povijesti, radi jačanja sjećanja i posvećenosti europskih građana Uniji te poticanja tolerancije, uzajamnog razumijevanja, međukulturnog dijaloga i poštovanja raznolikosti ;

(g)	okupljanja građana različitih državljanstava i kultura pružajući im mogućnost da sudjeluju u aktivnostima bratimljenja gradova i projektima civilnoga društva, čime se stvaraju uvjeti za jačanje pristupa „odozdo prema gore” i potiče građansko i demokratsko sudjelovanje ;

(h)	poticanja i olakšavanja aktivnog i uključivog sudjelovanja u stvaranju demokratičnije Unije, kao i podizanja razine osviještenosti o pravima i vrijednostima pružanjem potpore organizacijama civilnog društva;

(i)	razvoja kapaciteta europskih mreža radi promicanja i daljnjeg razvoja prava, vrijednosti, ciljeva politike i strategija Unije ▌;

(j)	financiranja tehničke i organizacijske potpore provedbi Uredbe [(EU) br. 211/2011], čime se podupire ostvarivanje prava građana na pokretanje europskih građanskih inicijativa i pruža potpora tim inicijativama;

(k)	boljeg poznavanja Programa, širenja i prenosivosti njegovih rezultata te poticanjem informiranja, među ostalim i uspostavom kontaktnih točaka Programa i pružanjem potpore tim kontaktnim točkama .

PRILOG II.

Pokazatelji

Program će se pratiti na temelju niza pokazatelja kojima se određuje mjera u kojoj su ostvareni opći i posebni ciljevi Programa i s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i troškova. U tu će se svrhu prikupljati podaci povezani sa sljedećim nizom pokazatelja:

Broj osoba do kojih su doprle:

i.	i. aktivnosti osposobljavanja;

ii.	aktivnosti uzajamnog učenja i razmjene dobre prakse;

iii.	aktivnosti podizanja razine osviještenosti, informiranja i širenja informacija.

Broj organizacija civilnog društva do kojih su doprle aktivnosti potpore i izgradnje kapaciteta

Broj transnacionalnih mreža i inicijativa usredotočenih na europsko sjećanje i baštinu kao rezultat intervencije Programa

Svi individualni podaci raščlanjuju se po spolu kad god je to moguće; Privremena evaluacija i završna evaluacija Programa usmjerene su na svaki potprogram i svaku aktivnost, uključuju perspektivu rodne ravnopravnosti te se njima evaluiraju učinci na rodnu ravnopravnost.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/536

P8_TA(2019)0408

Broj međuparlamentarnih izaslanstava, izaslanstava u zajedničkim međuparlamentarnim odborima i izaslanstava u odborima za parlamentarnu suradnju i multilateralnim parlamentarnim skupštinama

Odluka Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o broju međuparlamentarnih izaslanstava, izaslanstava u zajedničkim parlamentarnim odborima i izaslanstava u odborima za parlamentarnu suradnju i u multilateralnim parlamentarnim skupštinama (2019/2698(RSO))

(2021/C 158/55)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog odluke Konferencije predsjednika,

—	uzimajući u obzir sporazume o pridruživanju i suradnji te druge sporazume koje je Europska unija sklopila s trećim zemljama,

—	uzimajući u obzir članke 212. i 214. Poslovnika,

A.	budući da želi ojačati parlamentarnu demokraciju ostvarujući neprestani međuparlamentarni dijalog;

odlučuje kako slijedi o broju međuparlamentarnih izaslanstava i njihovih regionalnih grupacija:

(a)	Europa, zapadni Balkan i Turska

Izaslanstva u:

—	Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Sjeverne Makedonije

—	Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Turske

Izaslanstvo za sjevernu suradnju i za odnose sa Švicarskom i Norveškom te u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Islanda i Zajedničkom parlamentarnom odboru Europskog gospodarskog prostora (EGP)

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Srbije

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Albanije

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore

Izaslanstvo za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom

(b)	Rusija i države Istočnog partnerstva

Izaslanstvo u Odboru za parlamentarnu suradnju između EU-a i Rusije

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za pridruživanje između EU-a i Ukrajine

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za pridruživanje između EU-a i Moldove

Izaslanstvo za odnose s Bjelarusom

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za partnerstvo EU-a i Armenije, Odboru za parlamentarnu suradnju EU-a i Azerbajdžana i Parlamentarnom odboru za pridruživanje između EU-a i Gruzije

(c)	Magreb, Mašrek, Izrael i Palestina

Izaslanstva za odnose s:

—

Izraelom

—	Palestinom

—	državama Magreba i Unijom arapskog Magreba, uključujući Zajedničke parlamentarne odbore EU-a i Maroka, EU-a i Tunisa te EU-a i Alžira

—	državama Mašreka

(d)	Arapski poluotok, Irak i Iran

Izaslanstva za odnose s:

—	Arapskim poluotokom

—

Irakom

—

Iranom

(e)	Sjeverna, Srednja i Južna Amerika

Izaslanstva za odnose s/sa:

—	Sjedinjenim Američkim Državama

—

Kanadom

—	Saveznom Republikom Brazilom

—	državama Srednje Amerike

—	državama Andske zajednice

—	Mercosurom

Izaslanstvo u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Meksika

Izaslanstvo u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Čilea

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru Cariforuma i EU-a

(f)	Azija/Pacifik

Izaslanstva za odnose s:

—

Japanom

—	Narodnom Republikom Kinom

—

Indijom

—	Afganistanom

—	državama Južne Azije

—	državama jugoistočne Azije i Zajednicom naroda jugoistočne Azije (ASEAN)

—	Korejskim poluotokom

—	Australijom i Novim Zelandom

Izaslanstvo u odborima za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kazahstana, EU-a i Kirgistana, EU-a i Uzbekistana, EU-a i Tadžikistana te za odnose s Turkmenistanom i Mongolijom

(g)

Afrika

Izaslanstva za odnose s:

—	Južnom Afrikom

—	Panafričkim parlamentom

(h)	Multilateralne skupštine

Izaslanstvo u Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini AKP-a i EU-a

Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran

Izaslanstvo u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini

Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Euronest

Izaslanstvo za odnose s Parlamentarnom skupštinom NATO-a;

odlučuje da se u parlamentarne odbore osnovane na temelju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu (SGP) imenuju isključivo članovi Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za razvoj, čime se osigurava vodeća uloga Odbora za međunarodnu trgovinu kao nadležnog odbora, te da bi dotični članovi trebali aktivno koordinirati svoj rad sa Zajedničkom parlamentarnom skupštinom AKP-a i EU-a;

odlučuje da se u Parlamentarnu skupštinu Unije za Mediteran, Europsko-latinskoameričku parlamentarnu skupštinu i Parlamentarnu skupštinu Euronest imenuju isključivo članovi bilateralnih ili subregionalnih izaslanstava koje obuhvaća svaka skupština;

odlučuje da se u Izaslanstvo za odnose s Parlamentarnom skupštinom NATO-a mogu imenuju isključivo članovi Pododbora za sigurnost i obranu;

odlučuje da bi Konferencija predsjednika izaslanstava trebala sastaviti nacrt šestomjesečnog kalendara aktivnosti nakon savjetovanja s Odborom za vanjske poslove, Odborom za razvoj i Odborom za međunarodnu trgovinu; trebalo bi ga sastaviti tako da bude komplementaran sa šestomjesečnim kalendarom izaslanstava odbora koji sastavlja Konferencija predsjednika odbora, uzimajući u obzir i godišnji program rada Skupine za podršku demokraciji i koordinaciju izbora (DEG) kako bi se osigurao dosljedan pristup; zajednički nacrt šestomjesečnog kalendara aktivnosti zatim se podnosi Konferenciji predsjednika radi usvajanja; Konferencija predsjednika može izmijeniti predloženi nacrt kalendara u skladu s političkim događanjima te kako bi se osigurala usklađenost svih vanjskih aktivnosti Parlamenta;

podsjeća na to da je samo službenim izaslanstvima, koje je za to ovlastila Konferencija predsjednika, dopušteno provođenje aktivnosti u ime Europskog parlamenta i zastupanje njegova stajališta;

odlučuje da klubovi zastupnika i nezavisni zastupnici imenuju stalne zamjenike koji djeluju u svakoj vrsti izaslanstva te da broj tih zamjenika ne smije prelaziti broj punopravnih članova koji predstavljaju klubove zastupnika ili nezavisne zastupnike;

odlučuje da punopravni članovi stalnih međuparlamentarnih izaslanstava imaju pravo sudjelovati u međuparlamentarnim sjednicama izvan mjesta rada Parlamenta; ako punopravni član ne može putovati, može ga zamijeniti jedan od stalnih zamjenskih članova ili, ako zamjenski član nije dostupan, član međuparlamentarne skupštine koja obuhvaća to izaslanstvo, a kojeg je imenovao klub zastupnika kojem pripada punopravni član; ako član međuparlamentarne skupštine koja obuhvaća predmetno izaslanstvo nije dostupan, pravo sudjelovanja može se dodijeliti članovima Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj i Odbora za međunarodnu trgovinu;

smatra da bi se prije međuparlamentarne sjednice s partnerom (parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje, zajednički parlamentarni odbor, parlamentarni odbor za pridruživanje, odbor za parlamentarnu suradnju, međuparlamentarna sjednica itd.) ili prije slanja izaslanstva trebalo održati blisko savjetovanje s relevantnim odborom ili odborima o mogućim političkim temama ili pitanjima koja se odnose na zakonodavnu kontrolu i o kojima bi izaslanstvo trebalo povesti raspravu na sjednicama s partnerima u dotičnoj zemlji;

10.

nastojat će u praksi osigurati da jedan ili više izvjestitelja ili predsjednika odbora također mogu sudjelovati u postupcima izaslanstava, zajedničkih međuparlamentarnih odbora, odbora za parlamentarnu suradnju i multilateralnih parlamentarnih skupština te odlučuje da predsjednik, na zajednički zahtjev izaslanstva i predmetnih predsjednika odbora, odobrava službena putovanja te vrste;

11.

odlučuje da će ova Odluka stupiti na snagu na prvoj sjednici devetog parlamentarnog saziva;

12.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/540

P8_TA(2019)0409

Prilagodba člancima 290. i 291. UFEU-a niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom – dio II. ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prilagodbi člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom (COM(2016)0799 – C8-0148/2019 – 2016/0400B(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/56)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0799),

—

uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 33., članak 43. stavak 2., članak 53. stavak 1., članak 62., članak 64. stavak 2., članak 91., članak 100. stavak 2., članak 114., članak 153. stavak 2. točku (b), članak 168. stavak 4. točke (a) i (b), članak 172., članak 192. stavak 1., članak 207., članak 214. stavak 3. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0148/2019),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

—

uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. i članak 43. stavak 2., članak 53. stavak 1., članak 62., članak 91., članak 100. stavak 2., članak 114., članak 153. stavak 2. točku (b), članak 168. stavak 4. točke (a) i (b), članak 192. stavak 1. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 1. lipnja 2017. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. prosinca 2017. (2),

—	uzimajući u obzir pisma Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

—	uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 7. ožujka 2019. kojom se Odboru za pravna pitanja daje ovlast da razdijeli navedeni Prijedlog Komisije i na temelju njega sastavi dva zasebna zakonodavna izvješća,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0020/2018),

—	uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja te mišljenja i stajalište u obliku amandmana Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam te Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0190/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 288, 31.8.2017., str. 29.

(2) SL C 164, 8.5.2018., str. 82.

P8_TC1-COD(2016)0400B

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o prilagodbi člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 33., članak 43. stavak 2., članak 53. stavak 1., članak 62., članak 64. stavak 2., članak 91., članak 100. stavak 2., članak 114., članak 153. stavak 2. točku (b), članak 168. stavak 4. točke (a) i (b), članak 172., članak 192. stavak 1., članak 207., članak 214. stavak 3. i članak 338. stavak 1., [Am. 1]

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Ugovorom iz Lisabona uvedena znatno je izmijenjen pravni okvir kojim su uređene ovlasti koje zakonodavac dodjeljuje Komisiji tako što je uvedena jasna razlika između ovlasti delegiranih Komisiji za donošenje nezakonodavnih akata opće primjene radi dopune ili izmjene određenih elemenata zakonodavnog akta koji nisu ključni (delegirani akti) i ovlasti dodijeljenih Komisiji za donošenje akata kojima se osiguravaju jedinstveni uvjeti za provedbu pravno obvezujućih akata Unije (provedbeni akti). [Am. 2]

(2)	Mjere na koje se može primijeniti delegiranje ovlasti u skladu s člankom 290. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u načelu odgovaraju mjerama na koje se primjenjuje regulatorni postupak s kontrolom utvrđen člankom 5.a Odluke Vijeća 1999/468/EZ (4).

(3)	Zbog zastoja u međuinstitucijskim pregovorima povučeni su (5) raniji prijedlozi koji se odnose na usklađivanje zakonodavstva koje upućuje na regulatorni postupak s kontrolom s pravnim okvirom uvedenim Ugovorom iz Lisabona (6).

(4)

Europski parlament, Vijeće i Komisija naknadno su dogovorili novi okvir za delegirane akte u okviru Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (7) i potvrdili da je cijelo postojeće zakonodavstvo potrebno uskladiti s pravnim okvirom uvedenim Ugovorom iz Lisabona. Složili su se da je najveći prioritet potrebno dati brzom usklađivanju svih temeljnih akata u kojima se još upućuje na regulatorni postupak s kontrolom. Komisija se obvezala da će do kraja 2016. izraditi prijedlog tog usklađivanja.

(5)	Većina dodijeljenih ovlasti iz temeljnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom ispunjava kriterije iz članka 290. stavka 1. UFEU-a i trebalo bi ih prilagoditi toj odredbi.

(6)	Ostale dodijeljene ovlasti iz temeljnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom ispunjavaju kriterije iz članka 291. stavka 2. UFEU-a i trebalo bi ih prilagoditi toj odredbi.

(7)	Ako se Komisiji dodijele provedbene ovlasti, ona bi ih trebala izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(8)	U nekoliko temeljnih akata kojima se trenutačno predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom određene su dodijeljene ovlasti zastarjele te bi ih stoga trebalo izbrisati.

(8a)	Grupiranjem i predstavljanjem ovlasti koje nisu međusobno blisko povezane u jednom delegiranom aktu Komisije Parlament se ometa pri provođenju kontrole jer je prisiljen prihvatiti ili odbiti cijeli delegirani akt i stoga nema mogućnost izraziti mišljenje o svakoj ovlasti pojedinačno. [Am. 3]

(9)	Ova Uredba ne bi trebala utjecati na postupke u tijeku za koje je odbor već dostavio mišljenje u skladu s člankom 5.a Odluke 1999/468/EZ prije stupanja na snagu ove Uredbe.

(10)	Budući da se prilagodbe i izmjene koje treba provesti odnose samo na postupke na razini Unije, države članice ih, u slučaju direktiva, ne moraju prenijeti.

(11)	Dotične akte trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Akti popisani u Prilogu mijenjaju se kako je utvrđeno tim Prilogom.

Članak 2.

Ova Uredba ne utječe na postupke u tijeku za koje je odbor već dostavio svoje mišljenje u skladu s člankom 5.a Odluke 1999/468/EZ.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C , , str. .

(2) SL C , , str. .

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.

(4) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.)

(5) SL C 80, 7.2.2015., str. 17.

(6) COM(2013)0451, COM(2013)0452 i COM(2013)0751.

(7) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(8) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

PRILOG

I. KLIMATSKA POLITIKA

Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (1)

Kako bi se osigurala brza tehnička prilagodba Direktive 2009/31/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora u vezi s izmjenama potrebnima za prilagodbu priloga toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/31/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	članak 29. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 29. Izmjene prilogâ Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29.a kojima se izmjenjuju prilozi ovoj Direktivi radi prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku .”[Am. 4]

umeće se sljedeći članak 29.a:

„Članak 29.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 29. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 5]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 29. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 29. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

članak 30. briše zamjenjuje se. sljedećim:

„Članak 30.

Postupak u odboru

1. Komisiji pomaže Odbor za klimatske promjene osnovan člankom 26. Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*2) . Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (*3) .

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. [Am. 6]

(*2) Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 13.). "

(*3) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).” "

Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (2)

Kako bi se osigurao točan obračun transakcija u skladu s Odlukom br. 406/2009/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Odluka dopunila zahtjevima koji se primjenjuju na registre država članica i središnje administratore u vezi s obradom transakcija. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Odluke br. 406/2009/EZ, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi utvrdila godišnje emisijske kvote. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

Na temelju iskustva jasno je da nije potrebno ovlaštenje u pogledu modaliteta određenih prijenosa.

U skladu s time Odluka br. 406/2009/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. četvrti i peti podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Kada relevantni revidirani i verificirani podaci o emisijama budu dostupni, Komisija provedbenim aktom utvrđuje godišnje emisijske kvote za razdoblje od 2013. do 2020. izražene u tonama ekvivalenta ugljikova dioksida. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 13. stavka 2.”;

(b)	stavak 6. briše se;

2.	u članku 11. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a u vezi s primjenom stavaka 1. i 2. ovog članka.”;

umeće se sljedeći članak 12.a:

„Članak 12.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 11. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 11. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*4) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

(4)

u članku 13. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (*5) .”

(*5) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”. [Am. 7]"

Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (3)

Kako bi se osiguralo ispunjenje obveza Unije kao stranke Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje trgovine unutar Unije i vanjske trgovine tvarima koje oštećuju ozonski sloj te proizvodima i opremom koji sadrže te tvari ili o njima ovise, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se:

—	izmijenila Uredba (EZ) br. 1005/2009 radi uključivanja određenih tvari u dijelove A i B Priloga II.;

—	izmijenila ta Uredba radi potrebnih tehničkih prilagodbi Priloga III. i maksimalnih količina kontroliranih tvari;

—	izmijenio Prilog V. toj Uredbi kako bi se ispunile obveze u okviru Montrealskog protokola;

—	izmijenio Prilog VI. toj Uredbi;

—	izmijenio popis podataka o izdavanju dozvola za uvoz i izvoz;

—	izmijenio Prilog VII. toj Uredbi kako bi se u obzir uzela nova tehnološka dostignuća;

—	izmijenili zahtjevi za izvješćivanje;

—	ta Uredba dopunila popisom proizvoda i opreme za koje prikupljanje kontroliranih tvari ili uništavanje proizvoda i opreme bez prethodnog prikupljanja kontroliranih tvari treba smatrati tehnički i ekonomski izvedivima;

—	ta Uredba dopunila mehanizmom za raspodjelu kvota proizvođačima i uvoznicima;

—	ta Uredba dopunila pravilima o obliku i sadržaju oznaka na spremnicima za određene kontrolirane tvari;

—	ta Uredba dopunila u pogledu praćenja nezakonite trgovine;

—	ta Uredba dopunila u pogledu puštanja u slobodan promet unutar Unije određenih proizvoda i opreme uvezenih iz država koje nisu stranke Protokola;

—	ta Uredba dopunila minimalnim zahtjevima u pogledu kvalifikacija;

—	ta Uredba dopunila popisom tehnologija ili praksi koje poduzeća trebaju primjenjivati radi sprečavanja i što većeg smanjenja propuštanja i emisija kontroliranih tvari.

Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1005/2009 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 7. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s oblikom i sadržajem oznake koja će se upotrebljavati koristiti .”; [Am. 8]

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s oblikom i sadržajem oznake koja će se upotrebljavati koristiti .”; [Am. 9]

(b)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se, s obzirom na nove informacije, tehnička dostignuća ili odluke koje donesu stranke, izmjenjuje sljedeće:

(a)	Prilog III.;

(b)	maksimalna količina kontroliranih tvari koja se smije koristiti ili emitirati u okviru njihove primjene kao procesnih agensa iz stavka 4. drugog i trećeg podstavka.”;

članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 3. drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s oblikom i sadržajem oznake koja će se koristiti. [Am. 10]

Kontrolirane tvari iz prvog podstavka stavljaju se na tržište i dalje se distribuiraju samo u skladu s uvjetima utvrđenima u Prilogu V.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se izmjenjuje Prilog V. kako bi se ispunile obveze u okviru Protokola.”;

(b)	u stavku 6. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s mehanizmom za raspodjelu kvota proizvođačima i uvoznicima.”; [Am. 11]

u članku 13. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se izmjenjuje Prilog VI. u pogledu izmjena i vremenskih okvira za postupno ukidanje kritičnih primjena određujući rokove za nove primjene i krajnje rokove za postojeće primjene, u slučaju da tehnički i ekonomski izvedive zamjene i tehnologije prihvatljive sa stajališta zaštite okoliša i zdravlja nisu dostupne u roku utvrđenom tim Prilogom ili, prema potrebi, kako bi se osiguralo ispunjenje međunarodnih obveza.”;

5.	u članku 18. stavak 9. zamjenjuje se sljedećim: „9. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se izmjenjuje popis podataka koji se navodi u stavku 3. ovog članka i u Prilogu IV. kako bi se ispunile obveze u okviru Protokola ili olakšala njihova primjena.”;

članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

Mjere za praćenje nezakonite trgovine

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s dodatnim mjerama za praćenje kontroliranih tvari ili novih tvari te proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise, koji su pohranjeni u privremenom skladištu, carinskom skladištu ili slobodnoj zoni ili su u provozu kroz carinsko područje Unije te se kasnije ponovno izvoze, na temelju ocjene potencijalnog rizika nezakonite trgovine povezanog s takvim kretanjima, uzimajući u obzir korist za okoliš i društveno-gospodarski utjecaj tih mjera.””; [Am. 12]

u članku 20. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a u vezi s pravilima radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila , u skladu s odlukama koje donesu stranke, primjenjivima koja se primjenjuju na puštanje u slobodan promet unutar Unije proizvoda i opreme uvezenih iz bilo koje države koja nije stranka Protokola i za čiju su proizvodnju korištene kontrolirane tvari, ali koji ne sadrže tvari koje se sa sigurnošću mogu identificirati kao kontrolirane tvari. Identifikacija takvih proizvoda i opreme mora biti u skladu s tehničkim preporukama koje stranke periodički dobivaju.”; [Am. 13]

članak 22. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se izmjenjuje Prilog VII. kako bi se u obzir uzela nova tehnološka dostignuća.”;

(b)

u stavku 4. drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s popisom proizvoda i opreme, u skladu s odlukama koje donesu stranke, za koje se prikupljanje kontroliranih tvari ili uništavanje proizvoda i opreme bez prethodnog prikupljanja kontroliranih tvari smatra tehnički i ekonomski izvedivima, u kojima prema potrebi navodi tehnologije koje pritom treba koristiti. [Am. 14]

Svakom nacrtu delegiranog akta kojim se utvrđuje takav popis prilaže se cjelovita ekonomska procjena troškova i koristi, uzimajući u obzir okolnosti u pojedinačnim državama članicama.”;

(c)

u stavku 5. drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija ocjenjuje mjere koje poduzimaju države članice i ovlaštena je donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s minimalnim zahtjevima u pogledu kvalifikacija s obzirom na te ocjene i tehničke i druge relevantne informacije.”; [Am. 15]

članak 23. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 4. mijenja se kako slijedi:

u prvom podstavku druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„S obzirom na ocjenu tih mjera koje poduzimaju države članice te tehničke i druge relevantne informacije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s usklađivanjem tih minimalnih zahtjeva u pogledu kvalifikacija.”; [Am. 16]

ii.	drugi podstavak briše se.

(b)

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a kojima se uspostavlja popis radi dopune ove Uredbe uspostavom popisa tehnologija ili praksi koje poduzeća trebaju primjenjivati radi sprečavanja i što većeg smanjenja propuštanja i emisija kontroliranih tvari.”; [Am. 17]

10.

u članku 24. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se izmjenjuje dio A Priloga II. kako bi se uključile tvari koje su uključene u dio B tog Priloga za koje se utvrdi da se izvoze, uvoze, proizvode ili stavljaju na tržište u značajnim količinama i za koje je Odbor za znanstvenu evaluaciju u skladu s Protokolom utvrdio da imaju znatan potencijal oštećenja ozonskog sloja te kako bi se, prema potrebi, utvrdila eventualna izuzeća od stavka 1.

3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se izmjenjuje dio B Priloga II. kako bi se uključile tvari koje nisu kontrolirane tvari i za koje je Odbor za znanstvenu evaluaciju u skladu s Protokolom ili neko drugo priznato tijelo istovrijednog statusa utvrdilo da imaju znatan potencijal oštećenja ozonskog sloja s obzirom na relevantne znanstvene informacije.”;

11.

nakon naslova poglavlja VII. umeće se sljedeći članak 24.a:

„Članak 24.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 2., članka 8. stavaka 3. i 5., članka 10. stavaka 3. i 6., članka 13. stavka 2., članka 18. stavka 9., članka 19., članka 20. stavka 2., članka 22. stavaka 3., 4. i 5., članka 23. stavaka 4. i 7., članka 24. stavaka 2. i 3., članka 26 stavka 3. i članka 27. stavka 10. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 18]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 2., članka 8. stavaka 3. i 5., članka 10. stavaka 3. i 6., članka 13. stavka 2., članka 18. stavka 9., članka 19., članka 20. stavka 2., članka 22. stavaka 3., 4. i 5., članka 23. stavaka 4. i 7., članka 24. stavaka 2. i 3., članka 26 stavka 3. i članka 27. stavka 10. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 2., članka 8. stavaka 3. i 5., članka 10. stavaka 3. i 6., članka 13. stavka 2., članka 18. stavka 9., članka 19., članka 20. stavka 2., članka 22. stavaka 3., 4. i 5., članka 23. stavaka 4. i 7., članka 24. stavaka 2. i 3., članka 26 stavka 3. i članka 27. stavka 10. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*6) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

12.	u članku 25. briše se stavak 3.;

13.	u članku 26. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a kojima se izmjenjuju zahtjevi za izvješćivanje utvrđeni u stavku 1. ovog članka kako bi se ispunile obveze u okviru Protokola ili olakšala njihova primjena.”;

14.

u članku 27. stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a u vezi s izmjenama radi izmjene zahtjeva za izvješćivanje utvrđenih u stavcima od 1. do 7. ovog članka kako bi se ispunile obveze u okviru Protokola ili olakšala njihova primjena.”. [Am. 19]

II. KOMUNIKACIJSKE MREŽE, SADRŽAJI I TEHNOLOGIJE

Direktiva 2002/58/EZ od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (4)

Kako bi se osigurala ujednačena razina zaštite temeljnih prava i sloboda u pogledu obrade osobnih podataka u sektoru elektroničkih komunikacija te kako bi se osiguralo slobodno kretanje takvih podataka i elektroničke komunikacijske opreme i usluga u Uniji, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se Direktiva 2002/58/EZ dopunila u pogledu okolnosti, formata i postupaka koji se primjenjuju na zahtjeve o podacima i obavijestima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2002/58/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 4. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14.b radi dopune ove Uredbe u vezi s okolnostima, formatom i postupcima koji se primjenjuju na zahtjeve o podacima i obavijestima iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka nakon savjetovanja s Europskom agencijom za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA), Radnom skupinom za zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koja je osnovana na temelju članka 29. Direktive 95/46/EZ i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.”; [Am. 20]

2.	članak 14.a briše se;

umeće se sljedeći članak 14.b:

„Članak 14.b

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 21]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*7) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

Uredba (EZ) br. 733/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. travnja 2002. o uvođenju vršne .eu domene (5) (*8)

Kako bi se utvrdili uvjeti za uvođenje nacionalne vršne .eu domene uspostavljene Uredbom (EZ) br. 733/2002, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila kriterijima i postupcima za određivanje registra te pravilima javne politike za uvođenje i djelovanje vršne .eu domene i načelima javne politike o registraciji. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 733/2002 mijenja se kako slijedi:

u članku 3. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

donosi delegirane akte u skladu s člankom 5.a kojima se utvrđuju kriteriji i postupci za određivanje registra.

Kada, u slučaju utvrđivanja kriterija i postupaka za određivanje registra, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 5.b;”;

članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Nakon savjetovanja s registrom Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.a kojima se određuju pravila javne politike za uvođenje i djelovanje vršne .eu domene i načela javne politike o registraciji.”;

(b)	u stavku 2. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Kad država članica ili Komisija u roku od 30 dana od objave uloži prigovor u pogledu određene stavke uključene u dostavljeni popis, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.a radi rješavanja te situacije.”;

umeću se sljedeći članci 5.a i 5.b:

„Članak 5.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 1. i članka 5. stavaka 1. i 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka članka 3. stavka 1. i članka 5. stavaka 1. i 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 1. i članka 5. stavaka 1. i 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 5.b

Hitni postupak

1. Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 5.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*9) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 6. stavci 3. i 4 brišu se.

Odluka br. 626/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2008. o odabiru i odobrenju sustava za pružanje pokretnih satelitskih usluga (Odluka MSS) (6) (*10)

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Odluke br. 626/2008/EZ, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s odgovarajućim načinima usklađene primjene provedbenih propisa. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

U skladu s time Odluka br. 626/2008/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 9. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija može provedbenim aktom donijeti mjere kojima se definiraju odgovarajući načini usklađene primjene provedbenih propisa iz stavka 2. ovog članka, uključujući propise o usklađenom ukidanju ili oduzimanju odobrenja zbog kršenja zajedničkih uvjeta iz članka 7. stavka 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 10. stavka 3.”;

2.	u članku 10. briše se stavak 4.

III. HUMANITARNA POMOĆ I CIVILNA ZAŠTITA (*11)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći (7)

Od njezina donošenja 1996. ni u jednom trenutku nije bilo potrebno da Komisija donese mjere u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom kako bi se izmijenili elementi Uredbe (EZ) br. 1257/96 koji nisu ključni. Ne predviđa se da će se to biti potrebno učiniti u budućnosti. Stoga bi iz Uredbe (EZ) br. 1257/96 trebalo izostaviti mogućnost donošenja provedbenih mjera u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom, a pritom ne postoji potreba da se Komisiju ovlasti donijeti delegirane akte u skladu s člankom 290. Ugovora.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1257/96 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 15. briše se stavak 1.;

2.	u članku 17. briše se stavak 4.

IV. ZAPOŠLJAVANJE, SOCIJALNA PITANJA I UKLJUČENOST

Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (8)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te nove spoznaje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenio Prilog Direktivi 89/391/EEZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 89/391/EEZ mijenja se kako slijedi:

umeće se sljedeći članak 16.a:

„Članak 16.a

Izmjene Priloga

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17.b kojima se u tehničkom smislu izmjenjuje Prilog kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te nove spoznaje.”;

2.	članak 17. briše se;

umeće se sljedeći članak 17.b:

„Članak 17.b

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 22]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 16.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 16.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*12) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

Direktiva Vijeća 89/654/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima na gradilištima (prva pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (9) (*13)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija oblikovanja, proizvodnje ili izgradnje dijelova mjesta rada, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te znanje u pogledu mjesta rada, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenili prilozi Direktivi 89/654/EEZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 89/654/EEZ mijenja se kako slijedi:

članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 9.

Izmjene prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuju prilozi kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija oblikovanja, proizvodnje ili izgradnje dijelova mjesta rada, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te znanje s obzirom na mjesta rada.

Kada, u slučaju mogućih neposrednih rizika za zdravlje i sigurnost radnika, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 9.b”;

umeću se sljedeći članci 9.a i 9.b:

„ Članak 9.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 9.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 9.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*14) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

10.

Direktiva Vijeća 89/656/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za uporabu osobne zaštitne opreme na radnom mjestu (treća pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (10) (*15)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i znanje u području osobne zaštitne opreme, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenili prilozi Direktivi 89/656/EEZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 89/656/EEZ mijenja se kako slijedi:

članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 9.

Izmjene prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuju prilozi kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija koji se odnose na osobnu zaštitnu opremu, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i znanje u području osobne zaštitne opreme.

umeću se sljedeći članci 9.a i 9.b:

„ Članak 9.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 9.b

Hitni postupak

(*16) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

11.

Direktiva Vijeća 90/269/EEZ od 29. svibnja 1990. o minimumu zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta pri ručnom prenošenju tereta u slučajevima kad postoji opasnost osobito od ozljeda leđa radnika (Četvrta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (11) (*17)

Kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i znanje u području ručnog prenošenja tereta u slučajevima kad postoji opasnost osobito od ozljeda leđa radnika, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenili prilozi Direktivi 90/269/EEZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 90/269/EEZ mijenja se kako slijedi:

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 8.

Izmjene prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuju prilozi kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i znanje u području ručnog prenošenja tereta.

umeću se sljedeći članci 8.a i 8.b:

„ Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 8.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 8.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*18) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

12.

Direktiva Vijeća 90/270/EEZ od 29. svibnja 1990. o minimalnim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu sa zaslonima (peta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (12) (*19)

Kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te znanje povezano sa zaslonima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenio Prilog Direktivi 90/270/EEZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 90/270/EEZ mijenja se kako slijedi:

članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 10.

Izmjene Priloga

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuje Prilog kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te znanje povezano sa zaslonima.

umeću se sljedeći članci 10.a i 10.b:

„ Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 10. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 10.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 10.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*20) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

13.

Direktiva Vijeća 92/29/EEZ od 31. ožujka 1992. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za poboljšanje medicinske skrbi na brodovima (13) (*21)

Kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i nove spoznaje u pogledu medicinske skrbi na brodovima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenili prilozi Direktivi 92/29/EEZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 92/29/EEZ mijenja se kako slijedi:

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 8.

Izmjene prilogâ

umeću se sljedeći članci 8.a i 8.b:

„ Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 8.b

Hitni postupak

(*22) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

14.

Direktiva Vijeća 92/57/EEZ od 24. lipnja 1992. o primjeni minimalnih sigurnosnih i zdravstvenih uvjeta na privremenim ili pokretnim gradilištima (osma pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (14) (*23)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te znanje u pogledu privremenih ili pokretnih gradilišta, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenio Prilog IV. Direktivi 92/57/EEZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 92/57/EEZ mijenja se kako slijedi:

članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 13.

Izmjene Priloga IV.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuje Prilog IV. kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija koji se odnose na privremena ili pokretna gradilišta, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te znanje u pogledu privremenih ili pokretnih gradilišta.

Kada, u slučaju neposrednih rizika za zdravlje i sigurnost radnika, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 13.b”;

umeću se sljedeći članci 13.a i 13.b:

„ Članak 13.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 13. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 13. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 13.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 13.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*24) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

15.

Direktiva Vijeća 92/58/EEZ od 24. lipnja 1992. o minimalnim zahtjevima za postavljanje sigurnosnih znakova i/ili znakova za zaštitu zdravlja na radu (deveta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (15) (*25)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te znanje u pogledu sigurnosnih znakova i znakova za zaštitu zdravlja na radu, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenili prilozi Direktivi 92/58/EEZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 92/58/EEZ mijenja se kako slijedi:

članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 9.

Izmjene prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuju prilozi kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija u vezi s oblikovanjem i proizvodnjom sigurnosnih znakova i/ili znakova za zaštitu zdravlja ili naprava na radu, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te napredak znanja u području sigurnosnih znakova i znakova za zaštitu zdravlja ili naprava na radu.

umeću se sljedeći članci 9.a i 9.b:

„ Članak 9.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 9.b

Hitni postupak

(*26) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

16.

Direktiva Vijeća 92/91/EEZ od 3. studenoga 1992. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje zaštite sigurnosti i zdravlja radnika u industriji vađenjem minerala bušenjem (jedanaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (16)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te znanje u pogledu industrije vađenja minerala bušenjem, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenio Prilog Direktivi 92/91/EEZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 92/91/EEZ mijenja se kako slijedi:

članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Izmjene Priloga

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuje Prilog kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija koji se odnose na industriju vađenja minerala bušenjem, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te znanje u pogledu industrije vađenja minerala bušenjem.

umeću se sljedeći članci 11.a i 11.b:

„Članak 11.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 23]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 11. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 11. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 11.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 11.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*27) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

17.

Direktiva Vijeća 92/104/EEZ od 3. prosinca 1992. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika u industrijama vađenja minerala iz površinskih i podzemnih kopova (dvanaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (17)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i nove spoznaje koje se odnose na industrije vađenja minerala iz površinskih ili podzemnih kopova, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenio Prilog Direktivi 92/104/EEZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 92/104/EEZ mijenja se kako slijedi:

članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Izmjene Priloga

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuje Prilog kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija koji se odnose na industrije vađenja minerala iz površinskih ili podzemnih kopova, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i nove spoznaje koje se odnose na industrije vađenja minerala iz površinskih ili podzemnih kopova.

umeću se sljedeći članci 11.a i 11.b:

„Članak 11.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 11.b

Hitni postupak

(*28) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

18.

Direktiva Vijeća 93/103/EZ od 23. studenoga 1993. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima pri radu na ribarskim brodovima (trinaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (18)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i nove spoznaje u području zaštite sigurnosti i zdravlja na ribarskim brodovima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenili prilozi Direktivi 93/103/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 93/103/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

Izmjene prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuju prilozi kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija koji se odnose na određene aspekte zaštite sigurnosti i zdravlja na ribarskim plovilima, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i nove spoznaje u području zaštite sigurnosti i zdravlja na ribarskim brodovima.

umeću se sljedeći članci 12.a i 12.b:

„Članak 12.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 25]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 12. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 12.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 12.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*29) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

19.

Direktiva Vijeća 94/33/EZ od 22. lipnja 1994. o zaštiti mladih ljudi na radu (19) (*30)

Kako bi se ostvarila prikladna zaštita mladih ljudi na radu i uzeli u obzir tehnički napredak, promjene u međunarodnim standardima ili specifikacijama i nove spoznaje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenio Prilog Direktivi 94/33/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 94/33/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

Izmjene Priloga

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuje Prilog kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i napredak znanja u vezi sa zaštitom mladih ljudi na radu.”;

umeće se sljedeći članak 15.a:

„ Članak 15.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 15. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 15. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*31) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

20.

Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (20) (*32)

Kako bi se ostvarila prikladna zaštita radnika od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost te uzeli u obzir tehnički napredak, promjene u međunarodnim standardima ili specifikacijama i nove spoznaje o kemijskim sredstvima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenili prilozi Direktivi 98/24/EZ te kako bi se ta Direktiva dopunila utvrđivanjem ili revidiranjem indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 98/24/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 3. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a u vezi s utvrđivanjem ili revidiranjem indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti, uzimajući u obzir raspoloživost mjernih tehnika.

Države članice obavješćuju organizacije radnika i poslodavaca o indikativnim graničnim vrijednostima profesionalne izloženosti koje su utvrđene na razini Unije.

Kada, u slučaju iznimnih mogućih neposrednih rizika za zdravlje i sigurnost radnika, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 12.b.”;

u članku 12. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuju prilozi kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija koji se odnose na kemijska sredstva, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i nove spoznaje o kemijskim sredstvima.

umeću se sljedeći članci 12.a i 12.b:

„ Članak 12.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2. i članka 12. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2. i članka 12. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 2. i članka 12. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 12.b

Hitni postupak

(*33) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

21.

Direktiva 1999/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1999. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika potencijalno izloženih riziku od eksplozivnih atmosfera (15. pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (21)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija u području zaštite od eksplozije, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te nove spoznaje u području sprečavanja i zaštite od eksplozija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenili prilozi Direktivi 1999/92/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 1999/92/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

Izmjene prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuju prilozi kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija u području zaštite od eksplozije, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te nove spoznaje u području sprečavanja i zaštite od eksplozija.

umeću se sljedeći članci 10.a i 10.b:

„Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 26]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 10.b

Hitni postupak

(*34) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

22.

Direktiva 2000/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem biološkim agensima na radu (sedma pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (22)

Kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i nova saznanja u pogledu izloženosti biološkim agensima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenili prilozi Direktivi 2000/54/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2000/54/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

Izmjene prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 19.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuju prilozi kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i nova saznanja u području izloženosti biološkim agensima.

umeću se sljedeći članci 19.a i 19.b:

„Članak 19.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 27]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 19. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 19. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 19.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 19.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*35) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

23.

Direktiva 2002/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (vibracije) (šesnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (23) (*36)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija s obzirom na oblikovanje, izgradnju, proizvodnju ili konstruiranje radne opreme i radnih mjesta, tehnički napredak, promjene usklađenih europskih standarda ili specifikacija te nove spoznaje u pogledu mehaničke vibracije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenio Prilog Direktivi 2002/44/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2002/44/EZ mijenja se kako slijedi:

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 11.

Izmjene Priloga

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuje Prilog kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija s obzirom na oblikovanje, izgradnju, proizvodnju ili konstruiranje radne opreme i radnih mjesta, tehnički napredak, promjene usklađenih europskih standarda ili specifikacija te nove spoznaje u pogledu mehaničke vibracije .

umeću se sljedeći članci 11.a i 11.b:

„ Članak 11.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 11.b

Hitni postupak

(*37) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	Članak 12. briše se.

24.

Direktiva 2003/10/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. veljače 2003. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima koji proizlaze iz fizičkih čimbenika (buke) (sedamnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (24) (*38)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija s obzirom na oblikovanje, izgradnju, proizvodnju ili konstruiranje radne opreme i radnih mjesta, tehnički napredak, promjene usklađenih europskih standarda ili specifikacija te nove spoznaje u pogledu buke, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenila Direktiva 2003/10/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2003/10/EZ mijenja se kako slijedi:

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 12.

Izmjene Direktive

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuje Direktiva kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija s obzirom na oblikovanje, izgradnju, proizvodnju ili konstruiranje radne opreme i radnih mjesta, tehnički napredak, promjene usklađenih europskih standarda ili specifikacija te nove spozanje u pogledu buke.

umeću se sljedeći članci 12.a i 12.b:

„ Članak 12.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 12.b

Hitni postupak

(*39) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 13. briše se.

25.

Direktiva 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive Vijeća 89/391/EEZ) (25) (*40)

Kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i nove spoznaje u području karcinogenih ili mutagenih tvari, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenio Prilog II. Direktivi 2004/37/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2004/37/EZ mijenja se kako slijedi:

Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 17.

Izmjena Priloga II.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuje Prilog II. kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i nove spoznaje u području karcinogenih ili mutagenih tvari.

umeću se sljedeći članci 17.a i 17.b:

„ Članak 17.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 17. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 17.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 17.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*41) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

26.

Direktiva 2006/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima s obzirom na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (umjetno optičko zračenje) (devetnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (26) (*42)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija s obzirom na projektiranje, izgradnju, proizvodnju ili konstruiranje radne opreme ili radnih mjesta, tehnički napredak, promjene usklađenih europskih standarda ili međunarodnih specifikacija te nove znanstvene spoznaje koje se odnose na izloženost optičkom zračenju na radu, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenili prilozi Direktivi 2006/25/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2006/25/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 10.

Izmjena prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuju prilozi, kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija s obzirom na projektiranje, izgradnju, proizvodnju ili konstruiranje radne opreme ili radnih mjesta, tehnički napredak, promjene usklađenih europskih standarda ili međunarodnih specifikacija te nove znanstvene spoznaje koje se odnose na izloženost optičkom zračenju na radu.

umeću se sljedeći članci 10.a i 10.b:

„ Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 10.b

Hitni postupak

(*43) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	Članak 11. briše se.

27.

Direktiva 2009/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za sigurnost i zdravlje radnika pri uporabi radne opreme na radu (druga pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (27)

Kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te znanje u području radne opreme, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenili prilozi I. i II. Direktivi 2009/104/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/104/EZ mijenja se kako slijedi:

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Izmjena prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuju prilozi I. i II. kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i normizacija, tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te znanje u području radne opreme.

umeću se sljedeći članci 11.a i 11.b:

„Članak 11.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 11.b

Hitni postupak

(*44) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

28.

Direktiva 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (28) (*45)

Kako bi se u obzir uzeo tehnički napredak, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenio Prilog I. Direktivi 2009/148/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/148/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	članak 9. briše se;

u članku 18. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Prije početka izlaganja prašini azbesta ili materijalima koji sadrže azbest na radnom mjestu mora se obaviti procjena zdravstvenog stanja svakog radnika.

Ta procjena uključuje poseban pregled prsnog koša. U Prilogu I. navode se praktične preporuke kojih se države članice mogu pridržavati prilikom kliničkog nadzora radnika. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuje Prilog I. radi njegove prilagodbe tehničkom napretku.

Kada, u slučaju mogućih neposrednih rizika za zdravlje i sigurnost radnika koji proizlaze iz izloženosti azbestu na radnom mjestu, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 18.b.

Ponovna procjena mora se obaviti najmanje jedanput u tri godine sve dok traje izloženost.

U skladu s nacionalnim propisima i/ili praksama za svakog se radnika iz prvog podstavka otvara zdravstveni karton.”;

umeću se sljedeći članci 18.a i 18.b:

„ Članak 18.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 18. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 18. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 18. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 18.b

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 18.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*46) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

V. ENERGETIKA

29.

Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (29)

Kako bi se osiguralo unutarnje tržište prirodnog plina, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se Direktiva 2009/73/EZ dopunila potrebnim smjernicama kojima se utvrđuju pojedinosti o nizu postupaka u vezi s pravilima o tržištu plina. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/73/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 6. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice radi dopune ove Direktive utvrđivanjem smjernica za regionalnu suradnju u duhu solidarnosti.”; [Am. 29]

u članku 11. stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice radi dopune ove Direktive uspostavom smjernica kojima se utvrđuju pojedinosti o postupku koji treba slijediti za primjenu ovog članka.”; [Am. 30]

u članku 15. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice radi dopune ove Direktive utvrđivanjem smjernica kojima bi se osigurala potpuna i djelotvorna usklađenost vlasnika transportnog sustava i operatora sustava skladišta plina sa stavkom 2. ovog članka.”; [Am. 31]

u članku 36. stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice radi dopune ove Direktive utvrđivanjem smjernica za primjenu uvjeta utvrđenih u stavku 1. ovog članka i kojima se određuje postupak koji treba slijediti za primjenu stavaka 3., 6., 8. i 9. ovog članka.”; [Am. 32]

u članku 42. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice radi dopune ove Direktive utvrđivanjem smjernica o opsegu dužnosti regulatornih tijela da surađuju međusobno i s Agencijom.”; [Am. 33]

u članku 43. stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„9. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice radi dopune ove Direktive uspostavom smjernica kojima se utvrđuju pojedinosti o postupku koji trebaju slijediti regulatorna tijela, Agencija i Komisija u pogledu usklađenosti odluka regulatornih tijela sa smjernicama iz ovog članka.”; [Am. 34]

u članku 44. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice radi dopune ove Direktive utvrđivanjem smjernica kojima se definiraju metode i modaliteti vođenja evidencije, kao i oblik i sadržaj podataka koji se trebaju čuvati.”; [Am. 35]

umeće se sljedeći članak 50.a:

„Članak 50.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 4., članka 11. stavka 10., članka 15. stavka 3., članka 36. stavka 10., članka 42. stavka 5., članka 43. stavka 9. i članka 44. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 36]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 4., članka 11. stavka 10., članka 15. stavka 3., članka 36. stavka 10., članka 42. stavka 5., članka 43. stavka 9. i članka 44. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 4., članka 11. stavka 10., članka 15. stavka 3., članka 36. stavka 10., članka 42. stavka 5., članka 43. stavka 9. i članka 44. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*47) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

9.	u članku 51. briše se stavak 3.

30.

Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005 (30)

Kako bi se osigurali uvjeti za pristup mrežama za transport prirodnog plina, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se Uredba (EZ) br. 715/2009 dopunila potrebnim smjernicama kojima se utvrđuju pojedinosti o postupcima, mjere o vrlo složenim tehničkim aranžmanima i mjere kojima se utvrđuju pojedinosti o određenim odredbama te Uredbe. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 715/2009 mijenja se kako slijedi:

u članku 3. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27.a kojima se utvrđuju smjernice radi dopune ove Uredbe uspostavom smjernica kojima se utvrđuju pojedinosti o postupku koji treba slijediti za primjenu stavaka 1. i 2. ovog članka.”; [Am. 37]

u članku 6. stavku 11. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako Komisija predloži donošenje mrežnog kodeksa na vlastitu inicijativu, ona se tijekom razdoblja koje nije kraće od dva mjeseca savjetuje s Agencijom, ENTSO-om za plin i svim zainteresiranim stranama u pogledu nacrta mrežnog kodeksa. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27.a kojima se donose takvi mrežni kodeksi radi dopune ove Uredbe donošenjem takvih mrežnih kodeksa .”; [Am. 38]

3.	u članku 7. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se utvrđuju izmjene mrežnih kodeksa donesenih na temelju članka 6. uzimajući u obzir prijedloge Agencije.”;

u članku 12. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Za potrebe ostvarivanja ciljeva iz stavaka 1. i 2. ovog članka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27.a kojima se definira zemljopisno područje radi dopune ove Uredbe definiranjem zemljopisnog područja na koje se odnosi pojedina regionalna struktura za suradnju, uzimajući u obzir postojeće regionalne strukture za suradnju. U tu se svrhu Komisija savjetuje s Agencijom i ENTSO-om za plin. [Am. 39]

Svakoj je državi članici dopušteno promicati suradnju u više zemljopisnih područja.”;

u članku 23. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27.a kojima se utvrđuju smjernice radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem smjernica o pitanjima iz stavka 1. ovog članka te izmjenjuju smjernice izmjene smjernica iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ovog članka.”; [Am. 40]

umeće se sljedeći članak 27.a:

„Članak 27.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 5., članka 6. stavka 11., članka 7. stavka 3., članka 12. stavka 3. i članka 23. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 41]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 5., članka 6. stavka 11., članka 7. stavka 3., članka 12. stavka 3. i članka 23. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 5., članka 6. stavka 11., članka 7. stavka 3., članka 12. stavka 3. i članka 23. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”

(*48) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

7.	članak 28. briše se.

31.

Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre (31) (*49)

Kako bi se provele potrebne tehničke prilagodbe Uredbe (EZ) br. 1222/2009, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Uredbi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1222/2009 mijenja se kako slijedi:

članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Izmjene i prilagodbe tehničkom napretku

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se izmjenjuje ova Uredba u vezi sa sljedećim:

(a)	uvođenje zahtjeva za podatke u vezi s razvrstavanjem guma C2 i C3 s obzirom na prianjanje na mokroj podlozi, pod uvjetom da su dostupne odgovarajuće usklađene metode ispitivanja;

(b)	prilagodba, prema potrebi, razvrstavanja s obzirom na prianjanje tehničkim specifičnostima guma ponajprije namijenjenih boljem funkcioniranju u ledenim i/ili snježnim uvjetima u odnosu na uobičajenu gumu u pogledu njihove sposobnosti pokretanja, održavanja ili zaustavljanja vozila u kretanju;

(c)	prilagodba priloga I. do V. tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 12.a:

„Članak 12.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*50) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 13. briše se.

VI. OKOLIŠ

32.

Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (32)

Kako bi se Direktiva 91/271/EEZ prilagodila tehničkom i znanstvenom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog I. toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 91/271/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 3. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Sabirni sustavi opisani u stavku 1. moraju ispunjavati zahtjeve iz Priloga I. dijela A. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17.a kojima se izmjenjuju ti zahtjevi.”;

u članku 4. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ispuštanja iz stanica za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda opisana u stavcima 1. i 2. moraju zadovoljavati odgovarajuće zahtjeve iz Priloga I. dijela B.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17.a kojima se izmjenjuju ti zahtjevi.”;

u članku 5. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ispuštanja iz stanica za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda opisana u stavku 2. moraju zadovoljavati odgovarajuće zahtjeve iz Priloga I. dijela B.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17.a kojima se izmjenjuju ti zahtjevi.”;

4.	u članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Propisi i posebna ovlaštenja moraju biti u skladu sa zahtjevima iz Priloga I. dijela C. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17.a kojima se izmjenjuju ti zahtjevi.”;

u članku 12. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Prethodni propisi i posebna ovlaštenja za ispuštanje iz stanica za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda doneseni na temelju stavka 2. za ispuštanja u slatke vode i estuarije u aglomeracijama od 2 000 do 10 000 p.e., odnosno za sva ispuštanja u aglomeracijama od 10 000 p.e. ili više, moraju sadržavati uvjete radi ispunjenja odgovarajućih zahtjeva iz Priloga I. dijela B.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17.a kojima se izmjenjuju ti zahtjevi.”;

umeće se sljedeći članak 17.a:

„Članak 17.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 4. stavka 3., članka 5. stavka 3., članka 11. stavka 2. i članka 12. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 42]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2., članka 4. stavka 3., članka 5. stavka 3., članka 11. stavka 2. i članka 12. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 2., članka 4. stavka 3., članka 5. stavka 3., članka 11. stavka 2. i članka 12. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*51) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

7.	u članku 18. briše se stavak 3.

33.

Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (33)

Kako bi se Direktiva 91/676/EEZ prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 91/676/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.	članak 8. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 8. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuju prilozi radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 43]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*52) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 9. briše se stavak 3.

34.

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 94/63/EZ od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja (34) (*53)

Kako bi se osiguralo da se specifikacije za opremu za donje punjenje utvrđene Direktivom 94/63/EZ revidiraju prema potrebi i da se prilozi prilagode tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 94/63/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 4. stavku 1. šesti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Svi terminali s uređajima za punjenje vozila cisterni opremljeni su najmanje jednim utovarnim mostom koji je u skladu sa specifikacijama za opremu za donje punjenje utvrđenima u Prilogu IV. Komisija preispituje te specifikacije u redovitim vremenskim razmacima te je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a kojima se izmjenjuje Prilog IV. s obzirom na rezultate tog preispitivanja.”;

2.	članak 7. zamjenjuje se sljedećim: „ Članak 7. Prilagodba tehničkom napretku Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a kojima se izmjenjuju prilozi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku, osim graničnih vrijednosti utvrđenim točkom 2. Priloga II.”;

umeće se sljedeći članak 7.a:

„ Članak 7.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 1. i članka 7. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 1. i članka 7. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 1. i članka 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*54) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	članak 8. briše se.

35.

Direktiva Vijeća 96/59/EZ od 16. rujna 1996. o odlaganju polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila (PCB/PCT) (35)

Kako bi se utvrdila dodatna tehnička pravila potrebna za odlaganje PCB-a i PCT-a u skladu s Direktivom 96/59/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila:

—	utvrđivanjem referentnih mjernih metoda za određivanje sadržaja PCB-a;

—	određivanjem manje opasnih nadomjestaka za PCB-e za određene svrhe;

—	utvrđivanjem tehničkih normi za ostale metode odlaganja PCB-a za određene svrhe.

Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.; osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 96/59/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 10. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 10.b radi dopune ove Direktive u sljedeće svrhe : [Am. 44]

(a)	kojima se utvrđuju referentne mjerne metode za određivanje sadržaja PCB-a u kontaminiranim materijalima;

(b)	prema potrebi, kojima se utvrđuju manje opasni nadomjesci za PCB-e isključivo u smislu članka 9. stavka 1. točaka (b) i (c);

(c)	kojima se utvrđuju tehničke norme za druge metode odlaganja PCB-a, navedene u drugoj rečenici članka 8. stavka 2.

Za potrebe prvog podstavka točke (a) mjerenja izvršena prije nego što su određene referentne metode i dalje su važeća.”;

2.	u članku 10.a briše se stavak 3.;

umeće se sljedeći članak 10b:

„Članak 10.b

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 45]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 10. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*55) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

36.

Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (36)

Kako bi se Direktiva 98/83/EZ prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi II. i III. toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

Zbog donošenja Direktive Vijeća 2013/51/EURATOM (37) zastarjela je ovlast iz Priloga I. dijela C napomene 10. za određivanje učestalosti praćenja i metoda praćenja radioaktivnih tvari.

Kad je riječ o ovlasti iz Priloga III. dijela A drugog stavka, mogućnost izmjene Priloga III. delegiranim aktima već je predviđena člankom 11. stavkom 2. Direktive 98/83/EZ.

U skladu s time Direktiva 98/83/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se prema potrebi izmjenjuju prilozi II. i III. radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 11.a:

„Članak 11.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 46]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 11. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 11. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*56) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 12. briše se stavak 3.;

u Prilogu I. dio C mijenja se kako slijedi:

(a)	briše se dio tablice s nazivom „Radioaktivnost”;

(b)	brišu se napomene 8., 9. i 10.;

5.	u Prilogu III. dijelu A briše se drugi stavak.

37.

Direktiva 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (38)

Kako bi se osiguralo da Direktiva 2000/53/EZ bude ažurirana i kako bi se utvrdile dodatne tehničke mjere u vezi s otpadnim vozilima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila minimalnim zahtjevima za potvrdu o uništenju;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila pravilima potrebnima za kontrolu usklađenosti država članica s ciljevima i standardima označivanja komponenti i materijala.

U skladu s time Direktiva 2000/53/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 4. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a kojima se redovito izmjenjuje Prilog II. radi njegove prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku kako bi se:

i.	prema potrebi utvrdile najviše vrijednosti koncentracije do kojih se dopušta prisutnost tvari spomenutih u točki (a) u određenim materijalima i komponentama;

ii.	izuzelo određene materijale i komponente vozila od odredaba točke (a) ako je uporaba tih tvari neizbježna;

iii.	izbrisalo iz Priloga II. materijale i komponente vozila ako se uporabu tih tvari može izbjeći;

iv.	na temelju podtočki i. i ii. izdvojili materijali i komponente vozila koje je moguće ukloniti s vozila prije daljnje obrade i kako bi se zahtijevalo da ih se označi ili na drugi primjeren način učini prepoznatljivima.”;

u članku 5. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da njihova nadležna tijela uzajamno priznaju i prihvate potvrde o uništenju koje izdaju druge države članice u skladu sa stavkom 3.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 9.a u vezi s minimalnim zahtjevima radi dopune ove Direktive uspostavom minimalnih zahtjeva za potvrdu o uništenju.”; [Am. 47]

3.	u članku 6. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: „6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a kojima se izmjenjuje Prilog I. radi njegove prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku.”;

u članku 7. stavku 2., treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 9.a u vezi s iscrpnim pravilima potrebnima radi dopune ove Direktive utvrđivanjem iscrpnih pravila potrebnih kako bi se moglo nadzirati poštuju li države članice ciljeve utvrđene u prvom podstavku. Pri izradi tih pravila Komisija uzima u obzir uzima sve relevantne faktore, među ostalim dostupnost podataka i pitanje izvoza i uvoza otpadnih vozila.”; [Am. 48]

u članku 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 9.a u vezi sa standardima radi dopune ove Direktive uspostavom standarda iz stavka 1. U izradi tih standarda Komisija prema potrebi uzima u obzir uzima rad relevantnih međunarodnih foruma u tom području i daje svoj doprinos njihovu radu.”; [Am. 49]

umeće se sljedeći članak 9.a:

„Članak 9.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata daje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 2. točke (b), članka 5. stavka 5., članka 6. stavka 6., članka 7. stavka 2. i članka 8. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 50]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 2. točke (b), članka 5. stavka 5., članka 6. stavka 6., članka 7. stavka 2. i članka 8. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 2. točke (b), članka 5. stavka 5., članka 6. stavka 6., članka 7. stavka 2. i članka 8. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*57) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

7.	u članku 11. briše se stavak 3.

38.

Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (39)

Kako bi se Direktiva 2000/60/EZ prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku i kako bi se utvrdila dodatna tehnička pravila potrebna za djelovanje Unije u području vodne politike, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora u vezi sa sljedećim:

—	izmjenama priloga I. i III. te odjeljka 1.3.6. Priloga V. toj Direktivi;

—	dopunom te Direktive s tehničkim specifikacijama i standardiziranim metodama za provođenje analiza i praćenja stanja voda;

—	dopunom te Direktive tako da se utvrde rezultati interkalibracije i vrijednosti za klasifikaciju po sustavima praćenja u državama članicama.

U skladu s time Direktiva 2000/60/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 8. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20.a kojima se utvrđuju tehničke specifikacije i standardizirane metode radi dopune ove Direktive utvrđivanjem tehničkih specifikacija i standardiziranih metoda za provođenje analiza i praćenja stanja voda.”; [Am. 51]

u članku 20. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 20.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i III. i odjeljak 1.3.6 Priloga V. radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, uzimajući u obzir rokove za preispitivanje i ažuriranje planova upravljanja riječnim slivovima iz članka 13.”;

umeće se sljedeći članak 20.a:

„Članak 20.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 3., članka 20. stavka 1. prvog podstavka i Priloga V. točke 1.4.1. podtočke ix. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 52]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 3., članka 20. stavka 1. prvog podstavka i Priloga V. točke 1.4.1. podtočke ix. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 3., članka 20. stavka 1. prvog podstavka i Priloga V. točke 1.4.1. podtočke ix. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*58) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 21. briše se stavak 3.;

u Prilogu V. točki 1.4.1. podtočka ix. zamjenjuje se sljedećim:

„ix.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20.a kojima se utvrđuju rezultati radi dopune ove Direktive utvrđivanjem rezultata interkalibracije i utvrđivanjem vrijednosti za klasifikaciju po sustavima praćenja u državama članicama u skladu s točkama od i. do viii. Oni se objavljuju u roku od šest mjeseci od dovršetka interkalibracije.”. [Am. 53]

39.

Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša (40) (*59)

Kako bi se Direktiva 2002/49/EZ prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2002/49/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se izmjenjuje Prilog II. kako bi se utvrdile zajedničke metode ocjene za određivanje L den i L night .”;

(b)

u stavku 3. dodaje se sljedeći drugi podstavak:

„2.	Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se izmjenjuje Prilog III. kako bi se utvrdile zajedničke metode ocjene za određivanje štetnih učinaka.”;

2.	članak 12. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 12. Prilagodba tehničkom i znanstvenom napretku Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se izmjenjuju Prilog I. točka 3. i prilozi II. i III. radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 12.a:

„Članak 12.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavaka 2. i 3. i članka 12. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavaka 2. i 3. i članka 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavaka 2. i 3. i članka 12. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*60) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 13. briše se stavak 3.;

5.	u Prilogu III. prva rečenica iz uvodnog dijela zamjenjuje se sljedećim: „Odnosi doze-učinka koji se uvedu budućim revizijama ovog Priloga posebno će se odnositi na sljedeće:”.

40.

Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva nastalih upotrebom organskih otapala u određenim bojama i lakovima i proizvodima za završnu obradu vozila, te o izmjeni Direktive 1999/13/EZ (41) (*61)

Kako bi se osigurala uporaba ažuriranih metoda analize za utvrđivanje sukladnosti s graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog III. Direktivi 2004/42/EZ radi njegove prilagodbe tehničkom napretku. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2004/42/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	članak 11. zamjenjuje se sljedećim: „ Članak 11. Prilagodba tehničkom napretku Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se izmjenjuje Prilog III. radi njegove prilagodbe tehničkom napretku.”

umeće se sljedeći članak 11.a:

„ Članak 11.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*62) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 12. briše se stavak 3.

41.

Direktiva 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima u zraku (42)

Kako bi se u obzir uzeo znanstveni i tehnički napredak, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenila Direktiva 2004/107/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2004/107/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 4. stavak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„15. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.a kojima se izmjenjuju ovaj članak, odjeljak II. priloga II., III., IV. i V. te odjeljak V. Priloga V. radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.

Međutim, te izmjene ne smiju uzrokovati nikakve izravne ni neizravne promjene ciljnih vrijednosti.”;

umeće se sljedeći članak 5.a:

„Članak 5.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 15. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 54]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 15. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 15. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*63) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 6. briše se stavak 3.;

4.	u Prilogu V. odjeljak V. zamjenjuje se sljedećim: „Referentne tehnike modeliranja kvalitete zraka u ovom trenutku nije moguće odrediti.”.

42.

Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (43)

Kako bi se Direktiva 2006/7/EZ prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenio Prilog I. toj Direktivi u vezi s metodama analize parametara utvrđenih tim Prilogom;

—	kako bi se izmijenio Prilog V. toj Direktivi;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila tako da se odrede EN/ISO norme o ekvivalentnosti mikrobioloških metoda.

U skladu s time Direktiva 2006/7/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 15. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a:

(a)	kojima se određuju radi dopune ove Direktive određivanjem EN/ISO norme o ekvivalentnosti mikrobioloških metoda za potrebe članka 3. stavka 9.; [Am. 55]

(b)	kojima se izmjenjuje Prilog radi izmjene Priloga I., ako je to potrebno s obzirom na znanstveni i tehnički napredak, u vezi s metodama analize parametara utvrđenih tim Prilogom; [Am. 56]

(c)	kojima se izmjenjuje Prilog radi izmjene Priloga V. ako je to potrebno s obzirom na znanstveni i tehnički napredak.”; [Am. 57]

umeće se sljedeći članak 15.a:

„Članak 15.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 58]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 15. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 15. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*64) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 16. briše se stavak 3.

43.

Direktiva 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (44)

Kako bi se dodatno razradile tehničke odredbe Direktive 2006/21/EZ i kako bi se ona prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila tehničkim zahtjevima za potrebe članka 13. stavka 6.;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila radi upotpunjenja tehničkih zahtjeva za karakterizaciju otpada iz Priloga II. i kako bi se ta Direktiva dopunila tumačenjem definicije iz članka 3. točke 3.,

—	kako bi se ta Direktiva dopunila kriterijima za klasifikaciju postrojenja za gospodarenje otpadom u skladu s Prilogom III.,

—	kako bi se ta Direktiva dopunila usklađenim normama za metode uzorkovanja i analize.

U skladu s time Direktiva 2006/21/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 22. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 22.a koji su potrebni za radi dopune ove Direktive u sljedeće svrhe : [Am. 59]

(a)	izradu radi izrade tehničkih zahtjeva za potrebe članka 13. stavka 6., uključujući tehničke zahtjeve koji su povezani s definicijom lako topiva cijanida i metodu njegova mjerenja; [Am. 60]

(b)	dopunu radi dopune tehničkih zahtjeva za karakterizaciju otpada iz Priloga II.; [Am. 61]

(c)	tumačenje radi tumačenja definicije iz članka 3. točke 3.; [Am. 62]

(d)	definiciju radi utvrđivanja kriterija za klasifikaciju postrojenja za gospodarenje otpadom u skladu s Prilogom III.; [Am. 63]

(e)	utvrđivanje radi utvrđivanja usklađenih normi za metode uzorkovanja i analize koje su potrebne za tehničku provedbu ove Direktive. [Am. 64]

Pri izvršavanju delegiranja ovlasti iz prvog podstavka Komisija daje prednost aktivnostima iz točaka (b), (c) i (d).

3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22.a kojima se izmjenjuju prilozi radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku. Te se izmjene donose kako bi se postigla visoka razina zaštite okoliša.”;

umeće se sljedeći članak 22.a:

„Članak 22.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 22. stavaka 2. i 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 65]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 22. stavaka 2. i 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 22. stavaka 2. i 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*65) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 23. briše se stavak 3.

44.

Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (45)

Kako bi se Direktiva 2006/118/EZ prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi II., III. i IV. toj Direktivi i dodale nove onečišćujuće tvari ili pokazatelji. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2006/118/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Tehničke prilagodbe

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuju dijelovi A i C Priloga II. te prilozi III. i IV. radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, uzimajući u obzir rokove za preispitivanje i ažuriranje planova upravljanja riječnim slivovima iz članka 13. stavka 7. Direktive 2000/60/EZ.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuje dio B Priloga II. kako bi se dodale nove onečišćujuće tvari ili pokazatelji.”;

umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*66) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 9. briše se.

45.

Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni i dopuni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (46) (*67)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 166/2006 prilagodila tehničkom napretku i razvoju međunarodnog prava te kako bi se osiguralo bolje izvješćivanje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi II. i III. te Uredbe radi njihove prilagodbe znanstvenom ili tehničkom napretku ili zbog donošenja izmjena prilogâ Protokolu UNECE-a o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari na zasjedanju stranaka potpisnica Protokola, te kako bi se ta Uredba dopunila tako što se započne izvješćivanje o ispuštanju relevantnih onečišćujućih tvari iz jednog ili više raspršenih izvora. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 166/2006 mijenja se kako slijedi:

u članku 8. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako utvrdi da ne postoje podaci o ispuštanju iz raspršenih izvora, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kako bi se započelo izvješćivanje o ispuštanju dotičnih onečišćujućih tvari iz jednog ili više raspršenih izvora koristeći, prema potrebi, međunarodno priznate metode.”;

članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

Izmjene prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuju prilozi II. i III. radi:

(a)	njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku;

(b)	njihove prilagodbe zbog donošenja izmjena prilogâ Protokolu na zasjedanju stranaka potpisnica Protokola.”;

umeće se sljedeći članak 18.a:

„ Članak 18.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 3. i članka 18. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 3. i članka 18. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 3. i članka 18. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*68) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 19. briše se stavak 3.

46.

Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (47)

Kako bi se ažurirala i pobliže razradila tehnička pravila primjenjiva na infrastrukturu za prostorne informacije kako je utvrđeno u Direktivi 2007/2/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenio opis postojećih tema podataka iz prilogâ I., II. i III. toj Direktivi;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila tehničkim rješenjima za interoperabilnost i, ako je izvedivo, usklađivanje skupova i usluga podataka;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila tehničkim specifikacijama za određene usluge i kriterijima za minimalnu učinkovitost usluga prostornih podataka;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila određenim obvezama;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila usklađenim uvjetima za pristup skupovima i uslugama prostornih podataka.

U skladu s time Direktiva 2007/2/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 4. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21.a kojima se izmjenjuje opis postojećih tema podataka navedenih u prilozima I., II. i III. kako bi se uzele u obzir rastuće potrebe za prostornim podacima za potporu politikama Unije koje utječu na okoliš.”;

u članku 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 21.a kojima se utvrđuju tehnička radi dopune ove Direktive utvrđivanjem tehničkih rješenja za interoperabilnost i, ako je izvedivo, usklađivanje skupova i usluga prostornih podataka. Prilikom izrade Pri izradi takvih rješenja u obzir se uzimaju relevantni zahtjevi korisnika, postojeće inicijative i međunarodne norme za usklađivanje skupova prostornih podataka, kao i izvedivost i isplativost. [Am. 67]

Ako organizacije koje su osnovane u skladu s međunarodnim pravom donesu odgovarajuće norme kako bi osigurale interoperabilnost ili usklađivanje skupova i usluga prostornih podataka, te norme uključuju se u delegirane akte navedene u prvom podstavku, a prema potrebi u njima se navodi i upućivanje na postojeća tehnička sredstva.”;

članak 16. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 16.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 21.a u vezi s pravilima, kojima se radi dopune ove Direktive time što će posebno utvrđuje utvrditi sljedeće kako bi se dopunilo ovo poglavlje: [Am. 68]

(a)	tehničke specifikacije za usluge iz članaka 11. i 12. te kriteriji za minimalnu učinkovitost tih usluga, uzimajući u obzir postojeće zahtjeve za izvještavanje i preporuke koje su donesene u okviru zakonodavstva Unije o okolišu, postojeće usluge e-trgovina i tehnološki napredak;

(b)	obveze iz članka 12.”;

u članku 17. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Države članice omogućuju institucijama i tijelima Unije pristup skupovima i uslugama prostornih podataka u skladu s usklađenim uvjetima.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 21.a kojima se utvrđuju radi dopune ove Direktive utvrđivanjem pravila primjenjiva na koja važe za te uvjete. Ta pravila moraju Tim se pravilima u potpunosti poštovati poštuju načela predviđena u stavcima 1., 2. i 3. ovog članka.”; [Am. 69]

umeće se sljedeći članak 21.a:

„Članak 21.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 7., članka 7. stavka 1., članka 16. i članka 17. stavka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 70]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 7., članka 7. stavka 1., članka 16. i članka 17. stavka 8. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 7., članka 7. stavka 1., članka 16. i članka 17. stavka 8. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*69) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

6.	u članku 22. briše se stavak 3.

47.

Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (48)

Kako bi se u obzir uzeo znanstveni i tehnički napredak, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog Direktivi 2007/60/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2007/60/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se izmjenjuje Prilog radi njegove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku uzimajući u obzir rokove za preispitivanje i ažuriranje iz članka 14.”.

umeće se sljedeći članak 11.a:

„Članak 11.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*70) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 12. briše se stavak 3.

48.

Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (49)

Kako bi se u obzir uzeo tehnički napredak, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. do VI. te prilozi VIII., IX., X. i XV. Direktivi 2008/50/EZ radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2008/50/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 28. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Izmjene i provedbene mjere”;

(b)	u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 28.a kojima se izmjenjuju prilozi I. do VI. te prilozi VIII., IX., X. i XV. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 28.a:

„Članak 28.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 28. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 72]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 28. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 28. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*71) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 29. briše se stavak 3.

49.

Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (50)

Kako bi se Direktiva 2008/56/EZ prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku te kako bi se osigurala dosljednost i omogućila usporedba među morskim regijama ili podregijama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi III., IV. i V. toj Direktivi te kako bi se ta Direktiva dopunila kriterijima i metodološkim standardima te specifikacijama i standardiziranim metodama praćenja i procjene koje bi države članice trebale primjenjivati. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2008/56/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 9. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a kojima se radi dopune ove Direktive utvrđivanjem, do 15. srpnja 2010.utvrđuju kriteriji , kriterija i metodološki standardi metodoloških standarda koje bi države članice trebale primjenjivati na temelju priloga I. i III. tako da se osigura dosljednost između morskih regija ili podregija i omogući usporedba opsega u kojem je postignuto dobro stanje okoliša. [Am. 73]

Prije predlaganja tih kriterija i standarda Komisija se savjetuje sa svim zainteresiranim stranama, uključujući regionalne konvencije o moru.”;

u članku 11. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a kojima se utvrđuju specifikacije radi dopune ove Direktive utvrđivanjem specifikacija i standardizirane metode standardiziranih metoda praćenja i procjene u kojima se uzimaju u obzir uzimaju postojeće obveze i osigurava usporedivost rezultata praćenja i procjene.”; [Am. 74]

u članku 24. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se izmjenjuju prilozi III., IV. i V. radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku uzimajući u obzir rokove za preispitivanje i ažuriranje pomorskih strategija kako je utvrđeno člankom 17. stavkom 2.”;

umeće se sljedeći članak 24.a:

„Članak 24.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavka 3., članka 11. stavka 4. i članka 24. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 75]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9. stavka 3., članka 11. stavka 4. i članka 24. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavka 3., članka 11. stavka 4. i članka 24. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*72) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	u članku 25. briše se stavak 3.

50.

Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (51) (*73)

Kako bi se osiguralo redovito ažuriranje Uredbe (EZ) br. 1272/2008, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenio Prilog VI. toj Uredbi radi usklađivanja razvrstavanja i označivanja tvari;

—	kako bi se ta Uredba izmijenila na način da se doda Prilog u vezi s hitnim zdravstvenim intervencijama;

—	kako bi se izmijenile određene odredbe te Uredbe i prilozi I. do VIII. toj Uredbi radi njihove prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1272/2008 mijenja se kako slijedi:

u članku 37. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Komisija bez odgode donosi delegirane akte u skladu s člankom 53.a kojim ase izmjenjuje Prilog VI. ako smatra da je usklađeno razvrstavanje i označivanje predmetne tvari opravdano tako što se ta tvar uvrštava u tablicu 3.1. u dijelu 3. Priloga VI. i navode se relevantni elementi o razvrstavanju i označivanju, te, prema potrebi, specifične granične koncentracije ili M faktori.

Odgovarajući unos uvrštava se u tablicu 3.2. u dijelu 3. Priloga VI. do 31. svibnja 2015. uz iste uvjete.

Kada, u slučaju usklađenog razvrstavanja i označivanja tvari, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 53.b.”;

u članku 45. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija do 20. siječnja 2012. provodi preispitivanje kako bi procijenila mogućnost usklađivanja informacija iz stavka 1. i utvrđivanja formata u kojem uvoznici i daljnji korisnici dostavljaju informacije imenovanim tijelima. Na temelju tog preispitivanja i nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, kao što je Europska udruga centara za otrovanja i kliničkih toksikologa (EAPCCT), Komisija je ovlaštena donijeti delegiranu uredbu u skladu s člankom 53.a kojom seova Uredba izmjenjuje na način da se dodaje Prilog.”;

u članku 53. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 53.a kojima se izmjenjuju članak 6. stavak 5., članak 11. stavak 3., članak 12., članak 14., članak 18. stavak 3. točka (b), članak 23., članci 25. do 29., članak 35. stavak 2. drugi i treći podstavak te prilozi I. do VIII. radi njihove prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku, uzimajući u obzir daljnju nadogradnju GHS-a, a posebno izmjene na razini UN-a koje se odnose na uporabu informacija o sličnim smjesama, te uzimajući u obzir trendove u okviru međunarodno priznatih programa kemijske sigurnosti i podatke iz baza podataka o nezgodama.

Kada to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 53.b.”;

umeću se sljedeći članci 53.a i 53.b:

„ Članak 53.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 37. stavka 5., članka 45. stavka 4. i članka 53. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 37. stavka 5., članka 45. stavka 4. i članka 53. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 37. stavka 5., članka 45. stavka 4. i članka 53. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 53.b

Hitni postupak

(*74) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	u članku 54. brišu se stavci 3. i 4.

51.

Direktiva 2009/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o fazi II. rekuperacije benzinskih para tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama (52) (*75)

Kako bi se osigurala usklađenost s relevantnim normama koje je izradio Europski odbor za normizaciju (CEN), Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenile određene odredbe Direktive 2009/126/EC radi njihove prilagodbe tehničkom napretku. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/126/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 8.

Tehničke prilagodbe

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuju članci 4. i 5. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku kako bi se prema potrebi osigurala usklađenost s relevantnim normama koje je izradio Europski odbor za normizaciju (CEN).

Delegiranje ovlasti iz prvog podstavka ne primjenjuje se na učinkovitost prikupljanja benzinskih para i omjer para/benzin utvrđene člankom 4. i rokove utvrđene člankom 5.”;

umeće se sljedeći članak 8.a:

„ Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*76) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 9. briše se.

52.

Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (53)

Kako bi se Direktiva 2009/147/EZ prilagodila tehničkom i znanstvenom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. i V. toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/147/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	članak 15. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 15. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i V. radi njihove prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 15.a:

„Članak 15.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 76]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*77) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 16. briše se.

53.

Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (54)

Kako bi se ažurirala Uredba (EZ) br. 1221/2009 i utvrdili postupci evaluacije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Uredbi i kako bi se ona dopunila postupcima za provedbu stručnih evaluacija nadležnih tijela u okviru EMAS-a te kako bi se osigurali sektorski referentni dokumenti i dokumenti koji sadržavaju smjernice za registraciju organizacija i usklađivanje postupaka . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 77]

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 1221/2009, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s usklađivanjem određenih postupaka i u pogledu sektorskih referentnih dokumenata. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 78]

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1221/2009 mijenja se kako slijedi:

u članku 16. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Dokumente koji sadržavaju smjernice, a odnose se na postupke usklađivanja koje je odobrio Forum nadležnih tijela, Komisija donosi provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 2 Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 48.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem dokumenata koji sadrže smjernice o postupcima usklađivanja koje je odobrio Forum nadležnih tijela . [Am. 79]

Ti se dokumenti javno objavljuju.”;

u članku 17. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 48.a u vezi s postupcima radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem postupaka za provedbu stručne evaluacije nadležnih tijela u okviru EMAS-a, uključujući odgovarajuće postupke za podnošenje žalbe na odluke donesene kao rezultat stručne evaluacije.”; [Am. 80]

u članku 30. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Komisija provedbenim aktima donosi dokumente koji sadržavaju smjernice, a odnose se na postupke je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 48.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem dokumenata koji sadrže smjernice o postupcima usklađivanja koje je odobrio Forum tijela za akreditaciju i izdavanje dozvola. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 2. [Am. 81]

Ti se dokumenti javno objavljuju.”;

u članku 46. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. U skladu s postupkom iz članka 49. stavka 2. Komisija provedbenim aktima donosi sektorske referentne dokumente Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 48.a radi dopune ove Uredbe donošenjem sektorskih referentnih dokumenata iz stavka 1. i vodič vodiča iz stavka 4.;”[Am. 82]

članak 48. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 48.

Izmjene prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 48.a kojima se prema potrebi izmjenjuju prilozi u svjetlu iskustva stečenog u funkcioniranju sustava EMAS, kao odgovor na uočene potrebe za smjernicama u pogledu ispunjavanja zahtjeva u sustavu EMAS i u svjetlu promjena u međunarodnim normama ili novih normi koje su relevantne za djelotvornost ove Uredbe.”;

umeće se sljedeći članak 48.a:

„Članak 48.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16. stavka 4., članka 17. stavka 3. , članka 30. stavka 6., članka 46. stavka 6. i članka 48. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 16. stavka 4., članka 17. stavka 3 ., članka 30. stavka 6., članka 46. stavka 6 . i članka 48. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 16. stavka 4., članka 17. stavka 3. , članka 30. stavka 6., članka 46. stavka 6. i članka 48. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ili ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 83]

(*78) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

7.	u članku 49. briše se stavak 3.

54.

Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (55)

Kako bi se ažurirala Uredba (EZ) br. 66/2010 i utvrdila dodatna tehnička pravila potrebna za znak za okoliš EU-a, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenili prilozi toj Uredbi;

—	kako bi se ta Uredba dopunila mjerama kojima se odobravaju određena odstupanja;

—	kako bi se ta Uredba dopunila mjerama kojima se utvrđuju posebna mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a.

U pogledu utvrđivanja mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za hranu i hranu za životinje Komisija je 2011. objavila studiju o učinkovitosti utvrđivanja mjerila za dodjelu znaka za okoliš. Na temelju završnog izvješća te studije o izvedivosti i mišljenja Odbora Europske unije za znak za okoliš Komisija u ovom trenutku ne namjerava utvrditi mjerila za dodjelu znaka za okoliš za hranu i hranu za životinje. Stoga nije potrebno Komisiji delegirati ovlast da odluči za koje je skupine hrane i hrane za životinje izvedivo utvrditi mjerila za dodjelu znaka za okoliš.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 66/2010 mijenja se kako slijedi:

članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 5. briše se drugi podstavak;

(b)

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Za posebne kategorije robe koja sadržava tvari iz stavka 6., ali samo u slučaju kada ih tehnički nije moguće zamijeniti drugim tvarima izravno ili kroz primjenu primjenom alternativnih materijala ili dizajna, ili kada je riječ o proizvodima koji imaju daleko višu razinu okolišne učinkovitosti od druge robe iste kategorije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem mjera kojima se odobravaju odstupanja od stavka 6. ovog članka. [Am. 84]

Odstupanja se ne odobravaju za tvari koje ispunjavaju mjerila iz članka 57. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i koje su identificirane u skladu s postupkom opisanim u članku 59. stavku 1. te Uredbe, a prisutne su u smjesama, u proizvodu ili u bilo kojem homogenom dijelu kompleksnog proizvoda u koncentracijama višim od 0,1 % (maseni udio).”;

u članku 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena, najkasnije devet mjeseci nakon savjetovanja s EUEB-om, donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a radi dopune ove Uredbe, kojima se određuju mjere za utvrđivanje posebnih mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za svaku skupinu proizvoda. Te se mjere objavljuju u Službenom listu Europske unije. [Am. 85]

U izvršavanju ovlasti za delegirane akte iz prvog podstavka Komisija uzima u obzir primjedbe EUEB-a te jasno ističe, dokumentira i objašnjava razloge za izmjene konačnog prijedloga u odnosu na nacrt mjerila koji je uslijedio nakon savjetovanja s EUEB-om.”;

članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

Izmjene prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a kojima se izmjenjuju prilozi.

Kad je riječ o promjenama maksimalnih naknada predviđenih u Prilogu III. Komisija uzima u obzir potrebu da se naknadama pokriju troškovi upravljanja programom.”;

umeće se sljedeći članak 15.a:

„Članak 15.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 7., članka 8. stavka 2. i članka 15. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 86]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 7., članka 8. stavka 2. i članka 15. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 7., članka 8. stavka 2. i članka 15. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*79) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	članak 16. briše se.

VII. EUROSTAT

55.

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3924/91 od 19. prosinca 1991. o uspostavi istraživanja Zajednice o industrijskoj proizvodnji (56)

Kako bi se Uredba (EEZ) br. 3924/91 prilagodila tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila:

—	ažuriranjem popisa Prodcom i informacija stvarno prikupljenih za svaki naslov;

—	donošenjem detaljnih pravila za primjenu članka 3. stavka 3.;

—	odlukom da se za određene naslove iz popisa Prodcom trebaju provesti mjesečna ili tromjesečna istraživanja;

—	definiranjem modaliteta koji se odnose na sadržaj upitnika istraživanja i detaljnih pravila u skladu s kojima države članice obrađuju ispunjene upitnike ili informacije iz drugih izvora.

U skladu s time Uredba (EEZ) br. 3924/91 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 2. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: „6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe, kojima se ažurira popis Prodcom i informacije stvarno prikupljene za svaki naslov.”; [Am. 87]

2.	u članku 3. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a u vezi s detaljnim pravilima radi dopune ove Uredbe donošenjem detaljnih pravila za primjenu stavka 3. ovog članka, uključujući prilagodbu tehničkom napretku.”; [Am. 88]

3.	u članku 4. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Međutim, za određene naslove iz popisa Prodcom Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe, kojima se predviđa provedba mjesečnih ili tromjesečnih istraživanja.”; [Am. 89]

u članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Potrebne informacije prikuplja država članica koja za istraživanje koristi upitnike čiji je sadržaj u skladu s modalitetima koje je definirala Komisija. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a u vezi s tim modalitetima radi dopune ove Uredbe definiranjem tih modaliteta .”; [Am. 90]

članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Obrada podataka

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a u vezi s detaljnim pravilima radi dopune ove Uredbe definiranjem detaljnih pravila u skladu s kojima države članice obrađuju ispunjene upitnike iz članka 5. stavka 1. ili informacije iz drugih izvora iz članka 5. stavka 3.”; [Am. 91]

umeće se sljedeći članak 9.a:

„Članak 9.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 6., članka 3. stavka 5., članka 4., članka 5. stavka 1. i članka 6. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 92]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 6., članka 3. stavka 5., članka 4., članka 5. stavka 1. i članka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 6., članka 3. stavka 5., članka 4., članka 5. stavka 1. i članka 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*80) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

7.	u članku 10. briše se stavak 3.

56.

Uredba Vijeća (EEZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava unutar Zajednice (57)

Kako bi se Uredba (EEZ) br. 696/93 prilagodila ekonomskom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenile statističke jedinice proizvodnog sustava, primijenjeni kriteriji i definicije utvrđene u Prilogu toj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EEZ) br. 696/93 mijenja se kako slijedi:

članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6.a kojima se izmjenjuju konkretno statističke jedinice proizvodnog sustava, primijenjeni kriteriji i definicije utvrđene u Prilogu radi njihove prilagodbe ekonomskom i tehničkom napretku.”; [Am. 93]

umeće se sljedeći članak 6.a:

„Članak 6.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 94]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*81) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 7. briše se stavak 3.

57.

Uredba Vijeća (EZ) br. 1165/98 od 19. svibnja 1998. o kratkoročnim statistikama (58)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 1165/98 prilagodila ekonomskom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenili prilozi toj Uredbi radi ažuriranja popisa varijabli, definicija i odgovarajućih oblika dostavljenih varijabli;

—	kako bi se izmijenio popis djelatnosti;

—	kako bi se ta Uredba dopunila u vezi s odobravanjem i provedbom europskih programa uzorkovanja;

—	kako bi se ta Uredba dopunila kriterijima za mjerenje kakvoće varijabli ; [Am. 95]

—	kako bi se ta Uredba dopunila uvjetima kojima se osigurava potrebna kvaliteta podataka;

—	kako bi se ta Uredba dopunila utvrđivanjem uvjeta za primjenu europskog programa uzorkovanja;

—	kako bi se ta Uredba dopunila upotrebom ostalih jedinica promatranja;

—	kako bi se ta Uredba dopunila popisom varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima;

—	kako bi se ta Uredba dopunila uvjetima za raspodjelu europskog programa uzorkovanja.

Zastarjelo je nekoliko ovlasti potrebnih samo za prijelazne mjere.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1165/98 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 3. dodaje se sljedeći stavak 3.: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuju prilozi radi ažuriranja popisa varijabli, definicija i odgovarajućih oblika dostavljenih varijabli.”;

u članku točki (d) prvog podstavka članka 4. stavku stavka 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: [Am. 96]

„Pojedinosti programa iz prvog podstavka navedene su u prilozima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s njihovim odobravanjem radi dopune ove Uredbe preciznijim utvrđivanjem njihova odobravanja i provedbom provedbe .”; [Am. 97]

3.	u članku 10. dodaje se sljedeći stavak 5.: „5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s kriterijima radi dopune ove Uredbe preciznijim utvrđivanjem kriterija za mjerenje kakvoće varijabli .”; [Am. 98]

4.	članak 17. briše se.

4.a	u članku 18. briše se stavak 3.; [Am. 99]

umeće se sljedeći članak 18.a:

„Članak 18.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 3., drugog podstavka točke (d) prvog podstavka članka 4. stavka 2., članka 10. stavka 5. , točke (a), točke (b) podtočke 3., točke (c) podtočaka 2. i 10., točke (d) podtočke 2., točke (f) podtočaka 8. i 9. Priloga A, točke (b) podtočke 4. i točke (d) podtočke 2. Priloga B, točke (b) podtočke 2., točke (d) podtočke 2. i točke (g) podtočke 2. Priloga C te točke (b) podtočke 2. i točke (d) podtočke 2. Priloga D dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 100]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 3., drugog podstavka točke (d) prvog podstavka članka 4. stavka 2., članka 10 . stavka 5 ., točke (a), točke (b) podtočke 3., točke (c) podtočaka 2. i 10., točke (d) podtočke 2., točke (f) podtočaka 8. i 9. Priloga A, točke (b) podtočke 4. i točke (d) podtočke 2. Priloga B, točke (b) podtočke 2., točke (d) podtočke 2. i točke (g) podtočke 2. Priloga C te točke (b) podtočke 2. i točke (d) podtočke 2. Priloga D. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 101]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 3., drugog podstavka točke (d) prvog podstavka članka 4. stavka 2., članka 10 . stavka 5 ., točke (a), točke (b) podtočke 3., točke (c) podtočaka 2. i 10., točke (d) podtočke 2., točke (f) podtočaka 8. i 9. Priloga A, točke (b) podtočke 4. i točke (d) podtočke 2. Priloga B, točke (b) podtočke 2., točke (d) podtočke 2. i točke (g) podtočke 2. Priloga C te točke (b) podtočke 2. i točke (d) podtočke 2. Priloga D stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 102]

(*82) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

Prilog A mijenja se kako slijedi:

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

Ovaj se Prilog primjenjuje na sve djelatnosti navedene u dijelovima B do E NACE-a Rev. 2 ili, ovisno o slučaju, na sve proizvode navedene u dijelovima B do E klasifikacije proizvoda po djelatnostima (CPA). Podaci nisu potrebni za sljedeće odjeljke NACE-a Rev. 2.: 37, 38.1, 38.2 i 39. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuje popis djelatnosti.”;

ii.

točka (b) podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s upotrebom radi dopune ove Uredbe omogućavanjem upotrebe ostalih jedinica promatranja.”; [Am. 103]

iii.

točka (c) podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Podaci o proizvodnim cijenama za inozemna tržišta (br. 312) i uvoznim cijenama (br. 340) mogu se prikupiti korištenjem jediničnih vrijednosti za proizvode podrijetlom iz vanjskotrgovinskih ili drugih izvora samo ako ne postoji znatan pad kvalitete u usporedbi s konkretnim podacima o cijeni. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s uvjetima radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta kojima se osigurava potrebna kvaliteta podataka.”; [Am. 104]

iv.

točka (c) podtočka 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.	Od početka prvog referentnog razdoblja podatke o zaposlenim osobama (br. 210) moguće je približno odrediti s pomoću broja djelatnika (br. 211). To je približno određivanje dopušteno u razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu Uredbe.”;

točka (c) podtočka 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10.

Podaci o proizvodnim i uvoznim cijenama (br. 310, 311, 312 i 340) nisu potrebni za sljedeće skupine ili razrede NACE-a Rev. 2, odnosno CPA-a: 07.21, 24.46, 25.4, 30.1, 30.3, 30.4 i 38.3. Osim toga, podaci o uvoznim cijenama (br. 340) nisu potrebni za odjeljke CPA-a 09, 18, 33 i 36. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuje popis djelatnosti.”;

vi.

točka (d) podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Nadalje, varijabla o proizvodnji (br. 110) i varijabla o odrađenim radnim satima (br. 220) šalju se u obliku prilagođenom radnim danima. Ako su iz drugih varijabli vidljivi učinci radnih dana, države članice mogu i te varijable poslati u obliku prilagođenom radnim danima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s izmjenom popisa kojima se izmjenjuje popis varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima.”; [Am. 105]

vii.

točka (f) podtočka 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.	Za varijablu o uvoznoj cijeni (br. 340) Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s utvrđivanjem radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta za primjenu europskog programa uzorkovanja, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. prvom podstavku točki (d).”; [Am. 106]

viii.

točka (f) podtočka 9. zamjenjuje se sljedećim:

„9.

Varijable koje se odnose na inozemna tržišta (br. 122 i 312) dostavljaju se u skladu s podjelom na države unutar i izvan europodručja. Ta se podjela primjenjuje na čitavu industriju koja je utvrđena kao dijelovi B do E NACE-a Rev. 2, na glavne industrijske grupacije (MIG-ove), te na dio (1 slovo) i odjeljak (2 znamenke) NACE-a Rev. 2. Podaci za dijelove D i E NACE-a Rev. 2 nisu potrebni za varijablu 122. Nadalje, varijabla o uvoznoj cijeni (br. 340) šalje se prema podjeli na države unutar i izvan europodručja. Ta se podjela primjenjuje na čitavu industriju koja je utvrđena kao dijelovi B do E CPA-a, na glavne industrijske grupacije (MIG-ove), te na dio (1 slovo) i odjeljak (2 znamenke) CPA-a. „8. Za podjelu na države unutar i izvan europodručja Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. a u vezi s a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta za primjenu europskog programa uzorkovanja, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. prvom podstavku točki (d).”; Europski program uzorkovanja može ograničiti područje primjene varijable o uvoznoj cijeni na uvoz proizvoda iz država koje nisu u europodručju. Države članice koje nisu uvele euro kao svoju valutu ne moraju dostaviti podjelu varijabli 122, 312 i 340 prema državama unutar i izvan europodručja.”; [Am. 107]

Prilog B mijenja se kako slijedi:

točka (b) podtočka 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.	Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s upotrebom radi dopune ove Uredbe omogućavanjem upotrebe ostalih jedinica promatranja.”; [Am. 108]

ii.

točka (c) podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Od početka prvog referentnog razdoblja podatke o zaposlenim osobama (br. 210) moguće je približno odrediti s pomoću broja djelatnika (br. 211). To je približno određivanje dopušteno u razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu Uredbe.”;

iii.	u točki (c) podtočki 6. briše se četvrti podstavak.

iv.

točka (d) podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Nadalje, varijable o proizvodnji (br. 110, 115, 116) i varijable o odrađenim radnim satima (br. 220) šalju se u obliku prilagođenom radnim danima.

Ako su iz drugih varijabli vidljivi učinci radnih dana, države članice mogu i te varijable poslati u obliku prilagođenom radnim danima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s izmjenom popisa kojima se izmjenjuje popis varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima.”; [Am. 109]

Prilog C mijenja se kako slijedi:

točka (b) podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s upotrebom radi dopune ove Uredbe omogućavanjem upotrebe ostalih jedinica promatranja.”; [Am. 110]

ii.

točka (c) podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Od početka prvog referentnog razdoblja podatke o zaposlenim osobama (br. 210) moguće je približno odrediti s pomoću broja djelatnika (br. 211). To je približno određivanje dopušteno u razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu Uredbe.”;

iii.	u točki (c) podtočki 4. briše se zadnji stavak treći podstavak ; [Am. 111]

iv.

točka (d) podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Varijabla o prihodu (br. 120) i varijabla o vrijednosti prodaje (br. 123) također se šalju u obliku prilagođenom radnim danima. Ako su iz drugih varijabli vidljivi učinci radnih dana, države članice mogu i te varijable poslati u obliku prilagođenom radnim danima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s izmjenom popisa kojima se izmjenjuje popis varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima.”; [Am. 112]

točka (g) podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Varijable o prihodu (br. 120) i deflatoru prodaje/vrijednosti prodaje (br. 330/123) šalju se u roku od mjesec dana za razinu detalja iz stavka 3. rubrike (f) ovog Priloga. Države članice mogu odlučiti da za varijablu br. 120 – prihod i varijablu br. 330/123 – deflator prodaje/vrijednost prodaje sudjeluju s doprinosima u skladu s raspodjelom europskog programa uzorkovanja, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. prvom podstavku točki (d). Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s uvjetima radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta za raspodjelu europskog programa uzorkovanja.”; [Am. 113]

10.

Prilog D mijenja se kako slijedi:

točka (b) podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s upotrebom radi dopune ove Uredbe omogućavanjem upotrebe ostalih jedinica promatranja.”; [Am. 114]

ii.

točka (c) podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Od početka prvog referentnog razdoblja podatke o zaposlenim osobama (br. 210) moguće je približno odrediti s pomoću broja djelatnika (br. 211). To je približno određivanje dopušteno u razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu Uredbe.”;

iii.	u točki (c) podtočki 4. briše se treći podstavak;

iv.

točka (d) podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Varijabla o prihodu (br. 120) također se šalje u obliku prilagođenom radnim danima. Ako su iz drugih varijabli vidljivi učinci radnih dana, države članice mogu i te varijable poslati u obliku prilagođenom radnim danima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s izmjenom popisa kojima se izmjenjuje popis varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima.”; [Am. 115]

v.	u točki (e) briše se četvrti podstavak;

vi.	točka (f) podtočka 6. briše se.

58.

Uredba Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka 1999. o strukturnoj statistici o dohotku i troškovima rada (59)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 530/1999 prilagodila ekonomskim i tehničkim promjenama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila definicijom i raščlanjivanjem informacija koje se moraju dostaviti i mjerilima za ocjenu kvalitete statističkih podataka . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 116]

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 530/1999 Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s tehničkim formatom za prijenos rezultata. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 530/1999 mijenja se kako slijedi:

u članku 6. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a u vezi s definicijom radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem definicije i raščlanjivanjem raščlanjivanja informacija koje se moraju dostaviti u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka. Ti se delegirani akti donose za svako referentno razdoblje barem devet mjeseci prije početka referentnog razdoblja.”; [Am. 117]

članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Prijenos rezultata

Rezultati se šalju Komisiji (Eurostat) u roku od 18 mjeseci od kraja referentne godine. Komisija provedbenim aktom donosi odgovarajući tehnički format za prijenos rezultata. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 12. stavka 2.”;

u članku 10. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a u vezi s mjerilima radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem mjerila za ocjenu kvalitete statističkih podataka . Ti se delegirani akti donose za svako referentno razdoblje barem devet mjeseci prije početka referentnog razdoblja.”; [Am. 118]

umeće se sljedeći članak 10.a:

„Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 3. i članka 10. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 119]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 3. i članka 10. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 3. i članka 10. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 120]

(*83) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	članak 11. briše se;

6.	u članku 12. briše se stavak 3.

59.

Uredba (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu (60)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 2150/2002 ažurirala uzimajući u obzir ekonomski i tehnički napredak u sakupljanju i statističkoj obradi podataka o otpadu, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se ta Uredba izmijenila radi njezine prilagodbe ekonomskom i tehničkom napretku u sakupljanju i statističkoj obradi podataka;

—	kako bi se izmijenili obrada i prijenos rezultata te prilagodba specifikacija navedenih u prilozima I., II. i III. toj Uredbi;

—	kako bi se ta Uredba dopunila definicijom minimalnog praga za područje primjene u skladu s Prilogom I. i Prilogom II. odjeljkom 7. točkom 1.;

—	kako bi se ta Uredba dopunila utvrđivanjem tablice ekvivalenata između statističke nomenklature iz Priloga III. toj Uredbi i popisa otpada utvrđenog Odlukom Komisije 2000/532/EZ (61) te definiranjem uvjeta kakvoće i točnosti.

Zastarjele su odredbe koje se odnose na prijelazne mjere.

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 2150/2002 Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s pripremom rezultata, odgovarajućim formatom za prijenos rezultata te strukturom i sadržajem detaljnom organizacijom izvješća o kakvoći. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 121]

U skladu s time Uredba (EZ) br. 2150/2002 mijenja se kako slijedi:

u članku 1. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.b u vezi s radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem tablice ekvivalenata između statističke nomenklature iz Priloga III. ovoj Uredbi i popisa otpada utvrđenog Odlukom Komisije 2000/532/EZ. (*84) [Am. 122]

(*84) Odluka Komisije od 3. svibnja 2000. koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ o popisu otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226, 6.9.2000., str. 3.).”;"

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.b u vezi s radi dopune ove Uredbe definiranjem uvjeta kakvoće i točnosti.”; [Am. 123]

(b)

u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Za svaku točku navedenu u odjeljku 8. (djelatnosti i kućanstva) Priloga I. i za značajke navedene u odjeljku 3. te za svaku točku među vrstama djelatnosti navedenima u odjeljku 8. pododjeljku 2. Priloga II., države članice navode u kojem postotku navedeni statistički podaci predstavljaju sav otpad iz predmetne točke. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.b kojima se ova Uredba dopunjuje definicijom minimalnog praga za područje primjene.”;

3.	članci 4. i 5. brišu se;

umeću se sljedeći članci 5.a i 5.b:

„Članak 5.a

Prilagodba ekonomskom i tehničkom napretku

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.b u vezi s radi izmjene ove Uredbe njezinom prilagodbom ekonomskom i tehničkom napretku u sakupljanju i statističkoj obradi podataka te u vezi s obradom obradi i prijenosom prijenosu rezultata , kao i prilagodbom specifikacija navedenih specifikacijama navedenima u prilozima. [Am. 124]

Članak 5.b

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavka 5., članka 3. stavaka 1. i 4. i članka 5.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 125]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 5., članka 3. stavaka 1. i 4. i članka 5.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavka 5., članka 3. stavaka 1. i 4. i članka 5.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*85) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Provedbene mjere

Komisija donosi provedbene akte potrebne za provedbu ove Uredbe u vezi s:

(a)

pripremom rezultata u skladu s člankom 3. stavcima 2., 3. i 4., uzimajući u obzir gospodarsko ustrojstvo i tehničke uvjete u određenoj državi članici. Tim se provedbenim aktima može pojedinim državama članicama dopustiti da ne prijave određene točke u raščlambi, uz uvjet da je utjecaj na kakvoću statističkih podataka dokazano ograničen. U svim slučajevima u kojima su dopuštene iznimke navodi se ukupna količina otpada za svaku točku navedenu u odjeljku 2. pododjeljku 1. i u odjeljku 8. pododjeljku 1. Priloga I.;

(b)	odgovarajućim formatom za prijenos rezultata država članica u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe;

(c)	sadržajem strukturom i detaljnom organizacijom izvješća o kakvoći kako se navodi u odjeljku 7. Priloga I. i odjeljku 7. Priloga II. [Am. 126]

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 7. stavka 2.”;

6.	u članku 7. briše se stavak 3.

7.	u članku 8. brišu se stavci 2. i 3.

8.	u Prilogu I. briše se točka 1. odjeljka 7.;

9.	u Prilogu II. briše se točka 1. odjeljka 7.

60.

Uredba (EZ) br. 437/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003. o statističkim podacima u odnosu na prijevoz putnika, tereta i pošte u zračnom prometu (62)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 437/2003 ažurirala uzimajući u obzir ekonomski i društveni napredak, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenila obilježja prikupljenih podataka i specifikacije navedene u prilozima toj uredbi i kako bi se ta uredba dopunila utvrđivanjem drugih standarda točnosti. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 437/2003 Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s datotekama podataka za prijenos te opisom šifri podataka i medija koji treba koristiti za prijenos podataka. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 437/2003 mijenja se kako slijedi:

u članku 3. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Svaka država članica prikuplja statističke podatke koje se odnose na sljedeće varijable:

(a)

putnike;

(b)	teret i poštu;

(c)	dionice leta;

(d)	raspoloživa putnička sjedala;

(e)	kretanja zrakoplova.

Statističke varijable u svakom području, nomenklatura za njihovu klasifikaciju i periodičnost promatranja te definicije utvrđeni su u prilozima.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuju obilježja prikupljenih podataka i specifikacije navedene u prilozima.”;

članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

Točnost statističkih podataka

Prikupljanje podataka temelji se na potpunim statističkim pokazateljima.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a u vezi s radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem drugih standarda točnosti.”; [Am. 127]

u članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Rezultati se prenose u skladu s datotekom podataka iz Priloga I., čiji opis Komisija utvrđuje provedbenim aktom.

Komisija provedbenim aktom utvrđuje i opis šifri podataka i medija koji treba koristiti za prijenos podataka.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2.”;

4.	članak 10. briše se.

umeće se sljedeći članak 10.a:

„Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 1. i članka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 128]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 1. i članka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 1. i članka 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*86) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

6.	u članku 11. briše se stavak 3.

61.

Uredba (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003. o indeksu troškova rada (63)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 450/2003 ažurirala uzimajući u obzir ekonomski i društveni napredak, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se ta Uredba izmijenila ponovnim utvrđivanjem tehničke specifikacije indeksa i revizijom strukture ponderiranja tako što će se uključiti određene ekonomske djelatnosti;

—	kako bi se ta Uredba dopunila određivanjem ekonomskih djelatnosti prema kojima se raščlanjuju podaci i ekonomskih djelatnosti prema kojima se raščlanjuje indeks;

—	kako bi se ta Uredba dopunila utvrđivanjem zasebnih kriterija kvalitete i metodologije koja se koristi za povezivanje lančanog indeksa;

—	kako bi se ta Uredba dopunila donošenjem mjera u pogledu dostavljanja podataka u skladu s rezultatima studija izvedivosti. [Am. 129]

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 450/2003 Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi sa sadržajem strukturom i detaljnom organizacijom izvješća o kvaliteti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 130]

U skladu s time Uredba (EZ) br. 450/2003 mijenja se kako slijedi:

u članku 2. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a u vezi s izmjenama za ponovno utvrđivanje kojima se izmjenjuje Prilog radi ponovnog utvrđivanja tehničke specifikacije indeksa i reviziju revizije strukture ponderiranja.”; [Am. 131]

u članku 3. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a u vezi s izmjenama kako bi se ekonomske kojima se izmjenjuje ova Uredba u pogledu uključivanja ekonomskih djelatnosti definirane definiranih u dijelovima O i S NACE-a Rev.2 uključile u područje primjene ove Uredbe, uzimajući u obzir studije izvedivosti definirane utvrđene u članku 10.”; [Am. 132]

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Raščlamba varijabli

1. Uzimajući u obzir doprinose ukupnoj zaposlenosti i troškovima rada na razini Unije i na nacionalnoj razini, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a radi dopune ove Uredbe u vezi s određivanjem ekonomskih djelatnosti definiranih raščlambom po ekonomskim djelatnostima definiranima u dijelovima NACE-a Rev.2 i daljnjim podjelama, no ne ispod razina odjeljaka u okviru NACE-a Rev.2 (dvoznamenkasta razina) ili skupina odjeljaka u kojima se podaci raščlanjuju uzimajući u obzir ekonomski i društveni napredak. [Am. 133]

Indeksi troškova rada izrađuju se odvojeno za sljedeće kategorije troškova rada:

(a)	ukupni troškovi rada;

(b)	nadnice i plaće, definirane upućivanjem na točku D.11. u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1726/1999;

(c)	socijalni doprinosi poslodavaca uvećani za poreze koje je platio poslodavac i umanjeni za subvencije koje je primio poslodavac, kako su definirani kao zbroj točaka D.12. i D.4. umanjen za D.5. u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1726/1999.

2. Određuje se indeks ukupnih troškova rada, bez dodataka, s time da su dodaci definirani u D.11112. u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1726/1999, raščlanjen po ekonomskim djelatnostima koje je utvrdila Komisija te utemeljen na klasifikaciji NACE Rev. 2.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a u vezi s radi dopune ove Uredbe određivanjem tih ekonomskih djelatnosti uzimajući u obzir studije izvedivosti definirane u članku iz članka 10. [Am. 134]

3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a u vezi s radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem metodologije za lančano povezivanje indeksa.”; [Am. 135]

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Kvaliteta

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a u vezi s definicijom radi dopune ove Uredbe definiranjem zasebnih kriterija kvalitete. Dostavljeni tekući i povijesni podaci ispunjavaju te kriterije kvalitete. [Am. 136]

2. Države članice dostavljaju Komisiji godišnja izvješća o kvaliteti, počevši od 2003. Komisija provedbenim aktom aktima utvrđuje sadržaj strukturu i detaljne modalitete tih izvješća. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 12. stavka 2.”; [Am. 137]

4.a	članak 9. briše se. [Am. 138]

članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Komisija provedbenim aktom donosi mjere na temelju rezultata studija izvedivosti. Ti se provedbeni akti donose je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 11.a radi dopune ove Uredbe u pogledu pružanja podataka iz stavka 2. ovog članka u skladu s postupkom iz članka 12. stavka 2 rezultatima studija izvedivosti iz ovog članka . Tim se mjerama delegiranim aktima poštuje načelo troškovne učinkovitosti, kako je definirano u članku 2. Uredbe (EZ) br. 322/97 223/2009 , uključujući smanjenje troškova za ispitanike na najmanju moguću mjeru.”; [Am. 139]

(b)	stavak 6. briše se;

6.	članak 11. briše se.

umeće se sljedeći članak 11.a:

„Članak 11.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 4., članka 3. stavka 2. i , članka 4. stavaka 1., 2. i 3., članka 8. stavka 1. i članka 10. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 140]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 4., članka 3. stavka 2. i , članka 4. stavaka 1., 2. i 3., članka 8. stavka 1. i članka 10. stavka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 141]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 4., članka 3. stavka 2. i , članka 4. stavaka 1., 2. i 3., članka 8. stavka 1. i članka 10. stavka 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 142]

(*87) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

8.	u članku 12. briše se stavak 3.

9.	u Prilogu briše se točka 3.

62.

Uredba (EZ) br. 808/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o statistici Zajednice o informacijskom društvu (64)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 808/2004 prilagodila ekonomskom i tehničkom napretku, osobito u pogledu sadržaj modula, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kojima se dopunjuju moduli te Uredbe u vezi s izborom i utvrđivanjem, prilagodbom i preinakom tema i njihovih značajki, obuhvaćenim područjem, referentnim razdobljima i raščlambom značajki, periodičnosti i određivanjem vremena pružanja podataka te krajnjim rokovima za prijenos rezultata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 808/2004 mijenja se kako slijedi:

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Delegirane ovlasti

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se dopunjuju moduli te Uredbe u vezi s izborom i utvrđivanjem, prilagodbom i preinakom tema i njihovih značajki, obuhvaćenim područjem, referentnim razdobljima i raščlambom značajki, periodičnosti i određivanjem vremena pružanja podataka te krajnjim rokovima za prijenos rezultata.

Tim delegiranim aktima uzimaju se u obzir ekonomske i tehničke promjene, resursi država članica i opterećenje sudionika, tehnička i metodološka izvedivost te pouzdanost rezultata.

2. Delegirani akti donose se barem devet mjeseci prije početka razdoblja prikupljanja podataka.”;

umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 143]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*88) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 9. briše se;

u Prilogu I. točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Trajanje i periodičnost dostave podataka

Statistika se dostavlja na godišnjoj osnovi, za razdoblje od najviše 15 referentnih godina od 20. svibnja 2004. Nije nužno da se svake godine dostave svi podaci; periodičnost dostave pojedinih podataka utvrđuje se i usuglašava u okviru delegiranih akata donesenih u skladu s člankom 8. stavkom 1.”

u Prilogu II. točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Trajanje i periodičnost dostave podataka

63.

Uredba (EZ) br. 1161/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. o sastavljanju tromjesečnih nefinancijskih izvješća institucionalnog sektora (65)

Kako bi se osigurala kvaliteta tromjesečnih nefinancijskih izvješća za Uniju i europodručje sastavljenih na temelju Uredbe (EZ) br. 1161/2005, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se:

—	ta Uredba izmijenila radi prilagodbe vremenskog rasporeda dostavljanja određenih stavki;

—	ta Uredba izmijenila radi prilagodbe usklađivanja omjera ukupnog iznosa za Uniju; [Am. 144]

—	ta Uredba dopunila rasporedom za dostavljanje određenih stavki navedenih u Prilogu, odlukama o zahtjevima za raščlambu transakcija iz Priloga na suprotne sektore i zajedničkim standardima kvalitete.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1161/2005 mijenja se kako slijedi:

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a u vezi s rasporedom radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem rasporeda za dostavljanje stavki P.1, P.2, D.42, D.43, D.44, D.45 i B.4G i odluke o zahtjevima za raščlambu zahtijevanjem raščlambe transakcija iz Priloga na suprotne sektore. Svaka Svaki se takva odluka takav delegirani akt donosi tek nakon što Komisija obavijesti Europski Parlament i Vijeće o provedbi ove Uredbe u skladu s člankom 9.”; [Am. 145]

(b)	stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a kojima se izmjenjuje stavak 3. kako bi se rok za dostavljanje iz tog stavka promijenio za najviše pet dana.”;

(ba)	stavak 5. briše se; [Am. 146]

2.	u članku 3. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a kojima se izmjenjuje stavak 1. ovog članka u vezi s omjerom radi usklađivanja omjera (1 %) ukupnog iznosa za Uniju.”; [Am. 147]

u članku 6. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a u vezi s donošenjem radi dopune ove Uredbe uspostavom zajedničkih standarda kvalitete. [Am. 148]

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osiguralo poboljšanje kvalitete dostavljenih podataka tijekom vremena i na taj način postigli zajednički standardi kvalitete.”;

umeće se sljedeći članak 7.a:

„Članak 7.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavaka 2. i 4., članka 3. stavka 3. i članka 6. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 149]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavaka 2. i 4., članka 3. stavka 3. i članka 6. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavaka 2. i 4., članka 3. stavka 3. i članka 6. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 150]

(*89) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	u članku 8. briše se stavak 3.

64.

Uredba (EZ) br. 1552/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o statističkim podacima u odnosu na strukovno osposobljavanje u poduzećima (66)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 1552/2005 ažurirala uzimajući u obzir ekonomski i tehnički napredak, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila:

—	proširenjem definicije statističke jedinice;

—	određivanjem zahtjevâ za uzorkovanje i preciznost, veličine uzorka koja je potrebna za ispunjavanje tih zahtjeva i detaljne specifikacije NACE-a Rev. 2 te kategorija veličine u koje se rezultati mogu svrstati;

—	određivanjem određenih podataka koji se trebaju prikupljati o poduzećima koja provode i poduzećima koja ne provode strukovno osposobljavanje te o različitim oblicima strukovnog osposobljavanja;

—	utvrđivanjem zahtjeva o kvaliteti podataka koje treba prikupiti i dostaviti za izradu europske statistike o strukovnom osposobljavanju u poduzećima i svih potrebnih mjera neophodnih za procjenu i poboljšanje kvalitete podataka;

—	utvrđivanjem prve referentne godine i mjera potrebnih za prikupljanje, prijenos i obradu podataka.

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 1552/2005 Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi sa strukturom izvješća o kvaliteti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1552/2005 mijenja se kako slijedi:

u članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Uzimajući u obzir posebnu raspodjelu poduzeća po veličini na nacionalnoj razini i razvoj potreba politika, države članice mogu proširiti definiciju statističke jedinice u svojoj državi.

Nadalje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a u vezi s proširenjem radi dopune ove Uredbe usvajanjem proširenja te definicije ako bi se tim proširenjem znatno povećala reprezentativnost i kvaliteta rezultata ankete u dotičnim državama članicama.”; [Am. 151]

u članku 7. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se određuju zahtjevi radi dopune ove Uredbe određivanjem zahtjeva za uzorkovanje i preciznost, veličina uzorka koja je potrebna potrebnih za ispunjavanje tih zahtjeva i detaljne specifikacije detaljnih specifikacija NACE-a Rev. 2 te kategorije kategorija veličine u koje se rezultati mogu svrstati.”; [Am. 152]

u članku 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a u vezi s određenim podacima radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem određenih podataka koji se trebaju prikupljati o poduzećima koja provode i poduzećima koja ne provode strukovno osposobljavanje te o različitim oblicima strukovnog osposobljavanja”; [Am. 153]

članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a u vezi sa zahtjevima radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem zahtjeva o kvaliteti podataka koje treba prikupiti i dostaviti za izradu europske statistike o strukovnom osposobljavanju u poduzećima i svim potrebnim mjerama neophodnima usvajanjem svih potrebnih mjera neophodnih za procjenu i poboljšanje kvalitete podataka.”; [Am. 154]

(b)

dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Komisija provedbenim aktom utvrđuje strukturu Pri sastavljanju izvješća o kvaliteti iz stavka 2 . države članice ispunjavaju zahtjeve u pogledu kvalitete i sve druge mjere donesene u skladu sa stavkom 4. Kako bi se ocijenila kvaliteta dostavljenih podataka, one koriste format koji Komisija utvrđuje provedbenim aktima . Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 14. stavka 2.”; [Am. 155]

5.	u članku 10. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a u vezi s radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem prve referentne godine za koju je potrebno prikupiti podatke.”; [Am. 156]

6.	u članku 13. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kako bi se uzimajući u obzir ekonomski i tehnički napredak ta Uredba dopunila u vezi s prikupljanjem, prijenosom i obradom podataka.”;

umeće se sljedeći članak 13.a:

„Članak 13.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 2., članka 7. stavka 3., članka 8. stavka 2., članka 9. stavka 4., članka 10. stavka 2. i članka 13. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 157]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 2., članka 7. stavka 3., članka 8. stavka 2., članka 9. stavka 4., članka 10. stavka 2. i članka 13. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 2., članka 7. stavka 3., članka 8. stavka 2., članka 9. stavka 4., članka 10. stavka 2. i članka 13. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*90) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

8.	u članku 14. briše se stavak 3.

65.

Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (67) (*91)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 1893/2006 prilagodila tehnološkom i ekonomskom napretku i kako bi se NACE Rev. 2 uskladio s drugim ekonomskim i društvenim klasifikacijama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog toj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1893/2006 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6.a kojima se izmjenjuje Prilog kako bi se uzeli u obzir tehnološki ili ekonomski napredak ili kako bi se uskladio s drugim ekonomskim i društvenim klasifikacijama.”;

umeće se sljedeći članak 6.a:

„Članak 6.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*92) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 7. briše se stavak 3.

66.

Uredba (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. travnja 2007. o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) (68)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 458/2007 prilagodila tehnološkom i ekonomskom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba izmijenila ažuriranjem pravila o diseminaciji i kako bi se dopunila utvrđivanjem prve godine za koju bi se trebali prikupiti cjeloviti podaci i donošenjem mjera koje se odnose na detaljnu klasifikaciju obuhvaćenih podataka i definicije koje će se koristiti. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 458/2007 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 5. briše se stavak 2.;

u članku 7. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a kojima se utvrđuje prva godina radi dopune ove Urede utvrđivanjem prve godine za koju se prikupljaju cjeloviti podaci i donose mjere donošenjem mjera koje se odnose na detaljnu klasifikaciju obuhvaćenih podataka i definicije definicija koje će se koristiti. [Am. 158]

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a kojima se izmjenjuje ova Uredba radi ažuriranja pravila o diseminaciji.”;

umeće se sljedeći članak 7.a:

„Članak 7.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 3. i Priloga I. točke 1.1.2.4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 159]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 3. i Priloga I. točke 1.1.2.4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 3. i Priloga I. točke 1.1.2.4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*93) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 8. briše se stavak 3.

5.	u Prilogu I. točka 1.1.2.4. „Ostali primici” zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a kojima se dostavljaju obuhvaćeni podaci (uz upućivanje na detaljnu klasifikaciju).”.

67.

Uredba (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o statistici Zajednice u vezi sa strukturom i aktivnostima stranih povezanih poduzeća (69)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 716/2007 prilagodila ekonomskom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenile definicije iz priloga I. i II. i razina detaljnosti iz Priloga III. te kako bi se ta Uredba dopunila mjerama u vezi s internom i eksternom statistikom o stranim povezanim poduzećima i zajedničkim standardima kvalitete . [Am. 160]

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 716/2007, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi se definirali sadržaj i periodičnost izvješća o kvaliteti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 716/2007 mijenja se kako slijedi:

u članku 2. dodaju se sljedeći stavci:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a kojima se izmjenjuju definicije iz priloga I. i II. i razina detaljnosti iz Priloga III.

Posebno se uzima u obzir načelo da koristi od takvih mjera moraju premašivati njihove troškove te načelo da bi svako dodatno financijsko opterećenje država članica ili poduzeća trebalo biti u razumnim granicama.”;

u članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a u vezi s potrebnim mjerama radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem potrebnih mjera za internu i eksternu statistiku o stranim povezanim poduzećima na temelju zaključaka pilot-studija. [Am. 161]

3.	u članku 6. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a u vezi sa zajedničkim standardima radi dopune ove Uredbe uspostavom zajedničkih standarda kvalitete iz stavka 1 .”; [Am. 162]

članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.	između točaka (a) i (b) briše se riječ „i”

ii.

umeće se sljedeća točka (c):

„(c)	definiranje sadržaja strukture, detaljnih modaliteta i periodičnosti izvješća o kvaliteti iz članka 6. stavka 2 .”; [Am. 163]

(b)	stavak 2. briše se;

umeće se sljedeći članak 9.a:

„Članak 9.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 2. , članka 5. stavka 4. i članka 6. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 164]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 2. , članka 5. stavka 4. i članka 6. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 165]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 2. , članka 5. stavka 4. i članka 6. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 166]

(*94) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

6.	u članku 10. briše se stavak 3.

68.

Uredba (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 311/76 o izradi statistike o stranim radnicima (70)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 862/2007 prilagodila tehnološkom i ekonomskom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba izmijenila radi ažuriranja određenih definicija i kako bi se dopunila određivanjem grupiranja podataka i njihova dodatnog raščlanjivanja te utvrđivanjem pravila o standardima točnosti i kvalitete. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 862/2007 mijenja se kako slijedi:

umeće se sljedeći članak 9.a:

„Članak 9.a

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuju definicije iz članka 2. stavka 1.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se radi dopune ove Uredbe : [Am. 167]

(a)	definiraju kategorije skupina prema zemlji rođenja, skupina prema prethodnom i sljedećem uobičajenom boravištu i skupina prema državljanstvu kako je utvrđeno u članku 3. stavku 1.;

(b)	definiraju kategorije razloga za izdavanje dozvole iz članka 6. stavka 1. točke (a);

(c)	definiraju dodatna razvrstavanja i razine razvrstavanja koje se trebaju primjenjivati na varijable kako je predviđeno člankom 8.;

(d)	određuju pravila o standardima točnosti i kvalitete.”;

2.	u članku 10. briše se stavak 2.;

umeće se sljedeći članak 10.a:

„Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 168]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 9.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*95) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 11. briše se stavak 3.

69.

Uredba (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o uspostavi zajedničkih pravila za pružanje osnovnih informacija o paritetima kupovne moći te za njihov izračun i diseminaciju (71)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 1445/2007 ažurirala uzimajući u obzir ekonomske i tehničke promjene za izračun i diseminaciju pariteta kupovne moći, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba izmijenila radi prilagodbe definicija i izmjene glavnih kategorija iz Priloga II. i kako bi se ta Uredba dopunila kriterijima kvalitete. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 1445/2007, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi se donijela struktura izvješća o kvaliteti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1445/2007 mijenja se kako slijedi:

u članku 3. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuju definicije utvrđene u prvom stavku i popis osnovnih kategorija iz Priloga II. kako bi se u obzir uzele ekonomske i tehničke promjene, u mjeri u kojoj to ne uključuje nerazmjeran rast troškova za države članice.”; [Am. 169]

članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a u vezi sa zajedničkim kriterijima radi dopune ove Uredbe uspostavom zajedničkih kriterija na kojima se temelji kontrola kvalitete iz stavka 1 .”; [Am. 170]

(b)	dodaje se sljedeći stavak 5.: „5. Komisija provedbenim aktima donosi utvrđuje strukturu i detaljne modalitete izvješća o kvaliteti kako se navodi iz stavka 3. i navedenih u Prilogu I. točki 5.3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2.”; [Am. 171]

umeće se sljedeći članak 10.a:

„Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. drugog stavka i članka 7. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 172]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2. i članka 7. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 173]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 2. i članka 7. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 174]

(*96) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 11. briše se stavak 3.;

5.	u članku 12. briše se stavak 3.

70.

Uredba (EZ) br. 177/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o uspostavi zajedničkog okvira za poslovne registre u statističke svrhe i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2186/93 (72)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 177/2008 prilagodila ekonomskom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio popis obilježja registra, njihovih definicija i pravila o kontinuitetu iz Priloga toj Uredbi i kako bi se ta Uredba dopunila zajedničkim standardima kvalitete za kvalitetu poslovnih registara i pravilima za ažuriranje registara te određivanjem opsega u kojem se određena poduzeća i skupine poduzeća uključuju u registre, utvrđivanjem jedinica usklađenih s jedinicama poljoprivrednih statistika. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.Osobito Konkretno , s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 175]

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 177/2008, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi sa sadržajem i periodičnošću izvješća o kvaliteti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 177/2008 mijenja se kako slijedi:

u članku 3. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a kojima se utvrđuje opseg radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem opsega u kojem se poduzeća s manje od jedne pola osobe zaposlene na pola radnog vremena i potpuno rezidentne skupine poduzeća bez statističkog značaja statističke važnosti za države članice uključuju u registre, te definicija te utvrditi definicije jedinica usklađenih s jedinicama poljoprivrednih statistika.”; [Am. 176]

u članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a kojima se izmjenjuje Prilog kako bi se ažurirao popis obilježja registra, njihovih definicija i pravila o kontinuitetu, uzimajući u obzir načelo da korist od ažuriranja mora biti veća od troškova ažuriranja te načelo da dodatna sredstva koja su angažirana za države članice ili za poduzeća moraju biti u razumnim granicama.”;

u članku 6. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a u vezi sa zajedničkim standardima kvalitete radi dopune ove Uredbe uspostavom zajedničkih standarda za kvalitetu poslovnih registara iz stavka 1 . [Am. 177]

Komisija provedbenim aktom aktima donosi odluke o sadržaju strukturi, detaljnim modalitetima i periodičnosti izvješća o kvaliteti iz stavka 2 . Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 16. stavka 2. [Am. 178]

Komisija uzima u obzir troškove prikupljanja podataka.”;

4.	u članku 8. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a u vezi s pravilima radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila za ažuriranje registara.”; [Am. 179]

5.	u članku 15. briše se stavak 1.;

umeće se sljedeći članak 15.a:

„Članak 15.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 6., članka 5. stavka 2., članka 6. stavka 3. i članka 8. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 180]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 6., članka 5. stavka 2., članka 6. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 6., članka 5. stavka 2., članka 6. stavka 3. i članka 8. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 181]

(*97) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

6.	u članku 16. briše se stavak 3.

71.

Uredba (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o strukturnim poslovnim statistikama (73)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 295/2008 prilagodila ekonomskom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila:

—	u vezi s područjem primjene, popisom obilježja, referentnim razdobljem, djelatnostima koje treba obuhvatiti i zahtjevima za kvalitetu fleksibilnog modula;

—	u vezi s potrebnim mjerama na temelju vrednovanja pilot studija;

—	u vezi sa sastavnim rezultatima na nacionalnoj razini koje izrađuju države članice;

—	u vezi s referentnim razdobljem za određene module;

—	u vezi s preispitivanjem pravila o oznaci CETO i razvrstavanju država članica u skupine;

—	ažuriranjem popisa obilježja i preliminarnih rezultata;

—	u vezi s učestalosti kompiliranja statističkih podataka;

—	u vezi s prvom referentnom godinom za kompiliranje rezultata;

—	ta Uredba dopunila odjeljkom 66 NACE-a Rev. 2, slanjem preliminarnih rezultata ili procjena;

—	u vezi s raščlambom rezultata, osobito klasifikacijama koje treba koristiti i kombinacijom razreda veličine;

—	ažuriranjem razdobljâ za slanje podataka;

—	prilagodbom raščlambe djelatnosti izmjenama ili dopunama odnosno revizijama NACE-a, te prilagodbom raščlambe proizvoda izmjenama ili dopunama odnosno revizijama KPD-a, promjenom donje granice za referentnu populaciju;

—	mjerilima za vrednovanje kvalitete.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 295/2008 mijenja se kako slijedi:

u članku 3. stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Uporaba fleksibilnog modula iz stavka 2. točke (j) planira se u bliskoj suradnji s državama članicama. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s njegovim područjem radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem područja primjene fleksibilnog modula , popisom njegova popisa obilježja, referentnim razdobljem, djelatnostima referentnog razdoblja, djelatnosti koje treba obuhvatiti i zahtjevima zahtjevâ za kvalitetu. Ti se delegirani akti donose za svako referentno razdoblje barem dvanaest mjeseci prije početka referentnog razdoblja. [Am. 182]

Komisija utvrđuje i potrebe za informacijama i utjecaj prikupljanja podataka na izvještajno opterećenje poduzetnika i izdatke država članica.”;

2.	u članku 4. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s potrebnim mjerama radi dopune ove Uredbe definiranjem potrebnih mjera na temelju vrednovanja pilot studija.”; [Am. 183]

u članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Kako bi se mogli kompilirati ukupni rezultati U svrhu kompiliranja ukupnih rezultata na razini Unije, države članice proizvode sastavne rezultate na nacionalnoj razini u skladu s razinama NACE-a Rev. 2 kako je utvrđeno u prilozima ovoj Uredbi ili delegiranim aktima. Komisija je ovlaštena donijeti takve delegirane akte u skladu s člankom 11.b kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem relevantnih razina NACE-a Rev. 2 .”; [Am. 184]

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Rezultati se šalju u odgovarajućem tehničkom formatu unutar razdoblja koje započinje po završetku referentnoga razdoblja. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s referentnim razdobljem radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem referentnog razdoblja za module iz članka 3. stavka 2. točaka (a) do (h) i točke (j), a to razdoblje koje ne smije biti dulje od 18 mjeseci. Za modul iz članka 3. stavka 2. točke (i) to razdoblje ne smije biti dulje od 30 mjeseci ili 18 mjeseci, kako je utvrđeno u Prilogu IX. odjeljku 9. Nadalje, mali se broj procijenjenih preliminarnih rezultata šalje unutar razdoblja koje započinje po završetku referentnoga razdoblja . Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte , koje se utvrđuje u skladu s tim postupkom člankom 11.b radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem tog razdoblja za module iz članka 3. stavka 2. točaka (a) do (g) te , koje ne smije biti dulje od 10 mjeseci. [Am. 185]

Za modul iz članka 3. stavka 2. točke (i) razdoblje za slanje preliminarnih podataka ne smije biti dulje od 18 mjeseci.”;

(b)

u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s radi dopune ove Uredbe preispitivanjem pravila o oznaci CETO i razvrstavanju država članica u skupine, do 29. travnja 2013. i svakih pet godina nakon toga.”; [Am. 186]

5.	u članku 11. briše se stavak 2.;

umeću se sljedeći članci 11.a i 11.b:

„Članak 11.a

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b radi dopune ove Uredbe u vezi s sa sljedećim : [Am. 187]

(a)

ažuriranjem popisa obilježja i preliminarnih rezultata ako to ažuriranje nakon kvantitativne procjene ne dovodi do povećanja broja jedinica obuhvaćenih istraživanjem ni do opterećenja jedinica koje je nerazmjerno očekivanim rezultatima (članci 4. i 8. te Prilog I. odjeljak 6., Prilog II. odjeljak 6., Prilog III. odjeljak 6. i Prilog IV. odjeljak 6.);

(b)	učestalosti kompilacije statističkih podataka (članak 3.);

(c)	prvom referentnom godinom za kompiliranje rezultata (članak 8. i Prilog I. odjeljak 5.);

(d)	raščlambom rezultata, a osobito klasifikacijama koje treba koristiti i kombinacijom razreda veličine (članak 7. te Prilog VIII. odjeljak 4. stavci 2. i 3., Prilog IX. odjeljak 8. stavci 2. i 3. i Prilog IX. odjeljak 10.);

(e)	ažuriranjem razdoblja za slanje podataka (članak 8. te Prilog I. odjeljak 8. stavak 1. i Prilog VI. odjeljak 7.);

(f)	prilagodbom raščlambe djelatnosti izmjenama ili dopunama odnosno revizijama NACE-a, te prilagodba raščlambe proizvoda izmjenama ili dopunama odnosno revizijama KPD;

(g)	promjenom donje granice za referentnu populaciju (Prilog VIII. odjeljak 3.);

(h)	i mjerilima za vrednovanje kvalitete (članak 6. te Prilog I. odjeljak 6., Prilog II. odjeljak 6., Prilog III. odjeljak 6. i Prilog IV. odjeljak 6.).”

Članak 11.b

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 4., članka 4. stavka 4., članka 7. stavka 2., članka 8. stavaka 2. i 3., članka 11.a, Priloga I. odjeljaka 5. i 6. i odjeljka 8. stavaka 1. i 2. Priloga I. , odjeljka 6. priloga II., III. i IV., odjeljka 7. Priloga VI., odjeljka 7., Priloga VIII. odjeljka 3. i odjeljka 4. stavaka 2. i 3. Priloga VIII. , Priloga IX. odjeljka 8. stavaka 2. i 3. i odjeljka 10. stavka 2. Priloga IX. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 188]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 4., članka 4. stavka 4., članka 7. stavka 2., članka 8. stavaka 2. i 3., članka 11.a, Priloga I. odjeljaka 5. i 6. i odjeljka 8. stavaka 1. i 2., odjeljka 6. priloga II., III. i IV., Priloga VI. odjeljka 7., Priloga VIII. odjeljka 3. i odjeljka 4. stavaka 2. i 3., Priloga IX. odjeljka 8. stavaka 2. i 3. i odjeljka 10. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 4., članka 4. stavka 4., članka 7. stavka 2., članka 8. stavaka 2. i 3., članka 11.a, Priloga I. odjeljaka 5. i 6. i odjeljka 8. stavaka 1. i 2. Priloga I. , odjeljka 6. priloga II., III. i IV., odjeljka 7. Priloga VI., odjeljka 7., Priloga VIII. odjeljka 3. i odjeljka 4. stavaka 2. i 3. Priloga VIII. , Priloga IX. odjeljka 8. stavaka 2. i 3. i odjeljka 10. stavka 2. Priloga IX. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 189]

(*98) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

7.	u članku 12. briše se stavak 3.;

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

odjeljci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„ODJELJAK 5.

Prva referentna godina

Prva referentna godina za koju se kompiliraju statistički podaci jest kalendarska godina 2008. Podaci će se kompilirati u skladu s raščlambom iz odjeljka 9. Međutim, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s prvom referentnom godinom radi dopune ove Uredbe uspostavom prve referentne godine za koju će se kompilirati statistički podaci za razrede djelatnosti iz skupina 64.2, 64.3 i 64.9 i odjeljka 66 NACE-a Rev. 2. [Am. 190]

ODJELJAK 6.

Izvješće o kvaliteti statističkih podataka

Za svako ključno obilježje države članice naznačit će stupanj preciznosti u odnosu na stupanj pouzdanosti od 95 %, što će Komisija zatim unijeti u izvješće iz članka 13. uzimajući u obzir primjenu toga članka u svakoj državi članici. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s ključnim obilježjima radi dopune ove Uredbe uspostavom ključnih obilježja .”[Am. 191]

(b)

odjeljak 8. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Rezultati se šalju u roku od 18 mjeseci od kraja kalendarske godine referentnoga razdoblja, uz iznimku razreda djelatnosti 64.11 i 64.19 NACE-a Rev. 2. Za razrede djelatnosti 64.11 i 64.19 NACE-a Rev. 2. rok za slanje rezultata je 10 mjeseci. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s rokom radi dopune ove Uredbe uspostavom roka za slanje rezultata za razrede djelatnosti iz skupina 64.2, 64.3 i 64.9 te iz odjeljka 66 NACE-a Rev. 2.”; [Am. 192]

ii.

u stavku 2. zadnji podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ti preliminarni rezultati ili procjene raščlanjuju se do troznamenkaste razine NACE-a Rev. 2 (skupina). Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s odjeljkom radi dopune ove Uredbe uspostavom slanja preliminarnih rezultata ili procjena za odjeljak 66 NACE-a Rev. 2, slanjem preliminarnih rezultata ili procjena.”; [Am. 193]

(9)

u Prilogu II. odjeljak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„ODJELJAK 6.

„Izvješće o kvaliteti statističkih podataka

10.

u Prilogu III. odjeljak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„ODJELJAK 6.

Izvješće o kvaliteti statističkih podataka

11.

u Prilogu IV. odjeljak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„ODJELJAK 6.

Izvješće o kvaliteti statističkih podataka

12.

u Prilogu VI. odjeljak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„ODJELJAK 7.

Slanje rezultata

Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 11.b u vezi s rokom radi dopune ove Uredbe uspostavom roka za slanje rezultata koji nije dulji od 10 mjeseci počevši od završetka referentne godine.”; [Am. 197]

13.

Prilog VIII. mijenja se kako slijedi:

(a)	u odjeljku 3. peta rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Na temelju te studije Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s radi izmjene ove Uredbe promjenom donje granice referentne populacije .”; [Am. 198]

(b)

u odjeljku 4. stavcima 2. i 3. u tablici „Raščlamba prometa prema vrsti proizvoda” rečenica u stupcu „Napomena” zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s utvrđivanjem radi dopune ove Uredbe uspostavom raščlambe prema proizvodu.”; [Am. 199]

14.

Prilog IX. mijenja se kako slijedi:

(a)

u odjeljku 8. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s određenim rezultatima koji se raščlanjuju radi dopune ove Uredbe uvođenjem raščlambe određenih rezultata prema veličini razreda do razine podrobnosti iz odjeljka 10., uz iznimku odjeljaka L, M i N NACE-a Rev. 2., ako je raščlamba potrebna samo do razine skupine. [Am. 200]

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s određenim rezultatima koji se raščlanjuju radi dopune ove Uredbe uvođenjem raščlambe određenih rezultata na temelju pravnog oblika do razine podrobnosti iz odjeljka 10., uz iznimku odjeljaka L, M i N NACE-a Rev. 2., ako je raščlamba potrebna samo do razine skupine.”; [Am. 201]

(b)

u odjeljku 10. na kraju stavka 2. pododjeljak „Posebni agregati” zamjenjuje se sljedećim:

„Posebni agregati

Za izradu statistika na razini Unije o demografiji poduzeća za sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.b u vezi s brojem radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem broja posebnih agregata NACE-a Rev. 2 koji se šalju.”. [Am. 202]

72.

Uredba (EZ) br. 451/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi nove statističke klasifikacije proizvoda po djelatnostima (CPA) i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3696/93 (74) (*99)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 451/2008 prilagodila tehnološkom ili ekonomskom napretku i kako bi se uskladila s drugim ekonomskim i društvenim klasifikacijama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog toj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 451/2008 mijenja se kako slijedi:

u članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6.a kojima se izmjenjuje Prilog:

(a)	kako bi se u obzir uzeli tehnološki i ekonomski napredak;

(b)	kako bi se uskladio s drugim ekonomskim i društvenim klasifikacijama.”;

umeće se sljedeći članak 6.a:

„Članak 6.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*100) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 7. briše se stavak 3.

73.

Uredba (EZ) br. 452/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o izradi i razvoju statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju (75)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 452/2008 prilagodila razvoju politika ili tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila odabirom i utvrđivanjem tema obuhvaćenih statistikama i njihovih karakteristika, raščlambom karakteristika, razdobljem promatranja i rokovima za prijenos rezultata te zahtjevima za kvalitetu, uključujući i potrebnu preciznost. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 452/2008, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s okvirom za izvješćivanje o kvaliteti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 452/2008 mijenja se kako slijedi:

u članku 6. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6.a radi dopune ove Uredbe u vezi s sa sljedećim : [Am. 203]

(a)	odabirom i utvrđivanjem tema obuhvaćenih područjima i njihovih karakteristika, kao odgovor na političke ili tehničke potrebe;

(b)	raščlambom karakteristika;

(c)	razdobljem promatranja i rokovima za prijenos rezultata;

(d)	zahtjevima za kvalitetu, uključujući i potrebnu preciznost;

Ako se tim delegiranim aktima propisuje znatno proširenje postojećih prikupljanja podataka odnosno novih prikupljanja podataka ili anketa, delegirani akti temelje se na analizi troškova i koristi u okviru sveobuhvatne analize učinaka i implikacija, uzimajući u obzir korist od mjera, troškove za države članice i opterećenje za ispitanike.

Komisija provedbenim aktima donosi mjere u vezi s okvirom za izvješćivanje o kvaliteti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 7. stavka 2.”;

umeće se sljedeći članak 6.a:

„Članak 6.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 204]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*101) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 7. briše se stavak 3.

74.

Uredba (EZ) br. 453/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o tromjesečnim statističkim podacima o slobodnim radnim mjestima u Zajednici (76)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 453/2008 ažurirala radi dostavljanja redovitih tromjesečnih statističkih podataka o slobodnim radnim mjestima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila definiranjem koncepata „aktivne mjere za pronalazak odgovarajućeg kandidata” i „određeno vremensko razdoblje”, utvrđivanjem određenih referentnih datuma, uspostavom okvira za studije izvedivosti i donošenjem odgovarajućih akata na temelju rezultata tih studija. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 453/2008 Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s formatom za prijenos podataka i metapodataka. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 453/2008 mijenja se kako slijedi:

(1)

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 1. zamjenjuje se sljedećom:

„1.

„slobodno radno mjesto” znači plaćeno radno mjesto koje je novostvoreno, nepopunjeno ili će postati slobodno:

(a)	za koje poslodavac poduzima aktivne mjere i spreman je poduzeti daljnje mjere za pronalazak odgovarajućeg kandidata izvan predmetnog poduzeća; i

(b)	koje poslodavac namjerava popuniti odmah ili u određenom vremenskom razdoblju.

„Dostavljeni statistički podaci po mogućnosti su podijeljeni na slobodna radna mjesta na određeno i neodređeno vrijeme.””;

(b)

dodaje se sljedeći drugi stavak:

„Za potrebe prvog stavka točke 1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se definiraju koncepti radi dopune ove Uredbe definiranjem koncepata „aktivne mjere za pronalazak odgovarajućeg kandidata” i „određeno vremensko razdoblje.”;”[Am. 205]

u članku 3. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice prikupljaju tromjesečne podatke s upućivanjem na određene referentne datume. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se utvrđuju ti određeni referentni datumi radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem tih određenih referentnih datuma .”; [Am. 206]

u članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se utvrđuje prvo referentno tromjesečje te rokovi radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem prvog referentnog tromjesečja te rokova za prijenos mjerodavnih za države članice . Svaka revizija tromjesečnih podataka za prethodna tromjesečja dostavlja se istodobno.

Države članice prenose Komisiji (Eurostatu) podatke i metapodatke te navode njihov izvor u tehničkom formatu koji je Komisija odredila provedbenim aktom aktima . Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 9. stavka 3.”; [Am. 207]

u članku 7. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a u vezi s odgovarajućim okvirom radi dopune ove Uredbe uspostavom odgovarajućeg okvira za provođenje niza studija izvedivosti. [Am. 208]

Te studije provode one države članice koje imaju poteškoće pri dostavljanju podataka za:

(a)	jedinice s manje od 10 zaposlenika i/ili

(b)

sljedeće djelatnosti:

i.	javna uprava i obrana; obvezna socijalna sigurnost;

ii.	obrazovanje;

iii.	djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

iv.	umjetnost, zabava i rekreacija;

v.	djelatnosti članskih organizacija, popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo te ostale osobne uslužne djelatnosti.

2. Države članice koje provode studije izvedivosti dostavljaju izvješće o rezultatima tih studija u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu delegiranih akata iz stavka 1.

3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se ta Uredba dopunjuje donošenjem potrebnih mjera čim prije nakon stavljanja na raspolaganje rezultata studija izvedivosti, u dijalogu s državama članicama i u razumnom roku.”;

umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2., članka 3. stavka 1., članka 5. stavka 1. i članka 7. stavaka 1. i 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 209]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2., članka 3. stavka 1., članka 5. stavka 1. i članka 7. stavaka 1. i 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 2., članka 3. stavka 1., članka 5. stavka 1. i članka 7. stavaka 1. i 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*102) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

6.	u članku 9. briše se stavak 2.

75.

Uredba (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova (77)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 763/2008 ažurirala, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila određivanjem narednih referentnih godina i donošenjem programa statističkih podataka i metapodataka. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 763/2008 mijenja se kako slijedi:

članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Svaka država članica određuje referentni datum. Referentni datum mora biti u godini koja je određena na temelju ove Uredbe (referentna godina). Prva referentna godina je 2011.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a u vezi s radi dopune ove Uredbe određivanjem narednih referentnih godina. Referentne godine moraju biti na početku svakog desetljeća”; [Am. 210]

(b)	stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a kojima se utvrđuje program radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem statističkih podataka i metapodataka koji se trebaju poslati kako bi se ispunili zahtjevi iz ove Uredbe.”; [Am. 211]

2.	u članku 7. briše se stavak 2.

umeće se sljedeći članak 7.a:

„Članak 7.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavaka 1. i 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 212]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavaka 1. i 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavaka 1. i 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*103) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 8. briše se stavak 3.

76.

Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (78)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 1099/2008 prilagodila tehničkom napretku i novim potrebama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenio popis izvora podataka te primjenjiva objašnjenja i definicije iz te Uredbe;

—	kako bi se izmijenili načini prosljeđivanja nacionalnih statističkih podataka iz te Uredbe;

—	kako bi se ta Uredba dopunila godišnjom statistikom o nuklearnoj energiji;

—	kako bi se ta Uredba dopunila statistikom o obnovljivoj energiji i statistikom o krajnjoj potrošnji energije.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1099/2008 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 3. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuje popis izvora podataka.”;

u članku 4. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Primjenjiva objašnjenja ili definicije korištenih tehničkih pojmova navedeni su u pojedinačnim prilozima i u Prilogu A (Objašnjenje pojmova).

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima radi izmjene ove Uredbe kako bi se detaljnije objašnjavaju objasnili pojmovi dodavanjem relevantnih oznaka NACE nakon stupanja na snagu revidirane klasifikacije NACE. [Am. 213]

3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuju podaci koje treba proslijediti i primjenjiva objašnjenja ili definicije.”;

3.	u članku 5. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuju načini prosljeđivanja nacionalnih statističkih podataka.”;

4.	u članku 8. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a u vezi sa skupom radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem skupa godišnjih statistika o nuklearnoj energiji.”; [Am. 214]

članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a u vezi sa skupom radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem skupa statistika o obnovljivoj energiji i skupom skupa statistika o krajnjoj potrošnji energije.”; [Am. 215]

(b)	stavak 3. briše se;

6.	u članku 10. briše se stavak 1.;

umeće se sljedeći članak 10.a:

„Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 3., članka 4. stavaka 2. i 3., članka 5. stavka 3., članka 8. i članka 9. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 216]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 3., članka 4. stavaka 2. i 3., članka 5. stavka 3., članka 8. i članka 9. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 3., članka 4. stavaka 2. i 3., članka 5. stavka 3., članka 8. i članka 9. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*104) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

8.	u članku 11. briše se stavak 2.;

9.	u Prilogu A „Napomena” u točki 2. briše se.

77.

Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (79)

Kako bi se poboljšala primjena Uredbe (EZ) br. 1338/2008, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila utvrđivanjem promjenjivih vrijednosti, definicija i klasifikacija tema iz priloga I. do V. i raščlanjivanja njihovih karakteristika te referentnih razdoblja, vremenskih razdoblja i rokova za dostavljanje podataka i dostavljanje metapodataka. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1338/2008 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Kada je člankom 9.a predviđeno donošenje delegiranog akta, provodi se analiza troškova i koristi, uzimajući u obzir prednosti dostupnosti podataka u odnosu na trošak prikupljanja podataka i teret za države članice.”;

u članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice dostavljaju u elektroničkom obliku podatke i metapodatke koji se propisuju ovom Uredbom, u skladu sa standardom za razmjenu podataka koji su dogovorile Komisija (Eurostat) i države članice.

Podaci se dostavljaju u skladu s utvrđenim rokovima, u predviđenim vremenskim razdobljima i poštujući referentna razdoblja navedena u prilozima ili delegiranim aktima. Komisija je ovlaštena donijeti te delegirane akte u skladu s člankom 9.a dopunom ove Uredbe .”; [Am. 217]

u članku 9. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6 9 .a u vezi s radi dopune ove Uredbe time što će se utvrditi sljedeće : [Am. 218]

(a)	karakteristikama, tj. promjenjivim vrijednostima, definicijama i klasifikacijama tema iz priloga I. do V.;

(b)	raščlanjivanjem tih karakteristika;

(c)	referentnim razdobljima, vremenskim razdobljima i rokovima za dostavljanje podataka;

(d)	dostavljanjem metapodataka.

Tim se aktima posebno uzimaju u obzir odredbe članka 5., članka 6. stavaka 2. i 3. te članka 7. stavka 1., kao i dostupnost, prikladnost i pravni okvir postojećih izvora podataka Zajednice nakon provjeravanja svih izvora podataka povezanih s predmetnim područjima i temama.”;

umeće se sljedeći članak 9.a:

„Članak 9.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 2. i članka 9. stavka 1. te točaka (c), (d) i (e) iz priloga I., II., III., IV. i V. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 219]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 2. i članka 9. stavka 1. te točaka (c), (d) i (e) iz priloga I., II., III., IV. i V. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 2. i članka 9. stavka 1. te točaka (c), (d) i (e) iz priloga I., II., III., IV. i V. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*105) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	u članku 10. briše se stavak 2.;

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Referentna razdoblja, vremenska razdoblja i rokovi za dostavljanje podataka

Statistički podaci na temelju EHIS-a dostavljaju se svakih pet godina; za druge skupove podataka, poput onih o morbiditetu ili nezgodama i ozljedama, kao i za neke posebne anketne module, može biti potrebna drukčija učestalost. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s mjerama koje se odnose na prvu referentnu godinu, vremenska razdoblja i rokove za dostavljanje podataka.”; [Am. 220]

(b)

u točki (d) drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prilikom dostave Pri dostavi podataka nije potrebno svaki puta obuhvatiti sve teme. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s mjerama koje se odnose na karakteristike, tj. promjenjive vrijednosti, definicije i klasifikacije prethodno navedenih tema te raščlanjivanje karakteristika.”; [Am. 221]

(c)

točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

Metapodaci

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s mjerama koje se odnose na pružanje metapodataka, uključujući metapodatke o značajkama anketa i drugih korištenih izvora te obuhvaćenoj populaciji kao i informacije o svim nacionalnim posebnostima koje su bitne za tumačenje i prikupljanje usporedivih statističkih podataka i pokazatelja.”; [Am. 222]

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Referentna razdoblja, vremenska razdoblja i rokovi za dostavljanje podataka

(b)

u točki (d) četvrti stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s mjerama koje se odnose na karakteristike, tj. promjenjive vrijednosti, definicije i klasifikacije prethodno navedenih tema te raščlanjivanje karakteristika.”; [Am. 224]

(c)

točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

Metapodaci

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe uvođenjem pravila u vezi s mjerama koje se odnose na pružanje metapodataka, uključujući metapodatke o značajkama korištenih izvora i prikupljanja te obuhvaćenoj populaciji, kao i informacije o svim nacionalnim posebnostima koje su bitne za tumačenje i prikupljanje usporedivih statističkih podataka i pokazatelja.”; [Am. 225]

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Referentna razdoblja, vremenska razdoblja i rokovi za dostavljanje podataka

Statistički podaci dostavljaju se jedanput godišnje. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s mjerama koje se odnose na prvu referentnu godinu. Podaci se dostavljaju najkasnije 24 mjeseca nakon završetka referentne godine. Privremeni ili procijenjeni podaci mogu se dostaviti i ranije. U slučaju događaja koji predstavljaju opasnost za javno zdravlje mogu se uspostaviti dodatna posebna prikupljanja podataka, ili za sve smrti ili za posebne uzroke smrti.”[Am. 226]

(b)

u točki (d) četvrti stavak zamjenjuje se sljedećim:

(c)

točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

Metapodaci

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe uvođenjem pravila u vezi s mjerama koje se odnose na pružanje metapodataka, uključujući metapodatke o obuhvaćenoj populaciji i informacije o svim nacionalnim posebnostima koje su bitne za tumačenje i prikupljanje usporedivih statističkih podataka i pokazatelja.”; [Am. 228]

Prilog IV. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Referentna razdoblja, vremenska razdoblja i rokovi za dostavljanje podataka

Statistički podaci dostavljaju se jedanput godišnje. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe uvođenjem pravila u vezi s mjerama koje se odnose na prvu referentnu godinu. Podaci se dostavljaju najkasnije 18 mjeseci nakon završetka referentne godine.”; [Am. 229]

(b)

u točki (d) četvrti stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe uvođenjem pravila u vezi s mjerama koje se odnose na karakteristike, tj. promjenjive vrijednosti, definicije i klasifikacije prethodno navedenih tema te raščlanjivanje karakteristika.”; [Am. 230]

(c)

točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

Metapodaci

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe uvođenjem pravila u vezi s mjerama koje se odnose na pružanje metapodataka, uključujući metapodatke o obuhvaćenoj populaciji, stopi prijavljenih informacija o nesrećama na radu i, prema potrebi, značajkama uzorkovanja te informacije o svim nacionalnim posebnostima koje su bitne za tumačenje i prikupljanje usporedivih statističkih podataka i pokazatelja.”; [Am. 231]

10.

Prilog V. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Referentna razdoblja, vremenska razdoblja i rokovi za dostavljanje podataka

Statistički podaci za profesionalne bolesti dostavljaju se jedanput godišnje najkasnije 15 mjeseci nakon završetka referentne godine. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe uvođenjem pravila u vezi s mjerama koje se odnose na referentna razdoblja, vremenska razdoblja i rokove za dostavljanje drugih prikupljenih podataka.”; [Am. 232]

(b)

u točki (d) četvrti stavak zamjenjuje se sljedećim:

(c)

točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

Metapodaci

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe uvođenjem pravila u vezi s mjerama koje se odnose na pružanje metapodataka, uključujući metapodatke o obuhvaćenoj populaciji i informacije o svim nacionalnim posebnostima koje su bitne za tumačenje i prikupljanje usporedivih statističkih podataka i pokazatelja.”. [Am. 234]

78.

Uredba (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o statističkim podacima o pesticidima (80)

Kako bi se ažurirala Uredba (EZ) br. 1185/2009, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili zahtjevi koji se odnose na dostavljanje izvješća o kakvoći iz odjeljka 6. priloga I. i II. i popis tvari koje se moraju obuhvatiti i njihovo razvrstavanje u kategorije proizvoda i kemijske razrede kako je određeno u Prilogu III. te kako bi se ta Uredba dopunila definicijom „tretirane površine” kako je navedeno u odjeljku 2. Priloga II. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1185/2009 mijenja se kako slijedi:

članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 1. briše se drugi podstavak;

(b)	dodaje se sljedeći stavak 1.a: „1.a Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.a kojima se izmjenjuju zahtjevi koji se odnose na dostavljanje izvješća o kakvoći iz odjeljku 6. priloga I. i II.”

(c)

stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.a kojima se dopunjuje odjeljak 2. Priloga II. u vezi s definicijom „tretirane površine”.

3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.a kojima se redovito i najmanje svakih pet godina izmjenjuje popis tvari koje se moraju obuhvatiti i njihovo razvrstavanje u kategorije proizvoda i kemijske razrede kako je određeno u Prilogu III.”;

umeće se sljedeći članak 5.a:

„Članak 5.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavaka 1.a, 2. i 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 235]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavaka 1.a, 2. i 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavaka 1.a, 2. i 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*106) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 6. briše se stavak 3.

VIII. FINANCIJSKA STABILNOST, FINANCIJSKE USLUGE I UNIJA TRŽIŠTA KAPITALA

79.

Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog Parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (81)

Kako bi se odlučilo o primjenjivosti unutar Unije međunarodnih računovodstvenih standarda koje je izradio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se dopunila Uredba (EZ) br. 1606/2002. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1606/2002 mijenja se kako slijedi:

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.a u vezi s radi dopune ove Uredbe uspostavom primjenjivosti međunarodnih računovodstvenih standarda unutar Unije („doneseni međunarodni računovodstveni standardi”) . [Am. 236]

Kada, u slučaju mogućih neposrednih rizika za stabilnost financijskih tržišta, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 5.b.”; [Am. 237]

(b)	3. briše se;

1.a

u članku 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Za svaku financijsku godinu koja počinje 1. siječnja 2005. ili nakon tog datuma trgovačka društva regulirana zakonom neke od država članica dužna su sastaviti svoju konsolidiranu računovodstvenu dokumentaciju u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima usvojenima u skladu s člankom 3. stavkom 1. ako je na njihov datum bilance dopušteno trgovati njihovim vrijednosnim papirima na uređenom tržištu kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Direktive 2014/65/EU.” [Am. 238]

1.b

članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

Mogućnosti u pogledu godišnje računovodstvene dokumentacije i trgovačkih društava čije dionice ne kotiraju na burzi

Države članice mogu dopustiti ili zatražiti:

(a)	da društva navedena u članku 4. sastavljaju svoju godišnju računovodstvenu dokumentaciju,

(b)	da društva osim onih navedenih u članku 4. sastavljaju svoju konsolidiranu računovodstvenu dokumentaciju i/ili svoju godišnju računovodstvenu dokumentaciju, u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima usvojenima u skladu s člankom 3. stavkom 1.” [Am. 239]

umeću se sljedeći članci 5.a i 5.b:

„Članak 5.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 240]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 241]

Članak 5.b

Hitni postupak

(*107) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članci 6. i 7. brišu članak 6. briše se. [Am. 243]

3.a

članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Izvješćivanje i koordinacija

1. Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o statusu aktivnih projekata IASB-a i svih povezanih dokumenata koje izdaje IASB u svrhu koordiniranja stajališta i omogućavanja rasprava u vezi s usvajanjem standarda koji bi mogli rezultirati iz tih projekata i dokumenata.

2. Komisija uredno i pravovremeno izvješćuje Europski parlament i Vijeće ako ne namjerava predložiti usvajanje nekog standarda.” [Am. 244]

80.

Direktiva Vijeća 2009/110/EZ od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (82)

Člankom 14. Direktive 2009/110/EZ Komisiji se dodjeljuju ovlasti za donošenje mjera potrebnih za ažuriranje odredbi te Direktive „ kako bi se Direktiva 2009/110/EZ prilagodila kako bi se uzeli u obzir inflacija i tehnološka i tržišna kretanja”te osigurala usklađena primjena određenih izuzeća utvrđenih tom Direktivom, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom regulatornim postupkom s kontrolom. Takvom se dodjelom ovlasti, ako je usklađena s dodjelom ovlasti za donošenje delegiranih akata bez dodatnih promjena, ne bi ispunili zahtjevi iz članka 290. Ugovora kako bi se izmijenila ta Direktiva. Posebno je važno UFEU-a u pogledu potrebne specifikacije ciljeva, sadržaja i područja primjene delegiranja ovlasti. S obzirom na to da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata dosad nije iskoristila tu dodjelu ovlasti, trebalo bi je izbrisati . [Am. 245]

U skladu s time Direktiva 2009/110/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 14. zamjenjuje se sljedećim: članak 14. briše se

„ Članak 14.

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a kojima se:

(a)	izmjenjuje ova Direktiva kako bi se uzeli u obzir inflacija i tehnološka i tržišna kretanja;

(b)	izmjenjuju članak 1. stavci 4. i 5. kako bi se osigurala usklađena primjena određenih izuzeća utvrđenih tim odredbama.”; [Am. 246]

umeće se sljedeći članak 14.a:

„ Članak 14.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 14. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 14. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 14. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*108) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”; [Am. 247]"

3.	članak 15. briše se.

IX. UNUTARNJE TRŽIŠTE, INDUSTRIJA, PODUZETNIŠTVO TE MALA I SREDNJA PODUZEĆA

81.

Direktiva Vijeća 75/324/EEZ od 20. svibnja 1975. o usklađivanju zakona država članica o aerosolnim raspršivačima (83)

Kako bi se u obzir uzela nova postignuća u tehnologiji aerosolnih raspršivača te kako bi se osigurala visoka razina sigurnosti, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenila Direktiva 75/324/EEZ radi njezine prilagodbe tehničkom napretku. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 75/324/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.	članak 5. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuje Prilog radi njegove prilagodbe tehničkom napretku.”;

2.	članci 6. i 7. brišu se;

u članku 10. stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuje ova Direktiva kako bi se osigurale potrebne tehničke prilagodbe u vezi s analizom opasnosti, tehničkim obilježjima aerosolnih raspršivača, fizikalnim i kemijskim svojstvima sadržaja, zahtjeva o označivanju i zapaljivosti temetoda i postupaka ispitivanja za aerosolne raspršivače.”

umeće se sljedeći članak 10.a:

„Članak 10.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. i članka 10. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 248]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. i članka 10. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. i članka 10. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 249]

(*109) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

82.

Direktiva Vijeća 76/211/EEZ od 20. siječnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na pakiranje određenih pretpakovina označenih masom ili obujmom (84) (*110)

Kako bi se Direktiva 76/211/EEZ prilagodila tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. i II. toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 76/211/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.	članak 6. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.”

umeće se sljedeći članak 6.a:

„Članak 6.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*111) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

83.

Direktiva Vijeća 80/181/EEZ od 20. prosinca 1979. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjerne jedinice i o stavljanju izvan snage Direktive 71/354/EEZ (85)

Kako bi se Direktiva 80/181/EEZ prilagodila tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog toj Direktivi i kako bi se ta Direktiva dopunila dodatnim oznakama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 80/181/EEZ mijenja se kako slijedi:

članak 6.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.a

Komisija je ovlaštena donositi donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6.c kojima se utvrđuju dodatne oznake radi dopune ove Direktive utvrđivanjem dodatnih oznaka . [Am. 250]

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6.c kojima se izmjenjuje poglavlje I. Priloga radi njegove prilagodbe tehničkom napretku.”

umeće se sljedeći članak 6c:

„Članak 6.c

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 251]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 252]

(*112) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

84.

Direktiva 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga u Zajednici i poboljšanje kvalitete usluga (86)

Kako bi se osigurala brza tehnička prilagodba normi kvalitete usluga, osobito u pogledu vremena dostave te redovitosti i pouzdanosti prekograničnih usluga, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi izmijenili prilozi Direktivi 97/67/EZ radi njihove prilagodbe tehničkom napretku i kako bi se ta Direktiva dopunila standardiziranim uvjetima za nadzor pružanja usluge. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 97/67/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 16. drugi i treći stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Te norme utvrđuju:

(a)	države članice u slučaju nacionalnih usluga;

(b)	Europski parlament i Vijeće u slučaju prekograničnih usluga unutar Unije (vidi Prilog II.).

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21.a kojima se izmjenjuje Prilog II. radi prilagodbe normi za pružanje prekograničnih usluga unutar Unije tehničkom napretku ili tržišnim kretanjima.

Neovisan nadzor pružanja usluga obavljaju najmanje jedanput godišnje vanjska tijela koja nisu ni u kakvoj vezi s pružateljima univerzalne usluge u skladu sa standardiziranim uvjetima i predmet je izvješća koja se objavljuju najmanje jedanput godišnje.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21.a kojima se određuju takvi standardizirani uvjeti radi dopune ove Uredbe određivanjem takvih standardiziranih uvjeta .”; [Am. 253]

2.	naslov poglavlja 8. zamjenjuje se sljedećim: „Delegirani i provedbeni akti”;

nakon naslova poglavlja 8. umeće se sljedeći članak 20.a:

„Članak 20.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 254]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 16. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 16. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*113) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 21. briše se drugi stavak.

85.

Direktiva 2000/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. svibnja 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na emisiju buke u okoliš uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom (87) (*114)

Kako bi se Direktiva 2000/14/EZ prilagodila tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog III. toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2000/14/EZ mijenja se kako slijedi:

umeće se sljedeći članak 17.a:

„Članak 17.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 18.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 18.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 18.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*115) SL L 123, 12. 5. 2016., str. 1.”;"

2.	u članku 18. briše se stavak 2.;

članak 18.a zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 18.a

Izmjene Priloga III.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17.a kojima se izmjenjuje Prilog III. radi njegove prilagodbe tehničkom napretku. Ti delegirani akti izravno ne utječu na izmjerenu razinu zvučne snage opreme navedene u članku 12., a posebno uključivanjem upućivanja na relevantne europske norme.”;

4.	u članku 19. briše se točka (b).

86.

Uredba (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o gnojivima (88)

Kako bi se donijele potrebne tehničke prilagodbe Uredbe (EZ) br. 2003/2003, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. do IV. toj Uredbi za potrebe prilagodbe i modernizacije metoda mjerenja, uzorkovanja i analize i određivanja mjera kontrole te kako bi se izmijenio Prilog I. toj Uredbi radi uključivanja novih tipova gnojiva. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 2003/2003 mijenja se kako slijedi:

u članku 29. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuju prilozi I. do IV. za potrebe prilagodbe i modernizacije metoda mjerenja, uzorkovanja i analize te, kad god je moguće, a koristi europske norme.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuju prilozi I. do IV. za potrebe određivanja mjera kontrole predviđenih ovim člankom stavcima 1., 2. i 3. te člancima 8., 26. i 27. Takvi se akti posebno odnose na pitanje učestalosti ponavljanja testova, kao i na mjere osmišljene kako bi se osiguralo da je gnojivo stavljeno na tržište identično s testiranim gnojivom.”;

članak 31. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuje Prilog I. radi uključivanja novih tipova gnojiva.”;

(b)	stavak 4. briše se;

umeće se sljedeći članak 31.a:

„Članak 31.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 29. stavka 4. i članka 31. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 255]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 29. stavka 4. i članka 31. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 29. stavka 4. i članka 31. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*116) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

87.

Direktiva 2004/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o nadzoru i provjeri dobre laboratorijske prakse (DLP) (89) (90)

Kako bi se donijele potrebne tehničke prilagodbe Direktive 2004/9/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se ta Direktiva izmijenila radi rješavanja neslaganja u vezi sa sukladnosti s DLP-om;

—	kako bi se izmijenio obrazac koji se koristi za iskaz iz te Direktive;

—	kako bi se izmijenio Prilog I. toj Direktivi kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak.

U skladu s time Direktiva 2004/9/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 6. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6.a kojima se izmjenjuje ta Direktiva kako bi se riješila pitanja iz stavka 1.”;

umeće se sljedeći članak 6.a:

„Članak 6.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 3. i članka 8. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 3. i članka 8. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 3. i članka 8. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*117) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 7. briše se stavak 3.;

u članku 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6.a kojima se izmjenjuju:

(a)	obrazac iz članka 2. stavka 2.;

(b)	Prilog I. kako bi se u obzir uzeo tehnički napredak.”.

88.

Direktiva 2004/10/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o usklađivanju zakona i ostalih propisa u vezi s primjenom načela dobre laboratorijske prakse i provjeri njihove primjene u ispitivanju kemijskih tvari (91)

Kako bi se osigurale potrebne tehničke prilagodbe Direktive 2004/10/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog I. toj Direktivi radi njegove prilagodbe tehničkom napretku u vezi s načelima dobre laboratorijske prakse i kako bi se ta Direktiva izmijenila radi uvođenja potrebnih tehničkih prilagodbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2004/10/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	članak 3.a zamjenjuje se sljedećim: „Članak 3.a Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 3.b kojima se izmjenjuje Prilog I. radi njegove prilagodbe tehničkom napretku u vezi s načelima DLP-a.”;

umeće se sljedeći članak 3.b:

„Članak 3.b

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3.a i članka 5. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 256]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3.a i članka 5. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3.a i članka 5. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*118) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 4. briše se.

4.	u članku 5. stavku 2. treći i četvrti podstavak zamjenjuju se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 3.b kojima se izmjenjuje ova Direktiva radi uvođenja potrebnih tehničkih prilagodbi.”.

89.

Direktiva 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o strojevima i o izmjeni Direktive 95/16/EZ (92) (*119)

Kako bi se u obzir uzela nova postignuća, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenila indikativna lista sigurnosnih komponenti iz Priloga V. Direktivi 2006/42/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Direktive 2006/42/EZ, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s mjerama potrebnima za potencijalno opasne strojeve. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

U skladu s time Direktiva 2006/42/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 8. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21.a kojima se izmjenjuje Prilog V. radi ažuriranja indikativne liste sigurnosnih komponenti.”;

2.	u članku 9. stavku 3. drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim: „Komisija provedbenim aktima donosi potrebne mjere uzimajući u obzir ishode tog savjetovanja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 22. stavka 3.”;

umeće se sljedeći članak 21.a:

„ Članak 21.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*120) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

u članku 22. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća. (*121)

(*121) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”."

90.

Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (93)

Kako bi se osigurala brza tehnička prilagodba Direktive 2006/123/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Direktiva dopunila zajedničkim kriterijima i određenim rokovima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2006/123/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 23. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Radi provedbe stavka 1. Komisija može, u skladu s postupkom iz članka 40. stavka 2., uspostaviti popis usluga koje pokazuju obilježja iz stavka 1. ovog članka.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 39.a kojima se utvrđuju zajednički kriteriji radi dopune ove Direktive utvrđivanjem zajedničkih kriterija za određivanje primjerenosti osiguranja ili jamstava iz stavka 1. ovog članka s obzirom na vrstu i opseg rizika.”; [Am. 257]

članak 36. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 36.

Delegirani i provedbeni akti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 39.a kako bi se odredili rokovi predviđeni radi dopune ove Direktive određivanjem rokova predviđenih člancima 28. i 35. [Am. 258]

Komisija provedbenim aktima donosi i praktična rješenja za razmjenu informacija između država članica elektroničkim putem te osobito odredbe o interoperabilnosti informacijskih sustava. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 40. stavka 2.”;

umeće se sljedeći članak 39.a:

„Članak 39.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 23. stavka 4. i članka 36. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 259]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 23. stavka 4. i članka 36. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 23. stavka 4. i članka 36. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 260]

(*122) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 40. briše se stavak 3.

91.

Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (94)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenila Uredba (EZ) br. 1907/2006 kako bi se promijenio postotak dosjea koji podliježu provjerama usklađenosti i izmijenili kriteriji za njihov odabir;

—	kako bi se u određenim slučajevima izmijenili prilozi toj Direktivi Uredbi ; [Am. 261]

—	kako bi se ta Uredba dopunila propisima o ispitnim metodama.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1907/2006 mijenja se kako slijedi:

u članku 13. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Metode iz stavka 1. redovito se preispituju i poboljšavaju kako bi se smanjio broj pokusa na kralježnjacima i broj životinja koje u njima sudjeluju. Komisija prema potrebi nakon savjetovanja s relevantnim dionicima u najkraćem mogućem roku izmjenjuje Uredbu Komisije (EZ) br. 440/2008 (*123) i priloge ovoj Uredbi radi zamjene ili smanjenja broja pokusa na životinjama odnosno poboljšanja tih pokusa. U tu svrhu Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 131.a kako bi se izmijenila ta Uredba Komisije i prilozi ovoj Uredbi.

3. Ako je za dobivanje informacija o unutarnjim svojstvima tvari potrebno ispitati tvar, ispitivanje se provodi u skladu s ispitnim metodama utvrđenima u određenoj uredbi Komisije ili u skladu s međunarodnim ispitnim metodama koje Komisija odnosno Agencija ocijeni primjerenima.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 131.a kojima se utvrđuju ispitne metode radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem ispitnih metoda . [Am. 262]

Informacije o unutarnjim svojstvima tvari mogu se dobiti drugim ispitnim metodama ako su ispunjeni uvjeti iz Priloga XI.

(*123) Uredba (EZ) br. 440/2008 od 30. svibnja 2008. o utvrđivanju ispitnih metoda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (SL L 142, 31.5.2008., str. 1.).”;"

u članku 41. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Komisija je, nakon savjetovanja s Agencijom, ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 131.a kako bi se promijenio postotak radi izmjene ove Uredbe promjenom postotka dosjea koji podliježu provjerama usklađenosti i kako bi se izmijenili te ažuriranjem kriterija iz stavka 5. ili uključili dodatni kriteriji iz stavka 5 uključivanjem dodatnih kriterija u taj stavak .”; [Am. 263]

članak 58. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 131.a kojima se izmjenjuje Prilog XIV. radi uvrštavanja tvari iz članka 57. U tim se aktima za svaku tvar navodi sljedeće:”;

(b)	stavak 8. zamjenjuje se sljedećim: „8. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 131.a kojima se izmjenjuje Prilog XIV. kako bi se izbrisale tvari koje na temelju novih informacija više ne ispunjavaju kriterije iz članka 57.”;

u članku 68. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 131.a kojima se izmjenjuje Prilog XVII. kako bi se uvela nova ograničenja ili izmijenila postojeća ograničenja u pogledu proizvodnje, uporabe ili stavljanja na tržište tvari pojedinačno te u pripravcima ili u proizvodima na temelju postupka iz članaka od 69. do 73. ako iz proizvodnje, uporabe ili stavljanja na tržište tvari proizlazi neprihvatljiv rizik za zdravlje ljudi ili okoliš koji treba smanjiti na razini Unije. Za takav akt uzima se u obzir socioekonomski učinak ograničenja, uključujući raspoloživost alternativnih tvari.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na uporabu tvari kao internog izoliranog intermedijera.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 131.a kojima se izmjenjuje Prilog XVII. u pogledu ograničenja za potrošačku uporabu tvari pojedinačno, u pripravcima ili u proizvodima koje ispunjavaju kriterije prema kojima se tvari razvrstavaju kao karcinogene tvari, mutagene tvari ili reproduktivno toksične tvari kategorija 1.A ili 1.B koje bi mogli koristiti potrošači. Članci 69. do 73. ne primjenjuju se.”;

4.a	U članku 73. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 131 . a radi dopune ove Uredbe konačnom odlukom o izmjeni Priloga XVII.” [Am. 264]

5.	članak 131. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 131. Izmjene prilogâ Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 131.a kojima se izmjenjuju prilozi.”;

umeće se sljedeći članak 131.a:

„Članak 131.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

„1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 13. stavaka 2. i 3., članka 41. stavka 7., članka 58. stavaka 1. i 8., članka 68. stavaka 1. i 2., članka 73. stavka 2., članka 131. i članka 138. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. stavaka 2. i 3., članka 41. stavka 7., članka 58. stavaka 1. i 8., članka 68. stavaka 1. i 2., članka 73. stavka 2., članka 131. i članka 138. stavka 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 13. stavaka 2. i 3., članka 41. stavka 7., članka 58. stavaka 1. i 8., članka 68. stavaka 1. i 2., članka 73. stavka 2., članka 131. i članka 138. stavka 9. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 265]

(*124) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

7.	u članku 133. briše se stavak 4.

članak 138. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 5. briše se;

(b)	u stavku 9. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 131.a kojima se izmjenjuju zahtjevi ispitivanja na temelju tog preispitivanja a da se pritom osigura visoka razina zaštite zdravlja i okoliša.”.

92.

Direktiva 2009/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim odredbama za mjerne instrumente i za metode mjeriteljskog nadzora (95) (*125)

Kako bi se osigurale potrebne tehničke prilagodbe Direktive 2009/34/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

Kad je riječ o ovlasti iz članka 5. stavka 3., kojim se predviđa da država članica koja je dodijelila ograničeno EZ odobrenje tipa podnosi zahtjev za prilagodbu priloga I. i II. tehničkom napretku, takva ograničena EZ odobrenja tipa više ne postoje. Stoga bi se ovlast iz članka 5. stavka 3. trebala izbrisati.

U skladu s time Direktiva 2009/34/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 5. briše se stavak 3.

2.	članak 16. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 16. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 16.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 16.a:

„ Članak 16.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 16. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće na njega ne podnesu prigovor u razdoblju od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako i Europski parlament i Vijeće prije isteka tog roka obavijeste Komisiju da neće podnijeti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*126) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	članak 17. briše se.

93.

Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (96) (*127)

Kako bi se osiguralo da popis obrambenih proizvoda iz Priloga Direktivi 2009/43/EZ u potpunosti odgovara Zajedničkom popisu robe vojne namjene Europske unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio taj Prilog i kako bi se izmijenila ta Direktiva u pogledu okolnosti u kojima države članice mogu izuzeti transfere obrambenih proizvoda od obveze prethodne dozvole. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/43/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 4. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu kojima izmjenjuje stavak 2. kako bi se uključili sljedeći slučajevi:

(a)	transfer se odvija u uvjetima koji ne utječu na javni poredak ili javnu sigurnost;

(b)	obveza prethodne dozvole za transfer nije više u skladu s međunarodnim obvezama država članica nakon donošenja ove Direktive;

(c)	to je potrebno za međuvladinu suradnju iz članka 1. stavka 4.”;

članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 13.

Izmjena Priloga

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se izmjenjuje popis obrambenih proizvoda iz Priloga tako da u potpunosti odgovara Zajedničkom popisu robe vojne namjene Europske unije.

Kada to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 13.b”;

umeću se sljedeći članci 13.a i 13.b:

„ Članak 13.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 3. i članka 13. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 3. i članka 13. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 3. i članka 13. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 13.b

Hitni postupak

(*128) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	članak 14. briše se.

94.

Direktiva 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka (97)

Kako bi se uskladile razine sigurnosti igračaka u Uniji i uklonile prepreke trgovini igračkama među državama članicama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili:

—	Prilog I., Prilog II. dio III. točke 11. i 13. i Prilog V. Direktivi 2009/48/EZ radi njihove prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku;

—	Dodatak C Priloga II. toj Direktivi kako bi se utvrdile posebne granične vrijednosti za kemikalije koje se koriste u igračkama namijenjenima djeci mlađoj od 36 mjeseci ili u drugim igračkama namijenjenima za stavljanje u usta;

—	Dodatak A Priloga II. toj Direktivi kako bi se utvrdila dopuštena uporaba u igračkama tvari ili smjesa koje se na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008 klasificiraju kao karcinogene tvari, mutagene tvari ili tvari toksične za reprodukciju kategorija 1.A, 1.B ili 2.

U skladu s time Direktiva 2009/48/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 46. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 46.

Izmjene prilogâ

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 46.a kojima se izmjenjuju Prilog I., Prilog II. dio III. točke 11. i 13. i Prilog V. radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 46.a kojima se izmjenjuje Dodatak C Priloga II. kako bi se utvrdile posebne granične vrijednosti za kemikalije koje se koriste u igračkama namijenjenima djeci mlađoj od 36 mjeseci ili u drugim igračkama namijenjenima za stavljanje u usta, uzimajući u obzir zahtjeve vezane uz ambalažu za hranu, kako su utvrđeni u Uredbi (EZ) br. 1935/2004, i s tim povezane posebne mjere za određene materijale, kao i razlike između igračaka i materijala koji dolaze u dodir s hranom.

3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 46.a kojima se izmjenjuje Dodatak A Priloga II. kako bi se utvrdila dopuštena uporaba u igračkama tvari ili smjesa koje se na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008 klasificiraju kao karcinogene tvari, mutagene tvari ili tvari toksične za reprodukciju kategorija 1.A, 1.B ili 2. i koje je ocijenio relevantni Znanstveni odbor.”;

umeće se sljedeći članak 46.a:

„Članak 46.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 46. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 266]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 46. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 46. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 267]

(*129) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 47. briše se.

95.

Uredba (EZ) br. 79/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o homologaciji motornih vozila s pogonom na vodik i izmjenama Direktive 2007/46/EZ (98) (*130)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 79/2009 prilagodila tehničkom napretku u pogledu zahtjeva o sigurnosti vozila s pogonom na vodik, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila tehničkim zahtjevima za takva vozila, kao i administrativnim odredbama, predlošcima za administrativne dokumente i modelima za označivanje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 79/2009 mijenja se kako slijedi:

članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 12.

Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a s obzirom na tehnički napredak, u vezi s:

(a)	podrobnim pravilima za ispitne postupke iz priloga II. do V.;

(b)	podrobnim pravilima koja se odnose na zahtjeve za ugradnju sastavnih dijelova vodikovog sustava i vodikovih sustava iz Priloga VI.;

(c)	podrobnim pravilima koja se odnose na zahtjeve za sigurno i pouzdano djelovanje sastavnih dijelova vodikovog sustava ili vodikovih sustava iz članka 5.;

(d)

specifikacijama za zahtjeve koji se odnose na sljedeće:

i.	uporabu čistog vodika i mješavine vodika i prirodnog plina / biometana;

ii.	nove oblike skladištenja ili uporabe vodika;

iii.	zaštitu vozila pri sudaru s obzirom na integritet sastavnih dijelova vodikovog sustava ili vodikovih sustava;

iv.	sigurnosne zahtjeve integriranog sustava, koji obuhvaćaju barem zahtjeve za otkrivanje propuštanja i zahtjeve koji se odnose na plin za ispiranje;

v.	električnu izolaciju i električnu sigurnost;

(e)	administrativnim odredbama za EZ homologaciju vozila, s obzirom na pogon vodikom, te sastavnih dijelova vodikovog sustava ili vodikovih sustava;

(f)	pravilima o informacijama koje proizvođači moraju osigurati za potrebe homologacije i pregleda na koje se upućuje u članku 4. stavcima 4. i 5.;

(g)	podrobnim pravilima za označivanje ili druge načine jasne i brze identifikacije vozila s pogonom na vodik iz točke 16. Priloga VI.; i

(h)	drugim mjerama potrebnima za primjenu ove Uredbe.”

umeće se sljedeći članak 12.a:

„Članak 12.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*131) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 13. briše se.

96.

Direktiva 2009/81/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (99) (*132)

Kako bi se Direktiva 2009/81/EZ prilagodila brzom tehničkom, ekonomskom i regulatornom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili pragovi za ugovore radi njihova usklađivanja s pragovima utvrđenima Direktivom 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (100) , kako bi se izmijenio jedinstveni rječnik javne nabave (nomenklatura CPV-a) te kako bi se izmijenili određeni referentni brojevi u nomenklaturi CPV-a i postupci za upućivanje u obavijestima na pojedine naslove u nomeklaturi CPV-a. Budući da bi se tehničke pojedinosti i značajke uređaja za elektroničko zaprimanje trebale ažurirati s obzirom na tehnička postignuća, potrebno je ovlastiti Komisiju i da izmijeni tehničke pojedinosti i značajke uređaja za elektroničko zaprimanje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/81/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 68. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)	drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 66.a kojima se izmjenjuju pragovi kako su predviđeni prvim podstavkom;”;

(b)

umeće se sljedeći treći podstavak:

„Kada je potrebno revidirati pragove kako su predviđeni prvim podstavkom te je primjena postupka iz članka 66.a onemogućena zbog vremenskih ograničenja i stoga to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 66.b.”;

u članku 69. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 66.a kojima se izmjenjuju:

(a)	referentni brojevi u nomenklaturi CPV-a iz priloga I. i II., ako to ne mijenja bitno glavno područje primjene ove Direktive, i postupci za upućivanje u obavijestima na pojedine naslove u nomenklaturi CPV-a unutar kategorija usluga navedenih u tim prilozima;

(b)	tehničke pojedinosti i značajke uređaja za elektroničko zaprimanje iz točaka (a), (f) i (g) Priloga VIII.”;

umeću se sljedeći članci 66.a i 66.b:

„ Članak 66.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 68. stavka 1. i članka 69. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 68. stavka 1. i članka 69. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 68. stavka 1. i članka 69. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 66.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 66.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*133) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

6.	u članku 67. brišu se stavci 3. i 4.

97.

Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (101)

Kako bi se poboljšao utjecaj na okoliš proizvoda koji koriste energiju i ostvarila ušteda energije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se Direktiva 2009/125/EZ dopunila posebnim zahtjevima za ekološki dizajn za odabrane ekološke aspekte koji imaju znatan utjecaj na okoliš. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/125/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Kad proizvod ispunjava kriterije navedene u stavku 2., obuhvaćen je delegiranim aktom ili mjerom samoregulacije u skladu sa stavkom 3. točkom (b).

Komisija je ovlaštena donijeti takve delegirane akte u skladu s člankom 18.a dopunom ove Direktive .”; [Am. 268]

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Pri pripremi delegiranog akta Komisija uzima u obzir:

(a)	ekološke prioritete Unije, poput onih navedenih u Odluci br. 1600/2002/EZ ili u Europskom programu Komisije za klimatske promjene (ECCP);

(b)	odgovarajuće zakonodavstvo Unije i samoregulaciju, na primjer dobrovoljne sporazume od kojih se, nakon ocjene u skladu s člankom 17., očekuje da postignu ciljeve politike brže i s manjim troškom od obveznih zahtjeva.”;

(c)	stavak 10. zamjenjuje se sljedećim: „10. Delegirani akt kojim se utvrđuju zahtjevi za ekološki dizajn, prema potrebi, sadržava odredbe o usklađivanju različitih ekoloških aspekata. Komisija je ovlaštena donijeti takve delegirane akte u skladu s člankom 18.a dopunom ove Direktive. ”; [Am. 269]

2.	u članku 16. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena te mjere donijeti delegiranim aktima u skladu s člankom 18.a dopunom ove Direktive .”; [Am. 270]

umeće se sljedeći članak 18.a:

„Članak 18.a

Delegirani akti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. stavka 1. i članka 16. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 271]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 15. stavka 1. i članka 16. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 15. stavka 1. i članka 16. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*134) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

6.	u članku 19. briše se treći stavak.

98.

Uredba (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za homologaciju tipa za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (102)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 661/2009 prilagodila tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenile određene granične vrijednosti i Prilog IV. te kako bi se ta Uredba dopunila tehničkim zahtjevima za motorna vozila, sustave, komponente i zasebne tehničke jedinice, kao i administrativnim odredbama, predlošcima za administrativne dokumente i modelima za označivanje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 661/2009 mijenja se kako slijedi:

1.	naslov poglavlja IV. zamjenjuje se sljedećim: „Delegiranje ovlasti”;

članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a, potrebne radi izmjene ove Uredbe zbog tehničkog napretka, u vezi s time što će se utvrditi sljedeće :

(a)	mjere kojima se mijenjaju granične vrijednosti za otpor kod kotrljanja guma i buku koju stvara kotrljanje iz dijelova B i C Priloga II., u mjeri u kojoj je potrebno s obzirom na rezultate promjena u postupcima ispitivanja i bez smanjenja razine zaštite okoliša;

(b)

mjere kojima se izmjenjuje Prilog IV. tako da obuhvati Pravilnike UNECE-a obvezne u skladu s člankom 4. stavkom 4. Odluke 97/836/EZ;

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a radi dopune ove Uredbe, potrebne zbog tehničkog napretka, time što će se utvrditi sljedeće:

(a)	detaljnim pravilima o pojedinim postupcima, ispitivanjima i tehničkim zahtjevima za homologaciju motornih vozila, njihovih prikolica i sastavnih dijelova te zasebnih tehničkih jedinica s obzirom na odredbe iz članaka 5. do 12.;

(b)	detaljnim pravilima o pojedinim sigurnosnim zahtjevima za vozila namijenjena za cestovni prijevoz opasnih tvari unutar država članica ili među njima, uzimajući u obzir Pravilnik 105. UNECE-a;

(c)

detaljnijim utvrđivanjem fizičkih osobina i zahtjeva s obzirom na rezultate koje guma mora zadovoljiti da bi se definirala kao „guma za posebnu namjenu”, „terenska guma”, „ojačana guma”, „guma za iznimna opterećenja”, „zimska guma”, „rezervna privremena guma tipa T” ili „osovinska guma” u skladu s člankom 3. drugim stavkom točkama 8. do 13.;

(d)	mjerama kojima se mijenjaju granične vrijednosti za otpor kod kotrljanja guma i buku koju stvara kotrljanje iz dijelova B i C Priloga II., u mjeri u kojoj je potrebno s obzirom na rezultate promjena u postupcima ispitivanja i bez smanjenja razine zaštite okoliša;

(e)	detaljnim pravilima o postupcima za utvrđivanje razine buke navedene u točki 1. dijela C Priloga II.;

(f)	mjerama kojima se izmjenjuje Prilog IV. tako da obuhvati Pravilnike UNECE-a obvezne u skladu s člankom 4. stavkom 4. Odluke 97/836/EZ;

(g)	administrativnim odredbama o pojedinim postupcima, ispitivanjima i tehničkim zahtjevima za homologaciju motornih vozila, njihovih prikolica i sastavnih dijelova te zasebnih tehničkih jedinica s obzirom na odredbe iz članaka 5. do 12.;

(h)

mjerama kojima se izuzimaju određena vozila ili klase vozila kategorija M2, M3, N2 i N3 od obveze postavljanja naprednih sustava za vozila iz članka 10., u slučaju kada se primjena takvih sustava pokaže neprimjerenom za predmetno vozilo ili predmetnu klasu vozila na temelju analize troškova i koristi te uzimajući u obzir sve odgovarajuće sigurnosne zahtjeve;

i.	drugim mjerama potrebnima za primjenu ove Uredbe.”; [Am. 272]

umeće se sljedeći članak 14.a:

„Članak 14.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 14. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od datuma … [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja . [Am. 273]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 14. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 274]

(*135) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 15. briše se.

99.

Uredba (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (103)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 1223/2009 prilagodila tehničkom i znanstvenom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenila definicija nanomaterijala u toj Uredbi;

—	kako bi se ta Uredba izmijenila u pogledu zahtjeva za izvješćivanje;

—	kako bi se ta Uredba izmijenila radi proširenja područja primjene Priloga IV. na proizvode za bojenje kose;

—	kako bi se prilozi toj Uredbi izmijenili u pogledu tvari koje su razvrstane kao karcinogene, mutagene ili toksične za reprodukciju;

—	kako bi se izmijenile informacije o obavješćivanju iz te Uredbe i kako bi se izmijenili prilozi II. i III. u pogledu nanomaterijala;

—	kako bi se izmijenili prilozi II. do VI. toj Uredbi ako postoji mogući rizik za zdravlje ljudi koji je posljedica uporabe tvari u kozmetičkim proizvodima i koji je potrebno rješavati na razini Unije;

—	kako bi se izmijenili prilozi III. do VI. i Prilog VIII. toj Uredbi radi njihove prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku;

—	kako bi se ta Uredba dopunila popisom zajedničkih mjerila za tvrdnje;

—	kako bi se dopunila ova Uredba odobravanjem odstupanja od zabrane ispitivanja na životinjama ako se pojavi ozbiljna zabrinutost u pogledu sigurnosti nekog postojećeg sastojka kozmetičkih proizvoda. [Am. 275]

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu relevantnih odredbi Uredbe (EZ) br. 1223/2009 u vezi s odstupanjima u pogledu ispitivanja na životinjama, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje odluka kojima se odobravaju odstupanja od zabrane ispitivanja na životinjama. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 276]

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1223/2009 mijenja se kako slijedi:

u članku 2. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. S obzirom na različite definicije nanomaterijala koje su objavila različita tijela te stalan tehnički i znanstveni napredak u području nanotehnologija, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuje stavak 1. točka (k) radi prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku te definicijama koje su naknadno donesene na međunarodnoj razini.”;

u članku 13. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuju stavci 1. do 7. ovog članka tako što se dodaju zahtjevi uzimajući u obzir tehnički i znanstveni napredak i posebne potrebe povezane s nadzorom nad tržištem.”;

u članku 14. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Osim ako Komisija ne donese odluku o proširenju područja primjene Priloga IV. na proizvode za bojenje kose, ti proizvodi ne smiju sadržavati bojila namijenjena bojenju kose osim onih navedenih u Prilogu IV. i bojila namijenjena bojenju kose koja su navedena u tom Prilogu, ali koja se ne koriste u skladu s uvjetima utvrđenim u tom Prilogu.

Kako bi donijela odluku iz prvog podstavka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuje Prilog IV.”;

članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U kozmetičkim je proizvodima zabranjena uporaba tvari koje su razvrstane kao CMR tvari kategorije 2 u skladu s dijelom 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

Međutim, tvar razvrstana kao tvar kategorije 2 može se koristiti u kozmetičkim proizvodima ako ju je SCCS ocijenio i utvrdio da je sigurna za uporabu u kozmetičkim proizvodima.

Za potrebe ovog stavka Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuju prilozi toj Uredbi.”;

(b)

u stavku 2. četvrti i peti podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Za potrebe ovog stavka Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuju prilozi ovoj Uredbi u roku od 15 mjeseci od uvrštenja dotičnih tvari u dio 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

Kada, u slučaju rizika za zdravlje ljudi koji je posljedica uporabe tvari u kozmetičkim proizvodima, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 31.b.”;

članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 6. i 7. zamjenjuju se sljedećim:

„6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuju prilozi II. i III., uzimajući u obzir mišljenje SCCS-a i ako postoji mogući rizik za zdravlje ljudi, uključujući slučajeve u kojima nije dostupno dovoljno podataka.

7. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuje stavak 3. tako što se dodaju zahtjevi, uzimajući u obzir tehnički i znanstveni napredak.”;

(b)	stavak 8. briše se;

(c)	stavak 9. zamjenjuje se sljedećim: „9. Kada, u slučaju rizika za zdravlje ljudi koji je posljedica uporabe tvari u kozmetičkim proizvodima, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju stavaka 6. i 7. primjenjuje se postupak predviđen u članku 31.b.”;

u članku 18. stavku 2. deveti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Mjere iz šestog podstavka donose se provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 32. stavka 2 Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a radi dopune ove Uredbe odobravanjem odstupanja iz šestog podstavka .”; [Am. 277]

u članku 20. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena nakon savjetovanja s SCCS-om ili drugim relevantnim tijelima i uzimajući u obzir odredbe Direktive 2005/29/EZ donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se utvrđuje popis radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem popisa zajedničkih mjerila za tvrdnje koje se mogu koristiti u vezi s kozmetičkim proizvodima.”; [Am. 278]

članak 31. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 31.

Izmjena prilogâ

1. Komisija je ovlaštena nakon savjetovanja s SCCS-om donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuju prilozi II. do VI. ako postoji mogući rizik za zdravlje ljudi koji je posljedica uporabe tvari u kozmetičkim proizvodima i koji je potrebno rješavati na razini Unije.

Kada, u slučaju mogućeg rizika za zdravlje ljudi koji je posljedica uporabe tvari u kozmetičkim proizvodima, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 31.b.

2. Komisija je ovlaštena nakon savjetovanja s SCCS-om donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuju prilozi III. do VI. i Prilog VIII. radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.

3. Komisija je ovlaštena nakon savjetovanja s SCCS-om donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se izmjenjuje Prilog I. ako je to potrebno kako bi se zajamčila sigurnost kozmetičkih proizvoda stavljenih na tržište.”;

umeću se sljedeći članci 31.a i 31.b:

„Članak 31.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 3., članka 13. stavka 8., članka 14. stavka 2., članka 15. stavaka 1. i 2., članka 16. stavaka 8. i 9., članka 18. stavka 2., članka 20. stavka 2. i članka 31. stavaka 1., 2. i 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 3., članka 13. stavka 8., članka 14. stavka 2., članka 15. stavaka 1. i 2., članka 16. stavaka 8. i 9., članka 18. stavka 2., članka 20. stavka 2. i članka 31. stavaka 1., 2. i 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 3., članka 13. stavka 8., članka 14. stavka 2., članka 15. stavaka 1. i 2., članka 16. stavaka 8. i 9., članka 18. stavka 2., članka 20. stavka 2. i članka 31. stavaka 1., 2. i 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 279]

Članak 31.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 31.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*136) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

10.	u članku 32. stavci 3. i 4 brišu se.

X. PRAVOSUĐE I POTROŠAČI

100.

Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (104) (*137)

Kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i nova saznanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se u tehničkom smislu izmijenio Prilog I. Direktivi 92/85/EEZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 92/85/EEZ mijenja se kako slijedi:

u članku 13. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se u tehničkom smislu izmjenjuje Prilog I. kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama i nova saznanja.

Kada, u slučaju mogućih neposrednih rizika za zaštitu i sigurnost trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 13.b.”

umeću se sljedeći članci 13.a i 13.b:

„ Članak 13.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 13. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 13. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 13.b

Hitni postupak

(*138) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

101.

Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (105) (*139)

Kako bi se ažurirala Direktiva 2008/48/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenila ta Direktiva tako da se dodaju dodatne pretpostavke za izračun efektivne kamatne stope ili izmijene postojeće pretpostavke. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2008/48/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 19. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Kada je to potrebno, u izračunu efektivne kamatne stope mogu se primijeniti i dodatne pretpostavke navedene u Prilogu I.

Ako pretpostavke navedene u ovom članku i u dijelu II. Priloga I. nisu dovoljne za izračun efektivne kamatne stope na jednoobrazan način ili ako one nisu prilagođene komercijalnoj situaciji na tržištu, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se izmjenjuju ovaj članak i Prilog I. kako bi se dodale dodatne pretpostavke za izračun efektivne kamatne stope ili izmijenile postojeće pretpostavke.”;

umeće se sljedeći članak 24.a:

„ Članak 24.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 19. stavka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 19. stavka 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*140) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 25. briše se.

XI. MOBILNOST I PROMET

102.

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3922/91 od 16. prosinca 1991. o usklađivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u području civilnog zrakoplovstva (106)

Kako bi se Uredba (EEZ) br. 3922/91 prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog III. toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EEZ) br. 3922/91 mijenja se kako slijedi:

u članku 11. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se izmjenjuje Prilog III. radi njegove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.

Kada to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 11.b.”;

umeću se sljedeći članci 11.a i 11.b:

„Članak 11.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata Delegiranje ovlasti iz članka 11. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 280]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 11. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 11. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 11.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 12.b stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*141) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 12. brišu se stavci 3. i 4.

103.

Direktiva Vijeća 95/50/EZ od 6. listopada 1995. o jedinstvenim postupcima nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (107) (*142)

Kako bi se Direktiva 95/50/EZ prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi, uzimajući osobito u obzir izmjene Direktive 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (108) . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 95/50/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 9.a zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 9.a

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.aa kojima se izmjenjuju prilozi radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku u područjima obuhvaćenima ovom Direktivom uzimajući osobito u obzir izmjene Direktive 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*143) .

(*143) Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30.9.2008., str. 13.).”;"

umeće se sljedeći članak 9.aa:

„ Članak 9.aa

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*144) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 9.b briše se.

104.

Direktiva Vijeća 97/70/EZ od 11. prosinca 1997. o uspostavi usklađenog sigurnosnog sustava za ribarske brodove duljine 24 metra i više (109)

Kako bi se Direktiva 97/70/EZ prilagodila razvoju međunarodnog prava, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Direktiva izmijenila radi primjene daljnjih izmjena Torremolinos protokola Torremolinos i njegove dopune donošenjem odredbi za usklađeno tumačenje odredbi Priloga protokolu Torremolinos koje su prepuštene diskrecijskoj odluci uprava pojedinačnih ugovornih strana .

Kako bi se zajamčila zaštita normi Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kojima se izmjenjuje ova Direktiva kako bi se iz njezina područja primjene isključila svaka izmjena protokola Torremolinos ako, na temelju evaluacije koju je provela Komisija, postoji očit rizik da bi se takvom međunarodnom izmjenom snizio standard pomorske sigurnosti, sprečavanja onečišćenja s brodova ili zaštite uvjeta života i rada na brodovima koji je utvrđen pomorskim zakonodavstvom Unije, ili da ta izmjena ne bi bila u skladu s tim zakonodavstvom.

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Direktive 97/70/EZ, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje odredbi za usklađeno tumačenje odredbi Priloga Torremolinos protokolu koje su prepuštene diskrecijskoj odluci uprava pojedinačnih ugovornih strana, u mjeri potrebnoj kako bi se osigurala njihova dosljedna provedba u Uniji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 282]

U skladu s time Direktiva 97/70/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Delegirani i provedbeni akti

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuju članci 2., 3., 4., 6. i 7. te prilozi kako bi se za potrebe ove Direktive primijenile daljnje izmjene Torremolinos protokola.

2. Komisija može provedbenim aktima utvrditi usklađeno tumačenje odredbi Priloga Torremolinos protokolu koje su prepuštene diskrecijskoj odluci uprava pojedinačnih ugovornih strana, u mjeri potrebnoj je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 8.a kojima se dopunjuje ova Direktiva kako bi se osigurala njihova dosljedna provedba u Uniji. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 9. stavka 2 utvrdilo usklađeno tumačenje odredbi Priloga protokolu Torremolinos koje su prepuštene diskrecijskoj odluci uprava pojedinačnih ugovornih strana . [Am. 283]

3. Izmjene Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuje ova Direktiva kako bi se iz njezina područja primjene isključila svaka izmjena međunarodnih instrumenata iz članka 2. stavka 4. mogu ako, na temelju evaluacije koju provede Komisija, postoji očit rizik da bi se izuzeti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (*145) takvom međunarodnom izmjenom snizio standard pomorske sigurnosti, sprečavanja onečišćenja s brodova ili zaštite uvjeta života i rada na brodovima koji je utvrđen pomorskim zakonodavstvom Unije, ili da ona ne bi bila u skladu s tim zakonodavstvom . [Am. 284]

(*145) Uredba (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) i o izmjeni uredaba o pomorskoj sigurnosti i sprečavanju onečišćenja s brodova (SL L 324, 29.11.2002., str. 1.).”;"

umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka tog petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 285]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*146) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 9. briše se stavak 3.

105.

Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (110)

Kako bi se poboljšao režim uspostavljen Direktivom 2000/59/EZ i kako bi se ta Direktiva prilagodila razvoju ostalih instrumenata Unije i međunarodnih instrumenata, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se ta Direktiva izmijenila radi prilagodbe upućivanja na instrumente Unije i IMO-a kako bi ih se uskladilo s mjerama Unije ili IMO-a koje su stupile na snagu;

—	kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi.

Kako bi se zajamčila zaštita normi Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kojima se izmjenjuje ova Direktiva kako bi se iz njezina područja primjene isključila svaka izmjena konvencije Marpol 73/78 ako, na temelju evaluacije koju je provela Komisija, postoji očit rizik da bi se takvom međunarodnom izmjenom snizio standard pomorske sigurnosti, sprečavanja onečišćenja s brodova ili zaštite uvjeta života i rada na brodovima koji je utvrđen pomorskim zakonodavstvom Unije, ili da ta izmjena ne bi bila u skladu s tim zakonodavstvom. [Am. 288]

U skladu s time Direktiva 2000/59/EZ mijenja se kako slijedi:

umeće se sljedeći članak 13.a:

„Članak 13.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 289]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*147) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

2.	članak 14. briše se;

članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

Izmjene

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se izmjenjuju upućivanja na instrumente Unije i IMO-a kako bi ih se uskladilo s mjerama Unije ili IMO-a koje su stupile na snagu, pod uvjetom da se takvim izmjenama ne proširi područje primjene ove Direktive.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se prema potrebi izmjenjuju prilozi kako bi se poboljšao režim uspostavljen ovom Direktivom, pod uvjetom da se takvim izmjenama ne proširi područje primjene ove Direktive.

3. Izmjene Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 13.a kojima se izmjenjuje ova Direktiva kako bi se iz njezina područja primjene isključila svaka izmjena međunarodnih instrumenata iz članka 2. mogu ako, na temelju evaluacije koju provede Komisija, postoji očit rizik da bi se izuzeti iz područja primjene ove Direktive takvom međunarodnom izmjenom snizio standard pomorske sigurnosti , u skladu sprečavanja onečišćenja s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (*148) brodova ili zaštite uvjeta života i rada na brodovima koji je utvrđen pomorskim zakonodavstvom Unije, ili da ta izmjena ne bi bila u skladu s tim zakonodavstvom . [Am. 290]

(*148) Uredba (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) i o izmjeni uredaba o pomorskoj sigurnosti i sprečavanju onečišćenja s brodova (SL L 324, 29.11.2002., str. 1.).”."

106.

Direktiva 2001/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. prosinca 2001. o utvrđivanju usklađenih zahtjeva i postupaka za siguran ukrcaj i iskrcaj brodova za rasuti teret (111)

Kako bi se Direktiva 2001/96/EZ prilagodila razvoju pravila Unije i međunarodnih pravila i kako bi se poboljšali primjenjivi postupci, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Direktiva izmijenila u vezi s:

—	određenim definicijama;

—	upućivanjima na međunarodne konvencije i kodekse te rezolucije i okružnice IMO-a, upućivanjima na ISO norme i upućivanjima na instrumente Unije i priloge toj Direktivi;

—	postupcima između brodova za rasuti teret i terminala;

—	određenih obveza izvješćivanja.

Kako bi se zajamčila zaštita normi Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kojima se izmjenjuje ova Direktiva kako bi se iz njezina područja primjene isključila svaka izmjena međunarodnih instrumenata iz članka 3. ove Direktive ako, na temelju evaluacije koju je provela Komisija, postoji očit rizik da bi se takvim međunarodnim izmjenama snizio standard pomorske sigurnosti, sprečavanja onečišćenja s brodova ili zaštite uvjeta života i rada na brodovima koji je utvrđen pomorskim zakonodavstvom Unije, ili da ta izmjena ne bi bila u skladu s tim zakonodavstvom. [Am. 291]

U skladu s time Direktiva 2001/96/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	članak 14. briše se.

članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

Izmjene

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a kojima se izmjenjuju definicije utvrđene u članku 3. točkama 1. do 6. i 15. do 18., upućivanja na međunarodne konvencije i kodekse te na rezolucije i okružnice IMO-a, upućivanja na ISO norme i upućivanja na instrumente Unije kako bi ih se uskladilo s međunarodnim instrumentima i instrumentima Unije koji su doneseni ili izmijenjeni odnosno koji su stupili na snagu nakon donošenja ove Direktive, pod uvjetom da se time ne proširi područje primjene ove Direktive.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a kojima se izmjenjuju članak 8. u vezi s postupcima između brodova za rasuti teret i terminala, obveze izvješćivanja iz članka 11. stavka 2. te prilozi, pod uvjetom da se tim aktima ne proširi područje primjene ove Direktive.

3. Izmjene Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se izmjenjuje ova Direktiva kako bi se iz njezina područja primjene isključila svaka izmjena međunarodnih instrumenata iz članka 3. mogu ako, na temelju evaluacije koju provede Komisija, postoji očit rizik da bi se izuzeti iz područja primjene ove Direktive takvom međunarodnom izmjenom snizio standard pomorske sigurnosti , u skladu sprečavanja onečišćenja s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 brodova ili zaštite uvjeta života i rada na brodovima koji je utvrđen pomorskim zakonodavstvom Unije, ili da ta izmjena ne bi bila u skladu s tim zakonodavstvom . [Am. 292]

(*)	SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”; [Am. 293]

umeće se sljedeći članak 15.a:

„Članak 15.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 294]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*149) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

107.

Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (112) (*150)

Kako bi se Direktiva 2002/59/EZ prilagodila razvoju prava Unije i međunarodnog prava i iskustvu stečenom na temelju njezine provedbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili:

—	upućivanja na instrumente Unije i IMO-a iz te Direktive kako bi ih se uskladilo s odredbama prava Unije ili međunarodnog prava,

—	određene definicije iz te Direktive kako bi ih se uskladilo s odredbama prava Unije ili međunarodnog prava;

—	prilozi I., III. i IV. toj Direktivi s obzirom na tehnički napredak i iskustvo stečeno na temelju te Direktive.

U skladu s time Direktiva 2002/59/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 27. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 27.

Izmjene

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se izmjenjuju upućivanja na instrumente Unije i IMO-a iz ove Direktive, definicije iz članka 3. i prilozi kako bi ih se uskladilo s odredbama prava Unije ili međunarodnog prava koje su donesene ili izmijenjene odnosno koje su stupile na snagu, pod uvjetom da se takvim izmjenama ne proširi područje primjene ove Direktive.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se izmjenjuju prilozi I., III. i IV. s obzirom na tehnički napredak i iskustvo stečeno na temelju ove Direktive, pod uvjetom da se takvim izmjenama ne proširi područje njezine primjene.”;

umeće se sljedeći članak 27.a:

„Članak 27.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 27. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 27. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 27. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*151) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 28. briše se.

108.

Uredba (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) i izmjenama uredaba o pomorskoj sigurnosti i sprečavanju onečišćenja s brodova (113) (*152)

Kako bi se ažurirao popis akata Unije u kojima se upućuje na Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) iz Uredbe (EZ) br. 2099/2002, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenila ta Uredba radi uključivanja upućivanja na akte Unije na temelju kojih su dodijeljene ovlasti COSS-u i koji su već stupili na snagu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 2099/2002 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 3. briše se stavak 3.

članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 7.

Ovlasti COSS-a i izmjene

COSS izvršava ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju pomorskog zakonodavstva Unije koje je na snazi.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a kojima se izmjenjuje članak 2. stavak 2. radi uključivanja upućivanja na akte Zajednice na temelju kojih su dodijeljene ovlasti COSS-u i koji su već stupili na snagu nakon donošenja ove Uredbe.”;

umeće se sljedeći članak 7.a:

„ Članak 7.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*153) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

109.

Direktiva 2003/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2003. o posebnim zahtjevima stabiliteta za ro-ro putničke brodove (114) (*154)

Kako bi se Direktiva 2003/25/EZ prilagodila tehničkom napretku, kretanjima na međunarodnoj razini i iskustvu stečenom na temelju njezine provedbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2003/25/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

Izmjene prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuju prilozi kako bi se u obzir uzela kretanja na međunarodnoj razini, a posebno unutar Međunarodne pomorske organizacije (IMO), te kako bi se učinkovitost Uredbe unaprijedila s obzirom na iskustvo i tehnički napredak.”;

umeće se sljedeći članak 10.a:

„Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*155) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 11. briše se.

110.

Direktiva 2003/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2003. o početnim kvalifikacijama i periodičnom osposobljavanju vozača određenih cestovnih vozila za prijevoz robe ili putnika, o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i Direktive Vijeća 91/439/EEZ te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 76/914/EEZ (115) (*156)

Kako bi se Direktiva 2003/59/EZ prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. i II. toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2003/59/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	članak 11. zamjenjuje se sljedećim: „ Članak 11. Prilagodba znanstvenom i tehničkom napretku Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 11.a:

„Članak 11.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*157) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 12. briše se.

111.

Uredba (EZ) br. 782/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2003. o zabrani organokositrenih spojeva na brodovima (116)

Kako bi se dodatno razvio nadzor štetnih sustava protiv obrastanja na brodovima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenila upućivanja na Konvenciju AFS, svjedodžbu AFS, deklaraciju AFS i izjavu o sukladnosti AFS iz Uredbe (EZ) br. 782/2003;

—

kako bi se izmijenili prilozi toj Uredbi, uključujući odgovarajuće smjernice IMO-a u odnosu na članak 11. Konvencije AFS, kako bi se u obzir uzela kretanja na međunarodnoj razini, a posebno unutar Međunarodne pomorske organizacije, ili kako bi se unaprijedila učinkovitost te Uredbe s obzirom na iskustvo;

—	kako bi se ta Uredba dopunila usklađenim sustavom pregleda i izdavanja svjedodžbi za određene brodove.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 782/2003 mijenja se kako slijedi:

članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)	brodovi duljine 24 metra ili više, ali manji od 400 tona bruto tonaže, osim nepomičnih ili plutajućih platformi te objekata FSU i FPSO, moraju imati deklaraciju AFS kojom se dokazuje usklađenost s člancima 4. i 5.”;

ii.	dodaje se sljedeći drugi podstavak: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a u vezi s radi dopune ove Uredbe uspostavom usklađenog sustava pregleda i izdavanja svjedodžbi za brodove iz točke (b) prvog podstavka ovog stavka, prema potrebi.”; [Am. 295]

(b)	stavak 3. briše se;

2.	u članku 7. briše se drugi stavak;

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Izmjene

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuju upućivanja na Konvenciju AFS, svjedodžbu AFS, deklaraciju AFS i izjavu o sukladnosti AFS te prilozi ovoj Uredbi, uključujući odgovarajuće smjernice IMO-a u odnosu na članak 11. Konvencije AFS kako bi se u obzir uzela kretanja na međunarodnoj razini, a posebno unutar Međunarodne pomorske organizacije (IMO), ili kako bi se unaprijedila učinkovitost te Uredbe s obzirom na iskustvo.”;

umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 1. i članka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 296]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 1. i članka 8. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 1. i članka 8. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*158) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	članak 9. briše se.

112.

Direktiva 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine u Zajednici (117)

Kako bi se prilagodile i dodatno izradile tehničke specifikacije elektroničkih sustava za naplatu cestarine, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenio Prilog Direktivi 2004/52/EZ radi njegove prilagodbe tehničkom napretku;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila odlukama u vezi s definiranjem europske usluge elektroničke naplate cestarina i tehničkim odlukama o izvedbi europske usluge elektroničke naplate cestarina.

U skladu s time Direktiva 2004/52/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 4.a kojima se izmjenjuje Prilog radi njegove prilagodbe tehničkom napretku.”;

(b)

stavci 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 4.a u vezi s radi dopune ove Uredbe definiranjem europske usluge elektroničke naplate cestarina. Takvi se akti donose samo ako se na temelju odgovarajućih studija procijeni da su zadovoljeni svi uvjeti koji omogućavaju interoperabilnost sa svih stajališta, uključujući tehničke, pravne i gospodarske uvjete. [Am. 297]

5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 4.a u vezi s tehničkim odlukama radi dopune ove Direktive donošenjem tehničkih odluka o izvedbi europske usluge elektroničke naplate cestarina.”; [Am. 298]

umeće se sljedeći članak 4.a:

„Članak 4.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavaka 2., 4. i 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 299]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavaka 2., 4. i 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavaka 2., 4. i 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*159) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 5. briše se stavak 2.

113.

Direktiva 2004/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži (118)

Kako bi se Direktiva 2004/54/EZ prilagodila tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2004/54/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	članak 16. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 16. Izmjene prilogâ Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 16.a kojima se izmjenjuju prilozi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 16.a:

„Članak 16.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*160) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 17. briše se stavak 3.

114.

Uredba (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka (119)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 725/2004 prilagodila razvoju međunarodnog prava, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenila ta Uredba radi uključivanja izmjena određenih međunarodnih instrumenata te radi njihove dopune kako bi se uspostavili usklađeni postupci za primjenu obveznih odredbi ISPS Pravilnika bez proširivanja područja primjene te Uredbe . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 301]

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 725/2004, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlast kako bi se definirali usklađeni postupci za primjenu obveznih odredbi ISPS Pravilnika bez proširivanja područja primjene te Uredbe. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 302]

U skladu s time Uredba (EZ) br. 725/2004 mijenja se kako slijedi:

u članku 10. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuje ova Uredba kako bi se uključile izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 2. u vezi s brodovima koji obavljaju domaće linijske plovidbe i luka koje su im namijenjene, a na koje se primjenjuje ova Uredba, ako predstavljaju tehničko ažuriranje odredbi SOLAS Konvencije i ISPS Pravilnika.

Kada, u slučaju mjera iz prvog podstavka, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 10.b. Postupak provjere usklađenosti utvrđen stavkom 5. ovog članka ne primjenjuje se u tim slučajevima.

3. Komisija utvrđuje usklađene postupke je ovlaštena za primjenu obveznih odredbi ISPS Pravilnika bez proširivanja područja primjene ove Uredbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2 donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 10.a kojima se dopunjuje ova Uredba radi utvrđivanja usklađenih postupaka za primjenu obveznih odredbi ISPS Pravilnika bez proširivanja područja primjene ove Uredbe .”; [Am. 303]

umeću se sljedeći članci 10.a i 10.b:

„Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 304]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 10.b

Hitni postupak

(*161) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 11. brišu se stavci 4. i 5.

115.

Uredba (EZ) br. 785/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o zahtjevima za zračne prijevoznike i operatore zrakoplova u vezi s osiguranjem (120) (*162)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 785/2004 prilagodila razvoju međunarodnog prava, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenile određene vrijednosti iz te Uredbe s obzirom na izmjene međunarodnih sporazuma. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 785/2004 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 6. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuju vrijednosti iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka ako je to potrebno zbog izmjena relevantnih međunarodnih sporazuma.”;

2.	u članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuju vrijednosti iz stavka 1. ovog članka ako je to potrebno zbog izmjena relevantnih međunarodnih sporazuma.”;

umeće se sljedeći članak 8.a:

„ Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 5. i članka 7. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 5. i članka 7. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 5. i članka 7. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*163) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 9. briše se stavak 3.

116.

Uredba (EZ) br. 789/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o prelasku teretnih i putničkih brodova između registara unutar Zajednice i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 613/91 (121) (*164)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 789/2004 prilagodila kretanjima na međunarodnoj razini, a posebno unutar Međunarodne pomorske organizacije, te kako bi se učinkovitost te Uredbe unaprijedila s obzirom na iskustvo i tehnički napredak, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenile određene definicije iz te Uredbe. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 789/2004 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 7. briše se stavak 3.

u članku 9. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a kojima se izmjenjuju definicije iz članka 2. kako bi se u obzir uzela kretanja na međunarodnoj razini, a posebno unutar Međunarodne pomorske organizacije, te kako bi se učinkovitost Uredbe unaprijedila s obzirom na iskustvo i tehnički napredak, pod uvjetom da se takvim izmjenama ne proširi područje primjene ove Uredbe.”;

umeće se sljedeći članak 9.a:

„ Članak 9.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*165) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

117.

Uredba (EZ) br. 868/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o zaštiti od subvencija i nepravednih praksi određivanja cijena koje uzrokuju štetu zračnim prijevoznicima Zajednice koji pružaju usluge zračnog prijevoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (122)

Kako bi se poboljšalo otkrivanje nepravednih praksi određivanja cijena, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se Uredba (EZ) br. 868/2004 dopunila detaljnom metodologijom za utvrđivanje postojanja nepravedne prakse određivanja cijena. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 868/2004 mijenja se kako slijedi:

u članku 5. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a u vezi s detaljnom metodologijom radi dopune ove Uredbe uspostavom detaljne metodologije za utvrđivanje postojanja nepravedne prakse određivanja cijena. Ta metodologija među ostalim obuhvaća način na koji se u specifičnom kontekstu zrakoplovnog sektora ocjenjuju uobičajeno konkurentno određivanje cijena, stvarni troškovi i razumne marže profita.”; [Am. 305]

umeće se sljedeći članak 14.a:

„Članak 14.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 306]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*166) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 15. briše se stavak 4.

118.

Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (123) (*167)

Kako bi se Direktiva 2005/44/EZ prilagodila tehničkom napretku i kako bi se u obzir uzelo iskustvo stečeno na temelju njezine primjene, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. i II. toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2005/44/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

Izmjene priloga I. i II.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. s obzirom na iskustvo stečeno na temelju primjene te Direktive i kako bi se ti prilozi prilagodili tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 10.a:

„ Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*168) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 11. briše se stavak 4.

119.

Direktiva 2005/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o jačanju sigurnosne zaštite luka (124) (*169)

Kako bi se ažurirale tehničke mjere potrebne da bi se osigurala redovita sigurnosna zaštita luka, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. do IV. Direktivi 2005/65/EZ. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2005/65/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

Izmjene priloga I. do IV.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a kojima se izmjenjuju prilozi I. do IV. kako bi se prilagodili iskustvu stečenom na temelju njihove provedbe bez proširivanja područja primjene ove Direktive.

Kada, u slučaju izmjena potrebnih radi prilagodbe priloga I. do IV., to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 14.b.”;

umeću se sljedeći članci 14.a i 14.b:

„Članak 14.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 14. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 14.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 14.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*170) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 15. briše se.

120.

Uredba (EZ) br. 2111/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2005. o uspostavi liste Zajednice koji sadrži zračne prijevoznike na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice, o informiranju putnika u zračnom prometu o identitetu zračnog prijevoznika koji obavlja let i stavljanju izvan snage članka 9. Direktive 2004/36/EZ (125) (*171)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 2111/2005 prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku i kako bi se pobliže odredili primjenjivi postupci, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog toj Direktivi i kako bi se ta Uredba dopunila detaljnim pravilima koja se odnose na određene postupke. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 2111/2005 mijenja se kako slijedi:

u članku 3. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Zajednički kriteriji za izricanje zabrane letenja zračnom prijevozniku, koji se temelje na relevantnim standardima sigurnosti, izneseni su u Prilogu i dalje u tekstu nazivaju se „zajednički kriteriji”.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a kojima se izmjenjuje Prilog radi izmjene zajedničkih kriterija kako bi se u obzir uzeo znanstveni i tehnički napredak.”

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 8.

Detaljna pravila

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a kojima se utvrđuju detaljna pravila koja se odnose na postupke iz ovog poglavlja, uzimajući u obzir potrebu da se odluke o ažuriranju liste Zajednice donose brzo.

Kada, u slučaju mjera iz stavka 1., to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 14.b.”;

umeću se sljedeći članci 14.a i 14.b:

„ Članak 14.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2. i članka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2. i članka 8. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 2. i članka 8. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od mjesec dana od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za jedan mjesec na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 14.b

Hitni postupak

(*172) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 15. briše se stavak 4.

121.

Direktiva 2006/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o vozačkim dozvolama (126)

Kako bi se ojačale potrebne mjere kojima se jamči sigurnost vozačkih dozvola, zajamčila buduća interoperabilnost i Direktiva 2006/126/EZ prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. do VI. toj Direktivi i kako bi se ta Direktiva dopunila specifikacijama namijenjenima zaštiti od krivotvorenja.

U skladu s time Direktiva 2006/126/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a u vezi sa zahtjevima radi dopune ove Direktive utvrđivanjem zahtjeva u pogledu mikročipa iz Priloga I. Tim se zahtjevima predviđa homologacija EZ-a koja se dodjeljuje samo ako se dokaže sposobnost sprečavanja pokušaja zloporabe ili izmjene podataka. [Am. 307]

Ne dovodeći u pitanje pravila o zaštiti podataka, države članice mogu, čim ti delegirani akti stupe na snagu, ugraditi memorijsku podršku (mikročip) kao sastavni dio vozačke dozvole.”;

(b)	u stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuje Prilog I. radi zajamčenja buduće interoperabilnosti.”;

u članku 3. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Materijal koji se koristi za vozačku dozvolu, kako je utvrđen u Prilogu I., zaštićuje se od krivotvorenja.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kako bi se utvrdile odgovarajuće specifikacije namijenjene zaštiti radi dopune ove Direktive utvrđivanjem odgovarajućih specifikacija namijenjenih od krivotvorenja. [Am. 308]

Države članice mogu uvesti dodatna sigurnosna svojstva.”;

3.	članak 8. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 8. Izmjene priloga I. do VI. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuju prilozi I. do VI. radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavaka 2. i 3., članka 3. stavka 2. i članka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 309]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavaka 2. i 3., članka 3. stavka 2. i članka 8. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavaka 2. i 3., članka 3. stavka 2. i članka 8. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*173) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	članak 9. briše se.

122.

Uredba (EZ) br. 336/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o provedbi Međunarodnog pravilnika o upravljanju sigurnošću unutar Zajednice i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3051/95 (127) (*174)

Kako bi se ažurirale odredbe koje se odnose na provedbu Međunarodnog pravilnika o upravljanju sigurnošću, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog II. Direktivi (EZ) br. 336/2006. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 336/2006 mijenja se kako slijedi:

u članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se izmjenjuje Prilog II. kako bi se u obzir uzela kretanja na međunarodnoj razini, a posebno unutar Međunarodne pomorske organizacije, ili kako bi se učinkovitost ove Uredbe unaprijedila s obzirom na iskustvo stečeno na temelju njezine provedbe.”;

umeće se sljedeći članak 11.a:

„ Članak 11.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*175) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 12. briše se stavak 3.

123.

Direktiva 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o davanju ovlaštenja strojovođama koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na željezničkom sustavu Zajednice (128)

Kako bi se donijele potrebne tehničke mjere za pravilno funkcioniranje Direktive 2007/59/EZ te kako bi se ona prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku te kako bi se ta Uredba dopunila:

—	utvrđivanjem obrasca za dozvolu, potvrdu i ovjerenu presliku potvrde te određivanjem njihova vanjskog izgleda, uzimajući u obzir mjere protiv krivotvorenja;

—	donošenjem kodeksa Zajednice za različite tipove pod kategorijama A i B;

—	donošenjem osnovnih parametara registara koje valja uspostaviti;

—	donošenjem zajedničkih kriterija za definiranje stručnih kompetencija i ocjenjivanja osoblja;

—	donošenjem kriterija Unije za odabir ispitivača i ispita;

—	donošenjem tehničkih i operativnih specifikacija za inteligentne kartice.

U skladu s time Direktiva 2007/59/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 4. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se, na temelju nacrta koji je pripremila Agencija, radi dopune ove Direktive utvrđuje obrazac Zajednice za dozvole, potvrde i ovjerene preslike potvrda te određuje njihov vanjski izgled, uzimajući u obzir mjere protiv krivotvorenja. [Am. 310]

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se, na temelju preporuke koju je pripremila Agencija, radi dopune ove Direktive utvrđuje kodeks Zajednice za različite tipove pod kategorijama A i B iz stavka 3. ovog članka.”; [Am. 311]

u članku 22. stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U tu svrhu, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se, na temelju na temelju nacrta koji je pripremila Agencija, radi dopune ove Direktive utvrđuju osnovni parametri registara koje valja uspostaviti, kao što su podaci koji se moraju unositi, njihov format i protokol za razmjenu podataka, prava pristupa, trajanje čuvanja podataka te postupci koji se primjenjuju u slučaju stečaja.”; [Am. 312]

članak 23. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)	mjerilima koje je predložila Agencija u skladu s člankom 36. Uredbe (EU) 2016/796.”;

(b)	dodaje se sljedeći drugi podstavak: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kako bi se utvrdila ta radi dopune ove Direktive utvrđivanjem tih mjerila.”; [Am. 313]

u članku 25. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Odabir ispitivača i ispitivanja može biti podložan mjerilima Unije. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se radi dopune ove Direktive utvrđuju ta mjerila Unije na temelju nacrta koji je pripremila Agencija. [Am. 314]

Kada, u slučaju utvrđivanja mjerila Unije za odabir ispitivača i ispita, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 31.b.

Ako ne budu postojala takva mjerila Unije, nadležna tijela utvrđuju kriterije na nacionalnoj razini.”

u članku 31. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuju prilozi radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.

Kada, u slučaju prilagodbe priloga znanstvenom i tehničkom napretku, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 31.b.”;

umeću se sljedeći članci 31.a i 32.b:

„Članak 31.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 4., članka 22. stavka 4., članka 23. stavka 3., članka 25. stavka 5., članka 31. stavka 1. i članka 34. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 315]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 4., članka 22. stavka 4., članka 23. stavka 3., članka 25. stavka 5., članka 31. stavka 1. i članka 34. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 4., članka 22. stavka 4., članka 23. stavka 3., članka 25. stavka 5., članka 31. stavka 1. i članka 34. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 31.b

Hitni postupak

(*176) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

7.	u članku 32. brišu se stavci 3. i 4.

8.	u članku 34. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se radi dopune ove Direktive utvrđuju tehničke i operativne specifikacije za inteligentne kartice.”. [Am. 316]

124.

Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (129)

Kako bi se donijele mjere potrebne za prilagodbu Uredbe (EZ) br. 1371/2007 tehničkom napretku i iskustvu stečenom na temelju njezine provedbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenili prilozi II. i III. toj Uredbi;

—	kako bi se ta Uredba izmijenila prilagodbom financijskih iznosa inflaciji;

—	kako bi se ta Uredba dopunila donošenjem odgovarajućih mjera ako se smatra da izuzeća koja su odobrila države članice nisu u skladu s odredbama članka 2.;

—	kako bi se ta Uredba dopunila donošenjem tehničkih specifikacija za interoperabilnost telematskih aplikacija za putnike;

—	kako bi se ta Uredba dopunila donošenjem mjera kojima se osigurava da su željeznički prijevoznici odgovarajuće osigurani ili da se istovrijednim aranžmanima pokrivaju njihove obveze u okviru te Uredbe.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1371/2007 mijenja se kako slijedi:

članci 33. i 34. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 33.

Izmjene priloga II. i III.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34.a kojima se izmjenjuju prilozi II. i III. s obzirom na iskustvo stečeno na temelju provedbe ove Uredbe.

Članak 34.

Delegirani akti

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34.a u vezi s mjerama radi dopune ove Uredbe donošenjem mjera iz članaka 2., 10. i 12. [Am. 317]

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34.a kojima se izmjenjuje ova Uredba prilagodbom financijskih iznosa koji su navedeni u njoj, osim u Prilogu I., s obzirom na inflaciju.”;

umeće se sljedeći članak 34.a:

„Članak 34.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 33. i članka 34. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 318]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 33. i članka 34. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 33. i članka 34. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od mjesec dana od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”

(*177) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 35. briše se.

125.

Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (130) (*178)

Kako bi se Direktiva 2008/68/EZ prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2008/68/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 8. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuju prilozi radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, uključujući primjenu tehnologija za praćenje i lociranje u područjima obuhvaćenima ovom Direktivom, posebno kako bi se uzele u obzir izmjene ADR-a, RID-a i ADN-a.”;

umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*179) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 9. briše se stavak 3.

126.

Direktiva 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture (131)

Kako bi se Direktiva 2008/96/EZ prilagodila tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi i kako bi se ta Direktiva dopunila određivanjem zajedničkih kriterija o prijavljivanju težine nesreće.

U skladu s time Direktiva 2008/96/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 7. umeće se sljedeći stavak 1.a: „1.a Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se radi dopune ove Direktive određuju zajednički kriteriji na temelju kojih se prijavljuje težina nesreće, uključujući broj poginulih i ozlijeđenih osoba.”; [Am. 319]

2.	u članku 11. briše se stavak 2.

3.	članak 12. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 12. Izmjene prilogâ Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se izmjenjuju prilozi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 12.a:

„Članak 12.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 1.a. i članka 12. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 320]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 1.a i članka 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 1.a i članka 12. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*180) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	članak 13. briše se.

u Prilogu IV. točka 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.	težina nesreće”.

127.

Uredba (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2320/2002 (132)

Kako bi se poboljšao sadržaj i funkcioniranje zajedničkih osnovnih standarda za zaštitu civilnog zračnog prometa od djela nezakonitog ometanja koja ugrožavaju sigurnost civilnog zračnog prometa, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se Uredba (EZ) br. 300/2008 dopunila donošenjem dodatnog priloga koji se odnosi na specifikacije za nacionalne programe za kontrolu kvalitete;

—	kako bi se ta Uredba dopunila općim mjerama koje se odnose na određene elemente zajedničkih osnovnih standarda;

—	kako bi se ta Uredba dopunila kriterijima kojima se državama članicama omogućuje odstupanje od zajedničkih osnovnih standarda.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 300/2008 mijenja se kako slijedi:

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.	prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se radi dopune ove Uredbe utvrđuju određeni elementi zajedničkih osnovnih standarda.”; [Am. 321]

ii.	treći podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Kada, u slučaju donošenja općih mjera koje se odnose na određene zajedničke osnovne standarde, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 18.b.”;

(b)

u stavku 4. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se radi dopune ove Uredbe utvrđuju kriteriji kojima se državama članicama omogućuje odstupanje od zajedničkih osnovnih standarda iz stavka 1. i donošenje alternativnih mjera zaštite kojima se osigurava odgovarajuća razina zaštite na temelju lokalne procjene rizika. Takve alternativne mjere moraju se temeljiti na razlozima koji se odnose na veličinu zrakoplova ili na razlozima koji se odnose na narav, opseg ili učestalost letova ili drugih relevantnih aktivnosti. [Am. 322]

Kada, u slučaju utvrđivanja kriterija kojima se državama članicama omogućuje odstupanje od zajedničkih osnovnih standarda, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 18.b.”;

u članku 11. stavku 2., prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuje ova Uredba dodavanjem priloga koji se odnosi na specifikacije za nacionalne programe za kontrolu kvalitete.

Kada, u slučaju specifikacija za nacionalne programe za kontrolu kvalitete, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 18.b.”;

umeću se sljedeći članci 18.a i 18.b:

„Članak 18.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavaka 2. i 4. i članka 11. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 323]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavaka 2. i 4. i članka 11. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavaka 2. i 4. i članka 11. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 18.b

Hitni postupak

(*181) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 19. stavci 3. i 4 brišu se.

128.

Direktiva 2009/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava (133) (*182)

Kako bi se Direktiva 2009/15/EZ prilagodila razvoju relevantnih međunarodnih instrumenata i kako bi se izmijenili maksimalni iznosi koje treba platiti za naknadu štete oštećenim strankama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Direktiva izmijenila radi:

—	uključivanja naknadnih izmjena određenih međunarodnih konvencija, protokola, kodeksa i rezolucija povezanih s tom Direktivom koje su stupile na snagu;

—	izmjene određenih iznosa navedenih u toj Direktivi.

U skladu s time Direktiva 2009/15/EZ mijenja se kako slijedi:

umeće se sljedeći članak 5.a:

„ Članak 5.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*183) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

2.	u članku 6. briše se stavak 3.

u članku 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.a kojima se izmjenjuje ova Direktiva, bez proširenja njezina područja primjene, kako bi se:

(a)	za potrebe ove Direktive uključile naknadne izmjene međunarodnih konvencija, protokola, kodeksa i rezolucija povezanih s ovom Direktivom iz članka 2. točke (d), članka 3. stavka 1. i članka 5. stavka 2. koje su stupile na snagu;

(b)	izmijenili iznosi navedeni u članku 5. stavku 2. točki (b) podtočkama ii. i iii.”;

129.

Direktiva 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa i o izmjeni Direktive Vijeća 1999/35/EZ i Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (134)

Kako bi se Direktiva 2009/18/EZ prilagodila razvoju pravila Unije i međunarodnih pravila, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se ta Direktiva izmijenila radi ažuriranja definicija i upućivanja na akte Unije i na instrumente IMO-a kako bi ih se uskladilo s mjerama Unije ili IMO-a koje su stupile na snagu;

—	kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku i iskustvu stečenom na temelju njihove provedbe;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila zajedničkom metodologijom za istraživanje pomorskih nesreća i nezgoda.

Kako bi se zajamčila zaštita normi Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kojima se izmjenjuje ova Direktiva kako bi se iz njezina područja primjene isključila svaka izmjena Kodeksa IMO-a o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda ako, na temelju evaluacije koju je provela Komisija, postoji očit rizik da bi se takvom međunarodnom izmjenom snizio standard pomorske sigurnosti, sprečavanja onečišćenja s brodova ili zaštite uvjeta života i rada na brodovima koji je utvrđen pomorskim zakonodavstvom Unije, ili da ona ne bi bila u skladu s tim zakonodavstvom. [Am. 324]

U skladu s time Direktiva 2009/18/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Prilikom obavljanja sigurnosnih istraga, istražno tijelo postupa po zajedničkoj metodologiji za istraživanje pomorskih nesreća i nezgoda. Istražitelji mogu odstupiti od te metodologije u određenom slučaju ako je to prema njihovu stručnom mišljenju opravdano te ako je potrebno za postizanje ciljeva istrage.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi sa zajedničkom metodologijom radi dopune ove Direktive utvrđivanjem zajedničke metodologije za istraživanje pomorskih nesreća i nezgoda uzimajući u obzir sve korisne primjere iz sigurnosnih istraga.”; [Am. 325]

umeće se sljedeći članak 18.a:

„Članak 18.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 4. i članka 20. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 326]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 4. i članka 20. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 4. i članka 20. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*184) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 19. briše se stavak 3.;

članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.

Ovlasti za izmjene

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuju definicije iz ove Direktive i upućivanja na akte Unije i instrumente IMO-a kako bi ih se uskladilo s mjerama Unije ili IMO-a koje su stupile na snagu, u okvirima određenima ovom Direktivom.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuju prilozi ovoj Direktivi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku i iskustvu stečenom na temelju njihove provedbe.

3. Izmjene Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuje ova Direktiva kako bi se iz njezina područja primjene isključila svaka izmjena Kodeksa IMO-a o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda mogu ako, na temelju evaluacije koju provede Komisija, postoji očit rizik da bi se izuzeti iz područja primjene ove Direktive u skladu takvom međunarodnom izmjenom snizio standard pomorske sigurnosti, sprečavanja onečišćenja s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 brodova ili zaštite uvjeta života i rada na brodovima koji je utvrđen pomorskim zakonodavstvom Unije, ili da ona ne bi bila u skladu s tim zakonodavstvom .”. [Am. 327]

130.

Direktiva 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (135)

Kako bi se Direktiva 2009/33/EZ prilagodila inflaciji i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog toj Direktivi radi prilagodbe podataka za izračun operativnih troškova koji nastaju tijekom životne dobi vozila za cestovni prijevoz. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/33/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	članak 7. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 7. Izmjena Priloga Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a kojima se izmjenjuje Prilog radi prilagodbe podataka za izračun operativnih troškova koji nastaju tijekom životne dobi vozila za cestovni prijevoz.”;

umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7 10 . dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 328]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*185) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 9. briše se.

131.

Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (136) (*186)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 391/2009 upotpunila i prilagodila razvoju međunarodnih pravila, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenila minimalna mjerila utvrđena u Prilogu I. toj Uredbi uzimajući u obzir osobito relevantne odluke IMO-a;

—

kako bi se ta Uredba dopunila mjerilima za utvrđivanje učinkovitosti pravila i postupaka te učinkovitosti priznatih organizacija u pogledu sigurnosti njihovih klasificiranih brodova i sprečavanja onečišćenja s tih brodova, uzimajući posebno u obzir podatke nastale iz Pariškog memoranduma o suglasnosti o nadzoru države luke i/ili iz drugih sličnih sustava;

—	kako bi se ta Uredba dopunila mjerilima za određivanje kada će ta učinkovitost predstavljati neprihvatljivu opasnost za sigurnost ili okoliš, pri čemu se mogu uzeti u obzir posebne okolnosti koje utječu na manje ili visokospecijalizirane organizacije;

—	kako bi se ta Uredba dopunila detaljnim pravilima o izricanju globa i obročnih novčanih kazni te o oduzimanju priznanja organizacijama koje obavljaju pregled i nadzor brodova.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 391/2009 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 12. briše se stavak 4.

u članku 13. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a kojima se izmjenjuje Prilog I., bez proširenja njegova područja primjene, kako bi se ažurirala minimalna mjerila utvrđena u njemu uzimajući u obzir osobito relevantne odluke IMO-a.”;

u članku 14. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a u vezi s:

(a)

mjerilima za utvrđivanje učinkovitosti pravila i postupaka te učinkovitosti priznatih organizacija u pogledu sigurnosti njihovih klasificiranih brodova i sprečavanja onečišćenja s tih brodova, uzimajući posebno u obzir podatke nastale iz Pariškog memoranduma o suglasnosti o nadzoru države luke i/ili iz drugih sličnih sustava;

(b)	mjerilima za određivanje kada će ta učinkovitost predstavljati neprihvatljivu opasnost za sigurnost ili okoliš, pri čemu se mogu uzeti u obzir posebne okolnosti koje utječu na manje ili visokospecijalizirane organizacije.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a u vezi s detaljnim pravilima o izricanju globa i obročnih novčanih kazni u skladu s člankom 7. te, prema potrebi, u vezi s oduzimanjem priznanja organizacijama koje obavljaju pregled i nadzor brodova u skladu s člankom 7.”;

umeće se sljedeći članak 14.a:

„ Članak 14.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 13. stavka 1. i članka 14. stavaka 1. i 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. stavka 1. i članka 14. stavaka 1. i 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 13. stavka 1. i članka 14. stavaka 1. i 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*187) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

132.

Uredba (EZ) br. 392/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreća (137) (*188)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 392/2009 prilagodila drugim pravilima Unije i međunarodnim pravilima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se izmijenio Prilog I. toj Uredbi radi uključivanja izmjena odredbi Atenske konvencije;

—	kako bi se izmijenila ograničenja navedena u Prilogu I. za brodove klase B u skladu s člankom 4. Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (138);

—	kako bi se izmijenio Prilog I. toj Uredbi radi uključivanja izmjena odredbi Smjernica IMO-a.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 392/2009 mijenja se kako slijedi:

članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Izmjena prilogâ

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a kojima se izmjenjuje Prilog I. ovoj Uredbi radi uključivanja izmjena ograničenja iz članka 3. stavka 1., članka 4.a stavka 1., članka 7. stavka 1. i članka 8. Atenske konvencije kako bi se u obzir uzele odluke donesene u skladu s člankom 23. te Konvencije.

Komisija je ovlaštena, na temelju odgovarajuće procjene učinka, donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a kojima se izmjenjuju ograničenja navedena u Prilogu I. ovoj Uredbi za brodove klase B u skladu s člankom 4. Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*189) uzimajući u obzir, za razdoblje do 31. prosinca 2016., posljedice na cijene putnih karata i sposobnost tržišta da dobije prihvatljivo pokriće osiguranjem na razini koja se zahtijeva u kontekstu politike jačanja prava putnika i u odnosu na sezonski karakter dijela prometa.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a kojima se izmjenjuje Prilog II. kako bi se uključile izmjene odredbi Smjernica IMO-a.

(*189) Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (SL L 163, 25.6.2009., str. 1.).”;"

umeće se sljedeći članak 9.a:

„Članak 9.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavaka 1. i 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9. stavaka 1. i 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavaka 1. i 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*190) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 10. briše se.

133.

Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (139)

Kako bi se utvrdila težina određenih povreda primjenjivih pravila i kako bi se Uredba (EZ) br. 1071/2009 prilagodila tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I., II. i III. toj Uredbi i kako bi se ta Uredba dopunila sastavljanjem popisa kategorija, vrsta i stupnjeva težine povreda pravila Unije koje, uz one iz Priloga IV., mogu dovesti do gubitka dobrog ugleda. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

Nekoliko ovlasti Komisije na temelju Uredbe (EZ) br. 1071/2009 kojima se omogućuje donošenje mjera o odgodi više nije potrebno.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1071/2009 mijenja se kako slijedi:

u članku 6. stavku 2. točki (b) prvi i drugi stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se radi dopune ove Uredbe utvrđuje popis kategorija, vrsta i stupnjeva težine povreda pravila Unije koje, uz one iz Priloga IV., mogu dovesti do gubitka dobrog ugleda. Prilikom određivanja prioriteta za preglede na temelju članka 12. stavka 1. države članice uzimaju u obzir podatke o tim povredama, uključujući podatke koje su im proslijedile druge države članice.”; [Am. 329]

2.	u članku 8. stavak 9. zamjenjuje se sljedećim: „9. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se izmjenjuju prilozi I., II. i III. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.”;

3.	u članku 11. stavku 4. briše se treći podstavak;

4.	u članku 12. stavku 2. briše se drugi podstavak;

5.	u članku 16. briše se stavak 7.;

umeće se sljedeći članak 24.a:

„Članak 24.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 2. i članka 8. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 330]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 2. i članka 8. stavka 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 2. i članka 8. stavka 9. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*191) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

7.	u članku 25. briše se stavak 3.

134.

Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (140)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 1072/2009 prilagodila tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I., II. i III. toj Uredbi i kako bi se ta Uredba izmijenila u vezi s razdobljem valjanosti licencije Zajednice.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1072/2009 mijenja se kako slijedi:

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a kojima se izmjenjuje ova Uredba kako bi se razdoblje valjanosti licencije Zajednice prilagodilo tehničkom napretku, posebno nacionalni elektronički registri poduzeća za cestovni prijevoz iz članka 16. Uredbe (EZ) br. 1071/2009.”;

(b)	u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.”;

2.	u članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.a kojima se izmjenjuje Prilog III. radi njegove prilagodbe tehničkom napretku.”;

nakon naslova poglavlja V. umeće se sljedeći članak 14.a:

„Članak 14.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavaka 2. i 4. i članka 5. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 331]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavaka 2. i 4. i članka 5. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavaka 2. i 4. i članka 5. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*192) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	članak 15. briše se.

135.

Uredba (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 (141)

Kako bi se Uredba (EZ) br. 1073/2009 prilagodila tehničkom napretku i kako bi se utvrdile tehničke mjere potrebne za njezinu pravilnu primjenu, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. i II. toj Uredbi te kako bi se ona dopunila utvrđivanjem:

—	postupaka priopćavanja imena prijevoznika koji pružaju povremene usluge i priključnih točaka tijekom putovanja;

—	formata potvrda za prijevoz za vlastite potrebe;

—	formata dozvola za usluge linijskog prijevoza;

—	formata zahtjevâ za takve dozvole;

—	formata putnih listova za povremeni prijevoz, formata knjige putnih listova te načina njihove uporabe;

—	formata tablice koja se koristi za dostavu statističkih podataka o broju dozvola izdanih za kabotažu u obliku usluga linijskog prijevoza koje pruža strani prijevoznik koji nema poslovni nastan u državi članici domaćinu u okviru međunarodnog linijskog prijevoza.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1073/2009 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 4. stavku 2. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.”;

članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 3. peti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a u vezi s postupcima radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem postupaka priopćavanja nadležnim tijelima dotične države članice imena takvih prijevoznika i priključnih točaka tijekom putovanja.”; [Am. 332]

(b)	u stavku 5. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a u vezi s formatom radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem formata potvrda.”; [Am. 333]

3.	u članku 6. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a u vezi s formatom radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem formata dozvola.”; [Am. 334]

4.	u članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a u vezi s formatom radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem formata zahtjeva.”; [Am. 335]

5.	u članku 12. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a u vezi s formatom radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem formata putnih listova, formatom knjige putnih listova te načinom njihove uporabe.”; [Am. 336]

umeće se sljedeći članak 25.a:

„Članak 25.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 2., članka 5. stavaka 3. i 5., članka 6. stavka 4., članka 7. stavka 2., članka 12. stavka 5. i članka 28. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 337]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 2., članka 5. stavaka 3. i 5., članka 6. stavka 4., članka 7. stavka 2., članka 12. stavka 5. i članka 28. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 2., članka 5. stavaka 3. i 5., članka 6. stavka 4., članka 7. stavka 2., članka 12. stavka 5. i članka 28. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*193) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

7.	članak 26. briše se.

8.	u članku 28. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a radi dopune ove Uredbe u vezi s formatom formata tablice koja se koristi za dostavu statističkih podataka iz stavka 2.”; [Am. 338]

XII. ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

136.

Direktiva Vijeća 89/108/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na brzo smrznutu hranu namijenjenu prehrani ljudi (142)

Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive 89/108/EEZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Direktiva dopunila kriterijima čistoće koje moraju ispuniti kriogeni mediji, postupcima uzimanja uzoraka brzo smrznute hrane te postupcima za nadzor njihove temperature i za nadzor temperatura u prijevoznim sredstvima te skladištima i spremištima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 89/108/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 4. treći stavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se radi dopune ove Direktive utvrđuju kriteriji čistoće koje moraju ispuniti ti kriogeni mediji.”; [Am. 339]

članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se radi dopune ove Direktive utvrđuju postupci uzimanja uzoraka brzo smrznute hrane i postupci za nadzor njihove temperature i za nadzor temperatura u prijevoznim sredstvima te skladištima i spremištima.”; [Am. 340]

umeće se sljedeći članak 11.a:

„Članak 11.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 4. i 11. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 341]

3. Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 4. i 11. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članaka 4. i 11. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*194) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	članak 12. briše se.

137.

Direktiva 1999/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. veljače 1999. o usklađivanju zakonodavstava država članica o hrani i sastojcima hrane podvrgnutim ionizirajućem zračenju (143)

Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive 1999/2/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Direktiva izmijenila u mjeri u kojoj je potrebno da se osigura zaštita javnog zdravlja te kako bi se ta Direktiva dopunila u vezi s iznimkama za najveću dozu zračenja za hranu, i dodatnim zahtjevima za objekte. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 342]

U skladu s time Direktiva 1999/2/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se radi dopune ove Direktive dopuštaju iznimke u odnosu na stavak 1. uzimajući u obzir dostupna znanstvena saznanja i relevantne međunarodne standarde.”; [Am. 343]

u članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Odobrenje se izdaje samo ako objekt:

—	zadovoljava zahtjeve Preporučenog međunarodnog kodeksa prakse za poslovanje objekata za ozračivanje hrane koji je izdala Zajednička Komisija FAO/WHO Codex Alimentariusa, (referenca: FAO/WHO/CAC, svezak XV., izdanje 1.), kao i sve dodatne zahtjeve koje bi mogla donijeti Komisija,

—	odredi osobu odgovornu za poštovanje svih uvjeta potrebnih za primjenu postupka.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem pravila u vezi s dodatnim zahtjevom iz prve alineje prvog podstavka ovog članka, uzimajući u obzir zahtjeve u pogledu učinkovitosti i sigurnosti korištene vrste ozračivanja i u pogledu dobre higijenske prakse za obradu hrane.”; [Am. 344]

umeću se sljedeći članci 11.a i 11.b:

„Članak 11.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 2., članka 7. stavka 2. i članka 14. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 345]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 2., članka 7. stavka 2. i članka 14. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 2., članka 7. stavka 2. i članka 14. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne podnesu nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 11.b

(*195) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 12. brišu se stavci 3., 4. i 5.;

u članku 14. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se izmjenjuje ova Direktiva u mjeri u kojoj je potrebno da se osigura zaštita javnog zdravlja te koji su ograničeni na zabrane ili ograničenja u usporedbi s ranijom pravnom situacijom.

Kada to zahtijevaju krajnje hitni razlozi povezani sa zdravljem ljudi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 11.b.”.

138.

Uredba (EZ) br. 141/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1999. o lijekovima za rijetke bolesti (144) (*196)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 141/2000, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila definicijama „sličnog lijeka” i „kliničke superiornosti”. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 141/2000 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 8. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.b kojima se ova Uredba dopunjuje definicijama „sličnog lijeka” i „kliničke superiornosti”.”;

2.	u članku 10.a briše se stavak 3.;

umeće se sljedeći članak 10b:

„ Članak 10.b

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*197) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

139.

Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (145) (*198)

Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive 2001/18/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi i kako bi se ta Direktiva dopunila:

—	mjerilima za odstupanja i zahtjevima u vezi s informacijama za prijavu za stavljanje određenih vrsta GMO-ova na tržište;

—	minimalnim pragovima ispod kojih se proizvodi u kojima se ne mogu isključiti slučajni ili tehnološki neizbježni tragovi odobrenih GMO-ova ne moraju označivati kao GMO;

—	pragovima nižima od 0,9 %, ispod kojih se zahtjevi u vezi s označivanjem utvrđeni Direktivom ne primjenjuju na tragove GMO-ova u proizvodima namijenjenima izravnoj preradi;

—	posebnim zahtjevima u vezi s označivanjem za GMO-ove koji se ne stavljaju na tržište u smislu te Direktive.

U skladu s time Direktiva 2001/18/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena, nakon savjetovanja s relevantnim znanstvenim odborom, donijeti delegirane akte u skladu s člankom 29.a kojima se utvrđuju mjerila i zahtjevi u vezi s informacijama iz stavka 1., kao i svi odgovarajući zahtjevi u vezi sa sažetkom dosjea. Mjerilima i zahtjevima u vezi s informacijama mora se osigurati visoka razina sigurnosti za zdravlje ljudi i okoliš i moraju se temeljiti na raspoloživim znanstvenim dokazima o toj sigurnosti i iskustvima stečenima uvođenjem usporedivih GMO-ova.”;

(b)	stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Prije donošenja delegiranih akata iz stavka 2. Komisija stavlja prijedlog na raspolaganje javnosti. Javnost može dati komentare Komisiji u roku od 60 dana. Komisija sve takve komentare, popraćene analizom, prosljeđuje stručnjacima iz članka 29.a stavka 4.”;

članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Za proizvode u kojima se ne mogu isključiti slučajni ili tehnološki neizbježni tragovi odobrenih GMO-ova Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 29.a kojima se utvrđuju minimalni pragovi ispod kojih se ti proizvodi ne moraju označivati u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Pragovi se utvrđuju u skladu s dotičnim proizvodom.”;

(b)	u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 29.a kojima se utvrđuju pragovi iz prvog podstavka ovog stavka.”;

u članku 26. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 29.a kojima se Prilog IV. izmjenjuje utvrđivanjem posebnih zahtjeva u vezi s označivanjem iz stavka 1. bez dupliciranja ili stvaranja nedosljednosti s postojećim odredbama o označivanju utvrđenima postojećim zakonodavstvom Unije. Pritom bi, ako je primjereno, trebalo uzeti u obzir odredbe o označivanju koje su države članice utvrdile u skladu sa zakonodavstvom Unije.”;

članak 27. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 27.

Prilagodba prilogâ tehničkom napretku

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 29.a kojima se izmjenjuju odjeljci C i D Priloga II., prilozi III. do VI. i odjeljak C Priloga VII. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 29.a:

„ Članak 29.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16. stavka 2., članka 21. stavaka 2. i 3., članka 26. stavka 2. i članka 27. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 16. stavka 2., članka 21. stavaka 2. i 3., članka 26. stavka 2. i članka 27. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 16. stavka 2., članka 21. stavaka 2. i 3., članka 26. stavka 2. i članka 27. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*199) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

6.	u članku 30. briše se stavak 3.

140.

Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (146) (*200)

Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive 2001/83/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora:

—	kako bi se ta Direktiva izmijenila u odnosu na jedan od uvjeta koje homeopatski lijekovi moraju ispuniti kako bi se na njih mogao primijeniti poseban, pojednostavnjeni postupak registracije ako je to opravdano na temelju novih znanstvenih dokaza;

—	kako bi se ta Direktiva izmijenila u odnosu na vrste djelatnosti za koje se smatra da predstavljaju proizvodnju aktivnih tvari koje se upotrebljavaju kao sirovine kako bi se u obzir uzeo znanstveni i tehnički napredak;

—	kako bi se izmijenio Prilog I. toj Direktivi kako bi se u obzir uzeo tehnički i znanstveni napredak;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila odgovarajućim načinima za ispitivanje izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje lijeka u promet odobrenih u skladu s tom Direktivom;

—	kako bi se ta Direktiva dopunila određivanjem načela i smjernica dobre proizvođačke prakse za lijekove.

U skladu s time Direktiva 2001/83/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 14. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 121.a kojima se izmjenjuje treća alineja prvog podstavka ako je to opravdano na temelju novih znanstvenih dokaza.”;

2.	u članku 23.b stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 121.a kojima se utvrđuju postupci iz stavka 1.”;

3.	u članku 46.a stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 121.a kojima se izmjenjuje stavak 1. kako bi se u obzir uzeo znanstveni i tehnički napredak.”;

4.	u članku 47. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 121.a kojima se određuju načela i smjernice dobre proizvođačke prakse za lijekove iz članka 46. točke (f).”;

5.	članak 120. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 120. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 121.a kojima se izmjenjuje Prilog I. kako bi se u obzir uzeo znanstveni i tehnički napredak.”;

6.	u članku 121. briše se stavak 2.a;

članak 121.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 121.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 14. stavka 1., članka 22.b, članka 23.b, članka 46.a, članka 47., članka 52.b, članka 54.a i članka 120. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 14. stavka 1., članka 22.b, članka 23.b, članka 46.a, članka 47., članka 52.b, članka 54.a i članka 120. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 14. stavka 1., članka 22.b, članka 23.b, članka 46.a, članka 47., članka 52.b, članka 54.a i članka 120. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*201) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

8.	članci 121.b i 121.c brišu se.

141.

Uredba (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o utvrđivanju pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (147)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 999/2001, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Uredbi i kako bi se ta Uredba dopunila:

—	odobravanjem ažuriranjem popisa dopuštenih brzih testova,

—	izmjenom starosti goveda koja treba obuhvatiti godišnjim programima praćenja bolesti,

—	utvrđivanjem ažuriranjem popisa kriterija kojima se dokazuje unaprjeđenje epidemiološkog stanja u zemlji i njihovim popisivanjem u Prilogu,

—	odlukom o tome da se dopusti hranidba mladih preživača ribljim bjelančevinama,

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila:

—	utvrđivanjem detaljnih kriterija za odobravanje takva izuzeća od zabrana koja se odnose na hranidbu životinja,

—	odlukom o uvođenju dopuštenog odstupanja za neznatne količine bjelančevina životinjskog podrijetla u hrani za životinje koje su u njoj prisutne zbog slučajne i tehnički neizbježne kontaminacije,

—	odlukom o starosti životinja,

—	utvrđivanjem pravila kojima se osiguravaju izuzeća od zahtjeva za uklanjanje i uništavanje specificiranog rizičnog materijala,

—	odobravanjem proizvodnih postupaka,

—	odlukom o proširenju određenih odredbi na druge životinjske vrste,

—	odlukom o proširenju na druge proizvode životinjskog podrijetla,

—	prilagodbom metode za potvrđivanje GSE-a u ovaca i koza. [Am. 346]

U skladu s time Uredba (EZ) br. 999/2001 mijenja se kako slijedi:

u članku 5. stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se odobravaju brzi testovi iz drugog podstavka. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se izmjenjuje poglavlje C točka 4. Priloga X. radi ažuriranja popisa dopuštenih brzih testova iz tog Priloga.”; [Am. 347]

članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se u tu svrhu odobravaju brzi testovi. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se izmjenjuje Prilog X. kako bi se popisali ti naveli brzi testovi dopušteni u tu svrhu .”; [Am. 348]

(b)

u stavku 1.b prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se izmjenjuje stavak 1.a točke (a) i (c) radi prilagodbe starosti životinja utvrđene u tim točkama na temelju znanstvenog napretka i nakon savjetovanja s EFSA-om.

Na zahtjev države članice koja može dokazati unaprjeđenje epidemiološkog stanja u državi moguće je revidirati godišnje programe praćenja te države članice. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojim se izmjenjuje poglavlje A dio I. točka 7. Priloga III. u pogledu popisa određenih kriterija na temelju kojih bi trebalo procijeniti epidemiološko stanje u zemlji za potrebe revizije godišnjih programa praćenja; :

(a)	kojima se utvrđuju određeni kriteriji na temelju kojih bi trebalo procijeniti epidemiološko stanje u zemlji za potrebe revizije godišnjih programa praćenja;

(b)	kojima se izmjenjuje poglavlje A dio I. točka 7. Priloga III. kako bi se popisali kriteriji iz točke (a).”; [Am. 349]

članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se izmjenjuje Prilog IV. kako bi se dopustila hranidba mladih preživača ribljim bjelančevinama uzimajući u obzir:

(a)	znanstvenu procjenu prehrambenih potreba mladih preživača;

(b)	pravila za provedbu ovog članka utvrđena u stavku 5. ovog članka;

(c)	ocjenu aspekata kontrole ovog odstupanja.”;

(b)

u stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Na zahtjev države članice ili treće zemlje i u skladu s postupkom iz članka 24. stavka 2. može se donijeti odluka kojom se odobravaju pojedinačne iznimke od ograničenja iz ovog stavka. Pri odobravanju svake iznimke uzimaju se u obzir odredbe iz stavka 3. ovog članka. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b koji su nadopuna ovoj Uredbi i kojima se utvrđuju detaljni kriteriji koji se uzimaju u obzir pri odobravanju takve iznimke.”; [Am. 350]

(c)

stavak 4.a zamjenjuje se sljedećim:

„4.a Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b koji su nadopuna ovoj Uredbi i kojima se utvrđuje dopušteno odstupanje za neznatne količine bjelančevina životinjskog podrijetla u hrani za životinje koje su u njoj prisutne zbog slučajne i tehnički neizbježne kontaminacije na temelju pozitivne procjene rizika i uzimajući u obzir barem količinu i mogući izvor kontaminacije te konačno odredište pošiljke.”; [Am. 351]

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Specificirani rizični materijal uklanja se i odlaže u skladu s Prilogom V. ovoj Uredbi i Uredbom (EZ) br. 1069/2009. Ne smije se uvoziti u Uniju. Popis specificiranog rizičnog materijala iz Priloga V. obuhvaća barem mozak, leđnu moždinu, oči i krajnike goveda starijih od 12 mjeseci, te kralježnicu goveda čiju će starost utvrditi Komisija. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se utvrđuje ta starost radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem te dobi . Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se izmjenjuje popis specificiranog rizičnog materijala iz Priloga V. uzimajući u obzir različite kategorije rizika iz članka 5. stavka 1. prvog podstavka i zahtjeve iz članka 6. stavka 1.a i stavka 1.b točke (b).”; [Am. 352]

(b)

u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kako bi se odobrila uporaba alternativnog testa kojim se omogućuje otkrivanje GSE-a prije klanja te kako bi se izmijenio popis iz Priloga X izmijenio Prilog X. radi ažuriranja u njemu sadržanog popisa dopuštenih alternativnih testova kojima se omogućuje otkrivanje GSE-a prije klanja . Stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se na tkiva životinja na kojima je izvršen alternativni test. uz uvjet da se test primjenjuje pod uvjetima iz Priloga V. te da su rezultati testa negativni”. [Am. 353]

(c)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se utvrđuju radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila o primjeni iznimaka iz stavaka 1. do 4. ovog članka u pogledu datuma stvarnog početka provedbe zabrane hranidbe iz članka 7. stavka 1. ili, po potrebi ako se radi o trećim zemljama ili njihovim regijama s kontroliranim rizikom od GSE-a, u pogledu datuma stvarnog početka provedbe zabrane uporabe bjelančevina preživača u hrani za preživače radi ograničavanja zahtjeva za uklanjanje i uništavanje specificiranog rizičnog materijala životinja koje su rođene prije tog datuma u dotičnim državama ili regijama.”; [Am. 354]

članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se odobravaju proizvodni postupci radi dopune ove Uredbe odobravanjem proizvodnih postupaka koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla iz Priloga VI.”; [Am. 355]

(b)	stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. S obzirom na kriterije navedene u Prilogu V. točki 5., stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na preživače koji su bili podvrgnuti alternativnom testu iz članka 8. stavka 2. koji je naveden u Prilogu X. ako su rezultati testa bili negativni.”

6.	u članku 15. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se ova Uredba dopunjuje kako bi se odredbe radi dopune ove Uredbe proširenjem odredbi stavaka 1. i 2. proširile na druge životinjske vrste.”; [Am. 356]

u članku 16. stavku 7. prva rečenica zamjenjuje se sljedećom:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se ova Uredba dopunjuje kako bi se odredbe radi dopune ove Uredbe proširenjem odredbi stavaka 1. do 6. proširile na druge proizvode životinjskog podrijetla.”; [Am. 357]

8.	u članku 20. stavku 2. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se utvrđuju radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem metoda za potvrđivanje GSE-a u ovaca i koza.”; [Am. 358]

članak 23. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 23.

Izmjena prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23.b kojima se izmjenjuju prilozi. Cilj je izmjena prilagodba odredbi iz tih priloga razvoju epidemiološkog stanja, dostupnih znanstvenih saznanja, relevantnih međunarodnih standarda, dostupnih analitičkih metoda za službene kontrole ili rezultata kontrola ili studija o provedbi tih odredbi, a njima se uzimaju u obzir sljedeći kriteriji:

i.	prema potrebi, zaključci dostupnog mišljenja EFSA-e;

ii.	potreba da se osigura visoka razina zaštite zdravlja ljudi i životinja u Uniji.”;

10.	članak 23.a briše se;

11.

umeće se sljedeći članak 23.b:

„Članak 23.b

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlasti za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 3., članka 6. stavaka 1. i 1.b, članka 7. stavaka 3., 4. i 4.a, članka 8. stavaka 1., 2. i 5., članka 9. stavaka 1. i 3., članka 15. stavka 3., članka 16. stavka 7., članka 20 stavka 2. i članka 23. dodjeljuju se Komisiji na neodređeno razdoblje od datuma pet godina od … [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja . [Am. 359]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 3., članka 6. stavaka 1. i 1.b, članka 7. stavaka 3., 4. i 4.a, članka 8. stavaka 1., 2. i 5., članka 9. stavaka 1. i 3., članka 15. stavka 3., članka 16. stavka 7., članka 20 stavka 2. i članka 23. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 3., članka 6. stavaka 1. i 1.b, članka 7. stavaka 3., 4. i 4.a, članka 8. stavaka 1., 2. i 5., članka 9. stavaka 1. i 3., članka 15. stavka 3., članka 16. stavka 7., članka 20 stavka 2. i članka 23. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*202) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

12.	u članku 24. briše se stavak 3.

142.

Direktiva 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2002. o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (148) (*203)

Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive 2002/32/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. i II. toj Direktivi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku i kako bi se ta Direktiva dopunila kriterijima prihvatljivosti za postupke detoksifikacije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2002/32/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 7. stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„2. Odluka o tome treba li se priloge I. i II. izmijeniti donosi se bez odgode. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se izmjenjuju ti prilozi.

Kada, u slučaju tih izmjena, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 11.a.”;

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.

Kada, u slučaju tih izmjena, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 10.b.”;

(b)

u stavku 2. druga alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—	je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kako bi se definirali kriteriji prihvatljivosti za postupke detoksifikacije kao dopuna kriterijima utvrđenima za proizvode namijenjene hrani za životinje koji su već podvrgnuti takvim postupcima.”;

umeću se sljedeći članci 10.a i 10.b:

„ Članak 10.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 2. i članka 8. stavaka 1. i 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 2. i članka 8. stavaka 1. i 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 2. i članka 8. stavaka 1. i 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 10.b

(*204) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 11. brišu se stavci 3. i 4.

143.

Direktiva 2002/46/EZ od 10. lipnja 2002. o usklađivanju zakona država članica u odnosu na dodatke prehrani (149)

Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive 2002/46/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. i II. toj Direktivi radi prilagodbe tih priloga tehničkom napretku i kako bi se ta Direktiva dopunila kriterijima čistoće za tvari navedene u Prilogu II. i najmanjim i najvećim količinama vitamina i minerala koje trebaju biti prisutne u dodacima prehrani. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 360]

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Direktive 2002/46/EZ, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s određivanjem najmanjih količina vitamina i minerala. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 361]

U skladu s time Direktiva 2002/46/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a u vezi s kriterijima kako bi se ova Direktiva nadopunila utvrđivanjem kriterija čistoće za tvari navedene u Prilogu II., osim ako se ti kriteriji primjenjuju u skladu sa stavkom 3.”; [Am. 362]

(b)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se izmjenjuju popisi u prilozima I. i II. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.

Kada, u slučaju isključivanja vitamina ili minerala iz popisa iz stavka 1. ovog članka, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 12.b.”;

u članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se određuju najmanje količine vitamina i minerala iz stavka 3. ovog članka. radi dopune ove Direktive određivanjem:

(a)	najmanjih količina vitamina i minerala iz stavka 3. ovog članka; i

(b)	najvećih količina Komisija provedbenim aktom određuje najveće količine vitamina i minerala iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 13. stavka 2.”; [Am. 363]

u članku 12. briše se stavak 3.; zamjenjuje se sljedećim:

„3. Kako bi se uklonile poteškoće iz stavka 1. i osigurala zaštita zdravlja ljudi, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a radi dopune ove Direktive.

Država članica koja je donijela zaštitne mjere može ih u tom slučaju zadržati na snazi dok se ti delegirani akti ne usvoje.” [Am. 364]

umeću se sljedeći članci 12.a i 12.b:

„Članak 12.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavaka 2. i 5. i , članka 5. stavka 4. i članka 12. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavaka 2. i , članka 5. i članka 5. stavka 4. i članka 12 . stavka 3 . Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavaka 2. i 5. i ,članka 5. stavka 4. i članka 12. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne podnesu nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili obavijeste Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 365]

Članak 12.b

(*205) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”"

5.	u članku 13. brišu se stavci 3. i 4.

144.

Direktiva 2002/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o utvrđivanju standarda kvalitete i sigurnosti za prikupljanje, ispitivanje, preradu, čuvanje i promet ljudske krvi i krvnih sastojaka i o izmjeni Direktive 2001/83/EZ (150)

Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive 2002/98/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. do IV. toj Direktivi radi njihove prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku i kako bi se ta Direktiva dopunila određenim tehničkim zahtjevima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu članka 29. drugog stavka točke i. Direktive 2002/98/EZ, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi se utvrdio postupak za prijavu ozbiljnih štetnih događaja i reakcija te format prijave. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 366]

U skladu s time Direktiva 2002/98/EZ mijenja se kako slijedi:

nakon naslova poglavlja IX. umeću se sljedeći članci 27.a i 27.b:

„Članak 27.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 29. prvog i trećeg stavka dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 367]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 29. prvog i trećeg stavka. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 29. prvog i trećeg stavka stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 27.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 28.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*206) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

2.	u članku 28. brišu se stavci 3. i 4.;

članak 29. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a u vezi s izmjenama radi izmjene tehničkih zahtjeva iz priloga I. do IV. radi njihove prilagodbe kako bi se oni prilagodili tehničkom i znanstvenom napretku.

Kada, u slučaju tehničkih zahtjeva iz priloga III. i IV., to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 27.b.”; [Am. 368]

(b)	u drugom stavku briše se točka i.; [Am. 369]

(c)

treći i četvrti stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se ova Direktiva dopunjuje u vezi s tehničkim zahtjevima iz drugog stavka.

Kada, u slučaju tehničkih zahtjeva iz drugog stavka točaka (b), (c), (d), (e), (f) i (g), to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 27.b.”.

(d)	dodaje se sljedeći peti stavak: „Komisija provedbenim aktima utvrđuje postupak za prijavue ozbiljnih štetnih događaja i reakcija te format prijave. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 28. stavka 2.”. [Am. 370]

145.

Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (151) (*207)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 178/2002, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba izmijenila u vezi s brojem i nazivima znanstvenih panela i kako bi se ta Uredba dopunila postupkom koji Agencija treba primijeniti na zahtjeve za znanstveno mišljenje, kriterijima za uvrštenje instituta na popis nadležnih organizacija koje određuju države članice te postupcima za utvrđivanje usklađenih zahtjeva za kvalitetu i pravilima financiranja koja se odnose na sve financijske potpore.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 178/2002 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 28. stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 57.a kojima se izmjenjuje prvi podstavak u vezi s brojem i nazivima znanstvenih panela s obzirom na znanstveni i tehnički napredak, na zahtjev Agencije”;

članak 29. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Radi primjene ovog članka Komisija nakon savjetovanja s Agencijom donosi sljedeće:

(a)	delegirane akte u skladu s člankom 57.a u vezi s postupkom koji Agencija treba primijeniti na zahtjeve za znanstveno mišljenje;

(b)

provedbene akte kojima se utvrđuju smjernice koje uređuju znanstveno vrednovanje tvari, proizvoda ili postupaka koji prema zakonodavstvu Zajednice podliježu sustavu prethodnog odobrenja ili unosa na pozitivni popis, posebno ako se u okviru zakonodavstva Zajednice predviđa ili odobrava da podnositelj zahtjeva dostavi dokumentaciju u tu svrhu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 58. stavka 2.”;

u članku 36. stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 57.a kojima se utvrđuju kriteriji za uvrštenje instituta na popis nadležnih organizacija koje određuju države članice, postupci za utvrđivanje usklađenih zahtjeva za kvalitetom i pravila financiranja koja se odnose na sve financijske potpore.”;

4.	u poglavlju V. naslov odjeljka 1. zamjenjuje se sljedećim: „ODJELJAK 1. DELEGIRANJE OVLASTI, POSTUPCI PROVEDBE I POSREDOVANJA”;

nakon naslova odjeljka 1. umeće se sljedeći članak 57.a:

„ Članak 57.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 28. stavka 4., članka 29. stavka 6. i članka 36. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament i Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 28. stavka 4., članka 29. stavka 6. i članka 36. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 28. stavka 4., članka 29. stavka 6. i članka 36. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*208) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

6.	u članku 58. briše se stavak 3.

146.

Direktiva 2003/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza, o izmjeni Odluke Vijeća 90/424/EEZ i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/117/EEZ (152)

Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive 2003/99/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog I. toj Direktivi radi ažuriranja popisa zoonoza i uzročnika zoonoza utvrđenog tim Prilogom, kako bi se izmijenili prilozi II., III. i IV. toj Direktivi i kako bi se ta Direktiva dopunila usklađenim programima praćenja jedne ili više zoonoza i/ili uzročnika zoonoza. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2003/99/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 4. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kako bi se izmijenio Prilog I. radi ažuriranja popisâ zoonoza ili uzročnika zoonoza uzimajući u obzir osobito sljedeće kriterije:

(a)	njihovu pojavu u populacijama životinja i ljudi te u hrani za životinje i hrani;

(b)	ozbiljnost njihovih učinaka na ljude;

(c)	gospodarske posljedice za zdravstvenu zaštitu ljudi i životinja te za subjekte u poslovanju s hranom i hranom za životinje;

(d)	epidemiološka kretanja u populacijama životinja i ljudi te u hrani za životinje i hrani.

Kada to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 11.b”;

u članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ako podaci prikupljeni rutinskim praćenjem u skladu s člankom 4. nisu dostatni, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se utvrđuju usklađeni programi radi dopune ove Direktive utvrđivanjem usklađenih programa praćenja jedne ili više zoonoza i/ili uzročnika zoonoza. Ti se delegirani akti donose osobito kada se utvrde posebne potrebe i kada postoji potreba da se procijene rizici ili odrede temeljne vrijednosti u vezi sa zoonozama ili uzročnicima zoonoza na razini država članica ili na razini Unije.”; [Am. 371]

2.a	u članku 11. naslov se zamjenjuje sljedećim: „Izmjene prilogâ i prijelazne i provedbene mjere” [Am. 372]

u članku 11. prvi i drugi stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se izmjenjuju prilozi II. i III. i IV. uzimajući u obzir posebno sljedeće kriterije:

(a)	pojavu zoonoza, uzročnika zoonoza i otpornosti na mikrobna sredstva u populacijama životinja i ljudi, u hrani za životinje, u hrani i u okolišu.

(b)	dostupnost novih instrumenata za praćenje i izvješćivanje,

(c)	potrebe za procjenu kretanja na nacionalnoj, europskoj ili svjetskoj razini.”;

3.a	u članku 11. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Ostale provedbene mjere mogu se donijeti u skladu s postupkom u odboru iz članka 12. stavka 2.”; [Am. 373]

umeću se sljedeći članci 11.a i 11.b:

„Članak 11.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 4., članka 5. stavka 1. i članka 11. dodjeljuje se na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 374]

3. Europski parlament i Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 4., članka 5. stavka 1. i članka 11. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 4., članka 5. stavka 1. i članka 11. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 11.b

Hitni postupak

(*209) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	u članku 12. brišu se stavci 3. i 4.

147.

Uredba (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (153)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 1829/2003, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog toj Uredbi radi prilagodbe tehničkom napretku i kako bi se ta Uredba dopunila određivanjem hrane i hrane za životinje obuhvaćene područjem primjene različitih odjeljaka Uredbe, utvrđivanjem odgovarajućih nižih pragova za prisutnost genetski modificiranih organizama u hrani i hrani za životinje ispod kojih se , pod određenim uvjetima, ne primjenjuju zahtjevi za izvješćivanje označivanje , uz primjenu određenih uvjeta utvrđivanjem mjera potrebnih kako bi subjekti ispunili uvjete nadležnih tijela i mjera potrebnih kako bi ispunili zahtjeve za označivanje te utvrđivanjem posebnih pravila o informacijama koje moraju davati dobavljači na veliko koji isporučuju hranu krajnjem potrošaču. [Am. 375]

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 1829/2003, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s mjerama koje su potrebne kako bi subjekti ispunili uvjete nadležnih tijela, mjerama koje su potrebne kako bi subjekti ispunili zahtjeve za označivanje i pravilima za lakšu ujednačenu primjenu određenih odredbi. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 376]

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1829/2003 mijenja se kako slijedi:

u članku 3. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija provedbenim aktima može odlučiti je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34 . a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem je li određena vrsta hrane obuhvaćena područjem primjene ovog odjeljka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 35. stavka 2.”; [Am. 377]

u članku 12. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34.a kojima se utvrđuju odgovarajući niži pragovi radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem odgovarajućih nižih pragova , posebno u pogledu hrane koja sadržava sadrži genetski modificirane organizme ili se od njih sastoji, ili kojima se uzima uzimanjem u obzir napredak napretka znanosti i tehnologije.”; [Am. 378]

članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

Delegirane i provedbene ovlasti

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34.a kojima se donose posebna pravila u vezi s informacijama koje moraju davati dobavljači na veliko koji isporučuju hranu krajnjem potrošaču. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem:

(a)	mjere potrebne kako bi subjekti ispunili uvjete nadležnih tijela iz članka 12. stavka 3.;

(b)	mjera potrebnih kako bi subjekti ispunili zahtjeve za označivanje iz članka 13., i

(c)	posebnih pravila u vezi s informacijama koje moraju davati dobavljači na veliko koji isporučuju hranu krajnjem potrošaču. Kako bi se uzela u obzir specifična situacija dobavljača na veliko, takva pravila mogu predviđati prilagodbu zahtjeva iz članka 13. stavka 1. točke (e).

2. Komisija provedbenim aktima može donijeti: detaljna pravila za lakšu ujednačenu primjenu članka 13.

(a)	mjere potrebne kako bi subjekti ispunili uvjete nadležnih tijela iz članka 12. stavka 3.;

(b)	mjere potrebne kako bi subjekti ispunili zahtjeve za označivanje iz članka 13.,

(c)	detaljna pravila za lakšu ujednačenu primjenu članka 13.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 35. stavka 2.”; [Am. 379]

u članku 15. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija provedbenim aktima može odlučiti je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem je li određena vrsta hrane za životinje obuhvaćena područjem primjene ovog odjeljka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 35. stavka 2.”; [Am. 380]

u članku 24. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34.a kojima se utvrđuju odgovarajući niži pragovi radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem odgovarajućih nižih pragova , posebno u pogledu hrane za životinje koja sadrži genetski modificirane organizme ili se od njih sastoji, ili kojima se uzima uzimanjem u obzir napredak napretka znanosti i tehnologije.”; [Am. 381]

članak 26. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 26.

Delegirane i provedbene ovlasti

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem Komisija provedbenim aktima može donijeti:

(a)	mjere potrebne kako bi subjekti ispunili uvjete nadležnih tijela iz članka 24. stavka 3.;

(b)	mjere potrebne mjera potrebnih kako bi subjekti ispunili zahtjeve za označivanje iz članka 25.

(c)	detaljna pravila za lakšu ujednačenu primjenu članka 25.

2. Komisija provedbenim aktima može donijeti detaljna pravila za lakšu ujednačenu primjenu članka 25. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 35. stavka 2.”[Am. 382]

7.	u članku 32. šesti stavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34.a kojima se izmjenjuje Prilog radi njegove prilagodbe tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 34.a:

„Članak 34.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 12. stavka 4., članka 14. stavka 1.a , članka 15. stavka 2. , članka 24. stavka 4. , članka 26. stavka 1. i članka 32. šestog stavka stavka 6. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2., članka 12. stavka 4., članka 14. stavka 1.a , članka 15. stavka 2. , članka 24. stavka 4 ., članka 26. stavka 1 . i članka 32. šestog stavka 6 . Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 2., članka 12. stavka 4., članka 14. stavka 1.a , članka 15. stavka 2. , članka 24. stavka 4. , članka 26. stavka 1. i članka 32. šestog stavka 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 383]

(*210) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

9.	u članku 35. briše se stavak 3.;

10.	u članku 47. briše se stavak 3.

148.

Uredba (EZ) br. 1830/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o sljedivosti i označivanju genetski modificiranih organizama te sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedene od genetski modificiranih organizama i izmjeni Direktive 2001/18/EZ (154) (*211)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 1830/2003, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila sustavom za razvoj i dodjelu jedinstvenih identifikacijskih oznaka za genetski modificirane organizme. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1830/2003 mijenja se kako slijedi:

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Jedinstvene identifikacijske oznake

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9. a kojima se utvrđuje i prilagođava sustav za razvoj i dodjelu jedinstvenih identifikacijskih oznaka genetski modificiranim organizmima uzimajući u obzir razvoj događaja u međunarodnim forumima.”;

umeće se sljedeći članak 9.a:

„ Članak 9.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*212) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 10. briše se stavak 2.;

4.	u članku 13. stavku 2. briše se prvi podstavak.

149.

Uredba (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (155) (*213)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 1831/2003, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I., II., III. i IV. toj Uredbi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku i kako bi se ta Uredba dopunila pravilima kojima se omogućuju jednostavnije odredbe za odobravanje dodataka koji su odobreni za upotrebu u hrani. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1831/2003 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 3. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21.a kojima se izmjenjuje Prilog IV. kako bi se opći uvjeti utvrđeni u tom Prilogu prilagodili tehnološkom ili znanstvenom napretku.”;

2.	u članku 6. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21. a kojima se izmjenjuje Prilog I. kako bi se zbog tehnološkog ili znanstvenog napretka prilagodile kategorije dodataka hrani za životinje i funkcionalne skupine.”;

3.	u članku 7. stavku 5. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim: „5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21. a u vezi s pravilima kojima se omogućuju jednostavnije odredbe za odobravanje dodataka koji su odobreni za upotrebu u hrani.”;

4.	u članku 16. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: „6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21. a kojima se izmjenjuje Prilog III. kako bi se u obzir uzeli tehnološki i znanstveni napredak.”;

5.	u članku 21. četvrti stavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21. a kojima se izmjenjuje Prilog II.”;

umeće se sljedeći članak 21.a:

„ Članak 21.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 5., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 5., članka 16. stavka 6. i članka 21. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 5., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 5., članka 16. stavka 6. i članka 21. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 5., članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 5., članka 16. stavka 6. i članka 21. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*214) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

7.	u članku 22. briše se stavak 3.

150.

Uredba (EZ) br. 2065/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. studenoga 2003. o aromama dima koje se uporabljuju ili su namijenjene za uporabu u ili na hrani (156) (*215)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 2065/2003, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Uredbi nakon upućivanja zahtjeva Agenciji za znanstvenu i/ili tehničku pomoć i kako bi se ta Uredba dopunila kriterijima kvalitete za ovjerene analitičke metode. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 2065/2003 mijenja se kako slijedi:

u članku 17. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s kriterijima kvalitete za ovjerene analitičke metode iz točke 4. Priloga II., uključujući tvari koje treba mjeriti. U tim se delegiranim aktima uzimaju u obzir dostupni znanstveni dokazi.”;

2.	u članku 18. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuju prilozi nakon upućivanja zahtjeva Agenciji za znanstvenu i/ili tehničku pomoć.”;

umeće se sljedeći članak 18.a:

„Članak 18.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. stavka 3. i članka 18. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. stavka 3. i članka 18. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 17. stavka 3. i članka 18. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*216) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

4.	u članku 19. briše se stavak 3.

151.

Uredba (EZ) br. 2160/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o kontroli salmonele i drugih određenih uzročnika zoonoza koji se prenose hranom (157)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 2160/2003, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I., II. i III. toj Uredbi i kako bi se ta Uredba dopunila u vezi s ciljevima Unije za smanjenje prevalencije određenih zoonoza i uzročnika zoonoza, posebnim metodama kontrole, posebnim pravilima o uvozu iz trećih zemalja, odgovornostima i zadaćama referentnih laboratorija Unije , odobravanjem metoda testiranja te određenim odgovornostima i zadaćama nacionalnih referentnih laboratorija. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 384]

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 2160/2003, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s odobrenjem metoda testiranja. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 385]

U skladu s time Uredba (EZ) br. 2160/2003 mijenja se kako slijedi:

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a u vezi s ciljevima radi dopune ove Uredbe u pogledu ciljeva Unije za smanjenje prevalencije zoonoza i uzročnika zoonoza navedenih u Prilogu I. stupcu 1. u populacijama životinja iz Priloga I. stupca 2., posebno uzimajući u obzir sljedeće: [Am. 386]

(a)	iskustvo stečeno provedbom postojećih nacionalnih mjera i

(b)	podatke dostavljene Komisiji ili Europskoj agenciji za sigurnost hrane u skladu s postojećim zahtjevima Unije, posebno u okviru podataka predviđenih Direktivom 2003/99/EZ, a posebno njezinim člankom 5.”;

(b)

u stavku 6. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se izmjenjuje Prilog I. u svrhe navedene u točki (b), nakon što se uzmu u obzir posebno kriteriji iz točke (c).”;

(c)	stavak 7. zamjenjuje se sljedećim: „7. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se izmjenjuje Prilog III. kako bi se dodali kriteriji za utvrđivanje koji serotipovi salmonele imaju značaj za javno zdravlje.”;

u članku 5. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se izmjenjuje Prilog II. radi prilagodbe zahtjeva i minimalnih pravila za uzorkovanje iz Priloga II., nakon što se uzmu u obzir posebno kriteriji iz članka 4. stavka 6. točke (c).”;

u članku 8. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe u vezi s sa sljedećim: [Am. 387]

(a)	posebnim metodama kontrole koje se mogu ili moraju primjenjivati radi smanjenja prevalencije zoonoza ili uzročnika zoonoza u fazi primarne proizvodnje životinja i drugim fazama lanca prehrane;

(b)	pravilima koja se mogu donijeti o uvjetima za uporabu metoda iz točke (a);

(c)	detaljnim pravilima koja se mogu donijeti u vezi s potrebnom dokumentacijom i postupcima te minimalnim zahtjevima za metode iz točke (a) i

(d)	određenim posebnim metodama kontrole koje se ne koriste kao dio programa kontrole.”;

u članku 9. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 6., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se utvrđuju radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila u vezi s utvrđivanjem kriterija iz članka 5. stavka 5. i stavka 2. ovog članka od strane država članica.”; [Am. 388]

u članku 10. stavku 5. druga i treća rečenica zamjenjuju se sljedećim:

„Odobrenje se može povući na temelju istog postupka, a, ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 6., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se utvrđuju posebna radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem posebnih pravila u vezi s tim kriterijima.”; [Am. 389]

članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se utvrđuju radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem odgovornosti i zadaće zadaća referentnih laboratorija Unije, posebno u pogledu koordinacije njihovih aktivnosti i aktivnosti nacionalnih referentnih laboratorija.”; [Am. 390]

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se utvrđuju radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem odgovornosti i zadaće zadaća nacionalnih referentnih laboratorija, posebno u pogledu koordinacije njihovih aktivnosti i aktivnosti relevantnih laboratorija u državama članicama koji su određeni u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (a).”; [Am. 391]

u članku 12. stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija može provedbenim aktima odobriti druge metode testiranja iz stavka 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 14. stavka 2 Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13 . a radi dopune ove Uredbe odobravanjem metoda testiranja koje su drugačije od onih iz prvog i drugog podstavka ovoga stavka .”; [Am. 392]

7.a	u članku 13. naslov se zamjenjuje sljedećim: „Delegirane i provedbene ovlasti”; [Am. 393]

8.	u članku 13. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se izmjenjuju elementi radi dopune ove Uredbe izmjenom elemenata relevantnih zdravstvenih certifikata.”; [Am. 394]

8.a	u članku 13. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „Ostale provedbene mjere mogu se donijeti u skladu s regulatornim postupkom iz članka 14. stavka 2.”; [Am. 395]

umeće se sljedeći članak 13.a:

„Članak 13.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavaka 1., 6. i 7., članka 5. stavka 6., članka 8. stavka 1., članka 9. stavka 4., članka 10. stavka 5., članka 11. stavaka 2. i 4. , članka 12. stavka 3. trećeg podstavka i članka 13. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavaka 1., 6. i 7., članka 5. stavka 6., članka 8. stavka 1., članka 9. stavka 4., članka 10. stavka 5., članka 11. stavaka 2. i 4. , članka 12. stavka 3. trećeg podstavka i članka 13. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavaka 1., 6. i 7., članka 5. stavka 6., članka 8. stavka 1., članka 9. stavka 4., članka 10. stavka 5., članka 11. stavaka 2. i 4. , članka 12. stavka 3. podstavka 3. i članka 13. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 396]

(*217) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

9.	u članku 14. briše se stavak 3.

152.

Direktiva 2004/23/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju standarda kvalitete i sigurnosti za postupke darivanja, prikupljanja, testiranja, obrade, čuvanja, skladištenja i distribucije tkiva i stanica (158)

Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive 2004/23/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Direktiva dopunila zahtjevima utvrđivanjem zahtjeva za sljedivost tkiva i stanica te proizvoda i materijala koji dolaze u dodir s tim tkivima i stanicama i utječu na njihovu kvalitetu i utvrđivanjem postupaka kojima se osigurava sljedivost i provjera ekvivalentnosti standarda kvalitete i sigurnosti uvezenih tkiva i stanica te kako bi se ta Direktiva dopunila određenim tehničkim zahtjevima u pogledu određenih tehničkih zahtjeva . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 397]

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Direktive 2004/23/EZ, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi se utvrdili postupci kojima se osigurava sljedivost i provjera ekvivalentnosti standarda kvalitete i sigurnosti uvezenih tkiva i stanica. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 398]

U skladu s time Direktiva 2004/23/EZ mijenja se kako slijedi:

u članku 8. stavci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 28.a kojima se utvrđuju zahtjevi radi dopune ove Direktive utvrđivanjem zahtjeva za sljedivost tkiva i stanica te proizvoda i materijala koji dolaze u dodir s tim tkivima i stanicama i utječu na njihovu kvalitetu i sigurnost te postupaka kojima se osigurava sljedivost na razini Unije . [Am. 399]

6. Komisija provedbenim aktima utvrđuje postupke kojima se osigurava sljedivost na razini Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 29. stavka 2.”; [Am. 400]

u članku 9. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija provedbenim aktima utvrđuje postupke je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 28.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem postupaka za provjeru ekvivalentnosti standarda kvalitete i sigurnosti u skladu sa stavkom 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 29. stavka 2.”; [Am. 401]

u članku 28. drugi i treći stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 28.a u radi dopune ove Direktive u vezi s tehničkim zahtjevima iz prvog stavka točaka (a) do (i). [Am. 402]

Kada, u slučaju tehničkih zahtjeva iz prvog stavka točaka (d) i (e), to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 28.b.”;

umeću se sljedeći članci 28.a i 28.b:

„Članak 28.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 5. , članka 9. stavka 4. i članka 28. drugog stavka dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 5. , članka 9. stavka 4. i članka 28. drugog stavka. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 5. , članka 9. stavka 4. i članka 28. drugog stavka stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 403]

Članak 28.b

Hitni postupak

(*218) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	u članku 29. brišu se stavci 3. i 4.

153.

Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (159)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 852/2004, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. i II. toj Uredbi i kako bi se ta Uredba dopunila u vezi s posebnim higijenskim mjerama, uvjetima za odobrenje objekata za poslovanje s hranom, posebnim odredbama za primjenu zahtjeva Uredbe na određenu hranu radi suzbijanja posebnih rizika ili novih opasnosti za javno zdravlje te u vezi s odstupanjima od prilogâ toj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 852/2004 mijenja se kako slijedi:

u članku 4. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se donose posebne mjere radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem posebnih mjera higijene iz stavka 3., osobito u vezi sa sljedećim: [Am. 404]

(a)	određivanjem mikrobioloških kriterija i povezanih metoda uzorkovanja i analize;

(b)	uvođenjem posebnih zahtjeva o nadzoru temperature i održavanju hladnog lanca i

(c)	određivanjem posebnih mikrobioloških ciljeva.”;

u članku 6. stavku 3. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)	delegiranim aktom koji je Komisija ovlaštena donijeti u skladu s člankom 13.a i kojim se dopunjuje ova Uredba .”[Am. 405]

članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a u vezi s posebnim odredbama radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem posebnih odredbi za primjenu zahtjevâ ove Uredbe na određenu hranu radi suzbijanja posebnih rizika ili novih opasnosti za javno zdravlje.”; [Am. 406]

u članku 13. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. Cilj je tih izmjena osigurati i olakšati ostvarivanje ciljeva Uredbe, uzimajući u obzir relevantne čimbenike rizika, te se one temelje na sljedećem:

(a)	iskustvu koje su subjekti u poslovanju s hranom i/ili nadležna tijela stekli, osobito u provedbi sustava temeljenih na načelima HACCP-a i postupaka temeljenih na načelima HACCP-a u skladu s člankom 5.;

(b)	iskustvu koje je Komisija stekla, osobito o rezultatima svojih revizija;

(c)	tehnološkom napretku i njegovim praktičnim posljedicama te očekivanjima potrošača u pogledu sastava hrane;

(d)	novim znanstvenim mišljenjima, posebno novim procjenama rizika;

(e)	mikrobiološkim mjerilima i mjerilima za temperaturu za hranu.

Izmjene iz prvog stavka odnose se na:

(a)	higijenske odredbe za primarnu proizvodnju i s njom povezane djelatnosti;

(b)	zahtjeve za opremu i prostore u kojima se posluje s hranom;

(c)	odredbe koje se odnose na hranu, uključujući njezin prijevoz, pakiranje i ambalažiranje;

(d)	termičku obradu hrane;

(e)	rukovanje otpacima hrane;

(f)	zahtjeve za opskrbu vodom;

(g)	higijenu i izobrazbu osoba koje rade u prostorima u kojima se rukuje hranom.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se odobravaju radi dopune ove Uredbe odobravanjem odstupanja od priloga I. i II. , posebno da bi se olakšala provedba članka 5. za mala poduzeća, uzimajući u obzir relevantne čimbenike rizika i uz uvjet da takva odstupanja ne utječu na ostvarivanje sljedećih ciljeva ove Uredbe:

(a)	olakšanje provedbe članka 5. za mala poduzeća;

(b)	za objekte za proizvodnju ili obradu sirovina i rukovanje sirovinama koje su namijenjene proizvodnji visokorafiniranih prehrambenih proizvoda koji su podvrgnuti obradi kojom se jamči njihova sigurnost.”; [Am. 407]

umeće se sljedeći članak 13.a:

„Članak 13.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 4., članka 6. stavka 3. točke (c), članka 12. i članka 13. stavaka 1. i 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 4., članka 6. stavka 3. točke (c), članka 12. i članka 13. stavaka 1. i 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 4., članka 6. stavka 3. točke (c), članka 12. i članka 13. stavaka 1. i 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 408]

(*219) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	u članku 14. briše se stavak 3.

154.

Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (160) (*220)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 853/2004, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi II. i III. toj Uredbi i kako bi se ta Uredba dopunila u vezi s upotrebom tvari osim pitke vode za uklanjanje površinskog onečišćenja s proizvoda životinjskog podrijetla, u vezi s izmjenama posebnih jamstava koja se odnose na stavljanje određene hrane životinjskog podrijetla na tržište Švedske ili Finske te u vezi s odstupanjima od priloga II. i III. Uredbi (EZ) br. 853/2004. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 853/2004 mijenja se kako slijedi:

u članku 3. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Za uklanjanje površinskog onečišćenja s proizvoda životinjskog podrijetla subjekti u poslovanju s hranom ne smiju upotrebljavati nikakvu drugu tvar osim pitke vode – ili čiste vode ako je to dopušteno Uredbom (EZ) br. 852/2004 ili ovom Uredbom – osim ako je Komisija odobrila uporabu te tvari. U tu je svrhu Komisija ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a. Subjekti u poslovanju s hranom moraju zadovoljavati i sve uvjete uporabe koji se donesu u skladu s istim postupkom. Uporaba odobrene tvari ne utječe na obvezu subjekta koji posluje s hranom da ispunjava zahtjeve ove Uredbe.”;

u članku 8. stavku 3. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a [kojima se izmjenjuju stavci 1. i 2. radi ažuriranja zahtjeva iz tih stavaka], uzimajući u obzir promjene u programima kontrole država članica ili donošenje mikrobioloških kriterija u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004.”;

3.	članak 9. briše se;

u članku 10. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se izmjenjuju prilozi II. i III. Cilj je tih izmjena osigurati i olakšati ostvarivanje ciljeva Uredbe uzimajući u obzir relevantne čimbenike rizika te se one temelje na sljedećem:

(a)	iskustvu koje su subjekti u poslovanju s hranom i/ili nadležna tijela stekli, osobito u provedbi sustava temeljenih na načelima HACCP-a u skladu s člankom 5.;

(b)	iskustvu koje je Komisija stekla, osobito o rezultatima svojih revizija;

(c)	tehnološkom napretku i njegovim praktičnim posljedicama te očekivanjima potrošača u pogledu sastava hrane;

(d)	znanstvenim mišljenjima, posebno novim procjenama rizika;

(e)	mikrobiološkim mjerilima i mjerilima za temperaturu za hranu;

(f)	promjenama u načinima prehrane.

Izmjene iz prvog stavka odnose se na sljedeće:

(a)	zahtjeve za identifikacijske oznake za proizvode životinjskog podrijetla;

(b)	ciljeve postupaka temeljenih na načelima HACCP-a;

(c)	zahtjeve za podatke o prehrambenom lancu;

(d)	posebne higijenske zahtjeve za prostore, uključujući prijevozna sredstva, u kojima se rukuje proizvodima životinjskog podrijetla ili u kojima se ti proizvodi proizvode, prerađuju, skladište ili distribuiraju;

(e)	posebne higijenske zahtjeve za djelatnosti u kojima se rukuje proizvodima životinjskog podrijetla ili u kojima se ti proizvodi proizvode, prerađuju, skladište ili distribuiraju;

(f)	pravila za prijevoz mesa dok je još toplo;

(g)	zdravstvene norme ili preglede ako su na temelju znanstvenih dokaza oni potrebni za zaštitu javnog zdravlja;

(h)	proširenja poglavlja IX. odjeljka VII. Priloga III. i na žive školjke koje nisu češljače ( Pectinidae );

(i)

mjerila na temelju kojih će se određivati kada epidemiološki podaci znače da ribolovno područje ne predstavlja opasnost po zdravlje zbog prisutnosti parazita te će se, stoga, određivati kada nadležno tijelo može odobriti subjektima u poslovanju s hranom da ne zamrzavaju proizvode ribarstva u skladu s dijelom D poglavljem III. odjeljkom VIII. Priloga III.;

(j)

dodatne zdravstvene norme za žive školjke koje se utvrđuju u suradnji s odgovarajućim referentnim laboratorijem Unije, uključujući sljedeće:

i.	granične vrijednosti i analitičke metode za druge morske biotoksine;

ii.	postupke ispitivanja virusa i virološke standarde i

iii.	planove uzorkovanja te metode i dopuštena analitička odstupanja koja se primjenjuju pri provjeri usklađenosti sa zdravstvenim normama;

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se odobravaju odstupanja od priloga II. i III., uzimajući u obzir relevantne čimbenike rizika i uz uvjet da takva odstupanja ne utječu na ostvarivanje sljedećih ciljeva ove Uredbe:

(a)	olakšanje njihove provedbe za mala poduzeća;

(b)	omogućivanje nastavka primjene tradicionalnih metoda u fazi proizvodnje, prerade ili distribucije hrane;

(c)	odgovor na potrebe poduzeća u prehrambenom sektoru koja se nalaze u regijama u kojima postoje posebna zemljopisna ograničenja;

(d)	za objekte za proizvodnju sirovina koje su namijenjene proizvodnji visokorafiniranih prehrambenih proizvoda koji su podvrgnuti obradi kojom se jamči njihova sigurnost.”;

članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)	uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Ne dovodeći u pitanje opću primjenu članka 9. i članka 10. stavka 1., Komisija može provedbenim aktom utvrditi sljedeće mjere. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 12. stavka 2.;”;

(b)	stavci 1., 5., 6., 7. i 8. brišu se;

umeće se sljedeći članak 11.a:

„Članak 11.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 8. stavka 3. točke (a) i članka 10. stavaka 1. i 2. dodjeljuje se na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2., članka 8. stavka 3. točke (a) i članka 10. stavaka 1. i 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 2., članka 8. stavka 3. točke (a) i članka 10. stavaka 1. i 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*221) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

7.	u članku 12. briše se stavak 3.

155.

Uredba (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (161)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 854/2004, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I., II., III., V. i VI. toj Uredbi i kako bi se ta Uredba dopunila odobravanjem odstupanja od tih priloga. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 854/2004 mijenja se kako slijedi:

1.	članak 16. briše se;

u članku 17. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuju prilozi I., II., III., IV., V. i VI. Cilj je tih izmjena osigurati i olakšati ostvarivanje ciljeva Uredbe uzimajući u obzir relevantne čimbenike rizika te se one temelje na sljedećem:

(a)	iskustvu koje su subjekti u poslovanju s hranom i/ili nadležna tijela stekli, osobito u provedbi sustava temeljenih na načelima HACCP-a u skladu s člankom 5.;

(b)

tehnološkom napretku i njegovim praktičnim posljedicama te očekivanjima potrošača u pogledu sastava hrane;

i.	znanstvenim mišljenjima, posebno novim procjenama rizika;

ii.	promjenama u načinima prehrane.

Izmjene iz prvog stavka odnose se na:

(a)	zadaće nadležnih tijela;

(b)	organizaciju službenih kontrola, osobito njihovu učestalost i raspodjelu odgovornosti;

(c)	uključenost osoblja klaonica u službene kontrole;

(d)	mjere koje slijede nakon kontrola;

(e)	posebne zahtjeve za inspekcijski pregled mesa;

(f)	zahtjeve za posebne opasnosti;

(g)	posebne zahtjeve za uvrštenje objekata iz trećih zemalja;

(h)	kriterije prema kojima će se određivati, na temelju analize rizika, kada službeni veterinar ne mora biti prisutan u klaonicama i objektima za preradu divljači tijekom inspekcijskog ante mortem i post mortem pregleda;

(i)	okolnosti u kojima, s obzirom na poljoprivredno gospodarstvo, regiju ili državu podrijetla i načela analize rizika, nisu potrebni određeni posebni postupci post mortem pregleda koji su opisani u Prilogu I. odjeljku IV;

(j)	pravila o sadržaju testova za službene veterinare i službene pomoćnike;

(k)	pravila laboratorijskog ispitivanja;

(l)	analitičke granične vrijednosti za službene kontrole za proizvode ribarstva propisane u Prilogu III., uključujući i one koji se odnose na parazite i kontaminante iz okoliša;

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se odobravaju radi dopune ove Uredbe odobravanjem odstupanja od priloga I., II., III., IV., V. i VI., uzimajući u obzir relevantne čimbenike rizika i uz uvjet da takva odstupanja ne utječu na ostvarivanje sljedećih ciljeva ove Uredbe , kako bi se :

i.	olakšanje provedbe olakšala provedba zahtjeva utvrđenih u prilozima za mala poduzeća;

ii.	omogućivanje nastavka omogućio nastavak primjene tradicionalnih metoda u fazi proizvodnje, prerade ili distribucije hrane;

iii.	odgovor odgovorilo na potrebe poduzeća u prehrambenom sektoru koja se nalaze u regijama u kojima postoje posebna zemljopisna ograničenja.”; [Am. 409]

članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)

uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje opću primjenu članka 16. i članka 17. stavka 1., Komisija može provedbenim aktom utvrditi sljedeće mjere. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 12. stavka 2. je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem sljedećih mjera :”; [Am. 410]

(b)	stavci 3., 4., 7., 8. i 15. brišu se;

umeće se sljedeći članak 18.a:

„Članak 18.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. stavaka 1. i 2. i članka 18. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. stavaka 1. i 2. i članka 18. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 17. stavaka 1. i 2. i članka 18. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 411]

(*222) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	u članku 19. briše se stavak 3.

156.

Uredba (EZ) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o utvrđivanju zahtjeva u pogledu higijene hrane za životinje (162) (*223)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 183/2005, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I., II., III. toj Uredbi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku i kako bi se ta Uredba dopunila utvrđivanjem posebnih mikrobioloških kriterija i ciljeva, odobravanjem objekata u poslovanju s hranom za životinje i odobravanjem odstupanja od priloga I., II. i III. toj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 183/2005 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 5. stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30. a kojima se utvrđuju kriteriji i ciljevi iz točaka (a) i (b).”;

u članku 10. točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	se odobrenje traži u skladu s delegiranom uredbom koju je Komisija ovlaštena donijeti u skladu s člankom 30.a.”;

3.	u članku 27. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30. a kojima se izmjenjuju prilozi I., II. i III.”;

4.	članak 28. zamjenjuje se sljedećim: „ Članak 28. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.a kojima se odobravaju odstupanja od priloga I.,II. i III. iz posebnih razloga, uz uvjet da ta odstupanja ne utječu na ostvarivanje ciljeva ove Uredbe.”;

umeće se sljedeći članak 30.a:

„Članak 30.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 3., članka 10. stavka 3., članka 27. i članka 28. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 3., članka 10. stavka 3., članka 27. i članka 28. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 3., članka 10. stavka 3., članka 27. i članka 28. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*224) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

6.	u članku 31. briše se stavak 3.

157.

Uredba (EZ) br. 1901/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o lijekovima za pedijatrijsku upotrebu i izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1768/92, Direktive 2001/20/EZ, Direktive 2001/83/EZ i Uredbe (EZ) br. 726/2004 (163)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 1901/2006, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila:

—	pobližim određivanjem razloga za odobravanje odgode početka ili završetka primjene određenih mjera i

—	odredbama koje se odnose na određivanje financijskih kazni.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1901/2006 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 20. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50.a kojima se pobliže određuju razlozi radi dopune ove Uredbe pobližim određivanjem razloga za odobravanje odgode na temelju iskustva stečenog primjenom stavka 1.”; [Am. 412]

u članku 49. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija može odrediti financijske kazne u obliku novčanih kazni ili periodičnih novčanih kazni za kršenje odredbi ove Uredbe ili provedbenih mjera donesenih u skladu s ovom Uredbom koje se odnose na lijekove odobrene na temelju postupka utvrđenog Uredbom (EZ) br. 726/2004.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem : [Am. 413]

(a)	popisa obveza u skladu s ovom Uredbom, čije kršenje može biti podložno financijskim kaznama;

(b)	postupaka za izvršavanje ovlasti u pogledu izricanja globa ili periodičnih novčanih kazni, uključujući pravila o pokretanju postupka, istražne mjere, pravo na obranu, pristup dokumentaciji, pravno zastupanje i povjerljivost;

(c)	pravila o trajanju postupka i rokovima zastare;

(d)	elemenata koje Komisija mora uzeti u obzir pri određivanju visine globa i periodičnih novčanih kazni, njihovih najvećih iznosa te uvjeta i načina njihova prikupljanja.

Komisija može pri provedbi istrage surađivati s nacionalnim nadležnim tijelima i koristiti se resursima koje je osigurala Agencija.

Sud ima neograničenu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je Komisija izrekla financijske kazne. On može poništiti, smanjiti ili povećati utvrđenu globu ili periodičnu novčanu kaznu.”;

3.	naslov odjeljka 2. poglavlja 1. zamjenjuje se sljedećim: „Odjeljak 2. Izvršavanje delegiranja ovlasti”;

nakon naslova poglavlja 1. odjeljka 2. umeće se sljedeći članak 50.a:

„Članak 50.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 20. stavka 2. i članka 49. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 414]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 20. stavka 2. i članka 49. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 20. stavka 2. i članka 49. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*225) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.	članak 51. briše se.

158.

Uredba (EZ) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani (164)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 1924/2006, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog toj Uredbi radi njegove prilagodbe tehničkom napretku i kako bi se ta Uredba dopunila:

—	prehrambenim informacijama o hrani koja nije pretpakirana izloženoj za prodaju krajnjem potrošaču ili masovnim ugostiteljima te hrani koja se pakira na mjestu prodaje na zahtjev kupca ili koja je pretpakirana s ciljem da se što prije prodaje;

—	odstupanjima od postupaka odobravanja povezanih s uporabom žiga, zaštićenog imena ili izmišljenog imena;

—	odstupanjima u vezi sa slučajevima hranjivih tvari čiju dovoljnu količinu ne može pružiti uravnotežen i raznovrstan način prehrane;

—	posebnim prehrambenim profilima koje hrana ili određene kategorije hrane moraju imati kako bi na sebi imale prehrambene ili zdravstvene tvrdnje;

—	mjerama kojima se određuje hrana ili kategorije hrane za koje su prehrambene ili zdravstvene tvrdnje ograničene ili zabranjene.

—	donošenjem popisa Unije koji obuhvaća dopuštene zdravstvene tvrdnje osim onih koje se odnose na smanjenje rizika od bolesti te razvoj i zdravlje djece, kao i uvjete njihove uporabe, svih promjena ili dodataka tom popisu i konačnih odluka o zahtjevu za odobravanje tvrdnji. [Am. 415]

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 1924/2006, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s donošenjem popisa Unije dopuštenih zdravstvenih tvrdnji osim onih koje se odnose na smanjenje rizika od bolesti i na razvoj i zdravlje djece i uvjeta njihove uporabe, svih promjena ili dodataka tom popisu i u vezi s konačnim odlukama o zahtjevu za odobravanje tvrdnje. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 416]

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1924/2006 mijenja se kako slijedi:

članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U slučaju hrane koja nije pretpakirana (uključujući svježe proizvode kao što su voće, povrće ili kruh) izložene za prodaju krajnjem potrošaču ili masovnim ugostiteljima te hrane koja se pakira na mjestu prodaje na zahtjev kupca ili koja je pretpakirana s ciljem da se što prije proda ne primjenjuju se članak 7. i članak 10. stavak 2. točke (a) i (b). Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe u vezi s informacijama o označavanju te hrane koja nije pretpakirana. Dok se ne donesu ti delegirani akti, mogu se primjenjivati nacionalne odredbe.”; [Am. 417]

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Za generičke deskriptore (denominacije) koji se već tradicionalno upotrebljavaju za označivanje posebnosti neke klase hrane ili napitaka koja bi mogla imati utjecaj na zdravlje ljudi može se na subjekte u poslovanju s hranom primijeniti odstupanje od stavka 3. Taj se zahtjev dostavlja nacionalnom nadležnom tijelu države članice, koje ih mora bez odgađanja proslijediti Komisiji. Komisija donosi i objavljuje pravila za subjekte u poslovanju s hranom u skladu s kojima se navedeni zahtjev podnosi kako bi zajamčila da je zahtjev obrađen transparentno i unutar razumnog roka. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe u vezi s odstupanjima od stavka 3.”; [Am. 418]

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

u drugom podstavku točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)	izjavljivati, sugerirati ili naznačivati da uravnotežen i raznovrstan način prehrane ne može pružiti odgovarajuće količine hranjivih tvari općenito;”;

(b)

dodaje se sljedeći podstavak:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a o odstupanjima radi dopune ove Uredbe dopuštanjem odstupanja od drugog podstavka stavka 2. točke (d) ovog članka u slučaju hranjivih tvari čiju dovoljnu količinu ne može pružiti uravnotežen i raznovrstan način prehrane; ti delegirani akti sadržavaju uvjete za primjenu odstupanjâ, uzimajući u obzir posebne uvjete država članica.”; [Am. 419]

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena do 19. siječnja 2009. donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se utvrđuju posebni prehrambeni profili radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem posebnih prehrambenih profila , uključujući iznimke, koje hrana ili određene kategorije hrane moraju imati kako bi na sebi imale prehrambene ili zdravstvene tvrdnje te uvjeti uvjeta uporabe prehrambenih ili zdravstvenih tvrdnji za hranu ili kategorije hrane u odnosu na prehrambene profile.”; [Am. 420]

ii.

šesti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe u vezi s ažuriranjem prehrambenih profila i njihovih uvjeta uporabe kako bi se u obzir uzela relevantna znanstvena postignuća. U tu se svrhu provode se savjetovanja sa zainteresiranim strana, a posebno subjektima u poslovanju s hranom i skupinama potrošača.”; [Am. 421]

(b)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe u vezi s mjerama kojima se određuje hrana ili kategorije hrane, osim onih iz stavka 3. ovog članka, za koje se prehrambene ili zdravstvene tvrdnje moraju ograničiti ili zabraniti na temelju znanstvenih dokaza.”; [Am. 422]

u članku 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se, nakon savjetovanja s Agencijom, prema potrebi izmjenjuje Prilog. Prema potrebi Komisija uključuje zainteresirane strane, a posebno subjekte u poslovanju s hranom i skupine potrošača, u cilju procjene percepcije i razumijevanja predmetnih tvrdnji.”;

u članku 13. stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3. Nakon savjetovanja s Agencijom Komisija provedbenim aktom donosi popis donosi delegirane akte u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe donošenjem popisa dopuštenih tvrdnji Unije iz stavka 1. te sve potrebne uvjete za uporabu tih tvrdnji najkasnije do 31. siječnja 2010.Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2. [Am. 423]

4. Komisija provedbenim aktom donosi sve izmjene popisa iz stavka 3. utemeljene na općeprihvaćenim znanstvenim dokazima nakon savjetovanja Nakon savjetovanja s Agencijom Komisija donosi delegirane akte u skladu s Agencijom člankom 24.a , i to na vlastitu inicijativu Komisije ili na zahtjev neke države članice , radi dopune ove Uredbe donošenjem svih izmjena popisa iz stavka 3 . utemeljenih na općeprihvaćenim znanstvenim dokazima . Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2.”; [Am. 424]

članak 17. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija provedbenim aktom donosi konačnu odluku o primjeni je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24 . a radi dopune ove Uredbe Ti se provedbeni akti donose u skladu vezi s postupkom iz članka 25. stavka 2 konačnom odlukom o primjeni .”; [Am. 425]

(b)

u drugom podstavku točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

prije isteka petogodišnjeg razdoblja, ako tvrdnja i dalje ispunjava uvjete utvrđene ovom Uredbom, Komisija provedbenim aktom donosi mjere je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe donošenjem mjera za odobravanje tvrdnje bez ograničenja uporabe. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2.”; [Am. 426]

članak 18. stavak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako Agencija izda mišljenje da ne podržava uvrštenje tvrdnje na popis iz stavka 4., Komisija provedbenim aktom donosi odluku Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe u vezi sa svojom odlukom o primjeni. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ako Agencija izda mišljenje da ne podržava uvrštenje tvrdnje na popis iz članka 25. stavka 2 4 .”; [Am. 427]

(b)

u drugom podstavku točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

prije isteka petogodišnjeg razdoblja, ako tvrdnja i dalje ispunjava uvjete utvrđene ovom Uredbom, Komisija provedbenim aktom donosi mjere za odobravanje radi dopune ove Uredbe donosi delegirane akte u skladu s člankom 24.a u pogledu odobravanja tvrdnje bez ograničenja uporabe. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2.”; [Am. 428]

umeće se sljedeći članak 24.a:

„Članak 24.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavaka 2. i 4., članka 3., članka 4. stavaka 1. i 5., i članka 8. stavka 2. , članka 13. stavaka 3. i 4., članka 17. stavaka 3. i 4., članka 18. stavka 5. i članka 28. stavka 6. točke (a) dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavaka 2. i 4., članka 3., članka 4. stavaka 1. i 5., i članka 8. stavka 2. , članka 13. stavaka 3. i 4., članka 17. stavaka 3. i 4., članka 18. stavka 5. i članka 28. stavka 6. točke (a). Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavaka 2. i 4., članka 3., članka 4. stavaka 1. i 5., i članka 8. stavka 2. , članka 13. stavaka 3. i 4., članka 17. stavaka 3. i 4., članka 18. stavka 5. i članka 28. stavka 6. točke (a) stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 429]

(*226) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

9.	u članku 25. briše se stavak 3.;

10.

članak 28. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 4. briše se točka (b);

(b)

u stavku 6. točki (a) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.

nakon savjetovanja s Agencijom Komisija provedbenim aktom donosi odluku o zdravstvenim tvrdnjama odobrenima delegirane akte u skladu s člankom 24 . a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem zdravstvenih tvrdnji odobrenih na taj način. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2.”; [Am. 430]

159.

Uredba (EZ) br. 1925/2006 od 20. prosinca 2006. o dodavanju vitamina, minerala i određenih drugih tvari hrani (165)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 1925/2006, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. i II. toj Uredbi radi njezine prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku i kako bi se izmijenio Prilog III. toj Uredbi radi odobravanja uporabe vitamina, minerala i određenih drugih tvari koje su zabranjene, ograničene ili pod kontrolom Unije te kako bi se ta Uredba dopunila određivanjem dodatne hrane ili kategorija hrane kojima se ne smiju dodavati vitamini i minerali, određivanjem kriterija čistoće za kemijske oblike vitamina i mineralne tvari te određivanjem minimalne količine na temelju odstupanja od značajne količine vitamina ili minerala u toj hrani , kao i određivanjem maksimalnih količina vitamina ili minerala koji se dodaju hrani te utvrđivanjem uvjeta kojima se ograničava ili zabranjuje dodavanje određenog vitamina ili minerala . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 431]

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 1925/2006, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s količinama vitamina ili minerala koji se dodaju hrani i u vezi s uvjetima kojima se ograničava ili zabranjuje dodavanje određenog vitamina ili minerala. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 432]

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1925/2006 mijenja se kako slijedi:

u članku 3. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se izmjenjuju popisi u prilozima I. i II. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.

Kada, u slučaju uklanjanja vitamina ili minerala s popisa iz stavka 1. ovog članka, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 13.b.

Prije donošenja tih izmjena Komisija provodi savjetovanje sa zainteresiranim stranama, a posebno sa subjektima u poslovanju s hranom i skupinama potrošača.”;

u članku 4. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe u vezi s mjerama kojima se određuje dodatna hrana ili kategorije hrane kojima se ne smiju dodavati određeni vitamini i minerali s obzirom na znanstvene dokaze i uzimajući u obzir njihovu prehrambenu vrijednost.”; [Am. 433]

u članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe u vezi s kriterijima čistoće za kemijske oblike vitamina i mineralne tvari navedene u Prilogu II., osim kad se kriteriji čistoće primjenjuju u skladu sa stavkom 2. ovog članka.”; [Am. 434]

članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Pri dodavanju vitamina ili minerala hrani ukupna količina tog vitamina ili minerala prisutnog u hrani koja se prodaje, bez obzira na svrhu, ne smije prelaziti maksimalne količine. Komisija provedbenim aktom utvrđuje te količine. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 14. stavka 2 donosi delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe u pogledu tih maksimalnih količina . Komisija može, u tu svrhu, do 19. siječnja 2009. dostaviti nacrt mjera za maksimalne količine. Za koncentrirane i dehidrirane proizvode, maksimalne količine su one koje su prisutne u hrani kad je pripremljena za potrošnju u skladu s uputama proizvođača. [Am. 435]

2. Komisija provedbenim aktom određuje sve uvjete donosi delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe u vezi s određivanjem svih uvjeta kojima se ograničava ili zabranjuje dodavanje određenog vitamina ili minerala hrani ili kategoriji hrane. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 14. stavka 2.”; [Am. 436]

(b)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Dodavanje vitamina ili minerala hrani dovodi do prisutnosti tog vitamina ili minerala u hrani barem u znatnoj količini, ako je ona utvrđena u skladu s točkom 2. dijela A Priloga XIII. Uredbi (EU) br. 1169/2011. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe u vezi s mjerama kojima se određuju minimalne količine vitamina ili minerala u hrani, uključujući sve manje količine kojima se odstupa od znatne količine, za određenu hranu ili kategorije hrane.”; [Am. 437]

u članku 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Označivanje, prezentiranje i oglašavanje hrane kojoj su dodani vitamini i minerali ne smije ni na koji način uključivati navode kojima se tvrdi ili upućuje na to da uravnotežena i raznovrsna prehrana ne može osigurati odgovarajuće količine hranjivih tvari. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se utvrđuju radi dopune ove Uredbe dopuštanjem odstupanja od tog pravila u pogledu određenog hranjivog sastojka.”; [Am. 438]

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Na vlastitu inicijativu ili na temelju informacija koje dostave države članice Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kako bi se izmijenio Prilog III. radi uključivanja tvari ili sastojka iz stavka 1. ovog članka. Takvi delegirani akti temelje se u svakom pojedinom slučaju na procjeni informacija koje je stavila na raspolaganje Agencija i ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)

ako je utvrđen štetan učinak na zdravlje, tvar i/ili sastojak koji sadržava tu tvar se:

i.	uključuje u Prilog III. dio A, a njezino dodavanje hrani ili uporaba u proizvodnji hrane se zabranjuje; ili

ii.	uključuje u Prilog III. dio B, a njezino dodavanje hrani ili uporaba u proizvodnji hrane se dopušta samo pod tamo navedenim uvjetima;

(b)	ako je utvrđena mogućnost štetna učinka na zdravlje, ali i dalje postoji znanstvena nesigurnost, tvar se uključuje u Prilog III. dio C.

Kada, u slučaju uključivanja tvari ili sastojka u Prilog III. dio A ili B, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 13.b.”;

(b)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. U roku od četiri godine od datuma uključivanja tvari u Prilog III. dio C i uzimajući u obzir mišljenje Agencije o spisima dostavljenima radi procjene kako je navedeno u stavku 4. ovog članka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se izmjenjuje Prilog III. radi odobravanja uporabe određene tvari navedene u Prilogu III. dijelu C ili njezina dodavanja na popis iz Priloga III. dijela A ili B, ovisno o slučaju.

umeću se sljedeći članci 13.a i 13.b:

„Članak 13.a.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje iz članka 3. stavka 3., članka 4, članka 5. stavka 1., članka 6. stavka stavaka 1., 2. i 6., članka 7. stavka 1. i članka 8. stavaka 2. i 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 3., članka 4, članka 5. stavka 1., članka 6. stavka stavaka 1., 2. i 6., članka 7. stavka 1. i članka 8. stavaka 2. i 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 3., članka 4, članka 5. stavka 1., članka 6. stavka stavaka 1., 2. i 6., članka 7. stavka 1., članka 8. stavaka 2. i 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 439]

Članak 13.b

Hitni postupak

(*227) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

8.	u članku 14. brišu se stavci 3. i 4.

160.

Uredba (EZ) br. 1394/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o lijekovima za naprednu terapiju i o izmjeni Direktive 2001/83/EZ i Uredbe (EZ) br. 726/2004 (166) (*228)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 1394/2007, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Uredbi radi njihove prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1394/2007 mijenja se kako slijedi:

1.	članak 24. zamjenjuje se sljedećim: „ Članak 24. Izmjene prilogâ Komisija je ovlaštena nakon savjetovanja s Agencijom donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a kojima se izmjenjuju prilozi radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.”;

umeće se sljedeći članak 25.a:

„Članak 25.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 24. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 24. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 24. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*229) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”; ."

3.	u članku 26. briše se stavak 3.

161.

Direktiva 2009/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o usklađivanju zakonodavstva država članica o ekstrakcijskim otapalima koja se koriste u proizvodnji hrane i sastojaka hrane (167)

Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive 2009/32/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog I. toj Direktivi radi njegove prilagodbe tehničkom napretka i kako bi se ta Direktiva dopunila u vezi s metodama analize potrebnima za provjeru sukladnosti s kriterijima čistoće, postupkom za uzorkovanje i metodama analize ekstrakcijskih otapala navedenih u Prilogu I. toj Direktivi te najvećim dopuštenim količinama žive i kadmija u ekstrakcijskim otapalima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/32/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.a kojima se izmjenjuje Prilog I. s obzirom na znanstveni i tehnički napredak u području korištenja otapala, uvjeta za njihovo korištenje i najvećih dopuštenih količina ostataka.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.a kojima radi dopune ove Uredbe time što će se utvrđuju utvrditi sljedeće : [Am. 440]

(a)	metode analize potrebne za provjeru sukladnosti s općim i specifičnim kriterijima čistoće predviđenima u članku 3.;

(b)	postupak za uzorkovanje i metode za kvalitativnu i kvantitativnu analizu ekstrakcijskih otapala navedenih u Prilogu I. koja se koriste u hrani i sastojcima hrane;

(c)	ako je potrebno, specifični kriteriji čistoće za ekstrakcijska otapala navedena u Prilogu I., a posebno najveće dopuštene količine žive i kadmija u ekstrakcijskim otapalima.

3. Kada, radi zaštite zdravlja ljudi, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju stavka 1. i stavka 2. točke (c) primjenjuje se postupak predviđen u članku 5.b.”;

u članku 5. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Kada to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.a u vezi s izmjenama ove Direktive koje se smatraju potrebnima za rješavanje poteškoća iz stavka 1. i kako bi se osigurala zaštita zdravlja ljudi.

Svaka država članica koja je donijela zaštitne mjere može ih u tom slučaju zadržati do stupanja na snagu izmjena na njezinu državnom području.”;

umeću se sljedeći članci 5.a i 5.b

„Članak 5.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. i članka 5. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 441]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. i članka 5. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. i članka 5. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 5.b

(*230) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 6. brišu se stavci 3. i 4.

162.

Direktiva 2009/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o ograničenoj uporabi genetski modificiranih mikroorganizama (168)

Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive 2009/41/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Direktivi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku i kako bi se naveo popis vrsta GMM-ova na koje se Direktiva ne primjenjuje ako je utvrđena njihova sigurnost u skladu s kriterijima iz te Direktive. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/41/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 19.a kojima se izmjenjuju:

(a)	prilozi II., III., IV. i V. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku;

(b)	dio C Priloga II. radi utvrđivanja i ažuriranja popisa vrsta GMM-ova iz članka 3. stavka 1. točke (b).”;

umeće se sljedeći članak 19.a:

„Članak 19.a

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 442]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(*231) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	u članku 20. briše se stavak 2.;

u Prilogu II. dijelu B točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Uvod

Iz područja primjene ove Direktive isključuju se vrste GMM-ova navedene u dijelu C u skladu s člankom 19. GMM-ovi se dodaju na popis za svaki pojedini slučaj, a isključenje će se odnositi isključivo na svaki jasno identificirani GMM. To se isključenje primjenjuje samo kada se GMM upotrebljava u uvjetima ograničene uporabe. Ono se ne primjenjuje na namjerno uvođenje GMM-ova. Kako bi se određeni GMM mogao navesti u dijelu C, mora se dokazati da on zadovoljava kriterije navedene u nastavku.”;

5.	u Prilogu II. dio C zamjenjuje se sljedećim: „Dio C Vrste GMM-ova koje zadovoljavaju kriterije navedene u dijelu B: … (ispuniti u skladu s člankom 19.).”

163.

Direktiva 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o iskorištavanju i stavljanju na tržište prirodnih mineralnih voda (169)

Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive 2009/54/EZ, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenila ta Direktiva radi osiguranja zaštite javnog zdravlja i kako bi se ta Direktiva dopunila u vezi sa sljedećim:

—	graničnim vrijednostima koncentracije sastojaka prirodnih mineralnih voda;

—	svim potrebnim odredbama o navođenju velikih koncentracija određenih sastojaka na deklaraciji;

—	uvjetima korištenja zraka obogaćenog ozonom u obradi prirodne mineralne vode te podacima o obradi prirodne mineralne vode;

—	metodama analize za određivanje odsutnosti onečišćenja prirodnih mineralnih voda;

—	postupcima uzorkovanja i metodama analize potrebnima za provjeru mikrobioloških svojstava prirodnih mineralnih voda.

U skladu s time Direktiva 2009/54/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 4. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila u vezi s mjerama iz prvog podstavka točke (b) podtočke i. i točke (c) podtočke i.”; [Am. 443]

2.	u članku 9. stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila u vezi s mjerama iz prvog podstavka točke (d).”; [Am. 444]

u članku 11. stavku 4. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se izmjenjuje ova Direktiva radi osiguranja zaštite javnog zdravlja.

Kada to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 13.b.”;

4.	u članku 12. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila u vezi s mjerama iz prvog stavka točaka (a) do (f).”; [Am. 445]

umeću se sljedeći članci 13.a i 13.b:

„Članak 13.a.

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 1., članka 9. stavka 4., članka 11. stavka 4. i članka 12. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 446]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 1., članka 9. stavka 4., članka 11. stavka 4. i članka 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 1., članka 9. stavka 4., članka 11. stavka 4. i članka 12. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 13.b

(*232) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

6.	članak 14. briše se.

164.

Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (170) (*233)

Kako bi se uspostavio okvir za djelovanje Unije u postizanju održive upotrebe pesticida, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. do IV. Direktivi 2009/128/EZ radi uzimanja u obzir znanstvenog i tehničkog napretka. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Direktiva 2009/128/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 5. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 20.a kojima se izmjenjuje Prilog I. kako bi se u obzir uzeo znanstveni i tehnički napredak.”;

2.	u članku 8. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim: „7. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 20.a kojima se izmjenjuje Prilog II. kako bi se u obzir uzeo znanstveni i tehnički napredak.”;

3.	u članku 14. stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 20.a kojima se izmjenjuje Prilog III. kako bi se u obzir uzeo znanstveni i tehnički napredak.”;

4.	u članku 15. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 20.a kojima se izmjenjuje Prilog IVI. kako bi se u obzir uzeo znanstveni i tehnički napredak.”;

umeće se sljedeći članak 20.a:

„ Članak 20.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 3., članka 8. stavka 7., članka 14. stavka 4. i članka 15. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 3., članka 8. stavka 7., članka 14. stavka 4. i članka 15. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 3., članka 8. stavka 7., članka 14. stavka 4. i članka 15. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(*234) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

165.

Uredba (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o propisivanju postupaka Zajednice za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2377/90 i o izmjeni Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (171)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 470/2009, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila znanstvenim metodama za određivanje referentnih granica za poduzimanje mjera, referentnih granica za poduzimanje mjera za rezidue farmakološki djelatnih tvari, pravilima o postupanju u slučaju potvrđenog pozitivnog nalaza zabranjene ili nedopuštene tvari te metodološkim načelima za procjenu rizika i preporuke za upravljanje rizikom i pravilima o primjeni najveće dopuštene količine rezidua određene za farmakološki djelatnu tvar u određenoj hrani na drugu hranu dobivenu od iste vrste životinja ili o primjeni najveće dopuštene količine rezidua određene za farmakološki djelatnu tvar u jednoj ili više vrsta na druge vrste. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 447]

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu relevantnih odredbi Uredbe (EZ) br. 470/2009, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s referentnim granicama za poduzimanje mjera za rezidue od farmakološki djelatnih tvari. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 448]

U skladu s time Uredba (EZ) br. 470/2009 mijenja se kako slijedi:

članak 13. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe u vezi s donošenjem: [Am. 449]

(a)	metodoloških načela za procjenu rizika i preporuke za upravljanje rizikom iz članaka 6. i 7., uključujući tehničke zahtjeve u skladu s međunarodno dogovorenim standardima;

(b)

pravila o primjeni najveće dopuštene količine rezidua određene za farmakološki djelatnu tvar u određenoj hrani na drugu hranu dobivenu od iste vrste životinja ili o primjeni najveće dopuštene količine rezidua određene za farmakološki djelatnu tvar u jednoj ili više vrsta na druge vrste, kako se navodi u članku 5. U tim se pravilima određuje na koji se način i u kojim okolnostima znanstveni podaci o reziduama u određenoj hrani odnosno vrsti ili više vrsta mogu koristiti za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua u drugoj hrani ili u drugim vrstama.”;

članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

Referentne granice za poduzimanje mjera

Kada se to smatra nužnim kako bi se osiguralo funkcioniranje kontrole hrane životinjskog podrijetla koja je uvezena ili stavljena na tržište u skladu s Uredbom (EZ) br. 882/2004, Komisija može provedbenim aktom odrediti referentne granice je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe određivanjem referentnih granica za poduzimanje mjera za rezidue farmakološki djelatnih tvari koje nisu predmet klasifikacije u skladu s člankom 14. stavkom 2. točkama (a), (b) ili (c). Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Referentne granice za poduzimanje mjera redovito se revidiraju na temelju novih znanstvenih podataka koji se odnose na sigurnost hrane, rezultata istraga i analitičkih testova iz članka 24. te tehnološkog napretka.

Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga koji se odnose na zaštitu javnog zdravlja Komisija može donijeti provedbene akte koji su odmah primjenjivi u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.a Kad to u slučaju rizika za zdravlje ljudi zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 24.b .”; [Am. 450]

3.	u članku 19. stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe u vezi s metodološkim načelima i znanstvenim metodama za određivanje referentnih granica za mjere.”; [Am. 451]

4.	u članku 24. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe u vezi s primjenom ovog članka.”; [Am. 452]

ispod glave V. umeće se sljedeći članak 24.a:

„Članak 24.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 13. stavka 2., članka 18., članka 19. stavka 3. i članka 24. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament i Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. stavka 2., članka 18., članka 19. stavka 3. i članka 24. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 13. stavka 2., članka 18., članka 19. stavka 3. i članka 24. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 453]

(*235) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

5.a

umeće se sljedeći članak 24.b:

„Članak 24.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 24.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.” [Am. 454]

6.	u članku 25. briše se stavak 3.;

članak 26. mijenja se kako slijedi:

(a)

dodaje se sljedeći stavak 2.a:

„Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011. Europskog parlamenta i Vijeća (*236) zajedno s člankom 5. te Uredbe.

(*236) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisijehttps://webgate.ec.testa.eu/docfinder/extern/aHR0cDovLw==/ZXVyLWxleC5ldXJvcGEuZXU=/legal-content/AUTO/?uri=CELEX:32011R0182&qid=1476780993778&rid=3 (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;"

(b)	stavci 3. i 4. brišu se.

166.

Uredba (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o stavljanju na tržište i korištenju hrane za životinje, izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 79/373/EEZ, Direktive Komisije 80/511/EEZ, direktiva Vijeća 82/471/EEZ, 83/228/EEZ, 93/74/EEZ, 93/113/EZ i 96/25/EZ te Odluke Komisije 2004/217/EZ (172)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 767/2009, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Uredbi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku , ažuriranja popisa predviđenih namjena korištenja i određivanja maksimalnog sadržaja kemijskih nečistoća, kako se navodi u točki 1. Priloga I., te također i kako bi se ta Uredba dopunila popisom kategorija krmiva i pojašnjenjem o tome je li određeni proizvod krmivo . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 455]

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 767/2009, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi se razjasnilo čini li određeni proizvod hranu za životinje, kako bi se ažurirao popis predviđenih namjena korištenja i kako bi se odredio maksimalni sadržaj kemijskih nečistoća. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. [Am. 456]

U skladu s time Uredba (EZ) br. 767/2009 mijenja se kako slijedi:

u članku 6. stavku 2. drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se izmjenjuje Prilog III.

Kada to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 27.b.”;

u članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija može je ovlaštena donijeti provedbene delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se dopunjuje ova Uredba kako bi se razjasnilo čini li određeni proizvod hranu za životinje za potrebe ove Uredbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 28. stavka 3.”; [Am. 457]

u članku 10. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. U roku od šest mjeseci od primitka valjanog zahtjeva ili, kad je to primjereno, nakon primitka mišljenja Agencije, Komisija donosi provedbene delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se ažurira dopunjuje ova Uredba ažuriranjem popisa predviđenih namjena korištenja ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. Ti se provedbeni delegirani akti donose u skladu s postupkom iz članka 28. stavka 3 27.a .”; [Am. 458]

4.	u članku 17. stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a u vezi s kako bi dopunila ovu Uredbu određivanjem popisa kategorija krmiva iz stavka 2. točke (c).”; [Am. 459]

5.	u članku 20. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se izmjenjuje Prilog VIII.”;

u članku 26. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Provedbenim aktom donose se Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 27.a radi izmjene kataloga Zajednice o određivanju maksimalnog sadržaja kemijskih nečistoća iz točke 1. Priloga I. ili razina botaničke čistoće iz točke 2. Priloga I. ili razina sadržaja vlage iz točke 6. Priloga I. ili pojedinosti koje zamjenjuju obvezno označivanje iz članka 16. stavka 1. točke (b). Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 28. stavka 3.”; [Am. 460]

7.	u članku 27. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se izmjenjuju prilozi radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehnološkom napretku.”;

umeću se sljedeći članci 27.a i 27.b:

„Članak 27.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 2., članka 10. stavka 5., članka 17. stavka 4., članka 20. stavka 2. , članka 26. stavka 3. i članka 27. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 461]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 2., članka 17. stavka 4., članka 20. stavka 2. i članka 27. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 2., članka 17. stavka 4., članka 20. stavka 2. i članka 27. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 27.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 27.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*237) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

9.	u članku 28. brišu se stavci 4., 5. i 6.;

10.	u članku 32. briše se stavak 4.

167.

Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (173)

Kako bi se ostvarili ciljevi Uredbe (EZ) br. 1069/2009, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba izmijenila u vezi s krajnjom točkom u proizvodnom lancu te dopunila u vezi sa sljedećim: [Am. 462]

—	krajnjom točkom u proizvodnom lancu; [Am. 463]

—	utvrđivanjem ozbiljnih prenosivih bolesti;

—	uvjetima čiji je cilj sprečavanje širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje;

—	kategorijama rizika kako bi se uzeo u obzir znanstveni napredak u vezi s procjenom razine rizika;

—	pregledima i kontrolama uporabe nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda te uvjetima za njihovu uporabu u prehrani životinja;

—	odstupanjima za istraživanje i druge posebne namjene;

—	određenim mjerama koje se odnose na sakupljanje, prijevoz i odlaganje;

—	odobrenjem alternativnih metoda uporabe i odlaganja nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda;

—	određenim mjerama koje se odnose na sakupljanje i označivanje;

—	određenim mjerama koje se odnose na kategoriju i prijevoz;

—	određenim mjerama koje se odnose na sakupljanje, prijevoz i sljedivost;

—	određenim mjerama koje se odnose na registraciju i odobrenje;

—	stavljanjem na tržište nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda namijenjenih prehrani domaćih životinja;

—	stavljanjem na tržište i uporabom organskih gnojiva i poboljšivača tla;

—	određenim mjerama koje se odnose na druge dobivene proizvode;

—	određenim mjerama koje se odnose na uvoz i provoz proizvoda;

—	svrhama izvoza materijala kategorije 1. i kategorije 2. te od njih dobivenih proizvoda;

—	kontrolama nad otpremanjem u druge države članice

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 1069/2009, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s određenom dokumentacijom, parametrima za proizvodni proces i zahtjevima za ispitivanje koji se primjenjuju na gotovi proizvod te obrascima zdravstvenih certifikata, komercijalnih isprava i izjava koje se moraju priložiti pošiljkama, pri čemu je potrebno utvrditi uvjete uz koje je moguće izjaviti da su nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi sakupljeni ili proizvedeni u skladu sa zahtjevima ove Uredbe. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1069/2009 mijenja se kako slijedi:

članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a radi izmjene krajnje točke u proizvodnom lancu za proizvode iz ovog stavka trećeg podstavka točaka (a) i (b), uzimajući u obzir znanstveni i tehnički napredak.

Kada to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a radi izmjene krajnje točke u proizvodnom lancu za proizvode iz ovog stavka trećeg podstavka točaka (a) i (b), uzimajući u obzir znanstveni i tehnički napredak.”;

(b)	u stavku 2. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a radi izmjene ove Uredbe u pogledu krajnje točke u proizvodnom lancu nakon koje se na dobivene proizvode više ne primjenjuju zahtjevi ove Uredbe.”; [Am. 464]

članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila u vezi s mjerama iz prvog podstavka točke (b) podtočke ii.”; [Am. 465]

(b)	u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila u vezi s mjerama iz prvog podstavka.”; [Am. 466]

3.	u članku 7. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila u vezi s mjerama iz stavaka 2. i 3.”; [Am. 467]

u članku 11. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)	u prvom podstavku uvodna se rečenica zamjenjuje sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a kojima se utvrđuju mjere radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem mjera koje se odnose na sljedeće:”; [Am. 468]

(b)	briše se drugi podstavak;

članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Delegirane ovlasti”

(b)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.	u prvom podstavku uvodna se rečenica zamjenjuje sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a kojima se utvrđuju mjere radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem mjera koje se odnose na sljedeće:”; [Am. 469]

ii.	briše se drugi podstavak.

6.	u članku 17. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se kako slijedi: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a kojima se utvrđuju uvjeti radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta iz prvog podstavka.”; [Am. 470]

u članku 18. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)	u prvom podstavku uvodna se rečenica zamjenjuje sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a kojima se utvrđuju mjere radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem mjera koje se odnose na sljedeće:”; [Am. 471]

(b)	briše se drugi podstavak;

u članku 19. stavak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)	u prvom podstavku uvodna se rečenica zamjenjuje sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a kojima se utvrđuju mjere radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem mjera koje se odnose na sljedeće:”; [Am. 472]

(b)	briše se drugi podstavak.

u članku 20. stavak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)	u prvom podstavku uvodna se rečenica zamjenjuje sljedećim: „Po primitku mišljenja EFSA-e Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a u vezi sa sljedećim radi dopune ove Uredbe usvajanjem sljedećeg :”; [Am. 473]

(b)	briše se drugi podstavak;

10.

u članku 21. stavak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)	u prvom podstavku uvodna se rečenica zamjenjuje sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a kojima se utvrđuju mjere radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem mjera koje se odnose na sljedeće:”; [Am. 474]

(b)	briše se drugi podstavak;

11.

članak 27. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov članka 27. zamjenjuje se sljedećim: „Delegirane ovlasti”

(b)	u prvom podstavku uvodna se rečenica zamjenjuje sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila u vezi sa sljedećim mjerama koje se odnose na ovaj odjeljak i odjeljak 1. ovog poglavlja.”; [Am. 475]

(c)	briše se drugi podstavak;

12.

u članku 31. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51. a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila u vezi s mjerama koje se odnose na uvjete javnog zdravlja i zdravlja životinja koji se primjenjuju na sakupljanje, preradu i obradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda iz stavka 1.”; [Am. 476]

13.

u članku 32. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)	u prvom podstavku uvodna se rečenica zamjenjuje sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a kojima se utvrđuju mjere radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem mjera koje se odnose na sljedeće:”; [Am. 477]

(b)	drugi podstavak briše se;

14.

članak 40. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 40.

Delegirane i provedbene ovlasti

1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a radi dopune ove Uredbe u vezi s uvjetima za: [Am. 478]

(a)	stavljanje na tržište hrane za kućne ljubimce iz uvoza ili hrane za kućne ljubimce proizvedene od materijala iz uvoza podrijetlom od materijala kategorije 1. iz članka 8. točke (c);

(b)	odabir sigurnog izvora i prijevoza materijala koji se mora upotrebljavati u uvjetima kojima se sprečavaju rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja;

(c)	sigurnu uporabu dobivenih proizvoda koji predstavljaju rizik za javno zdravlje ili zdravlje životinja.

2. Komisija donosi provedbene je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a radi dopune ove Uredbe u vezi sa sljedećim: [Am. 479]

(a)	dokumentacijom iz prvog podstavka članka 37. stavka 2.;

(b)	parametrima proizvodnog postupka iz prvog stavka članka 38., a posebno u pogledu fizičke ili kemijske obrade upotrijebljenoga materijala;

(c)	zahtjevima za ispitivanje koji se primjenjuju na gotovi proizvod. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 52. stavka 3.”; [Am. 480]

15.

članak 41. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju uvjeti iz prvog podstavka točke (b). Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 52. stavka 3 je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta iz prvog podstavka točke (b) .”; [Am. 481]

(b)

u stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju zahtjevi iz prvog podstavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 52. stavka 3 je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem zahtjeva iz prvog podstavka .”; [Am. 482]

16.

članak 42. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Delegirane i provedbene ovlasti”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a kojima se utvrđuje sljedeće radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem sljedećeg : [Am. 483]

(a)	uvjeti za uvoz i provoz materijala kategorije 1. i kategorije 2. te od njih dobivenih proizvoda;

(b)

ograničenja u vezi s javnim zdravljem ili zdravljem životinja koja se primjenjuju na materijal kategorije 3. iz uvoza ili od njega dobivene proizvode i koja je moguće utvrditi u skladu s popisima trećih zemalja ili dijelova trećih zemalja koji se izrađuju u skladu s člankom 41. stavkom 4. ili u druge svrhe povezane s javnim zdravljem ili zdravljem životinja;

(c)

uvjeti za proizvodnju nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda u objektima ili pogonima u trećim zemljama; ti uvjeti mogu uključivati načine na koji nadležno tijelo obavlja kontrolu nad tim objektima ili pogonima i njima se mogu izuzeti određene vrste objekata ili pogona u kojima se rukuje nusproizvodima životinjskog podrijetla ili od njih dobivenim proizvodima iz odobrenja ili registracije iz članka 41. stavka 3. drugog podstavka točke (b).

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju obrasci zdravstvenih certifikata, komercijalnih isprava i izjava koje se moraju priložiti pošiljkama, pri čemu je potrebno utvrditi uvjete uz koje je moguće izjaviti da su nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi sakupljeni ili proizvedeni u skladu sa zahtjevima ove Uredbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 52. stavka 3.”;

17.	u članku 43. stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila u vezi s pravilima iz prvog podstavka.”; [Am. 484]

18.

u članku 45. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija može donijeti provedbene delegirane akte kojima se utvrđuju detaljne odredbe za provedbu dopunu ovog članka, uključujući pravila u vezi s referentnim metodama za mikrobiološke analize. Ti se provedbeni delegirani akti donose u skladu s postupkom iz članka 52. stavka 3 51.a .”; [Am. 485]

19.

u članku 48. stavci 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

„7. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a kojima se utvrđuje sljedeće radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem sljedećeg : [Am. 486]

(a)	određeni rok u kojemu nadležno tijelo donosi odluku iz stavka 1.;

(b)	dodatni uvjeti koji se primjenjuju na otpremanje nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda iz stavka 4.;

(c)	obrasci zdravstvenih certifikata koji se moraju priložiti pošiljkama poslanima u skladu s člankom 5.

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju uvjeti uz koje je dopušteno u druge države članice slati nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode namijenjene za uporabu na izložbama, u umjetničkim aktivnostima te u dijagnostičke, obrazovne ili istraživačke svrhe, odstupajući od stavaka 1. do 5. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 52. stavka 3.

8. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 51.a kojima se određuju uvjeti radi dopune ove Uredbe određivanjem uvjeta uz koje nadležna tijela mogu odobriti odstupanja od stavaka 1. do 4. u vezi sa sljedećim: [Am. 487]

(a)	otpremanje stajskoga gnoja koji se prevozi između dviju točaka na istom gospodarstvu ili između gospodarstava koja se nalaze u graničnim područjima država članica sa zajedničkom granicom;

(b)	otpremanje drugih nusproizvoda životinjskog podrijetla između objekata ili pogona koji se nalaze u graničnim područjima država članica sa zajedničkom granicom; i

(c)	prijevoz uginulih kućnih ljubimaca radi spaljivanja u objekt ili pogon koji se nalazi u graničnom području druge države članice sa zajedničkom granicom.”;

20.

umeću se sljedeći članci 51.a i 51.b:

„Članak 51.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavaka 1. i 2., članka 6. stavaka 1. i 2., članka 7. stavka 4., članka 11. stavka 2., članka 15. stavka 1., članka 17. stavka 2., članka 18. stavka 3., članka 19. stavka 4., članka 20. stavka 11., članka 21. stavka 6., članka 27., članka 31. stavka 2., članka 32. stavka 3., članka 40. stavka stavaka 1. i 2., članka 41. stavka 1. drugog podstavka, članka 41. stavka 3. trećeg podstavka , članka 42. stavka 2. prvog podstavka, članka 43. stavka 3., članka 45. stavka 4., članka 48. stavka 7. prvog podstavka i članka 48. stavka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od pet godina počevši od … [datuma datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe o izmjeni ] . Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavaka 1. i 2., članka 6. stavaka 1. i 2., članka 7. stavka 4., članka 11. stavka 2., članka 15. stavka 1., članka 17. stavka 2., članka 18. stavka 3., članka 19. stavka 4., članka 20. stavka 11., članka 21. stavka 6., članka 27., članka 31. stavka 2., članka 32. stavka 3., članka 40. stavka stavaka 1. i 2., članka 41. stavka 1. drugog podstavka, članka 41 . stavka 3. trećeg podstavka , članka 42. stavka 2. prvog podstavka, članka 43. stavka 3., članka 45. stavka 4., članka 48. stavka 7. prvog podstavka i članka 48. stavka 8. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavaka 1. i 2., članka 6. stavaka 1. i 2., članka 7. stavka 4., članka 11. stavka 2., članka 15. stavka 1., članka 17. stavka 2., članka 18. stavka 3., članka 19. stavka 4., članka 20. stavka 11., članka 21. stavka 6., članka 27., članka 31. stavka 2., članka 32. stavka 3., članka 40. stavka stavaka 1. i 2., članka 41. stavka 1. drugog podstavka, članka 41. stavka 3. trećeg podstavka , članka 42. stavka 2. prvog podstavka, članka 43. stavka 3., članka 45. stavka 4., članka 48. stavka 7. prvog podstavka i članka 48. stavka 8. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 488]

Članak 51.b

Hitni postupak

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 51.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopći svoju odluku o podnošenju prigovora.

(*238) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

21.	u članku 52. brišu se stavci 4., 5. i 6.

XIII. OPOREZIVANJE I CARINSKA UNIJA

168.

Odluka br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o okruženju bez papira za carinu i trgovinu (174) (*239)

Na temelju članka 15. Odluke br. 70/2008/EZ Komisija je ovlaštena produljiti određene rokove u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ (175) . Ta ovlast nikad nije izvršena i više nije potrebna. Stoga tu ovlast nije potrebno prilagoditi članku 290. Ugovora, već bi je trebalo ukinuti, a članke 15. i 16. Odluke trebalo bi obrisati.

U skladu s time u Odluci br. 70/2008/EZ brišu se članci 15. i 16.

(*1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*4) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*6) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*7) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*9) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*12) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*14) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*16) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*18) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*20) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*22) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*24) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*26) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*27) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*28) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*29) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*31) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*33) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*34) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*35) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*37) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*39) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*41) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*43) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*44) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*46) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*47) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*48) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*50) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*51) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*52) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*54) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*55) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*56) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*57) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*58) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*60) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*62) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*63) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*64) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*65) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*66) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*68) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*69) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*70) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*71) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*72) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*74) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*76) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*77) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*78) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*79) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*80) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*81) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*82) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*83) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*85) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*86) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*87) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*88) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*89) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*90) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*92) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*93) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*94) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*95) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*96) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*97) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*98) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*100) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*101) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*102) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*103) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*104) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*105) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*106) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*107) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*108) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”; [Am. 247]

(*109) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*111) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*112) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*113) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*115) SL L 123, 12. 5. 2016., str. 1.”;

(*116) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*117) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*118) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*120) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*122) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*124) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*126) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*128) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*129) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*131) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*133) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*134) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*135) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*136) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*138) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*140) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*141) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*143) Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30.9.2008., str. 13.).”;

(*144) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*146) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*147) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*149) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*151) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*153) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*155) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*157) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*158) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*159) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*160) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*161) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*163) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*165) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*166) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*168) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*170) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*172) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*173) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*175) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*176) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*177) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*179) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*180) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*181) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*183) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*184) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*185) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*187) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*189) Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (SL L 163, 25.6.2009., str. 1.).”;

(*190) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*191) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*192) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*193) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*194) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*195) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*197) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*199) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*201) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*202) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*204) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*205) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”

(*206) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*208) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*209) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*210) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*212) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*214) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*216) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*217) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*218) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*219) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*221) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*222) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*224) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*225) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*226) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*227) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*229) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”; .

(*230) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*231) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*232) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*234) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”.

(*235) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*237) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*238) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;”

(1) SL L 140, 5.6.2009., str. 114.

(2) SL L 140, 5.6.2009., str. 136.

(3) SL L 286, 31.10.2009., str. 1.

(4) SL L 201, 31.7.2002., str. 37.

(5) SL L 113, 30.4.2002., str. 1.

(*8) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(6) SL L 172, 2.7.2008., str. 15.

(*10) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(*11) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(7) SL L 163, 2.7.1996., str. 1.

(8) SL L 183, 29.6.1989., str. 1.

(9) SL L 393, 30.12.1989., str. 1.

(*13) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(10) SL L 393, 30.12.1989., str. 18.

(*15) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(11) SL L 156, 21.6.1990., str. 9.

(*17) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(12) SL L 156, 21.6.1990., str. 14.

(*19) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(13) SL L 113, 30.4.1992., str. 19.

(*21) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(14) SL L 245, 26.8.1992., str. 6.

(*23) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(15) SL L 245, 26.8.1992., str. 23.

(*25) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(16) SL L 348, 28.11.1992., str. 9.

(17) SL L 404, 31.12.1992., str. 10.

(18) SL L 307, 13.12.1993., str. 1.

(19) SL L 216, 20.8.1994., str. 12.

(*30) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(20) SL L 131, 5.5.1998., str. 11.

(*32) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(21) SL L 23, 28.1.2000., str. 57.

(22) SL L 262, 17.10.2000., str. 21.

(23) SL L 177, 6.7.2002., str. 13.

(*36) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(24) SL L 042, 15.2.2003., str. 38.

(*38) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(25) SL L 158, 30.4.2004., str. 50.

(*40) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(26) SL L 114, 27.4.2006., str. 38.

(*42) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(27) SL L 260, 3.10.2009., str. 5.

(28) SL L 330, 16.12.2009., str. 28.

(*45) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(29) SL L 211, 14.8.2009., str. 94.

(30) SL L 211, 14.8.2009., str. 36.

(31) SL L 342, 22.12.2009., str. 46.

(*49) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(32) SL L 135, 30.5.1991., str. 40.

(33) SL L 375, 31.12.1991., str. 1.

(34) SL L 365, 31.12.1994., str. 24.

(*53) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(35) SL L 243, 24.9.1996., str. 31.

(36) SL L 330, 5.12.1998., str. 32.

(37) Direktiva Vijeća 2013/51/Euratom od 22. listopada 2013. o utvrđivanju zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 296, 7.11.2013., str. 12.).

(38) SL L 269, 21.10.2000., str. 34.

(39) SL L 327, 22.12.2000., str. 1.

(40) SL L 189, 18.7.2002., str. 12.

(*59) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(41) SL L 143, 30.4.2004., str. 87.

(*61) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(42) SL L 23, 26.1.2005., str. 3.

(43) SL L 64, 4.3.2006., str. 37.

(44) SL L 102, 11.4.2006., str. 15.

(45) SL L 372, 27.12.2006., str. 19.

(46) SL L 33, 4.2.2006., str. 1.

(*67) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(47) SL L 108, 25.4.2007., str. 1.

(48) SL L 288, 6.11.2007., str. 27.

(49) SL L 152, 11.6.2008., str. 1.

(50) SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

(51) SL L 353, 31.12.2008., str. 1.

(*73) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(52) SL L 285, 31.10.2009., str. 36.

(*75) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(53) SL L 20, 26.1.2010., str. 7.

(54) SL L 342, 22.12.2009., str. 1.

(55) SL L 27, 30.1.2010., str. 1.

(56) SL L 374, 31.12.1991., str. 1.

(57) SL L 76, 30.3.1993., str. 1.

(58) SL L 162, 5.6.1998., str. 1.

(59) SL L 63, 12.3.1999., str. 6.

(60) SL L 332, 9.12.2002., str. 1.

(61) Odluka Komisije od 3. svibnja 2000. koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ o popisu otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226, 6.9.2000., str. 3.).

(62) SL L 66, 11.3.2003., str. 1.

(63) SL L 69, 13.3.2003., str. 1.

(64) SL L 143, 30.4.2004., str. 49.

(65) SL L 191, 22.7.2005., str. 22.

(66) SL L 255, 30.9.2005., str. 1.

(67) SL L 393, 30.12.2006., str. 1.

(*91) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(68) SL L 113, 30.4.2007., str. 3.

(69) SL L 171, 29.6.2007., str. 17.

(70) SL L 199, 31.7.2007., str. 23.

(71) SL L 336, 20.12.2007., str. 1.

(72) SL L 61, 5.3.2008., str. 6.

(73) SL L 97, 9.4.2008., str. 13.

(74) SL L 145, 4.6.2008., str. 65.

(*99) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(75) SL L 145, 4.6.2008., str. 227.

(76) SL L 145, 4.6.2008., str. 234.

(77) SL L 218, 13.8.2008., str. 14.

(78) SL L 304, 14.11.2008., str. 1.

(79) SL L 354, 31.12.2008., str. 70.

(80) SL L 324, 10.10.2009., str. 1.

(81) SL L 243, 11.9.2002., str. 1.

(82) SL L 267, 10.10.2009., str. 7.

(83) SL L 147, 9.6.1975., str. 40.

(84) SL L 46, 21.2.1976., str. 1.

(*110) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(85) SL L 39, 15.2.1980., str. 40.

(86) SL L 15, 21.1.1998., str. 14.

(87) SL L 162, 3.7.2000., str. 1.

(*114) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(88) SL L 304, 21.11.2003., str. 1.

(89) SL L 50, 20.2.2004., str. 28.

(90) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(91) SL L 50, 20.2.2004., str. 44.

(92) SL L 157, 9.6.2006., str. 24.

(*119) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(93) SL L 376, 27.12.2006., str. 36.

(94) SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(95) SL L 106, 28.4.2009., str. 7.

(*125) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(96) SL L 146, 10.6.2009., str. 1.

(*127) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(97) SL L 170, 30.6.2009., str. 1.

(98) SL L 35, 4.2.2009., str. 32.

(*130) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(99) SL L 216, 20.8.2009., str. 76.

(*132) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(100) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(101) SL L 285, 31.10.2009., str. 10.

(102) SL L 200, 31.7.2009., str. 1.

(103) SL L 342, 22.12.2009., str. 59.

(104) SL L 348, 28.11.1992., str. 1.

(*137) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(105) SL L 133, 22.5.2008., str. 66.

(*139) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(106) SL L 373, 31.12.1991., str. 4.

(107) SL L 249, 17.10.1995., str. 35.

(*142) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(108) Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30.9.2008., str. 13.).

(109) SL L 34, 9.2.1998., str. 1.

(110) SL L 332, 28.12.2000., str. 81.

(111) SL L 13, 16.1.2002., str. 9.

(112) SL L 208, 5.8.2002., str. 10.

(*150) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(113) SL L 324, 29.11.2002., str. 1.

(*152) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(114) SL L 123, 17.5.2003., str. 22.

(*154) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(115) SL L 226, 10.9.2003., str. 4.

(*156) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(116) SL L 115, 9.5.2003., str. 1.

(117) SL L 166, 30.4.2004., str. 124.

(118) SL L 167, 30.4.2004., str. 39.

(119) SL L 129, 29.4.2004., str. 6.

(120) SL L 138, 30.4.2004., str. 1.

(*162) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(121) SL L 138, 30.4.2004., str. 19 .

(*164) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(122) SL L 162, 30.4.2004., str. 1.

(123) SL L 255, 30.9.2005., str. 152.

(*167) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(124) SL L 310, 25.11.2005., str. 28.

(*169) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(125) SL L 344, 27.12.2005., str. 15.

(*171) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(126) SL L 403, 30.12.2006., str. 18.

(127) SL L 64, 4.3.2006., str. 1.

(*174) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(128) SL L 315, 3.12.2007., str. 51.

(129) SL L 315, 3.12.2007., str. 14.

(130) SL L 260, 30.9.2008., str. 13.

(*178) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(131) SL L 319, 29.11.2008., str. 59.

(132) SL L 97, 9.4.2008., str. 72.

(133) SL L 131, 28.5.2009., str. 47.

(*182) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(134) SL L 131, 28.5.2009., str. 114.

(135) SL L 120, 15.5.2009., str. 5.

(136) SL L 131, 28.5.2009., str. 11.

(*186) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(137) SL L 131, 28.5.2009., str. 24.

(*188) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(138) Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (SL L 163, 25.6.2009., str. 1.).

(139) SL L 300, 14.11.2009., str. 51.

(140) SL L 300, 14.11.2009., str. 72.

(141) SL L 300, 14.11.2009., str. 88.

(142) SL L 40, 11.2.1989., str. 34.

(143) SL L 66, 13.3.1999., str. 16.

(144) SL L 18, 22.1.2000., str. 1.

(*196) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(145) SL L 106, 17.4.2001., str. 1.

(*198) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(146) SL L 311, 28.11.2001., str. 67.

(*200) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(147) SL L 147, 31.5.2001., str. 1.

(148) SL L 140, 30.5.2002., str. 10.

(*203) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(149) SL L 183, 12.7.2002., str. 51.

(150) SL L 33, 8.2.2003., str. 30.

(151) SL L 31, 1.2.2002., str. 1.

(*207) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(152) SL L 325, 12.12.2003., str. 31.

(153) SL L 268, 18.10.2003., str. 1.

(154) SL L 268, 18.10.2003., str. 24.

(*211) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(155) SL L 268, 18.10.2003., str. 29.

(*213) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(156) SL L 309, 26.11.2003., str. 1.

(*215) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(157) SL L 325, 12.12.2003., str. 1.

(158) SL L 102, 7.4.2004., str. 48.

(159) SL L 139, 30.4.2004., str. 1.

(160) SL L 139, 30.4.2004., str. 55.

(*220) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(161) SL L 139, 30.4.2004., str. 206.

(162) SL L 35, 8.2.2005., str. 1.

(*223) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(163) SL L 378, 27.12.2006., str. 1.

(164) SL L 404, 30.12.2006., str. 9.

(165) SL L 404, 30.12.2006., str. 26.

(166) SL L 324, 10.12.2007., str. 121.

(*228) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(167) SL L 141, 6.6.2009., str. 3.

(168) SL L 125, 21.5.2009., str. 75.

(169) SL L 164, 26.6.2009., str. 45.

(170) SL L 309, 24.11.2009., str. 71.

(*233) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(171) SL L 152, 16.6.2009., str. 11.

(172) SL L 229, 1.9.2009., str. 1.

(173) SL L 300, 14.11.2009., str. 1.

(174) SL L 23, 26.1.2008., str. 21.

(*239) Ova točka obuhvaćena je postupkom 2016/0400A.

(175) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/829

P8_TA(2019)0410

Prilagodba člancima 290. i 291. UFEU-a niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom – dio I. ***I

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/57)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0799),

—

uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 33., članak 43. stavak 2., članak 53. stavak 1., članak 62., članak 64. stavak 2., članak 91., članak 100. stavak 2., članak 114., članak 153. stavak 2. točku (b), članak 168. stavak 4. točku (a), članak 168. stavak 4. točku (b), članak 172., članak 192. stavak 1., članak 207., članak 214. stavak 3. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0524/2016),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

—

uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. i članak 33., članak 43. stavak 2., članak 53. stavak 1., članak 62., članak 91., članak 100. stavak 2., članak 114., članak 153. stavak 2. točku (b), članak 168. stavak 4. točku (b), članak 172., članak 192. stavak 1., članak 207. stavak 2., članak 214. stavak 3. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 1. lipnja 2017. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. prosinca 2017. (2),

—	uzimajući u obzir pisma Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

—	uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 7. ožujka 2019. kojom se Odboru za pravna pitanja daje ovlast da razdijeli navedeni prijedlog Komisije i na temelju njega sastavi dva zasebna zakonodavna izvješća,

—

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0190/2019),

—	uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja te mišljenja i stajališta u obliku amandmana Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0020/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

prihvaća zajedničku izjavu Parlamenta, Vijeća i Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 288, 31.8.2017., str. 29.

(2) SL C 164, 8.5.2018., str. 82.

P8_TC1-COD(2016)0400A

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o prilagodbi člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1243.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Zajednička izjava Parlamenta, Vijeća i Komisije

U točki 27. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva tri institucije priznale su potrebu za ujednačavanjem postojećeg zakonodavstva s pravnim okvirom koji je ustanovljen Ugovorom iz Lisabona i posebno istakle potrebu za davanjem visokog prioriteta žurnom ujednačavanju svih temeljnih akata koji i dalje upućuju na regulatorni postupak s kontrolom. Slijedom prijedloga Komisije u tu svrhu, ovom se Uredbom odgovara na tu potrebu tako što se predviđa usklađivanje regulatornog postupka s kontrolom u značajnom broju akata uključenih u taj prijedlog. Tri institucije nastavit će s radom na usklađivanju preostalih akata iz tog prijedloga.

Izjava Komisije

Komisija prima na znanje odluku zakonodavaca da utvrde ograničeno trajanje svih ovlasti za koje se regulatorni postupak s kontrolom usklađuje s ovom Uredbom te obvezu izvješćivanja i prešutno produljenje ovlasti. Posebno s obzirom na velik broj izvješća koja bi se morala redovito dostavljati i činjenicu da su informacije o uporabi ovlasti lako dostupne u evidenciji delegiranih akata, Komisija ističe svoje diskrecijsko pravo u pogledu načina na koji će ispuniti obvezu izvješćivanja. Stoga Komisija prema potrebi može grupirati u jedinstveni dokument izvješća koja treba dostaviti na temelju raznih temeljnih akata.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/832

P8_TA(2019)0411

Prilagodba članku 290. UFEU-a niza pravnih akata u području pravosuđa kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prilagodbi članku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije niza pravnih akata u području pravosuđa kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom (COM(2016)0798 – C8-0525/2016 – 2016/0399(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/58)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0798),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 81. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0525/2016),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0012/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

P8_TC1-COD(2016)0399

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o prilagodbi članku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije niza pravnih akata u području pravosuđa kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 81. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Ugovorom iz Lisabona uvedena znatno je izmijenjen pravni okvir kojim su uređene ovlasti koje zakonodavac dodjeljuje Komisiji tako što je uvedena razlika između ovlasti delegiranih Komisiji za donošenje nezakonodavnih akata opće primjene radi dopune ili izmjene određenih elemenata zakonodavnog akta (delegirani akti) koji nisu ključni i ovlasti dodijeljenih Komisiji za donošenje akata kojima se osiguravaju jedinstveni uvjeti za provedbu pravno obvezujućih akata Unije (provedbeni akti). [Am. 1]

(2)	Mjere na koje se može primijeniti delegiranje ovlasti u skladu s člankom 290. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u načelu odgovaraju mjerama na koje se primjenjuje regulatorni postupak s kontrolom utvrđen člankom 5.a Odluke Vijeća 1999/468/EZ (2).

(3)	Zbog zastoja u međuinstitucijskim pregovorima povučeni su (3) raniji prijedlozi koji se odnose na usklađivanje zakonodavstva koje upućuje na regulatorni postupak s kontrolom s pravnim okvirom uvedenim Ugovorom iz Lisabona (4).

(4)

Europski parlament, Vijeće i Komisija naknadno su dogovorili novi okvir za delegirane akte u okviru Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (5) i potvrdili da je cijelo postojeće zakonodavstvo potrebno uskladiti s pravnim okvirom uvedenim Ugovorom iz Lisabona. Usuglasili su se da je najveći prioritet potrebno dati brzom usklađivanju svih temeljnih akata koji još upućuju na regulatorni postupak s kontrolom. Komisija se obvezala da će do kraja 2016. izraditi prijedlog tog usklađivanja.

(5)	Dodijeljene ovlasti iz temeljnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom ispunjavaju kriterije iz članka 290. UFEU-a i trebale bi se prilagoditi toj odredbi.

(5a)	Grupiranjem i predstavljanjem ovlasti koje nisu međusobno blisko povezane u jednom delegiranom aktu Komisije Parlament se ometa pri provođenju kontrole jer je prisiljen prihvatiti ili odbiti cijeli delegirani akt i stoga nema mogućnost izraziti mišljenje o svakoj ovlasti pojedinačno. [Am. 2]

(6)	Ova Uredba ne bi trebala utjecati na postupke u tijeku za koje je odbor već dostavio svoje mišljenje u skladu s člankom 5.a Odluke 1999/468/EZ prije stupanja na snagu ove Uredbe.

(7)	Dotične akte trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Akti popisani u Prilogu mijenjaju se kako je utvrđeno tim Prilogom.

Članak 2.

Ova Uredba ne utječe na postupke u tijeku za koje je odbor već dostavio svoje mišljenje u skladu s člankom 5.a Odluke 1999/468/EZ.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.

(2) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).

(3) SL C 80, 7.2.2015., str. 17.

(4) COM(2013)0451, COM(2013)0452 i COM(2013)0751.

(5) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

PRILOG

1. Uredba Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (1)

Kako bi se ažurirala Uredba (EZ) br. 1206/2001, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenio Prilog toj Uredbi radi ažuriranja standardnih obrazaca ili njihovih tehničkih izmjena. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1206/2001 mijenja se kako slijedi:

članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Priručnik”;

(b)	stavak 2. briše se;

umeću se sljedeći članci 19.a i 19.b:

„Članak 19.a

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 19.b kojima se izmjenjuje Prilog radi ažuriranja standardnih obrazaca ili tehničkih izmjena tih obrazaca.”;

„Članak 19.b

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši razdoblje od pet godina od datuma … [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] . Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 3]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 19.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 19.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 4]

(*1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 20. briše se.

2. Uredba (EZ) br. 805/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o uvođenju europskog naloga za izvršenje za nesporne tražbine (2)

Kako bi se ažurirala Uredba (EZ) br. 805/2004, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Uredbi radi ažuriranja standardnih obrazaca. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 805/2004 mijenja se kako slijedi:

1.	članak 31. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 31. Izmjena prilogâ Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31.a kojima se izmjenjuju prilozi radi ažuriranja standardnih obrazaca.”;

umeće se sljedeći članak 31.a:

„Članak 31.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 31. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši razdoblje od pet godina od datuma … [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] . Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 5]

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 31. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 31. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 6]

(*2) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 32. briše se.

3. Uredba (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima („dostava pismena”), i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1348/2000 (3)

Kako bi se ažurirala Uredba (EZ) br. 1393/2007 , Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi I. i II. toj Uredbi radi ažuriranja standardnih obrazaca ili njihovih tehničkih izmjena. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

U skladu s time Uredba (EZ) br. 1393/2007 mijenja se kako slijedi:

1.	članak 17. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 17. Izmjena prilogâ Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. radi ažuriranja standardnih obrazaca ili tehničkih izmjena tih obrazaca.”;

umeće se sljedeći članak 17.a:

„Članak 17.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši razdoblje od pet godina od datuma … [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] . Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 7]

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 17. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 8]

(*3) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

3.	članak 18. briše se.

(*1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*2) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

(*3) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;”

(1) SL L 174, 27.6.2001., str. 1.

(2) SL L 143, 30.4.2004., str. 15.

(3) SL L 324, 10.12.2007., str. 79.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/839

P8_TA(2019)0412

Izvršenje i financiranje općeg proračuna Unije u 2019. u vezi s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Nacrtu uredbe Vijeća o mjerama koje se odnose na izvršenje i financiranje općeg proračuna Unije u 2019. u vezi s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije (06823/1/2019 – C8-0155/2019 – 2019/0031(APP))

(Posebni zakonodavni postupak – suglasnost)

(2021/C 158/59)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Nacrt uredbe Vijeća (06823/1/2019),

—	uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člankom 203. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (C8-0155/2019),

—	uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku Odbora za proračune (A8-0197/2019),

daje suglasnost za Nacrt uredbe Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/840

P8_TA(2019)0413

Sporazum o suradnji u području znanosti i tehnologije između EU-a i Rusije ***

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o obnavljanju Sporazuma o suradnji u području znanosti i tehnologije između Europske zajednice i Vlade Ruske Federacije (07683/2019 – C8-0153/2019 – 2019/0005(NLE))

(Suglasnost)

(2021/C 158/60)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (07683/2019),

—	uzimajući u obzir Sporazum o suradnji u području znanosti i tehnologije između Europske zajednice i Vlade Ruske Federacije (1),

—	uzimajući u obzir izjavu visoke predstavnice Federice Mogherini u ime EU-a o Autonomnoj Republici Krimu i gradu Sevastopolju od 20. ožujka 2019.,

—	uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 186. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) podtočkom v. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0153/2019),

—	uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0188/2019),

daje suglasnost za obnavljanje sporazuma;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Rusije.

(1) SL L 299, 28.11.2000., str. 15.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/841

P8_TA(2019)0414

Izmjena Statuta Europske investicijske banke *

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o izmjeni Statuta Europske investicijske banke (07651/2019 – C8-0149/2019 – 2019/0804(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

(2021/C 158/61)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog o izmjeni Statuta Europske investicijske banke koji je Europska investicijska banka uputila Vijeću (07651/2019),

—	uzimajući u obzir članak 308. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0149/2019),

—	uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenje Odbora za proračune (A8-0189/2019),

prihvaća Prijedlog;

poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci i nacionalnim parlamentima.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/842

P8_TA(2019)0415

Europska granična i obalna straža ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage Zajedničke akcije Vijeća 98/700/PUP, Uredbe (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018)0631 – C8-0406/2018 – 2018/0330A(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/62)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0631),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 77. stavak 2. točke (b) i (d) i članak 79. stavak 2. točku (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0406/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. veljače 2019. (2),

—	uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 21. ožujka 2019. kojom se Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove daje ovlast da razdijeli navedeni prijedlog Komisije i na temelju njega sastavi dva zasebna zakonodavna izvješća,

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za proračune (A8-0076/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

odobrava zajedničku izjavu Parlamenta, Vijeća i Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 62.

(2) SL C 168, 16.5.2019., str. 74.

P8_TC1-COD(2018)0330A

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU)2019/1896.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o mogućim mehanizmima za osiguranje privlačnosti Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu

Očekuje se da će se Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu idućih godina suočiti s izazovima u ispunjavanju izvanrednih potreba za zapošljavanjem, osposobljavanjem i zadržavanjem kvalificiranog osoblja sa što šireg geografskog područja. S obzirom na mandat Agencije i na velik broj njezinih zaposlenika, ključno je istražiti mehanizme koji bi omogućili da Agencija postane privlačniji poslodavac na temelju prilagodbe plaća osoblja Agencije u Varšavi, u skladu s mjerodavnim pravom Unije.

Europski parlament i Vijeće stoga pozivaju Komisiju da procijeni osnovu i modalitete svih takvih odgovarajućih mehanizma, posebno pri predstavljanju prijedloga za reviziju Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europske unije, utvrđene u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (1). Svi takvi mehanizmi moraju biti proporcionalni s važnošću postavljenih ciljeva i ne smiju dovesti do nejednakog postupanja među osobljem institucija, tijela, ureda i agencija Unije ako se te institucije, tijela, uredi i agencije nalaze u sličnoj situaciji.

(1) SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/845

P8_TA(2019)0416

Zakonik o vizama ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 810/2009 o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (COM(2018)0252 – C8-0114/2018 – 2018/0061(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/63)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0252),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 77. stavak 2. Točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0114/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018. (1),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0434/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 142.

(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 11. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0495).

P8_TC1-COD(2018)0061

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 810/2009 o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU)2019/1155.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/846

P8_TA(2019)0417

Mjere za očuvanje i kontrolu primjenjive na području koje regulira Organizacija za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera za očuvanje i kontrolu primjenjivih na području koje regulira Organizacija za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2115/2005 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 1386/2007 (COM(2018)0577 – C8-0391/2018 – 2018/0304(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/64)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0577),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0391/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 23. siječnja 2019. (1),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A8-0017/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.

P8_TC1-COD(2018)0304

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera očuvanja i provedbe koje se primjenjuju na regulatornom području Organizacije za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika, izmjeni Uredbe (EU) 2016/1627 i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2115/2005 i (EZ) br. 1386/2007

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU)2019/833.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/847

P8_TA(2019)0418

Pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP (COM(2018)0213 – C8-0152/2018 – 2018/0105(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/65)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0213),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 87. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0152/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. srpnja 2018. (1),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0442/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

prihvaća svoju izjavu priloženu ovoj Rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji L Službenog lista Europske unije zajedno s konačnim zakonodavnim aktom;

prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji L Službenog lista Europske unije zajedno s konačnim zakonodavnim aktom;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 84.

P8_TC1-COD(2018)0105

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1153.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Europskog parlamenta o članku 9.

Europski parlament žali što, za razliku od izvornog prijedloga, Direktiva ne sadrži pravila o preciznim rokovima i IT kanalima za razmjenu informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama različitih država članica. Europski parlament također žali zbog toga što je područje primjene ovog članka ograničeno na slučajeve terorizma i organiziranog kriminala povezanog s terorizmom, a ne obuhvaća, kao što je prvotno predloženo, sve vrste teških kaznenih djela, koja također mogu imati ozbiljne štetne učinke na naša društva. Europski parlament poziva Komisiju da preispita to pitanje u okviru svojih izvješća o provedbi i evaluaciji ove Direktive i Direktive o sprečavanju pranja novca, a posebno u okviru svoje ocjene u skladu s člankom 21. Europski parlament pomno će pratiti i analizirati ta izvješća i ocjene te, prema potrebi, sastaviti vlastite preporuke.

Izjava Komisije

U vezi s člankom 9. Direktive Komisija izražava žaljenje zbog toga što Direktiva, u odnosu na izvorni prijedlog, ne sadržava pravila o preciznim rokovima i IT kanalima za razmjenu informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama različitih država članica. Komisija također izražava žaljenje zbog toga što je područje primjene tog članka ograničeno na slučajeve terorizma i organiziranog kriminala povezanog s terorizmom i ne obuhvaća sve vrste teških kaznenih djela, kako je prvotno predloženo. Komisija će nastaviti pratiti suradnju financijsko-obavještajnih jedinica, posebno u okviru svojih izvješća o provedbi ove Direktive te direktive o sprečavanju pranja novca.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/850

P8_TA(2019)0419

Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreža nacionalnih koordinacijskih centara ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže nacionalnih koordinacijskih centara (COM(2018)0630 – C8-0404/2018 – 2018/0328(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/66)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0630),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 173. stavak 3. i prvi stavak članka 188. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0404/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 23. siječnja 2019. (1),

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0084/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.

(2) Ovo stajalište odgovara amandmanima usvojenima na sjednici 13. ožujka 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0189).

P8_TC1-COD(2018)0328

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže nacionalnih koordinacijskih centara

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. stavak 3. i prvi stavak članka 188.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Naš Više od 80 % stanovništva Unije spojeno je na internet, a svakodnevni život i naša gospodarstva sve više ovise o digitalnim tehnologijama zbog čega su građani sve izloženiji ozbiljnim kiberincidentima. Naša sigurnost u budućnosti ovisi, među ostalim, o doprinosu općoj otpornosti, jačanju tehnološke i industrijske sposobnosti za zaštitu Unije od kiberprijetnji koje se stalno razvijaju jer se civilna infrastruktura i vojni sigurnosni kapaciteti oslanjaju na sigurne digitalne sustave. Takva sigurnost može se postići podizanjem razine osviještenosti o kibersigurnosnim prijetnjama razvojem kompetencija, kapaciteta i sposobnosti diljem Unije, temeljito uzimajući u obzir međuodnos hardverske i softverske infrastrukture, mreža, proizvoda i procesa te društvenih i etičkih posljedica i razloga za zabrinutost. [Am. 1]

(1a)

Kiberkriminal postaje sve veća prijetnja Uniji, njezinim građanima i gospodarstvu. 80 % europskih poduzeća susrelo se tijekom 2017. s barem jednim incidentom povezanim s kibersigurnošću. Napadom Wannacry u svibnju 2017. bilo je pogođeno više od 150 zemalja i 230 000 IT sustava te je on imao znatan učinak na ključne infrastrukture kao što su bolnice. Iz toga proizlazi potreba za najvišim standardima i cjelovitim rješenjima za kibersigurnost, kojima su obuhvaćeni ljudi, proizvodi, procesi i tehnologije u Uniji, potreba da Unija bude predvodnik u tom području te potreba za digitalnom autonomijom. [Am. 2]

(2)

Unija je nakon donošenja Strategije za kibersigurnost iz 2013. (4) stalno povećavala svoje aktivnosti suočavanja sa sve većim izazovima u području kibersigurnosti u cilju poticanja pouzdanog, sigurnog i otvorenog kiberekosustava. Unija je 2016. donijela prve mjere u području kibersigurnosti donošenjem Direktive (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća (5) o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava.

(3)	U rujnu 2017. Komisija i Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili su Zajedničku komunikaciju (6)„Otpornost, odvraćanje i obrana: jačanje kibersigurnosti EU-a” u cilju daljnjeg jačanja otpornosti Unije, odvraćanja od i njezina odgovora na kibernapade.

(4)

Šefovi država i vlada pozvali su Uniju na sastanku na vrhu o digitalnoj budućnosti u Tallinnu u rujnu 2017. da postane „globalna predvodnica u području kibersigurnosti do 2025. kako bismo osigurali povjerenje i zaštitu naših građana, potrošača i poduzeća na internetu te ostvarili slobodan, sigurniji i zakonom uređen internet. i izjavili da će „više koristiti rješenja otvorenog koda i/ili otvorene standarde pri (ponovnoj) izgradnji sustava i rješenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT-a) (među ostalim, da bi se izbjegla ovisnost o prodavaču), uključujući one koji su razvijeni i/ili se promiču u programima EU-a za interoperabilnost i normizaciju, kao što je ISA2” [Am. 3]”

(4a)

Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja („Centar za stručnost”) trebao bi pridonijeti povećanju otpornosti i pouzdanosti infrastrukture mrežnih i informacijskih sustava, uključujući internet i ostalu infrastrukturu ključnu za funkcioniranje društva, kao što su prometni, zdravstveni i bankovni sustavi. [Am. 4]

(4b)	U pogledu Centra za stručnost i njegova djelovanja trebalo bi uzeti u obzir provedbu Uredbe (EU) 2019/XXX [preinaka Uredbe (EZ) br. 428/2009 kako je predloženo u dokumentu COM(2016)0616] (7) [Am. 5

(5)

Znatan poremećaj u radu mrežnih i informacijskih sustava može utjecati na pojedine države članice i cijelu Uniju. Stoga je sigurnost najviša razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u cijeloj Uniji podjednako ključna i za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta društvo i za gospodarstvo . Unija trenutačno ovisi o pružanjima pružateljima usluga kibersigurnosti izvan Europe. Međutim, u strateškom je interesu Unije osigurati da zadrži i razvije bitne tehnološke sposobnosti i kapacitete u području kibersigurnosti u cilju osiguranja zaštite svojeg jedinstvenog digitalnog tržišta, a posebno kako bi zaštitila podataka i ključnih mrežnih i informacijskih sustava europskih građana i poduzeća, uključujući infrastrukture koje su ključne mrežne i informacijske sustave za funkcioniranje društva, kao što su prometni i zdravstveni sustavi te bankarstvo i jedinstveno digitalno tržište te kako bi pružila ključne kibersigurnosne usluge. [Am. 6]

(6)

U Uniji postoji bogato stručno znanje i iskustvo u području istraživanja, tehnologije i industrijskog razvoja u području kibersigurnosti, ali istraživačke zajednice su fragmentirane, neusklađene i nedostaje im zajednička misija, što sprečava razvoj konkurentnosti i učinkovitu zaštitu ključnih podataka, mreža i sustava u tom području. Potrebno je udružiti i umrežiti te napore i stručno znanje te ih učinkovito upotrijebiti za jačanje i nadopunu postojećih sposobnosti u području istraživanja, tehnologije i industrije na razini Unije i na nacionalnim razinama. Iako se sektor IKT-a suočava s važnim izazovima, kao što je zadovoljavanje potražnje za kvalificiranim radnicima, može se okoristi zastupljenošću raznih dijelova društva kao cjeline te postizanjem uravnotežene zastupljenosti spolova, etničke raznolikosti i nediskriminacije osoba s invaliditetom, kao i olakšavanjem pristupa znanju i osposobljavanju budućim stručnjacima za kibersigurnost, uključujući njihovo obrazovanje u neformalnim kontekstima, primjerice na projektima koji obuhvaćaju besplatni softver otvorenog koda, projektima u području civilne tehnologije, u novoosnovanim poduzećima i mikropoduzećima. [Am. 7]

(6a)

Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) ključni su dionici u Unijinom sektoru kibersigurnosti koji zbog svoje pokretljivosti mogu pružiti najsuvremenija rješenja. Međutim, MSP-ovi koji nisu specijalizirani za kibersigurnost također su više izloženi kiberincidentima jer uspostava učinkovitih rješenja za kibersigurnost zahtijeva veća ulaganja i stručna znanja. Stoga je potrebno da Centar za stručnost i Mreža centara za stručnost u području kibersigurnosti („Mreža”) pruže posebnu potporu MSP-ovima olakšavajući im pristup znanju i osposobljavanju kako bi im se omogućilo da postignu zadovoljavajuću razinu zaštite te kako bi se omogućilo subjektima u području kibersigurnosti da pridonesu vodećem položaju Unije u tom području. [Am. 8]

(6b)

Stučno znanje postoji i izvan industrijskog i istraživačkog konteksta. U nekomercijalnim i pretkomercijalnim projektima, koji se nazivaju „projekti u području civilne tehnologije” primjenjuju se otvoreni standardi, sustavi otvorenih podataka i besplatni softver otvorenog koda u interesu društva i za javno dobro. Oni doprinose otpornosti, svijesti i razvoju kompetencije u području kibersigurnosti te igraju važnu ulogu u izgradnji kapaciteta za industriju i istraživanja u tom području. [Am. 9]

(6c)

Pojam „dionici”, kad se koristi u kontekstu ove Uredbe, odnosi se između ostalog na industriju, javna tijela i druge subjekte koji se bave operativnim i tehničkim pitanjima u području kibersigurnosti, te na civilno društvo, među ostalima sindikate, udruge potrošača, zajednicu za besplatni softver otvorenog koda te akademsku i istraživačku zajednicu. [Am. 10]

(7)

U Zaključcima Vijeća koji su doneseni u studenome 2017. Komisija je pozvana da brzo provede procjenu učinka dostupnih mogućnosti za stvaranje mreže centara za stručnost u području kibersigurnosti i Europskog centra za istraživanje i stručnost te da do sredine 2018. predloži relevantni pravni instrument.

(8)

Centar za stručnost trebao bi biti glavni instrument Unije za udruživanje ulaganja u istraživanje, tehnologiju i industrijski razvoj u području kibersigurnosti i za provedbu relevantnih projekata i inicijativa zajedno s Mrežom centara za stručnost u području kibersigurnosti. Oni On bi trebao ostvarivati financijsku potporu za kibersigurnost iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa te iz Europskog fonda za obranu za djelovanje i administrativne troškove povezane s obranom i prema potrebi bi trebao biti otvoren prema Europskom fondu za regionalni razvoj i drugim programima. Ovaj pristup trebao bi pridonijeti stvaranju sinergija i koordiniranju financijske potpore za istraživanje, inovacije, tehnologiju i industrijski razvoj inicijative Unije u području istraživanja i razvoja, inovacija, tehnologije i industrijskog razvoja u području kibersigurnosti i izbjegavanju dvostrukog financiranja. [Am. 11]

(8a)

„Integrirana sigurnost” kao načelo uspostavljeno u Zajedničkoj komunikaciji Komisije od 13. rujna 2017. pod nazivom „Otpornost, odvraćanje i obrana: jačanje kibersigurnosti EU-a”, uključuje najsuvremenije metode postizanja veće sigurnosti u svim fazama životnog ciklusa proizvoda ili usluge, počevši od sigurnih metoda izrade i razvoja kojima se smanjuje područje podložno napadima i koje uključuju odgovarajuća ispitivanja i revizije sigurnosti. Tijekom rada i održavanja proizvođači ili pružatelji usluga moraju za procijenjeni životni vijek proizvoda i razdoblje nakon njega bez odgode staviti na raspolaganje ažuriranja kojima se uklanjaju nove ranjivosti ili prijetnje. To se može postići i tako da se trećim stranama omogući razvoj i pružanje takvih ažuriranja. Osiguravanje ažuriranja posebno je potrebno u slučaju često primjenjivanih infrastruktura, proizvoda i procesa. [Am. 12]

(8b)

U pogledu širine kibersigurnosnih izazova i u pogledu ulaganja u sposobnosti i kapacitete u području sigurnosti u drugim dijelovima svijeta, Unija i države članice trebale bi podići razinu financijske potpore za istraživanje, razvoj i rad u tom području. Kako bi se stvorile ekonomije razmjera i postigla usporediva razina zaštite diljem Unije, države članice trebale bi, prema potrebi, uložiti napore u europski okvir ulaganjem kroz mehanizam Centra za stručnost. [Am. 13]

(8c)

Kako bi potaknuli konkurentnost Unije i najviše standarde kibersigurnosti na međunarodnoj razini Centar za stručnost i Zajednica stručnjaka za kibersigurnost trebali bi poticati razmjenu u pogledu kibersigurnosnih proizvoda i procesa, standarda i tehničkih standarda s međunarodnom zajednicom. Tehnički standardi obuhvaćaju izradu referentnih implementacijskih računalnih programa koji se izdaju u okviru otvorenih standardnih licencija. Siguran dizajn, posebno referentnih implementacijskih računalnih programa, ključan je za cjelokupnu pouzdanost i otpornost najčešće upotrebljavane infrastrukture mrežnih i informacijskih sustava kao što su internet i kritične infrastrukture. [Am. 14]

(9)

Budući da se ciljevi ove inicijative najbolje mogu postići sudjelovanjem svih država članica ili njihova što većeg broja, te kako bi se države članice potaknule na sudjelovanje doprinos , pravo glasa trebale bi imati samo države članice koje financijski pridonose administrativnim troškovima i troškovima poslovanja Centra za stručnost. [Am. 15]

(10)	Financijski doprinos država članica sudionica trebao bi biti razmjeran financijskom doprinosu Unije ovoj inicijativi.

(11)

Centar za stručnost trebao bi olakšati rad Mreže centara za stručnost u području kibersigurnosti („Mreža”), koja je sastavljena od nacionalnih koordinacijskih centara svake države članice, i pridonijeti njezinu radu. Nacionalni koordinacijski centri trebali bi primati izravnu financijsku potporu Unije, uključujući bespovratna sredstva koja se dodjeljuju bez poziva na podnošenje prijedloga, u cilju obavljanja aktivnosti povezanih s ovom Uredbom.

(12)

Nacionalne koordinacijske centre trebale bi odabrati države članice. Povrh potrebne administrativne sposobnosti Centri bi trebali imati tehnološke stručnjake za područje kibersigurnosti ili imati pristup takvim stručnjacima, posebno u područjima šifriranja, sigurnosnih usluga IKT-a, otkrivanja neovlaštenih pristupa, sigurnosti sustava, mrežne sigurnosti, sigurnosti softvera i aplikacija ili ljudskih, etičkih, i društvenih i okolišnih aspekata sigurnosti i privatnosti. Trebali bi biti sposobni djelotvorno surađivati i koordinirati aktivnosti s industrijom, javnim sektorom, uključujući tijela određena na temelju Direktive (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća (8), te istraživačkom zajednicom radi uspostave trajnog dijaloga između privatnog i javnog sektora u području kibersigurnosti . Usto bi odgovarajućim komunikacijskim sredstvima trebalo osvješćivati širu javnost o kibersigurnosti. [Am. 16].

(13)	Ako se nacionalnim koordinacijskim centrima pruža financijska potpora za podupiranje trećih strana na nacionalnoj razini, ona se prenosi na relevantne dionike na temelju kaskadnih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

(14)

Nove tehnologije, kao što su umjetna inteligencija, internet stvari, računalstvo visokih performansi (HPC) i kvantno računalstvo, ulančani blokovi i te pojmovi kao što su sigurni digitalni identiteti istodobno donose nove izazove za kibersigurnost i rješenja za kibersigurnost nude proizvode i procese . Kako bi se mogla ocijeniti i provjeriti pouzdanost postojećih ili budućih sustava IKT-a, bit će potrebna rješenja za testiranje sigurnosti potrebno testirati sigurnosne proizvode i procese protiv napada na HPC i kvantne strojeve. Centar za stručnost, Mreža , europski digitalnoinovacijski centri i Zajednica stručnjaka za kibersigurnost trebali bi pomoći u razvoju i širenju najnovijih rješenja za kibersigurnost kibersigurnosnih proizvoda i procesa, uključujući dvojnu namjenu, osobito onih kojima se pomaže organizacijama da stalno izgrađuju kapacitete, otpornost i odgovarajuće upravljanje. Centar za stručnost i Mreža trebali bi potaknuti cijeli inovacijski ciklus i pridonijeti premošćenju „doline smrti” između inovacija u području kibersigurnosnih tehnologija i usluga . Centar za stručnost i Mreža Mreža i Zajednica trebali bi istodobno biti na raspolaganju developerima i operaterima u ključnim sektorima kao što su promet, energija, zdravstvo, financije, uprava, telekomunikacije, proizvodnja, obrana i svemir kako bi im pomogli u rješavanju problema u području kibersigurnosti kibersigurnosnih izazova te bi trebali istraživati razne uzroke napada na integritet mreža i informacijskih sustava, kao što su kriminal, industrijska špijunaža, kleveta i dezinformiranje . [Am. 17]

(14a)

S obzirom na brze promjene u području kiberprijetnji i kibersigurnosti, Unija mora biti sposobna za brzu i stalnu prilagodbu novim zbivanjima u tom području. Stoga bi Centar za stručnost, Mreža i Zajednica stručnjaka za kibersigurnost trebali biti dovoljno fleksibilni kako bi osigurali potrebnu razinu pripravnosti. Oni bi trebali omogućiti rješenja koja će subjektima pomoći da stalno izgrađuju sposobnost za poboljšanje svoje otpornosti i otpornosti Unije. [Am. 18]

(14b)

Ciljevi Centra za stručnost trebali bi biti da Unija stekne stručno znanje i preuzme vodeći položaj u području kibersigurnosti te time osigurati najviše sigurnosne standarde u Uniji, zaštitu podataka, informacijskih sustava, mreža i ključnih infrastruktura u Uniji, otvaranje novih visokokvalitetnih radnih mjesta u tom području, spriječiti odlazak europskih stručnjaka za kibersigurnost u treće zemlje i dodati europsku vrijednost već postojećim nacionalnim mjerama u području kibersigurnosti. [Am. 19]

(15)

Centar za stručnost trebao bi imati nekoliko ključnih zadaća. Prvo, Centar za stručnost trebao bi olakšavati rad Europske mreže centara za stručnost u području kibersigurnosti i koordinirati ga te njegovati Zajednicu stručnjaka za kibersigurnost. Centar bi trebao poticati provedbu programa tehnološkog razvoja u području sigurnosti i olakšavati pristup stručnjacima okupljenima kibersigurnosti te objedinjavati i dijeliti stručno znanje prikupljeno u Mreži i Zajednici stručnjaka za kibersigurnost i olakšavati pristup tom znanju i infrastrukturi kibersigurnosti . Drugo, trebao bi provoditi relevantne dijelove programa Digitalna Europa i Obzor Europa dodjelom bespovratnih sredstava, u načelu nakon natječajnog postupka na temelju poziva na podnošenje prijedloga. Treće, Centar za stručnost trebao bi olakšavati zajednička ulaganja Unije, država članica i/ili industrije , kao i zajedničke mogućnosti za osposobljavanje i programe podizanja razine osviještenosti u skladu s programom Digitalna Europa za građane i poduzeća kako bi riješili problem manjka vještina. Posebnu pozornost treba posvetiti osposobljavanju MSP-ova u području kibersigurnosti. [Am. 20].

(16)

Centar za stručnost trebao bi poticati i podupirati dugoročnu stratešku suradnju i koordinaciju aktivnosti Zajednice stručnjaka za kibersigurnost, koja bi uključivala veliku, otvorenu interdisciplinarnu i raznoliku skupinu europskih dionika u području kibersigurnosne tehnologije. Ta Zajednica posebno bi trebala uključivati istraživačka tijela, uključujući ona koja rade na etici u području kibersigurnosti, industrije na strani ponude, industrije na strani potražnje , uključujući MSP-ove i javni sektor. Zajednica stručnjaka za kibersigurnost trebala bi pridonijeti aktivnostima i planu rada Centra za stručnost i sudjelovati u aktivnostima jačanja zajedništva Centra za stručnost i Mreže, ali inače ne bi trebala imati prednost kod poziva na podnošenje prijedloga ili natječaja. [Am. 21]

(16a)

Centar za stručnost trebao bi pružiti odgovarajuću potporu Agenciji Europske unije za kibersigurnost (ENISA-i) pri izvršenju njezinih zadaća definiranih Direktivom (EU) 2016/1148 („Direktiva NIS”) i Uredbom (EU) 2019/XXX Europskog parlamenta i Vijeća (9) („Akt o kibersigurnosti”). Stoga bi ENISA trebala davati relevantne doprinose Centru za stručnost u njegovoj zadaći definiranja prioriteta u pogledu financiranja. [Am. 22]

(17)

Kako bi se mogle zadovoljiti potrebe javnog sektora te industrija na strani ponude i potražnje, zadaća Centra za stručnost koja se odnosi na pružanje javnom sektoru i industrijama znanja i tehničke pomoći u području kibersigurnosti trebala bi se odnositi na proizvode , procese i usluge IKT-a i sve druge industrijske i tehnološke proizvode i rješenja procese u koja koje treba ugraditi kibersigurnost. Konkretno, Centar za stručnost trebao bi olakšati uvođenje dinamičnih rješenja na razini poduzeća, usmjerenih na izgradnju sposobnosti cijelih organizacija, uključujući ljude, procese i tehnologiju, radi učinkovite zaštite organizacija od kiberprijetnji koje se stalno mijenjaju. [Am. 23]

(17a)

Centar za stručnost u području kibersigurnosti trebao bi doprinijeti raširenoj primjeni najsuvremenijih proizvoda i rješenja za kibersigurnost, a posebno onih koji su međunarodno priznati. [Am. 24]

(18)

Budući da bi Centar za stručnost i Mreža trebali nastojati postići sinergije i koordinaciju između kibersigurnosti u civilnom i obrambenom sektoru, projekti koji se financiraju iz programa Obzor Europa provodit će se u skladu s Uredbom XXX [Uredba o Obzoru Europa], u kojoj je predviđeno da su aktivnosti istraživanja i inovacija koje se provode u okviru Obzora Europa usmjerene su na primjenu u civilnom području. [Am. 25]

(19)	Kako bi se osigurala strukturirana i održiva suradnja, odnos između Centra za stručnost i nacionalnih koordinacijskih centara trebao bi se zasnivati na ugovoru koji bi trebao biti usklađen na razini Unije . [Am. 26].

(20)	Odgovarajućim odredbama trebalo bi jamčiti odgovornost i transparentnost Centra za stručnost i poduzeća koja primaju financijska sredstva . [Am. 27]

(20a)

Provedba projekata uvođenja, posebno onih koji se odnose na infrastrukturu i sposobnosti te se provode na europskoj razini ili u okviru postupka zajedničke nabave, može se podijeliti na različite faze provedbe, kao što su zasebni natječaji za arhitekturu hardvera i softvera, njihovu proizvodnju, rad i održavanje, pri čemu jedno poduzeće može sudjelovati samo u jednoj od faza te se zahtijeva da korisnici u jednoj ili više od tih faza ispunjavaju određene uvjete, odnosno da su ta poduzeća u vlasništvu ili pod kontrolom europskih građana. [Am. 28]

(20b)

S obzirom na ulogu ENISA-e kao Agencije Europske unije za kibersigurnost, Centar za stručnost trebao bi težiti najvećoj mogućoj sinergiji s njom, a Upravni odbor trebao bi se savjetovati s ENISA-om zbog njezina praktičnost iskustva u svim pitanjima iz područja kibersigurnosti, a posebno u vezi s projektima koji se odnose na istraživanje. [Am. 29]

(20c)

Prilikom imenovanja predstavnika u Upravnom odboru Europski parlament trebao bi obuhvatiti pojedinosti o mandatu, uključujući obvezu redovitog izvješćivanja Europskog parlamenta ili nadležnih odbora. [Am. 30]

(21)

Uzimajući u obzir njihovu stručnost u području kibersigurnosti i radi postizanja što veće sinergije , Zajednički istraživački centar Komisije i Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) trebali bi imati aktivnu ulogu u Zajednici stručnjaka za kibersigurnost i u Industrijskom i znanstvenom savjetodavnom odboru. ENISA bi trebala nastaviti ispunjavati svoje strateške ciljeve, osobito u području kibersigurnosne certifikacije, kako je definirano u Uredbi (EU) 2019/XXX [Akt o kibernsigurnosti] (10) , dok bi Centar za stručnost trebao djelovati kao operativno tijelo za kibersigurnost.

(22)	Ako dobiju financijski doprinos iz općeg proračuna Unije, nacionalni koordinacijski centri i subjekti koji su dio Zajednice stručnjaka za kibersigurnost trebali bi objaviti činjenicu da se predmetne aktivnosti provode u kontekstu ove inicijative.

(23)	Doprinosom Unije Centru za stručnost trebalo bi se financirati pola troškova osnivanja i administrativnih i koordinacijskih aktivnosti Centra za stručnost. Kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje, te aktivnosti ne bi se trebale istodobno financirati iz drugih programa Unije.

(24)

Upravni odbor Centra za stručnost sastavljen od država članica i Komisije trebao bi definirati opće usmjerenje rada Centra za stručnost i osigurati da on obavlja svoje zadaće u skladu s ovom Uredbom. Upravnom odboru trebalo bi povjeriti ovlasti potrebne za izradu proračuna, provjeru njegova izvršenja, donošenje odgovarajućih financijskih pravila, uspostavu transparentnih radnih postupaka za donošenje odluka Centra za stručnost, donošenje plana rada Centra i višegodišnjeg strateškog plana u skladu s prioritetima u postizanju ciljeva i izvršavanju zadaća Centra za stručnost, donošenje poslovnika, imenovanje izvršnog direktora i odlučivanje o produljenju ili prestanku mandata izvršnog direktora. Kako bi iskoristila sinergiju, ENISA bi trebala biti stalni promatrač u Upravnom odboru i pridonositi radu Centra za stručnost, uključujući i savjetovanje o višegodišnjem strateškom planu i planu rada te o popisu aktivnosti odabranih za financiranje. [Am. 32]

(24a)

Upravni odbor trebao bi nastojati promicati Centar za stručnost na globalnoj razini kako bi povećao njegovu privlačnost i pretvorio ga u vrhunsko tijelo izvrsnosti u području kibersigurnosti. [Am. 33]

(25)

Kako bi Centar za stručnost mogao pravilno i djelotvorno funkcionirati, Komisija i države članice trebale bi osigurati da osobe koje će imenovati u Upravni odbor imaju odgovarajuća stručna znanja i iskustvo u područjima njegova djelovanja. Komisija i države članice također bi trebale ograničiti učestalost izmjena njihovih svojih predstavnika u Upravnom odboru kako bi se osigurao kontinuitet njihova njegova rada te bi trebali težiti rodnoj ravnoteži . [Am. 34]

(25a)

Težina glasa Komisije u odlukama Upravnog odbora trebala bi biti razmjerna doprinosu proračuna Unije Centru za stručnost, u skladu s odgovornošću Komisije da osigura pravilno upravljanje proračunom Unije u interesu Unije, kako je utvrđeno u Ugovorima. [Am. 35]

(26)

Kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje Centra za stručnost, njegov izvršni direktor imenuje se na ransparentan način i na temelju zasluga i dokazanih administrativnih i rukovoditeljskih sposobnosti, kao i sposobnosti i iskustava relevantnih za kibersigurnost, a svoje dužnosti obavlja potpuno neovisno. [Am. 36]

(27)

Centar za stručnost trebao bi imati Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor kao savjetodavno tijelo kako bi se osigurao redoviti i dostatno transparentan dijalog s privatnim sektorom, organizacijama potrošača i drugim interesnim skupinama. Također bi trebao izvršnom direktoru i Upravnom odboru pružati neovisne savjete o uvođenju i nabavi . Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor trebao bi se usredotočiti na pitanja koja su važna za dionike i s njima upoznati Upravni odbor Centra za stručnost. Sastavom Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora i njegovim zadaćama, kao što je savjetovanje o planu rada, trebalo bi osigurati dostatnu zastupljenost dionika u radu Centra za stručnost. Dodjeljuje se minimalan broj mjesta svim kategorijama dionika iz industrije, a posebna pozornost pridaje se zastupljenosti MSP-ova. [Am. 37]

(28)

Centar za stručnost trebao bi za svoje aktivnosti u okviru svojeg Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora iskoristiti posebno stručno znanje i široku i relevantnu zastupljenost dionika stvorenu ugovornim javno-privatnim partnerstvom za kibersigurnost tijekom trajanja Obzora 2020. , pilot-projekata u okviru Obzora 2020. koji se odnose na Mrežu centara za stručnost u području kibersigurnosti. Centar za stručnost i Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor trebali bi, prema potrebi, razmotriti repliciranje postojećih struktura, primjerice kao radnih skupina. [Am. 38]

(28a)

Centar za stručnost i njegova tijela trebali bi iskoristiti iskustvo i doprinose iz prethodnih i sadašnjih inicijativa, kao što su ugovorno javno-privatno partnerstvo za kibersigurnost, Europska organizacija za kibersigurnost (ECSO) te pilot-projekt i pripremno djelovanje za ispitivanja besplatnih računalnih programa otvorenog koda (EU FOSSA). [Am. 39]

(29)

Centar za stručnost trebao bi uspostaviti pravila o sprečavanju , utvrđivanju i rješavanju sukoba interesa svojih članova, tijela i zaposlenika, Upravnog odbora te Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora i Zajednice. Države članice trebale bi zajamčiti sprečavanje, utvrđivanje i rješavanje sukoba interesa u pogledu nacionalnih koordinacijskih centara sukoba interesa i upravljanju njime. Centar za stručnost trebao bi primjenjivati mjerodavne odredbe Unije o javnom pristupu dokumentima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (11). Centar za stručnost obrađuje osobne podatke u skladu s Uredbom (EU) br. XXX/2018 Europskog parlamenta i Vijeća. Centar za stručnost trebao bi se pridržavati odredaba primjenljivih na institucije Unije i nacionalnog zakonodavstva u vezi s postupanjem s osjetljivim dokumentima podacima , posebno s osjetljivim neklasificiranim podacima i klasificiranim podacima EU-a. [Am. 40]

(30)

Financijske interese Unije i država članica tijekom cijelog ciklusa potrošnje trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama, uključujući mjerama za sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, nepravilno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te prema potrebi primjenom administrativnih i financijskih sankcija u skladu s Uredbom XXX (EU, Euratom) Europskog parlamenta i Vijeća (12) [Financijska uredba].

(31)

Centar za stručnost trebao bi djelovati otvoreno i transparentno tako da pravodobno i sveobuhvatno dostavlja sve relevantne informacije i da promiče svoje aktivnosti, uključujući aktivnosti informiranja i obavješćivanja šire javnosti. . Trebao bi javnosti i svim zainteresiranim stranama predočiti popis članova Zajednice stručnjaka za kibersigurnost i objaviti njihove izjave o nepostojanju sukoba interesa u skladu s člankom 42. Poslovnici tijela Centra za stručnost trebali bi biti javno dostupni. [Am. 41]

(31a)

Preporučljivo je da i Centar za stručnost i nacionalni koordinacijski centri što više nadziru i prate međunarodne standarde kako bi se potaknuo razvoj sukladan najboljim svjetskim praksama. [Am. 42]

(32)	Unutarnji revizor Komisije trebao bi u pogledu Centra za stručnost imati jednake ovlasti kakve ima u pogledu Komisije.

(33)	Komisija, Centar za stručnost, Revizorski sud i Europski ured za borbu protiv prijevara trebali bi imati pristup svim potrebnim informacijama i prostorijama za provođenje revizija i istraga bespovratnih sredstava, ugovora i sporazuma koje je potpisao Centar za stručnost.

(33a)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s definiranjem elemenata sporazuma između Centra za stručnost i nacionalnih koordinacijskih centara te u vezi s utvrđivanjem kriterija za procjenjivanje i akreditiranje subjekata kao članova Zajednice stručnjaka za kibersigurnost. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (13) . Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 43]

(34)

Budući da ciljeve Ciljeve ove Uredbe, odnosno jačanje konkurentnosti i sposobnosti Unije u području kibersigurnosti te smanjenje njezine digitalne ovisnosti većim korištenjem kibersigurnosnih proizvoda, procesa i usluga razvijenih unutar Unije, zadržavanje i razvoj tehnoloških i industrijskih sposobnosti Unije u području kibersigurnosti, povećanje konkurentnosti Unijine industrije kibersigurnosti i pretvaranje kibersigurnosti u konkurentnu prednost drugih industrija Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice budući da su postojeća, ograničena sredstva raširena te zbog opsega potrebnih ulaganja, već se oni bolje mogu ostvariti na razini Unije kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje napora, lakše postigla kritična masa ulaganja i osigurala najbolja uporaba javnog financiranja. Osim toga, samo se djelovanjima na razini Unije može osigurati najviša razina kibersigurnosti u svim državama članicama i tako premostiti sigurnosni nedostaci u nekim državama članicama zbog kojih dolazi do sigurnosnih nedostataka na razini cijele Unije. Stoga Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja, [Am. 44]

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE I NAČELA CENTRA ZA STRUČNOST I MREŽE

Članak 1.

Predmet

1. Ovom Uredbom osnivaju se Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja („Centar za stručnost”) i Mreža nacionalnih koordinacijskih centara („Mreža”) te se utvrđuju pravila za imenovanje nacionalnih koordinacijskih centara i za uspostavu Zajednice stručnjaka za kibersigurnost („Zajednica”) . Centar za stručnost i Mreža doprinose općoj otpornosti i osviještenosti u Uniji o prijetnjama u području kibersigurnosti, pri čemu se detaljno u obzir uzimaju društvene implikacije. [Am. 45].

2. Centar za stručnost pridonosi provedbi programa Digitalna Europa uspostavljenog Uredbom br. XXX u dijelu koji se odnosi na kibersigurnost, a posebno mjera povezanih s člankom 6. Uredbe (EU) br. XXX [Program Digitalna Europa], programa Obzor Europa uspostavljenog Uredbom br. XXX, a posebno odjeljka 2.2.6. stupa II. Priloga I. Odluci br. XXX o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanje i inovacije [referentni broj posebnog programa].

3. Sjedište Centra za stručnost nalazi se u [Bruxellesu, u Belgiji]. [Am. 46]

4. Centar za stručnost ima pravnu osobnost. U svakoj državi članici on ima najširu pravnu sposobnost koja se pravnim subjektima priznaje u skladu sa zakonodavstvom te države članice. On osobito može stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku. [Am. 47]

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)	„kibersigurnost” znači zaštita sve aktivnosti koje su nužne za zaštitu od kiberprijetnji mrežnih i informacijskih sustava, njihovih korisnika i drugih osoba od kiberprijetnji na koje utječu ; [Am. 48]

(1a)

„kiberobrana” i „obrambene dimenzije kibersigurnosti” znače isključivo obrambena i reaktivna tehnologija kiberobrane s ciljem zaštite ključne infrastrukture, vojnih mreža i informacijskih sustava, njihovih korisnika i pogođenih osoba od kiberprijetnji koja obuhvaća uvid u stanje, otkrivanje prijetnji i digitalnu forenziku; [Am. 183]

(2)	„proizvodi i rješenja za kibersigurnost” procesi” znači komercijalni i nekomercijalni proizvodi, usluge ili postupci IKT-a s posebnom svrhom zaštite od kiberprijetnji podataka mrežnih i informacijskih sustava, njihovih korisnika i drugih uključenih osoba od kibersigurnosnih prijetnji ; [Am. 49]

(2.a)

„kiberprijetnja” znači svaka moguća okolnost, događaj ili djelovanje koji bi mogli oštetiti, poremetiti ili na drugi način negativno utjecati na mrežne i informacijske sustave, njihove korisnike i pogođene osobe; [Am. 50]

(3)

„tijelo javne vlasti” znači svaka vlast ili druga javna uprava, uključujući javna savjetodavna tijela na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, ili bilo koja fizička ili pravna osoba koja obavlja javne upravne zadaće u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, uključujući posebne dužnosti; [Am. 51]

(4)	„država članica sudionica doprinositeljica” ” znači država članica koja dobrovoljno financijski pridonosi administrativnim i upravnim troškovima Centra za stručnost. [Am. 52]

(4.a)

„europski digitalnoinovacijski centri” znači pravni subjekt kako je definiran Uredbom (EU) 2019/XXX Europskog parlamenta i Vijeća (14) . [Am. 53]

Članak 3.

Misija Centra i Mreže

1. Centar za stručnost i Mreža pomažu Uniji da učini sljedeće:

(a)

zadrži i razvije tehnološke i industrijske razvije tehnološke, industrijske, društvene, akademske i istraživačke stručne kapacitete u području kibersigurnosti i sposobnosti za kibersigurnost koji su nužni za zaštitu njezina jedinstvenog digitalnog tržišta te unaprjeđenje zaštite podataka građana, poduzeća i javnih uprava Unije [Am. 54];

(aa)	poveća otpornost i pouzdanost infrastrukture mrežnih i informacijskih sustava, uključujući ključnu infrastrukturu, internet i najčešće korišten hardver i softver u Uniji; [Am. 55]

(b)	poveća konkurentnost industrije kibersigurnosti u Uniji i pretvori kibersigurnost u konkurentnu prednost jednu od konkurentnih prednosti drugih industrija Unije. [Am. 56]

(ba)	poveća razinu osviještenosti o prijetnjama kibersigurnosti i povezanim društvenim i etičkim posljedicama i razlozima za zabrinutost te da smanji nedostatak vještina za kibersigurnost u Uniji; [Am. 57]

bb)	postigne vodeći položaj Unije u području kibersigurnosti i osigura najviše standarde kibersigurnosti u cijeloj Uniji; [Am. 58]

(bc)	ojača konkurentnost i sposobnost Unije te istovremeno smanji njezinu digitalnu ovisnost većim korištenjem kibersigurnosnih proizvoda, procesa i usluga razvijenih unutar Unije; [Am. 59]

(bd)	poveća povjerenje građana, potrošača i poduzeća u digitalni svijet i stoga pridonese ciljevima strategije za jedinstveno digitalno tržište; [Am. 60]

2. Centar za stručnost obavlja svoje zadaće, prema potrebi, u suradnji s Mrežom nacionalnih koordinacijskih centara i Zajednicom stručnjaka za kibersigurnost.

Članak 4.

Ciljevi i zadaće Centra

Centar za stručnost ima sljedeće ciljeve i povezane zadaće:

1.	olakšavati rad Mreže nacionalnih koordinacijskih centara („Mreža”) stvoriti i voditi Mrežu iz članka 6. i Zajednice stručnjaka za kibersigurnost iz članka 8. te pomagati u koordinaciji njihova rada olakšavati njihov rad ; [Am. 61]

pridonositi koordinirati provedbom provedbi programa Digitalna Europa uspostavljenog Uredbom br. XXX (15) u dijelu koji se odnosi na kibersigurnost, a posebno mjera povezanih s člankom 6. Uredbe (EU) br. XXX [Program Digitalna Europa], programa Obzor Europa uspostavljenog Uredbom br. XXX (16), a posebno odjeljka 2.2.6. stupa II. Priloga I. Odluci br. XXX o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanje i inovacije [referentni broj posebnog programa] te drugih programa Unije kada je tako predviđeno u pravnim aktima Unije i doprinijeti provedbi mjera koje se financiraju iz Europskog fonda za obranu uspostavljenog Uredbom (EU) 2019/XXX [Am. 62];

unapređivati otpornost, kapacitete, sposobnosti, znanje i infrastrukture u području kibersigurnosti u službi društva, industrije, javnog sektora i istraživačkih zajednica obavljanjem sljedećih zadaća uzimajući u obzir najsuvremenije industrijske i istraživačke infrastrukture u području kibersigurnosti i povezane usluge : [Am. 63]

(a)

uzimajući u obzir najsuvremenije industrijske i istraživačke infrastrukture u području kibersigurnosti i povezane usluge, stjecanjem, nadogradnjom, upravljanjem radom i stavljanjem na raspolaganje takvih infrastruktura objekata i opreme Centra za stručnost i povezanih usluga na pravedan, otvoren i transparentan način velikom broju korisnika u cijeloj Uniji od industrije, od MSP-ova, do osobito MSP-ovima , te iz javnog sektora i istraživačke i znanstvene zajednice; [Am. 64]

(b)

uzimajući u obzir najsuvremenije industrijske i istraživačke infrastrukture u području kibersigurnosti i povezane usluge, pružanjem potpore drugim subjekti; ma, uključujući financijske potpore, za stjecanje, nadogradnju, upravljanje radom i stavljanje na raspolaganje takvih infrastruktura objekata i povezanih usluga velikom broju korisnika u cijeloj Uniji od iz industrije, do a posebno MSP-ova, te iz javnog sektora i istraživačke i znanstvene zajednice; [Am. 65]

(ba)	pružanjem financijske i tehničke pomoći novoosnovanim poduzećima, MSP-ovima, mikropoduzećima, udrugama, pojedinačnim stručnjacima koji djeluju u području kibersigurnosti te projektima u području civilne tehnologije; [Am. 66]

(bb)	financiranjem ispitivanja sigurnosnog koda softvera i s tim povezanih poboljšanja za projekte besplatnog softvera otvorenog koda koji se obično upotrebljava za infrastrukturu, proizvode i procese; [Am. 67]

(c)

pružanjem olakšavanjem razmjene znanja i tehničke pomoći iz područja kibersigurnosti industriji , među ostalima, s civilnim društvom, industrijom i tijelima javne vlasti, te akademskom i istraživačkom zajednicom posebno podupiranjem mjera usmjerenih na olakšavanje pristupa stručnom znanju dostupnom u Mreži i Zajednici stručnjaka za kibersigurnost s ciljem poboljšanja kiberotpornosti unutar Unije ; [Am. 68]

(ca)

promicanjem „integrirane sigurnosti” kao načela u procesu razvoja, održavanja, upravljanja radom i ažuriranja infrastruktura, proizvoda i usluga, posebno podupiranjem najsuvremenijih sigurnih metoda razvoja, odgovarajućeg sigurnosnog testiranja, revizija sigurnosti, uključujući obvezu proizvođača ili pružatelja da bez odlaganja i nakon procijenjenog vijeka trajanja proizvoda stave na raspolaganje ažuriranja kojima se ispravljaju nove slabosti ili prijetnje ili da omoguće trećoj strani da izradi i dostavi takva ažuriranja; [Am. 69]

(cb)	pomaganjem politikama kojima se doprinosi izvornom kodu i njihovom razvoju, osobito za javna tijela kod kojih se primjenjuju projekti koji obuhvaćaju besplatni softver otvorenog koda; [Am. 70]

(cc)

okupljanjem dionika iz industrije, sindikata, akademske zajednice, istraživačkih organizacija i javnih tijela kako bi se osigurala dugoročna suradnja u području razvoja i primjene proizvoda i procesa za kibersigurnost, uključujući, prema potrebi, udruživanje i dijeljenje resursa i informacija u vezi s takvim proizvodima i procesima; [Am. 71]

pridonijeti raširenoj primjeni najsuvremenijih i održivih proizvoda i rješenja procesa za kibersigurnost u cijelom gospodarstvu cijeloj Uniji , obavljanjem sljedećih zadaća: [Am. 72]

(a)

poticanjem istraživanja, i razvoja u području kibersigurnosti i i prihvaćanja kibersigurnosnih proizvoda Unije i holističkih procesa u cijelom inovacijskom ciklusu, između ostalih, od strane tijela javne vlasti te korisničkih industrija da prihvate proizvode i rješenja Unije za kibersigurnos; , industrije i tržišta ; [Am. 73]

(b)	pomaganjem tijelima javne vlasti, industrijama na strani potražnje i drugim korisnicima u prihvaćanju da povećaju svoju otpornost prihvaćanjem i integriranju najnovijih rješenja integriranjem najsuvremenijih proizvoda i za kibersigurnost; [Am. 74]

(c)

posebno podupiranjem tijela javne vlasti u organizaciji javne nabave ili obavljanju nabave najsuvremenijih proizvoda i rješenja procesa za kibersigurnost u ime javnih tijela , među ostalim pružanjem potpore za nabavu, radi povećanja sigurnosti javnog ulaganja i ostvarivanja veće koristi od njega ; [Am. 75];

(d)

pružanjem financijske potpore i tehničke pomoći novoosnovanim poduzećima u sektoru kibersigurnosti i MSP-ovima , mikropoduzećima, pojedinačnim stručnjacima, najčešće upotrebljavanim projektima koji obuhvaćaju besplatni softver otvorenog koda i projektima u području civilne tehnologije kako bi produbili stručno znanje o kibersigurnosti, povezali se mogli povezati s mogućim tržištima te razvojnim mogućnostima i privući privukli ulaganja; [Am. 76]

poboljšavati razumijevanje kibersigurnosti i pridonositi smanjenju nedostatka vještina i ojačati razinu vještina u Uniji u području kibersigurnosti obavljanjem sljedećih zadaća: [Am. 77]

(-a)	podupiranjem posebnog cilja br. 4 „Napredne digitalne vještine” iz programa Digitalna Europa, tamo gdje je to prikladno, u suradnji s europskim digitalnoinovacijskim centrima; [Am. 78]

(a)

podupiranjem daljnjeg razvoja , objedinjavanja i razmjene kibersigurnosnih vještina u području i kompetencija na svim relevantnim obrazovnim razinama, podupiranjem cilja postizanja rodne ravnoteže, omogućavanjem zajedničke visoke razine znanja o kibersigurnosti i doprinošenjem otpornosti korisnika i infrastruktura diljem Unije u suradnji s Mrežom , prema potrebi zajedno , usklađivanjem s relevantnim agencijama i tijelima EU-a, uključujući s ENISA-om ENISA-u ; [Am. 79]

pridonositi jačanju istraživanja i razvoja u području kibersigurnosti u Uniji na sljedeće načine:

(a)	pružanjem financijske potpore za istraživanje u području kibersigurnosti na temelju zajedničkog višegodišnjeg strateškog programa plana za industriju, tehnologiju i istraživanje iz članka 13. koji se stalno ocjenjuje i unaprjeđuje; [Am. 80]

(b)	podupiranjem opsežnih istraživačkih i demonstracijskih projekata posvećenih tehnološkim sposobnostima sljedeće generacije u području kibersigurnosti, u suradnji s industrijom i mrežom , akademskom i istraživačkom zajednicom, javnim sektorom i tijelima, uključujući Mrežu i Zajednicu ; [Am.]

(ba)	brigom da se poštuju temeljna prava i etičko postupanje tijekom provedbe istraživačkih projekta u području kibersigurnosti koje podupire Centar za stručnost; [Am. 82]

(bb)	praćenjem izvješća o slabostima koje je otkrila Zajednica i omogućavanjem objavljivanja slabosti, izrade zakrpa, popravaka i rješenja te njihove distribucije; [Am. 83]

(bc)	praćenje rezultata istraživanja u vezi s algoritmima za samoučenje korištenima za zlonamjerne kiberaktivnosti u suradnji s ENISA-om i pružanjem potpore provedbi Direktive (EU) 2016/1148; [Am. 84]

(bd)	podupiranjem istraživanja u području kiberkriminala; [Am. 85]

(be)	podupiranjem istraživanja i razvoja proizvoda i procesa koji se mogu slobodno proučavati, dijeliti i nadograđivati, osobito u području provjerenog ili provjerljivog hardvera ili softvera, u bliskoj suradnji s industrijom, Mrežom i Zajednicom; [Am. 86]

(c)	podupiranjem istraživanja i inovacija za formalnu i neformalnu standardizaciju i certifikaciju u tehnologiji kibersigurnosti , stvaranjem poveznice s postojećim aktivnostima i po potrebi u bliskoj suradnji s europskim organizacijama za normizaciju, tijelima za certifikaciju i ENISA-om ; [Am. 87]

(ca)	pružanju posebne potpore MSP-ovima olakšavajući im pristup znanju i osposobljavanju s pomoću prilagođenog pristupa rezultatima istraživanja i razvoja koji su poduprli Centar za stručnost i Mreža s ciljem povećanja konkurentnosti; [Am. 88]

jačati suradnju između civilnog i obrambenog sektora u pogledu tehnologija za dvojnu uporabu i primjenu u kibersigurnosti, obavljanjem sljedećih zadaća , a to su reaktivna i obrambena tehnologija, primjene i usluge kiberobrane [Am. 184]:

(a)	pružanjem potpore državama članicama i dionicima u području industrije i istraživanja u istraživanju, razvoju i primjeni;

(b)	pridonošenjem suradnji među državama članicama podupiranjem obrazovanja, osposobljavanja i vježbi;

(c)	okupljanjem dionika, poticanjem sinergije između civilnog i obrambenog istraživanja i tržišta u području kibersigurnosti;

jačati sinergiju između civilne i obrambene dimenzije kibersigurnosti u pogledu Europskog fonda za obranu obavljanjem sljedećih zadaća , a to su reaktivna i obrambena tehnologija, primjene i usluge kiberobrane : [Am. 185]

(a)	davanjem savjeta, razmjenom iskustva i olakšavanjem suradnje među relevantnim dionicima;

(b)	upravljanjem multinacionalnim projektima u području kiberobrane na zahtjev država članica i djelovanjem u svojstvu voditelja projekta u smislu Uredbe XXX [Uredba o osnivanju Europskog fonda za obranu].

(ba)	pružanjem pomoći i savjeta Komisiji u pogledu provedbe Uredbe (EU) 2019/XXX [preinaka Uredbe (EZ) br. 428/2009 kako je predloženo u dokumentu COM(2016)0616]. [Am. 89]

8.a

doprinositi naporima Unije za poboljšanje međunarodne suradnje u području kibersigurnosti:

(a)	olakšavanjem sudjelovanja Centra za stručnost na međunarodnim konferencijama i vladinih organizacija, kao i doprinosa međunarodnim organizacijama za normizaciju;

(b)	suradnjom s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u sklopu relevantnih okvira međunarodne suradnje. [Am. 90]

Članak 5.

Ulaganje u infrastrukture, sposobnosti, proizvode ili rješenja procese i njihova uporaba [Am. 91]

1. Ako Centar za stručnost pruža financijska sredstva za infrastrukture, sposobnosti, proizvode ili rješenja procese u skladu s člankom 4. stavcima 3. i 4. u obliku bespovratnih sredstava ili nagrade, u planu rada Centra za stručnost može se posebno navesti sljedeće: [Am. 92]

(a)	specifična pravila za rad infrastrukture ili sposobnosti, uključujući, prema potrebi, povjeravanje upravljanja subjektu domaćinu na temelju kriterija koje utvrđuje Centar za stručnost; [Am. 93]

(b)	pravila kojima se uređuje pristup infrastrukturi ili sposobnosti i njihova uporaba.

(ba)	specifična pravila kojima se uređuju različite faze provedbe; [Am. 94]

(bb)	da je zbog doprinosa Unije pristup otvoren koliko je to moguće i zatvoren koliko je potrebno te da je moguća ponovna uporaba. [Am. 95]

2. Centar za stručnost može biti odgovoran za opće izvršenje relevantnih aktivnosti zajedničke nabave, uključujući pretkomercijalne nabave u ime članova Mreže, članova Zajednice stručnjaka za kibersigurnost ili trećih strana koje predstavljaju korisnike proizvoda i rješenja za kibersigurnost. U tu svrhu, Centru za stručnost može pomagati jedan ili više nacionalnih koordinacijskih centara ili članova Zajednice stručnjaka za kibersigurnost ili relevantnih europskih digitalnoinovacijskih centara . [Am. 96]

Članak 6.

Imenovanje nacionalnih koordinacijskih centara

-1. U svakoj državi članici osniva se jedan nacionalni koordinacijski centar. [Am. 97]

1. Do [datum] svaka država članica imenuje subjekt koji će djelovati kao nacionalni koordinacijski centar za potrebe ove Uredbe i o tome obavješćuje Komisiju.

2. Na temelju procjene ispunjava li taj subjekt kriterije iz stavka 4., Komisija u roku od 6 mjeseci od imenovanja koje joj je dostavila država članica donosi odluku o akreditaciji subjekta kao nacionalnog koordinacijskog centra ili o odbijanju imenovanja. Komisija objavljuje popis nacionalnih koordinacijskih centara.

3. Države članice mogu za potrebe ove Uredbe u bilo kojem trenutku nacionalnim koordinacijskim centrom imenovati novi subjekt. Na imenovanje novog subjekta primjenjuju se stavci 1. i 2.

4. Imenovani nacionalni koordinacijski centar ima sposobnost sposoban je podupirati Centar za stručnost i Mrežu u izvršavanju njihove misije utvrđene u članku 3. ove Uredbe. Oni posjeduju tehnološko stručno znanje u području kibersigurnosti ili imaju pristup tom znanju te mogu djelotvorno surađivati i koordinirati aktivnosti s industrijom, javnim sektorom , akademskom i istraživačkom zajednicom te građanima. Komisija objavljuje smjernice s daljnjim pojedinostima o postupku procjene i objašnjenjem primjene kriterija [Am. 98].

5. Odnos između Centra za stručnost i nacionalnih koordinacijskih centara temelji se na standardnom sporazumu potpisanom između Centra za stručnost i svakog od nacionalnih koordinacijskih centara. U sporazumu su predviđena Sporazum sadržava isti skup usklađenih općih uvjeta koji čine pravila kojima se uređuje odnos između Centra za stručnost i svakog nacionalnog koordinacijskog centra te podjela zadaća te posebne uvjete prilagođene svakom pojedinom nacionalnom koordinacijskom centru [Am. 99].

5.a Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 45.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem usklađenih općih uvjeta sporazuma iz stavka 5. ovog članka, uključujući njihov format. [Am. 100]

6. Mreža nacionalnih koordinacijskih centara sastoji se od svih nacionalnih koordinacijskih centara koje su imenovale države članice.

Članak 7.

Zadaće nacionalnih koordinacijskih centara

1. Nacionalni koordinacijski centri imaju sljedeće zadaće:

(a)	podupirati Centar za stručnost u ostvarivanju ciljeva, a posebno u uspostavi i koordiniranju Zajednice stručnjaka za kibersigurnost; [Am. 101]

(b)	promicati, poticati i olakšavati sudjelovanje civilnog društva, industrije , a posebno novoosnovanih poduzeća i MSP-ova, akademske i istraživačke zajednice i drugih zainteresiranih strana na razini države članice u prekograničnim projektima; [Am. 102]

(ba)	u suradnji s drugim subjektima sa sličnim zadaćama, djelovati kao jedinstvena kontaktna točka za proizvode i procese u području kibersigurnosti koji se financiraju s pomoću drugih programa Unije poput programa InvestEU, programa jedinstvenog tržišta, osobito za MSP-ove; [Am. 103]

(c)	pridonositi, zajedno s Centrom za stručnost, prepoznavanju i uklanjanju kibersigurnosnih izazova u industriji u pojedinim sektorima; [Am. 104]

(ca)	blisko surađivati s nacionalnim organizacijama za normizaciju radi jamčenja prihvaćanja postojećih standarda i uključivanja svih relevantnih dionika, posebno MSP-ova, u postavljanje novih standarda; [Am. 105]

(d)	djelovati kao kontaktna točka na nacionalnoj razini za Zajednicu stručnjaka za kibersigurnost i Centar za stručnost;

(e)	nastojati uspostaviti s relevantnim aktivnostima na nacionalnoj i regionalnoj i lokalnoj razini; [Am. 106]

(f)	provoditi posebne mjere za koje je Centar za stručnost dodijelio bespovratna sredstva, među ostalim pružanjem financijske potpore trećim stranama u skladu s člankom 204. Uredbe XXX [nova Financijska uredba] pod uvjetima navedenima u predmetnim sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava;

(fa)	promicati i širiti zajednički minimalni obrazovni program u području kibersigurnosti u suradnji s relevantnim tijelima u državama članicama; [Am. 107]

(g)	promovirati promicati i širiti relevantne rezultate rada Mreže, Zajednice stručnjaka za kibersigurnost i Centra za stručnost na nacionalnoj ili regionalnoj ili lokalnoj razini; [Am. 108]

(h)	ocjenjivati zahtjeve za članstvo u Zajednici stručnjaka za kibersigurnost subjekata i pojedinaca koji su osnovani u istoj državi članici osnovani kao koordinacijski centar a članstvo u Zajednici stručnjaka za kibersigurnost. [Am. 109]:

2. Za potrebe točke (f), financijska potpora trećim stranama može se pružati u bilo kojem obliku iz članka 125. Uredbe XXX [nova Financijska uredba], među ostalim u obliku jednokratnih iznosa.

3. Nacionalni koordinacijski centri mogu primiti bespovratna sredstva od Unije u skladu s člankom 195. točkom (d) Uredbe XXX [nova Financijska uredba] za obavljanje zadaća iz ovog članka.

4. Nacionalni koordinacijski centri, prema potrebi, surađuju posredstvom Mreže te s odgovarajućim europskim digitalnoinovacijskim centrima za potrebe provedbe zadaća iz stavka 1. točaka (a), (b), (c), (e) i (g). [Am. 110]

Članak 8.

Zajednica stručnjaka za kibersigurnost

1. Zajednica stručnjaka za kibersigurnost pridonosi misiji Centra za stručnost utvrđenoj u članku 3. te jača , objedinjuje, razmjenjuje i širi stručno znanje u području kibersigurnosti u cijeloj Uniji i pruža tehničko stručno znanje . [Am. 111]

2. Zajednica stručnjaka za kibersigurnost sastoji se civilnog društva, od industrije, akademskih i neprofitnih istraživačkih organizacija i udruga na strani potražnje i ponude , uključujući MSP-ove, akademske i istraživačke zajednice, udruženja korisnika, pojedinačnih stručnjaka, relevantnih europskih te od javnih tijela i drugih subjekata koji se bave operativnim i tehničkim pitanjima u području kibersigurnosti . Ona Okuplja glavne dionike u području tehnoloških, i industrijskih, akademskih i istraživačkih te društvenih kapaciteta i sposobnosti za kibersigurnost u Uniji. U njoj sudjeluju nacionalni koordinacijski centri i institucije , europski digitalnoinovacijski centri te tijela Unije s odgovarajućim stručnim znanjem kako je navedeno u članku 10. ove Uredbe . [Am. 112]

3. Samo subjekti s poslovnim nastanom i pojedinci s boravištem u Uniji, na europskom gospodarskom području (EGP) ili u Europskom udruženju slobodne trgovine (EFTA) u Uniji mogu biti akreditirani članovi Zajednice stručnjaka za kibersigurnost. Oni Kandidati dokazuju da imaju mogu ponuditi stručno znanje u području kibersigurnosti iz barem jednog od sljedećih područja: [Am. 113]

(a)	djelovanje u okviru akademske zajednice ili istraživanje; [Am. 114]

(b)	industrijski razvoj;

(c)	osposobljavanje i obrazovanje.

(ca)	etika; [Am. 115]

(cb)	formalna i tehnička standardizacija i specifikacije. [Am. 116]

4. Centar za stručnost akreditira subjekte osnovane u skladu s nacionalnim pravom ili pojedince kao članove Zajednice stručnjaka za kibersigurnost nakon usklađene procjene ispunjava li subjekt kriterije iz stavka 3. koju obavlja Centar za stručnost, nacionalni koordinacijski centar države članice u kojoj subjekt ima poslovni nastan ili u kojoj pojedinac ima boravište . Akreditacija nije ograničenog trajanja, ali je Centar za stručnost može u bilo kojem trenutku opozvati ako on ili relevantni nacionalni koordinacijski centar smatraju da subjekt ili pojedinac ne ispunjava kriterije iz stavka 3. ili ako se na njega primjenjuju mjerodavne odredbe iz članka 136. Uredbe XXX [nova Financijska uredba] Nacionalni koordinacijski centri država članica nastoje postići uravnoteženu zastupljenost dionika u Zajednici aktivno potičući sudjelovanje nedovoljno zastupljenih kategorija, osobito MSP-ova, i skupina pojedinaca. [Am. 117].

4.a Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 45.a radi dopune ove Uredbe detaljnim navođenjem kriterija predviđenih u stavku 3. ovog članka prema kojima se biraju kandidati te postupaka za procjenu i akreditiranje subjekata koji ispunjavaju kriterije iz stavka 4. ovog članka. [Am. 118]

5. Centar za stručnost akreditira relevantna tijela, agencije i urede Unije kao članove Zajednice stručnjaka za kibersigurnost nakon procjene ispunjava li subjekt kriterije iz stavka 3. Akreditacija nije ograničenog trajanja, ali je Centar za stručnost može u bilo kojem trenutku opozvati ako smatra da subjekt ne ispunjava kriterije iz stavka 3. ili ako se na njega primjenjuju mjerodavne odredbe iz članka 136. Uredbe XXX [nova Financijska uredba].

6. U radu Zajednice mogu sudjelovati predstavnici Komisije.

Članak 9.

Zadaće članova Zajednice stručnjaka za kibersigurnost

Članovi Zajednice stručnjaka za kibersigurnost obavljaju sljedeće:

(1)	podupiru Centar za stručnost u ostvarivanju misije i ciljeva iz članaka 3. i 4. i u tu svrhu blisko surađuju s Centrom za stručnost i relevantnim nacionalnim koordinacijskim centrima;

(2)	sudjeluju u aktivnostima koje promiču Centar za stručnost i nacionalni koordinacijski centri;

(3)	prema potrebi, sudjeluju u radnim skupinama koje je osnovao Upravni odbor Centra za stručnost za obavljanje posebnih aktivnosti, kako je predviđeno u planu rada Centra za stručnost;

(4)	prema potrebi, podupiru Centar za stručnost i nacionalne koordinacijske centre u promicanju posebnih projekata;

(5)	promiču i objavljuju relevantne rezultate aktivnosti i projekata koji se provode unutar Zajednice.

(5.a)

pružaju potporu Centru za stručnost izvješćivanjem o slabostima i njihovim otkrivanjem, pomaganjem da ih se ublaži i pružanjem savjeta o tome kako smanjiti takve slabosti, među ostalim certificiranjem u skladu s programima donesenima u skladu s Uredbom (EU) 2019/XXX [Akt o kibersigurnosti]. [Am. 119]

Članak 10.

Suradnja Centra za stručnost s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije

1. Kako bi osigurao usklađenost i komplementarnost, Centar za stručnost surađuje s relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, uključujući s Agencijom Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost ENISA-om, timom za hitne računalne intervencije (CERT-EU), Zajedničkom službom za vanjsko djelovanje, Zajedničkim istraživačkim centrom Komisije, Izvršnom agencijom za istraživanje, Izvršnom agencijom za inovacije i mreže, relevantnim europskim digitalnoinovacijskim centrima, Europskim centrom za kiberkriminal pri Europolu i Europskom obrambenom agencijom u pogledu projekata, usluga i sposobnosti za dvojnu uporabu . [Am. 120]

2. Ta suradnja odvija se u okviru radnih aranžmana. Ti aranžmani podnose se Komisiji na prethodno odobrenje. Te aranžmane usvaja Upravni odbor prije odobrenja Komisije . [Am. 121]

POGLAVLJE II.

USTROJSTVO CENTRA ZA STRUČNOST

Članak 11.

Članstvo i struktura

1. Članovi Centra za stručnost jesu Unija, koju zastupa Komisija, i države članice.

2. Struktura Centra za stručnost sastoji se od sljedećeg:

(a)	Upravnog odbora koji obavlja zadaće utvrđene u članku 13.;

(b)	izvršnog direktora koji obavlja zadaće utvrđene u članku 16.;

(c)	Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora koji obavlja zadaće utvrđene u članku 20.

ODJELJAK I.

UPRAVNI ODBOR

Članak 12.

Sastav Upravnog odbora

1. Upravni odbor sastoji se od jednog predstavnika svake države članice i pet , jednog predstavnika kojeg kao promatrača imenuje Europski parlament, četiri predstavnika Komisije, u ime Unije , pri čemu se nastoji postići rodna ravnoteža među članovima odbora i njihovim zamjenicima . [Am. 122]

2. Svaki član Upravnog odbora ima zamjenika koji ga predstavlja u slučaju njegove odsutnosti.

3. Članovi Upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se uzimajući u obzir njihovo znanje u području tehnologije kibersigurnosti te relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom. Komisija i države članice nastoje ograničiti fluktuaciju svojih predstavnika u Upravnom odboru kako bi se osigurao kontinuitet njegova rada. Komisija i države članice imaju za cilj postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u Upravnom odboru. [Am. 123]

4. Mandat članova Upravnog odbora i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj mandat može se produljiti.

5. Članovi Upravnog odbora djeluju u interesu Centra za stručnost, zauzimajući se na neovisan i transparentan način za njegove ciljeve, misiju, identitet, autonomnost i usklađenost.

6. Prema potrebi Komisija Upravni odbor može pozvati promatrače, među ostalim zastupnike odgovarajućih tijela, ureda i agencija Unije te članove Zajednice , da sudjeluju na sastancima Upravnog odbora. [Am. 124]

7. Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost ENISA i Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor stalni je promatrač su promatrači u Upravnom odboru i imaju savjetodavnu ulogu bez prava glasa . Upravni odbor u najvećoj mogućoj mjeri uvažava stajališta stalnih promatrača. [Am. 125]

Članak 13.

Zadaće Upravnog odbora

1. Upravni odbor u cijelosti je odgovoran za strateško usmjeravanje i djelovanje Centra za stručnost te nadzire provedbu njegovih aktivnosti.

2. Upravni odbor donosi svoj poslovnik. Taj poslovnik uključuje posebne postupke kojima se prepoznaju i izbjegavaju sukobi interesa te osigurava povjerljivost mogućih osjetljivih informacija.

3. Upravni odbor donosi potrebne strateške odluke, a posebno:

(a)	donosi višegodišnji strateški plan u kojem su navedeni glavni prioriteti i planirane inicijative Centra za stručnost, uključujući procjenu potreba za financiranjem i izvora financiranja , uzimajući u obzir savjete ENISA-e [Am. 126];

(b)	donosi plan rada Centra za stručnost, godišnje financijske izvještaje i bilancu te godišnje izvješće o radu, na temelju prijedloga izvršnog direktora , uzimajući u obzir savjete ENISA-e ; [Am. 127]

(c)	donosi posebna financijska pravila Centra za stručnost u skladu s [člankom 70. Financijske uredbe];

(d)	donosi postupak za imenovanje izvršnog direktora;

(e)	donosi kriterije i postupke za ocjenjivanje i akreditiranje subjekata kao članova Zajednice stručnjaka za kibersigurnost; [Am. 128]

(ea)	donosi radne aranžmane iz članka 10. stavka 2.; [Am. 129]

(f)	imenuje i razrješava izvršnog direktora, produljuje njegov mandat, daje mu smjernice i prati njegov rad te imenuje računovodstvenog službenika;

(g)	donosi godišnji proračun Centra za stručnost, uključujući odgovarajući plan radnih mjesta u kojem se navodi broj privremenih radnih mjesta prema funkcijskoj skupini i razredu kao i broj ugovornog osoblja te upućenih nacionalnih stručnjaka iskazan u ekvivalentu punog radnog vremena;

(ga)	donosi pravila o transparentnosti za Centar za stručnost; [Am. 130]

(h)	donosi pravila o sukobu interesa;

(i)	osniva radne skupine s članovima Zajednice stručnjaka za kibersigurnost , uzimajući u obzir savjete stalnih promatrača ; [Am. 131]

(j)	imenuje članove Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora;

(k)	uspostavlja Funkciju unutarnje revizije u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1271/2013 (17);

(l)	promiče Centar suradnju Centra za stručnost na globalnoj razini kako bi povećao njegovu privlačnost i pretvorio ga u vrhunsko tijelo izvrsnosti u području kibersigurnosti s globalnim akterima; [Am. 132]

(m)	utvrđuje komunikacijsku politiku Centra za stručnost na preporuku izvršnog direktora;

(n)	odgovoran je za provođenje odgovarajućih daljnjih mjera na temelju zaključaka naknadnih evaluacija;

(o)	prema potrebi utvrđuje provedbena pravila za Pravilnik o osoblju i Uvjete zapošljavanja u skladu s člankom 31. stavkom 3.;

(p)	prema potrebi, utvrđuje pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Centar za stručnost i o uporabi vježbenika u skladu s člankom 32. stavkom 2.;

(q)	donosi sigurnosna pravila za Centar za stručnost;

(r)

donosi strategiju za suzbijanje prijevara i korupcije koja je razmjerna rizicima od prijevare i korupcije , uzimajući u obzir analizu troškova i koristi mjera koje će se provoditi; te donosi sveobuhvatne mjere za zaštitu osoba koje prijavljuju povrede prava Unije u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom Unije ; [Am. 133]

(s)	donosi opsežnu definiciju financijskih doprinosa država članica i metodologiju za izračun financijskog iznosa dobrovoljnih doprinosa država članica koji se prema toj definiciji mogu smatrati financijskim doprinosima, pri čemu se taj izračun vrši na kraju svake financijske godine ; [Am. 134]

(t)	odgovoran je za sve zadaće koje nisu posebno dodijeljene određenom tijelu Centra za stručnost; može dodijeliti takve zadaće bilo kome u Centru za stručnost.

Članak 14.

Predsjednik i sastanci Upravnog odbora

1. Upravni odbor među svojim članovima s pravom glasa bira predsjednika i zamjenika predsjednika, na razdoblje od dvije godine , nastojeći postići rodnu ravnotežu . Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika može se produljiti jednom na temelju odluke Upravnog odbora. Međutim, ako im članstvo u Upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku tijekom njihova mandata, mandat im automatski prestaje na taj datum. Zamjenik predsjednika po službenoj dužnosti zamjenjuje predsjednika ako predsjednik nije u mogućnosti obavljati svoje zadaće. Predsjednik sudjeluje u glasovanju. [Am. 135]

2. Upravni odbor održava redovite sastanke najmanje tri puta godišnje. On pri izvršavanju svojih zadaća može održavati izvanredne sastanke na zahtjev Komisije, na zahtjev jedne trećine svojih članova, na zahtjev predsjednika ili na zahtjev izvršnog direktora.

3. Izvršni direktor sudjeluje u raspravama, osim ako Upravni odbor odluči drukčije, ali nema pravo glasa. Upravni odbor može, ovisno o slučaju, pozvati druge osobe da prisustvuju njegovim sastancima u svojstvu promatrača. [Am. 136]

4. Članovi Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora mogu, na poziv predsjednika, sudjelovati u sastancima Upravnog odbora, bez prava glasa. [Am. 137]

5. Članovima Upravnog odbora i njihovim zamjenicima na sastancima mogu, u skladu s njegovim poslovnikom, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

6. Centar za stručnost Upravnom odboru pruža usluge tajništva.

Članak 15.

Pravila Upravnog odbora o glasovanju

1. Unija ima 50 % glasačkih prava. Glasačka prava Unije nedjeljiva su.

2. Svaka država članica sudionica ima jedan glas.

3. Upravni odbor donosi odluke većinom od barem 75 % svih glasova, uključujući glasove odsutnih članova, koji čine barem 75 % ukupnih financijskih doprinosa Centru za stručnost. Financijski doprinos izračunava se na temelju procijenjenih rashoda koje predlažu države članice iz članka 17. stavka 2. točke (c) i temelji se na izvješću o vrijednosti doprinosa država članica sudionica iz članka 22. stavka 5.

4. Pravo glasa imaju samo predstavnici Komisije i predstavnici država članica sudionica.

5. Predsjednik sudjeluje u glasovanju. [Am. 138]

Članak 15.a

Pravila Upravnog odbora o glasovanju

1. Odluke o kojima se glasuje mogu se odnositi na:

(a)	upravljanje i organizaciju Centra za stručnost i Mreže;

(b)	dodjelu proračunskih sredstava Centru za stručnost i Mrežu;

(c)	zajedničke mjere nekoliko država članica, koje se mogu nadopunjavati iz proračuna Unije na temelju odluke u skladu s točkom (b).

2. Upravni odbor donosi odluke na temelju barem 75 % glasova svih članova. Glasačka prava Unije zastupa Komisija i ona su nedjeljiva.

3. Pri donošenju odluka iz stavka 1. točke (a) zastupljena je svaka država članica i ima jednako pravo glasa. Za preostale raspoložive glasove do 100 %, Unija bi trebala imati najmanje 50 % glasačkih prava u skladu sa svojim financijskim doprinosom.

4. Pri donošenju odluka iz stavka 1. točaka (b) ili (c) ili bilo koje druge odluke koja nije obuhvaćena nijednom drugom kategorijom iz stavka 1., Unija ima najmanje 50 % glasačkih prava u skladu sa svojim financijskim doprinosom. Glasačka prava imaju samo države članice doprinositeljice i oni odgovaraju njihovom financijskom doprinosu.

5. Ako je predsjednik izabran iz redova predstavnika država članica, predsjednik sudjeluje u glasovanju kao predstavnik svoje države članice. [Am. 139]

ODJELJAK II.

IZVRŠNI DIREKTOR

Članak 16.

Imenovanje i razrješenje izvršnog direktora ili produljenje njegova mandata

1. Izvršni direktor stručna je i ugledna osoba u područjima djelovanja Centra za stručnost.

2. Izvršni direktor zapošljava se kao član privremenog osoblja Centra za stručnost u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

3. Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor s popisa kandidata koji predlaže Komisija, uključujući nominacije država članica kojima se nastoji postići rodna ravnoteža, nakon otvorenog i transparentnog nediskriminirajućeg postupka odabira. [Am. 140]

4. Centar za stručnost pri sklapanju ugovora s izvršnim direktorom zastupa predsjednik Upravnog odbora.

5. Mandat izvršnoga direktora traje četiri godine pet godina . Do kraja tog razdoblja Komisija provodi procjenu u kojoj se uzimaju u obzir ocjena uspješnosti izvršnog direktora te budući izazovi i zadaće Centra za stručnost. [Am. 141]

6. Upravni odbor na prijedlog Komisije, kojim se uzima u obzir procjena iz stavka 5., može jedanput produljiti mandat izvršnog direktora za razdoblje od najdulje četiri godine pet godina . [Am. 142]

7. Izvršni direktor čiji je mandat produljen ne može sudjelovati u još jednom postupku odabira za isto radno mjesto.

8. Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo na temelju odluke Upravnog odbora koji djeluje na prijedlog svojih članova ili na prijedlog Komisije. [Am. 143]

Članak 17.

Zadaće izvršnog direktora

1. Izvršni direktor odgovoran je za rad Centra za stručnost i svakodnevno upravljanje njime te je njegov zakonski zastupnik. Izvršni direktor odgovara Upravnom odboru i obavlja svoje dužnosti potpuno samostalno u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene.

2. Izvršni direktor neovisno obavlja prvenstveno sljedeće zadaće:

(a)	provodi odluke koje je donio Upravni odbor;

(b)	pomaže Upravnom odboru u radu, pruža usluge tajništva za njegove sastanke i pruža sve informacije koje su nužne za obavljanje njegovih dužnosti;

(c)

nakon savjetovanja s Upravnim odborom , Industrijskim i znanstvenim savjetodavnim odborom, ENISA-om i Komisijom, izrađuje i podnosi Upravnom odboru na donošenje nacrt višegodišnjeg strateškog plana i nacrt godišnjeg plana rada Centra za stručnost, uključujući područje primjene poziva na podnošenje prijedloga, poziva na iskaz interesa i poziva na podnošenje ponuda koji su potrebni za provođenje plana rada i odgovarajuće procjene troškova kako su predložile države članice i Komisija; [Am. 144]

(d)

izrađuje i podnosi Upravnom odboru na donošenje nacrt godišnjeg proračuna, uključujući odgovarajući plan radnih mjesta u kojem se navodi broj privremenih radnih mjesta prema svakom platnom razredu i funkcijskoj grupi te broj ugovornog osoblja i upućenih nacionalnih stručnjaka iskazan u ekvivalentima punog radnog vremena;

(e)	provodi plan rada i o tome izvješćuje Upravni odbor;

(f)	izrađuje nacrt godišnjeg izvješća o radu Centra za stručnost, koji uključuje informacije o odgovarajućim rashodima;

(g)	osigurava provedbu djelotvornih postupaka praćenja i evaluacije rada Centra za stručnost;

(h)	izrađuje akcijski plan na temelju zaključaka naknadnih evaluacija i svake dvije godine izvješćuje Komisiju i Europski parlament o napretku; [Am. 145]

(i)	sastavlja sporazume s nacionalnim koordinacijskim centrom, pregovara o njima i sklapa ih;

(j)	odgovoran je za administrativna i financijska pitanja te pitanja povezana s osobljem, uključujući za izvršenje proračuna Centra za stručnost, uzimajući u obzir savjete zaprimljene od Funkcije unutarnje revizije, unutar ograničenja delegiranih ovlasti koje mu je dodijelio Upravni odbor;

(k)	odobrava pokretanje poziva na podnošenje prijedloga i upravlja njihovim pokretanjem, u skladu s planom rada, te upravlja sporazumima i odlukama o bespovratnim sredstvima;

(l)	nakon savjetovanja s Industrijskim i znanstvenim savjetodavnim odborom i ENISA-om odobrava popis mjera odabranih za financiranje na temelju rang-liste koju je izradila skupina neovisnih stručnjaka; [Am. 146]

(m)	odobrava pokretanje poziva na podnošenje ponuda i upravlja njihovim pokretanjem, u skladu s planom rada, te upravlja ugovorima;

(n)	odobrava ponude odabrane za financiranje;

(o)	podnosi nacrte godišnjih izvještaja i bilance Funkciji unutarnje revizije i nakon toga Upravnom odboru;

(p)	osigurava provedbu procjene rizika i upravljanja rizikom;

(q)	potpisuje pojedinačne sporazume, odluke i ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava;

(r)	potpisuje ugovore o nabavi;

(s)	izrađuje akcijski plan na temelju zaključaka iz izvješća o unutarnjoj ili vanjskoj reviziji i istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i izvješćuje Komisiju i Europski parlament o napretku dva puta godišnje te redovito izvješćuje Upravni odbor; [Am. 147]

(t)	izrađuje nacrt financijskih pravila koja se primjenjuju na Centar za stručnost;

(u)	uspostavlja djelotvorni i učinkovit sustav unutarnje kontrole i osigurava njegovo funkcioniranje te izvješćuje Upravni odbor o svakoj bitnoj promjeni u njemu;

(v)	osigurava učinkovitu komunikaciju s institucijama Unije te na zahtjev podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću ; [Am. 148]

(w)	poduzima druge mjere koje su potrebne za ocjenjivanje napretka Centra za stručnost ka ostvarenju njegove misije i ciljeva utvrđenih u člancima 3. i 4. Uredbe;

(x)	izvršava sve ostale zadaće koje mu povjeri ili za koje ga ovlasti Upravni odbor.

ODJELJAK III.

INDUSTRIJSKI I ZNANSTVENI SAVJETODAVNI ODBOR

Članak 18.

Sastav Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora

1. Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor ima najviše 16 25 članova. Članove imenuje Upravni odbor među predstavnicima subjekata Zajednice stručnjaka za kibersigurnost ili njezinim pojedinačnim članovima . Članovi mogu postati samo predstavnici subjekata koji nisu pod kontrolom treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje, osim država EGP-a i EFTA-e. Imenovanje se provodi u skladu s otvorenim, transparentnim i nediskriminirajućim postupkom. Sastavom odbora nastoji se postići rodna ravnoteža i uravnotežena zastupljenost interesnih skupina iz industrije, akademske zajednice i civilnog društva. [Am. 149]

2. Članovi Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora stručnjaci su za istraživanje, industrijski razvoj i profesionalne usluge , ponudu, provedbu i uvođenje profesionalnih usluga ili proizvoda u području kibersigurnosti ili za njihovu primjenu. Zahtjeve u pogledu tog stručnog znanja dodatno utvrđuje Upravni odbor. [Am. 150]

3. Postupci imenovanja članova Upravnog odbora i postupci za rad Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora navedeni su u poslovniku Centra za stručnost i objavljuju se.

4. Mandat članova Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora traje tri godine. Taj se mandat može produljiti.

5. Predstavnici Komisije i Europske agencije za mrežnu i informacijsku sigurnost mogu sudjelovati ENISA-e pozvani su da sudjeluju u radu Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora i podupirati podupiru njegov rad. Odbor može prema potrebi na pojedinačnoj osnovi pozvati dodatne predstavnike Zajednice u svojstvu promatrača, savjetnika ili stručnjaka. [Am. 151]

Članak 19.

Funkcioniranje Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora

1. Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor sastaje se barem dvaput triput godišnje. [Am. 152]

2. Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor može savjetovati Upravni odbor daje prijedloge Upravnom odboru o osnivanju radnih skupina o posebnim pitanjima koja su važna za rad Centra za stručnost, kada ta pitanja spadaju u zadaće i područja nadležnosti utvrđena u članku 20. i prema potrebi, čiji a njihov rad koordiniraju jedan ili više članova Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora. [Am. 153]

3. Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor bira svojeg predsjednika.

4. Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor donosi svoj poslovnik, uključujući pravila o imenovanju zastupnika koji, prema potrebi, zastupaju Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor i o trajanju njihova imenovanja.

Članak 20.

Zadaće Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora

Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor savjetuje redovito se savjetuje s Centrom za stručnost o obavljanju svojih aktivnosti te obavlja sljedeće zadaće: [Am. 154]

(1)	pruža izvršnom direktoru i Upravnom odboru strateške savjete i informacije za korištenje, usmjerenje i djelovanje Centra za stručnost u području industrije i znanosti te izradu plana rada i višegodišnjeg strateškog plana unutar rokova koje je utvrdio Upravni odbor; [Am. 155]

(1.a)

savjetuje Upravni odbor o osnivanju radnih skupina za posebna pitanja koja su važna za rad Centra za stručnost; [Am. 156]

(2)	organizira javna savjetovanja koja su otvorena za javnost i privatne dionike s interesom u području kibersigurnosti u cilju prikupljanja informacija za strateške savjete iz stavka 1.;

(3)	promiče i prikuplja povratne informacije o planu rada i višegodišnjem strateškom planu Centra za stručnost te savjetuje Upravni odbor o tome kako poboljšati strateško usmjerenje i djelovanje Centra za stručnost . [Am. 157]

POGLAVLJE III.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 21.

Financijski doprinos Unije

1. Doprinos Unije Centru za stručnost za pokrivanje administrativnih troškova i troškova poslovanja obuhvaća sljedeće:

(a)	1 981 668 000 EUR 1 780 954 875 EUR u cijenama iz 2018. (1 998 696 000 EUR u tekućim cijenama) iz programa Digitalna Europa, uključujući do 21 385 465 EUR u cijenama iz 2018. ( 23 746 000 EUR u tekućim cijenama) za administrativne troškove; [Am. 158]

(b)	iznos iz programa Obzor Europa, uključujući za administrativne troškove, koji se utvrđuje uzimajući u obzir postupak strateškog planiranja koji se obavlja u skladu s člankom 6. stavkom 6. Uredbe XXX [Uredba o Obzoru Europa].

(ba)

iznos iz Europskog fonda za obranu za obrambene aktivnosti Centra za stručnost, uključujući sve povezane administrativne troškove kao što su troškovi koje Centar za stručnost može ostvariti kada djeluje kao voditelj projekta za djelovanja koje se provode u okviru Europskog fonda za obranu. [Am. 159]

2. Najveći doprinos Unije plaća se iz odobrenih sredstava u općem proračunu Unije dodijeljenih [programu Digitalna Europa] i, posebnom programu za provedbu programa Obzor Europa, koji je uspostavljen Odlukom XXX , Europskom fondu za obranu te drugim programima i projektima koji spadaju u područje djelovanja Centra za stručnost ili Mreže . [Am. 160]

3. Centar za stručnost provodi aktivnosti kibersigurnosti iz [programa Digitalna Europa] i [programa Obzor Europa] u skladu s člankom 62. točkom (c) podtočkom iv. Uredbe (EU, Euratom) XXX (18) [Financijska uredba].

4. Financijski doprinos Unije iz programa Digitalna Europa i programa Obzor Europa ne obuhvaća zadaće iz članka 4. stavka 8. točke (b). One se mogu obuhvatiti financijskim doprinosima iz Europskog fonda za obranu. [Am. 161]

Članak 22.

Doprinosi država članica sudionica

1. Države članice sudionice daju ukupni doprinos troškovima poslovanja i administrativnim troškovima Centra za stručnost u barem jednakim iznosima kao što su oni iz članka 21. stavka 1. ove Uredbe.

2. U svrhu procjene doprinosa iz stavka 1. i članka 23. stavka 3. točke (b) podtočke ii., troškovi se utvrđuju u skladu s uobičajenom praksom troškovnog računovodstva predmetnih država članica, mjerodavnim računovodstvenim standardima države članice i primjenjivim međunarodnim računovodstvenim standardima i međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Troškove ovjerava neovisni vanjski revizor kojeg imenuje predmetna država članica. U slučaju bilo kakve nejasnoće u pogledu certificiranja, Centar za stručnost može provjeriti metodu procjene.

3. Ako bilo koja država članica sudionica ne ispuni svoje obveze u pogledu svojeg financijskog doprinosa, izvršni direktor o tome sastavlja izvješće i određuje razuman rok za ispravljanje tog propusta. Ako propust ne bude ispravljen u danom roku, izvršni direktor saziva sastanak Upravnog odbora kako bi se odlučilo treba li opozvati pravo glasa države članice sudionice koja nije ispunila obveze ili poduzeti druge mjere dok ona ne ispuni svoje obveze. Pravo glasa države članice koja nije ispunila svoje obveze obustavlja se dok ona ne ispuni svoje obveze.

4. Komisija može ukinuti, razmjerno smanjiti ili obustaviti financijski doprinos Unije Centru za stručnost ako države članice sudionice ne plaćaju ili plaćaju samo djelomično ili kasno plaćaju svoje doprinose iz stavka 1. Ukidanje, smanjenje ili obustava financijskog doprinosa Unije moraju biti razmjerni, u pogledu iznosa i vremena, smanjenju, ukidanju ili obustavi doprinosa iz država članica. [Am. 162]

5. Države članice sudionice svake godine izvješćuju Upravni odbor do 31. siječnja o vrijednosti doprinosa iz stavka 1. koji su plaćeni svake prethodne financijske godine.

Članak 23.

Troškovi i sredstva Centra za stručnost

1. Centar za stručnost zajednički financiraju Unija i države članice u obliku financijskih doprinosa koji se plaćaju u obrocima i doprinosa koji se sastoje od troškova nastalih nacionalnim koordinacijskim centrima i korisnicima pri provođenju mjera koje Centar za stručnost ne nadoknađuje.

2. Administrativni troškovi Centra za stručnost ne prekoračuju [broj] EUR i financiraju se financijskim doprinosima koji se na godišnjoj osnovi ravnomjerno dijele između Unije i država članica sudionica. Ako se dio doprinosa za administrativne troškove ne iskoristi, može se namijeniti za financiranje troškova poslovanja Centra za stručnost.

3. Troškovi poslovanja Centra za stručnost pokrivaju se sljedećim:

(a)	financijskim doprinosom Unije;

(b)

doprinosima država članica sudionica u obliku sljedećeg:

i.	financijskih doprinosa i

ii.	prema potrebi, doprinosa u naravi država članica sudionica za pokrivanje troškova nacionalnih koordinacijskih centara i korisnika nastalih provedbom neizravnih mjera umanjenih za doprinos Centra za stručnost i bilo koji drugi doprinos Unije za pokrivanje tih troškova;

4. Sredstva Centra za stručnost uključena u njegov proračun sastoje se od sljedećih doprinosa:

(a)	financijskih doprinosa Unije i država članica sudionica administrativnim troškovima; [Am. 163]

(b)	financijskih doprinosa Unije i država članica sudionica troškovima poslovanja; [Am. 164]

(c)	svih prihoda Centra za stručnost;

(d)	svih drugih financijskih doprinosa, sredstava i prihoda.

5. Sve kamate obračunane na temelju doprinosa koje su Centru za stručnost uplatile države članice sudionice smatraju se njegovim prihodom.

6. Sredstvima Centra za stručnost i njegovim aktivnostima nastoje se ostvariti ciljevi iz članka 4.

7. Centar za stručnost vlasnik je sve imovine koju je samo stvorilo ili koja mu je prenesena radi ostvarivanja njegovih ciljeva.

8. Osim u slučaju likvidacije Centra za stručnost, članovima Centra za stručnost ne isplaćuje se višak prihoda nad rashodima.

8.a Centar za stručnost blisko surađuje s drugim institucijama, agencijama i tijelima Unije kako bi iskoristio sinergije i tamo gdje je to prikladno smanjio administrativne troškove. [Am. 165]

Članak 24.

Financijske obveze

Financijske obveze Centra za stručnost ne prekoračuju iznos raspoloživih financijskih sredstava ili financijskih sredstava koje članovi uplaćuju u njegov proračun.

Članak 25.

Financijska godina

Financijska godina traje od 1. siječnja do 31. prosinca.

Članak 26.

Utvrđivanje proračuna

1. Izvršni direktor svake godine izrađuje nacrt računa procijenjenih prihoda i i rashoda Centra za stručnost za sljedeću financijsku godinu te ga prosljeđuje Upravnom odboru zajedno s nacrtom plana radnih mjesta. Prihodi i rashodi moraju biti u ravnoteži. Rashodi Centra za stručnost uključuju rashode za osoblje, administrativne i infrastrukturne rashode te rashode za poslovanje. Administrativni rashodi moraju se svesti na najmanju moguću mjeru.

2. Svake godine Upravni odbor, na temelju nacrta računa procijenjenih prihoda i rashoda iz stavka 1., izrađuje račun procijenjenih prihoda i rashoda Centra za stručnost za sljedeću financijsku godinu.

3. Upravni odbor svake godine do 31. siječnja Komisiji šalje račun procijenjenih prihoda i rashoda iz stavka 2., koji je dio nacrta jedinstvenog programskog dokumenta.

4. Na temelju tog računa Komisija one procijenjene iznose koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos doprinosa na teret općeg proračuna unosi u nacrt proračuna Unije, koji podnosi Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

5. Europski parlament i Vijeće odobravaju dodjelu sredstava za doprinos Centru za stručnost.

6. Europski parlament i Vijeće donose plan radnih mjesta Centra za stručnost.

7. Upravni odbor zajedno s planom rada donosi i proračun Centra za stručnost. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Upravni odbor, prema potrebi, prilagođava proračun i plan rada Centra za stručnost u skladu s općim proračunom Unije.

Članak 27.

Podnošenje financijskih izvještaja Centra za stručnost i razrješnica

Centar za stručnost podnosi privremene i konačne financijske izvještaje i razrješnicu u skladu s pravilima i rasporedom iz Financijske uredbe i u skladu sa svojim financijskim pravilima donesenima u skladu s člankom 29.

Članak 28.

Operativno i financijsko izvješćivanje

1. Izvršni direktor Upravnom odboru podnosi godišnje izvješće o izvršavanju svojih dužnosti u skladu s financijskim pravilima Centra za stručnost.

2. Izvršni direktor u roku od dva mjeseca nakon zaključenja svake financijske godine podnosi Upravnom odboru na odobrenje godišnje izvješće o radu u kojem izvješćuje o napretku koji je Centar za stručnost ostvario u prethodnoj kalendarskoj godini, osobito u vezi s planom rada za tu godinu. Izvješće među ostalim obuhvaća informacije o sljedećim pitanjima:

(a)	provedenim operativnim mjerama i odgovarajućim rashodima;

(b)	podnesenim mjerama, uključujući pregled prema vrsti sudionika, uključujući MSP-ove, i prema zemlji;

(c)	odabranim mjerama za financiranje, uključujući pregled prema vrsti sudionika, uključujući MSP-ove, te prema zemlji, kao i doprinos Centra za stručnost pojedinačnim sudionicima i mjerama;

(d)	napretku u postizanju ciljeva utvrđenih člankom 4. i prijedlozima o daljnjim aktivnostima potrebnima za njihovo ostvarenje.

3. Nakon što Upravni odbor odobri godišnje izvješće o radu, ono se objavljuje.

Članak 29.

Financijska pravila

Centar za stručnost donosi svoja posebna financijska pravila u skladu s člankom 70. Uredbe XXX [nova Financijska uredba].

Članak 30.

Zaštita financijskih interesa

1. Centar za stručnost poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, dok se provode mjere koje se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, redovitim i učinkovitim provjerama i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim sankcijama. [Am. 166]

2. Centar za stručnost omogućava osoblju Komisije i drugim osobama koje Komisija ovlasti te Revizorskom sudu pristup svojim lokacijama i prostorijama te svim informacijama koje su im potrebne za obavljanje revizija, uključujući informacije u elektroničkom obliku.

3. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (19) Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (20), kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se, izravno ili neizravno, financira u skladu s ovom Uredbom.

4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3. ovog članka., ugovori i sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava koji proizlaze iz provedbe ove Uredbe sadržavaju odredbe kojima se Komisija, Centar za stručnost, Revizorski sud i OLAF izričito ovlašćuju za provođenje takvih revizija i istraga u skladu sa svojim mjerodavnim nadležnostima. Ako se provedba mjere izdvaja ili dalje delegira, u cijelosti ili djelomično, ili ako to zahtijeva sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili dodjelu financijske potpore trećoj strani, u ugovoru ili sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava navodi se obveza ugovaratelja ili korisnika da od bilo koje uključene treće strane zahtijeva izričito prihvaćanje tih ovlasti Komisije, Centra za stručnost, Revizorskog suda i OLAF-a.

POGLAVLJE IV.

OSOBLJE CENTRA ZA STRUČNOST

Članak 31.

Osoblje

1. Na osoblje Centra za stručnost primjenjuju se Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica utvrđeni Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (21) („Pravilnik o osoblju” i „Uvjeti zaposlenja”) i pravila koja su zajednički donijele institucije Unije radi primjene Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja.

2. Upravni odbor izvršava u odnosu na osoblje Centra za stručnost ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje te ovlasti koje su Uvjetima zapošljavanja dodijeljene tijelu nadležnom za sklapanje ugovora o radu („ovlasti tijela za imenovanja”).

3. Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku, na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja, kojom se odgovarajuće ovlasti tijela za imenovanja delegiraju izvršnom direktoru i kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje prenijeti te ovlasti.

4. U izvanrednim okolnostima Upravni odbor može donijeti odluku o privremenoj obustavi delegiranja ovlasti tijela za imenovanja izvršnom direktoru i bilo kakvog daljnjeg delegiranja tih ovlasti od strane izvršnog direktora. U takvim slučajevima Upravni odbor samostalno izvršava ovlasti tijela za imenovanja ili ih delegira jednom od svojih članova ili članu osoblja Centra za stručnost koji nije izvršni direktor.

5. Upravni odbor donosi provedbena pravila za Pravilnik o osoblju i Uvjete zaposlenja, u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.

6. Broj zaposlenika utvrđuje se u planu radnih mjesta Centra za stručnost, u kojem se navodi broj privremenih radnih mjesta po funkcijskoj grupi i platnom razredu te broj ugovornog osoblja iskazan ekvivalentima punog radnog vremena u skladu s njegovim godišnjim proračunom.

7. Osoblje Centra Centar za stručnost nastoji među svojim osobljem postići rodnu ravnotežu. Osoblje se sastoji se od privremenih i ugovornih djelatnika. [Am. 167]

8. Sve troškove povezane s osobljem snosi Centar za stručnost.

Članak 32.

Upućeni nacionalni stručnjaci i drugo osoblje

1. Centar za stručnost može angažirati upućene nacionalne stručnjake i drugo osoblje koje nije zaposleno u Centru za stručnost.

2. Upravni odbor u dogovoru s Komisijom donosi odluku kojom utvrđuje pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Centar za stručnost.

Članak 33.

Povlastice i imuniteti

Protokol br.7 o povlasticama i imunitetima Europske unije priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije primjenjuje se na Centar za stručnost i njegovo osoblje.

POGLAVLJE V.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 34.

Sigurnosna pravila

1. Na sudjelovanje u svim mjerama koje financira Centar za stručnost primjenjuje se članak 12. stavak 7. Uredbe (EU) br. XXX [program Digitalna Europa].

2. Sljedeća posebna sigurnosna pravila primjenjuju se na mjere koje se financiraju iz programa Obzor Europa:

(a)

za potrebe članka 34. stavka 1. [Vlasništvo i zaštita] Uredbe (EU) br. XXX [Obzor Europa], kada je to predviđeno u planu rada, dodjela neisključivih licencija može biti ograničena na treće strane koje imaju poslovni nastan ili za koje se smatra da imaju poslovni nastan u državama članicama i koje su pod kontrolom država članica i/ili državljana država članica;

(b)

za potrebe članka 36. stavka 4. točke (b) [Prijenos i licenciranje] Uredbe (EU) br. XXX [Obzor Europa], prijenos licencije na pravnu osobu s poslovnim nastanom u pridruženoj zemlji ili u Uniji, ali pod kontrolom trećih zemalja, također je osnova za prigovor na prijenos vlasništva nad rezultatima ili na dodjelu isključive licencije u pogledu rezultata;

(c)

za potrebe članka 37. stavka 3. točke (a) [Prava pristupa] Uredbe (EU) br. XXX [Obzor Europa], kada je to predviđeno u planu rada, odobravanje pristupa rezultatima i postojećem znanju može biti ograničena samo na pravnu osobu koja ima poslovni nastan ili za koju se smatra da ima poslovni nastan u državama članicama i koja je pod kontrolom država članica i/ili državljana država članica.

(ca)

članci 22. [Vlasništvo nad rezultatima], 23. [Vlasništvo nad rezultatima] i 30. [Primjena pravila o klasificiranim podacima] Uredbe (EU) 2019/XXX [Europski fond za obranu] primjenjuje se na sudjelovanje u svim obrambenim djelovanjima koja provodi Centar za stručnost, kada je to predviđeno u planu rada, a dodjela neisključivih licencija može biti ograničena na treće strane koje imaju poslovni nastan ili za koje se smatra da imaju poslovni nastan u državama članicama i koje su pod kontrolom država članica i/ili državljana država članica. [Am. 168]

Članak 35.

Transparentnost

1. Centar za stručnost obavlja svoje zadaće uz visok najviši stupanj transparentnosti. [Am. 169]

2. Centar za stručnost osigurava da javnost se javnosti i sve zainteresirane strane dobiju svim zainteresiranim stranama pravovremeno predočuju sveobuhvatne, odgovarajuće, objektivne, pouzdane i lako dostupne informacije, posebno u pogledu rezultata njegova rada Centra za stručnost, Mreže, Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora te Zajednice . Centar objavljuje i izjave o interesima dane u skladu s člankom 41 42. [Am. 170]

3. Upravni odbor može na prijedlog izvršnog direktora zainteresiranim stranama odobriti da u svojstvu promatrača sudjeluju u određenim aktivnostima Centra za stručnost.

4. Centar za stručnost utvrđuje u svojem poslovniku praktična rješenja za provedbu pravila o transparentnosti iz stavaka 1. i 2. U pogledu mjera koje se financiraju iz Obzora Europa uzet će se u obzir odredbe iz Priloga III. Uredbe o Obzoru Europa.

Članak 36.

Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

1. Ne dovodeći u pitanje članak 35., Centar za stručnost trećim stranama ne otkriva informacije koje obrađuje ili prima, a za koje je podnesen opravdan zahtjev da s njima djelomično ili u cijelosti postupa kao s povjerljivim informacijama.

2. Članovi Upravnog odbora, izvršni direktor, članovi Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora, vanjski stručnjaci koji sudjeluju u radu ad hoc radnih skupina i članovi osoblja Centra, poštuju zahtjeve u pogledu povjerljivosti iz članka 339. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.

3. Upravni odbor Centra za stručnost donosi sigurnosna pravila Centra za stručnost, nakon odobrenja Komisije, na temelju načela i pravila utvrđenih u sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, uključujući, među ostalim, odredbe za obradu i pohranu takvih podataka kako je utvrđeno u Odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 (22) i 2015/444 (23).

4. Centar za stručnost može poduzeti sve potrebne mjere kako bi olakšao razmjenu informacija relevantnih za njezine zadaće s Komisijom i državama članicama te prema potrebi s relevantnim agencijama i tijelima Unije. Za svaki administrativni sporazum sklopljen u tu svrhu o razmjeni EUCI-ja ili, ako nema takvog sporazuma, za svako iznimno ad hoc objavljivanje EUCI-ja potrebno je prethodno odobrenje Komisije.

Članak 37.

Pristup dokumentima

1. Na dokumente koje čuva Centar za stručnost primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.

2. Upravni odbor donosi pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u roku od šest mjeseci od osnivanja Centra za stručnost.

3. Protiv odluka koje Centar za stručnost donosi u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 može se podnijeti pritužba Europskom ombudsmanu u skladu s člankom 228. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili tužba Sudu Europske unije u skladu s člankom 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 38.

Praćenje, evaluacija i preispitivanje

1. Centar za stručnost osigurava trajno i sustavno praćenje i povremenu evaluaciju svojeg rada, uključujući aktivnosti kojima upravljaju nacionalni koordinacijski centri i Mreža. Centar za stručnost osigurava učinkovito, djelotvorno i pravodobno prikupljanje podataka za praćenje provedbe programa i rezultata te se primateljima sredstava Unije i državama članicama određuju razmjerni zahtjevi za izvješćivanje. Rezultati evaluacije objavljuju se.

2. Kada su dostupne dostatne informacije o provedbi ove Uredbe, ali najkasnije tri i pol godine nakon početka provedbe ove Uredbe, Komisija provodi privremenu evaluaciju Centra za stručnost. Komisija izrađuje izvješće o toj evaluaciji i podnosi ga Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2024. Centar za stručnost i države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije za izradu tog izvješća.

3. Evaluacija iz stavka 2. uključuje ocjenu rezultata koje je ostvario Centar za stručnost, uzimajući u obzir njegove ciljeve, mandat i zadaće te učinkovitost i djelotvornost .. Ako Komisija smatra da je daljnje djelovanje Centra za stručnost opravdano s obzirom na dodijeljene ciljeve, mandat i zadaće, ona može predložiti produljenje trajanja mandata Centra za stručnost utvrđenog u članku 46. [Am. 171]

4. Na temelju zaključaka privremene evaluacije iz stavka 2. Komisija može djelovati u skladu s [člankom 22. stavkom 5.] ili poduzeti druge prikladne mjere.

5. Praćenje, evaluacija, postupno smanjivanje i obnova doprinosa iz Obzora Europa provodit će se u skladu s odredbama članaka 8., 45. i 47. Priloga III. Uredbi o Obzoru Europa i s dogovorenim načinima provedbe.

6. Praćenje, izvješćivanje i evaluacija doprinosa iz programa Digitalna Europa provodit će se u skladu s odredbama članaka 24. i 25. programa Digitalna Europa.

7. U slučaju likvidacije Centra za stručnost, Komisija provodi njegovu završnu evaluaciju u roku od šest mjeseci od likvidacije, a najkasnije dvije godine nakon pokretanja likvidacijskog postupka iz članka 46. ove Uredbe. Rezultati te završne evaluacije dostavljaju se Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 38.a

Pravna osobnost Centra za stručnost

1. Centar za stručnost ima pravnu osobnost.

2. U svakoj državi članici Centar za stručnost ima najširu pravnu sposobnost koja se pravnim subjektima priznaje u skladu sa zakonodavstvom te države članice. Osobito može stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku. [Am. 172]

Članak 39.

Odgovornost Centra za stručnost

1. Ugovorna odgovornost Centra za stručnost uređena je pravom koje se primjenjuje na predmetni sporazum, odluku ili ugovor.

2. U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Centar za stručnost, u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonima država članica, nadoknađuje svu štetu koju uzrokuje njegovo osoblje pri obavljanju svojih dužnosti.

3. Sva plaćanja Centra za stručnost u vezi s odgovornostima iz stavaka 1. i 2. te s time povezani troškovi i izdaci smatraju se rashodima Centra za stručnost i pokrivaju se iz njegovih sredstava.

4. Centar za stručnost isključivo je odgovoran za ispunjavanje svojih obveza.

Članak 40.

Nadležnost Suda Europske unije i mjerodavno pravo

1. Sud Europske unije nadležan je:

(1)	u skladu s odredbom o arbitraži sadržanom u sporazumima, odlukama ili ugovorima koje je sklopio Centar za stručnost;

(2)	za sporove povezane s nadoknadama za štete koje je osoblje Centra za stručnost uzrokovalo pri obavljanju svojih dužnosti;

(3)	u svim sporovima između Centra za stručnost i njegova osoblja u okvirima i uz uvjete utvrđene u Pravilniku o osoblju.

2. Na sva pitanja koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom ili drugim pravnim aktima Unije primjenjuje se pravo države članice kojoj se nalazi sjedište Centra za stručnost.

Članak 41.

Odgovornost članova i osiguranje

1. Financijska odgovornost članova za dugove Centra za stručnost ograničava se na njihove već dane doprinose za pokrivanje administrativnih troškova.

2. Centar za stručnost ugovara i održava odgovarajuće osiguranje.

Članak 42.

Sukob interesa

Upravni odbor Centra za stručnost donosi pravila za sprečavanje , utvrđivanje i rješavanje sukoba interesa svojih članova, tijela i zaposlenika te za postupanje u slučajevima sukoba interesa. Ta pravila sadržavaju odredbe kojima se nastoji spriječiti sukob interesa u pogledu predstavnika članova koji sudjeluju u Upravnom odboru , uključujući izvršnog direktora, Upravnog odbora te u Industrijskom Industrijskog i znanstvenom savjetodavnom odboru u skladu s Uredbom XXX [nova Financijska uredba] znanstvenog savjetodavnog odbora i Zajednice . [Am. 173]

Države članice jamče sprečavanje, utvrđivanje i rješavanje sukoba interesa u pogledu nacionalnih koordinacijskih centara. [Am. 174]

Pravila iz prvog stavka u skladu su s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046. [Am. 175]

Članak 43.

Zaštita osobnih podataka

1. Centar za stručnost obrađuje osobne podatke u skladu s Uredbom (EU) br. XXX/2018 Europskog parlamenta i Vijeća.

2. Upravni odbor donosi provedbene mjere iz članka xx. stavka 3. Uredbe (EU) br. XXX/2018. Upravni odbor može donijeti dodatne mjere koje su potrebne kako bi Centar za stručnost primjenjivao Uredbu (EZ) br. XXX/2018.

Članak 44.

Sjedište i potpora države članice domaćina [Am. 176]

Sjedište Centra za stručnost utvrđuje se jasnim demokratskim postupkom, uz primjenu transparentnih kriterija i u skladu s pravom Unije. [Am. 177]

Država članica domaćin osigurava najbolje uvjete za jamčenje pravilnog funkcioniranja Centra za stručnost, uključujući jedinstvenu lokaciju, i druge uvjete kao što su dostupnost odgovarajućih obrazovnih objekata za djecu članova osoblja, odgovarajući pristup tržištu rada, socijalno osiguranje i zdravstvena zaštita njihove djece i partnera. [Am. 178]

Može Sklapa se sklopiti administrativni sporazum između Centra za stručnost i države članice [Belgija] domaćina u kojoj se nalazi njegovo sjedište o povlasticama i imunitetima i drugim oblicima potpore koju ta država članica osigurava Centru za stručnost. [Am. 179]

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.

Početne aktivnosti

1. Komisija je odgovorna za osnivanje i početno djelovanje Centra za stručnost dok on stekne operativnu sposobnost za provedbu svojeg proračuna. U skladu s pravom Unije Komisija provodi sve nužne radnje uz pomoć nadležnih tijela Centra za stručnost.

2. Za potrebe stavka 1., Komisija može imenovati privremenog izvršnog direktora i obavljati dužnosti dodijeljene izvršnom direktoru uz pomoć određenog broja dužnosnika Komisije, sve dok izvršni direktor ne preuzme svoje dužnosti nakon što ga Upravni odbor imenuje u skladu s člankom 16. Komisija može privremeno premjestiti određeni broj svojih službenika.

3. Privremeni izvršni direktor može, nakon odobrenja Upravnog odbora, odobravati sva plaćanja koja su obuhvaćena odobrenim sredstvima iz godišnjeg proračuna Centra za stručnost te sklapati sporazume, odluke i ugovore, uključujući ugovore s osobljem nakon što Centar za stručnost donese plan radnih mjesta.

4. Privremeni izvršni direktor određuje, u dogovoru s izvršnim direktorom Centra za stručnost i uz suglasnost Upravnog odbora, datum od kojeg će Centar za stručnost imati sposobnost za provedbu vlastitog proračuna. Od tog datuma nadalje Komisija više ne preuzima obveze i ne izvršava plaćanja za aktivnosti Centra za stručnost.

Članak 45.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 5.a i članka 8. stavka 4.b dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od… [datum stupanja na snagu ove Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 5.a i članka 8. stavka 4.b. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 5.a i članka 8. stavka 4.b stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću ne njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 46.

Trajanje

1. Centar za stručnost osniva se na razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2029.

2. Na kraju tog razdoblja, osim ako se nakon revizije ove Uredbe donese drugačija odluka, pokreće se likvidacijski postupak. Likvidacijski postupak pokreće se automatski ako se Unija ili sve države članice sudionice povuku iz Centra za stručnost.

3. Za potrebe provedbe postupka likvidacije Centra za stručnost, Upravni odbor imenuje jednog ili više likvidatora koji poštuju odluke Upravnog odbora.

4. Pri likvidaciji Centra za stručnost njegova se imovina koristi za podmirivanje njegovih obveza i rashoda povezanih s likvidacijom. Sav višak raspodjeljuje se između Unije i država članica sudionica razmjerno njihovom financijskom doprinosu Centru za stručnost. Svaki višak koji se dodijeli Uniji vraća se u proračun Unije.

Članak 47.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C, str. .

(2) SL C , , str…

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.

(4) Zajednička Komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću: Strategija Europske unije za kibersigurnost: otvoren, siguran i zaštićen kibernetički prostor, JOIN(2013)0001 final.

(5) Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).

(6) Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću: Otpornost, odvraćanje i obrana: jačanje kibersigurnosti EU-a, JOIN(2017)0450 final.

(7) Uredba (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća od… o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa, tehničke pomoći i provoza u pogledu robe s dvojnom namjenom (SL L …, …, str. …).

(8) Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).

(9) Uredba (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća od … o ENISA-i (Agenciji Europske unije za kibersigurnost) i kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti) (SL L …)(2017/0225(COD)).

(10) Uredba (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća od … o ENISA-i (Agenciji Europske unije za kibersigurnost) i kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti) (SL L …)(2017/0225(COD)).

(11) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(12) [dodati naslov i upućivanje na SL]

(13) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(14) Uredba (EU) 2019/XXX Europskog parlamenta i Vijeća od … o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027., (SL L …) (2018/0227(COD)).

(15) [dodati puni naslov i upućivanje na SL]

(16) [dodati puni naslov i upućivanje na SL]

(17) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 оd 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).

(18) [dodati puni naslov i upućivanje na SL]

(19) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(20) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(21) Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 Vijeća od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.).

(22) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).

(23) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/884

P8_TA(2019)0420

Instrument za povezivanje Europe ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe i stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 (COM(2018)0438 – C8-0255/2018– 2018/0228(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/67)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0438),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 172. i 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0255/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. listopada 2018. (2),

—	uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

—	uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za promet i turizam u skladu s člankom 55. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za regionalni razvoj (A8-0409/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (3);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 191.

(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 173.

(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 12. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0517).

P8_TC1-COD(2018)0228

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe i stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 172. i 194.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta te za poticanje stvaranja radnih mjesta i poštovanje dugoročnih obveza u pogledu dekarbonizacije Unija treba modernu, multimodalnu i učinkovitu infrastrukturu za doprinos povezivanju i integraciji Unije i svih njenih regija, uključujući zabačene, najudaljenije, otočne, periferne, planinske i rijetko naseljene regije u sektorima prometa, energetike i digitalnom sektoru. Te veze trebale bi pridonijeti poboljšanju slobodnog kretanja osoba, robe, kapitala i usluga. Transeuropske mreže trebale bi pojednostavniti prekogranične veze, potaknuti veću ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te pridonijeti konkurentnijem i održivom socijalnom tržišnom gospodarstvu i borbi protiv klimatskih promjena.

(2)

Cilj je Instrumenta za povezivanje Europe (dalje u tekstu „Program”) ubrzavanje ulaganja u području transeuropskih mreža i osiguravanje financijskih sredstava, kako iz javnog tako i iz privatnog sektora, služeći se financijskom polugom, uz istodobno povećavanje pravne sigurnosti i poštovanje načela tehnološke neutralnosti. Program bi trebao omogućiti potpuno iskorištavanje sinergija između prometnog, energetskog i digitalnog sektora pa tako poboljšati djelotvornost djelovanja Unije te omogućiti optimaciju troškova provedbe.

(3)

Cilj bi Programa također trebao biti doprinos djelovanju EU-a u borbi protiv klimatskih promjena, potpora ekološki i društveno održivim projektima i, ako je primjenjivo, mjerama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih. Konkretno, trebalo bi pojačati doprinos Programa postizanju ciljeva iz Pariškog sporazuma, predloženih klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. te dugoročnih dekarbonizacijskih ciljeva.

(3.a)

Programom bi se trebala jamčiti visoka razina transparentnosti i osigurati javno savjetovanje u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom.

(4)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i obvezama u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovom bi se Uredbom stoga trebalo integrirati klimatsku politiku i omogućiti postizanje općeg cilja da se s 25 % proračunskih rashoda EU-a doprinosi podupiranju klimatskih ciljeva (4). Mjerama u okviru ovog Programa trebalo bi doprinijeti ciljevima u području klime sa 60 % ukupne financijske omotnice Programa, među ostalim na temelju sljedećih pokazatelja iz Rija: i. 100 % za rashode koji se odnose na željezničku infrastrukturu, infrastrukturu za napajanje, alternativna i održiva goriva, čisti gradski prijevoz, prijenos električne energije, skladištenje električne energije, pametne mreže, transport CO2 i obnovljivu energiju, te ii. 40 % za unutarnje plovne putove i multimodalni prijevoz te infrastrukturu za plin – ako omogućava povećanu upotrebu obnovljivog vodika ili biometana. Odgovarajuće će mjere biti utvrđene tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno ocijeniti u okviru odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja. Kako bi se spriječilo da infrastruktura bude ugrožena zbog mogućih dugoročnih utjecaja klimatskih promjena i kako bi se osiguralo da troškovi emisija stakleničkih plinova nastalih u projektu budu uključeni u ekonomsku evaluaciju projekta, projekti koji se podupiru Programom trebali bi dokazati održivost na promjenu klime u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala sastaviti dosljedno sa smjernicama koje su, gdje je primjenjivo, sastavljene za druge programe Unije.

(5)

Kako bi se ispunile obveze izvješćivanja utvrđene u članku 11. točki (c) Direktive (EU) 2016/2284 o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćivača, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ u pogledu uporabe sredstava Unije za potporu mjerama poduzetima s ciljem usklađivanja s ciljevima te Direktive, prate se rashodi povezani sa smanjenjem emisija ili onečišćujućih tvari u zraku na temelju te Direktive.

(6)

Važan je cilj ovog Programa jačanje sinergija i komplementarnosti između prometnih, energetskih i digitalnih sektora . U tu bi svrhu Program trebao omogućiti donošenje programa rada usmjerenih na konkretna područja za intervenciju, kao što su, na primjer, povezana i automatizirana mobilnost ili održiva alternativna goriva. Omogućavanje digitalne komunikacije moglo bi predstavljati sastavni dio projekta od zajedničkog interesa u području energije i prometa. Uz to, Program bi trebao unutar svakog sektora imati mogućnost smatrati određene sinergetske komponente iz drugog sektora prihvatljivima u slučajevima kad bi taj pristup povećao socioekonomsku korist od ulaganja. Trebalo bi poticati sinergije među sektorima putem kriterija za dodjelu u postupku odabira mjera i putem povećanog sufinanciranja.

(7)

U smjernicama za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), utvrđenima Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), (dalje u tekstu „smjernice za TEN-T”) identificira se infrastruktura TEN-T-a, utvrđuju zahtjevi koje ta infrastruktura mora ispunjavati te navode mjere za njihovu provedbu. U tim se smjernicama posebno predviđa dovršetak osnovne mreže do 2030. stvaranjem nove infrastrukture te znatnom modernizacijom i obnovom postojeće infrastrukture kako bi se osigurao kontinuitet mreže .

(7.a)

Mjere kojima se pridonosi izradi projekata od zajedničkog interesa u prometnom sektoru, koje su financirane Programom, trebale bi se temeljiti na komplementarnosti svih vrsta prijevoza radi omogućavanja učinkovitih, međusobno povezanih i multimodalnih mreža kako bi se zajamčila povezivost diljem Unije. To bi trebalo uključivati ceste u državama članicama koje još uvijek imaju velike investicijske potrebe za dovršenje svoje osnovne cestovne mreže.

(8)

Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u smjernicama za TEN-T, nužno je prioritetno poduprijeti trenutačne projekte transeuropske prometne mreže, kao i za prekogranične veze i veze koje nedostaju i osigurati, ako je primjenjivo, da su podržane mjere u skladu s planovima rada za koridore utvrđenima u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) br. 1315/2013 te s općim razvojem ukupne mreže s obzirom na radne karakteristike i interoperabilnost.

(8.a)

Osobito, potpuno uvođenje ERTMS-a u osnovnu mrežu do 2030. kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 1315/2013 zahtijeva povećanje potpore na razini Europe i uvođenje poticaja za sudjelovanje privatnih ulagača.

(8.b)

Važan preduvjet za uspješan dovršetak osnovne mreže TEN-T i osiguravanje učinkovite intermodalnosti također je povezivanje svih zračnih luka na mrežu TEN-T. Stoga je potrebno prednost dati spajanju zračnih luka na osnovnu mrežu TEN-T, ako još nisu spojene.

(8.c)

Za provedbu prekograničnih mjera potreban je visok stupanj integracije u planiranju i provedbi. Bez prioritetiziranja bilo kojeg od sljedećih primjera, ta bi se integracija mogla pokazati osnivanjem poduzeća za potrebe jednog projekta, uspostavom zajedničke upravljačke strukture, zajedničkog pothvata, bilateralnim pravnim okvirom, provedbenim aktom na temelju članka 47. Uredbe (EU) br. 1315/2013 ili bilo kojim drugim oblikom suradnje. Trebalo bi poticati integrirane strukture upravljanja, uključujući strukture zajedničkog pothvata, uključujući s pomoću više razine sufinanciranja.

(8.d)

Pojednostavnjenjem mjera za promicanje izgradnje mreže TEN-T-a, koja je trenutačno u izradi, trebalo bi podupirati učinkovitiju provedbu projekata od zajedničkog interesa u području prometa.

(9)

Kako bi se uzelo u obzir porast prometnih tokova i razvoj mreže, trebalo bi prilagoditi usklađenost koridora osnovne mreže i njihovih prethodno identificiranih dionica. Te prilagodbe koridora osnovne mreže ne bi trebale utjecati na dovršenje osnovne mreže do 2030. te bi trebale povećati mjeru u kojoj koridori pokrivaju teritorij država članica i biti razmjerne kako bi se zadržalo dosljednost i učinkovitost u razvoju i koordinaciji koridora. Zbog toga se duljina koridora osnovne mreže ne bi smjela povećati za više od 15 %. U dogledno vrijeme u usklađivanju koridora osnovne mreže trebalo bi uzeti u obzir rezultate preispitivanja provedbe osnovne mreže kako je predviđeno u članku 54. Uredbe (EU) br. 1315/2013. Pri preispitivanju trebalo bi uzeti u obzir regionalne prekogranične željezničke veze na transeuropskoj prometnoj mreži koje su obustavljene, kao i promjene u sveobuhvatnoj mreži te učinak istupanja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

(10)

Nužno je promicati javna i privatna ulaganja u pametnu, interoperabilnu , održivu, multimodalnu , uključivu, pristupačnu , sigurnu mobilnost širom Unije i za sve načine prijevoza . Komisija je 2017. predstavila (6)„Europu u pokretu”, sveobuhvatan skup inicijativa za sigurnost prometa, poticanje pametnih cestarina, smanjenje emisija CO2, onečišćenja zraka i zagušenja, promicanje povezane i autonomne mobilnosti te osiguravanje primjerenih uvjeta i trajanja odmora za radnike. Te bi inicijative Unija trebala financijski poduprijeti ovim Programom kad je to primjenjivo.

(11)

Na temelju smjernica za TEN zahtijeva se, u vezi s novim tehnologijama i inovacijama, da TEN-T omogući dekarbonizaciju svih načina prijevoza poticanjem energetske učinkovitosti i upotrebe alternativnih goriva , uz poštivanje načela tehnološke neutralnosti. Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7) utvrđuje se zajednički okvir mjera za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva za sve načine prijevoza u Uniji kako bi se što je moguće više smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i ublažio utjecaj prometa na okoliš i klimu , a od država članica zahtijeva se da osiguraju dostupnost javnih mjesta za punjenje ili opskrbu od 31. prosinca 2025. Kao što je navedeno u prijedlozima Komisije (8) iz studenoga 2017., nužan je sveobuhvatan skup mjera za promicanje mobilnosti s niskom razinom emisija, uključujući financijsku potporu ako tržišni uvjeti ne stvaraju dovoljne poticaje.

(12)

U kontekstu svoje Komunikacije „Održiva mobilnost za Europu: sigurna, povezana i čista” (9) Komisija je istaknula da će zbog automatiziranih vozila i naprednih sustava za povezivost vozila postati sigurnija, da će ih se lakše dijeliti i da će biti pristupačnija građanima, uključujući one kojima danas usluge mobilnosti nisu dostupne, kao što su starije osobe i osobe sa smanjenom pokretljivošću . U tom je kontekstu Komisija predložila „Strateški akcijski plan EU-a za sigurnost na cestama” i reviziju Direktive 2008/96/EZ o upravljanju infrastrukturom za sigurnost na cestama.

(13)

U svrhu boljeg ostvarivanja projekata u području prometa u slabije razvijenim dijelovima mreže trebalo bi sredstva iz Kohezijskog fonda prenijeti u Program radi financiranja projekata u području prometa u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda. U početnoj bi fazi ▌ u odabiru projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje trebalo poštovati nacionalnu raspodjelu sredstava u okviru Kohezijskog fonda. Na kraju početne faze, sredstva prenesena u Program koja nisu usmjerena u projekt prometne infrastrukture treba na konkurentskoj osnovi dodijeliti projektima u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda uz davanje prioriteta prekograničnim vezama i vezama koje nedostaju. Komisija bi trebala podupirati države članice koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda u njihovim nastojanjima da razviju primjeren projektni proces, osobito jačanjem institucionalnih sposobnosti predmetnih javnih uprava.

(14)

Nastavno na Zajedničku komunikaciju od 10. studenoga 2017. (10), akcijski je plan za vojnu mobilnost, koji su 28. ožujka 2018. donijeli Komisija i Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (11), istaknuo da je politika za prometnu infrastrukturu očita prilika za povećanje sinergija između obrambenih potreba i TEN-T-a, s ukupnim ciljem poboljšanja vojne mobilnosti u cijeloj Uniji, uzimajući u obzir geografsku ravnotežu i moguće koristi za civilnu zaštitu. U skladu s akcijskim planom Vijeće je 2018. razmotrilo i potvrdilo vojne zahtjeve s obzirom na prometnu infrastrukturu (12), a službe Komisije su 2019. identificirale dijelove transeuropske prometne mreže prikladne za dvojaku namjenu , uključujući potrebna poboljšanja postojeće infrastrukture. Financiranje Unije za provedbu projekata s dvojnom namjenom trebalo bi se provoditi putem Programa na temelju programa rada u kojima se utvrđuju primjenjivi zahtjevi, kako su definirani u kontekstu akcijskog plana i svakog daljnjeg indikativnog popisa prioritetnih projekata koji države članice mogu utvrditi u skladu s Akcijskim planom za vojnu mobilnost .

(15)

Smjernicama za TEN-T priznaje se da se sveobuhvatnom mrežom osiguravaju pristupačnost i povezivost sa svim regijama Unije uključujući udaljene, otočne i najudaljenije regije. Nadalje, Komisija je u svojoj komunikaciji „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” (13) istaknula posebne prometne , energetske i digitalne potrebe najudaljenijih regija te potrebu da se osigura adekvatno financiranje Unije za njihovo ispunjavanje, uključujući putem Programa primjenom stopa sufinanciranja do najviše 70 % .

(16)

S obzirom na velika ulaganja potrebna za dovršetak osnovne mreže TEN-T-a do 2030. (procijenjena na 350 milijardi EUR za razdoblje 2021.–2027.), sveobuhvatne mreže TEN-T-a do 2050. i ulaganja u dekarbonizaciju, digitalizaciju i urbani prijevoz (procijenjena na 700 milijardi EUR za razdoblje 2021.–2027.), primjereno je najučinkovitije upotrebljavati različite EU-ove programe i instrumente financiranja i tako optimirati dodanu vrijednost ulaganja koje podupire Unija. To bi se postiglo racionaliziranim procesom ulaganja kojim bi se omogućila vidljivost prometnih projekata i dosljednost s relevantnim programima Unije, osobito Instrumentom za povezivanje Europe, Europskim fondom za regionalni razvoj, Kohezijskim fondom i InvestEU-om. Konkretno, ako je primjenjivo, trebali bi se uzeti u obzir uvjeti u skladu s kojima bi to bilo moguće, kako je utvrđeno u Prilogu IV. Uredbe (EU) XXX [Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize].

(17)

Uredbom (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) utvrđuju se prioriteti transeuropske energetske infrastrukture koje treba provesti kako bi se postigli ciljevi energetske i klimatske politike Unije; identificiraju projekti od zajedničkog interesa potrebni za provedbu tih prioriteta te utvrđuju mjere u području izdavanja dozvola, uključivanja javnosti te propisa za ubrzavanje i/ili olakšavanje provedbe tih projekata, uključujući kriterije za prihvatljivost tih projekata za dobivanje financijske potpore Unije. Utvrđivanjem projekata od zajedničkog interesa u skladu s tom Uredbom nastavit će se primjenjivati načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” jer će se projekti ocjenjivati u pogledu scenarija potražnje za energijom koji su potpuno u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima EU-a.

(18)	U Direktivi se [preinačena Direktiva o obnovljivoj energiji] naglašava potreba za uspostavom poticajnog okvira za napredno iskorištavanje sredstava Unije uz izričito navođenje poticajnih mjera za pružanje potpore prekograničnoj suradnji u području obnovljive energije.

(19)

Iako je dovršetak mrežne infrastrukture i dalje prioritet za razvoj obnovljive energije, integracija prekogranične suradnje u području obnovljive energije i razvoj pametnog i učinkovitog energetskog sustava, uključujući rješenja za skladištenje i upravljanje potrošnjom kojima se pridonosi postizanju ravnoteže elektroenergetske mreže , odražava pristup donesen na temelju inicijative „Čista energije za sve Europljane” koji podrazumijeva kolektivnu odgovornost da se 2030. postigne ambiciozni cilj za obnovljivu energiju i izmijenjeni kontekst politike, pri čemu treba osigurati pravednu i adekvatnu socijalnu tranziciju, s ambicioznim dugoročnim ciljevima dekarbonizacije.

(20)

Inovativne infrastrukturne tehnologije koje omogućavaju prelazak na energiju i sustave mobilnosti s niskim emisijama te unapređuju sigurnost opskrbe i nastoje ostvariti veću energetsku neovisnost Unije ključne su za Unijin plan za dekarbonizaciju. Konkretno, Komisija je u „Komunikaciji o jačanju europskih energetskih mreža” (15) od 23. studenoga 2017. naglasila da će električna energija, pri čemu će obnovljiva energija do 2030. činiti polovinu izvora električne energije, biti sve veći pokretač dekarbonizacije sektora kojima su dosad dominirala fosilna goriva, kao što su promet, industrija, grijanje i hlađenje, te da stoga fokus transeuropske energetske infrastrukturne politike mora biti na međusobnoj povezanosti elektroenergetskih sustava, skladištenju električne energije, projektima pametnih mreža i ulaganju u plinsku infrastrukturu . Kako bi se pružila potpora Unijinim ciljevima dekarbonizacije, integracije unutarnjeg tržišta i sigurnosti opskrbe, potrebno je razmatrati i prioritetizirati tehnologije i projekte koji pridonose prijelazu na gospodarstvo s niskom razinom emisija . Cilj će Komisije biti povećanje broja projekata prekograničnih pametnih mreža, inovativnog skladištenja i transporta ugljikova dioksida koji će se financirati iz Programa.

(20.a)

Prekograničnim projektima u području obnovljive energije omogućuje se troškovno učinkovito uvođenje obnovljive energije u Uniju, postizanje obvezujućeg cilja Unije od najmanje 32 % obnovljive energije u 2030. kako je navedeno u članku 3. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i doprinosi strateškoj upotrebi inovativnih tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora. Ogledni primjeri prihvatljivih tehnologija uključuju proizvodnju obnovljive energije iz energije vjetra na kopnu i na moru, solarne energije, održive biomase, energije oceana, geotermalne energije ili njihovih kombinacija; njihovu priključenost na mrežu i dodatne elemente kao što su objekti za skladištenje ili pretvorbu. Prihvatljiva mjera nije ograničena na sektor električne energije i može obuhvaćati druge nositelje energije i potencijalno povezivanje sektora primjerice grijanjem i hlađenjem, pretvaranjem energije u plin, skladištenjem i prijevozom. Taj popis nije iscrpan kako bi se zadržala fleksibilnost s obzirom na tehnološki napredak i razvoj. Takvi projekti ne podrazumijevaju nužno fizičku vezu između država članica koje surađuju. Ti projekti mogu biti locirani na području samo jedne uključene države članice pod uvjetom da se primjenjuju opći kriteriji iz dijela IV. Priloga.

(20.b)

Kako bi se podržala prekogranična suradnja u području obnovljive energije i tržišna prihvaćenost projekata, Europska komisija trebala bi olakšati razvoj prekograničnih projekata u području obnovljive energije. U nedostatku dostatnog tržišnog prihvaćanja prekograničnih projekata obnovljivih izvora energije, neiskorišteni proračun u energetskom sektoru predviđen za prekogranične projekte obnovljivih izvora energije trebao bi se iskoristiti za postizanje ciljeva transeuropskih energetskih mreža utvrđenih u članku 3. stavku 2.b za djelovanja iz članka 9. stavka 3. prije razmatranja moguće upotrebe mehanizma financiranja obnovljive energije Unije u skladu s člankom 7. stavkom 6.

(20.c)

Potrebna je potpora projektima pametnih mreža, kada ti projekti uključuju proizvodnju, raspodjelu ili potrošnju energije, primjenom upravljanja sustavima u stvarnom vremenu i utjecanjem na prekogranične energetske tokove. Popis energetskih projekata treba bolje odražavati središnju ulogu pametnih mreža u energetskoj tranziciji, a potpora Programa trebala bi pomoći u prevladavanju nedostatka financiranja koji trenutačno sprečava ulaganja u veću upotrebu tehnologije za pametne mreže.

( 20.d)

Posebnu pozornost u potpori EU-a trebalo bi posvetiti prekograničnim energetskim međusobnim povezanostima, uključujući one potrebne za postizanje cilja elektroenergetske međusobne povezanosti od 10 % do 2020. i cilja međusobne povezanosti od 15 % za 2030. kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2018/1999 (17) . Uvođenje interkonekcijskih vodova za električnu energiju ključno je za integraciju tržištâ, omogućavanje više obnovljive energije u sustavu i ostvarivanje koristi od njihove različite potražnje i portfelja opskrbe obnovljivim izvorima energije, mrežama vjetroelektrana na moru i pametnim mrežama, integracijom svih zemalja u tekuća i konkurentna energetska tržišta.

(21)

Postizanje jedinstvenog digitalnog tržišta ovisi o osnovnoj infrastrukturi za digitalno povezivanje. Digitalizacija europske industrije i modernizacija sektora poput prometa, energetike, zdravstvene zaštite i javne uprave ovise o općoj dostupnosti pouzdanih i cjenovno pristupačnih mreža velikog i vrlo velikog kapaciteta. Digitalna povezivost postala je jedan od presudnih faktora za uklanjanje ekonomskih, društvenih i teritorijalnih nejednakosti, čineći to pružanjem potpore modernizaciji lokalnih gospodarstava i isticanjem diversifikacije ekonomskih aktivnosti. Opseg intervencije Programa u području infrastrukture za digitalno povezivanje trebalo bi prilagoditi kako bi odražavao njezinu sve veću važnost za gospodarstvo i društvo u cjelini. Stoga je nužno utvrditi projekte infrastrukture za digitalno povezivanje od zajedničkog interesa potrebne za ispunjavanje ciljeva Unije u području jedinstvenog digitalnog tržišta i staviti izvan snage Uredbu (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (18).

(22)

U Komunikaciji „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitskom društvu” (19) (strategija za gigabitsko društvo) utvrđuju se strateški ciljevi za 2025. u smislu optimiranja ulaganja u infrastrukturu za digitalno povezivanje. Cilj je Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća (20), među ostalim, stvaranje regulatornog okruženja koje će biti poticajno za privatna ulaganja u mreže za digitalno povezivanje. Međutim, jasno je da će uvođenje mreža u brojnim područjima EU-a i dalje biti komercijalno neodrživo zbog različitih faktora kao što su udaljenost, teritorijalne ili geografske posebnosti, slaba naseljenost i razni socioekonomski faktori te im je s toga hitno potrebno posvetit veću pozornost . UFEU-a. Stoga bi Program trebalo prilagoditi kako bi pridonosio postizanju strateških ciljeva utvrđenih u strategiji za gigabitsko društvo , kojima se također nastoji postići ravnoteža između gradskih i ruralnih područja, pri čemu bi dopunjavao potporu za uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta iz drugih programa, osobito Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i fonda InvestEU.

(23)

Iako su sve mreže za digitalno povezivanje koje su spojene na internet suštinski transeuropske, prvenstvenog zbog načina na koji rade aplikacije i usluge koje su njima omogućene, prioritetnu potporu iz Instrumenta za povezivanje Europe trebalo bi dati mjerama s najvećim očekivanim učinkom na jedinstveno digitalno tržište, među ostalim usklađivanjem tih mjera s ciljevima Komunikacije o strategiji za gigabitsko društvo, te na digitalnu transformaciju gospodarstva i društva, uzimajući u obzir uočene nedostatke tržišta i prepreke za provedbu.

(24)

Škole, sveučilišta, knjižnice, lokalne, regionalne ili nacionalne uprave, glavni pružatelji javnih usluga, bolnice i medicinski centri, prometna čvorišta i poduzeća koja se u velikoj mjeri oslanjaju na digitalne tehnologije su subjekti i mjesta koji mogu utjecati na važna socioekonomska kretanja u područjima u kojima se nalaze , uključujući ruralne sredine i slabo naseljena područja . Ti socioekonomski pokretači moraju biti najnapredniji u pogledu gigabitske povezivosti kako bi europskim građanima, poduzećima i zajednicama mogli pružiti pristup najboljim uslugama i aplikacijama. Programom bi se trebao podupirati pristup mrežama vrlo velikog kapaciteta, uključujući 5G i druge najnaprednije sustave mobilne povezivosti , kojima se tim socioekonomskim pokretačima može osigurati gigabitska povezivost radi maksimalizacije njihovih pozitivnih učinaka prelijevanja na šire gospodarstvo i društvo u njihovim područjima , uključujući stvaranje veće potražnje za povezivošću i uslugama.

(24.a)

Nepovezana područja u svim dijelovima Unije uska su grla i neiskorišteni potencijal za digitalno jedinstveno tržište. Visokokvalitetna internetska povezivost može u većini ruralnih i udaljenih područja imati bitnu ulogu u sprečavanju digitalnog jaza, izolacije i raseljavanja smanjivanjem troškova dostave robe i usluga čime se djelomično može kompenzirati za udaljenost. Visokokvalitetna internetska povezivost nužna je za nove gospodarske prilike kao što su precizna poljoprivreda i razvoj biogospodarstva u ruralnim područjima. Program bi trebao pridonijeti da sva europska ruralna i urbana kućanstva imaju pristup fiksnoj ili bežičnoj vezi velikog kapaciteta, s fokusom na uvođenju mreža na područjima na kojima su uočeni određeni nedostaci tržišta, a kojem se može pomoći bespovratnim sredstvima niskog intenziteta. Kako bi se maksimizirale sinergije mjera koje se podupiru u okviru Programa, trebalo bi voditi računa o razini koncentracije socioekonomskih pokretača u određenom području i razini financiranja potrebnog za stvaranje pokrivenosti. Nadalje, cilj Programa trebao bi biti postizanje sveobuhvatne pokrivenosti kućanstava i područja jer je neekonomično kasnije otklanjati nedostatke na već pokrivenim područjima.

(25)

Uz to, na temelju uspjeha inicijative WiFi4EU Program bi trebao nastaviti podupirati pružanje besplatne, sigurne, kvalitetne, lokalne bežične povezivosti u središtima lokalnog javnog života, među kojima su subjekti s javnom misijom kao što su javna tijela i pružatelji javnih usluga te vanjski prostori dostupni javnosti, kako bi se podupirala digitalna vizija EU-a u lokalnim zajednicama.

(25.a)

Digitalna infrastruktura važna je osnova za inovacije. Kako bi Program ostvario najveći mogući učinak, trebao bi se usmjeriti na financiranje te infrastrukture. Pojedinačne digitalne usluge i aplikacije, poput onih koje obuhvaćaju razne tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili primjenu umjetne inteligencije, stoga bi trebale biti izvan područja primjene Programa te bi se umjesto toga prema potrebi trebale razmatrati u okviru drugih instrumenata kao što je Digitalna Europa. Također je važno maksimalno povećati sinergije između različitih programa.

(26)

Za održivost očekivanih digitalnih usluga sljedeće generacije, poput aplikacija i usluga interneta stvari, od kojih se očekuju brojne koristi za različite sektore i društvo u cjelini, bit će potrebna neprekinuta prekogranična pokrivenost 5G sustavima , posebno kako bi korisnici i predmeti mogli biti stalno spojeni na internet dok su u pokretu. Međutim, scenariji podjele troškova uvođenja 5G mreža među tim sektorima i dalje su nejasni, a opaženi rizici komercijalnog uvođenja u nekim ključnim područjima vrlo visoki. Očekuje se da će cestovni koridori i željezničke veze biti ključna područja za prvu fazu novih aplikacija u području povezane mobilnosti i zato oni predstavljaju ključne prekogranične projekte za financiranje iz ovog Programa.

▌

(28)

Uvođenje mrežnih okosnica elektroničkih komunikacija, uključujući podmorske kabele kojima se europska područja povezuju s trećim zemljama na ostalim kontinentima ili kojima se povezuju europski otoci, najudaljenije regije ili prekomorske zemlje i područja, uključujući teritorijalno more Unije i isključivi gospodarski pojas država članica , potrebno je kako bi se osigurala zalihost takve vitalne infrastrukture te povećali kapacitet i otpornost digitalnih mreža Unije, čime se također doprinosi teritorijalnoj koheziji . Međutim, ti su projekti često komercijalno neodrživi bez javne potpore. Osim toga, trebala bi biti dostupna potpora za nadopunjavanje europskih resursa računalstva visokih performansi s odgovarajućim vezama terabitnog kapaciteta.

(29)

U okviru mjera kojima se pridonosi projektima od zajedničkog interesa u području infrastrukture za digitalnu povezivost uvodi se tehnologija koja najbolje odgovara za određeni projekt uz istovremeno predlaganje najbolje ravnoteže između vrhunskih tehnologija u smislu kapaciteta protoka podataka, sigurnosti prijenosa, otpornosti mreže i troškovne učinkovitosti te bi se te mjere trebale prioritetizirati u programima rada, uzimajući u obzir kriterije iz ove Uredbe. Uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta može uključivati pasivnu infrastrukturu u cilju postizanja ne samo maksimalnih socioekonomskih koristi nego i koristi za okoliš. U određivanju prioriteta mjera uzimaju se u obzir potencijalna pozitivna prelijevanja u smislu povezivosti, na primjer ako se provedenim projektom može poboljšati ekonomska opravdanost budućih širenja mreže kojima bi se dodatno pokrili područja i populacije u trenutačno nepokrivenim područjima.

(30)

Unija je razvila vlastitu tehnologiju za satelitsko određivanje položaja, navigaciju i određivanje vremena (PNT), EGNOS/Galileo, i svoj vlastiti sustav za promatranje Zemlje, Copernicus. I EGNOS/Galileo i Copernicus nude napredne usluge kojima se stvaraju znatne gospodarske koristi javnim i privatnim korisnicima. Stoga bi svaka prometna, energetska ili digitalna infrastruktura koja se financira iz Programa, a kojoj je potreban PNT ili promatranje Zemlje, trebala biti tehnički kompatibilna s EGNOS-om/Galileom i Copernicusom.

(31)

Pozitivni rezultati prvog poziva na podnošenje ponuda u okviru mješovitog financiranja, pokrenutog 2017. na temelju trenutačnog programa, potvrdili su važnost i dodanu vrijednost upotrebe bespovratnih sredstava EU-a u kombinaciji s financiranjem Europske investicijske banke, nacionalnih razvojnih banaka ili drugih razvojnih i javnih financijskih institucija te financijskih institucija i ulagača iz privatnog sektora, uključujući u obliku javno-privatnih partnerstava. Mješovito financiranje trebalo bi doprinijeti privlačenju privatnih ulaganja i osigurati učinak poluge ukupnog doprinosa javnog sektora u skladu s ciljevima programa InvestEU. U Programu bi stoga trebala i dalje biti pružena potpora mjerama kojima se omogućavaju kombinacije bespovratnih sredstava EU-a i drugih izvora financiranja. U sektoru prometa operacije mješovitog financiranja ne smiju biti veće od 10 % namjenskih financijskih omotnica iz članka 4. stavka 2. podstavka (a) točke (i).

(31.a)

U sektoru prometa mogu se koristiti operacije mješovitog financiranja za aktivnosti koje se odnose na pametnu, interoperabilnu, održivu, uključivu, dostupnu i sigurnu mobilnost kako je navedeno u članku 9. stavku 2. točki (b).

(32)

Ciljevi politike ovog Programa također će se ostvarivati pomoću financijskih instrumenata i proračunskog jamstva u programskim dijelovima politika InvestEU-a. Mjere u okviru Programa trebale bi biti usmjerene na poticanje ulaganja rješavanjem tržišnih nedostataka ili neoptimalnih situacija za ulaganja , osobito u slučajevima ako mjere nisu komercijalno održive, što bi trebalo činiti razmjerno, bez dupliciranja ili istiskivanja privatnog financiranja i imati jasnu europsku dodanu vrijednost.

(33)

Kako bi se poticao integrirani razvoj inovacijskog ciklusa, nužno je osigurati komplementarnost inovativnih rješenja razvijenih u kontekstu okvirnih programa Unije za istraživanje i inovacije te inovativnih rješenja razvijenih uz potporu iz Instrumenta za povezivanje Europe. U tu će svrhu sinergije s programom Obzor Europa osigurati: (a) da se tijekom procesa strateškog planiranja Obzora Europa utvrde i definiraju potrebe za istraživanjem i inovacijama u područjima prometnog, energetskog i digitalnog sektora u EU-u; (b) da Instrument za povezivanje Europe podržava uvođenje velikih razmjera inovativnih tehnologija i rješenja u područjima prometnog, energetskog i digitalnog sektora, posebno ako su te tehnologije i rješenja proizašli iz Obzora Europa; (c) da se olakša razmjena podataka i informacija između Obzora Europa i Instrumenta za povezivanje Europe, na primjer isticanjem tehnologija iz Obzora Europa visokog stupnja spremnosti za tržište, a koje bi se mogle dalje uvoditi putem Instrumenta za povezivanje Europe.

(34)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za cijelo razdoblje 2021.–2027., koja treba predstavljati primarni referentni iznos, u smislu [referenca će se po potrebi ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (21), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka].

(35)

Na razini Unije europski semestar za koordinaciju gospodarskih politika je okvir za utvrđivanje nacionalnih prioriteta za reforme i praćenje njihove provedbe. Države članice razvijaju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se podupiru ti prioriteti reformi. Te bi strategije trebalo predstaviti zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se prikazali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja koji se trebaju financirati iz nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije. Oni bi trebali služiti i za dosljednu upotrebu financijskih sredstava Unije te za maksimalno iskorištavanje dodane vrijednosti financijske potpore koju će primati prvenstveno iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda, europske funkcije stabilizacije ulaganja, InvestEU-a i Instrumenta za povezivanje Europe, ako je primjenjivo. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati i u skladu s Unijinim i nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.

(36)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi, a njima se konkretno utvrđuje postupak donošenja i provedbe proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravne provedbe te se osiguravaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Budući da je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje EU-a, pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se također na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama.

(37)

Oblici financiranja i metode provedbe iz ove Uredbe trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebno troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik povezan sa sukobom interesa. Trebalo bi se razmotriti korištenje jednokratnih iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koja nisu povezana s troškovima iz članka 125. stavka 1. Financijske uredbe.

(38)

Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, u kojem je propisana provedba programa odlukom na temelju tog sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo uvesti posebnu odredbu kako bi se odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijelilo potrebne ovlasti i pristup kako bi mogli sveobuhvatno izvršavati svoje nadležnosti.

(39)

U Financijskoj uredbi uspostavljena su pravila za dodjeljivanje bespovratnih sredstava. Kako bi se uzele u obzir posebnosti mjera koje se podupiru Programom i osigurala dosljedna provedba među sektorima obuhvaćenima Programom, potrebno je pružiti dodatne upute u pogledu prihvatljivosti i kriterija za dodjelu. Pri odabiru operacija i njihovom financiranju trebali bi se poštovati samo uvjeti utvrđeni u ovoj Uredbi i u Financijskoj uredbi. Ne odstupajući od Financijske uredbe, programi rada mogu osigurati pojednostavnjene postupke.

(39.a)

U skladu s Financijskom uredbom, kriteriji odabira i dodjele utvrđeni su u programima rada. U prometnom sektoru potrebno je procijeniti kvalitetu i relevantnost projekta, uzimajući pritom u obzir njegov očekivani učinak na povezivost EU-a, usklađenost sa zahtjevima za pristupačnost i njegovu strategiju u vezi s potrebama održavanja u budućnosti.

(40)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom Vijeća (22) (Euratom, EZ) br. 2988/95 (23), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (24) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/193 (25), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (26). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(41)

Ažurirati upućivanje u skladu s novom odlukom o PZP-ovima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU25 (27) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(42)	Unija bi trebala nastojati postići dosljednost i sinergije s programima Unije za vanjske politike, uključujući pretpristupnu pomoć u skladu s aktivnostima poduzetima u kontekstu Komunikacije „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (28).

(43)

Ako treće zemlje ili subjekti osnovani u trećim zemljama sudjeluju u mjerama kojima se pridonosi projektima od zajedničkog interesa ili prekograničnim projektima u području obnovljive energije, financijska bi pomoć trebala biti dostupna samo ako je neophodna za postizanje ciljeva tih projekata. S obzirom na dio o prekograničnim projektima u području obnovljive energije, u suradnji između jedne ili više država članica s trećom zemljom (uključujući Energetsku zajednicu) trebalo bi poštovati uvjete iz članka 11. Direktive (EU) 2018/XXX Europskog parlamenta i Vijeća [Direktiva o obnovljivoj energiji] o potrebi za postojanjem fizičke veze s EU-om.

(43.a)

U Komunikaciji Komisije od 3. listopada 2017. pod nazivom „Kako unaprijediti funkcioniranje javne nabave u Europi i za nju” (29) , napominje se da je EU najotvorenije tržište za javnu nabavu na svijetu, ali pristup našim poduzećima u drugim zemljama nije uvijek uzajaman. Korisnici Instrumenta za povezivanje Europe trebali bi stoga u potpunosti iskoristiti mogućnosti strateške javne nabave koje nudi Direktiva 2014/25/EU.

(44)

U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (30) potrebno je evaluirati Program na temelju informacija prikupljenih na temelju posebnih zahtjeva za praćenje, primjerice onih o prilagodbi na promjenu klime, pri čemu se izbjegavaju prekomjerni propisi i administrativna opterećenja, posebno u državama članicama. Komisija bi trebala provoditi evaluacije te o njima obavješćivati Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija da bi se procijenile uspješnost i učinkovitost financiranja te njegov učinak na sveukupne ciljeve Programa i provele izmjene ako je to potrebno .

(45)

Mjere za transparentno, odgovorno i odgovarajuće praćenje i izvješćivanje, uključujući mjerljive pokazatelje, trebalo bi primjenjivati radi procjenjivanja napretka Programa prema postizanju općih i posebnih ciljeva utvrđenih ovom Uredbom i izvješćivanja o njemu, kao i promicanja njegovih postignuća. Tim sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi osigurati da su podaci za praćenje provedbe Programa i njegovih rezultata prikladni za detaljnu analizu postignutog napretka i teškoća do kojih je došlo te da se ti podaci i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. Kako bi se prikupili podaci relevantni za Program, nužno je za primatelje sredstava Unije utvrditi razmjerne zahtjeve za izvješćivanje.

(45.a)

Program je potrebno provoditi putem programâ rada. Komisija bi do 31. prosinca 2020. trebala donijeti prve višegodišnje programe rada koji će uključivati raspored poziva na podnošenje prijedloga za prve tri godine programa, njihove teme i okvirni proračun, kao i mogući okvir za cjelokupno programsko razdoblje.

(46)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s donošenjem godišnjih programa rada. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (31).

(47)

Kako bi se, prema potrebi, prilagodili pokazatelji koji se upotrebljavaju za praćenje Programa, indikativni postoci proračunskih sredstava dodijeljenih za svaki posebni cilj u prometnom sektoru i definicija koridora osnovne prometne mreže, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije s obzirom na izmjene dijelova I., II. i III. Priloga ovoj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(48)	Uredbe (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 trebalo bi zbog jasnoće staviti izvan snage. Međutim, trebalo bi sačuvati učinke članka 29.. Uredbe (EU) br. 1316/2013, kojim se mijenja Prilog Uredbi (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (32) u pogledu popisa teretnih koridora.

(49)	Kako bi se omogućilo pravodobno donošenje provedbenih akata predviđenih ovom Uredbom, nužno je da ona stupi na snagu odmah nakon objave,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Instrument za povezivanje Europe (dalje u tekstu „Program”).

Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja Unije i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„mjera” znači bilo koja aktivnost za koju je utvrđeno da je financijski i tehnički neovisna, za koju postoji vremenski rok i koja je nužna za provedbu projekta od zajedničkog interesa;

(b)	„alternativna goriva” znači alternativna goriva za sve načine prijevoza u skladu s definicijom iz članka 2. stavka 1. Direktive 2014/94/EU;

(ca)	„korisnik” znači subjekt s pravnom osobnošću s kojim je potpisan sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava;

(d)

„operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom [2. stavkom 6] Uredbe (EU, Euratom) 2018/XXX („Financijska uredba”), u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti i/ili proračunska jamstva iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(e)	„sveobuhvatna mreža” znači prometna infrastruktura utvrđena u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(f)	„osnovna mreža” znači prometna infrastruktura utvrđena u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(g)	„koridori osnovne mreže” znači instrument za olakšavanje usklađene provedbe osnovne mreže u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) br. 1315/2013 i prema popisu u dijelu III. Priloga ovoj Uredbi;

(ga)	„prekogranična veza” u prometnom sektoru znači projekt od zajedničkog interesa kojim će se osigurati kontinuitet mreže TEN-T među državama članicama ili države članice i treće zemlje;

(gb)

„veza koja nedostaje” znači prometna dionica koja nedostaje za sve načine prijevoza mreže TEN-T ili prometna dionica kojom se osigurava povezanost osnovnih ili sveobuhvatnih mreža s koridorima mreže TEN-T koja koči kontinuitet mreže TEN-T ili uključuje jedno ili više uskih grla koja utječu na kontinuitet mreže TEN-T;

(gc)	„infrastruktura s dvojnom namjenom” znači infrastruktura prometne mreže kojom se ispunjavaju potrebe i obrambenih i civilnih zajednica;

(h)

„prekogranični projekt u području obnovljive energije” znači projekt koji je odabran ili prihvatljiv za odabir na temelju sporazuma o suradnji ili bilo kakve druge vrste dogovora između barem dvije države članice ili dogovora između barem jedne države članice i treće zemlje ili zemalja , kako je definirano u člancima 8., 9., 11. ili 13. Direktive (EU) 2018/2001 u pogledu planiranja ili uvođenja obnovljive energije u skladu s kriterijima utvrđenima u dijelu IV. Priloga ovoj Uredbi;

(ha)	„energetska učinkovitost na prvom mjestu” znači energetska učinkovitost na prvom mjestu kako je navedeno u članku 2. stavku 18. Uredbe (EZ) br. 2018/1999;

(i)	„infrastruktura za digitalno povezivanje” znači mreže vrlo velikog kapaciteta, 5G sustavi, vrlo kvalitetna lokalna bežična povezivost, okosnice i operativne digitalne platforme izravno povezane s prometnom i energetskom infrastrukturom;

(j)

„sustavi” znači skup elemenata digitalne infrastrukture utemeljen na globalno usuglašenim standardima za mobilne i bežične komunikacijske tehnologije koji se upotrebljava za povezivanje i usluge s dodanom vrijednošću naprednih karakteristika kao što su velike brzine prijenosa podataka i veliki podatkovni kapaciteti, komunikacije niske latencije, iznimno visoka pouzdanost ili mogućnost povezivanja velikog broja uređaja;

(k)

„koridor” znači cestovni ili željeznički prometni pravac ili unutarnji plovni put koji je u potpunosti pokriven infrastrukturom za digitalnu povezivost, a posebno 5G sustavima, koji omogućava stalno pružanje sinergijskih digitalnih usluga kao što su povezana i automatizirana mobilnost ili slične usluge pametne mobilnosti za željeznice ili digitalna povezivost na unutarnjim plovnim putovima ;

(l)

„operativne digitalne platforme izravno povezane s prometnom i energetskom infrastrukturom” znači fizički i virtualni resursi informacijske i komunikacijske tehnologije (dalje u tekstu „IKT”) koji funkcioniraju na komunikacijskoj infrastrukturi i podupiru protok, pohranu, obradu i analizu podataka o prometnoj i/ili energetskoj infrastrukturi;

(m)	„projekt od zajedničkog interesa” znači projekt utvrđen u Uredbi (EU) br. 1315/2013, Uredbi (EU) br. 347/2013 ili članku 8. ove Uredbe;

(n)

„studije” znači aktivnosti potrebne za pripremu provedbe projekta, kao što su pripremne i validacijske studije, kao i studije mapiranja, izvedivosti, procjene i ispitivanja, uključujući i u obliku softvera, te sve druge mjere tehničke podrške, uključujući prethodne aktivnosti za utvrđivanje i razvoj projekta i odlučivanje o njegovu financiranju, kao što su istraživanje lokacija o kojima je riječ i priprema financijskog paketa;

(o)	„socioekonomski pokretači” znači subjekti koji mogu na temelju svoje misije, prirode ili lokacije izravno ili neizravno generirati važne socioekonomske koristi za građane, poduzeća i lokalne zajednice na području koje ih okružuje ili na svojem području utjecaja ;

(p)	„treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Europske unije;

(q)	„mreže vrlo velikog kapaciteta” znači mreže vrlo velikog kapaciteta prema definiciji iz članka 2. stavka 2. Direktive (EU) 2018/172;

(r)	„radovi” znači kupnja, nabava i primjena dijelova, sustava i usluga, uključujući softver, izradu nacrta i izvođenje građevinskih radova i ugradnju koji se odnose na projekt, prihvaćanje radova i početak provedbe projekta.

Članak 3.

Ciljevi

1. Opći je cilj Programa izgradnja , razvoj, modernizacija i dovršenje transeuropskih mreža u prometnom sektoru, energetskom sektoru i digitalnom sektoru te olakšavanje prekogranične suradnje u području obnovljive energije, uzimajući u obzir dugoročne obveze u području dekarbonizacije, povećanje europske konkurentnosti, pametan, održiv i uključiv rast teritorijalna, društvena i gospodarska kohezija, pristup i integracija unutarnjeg tržišta i s naglaskom na maksimalnim sinergijama među prometnim, energetskim i digitalnim sektorom.

2. Posebni su ciljevi Programa:

(a)

u prometnom sektoru:

i.	u skladu s ciljevima Uredbe (EU) br. 1315/2013 , doprinijeti razvoju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na učinkovite, međusobno povezane i multimodalne mreže te na infrastrukturu za pametnu, interoperabilnu, održivu, uključivu, pristupačnu i sigurnu mobilnost;

ii.	prilagoditi dijelove transeuropske prometne mreže za dvojnu namjenu za prometnu infrastrukturu kako bi se poboljšala i civilna i vojna mobilnost;

(b)

u energetskom sektoru pridonijeti razvoju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na integraciju učinkovitog i konkurentnog unutarnjeg energetskog tržišta, interoperabilnost prekograničnih i međusektorskih mreža, olakšavanje dekarbonizacije gospodarstva, promicanje energetske učinkovitosti i jamčenje sigurnosti opskrbe te olakšavanje prekogranične suradnje u području energije, uključujući obnovljivu energiju;

(c)

u digitalnom sektoru pridonijeti razvoju projekta od zajedničkog interesa koji se odnose na uvođenje sigurnih mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G sustava, povećanju otpornosti i kapaciteta mrežnih okosnica u EU-u njihovim povezivanjem sa susjednim područjima te digitalizaciji prometnih i energetskih mreža.

Članak 4.

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 43 850 768 000 u stalnim cijenama (XXX EUR u tekućim cijenama) .

2. Taj se iznos raspoređuje kako slijedi:

(a)

33 513 524 000 EUR u stalnim cijenama (XXX EUR u tekućim cijenama) za posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (a) od čega:

i.	17 746 000 000 EUR u stalnim cijenama (XXX EUR u tekućim cijenama) iz klastera za europska strateška ulaganja;

ii.	10 000 000 000 EUR u stalnim cijenama ( 11 285 493 000 EUR u tekućim cijenama) prenosi se iz Kohezijskog fonda kako bi ih se potrošilo u skladu s ovom Uredbom isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda;

iii.	5 767 524 000 EUR u stalnim cijenama ( 6 500 000 000 EUR u tekućim cijenama) iz klastera za obranu za poseban cilj iz članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke ii.

(b)	8 650 000 000 EUR za posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (b) od čega 15 %, ovisno o tržišnoj prihvaćenosti, za prekogranične projekte u području obnovljive energije. Ako se dosegne prag od 15 %, Europska komisija taj iznos povećava do 20 %, ovisno o tržišnoj prihvaćenosti.

(c)	2 662 000 000 EUR u stalnim cijenama ( 3 000 000 000 EUR u tekućim cijenama) za posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (c).

3. Komisija ne smije odstupiti od iznosa iz stavka 2. točke (a) podtočke ii.

4. Do 1 % iznosa iz stavka 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa i smjernica za pojedinačne sektore, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave. Taj se iznos može upotrijebiti i za financiranje pratećih mjera za pripremu projekata, posebno za savjetovanje nositelja projekata o mogućnostima financiranja kako bi se pomoglo u financijskom strukturiranju njihova projekta.

5. Proračunske obveze za mjere koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

6. Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za mjere koje proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.

7. Iznos prenesen iz Kohezijskog fonda provodi se u skladu s ovom Uredbom, u skladu sa stavkom 8. i ne dovodeći u pitanje članak 14. stavak 2. točku (b).

8. Kad je riječ o iznosima prenesenima iz Kohezijskog fonda ▌ do 31. prosinca ▌ 2022. , u odabiru projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje poštuje se nacionalna dodjela sredstava u okviru Kohezijskog fonda ▌. Od 1. siječnja ▌ 2023. sredstva prenesena u Program koja nisu usmjerena u projekt prometne infrastrukture postaju dostupna , na konkurentskoj osnovi, svim državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda za financiranje projekata prometne infrastrukture u skladu s ovom Uredbom.

8.a Iznos prenesen iz Kohezijskog fonda ne upotrebljava se za financiranje međusektorskih programa rada i operacije mješovitog financiranja.

9. Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (a)] Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.

9.a Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 9., u digitalnom sektoru, sredstva dodijeljena državama članicama u okviru podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program, uključujući radi dopune financiranja prihvatljivih mjera iz članka 9. stavka 4. do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova ako je to moguće, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja utvrđeno člankom 190. Financijske uredbe i pravila o državnim potporama. Ta će se sredstva upotrebljavati samo u korist predmetne države članice.

Članak 5.

Treće zemlje pridružene Programu

1. Program je otvoren za sljedeće treće zemlje:

(a)	članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)

(c)

(d)

druge treće zemlje u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom:

—	jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije,

—	utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe;

—	trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu,

—	jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese;

—	pruža uzajamnost u pristupanju sličnim programima u trećoj zemlji, osobito u pogledu javne nabave.

2. Treće zemlje iz stavka 1. i subjekti osnovani u njima ne mogu dobiti financijsku pomoć na temelju ove Uredbe, osim ako je to neophodno za postizanje ciljeva konkretnog projekta od zajedničkog interesa, u skladu s uvjetima utvrđenima u programima rada iz članka 19. i u skladu s odredbama iz članka 8. Uredbe (EU) br. 1315/2013 .

Članak 6.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1. Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.

2. Programom se može omogućiti financiranje u obliku bespovratnih sredstava i javne nabave , kako je navedeno u Financijskoj uredbi. Njime se također može doprinijeti operacijama mješovitog financiranja u skladu s Uredbom o fondu InvestEU i glavom X. Financijske uredbe. U sektoru prometa doprinos Unije operacijama mješovitog financiranja ne smije biti veći od 10 % proračunskog iznosa iz članka 4. stavka 2. podstavka (a) točke (i). U sektoru prometa mogu se koristiti operacije mješovitog financiranja za aktivnosti koje se odnose na pametnu, interoperabilnu, održivu, uključivu, dostupnu i sigurnu mobilnost kako je navedeno u članku 9. stavku 2. točki (b).

3. U skladu s člankom [69.] Financijske uredbe, s obzirom na zahtjeve Programa za optimalnim upravljanjem i učinkovitošću, Komisija može izvršnim agencijama delegirati ovlasti za provedbu dijela Programa u prometnom sektoru, energetskom sektoru i digitalnom sektoru.

4. Doprinosi mehanizmu uzajamnog osiguranja mogu pokrivati rizik povezan s povratom sredstava od primatelja i smatraju se dostatnim jamstvom u skladu s Financijskom uredbom. Primjenjuju se odredbe iz [članka X.] Uredbe XXX [pravni sljednik Uredbe o Jamstvenom fondu].

Članak 7.

Prekogranični projekti u području obnovljive energije

1. Prekogranični projekti u području obnovljive energije pridonose dekarbonizaciji, dovršenju unutarnjeg energetskog tržišta i povećanju sigurnosti opskrbe. Ti projekti uključuju se u sporazum o suradnji ili bilo kakvu drugu vrstu dogovora između barem dvije države članice ili dogovor između barem jedne države članice i treće zemlje ili zemalja, kako je definirano u člancima 8., 9., 11. i 13. Direktive (EU) 2018/2001 . Ti su projekti identificirani u skladu s općim kriterijima i postupkom utvrđenima u dijelu IV. Priloga ovoj Uredbi.

2. Ne dovodeći u pitanje kriterije za odabir utvrđene u članku 13., Komisija do 31. prosinca 2019. donosi delegirani akt u skladu s člankom 23. točkom (d) ove Uredbe radi dodatnog utvrđivanja specifičnih kriterija za odabir i detalja postupka odabira projekata te objavljuje metodologije za ocjenjivanje koliko projekti pridonose općim kriterijima te izradu analize troškova i koristi utvrđenih u dijelu IV. Priloga.

3. Studije usmjerene na razvoj i identifikaciju prekograničnih projekata u području obnovljive energije prihvatljive su za financiranje na temelju ove Uredbe.

4. Prekogranični projekti u području obnovljive energije prihvatljivi su za financijsku potporu Unije ako ispunjavaju sve sljedeće kriterije:

(a)

iz analize troškova i koristi konkretnog projekta u skladu s točkom 3. dijela IV. Priloga, obavezne za sve projekte koji se podupiru, i koja se provodi transparentno, sveobuhvatno i potpuno te pruža dokaze o postojanju velikih ušteda i/ili koristi u smislu integracije sustava, ekološke održivosti, sigurnosti opskrbe ili inovacija; te

(b)	podnositelj zahtjeva dokazao je da se projekt ne bi ostvario ili da ne bi bio komercijalno održiv bez bespovratnih sredstava. U toj se analizi uzimaju u obzir svi prihodi koji su ostvareni zahvaljujući programima potpore.

5. Iznos bespovratnih sredstava za radove razmjeran je uštedi i/ili koristima iz točke 2. podtočke (b) dijela IV. Priloga, ne premašuje iznos koji je potreban kako bi se osiguralo da se projekt ostvari ili postane komercijalno održiv i u skladu je s odredbama članka 14. stavka 3.

6. Programom se predviđa mogućnost koordiniranog financiranja s pomoću poticajnog okvira za uvođenje obnovljive energije iz članka 3. stavka 5. Direktive (EU) 2018/2001 i sufinanciranja s mehanizmom Unije za financiranje obnovljivih izvora iz članka 33. Uredbe (EU) 2018/1999.

Komisija redovito procjenjuje korištenje sredstava s obzirom na referentni iznos iz članka 4. stavka 2. točke (b) za prekogranične projekte u području obnovljive energije. Nakon te procjene, u nedostatku dostatnog tržišnog prihvaćanja prekograničnih projekata obnovljivih izvora energije, neiskorišteni proračun predviđen za prekogranične projekte obnovljivih izvora energije trebao bi se iskoristiti za postizanje ciljeva transeuropskih energetskih mreža utvrđenih u članku 3. stavku 2.b za dopuštena djelovanja iz članka 9. stavka 3., a od 2024. može se koristiti za sufinanciranje mehanizma financiranja obnovljive energije Unije u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999.

Komisija provedbenim aktom utvrđuje posebna pravila o sufinanciranju dijelova koji se odnose na prekogranične projekte u području obnovljive energije u okviru Instrumenta za povezivanje Europe i mehanizma financiranja uspostavljenog na temelju članka 33. Uredbe (EU) 2018/1999. Primjenjuje se postupak ispitivanja iz članka 22.

Članak 8.

Projekti od zajedničkog interesa u području infrastrukture za digitalno povezivanje

1. Projekti od zajedničkog interesa u području infrastrukture za digitalno povezivanje su oni projekti za koje se očekuje važan doprinos strateškim ciljevima povezanosti Unije i/ili pružanju mrežne infrastrukture kojom se podupire digitalna transformacija gospodarstva i društva te europskog jedinstvenog digitalnog tržišta.

1.a Projekti od zajedničkog interesa u području infrastrukture za digitalno povezivanje u skladu su sa sljedećim kriterijima:

(a)	pridonose posebnom cilju utvrđenom u članku 3. stavku 2. točki (c);

(b)	uvode najbolju i najprimjereniju tehnologiju za konkretni projekt te istovremeno predlažu najbolju ravnotežu u smislu kapaciteta protoka podataka, sigurnosti prijenosa, otpornosti mreže i troškovne učinkovitosti.

2. Studije usmjerene na razvoj i identifikaciju projekata od zajedničkog interesa u području infrastrukture za digitalno povezivanje prihvatljive su za financiranje na temelju ove Uredbe.

3. Ne dovodeći u pitanje kriterije za dodjelu iz članka 13., prioritet za financiranje utvrđuje se uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

(a)

prioritet se daje mjerama koje pridonose razvoju i omogućavanju pristupa mrežama vrlo velikog kapaciteta, uključujući 5G i drugu najnapredniju povezivost, u skladu sa strateškim ciljevima povezivosti EU-a u područjima za koja se utvrde socioekonomski pokretači, uzimajući u obzir njihove potrebe za povezivošću i dodatno područje pokrivenosti koje je ostvareno, uključujući kućanstva, skladu s dijelom V. Priloga. Samostalna uvođenja socioekonomskih pokretača mogu se poduprijeti osim ako su ona gospodarski nerazmjerna ili fizički nepraktična.

(b)	mjere koje pridonose pružanju usluga vrlo kvalitetne lokalne bežične povezivosti u lokalnim zajednicama, u skladu s dijelom V. Priloga;

(c)

▌ prioritet se daje mjerama koje pridonose uvođenju 5G koridora duž glavnih prometnih putova , među ostalim u okviru transeuropskih prometnih mreža, kako bi se osigurala pokrivenost duž glavnih prometnih pravaca, čime se omogućuje neprekidno pružanje sinergijskih digitalnih usluga, uzimajući u obzir njihovu društveno-gospodarsku važnost u odnosu na sva trenutačno uspostavljena tehnološka rješenja u okviru pristupa usmjerenog prema budućnosti. Okviran popis projekata koji bi mogli imati koristi od potpore naveden je u dijelu V. Priloga;

(d)

kad je riječ o projektima za uvođenje ili znatno poboljšanje prekograničnih mrežnih okosnica kojima se Unija povezuje s trećim zemljama i kojima se jačaju veze između elektroničkih komunikacijskih mreža unutar područja Unije, uključujući podmorske kable, prioritet se daje na temelju opsega u kojem se tim projektima znatno doprinosi poboljšanju performansi , otpornosti i vrlo velikog kapaciteta tih elektroničkih komunikacijskih mreža;

▌

(f)	kad je riječ o projektima uvođenja operativnih digitalnih platformi, prioritet se daje mjerama na temelju najmodernijih tehnologija, uzimajući u obzir aspekte kao što su interoperabilnost, kibersigurnost, privatnost podataka i mogućnost ponovne upotrebe;

POGLAVLJE III.

PRIHVATLJIVOST

Članak 9.

Prihvatljive mjere

1. Za financiranje su prihvatljive samo mjere kojima se pridonosi ostvarivanju ciljeva iz članka 3. , uzimajući u obzir dugoročne obveze o dekarbonizaciji. Te mjere uključuju studije, radove i ostale prateće mjere potrebne za upravljanje Programom i smjernicama prilagođenima pojedinom sektoru te za njihovu provedbu. Studije su prihvatljive samo kada se odnose na projekte prihvatljive u okviru ovog Programa.

2. U prometnom sektoru samo su sljedeće mjere prihvatljive za dodjelu financijske pomoći Unije na temelju ove Uredbe:

(a)

mjere koje se odnose na učinkovite, međusobno povezane, interoperabilne i multimodalne mreže za razvoj infrastrukture u cestovnom i željezničkom prometu, prometu unutarnjim plovnim putovima i pomorskom prometu :

mjere za provedbu osnovne mreže u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013, uključujući mjere za prekogranične veze i veze koje nedostaju, kao što su one navedene u dijelu III. Priloga toj Uredbi, kao i gradske čvorove, multimodalne logističke platforme, morske luke, riječne luke i željezničko-cestovne terminale i veze do zračnih luka osnovne mreže kako je definirano u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1315/2013. mjere za provedbu osnovne mreže mogu uključivati povezane elemente iz sveobuhvatne mreže ako je to potrebno za optimaciju ulaganja i u skladu s modalitetima utvrđenima u programima rada iz članka 19. ove Uredbe;

ii.

mjere koje se odnose na provedbu prekograničnih veza sveobuhvatne mreže u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013, kao što su one navedene u dijelu III. odjeljku 2 Priloga ovoj Uredbi , mjere navedene u dijelu III. odjeljku 3 Priloga ovoj Uredbi, mjere koje se odnose na studije razvoja sveobuhvatne mreže i mjere koje se odnose na morske i riječne luke sveobuhvatne mreže u skladu s Poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

ii.a	mjere za ponovnu uspostavu napuštenih ili prekinutih prekograničnih regionalnih željezničkih veza mreže TEN-T;

iii.

mjere za provedbu dionica sveobuhvatne mreže u najudaljenijim regijama u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013, uključujući mjere koje se odnose na relevantne gradske čvorove, morske luke, riječne luke i željezničko-cestovne terminale, veze do zračnih luka i multimodalne logističke platforme sveobuhvatne mreže kako je definirano u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1315/2013.;

iv.	mjere za podupiranje projekata od zajedničkog interesa za povezivanje transeuropske mreže s infrastrukturnim mrežama susjednih zemalja kako je definirano u članku 8. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

(b)

mjere koje se odnose na pametnu, interoperabilnu, održivu, multimodalnu , uključivu, dostupnu i sigurnu mobilnost:

i.	mjere za podupiranje morskih autocesta, kako je propisano u članku 21. Uredbe (EU) br. 1315/2013 , s naglaskom na prekograničnom pomorskom prometu na kratkim udaljenostima ;

ii.

mjere za podupiranje sustava telematskih aplikacija, ▌ i u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1315/2013, za odgovarajuće načine prijevoza, uključujući konkretno:

—	za željeznice: sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS);

—	za unutarnje plovne putove: riječki informacijski servisi (RIS);

—	za cestovni prijevoz: inteligentni prometni sustavi

—	za pomorski prijevoz: VTMIS i e-pomorski servis, uključujući usluge na jedinstvenom prozoru kao što je jedinstveni pomorski prozor, sustav lučke zajednice i odgovarajući carinski informacijski sustavi;

—	za zračni promet: sustave upravljanja zračnim prometom, osobito one koji proizlaze iz sustava SESAR;

iii.	mjere za podupiranje održivih usluga teretnog prijevoza u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) br. 1315/2013 i mjere za smanjenje buke od željezničkog teretnog prometa;

iv.	mjere za podupiranje novih tehnologija i inovacija, uključujući automatizaciju, napredne prometne usluge, modalnu integraciju i infrastrukturu za alternativna goriva za sve načine prijevoza , u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

v.	mjere za uklanjanje prepreka za interoperabilnost, posebno za utvrđivanje utjecaja koridora ili mreža, u skladu s člankom 3. točkom (o) Uredbe (EU) br. 1315/2013, uključujući u pogledu promicanja povećanja željezničkog teretnog prometa, uključujući automatsku mogućnost promjene širine kolosijeka;

v.a	mjere za otklanjanje prepreka za interoperabilnost, posebno na gradskim čvorovima kako su definirani u članku 30. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

vi.	mjere za provedbu sigurne i zaštićene infrastrukture i mobilnosti, uključujući cestovnu sigurnost, u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

vii.	mjere za poboljšanje otpornosti prometne infrastrukture, posebno na klimatske promjene i prirodne katastrofe te otpornost na prijetnje kibersigurnosti.

viii.

mjere za poboljšanje dostupnosti prometne infrastrukture za sve načine prometa i sve korisnike , posebno korisnike sa smanjenom pokretljivošću, u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

ix.	mjere za poboljšanje pristupačnosti i dostupnosti prometne infrastrukture u sigurnosne svrhe i svrhe civilne zaštite te mjere kojima se prilagođava prometna infrastruktura za potrebe graničnih kontrola na vanjskim granicama Unije s ciljem olakšavanja prometnih tokova.

(c)

Na temelju posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke ii. i u skladu s člankom 11.a o mjerama ili posebnim aktivnostima u okviru mjere za podupiranje novih ili postojećih dijelova transeuropske prometne mreže prikladne za vojni prijevoz radi prilagođavanja zahtjevima za dvojnu namjenu infrastrukture.

3. U energetskom sektoru samo su sljedeće mjere prihvatljive za dodjelu financijske pomoći Unije na temelju ove Uredbe:

(a)	mjere koje se odnose na projekte od zajedničkog interesa utvrđene u članku 14. Uredbe (EU) br. 347/2013;

(b)	mjere za podupiranje prekograničnih projekata u području obnovljive energije , uključujući inovativna rješenja i skladištenje obnovljive energije te njihovo osmišljavanje, kako je definirano u dijelu IV. Priloga ovoj Uredbi, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih u članku 7. ove Uredbe.

4. U digitalnom su sektoru samo sljedeće mjere prihvatljive za dodjelu financijske pomoći Unije na temelju ove Uredbe:

(a)	mjere za podupiranje uvođenja mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući i 5G sustave sposobne za pružanje gigabitne povezivosti u područjima u kojima se nalaze socioekonomski pokretači , kao i za podupiranje pristupa njima ;

(b)	mjere za podupiranje pružanja vrlo kvalitetne besplatne lokalne bežične povezivosti u lokalnim zajednicama bez diskriminirajućih uvjeta;

(c)	mjere za uvođenje stalne pokrivenosti 5G sustavima svih glavnih prometnih pravaca, uključujući transeuropske prometne mreže;

(d)	mjere za podupiranje uvođenja novih mreža ili za znatno poboljšavanje postojećih mrežnih okosnica, uključujući podmorske kabele, unutar država članica i među njima i između Unije i trećih zemalja;

(f)	mjere za provođenje zahtjeva za infrastrukturu za digitalno povezivanje u vezi s prekograničnim projektima u područjima prometa ili energetike i/ili za potporu operativnih digitalnih platformi izravno povezanih s prometnom ili energetskom infrastrukturom.

Okviran popis prihvatljivih projekata u digitalnom sektoru naveden je u dijelu V. Priloga.

Članak 10.

Sinergije između prometnog, energetskog i digitalnog sektora

1. Mjere koje istodobno pridonose postizanju najmanje jednog cilja najmanje dvaju sektora, kako je propisano u članku 3. stavku 2. točkama (a), (b) i (c), prihvatljive su za dodjelu financijske pomoći Unije na temelju ove Uredbe i za iskorištavanje više stope sufinanciranja, u skladu s člankom 14 . Te se mjere provode programima rada kojima su obuhvaćena najmanje dva sektora, uključujući posebne kriterije za dodjelu, a financiraju se proračunskim doprinosima uključenih sektora.

2. Unutar svakog sektora – prometnog, energetskog ili digitalnog – mjere prihvatljive u skladu s člankom 9. ove Uredbe mogu uključivati sinergijske elemente povezane s bilo kojim drugim sektorom , koji nisu povezani s prihvatljivim mjerama kako je propisano u članku 9. stavku 2., 3. odnosno 4., pod uvjetom da ti elementi ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

(a)	troškovi sinergijskih elemenata ne premašuju 20 % ukupnih prihvatljivih troškova mjere; i

(b)	sinergijski se elementi odnose na prometni, energetski ili digitalni sektor; i

(c)	sinergijski elementi omogućavaju znatno veće koristi mjere za socioekonomske aspekte, klimu ili okoliš.

Članak 11.

Prihvatljivi subjekti

1. Osim kriterija iz članka [197.] Financijske uredbe primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz ovog članka.

2. Sljedeći su subjekti prihvatljivi:

(a)	pravni subjekti osnovani u državi članici, uključujući zajedničke pothvate ;

(b)	pravni subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji pridruženoj Programu ili prekomorskim zemljama i područjima ;

(c)	pravni subjekti osnovani u skladu s pravom Unije i međunarodne organizacije ako je tako predviđeno u programima rada.

3. Fizičke osobe nisu prihvatljive.

4. Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog projekta od zajedničkog interesa u području prometa, energetskom i digitalnom području, ili prekograničnog projekta u području obnovljive energije.

5. Prihvatljivi su samo prijedlozi koje podnose jedna ili više država članica ili, uz suglasnost dotičnih država članica, međunarodne organizacije, zajednička poduzeća ili privatna ili javna poduzeća ili tijela , uključujući regionalne ili lokalne vlasti . Ako se država članica ne slaže s podneskom, o tome podnosi izvješće.

Država članica može donijeti odluku da se za određeni program rada ili određene kategorije aplikacija prijedlozi mogu podnijeti bez njezina odobrenja. U takvim slučajevima to se na zahtjev dotične države članice naznačuje u relevantnom programu rada i poziva se na podnošenje takvih prijedloga.

Članak 11.a

Posebni zahtjevi za prihvatljivost mjera koje se odnose na prilagodbu mreža TEN-T-a za civilno-vojnu dvojnu namjenu

1. Mjere koje doprinose prilagodbi osnovnih ili sveobuhvatnih mreža TEN-T kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1315/2013, s ciljem omogućavanja civilno-obrambene dvojne namjene infrastrukture podliježu sljedećim dodatnim zahtjevima za prihvatljivost:

(a)	prijedloge podnosi jedna ili više država članica ili, uz odobrenje dotične države članice, pravni subjekti s poslovnim nastanom u državama članicama;

(b)

mjere se odnose na dionice ili čvorove koje su države članice utvrdile u Prilozima Vojnim zahtjevima za vojnu mobilnost unutar i izvan EU-a, koje je Vijeće usvojilo 20. studenog 2018. (33) ili u svakom naknadno usvojenom popisu i svakom daljnjem indikativnom popisu prioritetnih projekata koji države članice mogu utvrditi u skladu s Akcijskim planom za vojnu mobilnost;

(c)	mjere se mogu odnositi na nadogradnju postojećih komponenata infrastrukture ili na izgradnju novih infrastrukturnih komponenata, uzimajući u obzir zahtjeve u pogledu infrastrukture navedene u stavku 2.;

(d)

mjere za provedbu razine zahtjeva za infrastrukturu koja premašuje razinu potrebnu za dvojnu namjenu prihvatljive su. Međutim, njihov trošak prihvatljiv je samo do razine troškova koji odgovaraju razini zahtjeva potrebnih za dvojnu namjenu. Mjere povezane s infrastrukturom koja se upotrebljava samo za vojne svrhe nisu prihvatljive.

(e)	mjere na temelju ovog članka financiraju se samo iz iznosa u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii.

2. Komisija donosi provedbeni akt kojim se, ako je to potrebno, utvrđuju infrastrukturni zahtjevi koji se primjenjuju na određene kategorije infrastrukturnih aktivnosti s dvojnom namjenom i postupak procjene u pogledu djelovanja povezanih s mjerama koje se odnose na infrastrukturu s dvojnom namjenom u području civilne zaštite.

Nakon privremene evaluacije Programa koja je predviđena u članku 21. stavku 2., Komisija može proračunskom tijelu predložiti prijenos novca za koji nisu preuzete obveze iz članka 4. stavka 2. točke (a) podtočke iii. u članak 4. stavak 2. točku (a) podtočku i.

Poglavlje III.

BESPOVRATNA SREDSTVA

Članak 12.

Bespovratna sredstva

Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

Članak 13.

Kriteriji za dodjelu

1. Transparentni kriteriji za dodjelu utvrđuju se u programima rada iz članka 19. te u pozivima na podnošenje prijedloga uzimajući u obzir, u mjeri u kojoj je to moguće, samo :

(a)	učinak na gospodarstvo, društvo i okoliš, uključujući klimatski učinak (koristi i troškovi životnog ciklusa projekta), pouzdanost, sveobuhvatnost i transparentnost analize ;

(b)	aspekte inovativnosti i digitalizacije , sigurnosti, interoperabilnosti i dostupnosti , uključujući osobe smanjene pokretljivosti;

(c)	prekograničnu dimenziju, mrežnu integraciju i teritorijalnu dostupnost, među ostalim, za najudaljenije regije i otoke ;

(ca)	europsku dodanu vrijednost;

(d)	sinergije između prometnog sektora, energetskog sektora i digitalnog sektora;

(e)	stupanj razrađenosti mjera u razvoju projekta;

(ea)	stabilnost strategije održavanja predložene za dovršeni projekt;

(f)	pouzdanost predloženog plana provedbe;

(g)	katalitički učinak financijske pomoći Unije na ulaganja;

(h)	potrebu za prevladavanjem financijskih prepreka poput onih uzrokovanih nedostatnom komercijalnom održivosti, visokih početnih troškova ili manjka tržišnog financiranja;

(ha)	potencijal dvojne namjene u kontekstu vojne mobilnosti;

(i)	usklađenost s Unijinim i nacionalnim planovima i u području energetike i klime , uključujući načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”;

2. U ocjenjivanju prijedloga na temelju kriterija za dodjelu u obzir se uzima, ako je primjenjivo, otpornost na negativne učinke klimatskih primjena putem procjene osjetljivosti na klimatske promjene i rizika, uključujući odgovarajuće mjere za prilagodbu.

3. U ocjenjivanju prijedloga na temelju kriterija za dodjelu osigurava se da su, ako je primjenjivo kako je utvrđeno u programima rada, mjere podržane u okviru Programa koje uključuju tehnologiju za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena tehnički kompatibilne s EGNOS-om/Galileom i Copernicusom.

4. U prometnom sektoru u ocjenjivanju prijedloga na temelju kriterija za dodjelu iz stavka 1., ako je primjenjivo, osigurava se da su predložene mjere usklađene s planovima rada za koridor i provedbenim aktima u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) br. 1315/2013 te se uzima u obzir savjetodavno mišljenje odgovornog europskog koordinatora u skladu s člankom 45. stavkom 8. te Uredbe. Također se ocjenjuje predstavlja li provedba mjera financiranih iz CEF-a rizik za poremećaj tokova tereta ili putnika na dijelu linije obuhvaćenom projektom te jesu li ti rizici ublaženi.

5. Kad je riječ o mjerama za prekogranične projekte u području obnovljive energije, u kriterijima za dodjelu utvrđenima u programima rada i pozivima na podnošenje prijedloga uzimaju se u obzir uvjeti utvrđeni u članku 7. stavku 4.

6. Kad je riječ o mjerama za projekte digitalne povezivosti od zajedničkog interesa, u kriterijima za dodjelu utvrđenima u programima rada i pozivima na podnošenje prijedloga uzimaju se u obzir uvjeti utvrđeni u članku 8. stavku 3.

Članak 14.

Stope sufinanciranja

1. Iznos financijske pomoći Unije za studije ne smije premašivati 50 % ukupnih prihvatljivih troškova. Za studije financirane iznosima prenesenima iz Kohezijskog fonda najviša stopa sufinanciranja je stopa primjenjiva na Kohezijski fond, kako je utvrđeno u stavku 2. točki (b).

2. Za radove u prometnom sektoru primjenjuju se sljedeće najveće stope sufinanciranja:

(a)

za radove koji se odnose na posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke i. iznos financijske pomoći Unije ne smije premašiti 30 % ukupnih prihvatljivih troškova. Stope sufinanciranja mogu se povećati do najviše 50 % za mjere koje se odnose na prekogranične veze pod uvjetima iz točke (c) ovog stavka, za mjere za podupiranje sustava telematskih aplikacija, za mjere za podupiranje unutarnjih plovnih putova, željezničke interoperabilnosti, za mjere za podupiranje novih tehnologija i inovacija, za mjere za podupiranje poboljšanja sigurnosti infrastrukture i za mjere prilagodbe prometne infrastrukture u svrhu graničnih kontrola na vanjskim granicama Unije, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i za mjere u najudaljenijim regijama; za mjere u najudaljenijim regijama utvrđuju se stopa sufinanciranja od najviše 70 % ;

(aa)

za radove koji se odnose na posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke ii. iznos financijske pomoći Unije ne smije premašivati 50 % ukupnih prihvatljivih troškova. Stope sufinanciranja mogu se povećati na najviše 85 % ako se potrebni resursi prenesu u Program na temelju članka 4. stavka 9.;

(b)

kad je riječ o iznosima prenesenima iz Kohezijskog fonda, najviša stopa sufinanciranja je stopa primjenjiva na Kohezijski fond, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) XXX [CPR]. Te se stope sufinanciranja mogu povećati do najviše 85 % za mjere koje se odnose na prekogranične veze pod uvjetima iz točke (c) ovog stavka i mjere povezane s vezama koje nedostaju ;

(c)

kad je riječ o mjerama koje se odnose na prekogranične veze, povećanje stopa sufinanciranja propisano u točkama (a) i (b) ovog stavka može se primjenjivati isključivo na one mjere u kojima je u planiranju i provedbi vidljiv visok stupanj integracije za potrebe kriterija za dodjelu iz članka 13. stavka 1. točke (f), primjerice osnivanjem poduzeća za potrebe jednog projekta, uspostavom zajedničke upravljačke strukture, bilateralnog pravnog okvira ili donošenjem provedbenog akta u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) br. 1315/2013. osim toga, stopa sufinanciranja koja se primjenjuje na projekte koje provode strukture integriranog upravljanja, uključujući zajedničke pothvate, može se povećati za 5 %, u skladu s člankom 11. stavkom 2. točkom (a);

3. Za radove u energetskom sektoru primjenjuju se sljedeće najveće stope sufinanciranja:

(a)	za radove koji se odnose na posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (b) iznos financijske pomoći Unije ne smije premašivati 50 % ukupnih prihvatljivih troškova , a za radove u najudaljenijim regijama stope sufinanciranja iznose najviše 70 % ;

(b)

stope sufinanciranja mogu se povećati do najviše 75 % za mjere koje pridonose razvoju projekata od zajedničkog interesa koji, na temelju dokaza iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EU) br. 347/2013, pružaju visok stupanj sigurnosti opskrbe na regionalnoj razini ili razini Unije, jačaju solidarnost Unije ili sadržavaju vrlo inovativna rješenja.

4. Za radove u digitalnom sektoru primjenjuju se sljedeće najveće stope sufinanciranja: za radove koji se odnose na posebne ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (c) iznos financijske pomoći Unije ne smije premašivati 30 % ukupnih prihvatljivih troškova. Stope sufinanciranja za radove u najudaljenijim regijama utvrđuju se na najviše 70 %. Stope sufinanciranja mogu se povećati do 50 % za mjere s izraženom prekograničnom dimenzijom, kao što su stalna pokrivenost 5G sustavima duž glavnih prometnih pravaca ili uvođenje mrežnih okosnica među državama članicama ili između Unije i trećih zemalja, odnosno do 75 % za mjere kojima se uvodi gigabitska povezivost socioekonomskih pokretača. Mjere u području pružanja lokalne bežične povezivosti u lokalnim zajednicama , kada se provode s pomoću bespovratnih sredstava niske vrijednosti, mogu se financirati financijskom potporom Unije koja obuhvaća do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja.

5. Najviša stopa sufinanciranja koja se primjenjuje na mjere iz članka 10. stavka 1. najviša je stopa sufinanciranja koja se primjenjuje na te sektore. Osim toga, stopa sufinanciranja koja se može primijeniti na te mjere može se povećati za 10 %;

Članak 15.

Prihvatljivi troškovi

Osim kriterija iz članka [186.] Financijske uredbe primjenjuju se sljedeći kriteriji prihvatljivosti troškova:

(a)

samo rashodi nastali u državama članicama mogu biti prihvatljivi, osim ako projekt od zajedničkog interesa ili prekogranični projekt u području obnovljive energije uključuje državno područje jedne treće zemlje ili više njih, kako je navedeno u članku 5. ili članku 11. stavku 4. ove Uredbe, ili međunarodne vode, i ako je mjera nužna za postizanje ciljeva projekta o kojem je riječ;

(b)	troškovi opreme, objekata i infrastrukture koje korisnik vodi kao kapitalne rashode mogu biti prihvatljivi u cijelosti;

(c)

rashodi koji se odnose na kupnju zemljišta nisu prihvatljivi troškovi , osim za sredstva prenesena iz Kohezijskog fonda u prometni sektor u skladu s člankom 58. Uredbe (EU) XXX utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize;

(d)	prihvatljivi troškovi ne uključuju porez na dodanu vrijednost (PDV).

Članak 16.

Kombiniranje bespovratnih sredstava s drugim izvorima financiranja

1. Bespovratna sredstva mogu se upotrebljavati u kombinaciji s financiranjem Europske investicijske banke, nacionalnih razvojnih banaka ili drugih razvojnih i javnih financijskih institucija te financijskih institucija i ulagača iz privatnog sektora, uključujući javno-privatna partnerstva.

2. Upotreba bespovratnih sredstava iz stavka 1. može se provesti namjenskim pozivima na podnošenje prijedloga.

Članak 17.

Smanjenje ili prekid dodjele bespovratnih sredstava

1. Osim razloga navedenih u [članku 131. stavku 4.] Financijske uredbe, iznos bespovratnih sredstava , osim u propisno opravdanim slučajevima, moguće je smanjiti iz sljedećih razloga:

(a)	provedba mjere nije započela u roku od jedne godine od datuma početka navedenog u sporazumu o bespovratnim sredstvima za studije ili dvije godine za radove ;

(b)	nakon preispitivanja napretka mjere utvrđeno je da je njezina provedba toliko kasnila da se njezini ciljevi vjerojatno neće postići.

2. Ugovor o bespovratnim sredstvima može se izmijeniti ili raskinuti na temelju razloga iz stavka 1.

3. Prije donošenja bilo kakve odluke u vezi sa smanjenjem ili prekidom dodjele bespovratnih sredstava, slučaj se sveobuhvatno preispituje i dotičnim korisnicima pruža se mogućnost da unutar razumnog roka dostave svoje komentare.

3.a Dostupna odobrena sredstva za preuzimanje obveza koja proizlaze iz primjene stavka 1. ili stavka 2. dijele se na druge programe rada predložene u okviru odgovarajuće financijske omotnice kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2.

Članak 18.

Kumulativno, dopunsko i kombinirano financiranje

1. Za mjeru za koju je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući fondove s podijeljenim upravljanjem, pod uvjetom da ti doprinosi ne pokrivaju iste troškove. U okviru provedbe poštuju se pravila iz članka 62. Financijske uredbe. Kumulativno financiranje ne smije prijeći ukupne prihvatljive troškove mjere, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati razmjerno u skladu s dokumentima u kojima su utvrđeni uvjeti za potporu.

2. Mjere koje ispunjavaju sljedeće kumulativne uvjete:

(a)	ocijenjene su u okviru poziva na podnošenje prijedloga na temelju Programa;

(b)	u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete tog poziva;

(c)	ne mogu se financirati na temelju tog poziva zbog proračunskih ograničenja;

mogu primati potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj ili Kohezijskog fonda u skladu s [člankom 67. stavkom 5.] Uredbe (EU) XXX [CPR], bez ikakve daljnje ocjene, i pod uvjetom da su te mjere u skladu s ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila Fonda iz kojeg se pruža potpora.

POGLAVLJE IV.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 19.

Programi rada

1. Program se provodi prema programima rada iz članka 110. Financijske uredbe. ▌

1.a Kako bi se osigurala transparentnost i predvidljivost te kako bi se poboljšala kvaliteta projekata, Komisija će 31. prosinca 2020. donijeti prve višegodišnje programe rada koji će uključivati raspored poziva na podnošenje prijedloga za prve tri godine programa, njihove teme i okvirni proračun, kao i mogući okvir za cjelokupno programsko razdoblje.

2. Komisija provedbenim aktom donosi programe rada. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. ove Uredbe.

3. U energetskom sektoru posebna pozornost posvećuje se projektima od zajedničkog interesa i povezanim aktivnostima čiji je cilj daljnja integracija unutarnjeg tržišta za energiju, okončavanje energetske izoliranosti i uklanjanje uskih grla elektroenergetske međupovezanosti s naglaskom na onim projektima kojima se doprinosi postizanju cilja međupovezanosti od najmanje 10 % do 2020. i 15 % do 2030. te projekte kojima se doprinosi usklađivanju elektroenergetskih sustava s mrežama EU-a.

3a. U skladu s člankom 200. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 nadležni dužnosnik za ovjeravanje može, prema potrebi, organizirati postupak odabira u dvije faze kako slijedi:

(a)	podnositelji prijedloga dostavljaju pojednostavljenu dokumentaciju koja sadrži relativno sažete podatke kako bi se projekti mogli odabrati na temelju ograničenog broja kriterija.

(b)	podnositelji prijedloga odabrani u prvoj fazi dostavljaju potpunu dokumentaciju po zaključenju te faze;

Članak 19.a

Dodjela financijske potpore Unije

1. Komisija, djelujući u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22., nakon svakog poziva na podnošenje prijedloga koji se temelji na programu rada iz članka 19. provedbenim aktom odlučuje o iznosu financijske potpore koja se dodjeljuje izabranim projektima ili njihovim dijelovima. Komisija točno navodi uvjete i metode njihove provedbe.

2. Tijekom provedbe sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava Komisija obavješćuje korisnike i dotične države članice o promjenama iznosa bespovratnih sredstava i isplaćenim konačnim iznosima.

3. Korisnici podnose izvješća kako je utvrđeno u odgovarajućim sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava bez prethodnog odobrenja država članica. Komisija državama članicama omogućuje pristup izvješćima o mjerama koje su provedene na njihovom državnom području.

Članak 20.

Praćenje i izvješćivanje

1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u dijelu I. Priloga.

2. Kako bi se napredak Programa prema ostvarivanju ciljeva djelotvorno ocjenjivao, Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24. radi izmjene dijela I. Priloga kako bi se pokazatelji preispitivali i dopunjavali prema potrebi te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju.

3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da su podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikladni za detaljnu analizu postignutog napretka, uključujući za praćenje klime, te da se prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom se cilju za korisnike sredstava Unije i, prema potrebi, države članice utvrđuju razmjerni zahtjevi za izvješćivanje.

3.a Komisija unaprjeđuje zasebnu internetsku stranicu radi objave pregleda projekata i njihove provedbe u realnom vremenu, zajedno s relevantnim podacima (procjene učinka, vrijednost, korisnici, provedbeno tijelo, trenutačno stanje) te svake dvije godine izrađuje izvješće o napretku. U tim izvješćima o napretku navodi se provedba Programa s obzirom na njegove opće i sektorske ciljeve iz članka 3., razjašnjava se jesu li različiti sektori na dobrom putu, je li ukupni proračun u skladu s ukupnim dodijeljenim sredstvima, jesu li tekući projekti dostigli dovoljan stupanj dovršenosti, jesu li i dalje izvedivi i prikladni za isporuku.

Članak 21.

Evaluacija

1. Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir u procesu odlučivanja.

2. Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.

3. Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja iz članka 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.

4. Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Članak 22.

Odborski postupak

1. Komisiji pomaže koordinacijski odbor CEF-a, koji se može sastati u različitim sastavima, ovisno o predmetu na dnevnom redu. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 23.

Delegirani akti

1. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 24. ove Uredbe:

(a)	▌ za uspostavu okvira za praćenje i evaluaciju na temelju pokazatelja iz ▌ dijela I. Priloga ;

▌

(d)	za nadopunu dijela IV. Priloga u pogledu identifikacije prekograničnih projekata u području obnovljive energije; za uspostavu i ažuriranje popisa odabranih prekograničnih projekata u području obnovljive energije.

2. U skladu s člankom 172. drugim stavkom UFEU-a Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 24. ove Uredbe:

(a)	za izmjenu dijela III. Priloga u pogledu definicije koridora osnovne prometne mreže; te prethodno identificiranih dionica u sveobuhvatnoj mreži;

(b)	o izmjeni dijela V. Priloga u pogledu identifikacije projekata digitalne povezivosti od zajedničkog interesa.

Članak 24.

Postupak delegiranja

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 23. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 23. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je navedeno u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 23. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 25.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1. Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebno pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i razmjerne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2. Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

2.a Transparentnost i javno savjetovanje osigurat će se u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom.

Članak 26.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Programu na temelju odluke u skladu s međunarodnim sporazumom ili drugim pravnim instrumentom, treća je zemlja dužna dodijeliti potrebna prava i dati potreban pristup kako bi se odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europski revizorski sud ovlastili za sveobuhvatno izvršavanje svojih nadležnosti. U slučaju OLAF-a takva prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu, propisano u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

POGLAVLJE VI.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Odredbe o stavljanju izvan snage i prijelazne odredbe

1. Uredbe (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 stavljaju se izvan snage.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih mjera do njihova zaključenja, u skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013, koja se nastavlja primjenjivati na predmetne mjere do njihova zaključenja.

Komisija ocjenjuje učinkovitost i usklađenost politika iz Uredbe (EU) br. 347/2013 i dostavlja evaluaciju Europskom parlamentu i Vijeću s rezultatima te revizije do 31. prosinca 2020. U toj evaluaciji Komisija među ostalim razmatra energetske i klimatske ciljeve Unije za 2030., dugoročnu obvezu EU-a u pogledu dekarbonizacije te načelo „energetske učinkovitosti na prvom mjestu”. Evaluaciji se prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog izmjene ove Uredbe.

3. Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Programa i mjera donesenih u skladu s prethodnim programom, odnosno Instrumentom za povezivanje Europe na temelju Uredbe (EU) br. 1316/2013.

4. Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 5. ove Uredbe kako bi se omogućilo upravljanje mjerama koje nisu dovršene do 31. prosinca 2027.

Članak 28.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 191.

(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 173.

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.Podcrtani tekst nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora.

(4) COM(2018)0321, str. 13.

(5) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i o stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).

(6) Komunikacija Komisije „Europa u pokretu: Program za socijalno pravedan prelazak na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve” (COM(2017)0283).

(7) Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).

(8) Komunikacija Komisije „Ostvarivanje mobilnosti s niskom razinom emisija Europska unija koja štiti naš planet, osnažuje svoje potrošače te brani svoju industriju i radnike” – COM(2017)0675.

(9) COM(2018)0293.

(10) JOIN(2017)0041.

(11) JOIN(2018)0005.

(12) Vojni zahtjevi za vojnu mobilnost unutar i izvan EU-a (ST 14770/18).

(13) COM(2017)0623.

(14) Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009, (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.)

(15) COM(2017)0718.

(16) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(17) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(18) Uredba (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 14.).

(19) COM(2016)0587.

(20) Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (SL L 321, 17.12.2018., str. 36.).

(21) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(22) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(23) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(24) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(25) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(26) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(27) Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(28) COM(2018)0065.

(29) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Kako unaprijediti funkcioniranje javne nabave u Europi i za nju (COM(2017)0572).

(30) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(31) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(32) Uredba (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe (SL L 276, 20.10.2010., str. 22.).

(33) Dokument ST 13674/18.

PRILOG

DIO I. POKAZATELJI

Program će se pomno pratiti na temelju skupa pokazatelja koji će služiti kao mjerilo ostvarivanja općih i posebnih ciljeva Programa uz nastojanje da se administrativno opterećenje i troškovi svedu na najmanju moguću mjeru. U tu će se svrhu prikupljati podaci o sljedećim ključnim pokazateljima:

Sektori	Posebni ciljevi	Pokazatelji
Prometni sektor	učinkovite, međusobno povezane i multimodalne mreže te infrastruktura za pametnu, interoberabilnu , održivu, uključivu, pristupačnu i sigurnu mobilnost	broj prekograničnih veza i veza koje nedostaju obuhvaćenih potporom CEF-a, uključujući mjere koje se odnose na gradske čvorove, regionalne prekogranične željezničke veze, multimodalne platforme, morske luke, riječne luke, veze do zračne luke i željezničko-cestovne terminale osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T-a
		broj mjera podržanih iz CEF-a kojima se doprinosi digitalizaciji prometa, osobito uvođenjem ERTMS-a, RIS-a, ITS-a, VTMIS-a / e-pomorskog servisa i SESAR-a
		broj mjesta opskrbe alternativnim gorivom koja su izgrađena ili modernizirana uz potporu CEF-a
		broj mjera podržanih iz CEF-a koje pridonose sigurnosti prometa
		broj mjera podržanih iz CEF-a koje pridonose pristupačnosti prometa za osobe smanjene pokretljivosti
		broj mjera podržanih iz CEF-a koje pridonose smanjenju buke željezničkog teretnog prometa
	prilagodba dvojnoj namjeni civilno- vojne prometne infrastrukture	broj sastavnica prometne infrastrukture koje su prilagođene zahtjevima u pogledu civilno -vojne dvojne namjene
energetski sektor	doprinos međusobnom povezivanju i integraciji tržišta	broj mjera CEF-a koje pridonose projektima međusobnog povezivanja mreža država članica i uklanjanju unutarnjih ograničenja
	sigurnost opskrbe energijom	broj mjera CEF-a koje pridonose projektima kojima se osigurava otpornost plinske mreže
	sigurnost opskrbe energijom	broj mjera CEF-a koje pridonose unapređivanju i digitalizaciji mreža i povećanju kapaciteta za skladištenje energije
	održiv razvoj omogućavanjem dekarbonizacije	broj mjera CEF-a koje pridonose projektima povećanja udjela obnovljive energije u energetskim sustavima
	održiv razvoj omogućavanjem dekarbonizacije	broj mjera CEF-a koje pridonose prekograničnoj suradnji u području obnovljivih izvora energije
digitalni sektor	doprinos uvođenju infrastrukture za digitalno povezivanje širom EU-a.	novi priključci na mreže vrlo velikog kapaciteta za socioekonomske pokretače i priključci na visokokvalitetne mreže za lokalne zajednice
		broj mjera CEF-a koje omogućavaju 5G povezivost duž prometnih pravaca
		broj mjera CEF-a koje omogućavaju nove priključke na mreže vrlo velikog kapaciteta
		broj mjera CEF-a koje pridonose digitalizaciji energetskog i prometnog sektora

DIO II. OKVIRNI POSTOCI ZA PROMETNI SEKTOR

Proračunska sredstva iz članka 4. stavka 2. točke (a) podtočke i. raspoređuju se kako slijedi:

—	60 % za mjere iz članka 9. stavka 2. točke (a): „mjere koje se odnose na učinkovite, međusobno povezane i multimodalne mreže”;

—	40 % za mjere iz članka 9. stavka 2. točke (b): „mjere koje se odnose na pametnu, održivu, uključivu i sigurnu mobilnost”.

Proračunska sredstva iz članka 4. stavka 2. točke (a) podtočke i. raspoređuju se kako slijedi:

—	85 % za mjere iz članka 9. stavka 2. točke (a): „mjere koje se odnose na učinkovite, međusobno povezane i multimodalne mreže”;

—	15 % za mjere iz članka 9. stavka 2. točke (b): „mjere koje se odnose na pametnu, održivu, uključivu i sigurnu mobilnost”.

Za mjere iz članka 9. stavka 2. točke (a) 85 % proračunskih sredstava trebalo bi rasporediti za mjere za koridore osnovne mreže ▌i 15 % za mjere za sveobuhvatnu mrežu.

DIO III. KORIDORI OSNOVNE PROMETNE MREŽE I PREKOGRANIČNE VEZE NA SVEUBUHVATNOJ MREŽI

1. Koridori osnovne mreže i okviran popis prethodno utvrđenih prekograničnih veza i veza koje nedostaju

koridor osnovne mreže „Atlantski koridor”
trasiranje	Gijón – León – Valladolid A Coruña – Vigo – Orense – León Zaragoza – Pamplona/Logroño – Bilbao Tenerife/Gran Canaria – Huelva/Sanlúcar de Barrameda – Sevilla – Córdoba Algeciras – Bobadilla – Madrid Sines/Lisabon – Madrid – Valladolid Lisabon – Aveiro – Leixões/Porto – Douro river Shannon Foynes/Dublin/Cork – Le Havre – Rouen – Pariz Aveiro – Valladolid – Vitoria-Gasteiz – Bergara – Bilbao/Bordeaux – Toulouse /Tours – Pariz – Metz – Mannheim/Strasbourg Shannon Foynes/Dublin/Cork – Saint Nazaire – Nantes – Tours – Dijon
prekogranične veze	Evora – Merida	željeznica
	Vitoria-Gasteiz – San Sebastián – Bayonne – Bordeaux
	Aveiro – Salamanca
	Douro river (Via Navegável do Douro)	unutarnji plovni putovi
veze koje nedostaju	interoperabilne pruge na Pirinejskom poluotoku čiji profil nije u skladu s UIC-om	željeznica
koridor osnovne mreže „Baltičko – jadranski koridor”
trasiranje	Gdynia – Gdańsk – Katowice/Sławków Gdańsk – Warszawa – Katowice/ Kraków Katowice – Ostrava – Brno – Beč Szczecin/Świnoujście – Poznań – Wrocław – Ostrava Katowice – Bielsko-Biała – Žilina – Bratislava – Beč Beč – Graz – Villach – Udine – Trst Udine – Venecija – Padova – Bologna – Ravenna – Ancona Graz – Maribor – Ljubljana – Kopar/Trst
prekogranične poveznice	Katowice/Opole – Ostrava – Brno Katowice – Žilina Bratislava – Beč Graz – Maribor Venecija – Trst – Divača – Ljubljana	željeznica
prekogranične poveznice	Katowice – Žilina Brno – Beč	cesta
veze koje nedostaju	Gloggnitz – Mürzzuschlag: osnovni tunel Semmering Graz – Klagenfurt: željeznička pruga i tunel Koralm Kopar – Divača	željeznica
koridor osnovne mreže „Mediteranski koridor”
trasiranje	Algeciras – Bobadilla – Madrid – Zaragoza – Tarragona Madrid – Valencia – Sagunto – Teruel – Zaragoza Sevilla – Bobadilla – Murcia Cartagena – Murcia – Valencia – Tarragona/Palma de Mallorca – Barcelona Tarragona – Barcelona – Perpignan – Narbonne – Toulouse/Marseille – Genova/Lyon – La Spezia /Torino – Novara – Milano – Bologna/Verona – Padova – Venecija – Ravenna/Trst/Kopar – Ljubljana – Budimpešta Ljubljana/Rijeka – Zagreb – Budimpešta – granica s Ukrajinom
prekogranične veze	Barcelona – Perpignan	željeznica
	Lyon – Torino: osnovni tunel i pristupni putovi
	Nica – Ventimiglia
	Venecija – Trst – Divača – Ljubljana
	Ljubljana – Zagreb
	Zagreb – Budimpešta
	Budimpešta – Miskolc – granica s Ukrajinom
	Lendava – Letenye	cesta
	Vásárosnamény – granica s Ukrajinom	cesta
veze koje nedostaju	Almería – Murcia	željeznica
	interoperabilne pruge na Pirinejskom poluotoku čiji profil nije u skladu s UIC-om
	Perpignan – Montpellier
	Kopar – Divača
	Rijeka – Zagreb
	Milano – Cremona – Mantova – Porto Levante/Venecija – Ravenna/Trst	unutarnji plovni putovi
koridor osnovne mreže „Koridor Sjeverno more – Baltik”
trasiranje	Luleå – Helsinki – Tallinn – Riga Ventspils – Riga Riga – Kaunas Klaipeda – Kaunas – Vilnius Kaunas – Varšava granica s Bjelarusom – Varšava – Łódź/Poznań – Frankfurt/Oder – Berlin – Hamburg – Kiel Łódź – Katowice/Wrocław granica s Ukrajinom – Rzeszów – Katowice – Wrocław – Falkenberg – Magdeburg Szczecin/Świnoujście – Berlin – Magdeburg – Braunschweig – Hannover Hannover – Bremen – Bremerhaven/Wilhelmshaven Hannover – Osnabrück – Hengelo – Almelo – Deventer – Utrecht Utrecht – Amsterdam Utrecht – Rotterdam – Antwerpen Hannover/Osnabrück – Köln – Antwerpen
prekogranične veze	Tallinn – Riga – Kaunas – Varšava: baltička željeznica, nova potpuno interoperabilna pruga s profilom u skladu s UIC-om	željeznica
	Świnoujście/Szczecin – Berlin	željeznica / unutarnji plovni putovi
	koridor Via Baltica EE – LV – LT – PL	cesta
veze koje nedostaju	Kaunas – Vilnius : dio baltičke željeznice, nova potpuno interoperabilna pruga s profilom u skladu s UIC-om	željeznica
	Varšava/Idzikowice – Poznań/Wrocław, uključujući veze s planiranim središnjim prometnim čvorištem	željeznica
	Kielski kanal	unutarnji plovni putovi
	Berlin – Magdeburg – Hannover; Mittellandkanal; zapadnonjemački kanali
	Rajna, Waal
	Sjevernomorski kanal, IJssel, Twentekanaal
koridor osnovne mreže „Sjeverno more – Sredozemlje”
trasiranje	granica s Ujedinjenom Kraljevinom – Dublin – Shannon Foynes/Cork Shannon Foynes/Dublin/Cork – Le Havre/Calais/ Dunkerque/Zeebrugge/Terneuzen/Gent/ Antwerpen/Rotterdam/Amsterdam ▌ ▌ granica s Ujedinjenom Kraljevinom – Lille – Bruxelles Amsterdam – Rotterdam – Antwerpen – Bruxelles – Luxembourg Luxembourg – Metz – Dijon – Macon – Lyon – Marseille Luxembourg – Metz – Strasbourg – Basel Antwerpen/Zeebrugge – Gent – Calais/Dunkerque/Lille – Pariz– Rouen – Le Havre
prekogranične veze	Bruxelles – Luxembourg – Strasbourg	željeznica
	Terneuzen – Gent	unutarnji plovni putovi
	Seine – mreža Escaut i pripadajuća porječja rijeka Seine, Escaut i Meuse
	koridor Rajna – Scheldt
veze koje nedostaju	kanal Albert i kanal Bocholt-Herentals ▌	unutarnji plovni putovi
koridor osnovne mreže „Bliski istok – Istočni Mediteran”
trasiranje	Hamburg – Berlin Rostock – Berlin – Dresden Bremerhaven/Wilhelmshaven – Magdeburg – Dresden Dresden – Ústí nad Labem – Mělník/Prag – Lysá nad Labem/Poříčany – Kolín Kolin – Pardubice – Brno – Beč/Bratislava – Budimpešta – Arad – Temišvar – Craiova – Calafat – Vidin – Sofija Sofija – granica Srbije/granica Sjeverne Makedonije Sofija – Plovdiv – Burgas/ granica s Turskom ▌granica s Turskom – Alexandropouli – Kavala – Solun – Ioannina – Kakavia/Igoumenitsa granica Sjeverne Makedonije – Solun Sofija – Solun – Atena – Piraeus/Ikonio – Heraklion – Lemesos (Vasiliko) – Lefkosia/ Larnaka Atena – Patras/Igoumenitsa
prekogranične veze	Dresden – Prag/ Kolín	željeznica
	Beč/Bratislava – Budimpešta
	Békéscsaba – Arad – Temišvar
	Craiova – Calafat – Vidin – Sofija – Solun
	Sofija – granica Srbije/granica Sjeverne Makedonije
	granica s Turskom – Alexandropouli
	granica Sjeverne Makedonije – Solun
	Ioannina – Kakavia (granica s Albanijom)	cesta
	Drobeta Turnu Severin/Craiova – Vidin – Montana
	Sofija – granica sa Srbijom
	Hamburg – Dresden – Prag – Pardubice	unutarnji plovni putovi
▌	▌
koridor osnovne mreže „Rajnsko-alpski koridor”
trasiranje	Genova – Milano – Lugano – Basel Genova – Novara – Brig – Bern – Basel – Karlsruhe – Mannheim – Mainz – Koblenz – Köln Köln – Düsseldorf – Duisburg – Nijmegen/Arnhem – Utrecht – Amsterdam Nijmegen – Rotterdam – Vlissingen Köln – Liège – Bruxelles – Gent Liège – Antwerpen – Gent – Zeebrugge
prekogranične veze	Zevenaar – Emmerich – Oberhausen	željeznica
	Karlsruhe – Basel
	Milano/Novara – granica sa Švicarskom
	Basel – Antwerpen/Rotterdam – Amsterdam	unutarnji plovni putovi
veze koje nedostaju	Genova – Tortona/Novi Ligure	željeznica
	Zeebrugge – Gent
koridor osnovne mreže „Rajnsko-dunavski koridor”
trasiranje	Strasbourg – Stuttgart – München – Wels/Linz Strasbourg – Mannheim – Frankfurt – Würzburg – Nürnberg – Regensburg – Passau – Wels/Linz München/Nürnberg – Prag – Ostrava/Přerov – Žilina – Košice – granica s Ukrajinom Wels/Linz – Beč – Bratislava – Budimpešta – Vukovar Beč/Bratislava – Budimpešta – Arad – Moravita/ Brašov/Craiova – Bukurešt – Giurgiu/ Constanta – Sulina
prekogranične veze	München – Prag	željeznica
	Nürnberg – Plzeň
	München – Mühldorf – Freilassing – Salzburg
	Strasbourg – Kehl Appenweier
	Hranice – Žilina
	Košice – granica s Ukrajinom
	Beč – Bratislava/Budimpešta
	Bratislava – Budimpešta
	Békéscsaba – Arad – Temišvar – granica sa Srbijom
	Bukurešt – Giurgiu – Rousse
	Dunav (Kehlheim – Constanța/Midia/Sulina) i pripadajuća porječja Váha, Save i Tise	unutarnji plovni putovi
	Zlín – Žilina	cesta
	Temišvar – granica sa Srbijom	cesta
veze koje nedostaju	Stuttgart – Ulm	željeznica
	Salzburg – Linz
	▌Craiova – Bukurešt
	Arad – Sighişoara – Brašov – Predeal
koridor osnovne mreže „Skandinavsko-mediteranski koridor”
trasiranje	granica s Rumunjskom – Hamina/Kotka – Helsinki – Turku/Naantali – Stockholm – Örebro (Hallsberg)/Linköping – Malmö Narvik/Oulu – Luleå – Umeå – Stockholm /Örebro(Hallsberg) Oslo – Goteburg – Malmö – Trelleborg Malmö – Kopenhagen – Fredericia – Aarhus – Aalborg – Hirtshals/Frederikshavn Kopenhagen – Kolding/Lübeck – Hamburg – Hannover Bremerhaven – Bremen – Hannover – Nürnberg Rostock – Berlin – Halle /Leipzig – Erfurt – München Nürnberg – München – Innsbruck – Verona – Bologna – Ancona/Firenza Livorno/La Spezia – Firenca – Rim – Napulj – Bari – Taranto – Valletta/ Marsaxlokk Cagliari – Napulj – Gioia Tauro – Palermo/Augusta – Valletta/ Marsaxlokk
prekogranične veze	granica s Rusijom – Helsinki	željeznica
	Kopenhagen – Hamburg: pristupni putovi čvrste poveznice na pojasu Fehmarn Belt
	München – Wörgl – Innsbruck – Fortezza – Bolzano – Trento – Verona: osnovni tunel Brenner i njegovi pristupni putovi
	Göteborg – Oslo
	Kopenhagen – Hamburg: čvrsta veza na pojasu Fehmarn Belt	željeznica/cesta

2. Okviran popis prethodno utvrđenih prekograničnih veza na sveobuhvatnoj mreži

Prekogranične dionice sveobuhvatne mreže iz članka 9. stavka 2. točke (a) podtočke ii. ove Uredbe uključuju sljedeće dionice:

Dublin/Letterkenny – granica s Ujedinjenom Kraljevinom	cesta
Pau – Huesca	željeznica
Lyon – granica sa Švicarskom	željeznica
Athus – Mont-Saint-Martin	željeznica
Breda – Venlo – Viersen – Duisburg	željeznica
Antwerpen – Duisburg	željeznica
Mons – Valenciennes	željeznica
Gent – Terneuzen	željeznica
Heerlen – Aachen	željeznica
Groningen – Bremen	željeznica
Stuttgart – granica sa Švicarskom	željeznica
Gallarate/Sesto Calende – granica sa Švicarskom	željeznica
Berlin – Rzepin/Horka – Wrocław	željeznica
Prag – Linz	željeznica
Villach – Ljubljana	željeznica
Pivka – Rijeka	željeznica
Plzeň – České Budějovice – Beč	željeznica
Beč – Győr	željeznica
Graz – Celldömölk – Győr	željeznica
Neumarkt-Kallham – Mühldorf	željeznica
koridor Amber PL – SK – HU	željeznica
koridor Via Carpathia granica između Bjelarusa i Ukrajine – PL – SK – HU – RO	cesta
Focșani – granica s Moldovom	cesta
Budimpešta – Osijek – Svilaj (granica s BiH)	cesta
Faro – Huelva	željeznica
Porto – Vigo	željeznica
Giurgiu – Varna ▌	željeznica
Svilengrad – Pithio	željeznica

Komponente sveobuhvatne mreže koja se nalazi u državama članicama bez kopnene granice s drugom državom članicom.

DIO IV.: IDENTIFIKACIJA PREKOGRANIČNIH PROJEKATA U PODRUČJU OBNOVLJIVE ENERGIJE

1. Cilj prekograničnih projekata u području obnovljive energije

Prekogranični projekti u području obnovljive energije promiču prekograničnu suradnju među državama članicama u području planiranja, razvoja i troškovno učinkovite eksploatacije obnovljivih izvora energije te olakšavanja njihove integracije pomoću postrojenja za pohranu energije i s namjerom pružanja doprinosa dugoročnoj strategiji Unije o dekarbonizaciji.

2. Opći kriteriji

Da bi se smatrao prekograničnim projektom u području obnovljive energije, projekt mora ispunjavati sve sljedeće opće kriterije:

(a)	treba biti uključen u sporazum o suradnji ili bilo kakvu drugu vrstu dogovora između barem dvije države članice i/ili između barem jedne države članice i treće zemlje ili zemalja, kako je definirano u člancima 8., 9., 11. i 13. Direktive (EU) 2018/2001 ;

(b)	omogućava uštede u uvođenju obnovljivih izvora energije i/ili koristi za integraciju sustava, sigurnost opskrbe ili inovacije u usporedbi sa sličnim projektom ili projektom o obnovljivoj energiji koji je samostalno provela jedna od država članica koje sudjeluju u njemu;

(c)	njegove potencijalne ukupne koristi premašuju troškove, uključujući dugoročne, prema procjeni na temelju analize troškova i koristi iz točke 3. i uz primjenu metodologije iz članka [7.].

3. Analiza troškova i koristi

(a)	troškove proizvodnje električne energije;

(b)	troškove integracije sustava;

(c)	troškove podrške;

(d)	emisije stakleničkih plinova;

(e)	sigurnost opskrbe;

(f)	zagađenje zraka i ostalo lokalno zagađenje, kao što su učinci na lokalnu prirodu i okoliš;

(g)	inovacije.

4. Postupak

Nositelji projekta, uključujući države članice, koji je potencijalno prihvatljiv za odabir kao prekogranični projekt u području obnovljive energije na temelju sporazuma o suradnji ili bilo kakve druge vrste dogovora između barem dvije države članice i/ili između barem jedne države članice i treće zemlje ili zemalja, kako je utvrđeno u člancima 8., 9., 11. i 13. Direktive (EU) 2018/2001 i za koji se traži status takvog projekta, Komisiji podnose zahtjev za dodjelu statusa prekograničnog projekta u području obnovljive energije. Zahtjev mora sadržavati relevantne informacije pomoću kojih Komisija može ocijeniti projekt na temelju kriterija utvrđenih u točkama 2. i 3. u skladu s metodologijama iz članka 7.

Komisija osigurava da nositelji imaju priliku podnijeti zahtjev za dodjelu statusa prekograničnog projekta u području obnovljive energije najmanje jednom godišnje.

2.	Komisija osniva skupinu za prekogranične projekte u području obnovljivih izvora energije, koja se sastoji od jednog predstavnika svake države članice i jednog predstavnika Komisije, i predsjeda tom skupinom. Skupina donosi vlastiti poslovnik.

3.	Najmanje jednom godišnje Komisija organizira postupak odabira za prekogranične projekte i, nakon evaluacije, skupini navedenoj u stavku 3. dostavlja popis prihvatljivih projekata u području obnovljive energije koji su u skladu s kriterijima iz članka 7. stavka 5.

Skupini iz stavka 3. daju se relevantne informacije, osim ako je riječ o komercijalno osjetljivom pitanju, o prihvatljivim projektima koji su uvršteni na popis koji je podnijela Komisija te se u obzir uzimaju sljedeći kriteriji:

—	potvrda usklađenosti s kriterijima prihvatljivosti i odabira za sve projekte;

—	informacije o mehanizmu suradnje koji se odnosi na projekt i informacije o tome u kojoj mjeri projekt ima potporu jedne države članice ili više njih;

—	opis cilja projekta, uključujući procijenjeni kapacitet (u kW) i, prema potrebi, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (u kWh godišnje), kao i ukupne troškove projekta i navedene prihvatljive troškove u eurima;

—	informacije o očekivanoj dodanoj vrijednosti EU-a u skladu sa stavkom 2. točkom (b) ovog Priloga i očekivanim troškovima i koristima te očekivanoj dodanoj vrijednosti EU-a u skladu sa stavkom 2. točkom (c) ovog Priloga.

5.	Skupina može na svoje sastanke, prema potrebi, pozvati promotore prihvatljivih projekata, treće zemlje koje su uključene u prihvatljive projekte i druge relevantne dionike.

6.	Na temelju rezultata evaluacije skupina se dogovara o nacrtu popisa projekata koji će postati prekogranični projekti u području obnovljive energije, a koje treba donijeti u skladu sa stavkom 8.

Komisija donosi konačni popis odabranih prekograničnih projekata u području obnovljive energije delegiranim aktom na temelju nacrta popisa navedenog u stavku 7. i uzimajući u obzir stavak 10., te na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis odabranih prekograničnih projekata u području obnovljive energije. Taj se popis prema potrebi pregledava najmanje jednom u dvije godine.

8.	Skupina prati provedbu projekata s konačnog popisa i daje preporuke kako prevladati moguća kašnjenja u provedbi. U tu svrhu promotori odabranih projekata dostavljaju informacije o provedbi njihovih projekata.

9.	Komisija pri odabiru prekograničnih projekata u području obnovljive energije nastoji ▌ osigurati odgovarajuću geografsku ravnotežu u identifikaciji takvih projekata ▌. U identifikaciji projekata može se upotrijebiti regionalno grupiranje.

10.	Projektu će se uskratiti ili ukinuti status prekograničnog projekta u području obnovljive energije ako je ocijenjen na temelju netočnih informacija ili ako projekt nije u skladu s pravom Unije.

▌

DIO V. – PROJEKTI INFRASTRUKTURE ZA DIGITALNO POVEZIVANJE OD ZAJEDNIČKOG INTERESA

1. Gigabitska povezivost , uključujući 5G i druge najmodernije tehnologije, za socioekonomske pokretače

Prioritet se mjera određuje uzimajući u obzir funkciju socioekonomskih pokretača, relevantnost digitalnih usluga i aplikacija koje su dostupne zahvaljujući osnovnoj povezivosti, te potencijalne socioekonomske koristi za građane, poduzeća i lokalne zajednice , uključujući dodatna zajamčena područja pokrivenosti, uključujući kućanstva. Raspoloživi se proračun geografski uravnoteženo raspoređuje državama članicama.

Prioritet se daje mjerama koje pridonose gigabitnoj povezivosti , uključujući 5G i ostale najmodernije tehnologije , za:

—	bolnice i medicinske centre u skladu s nastojanjima da se digitaliziraju sustavi zdravstvene zaštite u svrhu povećanja dobrobiti građana EU-a i mijenjanja načina pružanja zdravstvenih usluga pacijentima (1);

—

▌obrazovne i istraživačke centre u kontekstu nastojanja da se u obrazovnim sustavima olakša uporaba, među ostalim, računalnih mreža velikih brzina, aplikacija u oblaku i velikih podataka, smanji digitalni jaz i uvode inovacije radi poboljšanja ishoda učenja, povećanja jednakosti i poboljšanja učinkovitosti (2);

—	neprekinuta 5G širokopojasna bežična pokrivenost za sva urbana područja do 2025.

2. Bežična povezivost u lokalnim zajednicama

Mjere u cilju osiguravanja besplatne lokalne bežične povezivosti bez diskriminirajućih uvjeta u središtima lokalnog javnog života, uključujući vanjske prostore dostupne javnosti koji imaju važnu ulogu u javnom životu lokalnih zajednica moraju ispunjavati sljedeće uvjete kako bi primile financiranje:

—	provodi ih tijelo javnog sektora iz sljedećeg stavka koje može planirati i nadzirati postavljanje unutarnjih ili vanjskih lokalnih bežičnih pristupnih točaka u javnim prostorima te osigurati financiranje operativnih troškova tijekom razdoblja od najmanje tri godine,

—	temelje se na digitalnim mrežama vrlo velikog kapaciteta koje korisnicima omogućavaju vrlo kvalitetnu internetsku vezu:

—	koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta, lako pristupačna, zaštićena i upotrebljava najsuvremeniju i najbolju dostupnu opremu, kojom se korisnicima može pružiti povezivost velike brzine; i

—	koja omogućava rašireni i nediskriminirajući pristup inovativnim digitalnim uslugama;

—	upotrebljava se jedinstveni vizualni identitet koji utvrdi Komisija i sadržava poveznicu na povezane višejezične internetske alate;

—	u cilju postizanja sinergija i povećanja kapaciteta te poboljšanja korisničkog iskustva, tim se mjerama olakšava uvođenje 5G bežičnih pristupnih točaka s malim prostornim dosegom, kako je utvrđeno u Direktivi EU/2018/1972;

—	imaju obvezu nabaviti potrebnu opremu i/ili povezane usluge instalacije u skladu s primjenjivim pravom kako bi se osiguralo da projekti neopravdano ne narušavaju tržišno natjecanje.

Financijska pomoć dostupna je tijelima javnog sektora, kako su definirana u članku 3. točki 1. Direktive (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća (3), koja se obvežu pružati, u skladu s nacionalnim pravom, lokalnu bežičnu povezivost koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta postavljanjem lokalnih bežičnih pristupnih točaka.

Financiranim mjerama neće se u istom javnom prostoru duplicirati postojeće besplatne ili javne ponude sličnih karakteristika, uključujući kvalitetu.

Raspoloživi se proračun geografski uravnoteženo raspoređuje državama članicama.

Prema potrebi osigurat će se koordinacija i usklađenost s CEF-ovim mjerama kojima se podupire pristup socioekonomskih pokretača mrežama vrlo velikog kapaciteta koje mogu osigurati gigabitsku povezivost , uključujući 5G i druge najmodernije tehnologije.

3. Okvirni popis 5G koridora i prekograničnih mrežnih okosnica prihvatljivih za financiranje

U skladu s ciljevima gigabitskog društva, koje je Komisija utvrdila kako bi osigurala da glavni zemaljski prometni pravci budu neprekinuto pokriveni 5G-om do 2025. (4), mjere kojima se uvodi stalna pokrivenost 5G sustavima na temelju članka 9. stavka 4. točke (c) uključuju, kao prvi korak, mjere za prekogranične dionice radi eksperimentiranja s CAM-om (5) i, kao drugi korak, mjere za veće dionice radi razmjerno većeg uvođenja CAM-a duž koridora, kako je navedeno u donjoj tablici (okvirni popis). U tu se svrhu koridori TEN-T-a upotrebljavaju kao osnova, ali uvođenje 5G-a nije nužno ograničeno na te koridore (6).

Nadalje mjere kojima se potiče širenje mrežnih okosnica, uključujući postavljanje podmorskih kabela unutar država članica i između Unije i trećih zemalja ili kojima se povezuju europski otoci, u skladu s člankom 9. stavkom 4. točkom (d), također se potiču kako bi osigurala zalihost takve vitalne infrastrukture te povećali kapacitet i otpornost digitalnih mreža Unije.

koridor osnovne mreže „Atlantski koridor”
Prekogranična dionica za eksperimentiranje s CAM-om	Porto – Vigo
	Merida – Evora
	Pariz – Amsterdam – Frankfurt
	Aveiro – Salamanca
	San Sebastian – Biarritz
Veća dionica za razmjerno veće uvođenje CAM-a	Metz – Pariz – Bordeaux – Bilbao – Vigo – Porto – Lisabon
	Bilbao – Madrid – Lisabon
	Madrid – Merida – Sevilla – Tarifa
Širenje mrežnih okosnica, uključujući postavljanje podmorskih kabela	Azorski otoci i Madeira – Lisabon
koridor osnovne mreže „Baltičko – jadranski koridor”
Prekogranična dionica za eksperimentiranje s CAM-om
Veća dionica za razmjerno veće uvođenje CAM-a	Gdanjsk – Varšava – Brno – Beč – Graz – Ljubljana – Kopar/Trst
koridor osnovne mreže „Mediteranski koridor”
Prekogranična dionica za eksperimentiranje s CAM-om
Veća dionica za razmjerno veće uvođenje CAM-a	Budimpešta – Zagreb – Ljubljana – Rijeka – Split - Dubrovnik
	Ljubljana – Zagreb – Slavonski Brod – Bajakovo (granica sa Srbijom)
	Slavonski Brod – Đakovo – Osijek
	Montpellier – Narbonne – Perpignan – Barcelona – Valencia – Malage – Tarifa s proširenjem na Narbonne – Toulouse
Širenje mrežnih okosnica, uključujući postavljanje podmorskih kabela	Podmorske kabelske mreže Lisabon – Marseille –Milano
koridor osnovne mreže „Koridor Sjeverno more – Baltik”
Prekogranična dionica za eksperimentiranje s CAM-om	Varšava – Kaunas – Vilnius
Prekogranična dionica za eksperimentiranje s CAM-om	Kaunas – Klaipėda
Veća dionica za razmjerno veće uvođenje CAM-a	Tallinn – Riga – Kaunas – granica između Litve i Poljske – Varšava
	granica između Litve i Bjelarusa – Vilnius – Kaunas – Klaipėda
	koridor Via Carpathia: Klaipėda – Kaunas – Ełk – Białystok – Lublin – Rzeszów – Barwinek – Košice
koridor osnovne mreže „Sjeverno more – Sredozemlje”
Prekogranična dionica za eksperimentiranje s CAM-om	Metz – Merzig – Luxembourg
Prekogranična dionica za eksperimentiranje s CAM-om	Rotterdam – Antwerpn – Eindhoven
Veća dionica za razmjerno veće uvođenje CAM-a	Amsterdam – Rotterdam – Breda – Lille – Pariz
	Bruxelles – Metz – Basel
	Mulhouse – Lyon – Marseille
koridor osnovne mreže „Bliski istok – Istočni Mediteran”
Prekogranična dionica za eksperimentiranje s CAM-om	Sofija – Solun– Beograd
Veća dionica za razmjerno veće uvođenje CAM-a	Berlin – Prag – Brno – Bratislava – Temišvar – Sofija – granica s Turskom
	Bratislava – Košice
	Sofija – Solun – Atena
koridor osnovne mreže „Rajnsko-alpski koridor”
Prekogranična dionica za eksperimentiranje s CAM-om	Bologna – Innsbruck – München (koridor Brenner)
Veća dionica za razmjerno veće uvođenje CAM-a	Rotterdam – Oberhausen – Frankfurt (M)
Veća dionica za razmjerno veće uvođenje CAM-a	Basel – Milano – Genova
koridor osnovne mreže „Rajnsko-dunavski koridor”
Prekogranična dionica za eksperimentiranje s CAM-om
Veća dionica za razmjerno veće uvođenje CAM-a	Frankfurt (M) – Passau – Beč– Bratislava – Budimpešta – Osijek – Vukovar – Bukurešt– Constanta
	Bukurešt – Iasi
	Karlsruhe – München – Salzburg – Wels
	Frankfurt (M) – Strasbourg
koridor osnovne mreže „Skandinavsko-mediteranski koridor”
Prekogranična dionica za eksperimentiranje s CAM-om	Oulu – Tromsø Oslo – Stockholm – Helsinki
Veća dionica za razmjerno veće uvođenje CAM-a	Turku – Helsinki – granica s Rusijom
	Oslo – Malmö – Kopenhagen – Hamburg – Würzburg – Nürnberg – München – Rosenheim – Verona – Bologna – Napulj – Catania – Palermo
	Stockholm – Malmo
	Napulj – Bari – Taranto
	Aarhus – Esbjerg – Padborg

(1) Vidjeti i: Komunikaciju Komisije o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi: osnaživanje građana i stvaranje zdravijeg društva (COM(2018)0233).

(2) Vidjeti i: Komunikacija Komisije o akcijskom planu za digitalno obrazovanje (COM(2018)0022).

(3) Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).

(4) Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – ususret europskom gigabitskom društvu (COM(2016)0587).

(5) Povezana i automatizirana mobilnost.

(6) Dionice u kurzivu nalaze se izvan koridora osnovne mreže TEN-T-a, ali su unutar 5G koridora.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/932

P8_TA(2019)0421

Rješavanje problema širenja terorističkih sadržaja na internetu ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju širenja terorističkih sadržaja na internetu (COM(2018)0640 – C8-0405/2018 – 2018/0331(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/68)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0640),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0405/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje češkog Zastupničkog doma, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. (1),

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenja Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0193/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 67.

P8_TC1-COD(2018)0331

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju suzbijanju širenja terorističkih sadržaja na internetu [Am. 1]

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Ovom se Uredbom nastoji osigurati neometano funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta u otvorenom i demokratskom društvu tako što se sprečava suzbija zloupotreba usluga smještaja na poslužitelju u terorističke svrhe i doprinosi javnoj sigurnosti u europskom društvu . Funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta trebalo bi poboljšati jačanjem pravne sigurnosti za pružatelje usluga smještaja na poslužitelju, jačanjem povjerenja korisnika u internetsko okruženje i jačanjem mjera kojima se štite sloboda izražavanja , sloboda primanja i informiranja prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu te sloboda i pluralizam medija . [Am. 2]

(1.a)

Reguliranjem pružatelja usluga smještaja na poslužitelju mogu se samo dopuniti strategije država članica za borbu protiv terorizma, u kojima se moraju istaknuti izvanmrežne mjere kao što su ulaganje u socijalni rad, inicijative za deradikalizaciju i suradnja s predmetnim zajednicama kako bi se postiglo održivo sprečavanje radikalizacije u društvu. [Am. 3]

(1.b)

Teroristički sadržaj dio je šireg problema nezakonitog sadržaja na internetu, koji uključuje i druge oblike sadržaja kao što su seksualno iskorištavanje djece, nezakonite trgovačke prakse i povrede intelektualnog vlasništva. Trgovinom nezakonitim sadržajima često se bave terorističke i druge kriminalne organizacije za pranje i prikupljanje početnog kapitala za financiranje svojih operacija. Za rješavanje tog problema potrebna je kombinacija zakonodavnih, nezakonodavnih i dobrovoljnih mjera koje se temelje na suradnji između nadležnih tijela i pružatelja usluga, uz potpuno poštovanje temeljnih prava. Iako je prijetnja koju predstavlja nezakoniti sadržaj ublažena uspješnim inicijativama pod vodstvom industrije, kao što je Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu i Globalni savez WePROTECT za okončanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu, potrebno je uspostaviti zakonodavni okvir za prekograničnu suradnju između nacionalnih regulatornih tijela radi uklanjanja nezakonitog sadržaja. [Am. 4]

(2)

Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su aktivni na internetu imaju ključnu ulogu u digitalnom gospodarstvu tako što povezuju poduzeća i građane , pružaju prilike za učenje te olakšavaju javnu raspravu i distribuciju i primanje informacija, mišljenja i ideja, čime znatno doprinose inovacijama, gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta u Uniji. Međutim, njihove usluge u određenim slučajevima zloupotrebljavaju treće strane za obavljanje ilegalnih aktivnosti na internetu. Posebno je zabrinjavajuće što pružatelje usluga smještaja na poslužitelju zloupotrebljavaju terorističke skupine i njihovi pobornici radi širenja terorističkih sadržaja na internetu, odnosno širenja svojih poruka, radikalizacije i regrutiranja te olakšavanja i usmjeravanja terorističkih aktivnosti. [Am. 5]

(3)

Prisutnost Iako nije jedini čimbenik, prisutnost terorističkih sadržaja na internetu dokazano potiče radikalizaciju pojedinaca koji su počinili teroristička djela te stoga ima ozbiljne negativne posljedice za korisnike, građane i društvo u cjelini, a kao i na pružatelje internetskih usluga na čijim se poslužiteljima nalazi takav sadržaj jer to narušava povjerenje njihovih korisnika i nanosi štetu njihovim poslovnim modelima. Zbog svoje središnje uloge te tehnoloških sredstava u skladu s tehnološkim sredstvima i kapaciteta povezanih kapacitetima povezanim s uslugama koje nude pružatelji internetskih usluga snose posebnu društvenu odgovornost da zaštite svoje usluge od terorističke zloupotrebe te da pomognu nadležnim tijelima u suzbijanju terorističkih širenja terorističkog sadržaja koji se šire putem u okviru njihovih usluga , istodobno uzimajući u obzir temeljnu važnost slobode izražavanja i slobode primanja i prenošenja informacija u otvorenom i demokratskom društvu . [Am. 6]

(4)

Na razini Unije borba protiv terorističkih sadržaja na internetu započela je 2015. putem u sklopu okvira za dobrovoljnu suradnju država članica i pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, koji je potrebno dopuniti jasnim zakonodavnim okvirom kako bi se još više smanjila dostupnost terorističkih sadržaja na internetu i primjereno odgovorilo na problem koji uzima sve više maha. Ovaj se zakonodavni okvir temelji na dobrovoljnim nastojanjima, što je naglašeno i Preporukom Komisije (EU) 2018/334 (3), te se njime odgovara na traženje Europskog parlamenta da se ojačaju mjere za suzbijanje nezakonitih i štetnih sadržaja u skladu s horizontalnim okvirom utvrđenim Direktivom 2000/31/EZ i na traženje Europskog vijeća da se poboljša automatsko otkrivanje i uklanjanje sadržaja koji potiču na teroristička djela. [Am. 7]

(5)

Primjena ove Uredbe ne bi trebala utjecati na primjenu članka 14. Direktive 2000/31/EZ (4). Konkretno, sve mjere koje poduzme pružatelj usluga smještaja na poslužitelju u skladu s ovom Uredbom, uključujući sve proaktivne mjere, ne bi same po sebi trebale dovesti do toga da taj pružatelj usluga izgubi koristi od izuzeća od odgovornosti predviđenog tom odredbom. Ova Uredba ne utječe na ovlasti nacionalnih tijela i sudova za utvrđivanje odgovornosti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u konkretnim posebnim slučajevima u kojima nisu ispunjeni uvjeti iz članka 14. Direktive 2000/31/EZ za izuzeće od odgovornosti. [Am. 8]

(6)

Ovom su Uredbom utvrđena pravila za sprečavanje suzbijanje zloupotrebe usluga smještaja na poslužitelju za širenje terorističkih sadržaja na internetu radi jamčenja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, uz puno poštovanje temeljnih te bi se njima trebali u potpunosti poštovati temeljna prava zaštićenih zaštićena pravnim poretkom Unije, posebno prava zajamčenih zajamčena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima Europske unije. [Am. 9]

(7)

Ovom se Uredbom doprinosi želi doprinijeti zaštiti javne sigurnosti te bi se utvrđuju njom trebale utvrditi odgovarajuće i pouzdane zaštitne snažne mjere za zaštitu relevantnih temeljnih prava. Ona obuhvaćaju prava na poštovanje privatnog života i na zaštitu osobnih podataka, pravo na djelotvornu sudsku zaštitu, pravo na slobodu izražavanja, uključujući slobodu primanja i prenošenja informacija, slobodu poduzetništva, i načelo nediskriminacije. Nadležna tijela i pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi isključivo donositi mjere koje su potrebne, primjerene i razmjerne u demokratskom društvu, uzimajući u obzir posebnu važnost slobode izražavanja , slobode primanja i informiranja, koja predstavlja jednu od važnih temelja prenošenja informacija i ideja , prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života te na zaštitu osobnih podataka, koji su važan temelj pluralističkog, demokratskog društva i jedna je od vrijednosti na kojima počiva Unija. Mjere kojima Nijednom se zadire mjerom ne bi smjelo zadirati u slobodu izražavanja i informiranja trebale te bi biti strogo usmjerene, odnosno njima se mora spriječiti se njima , koliko je to moguće, moralo suzbiti širenje terorističkih sadržaja strogo ciljanim pristupom , ali se pri tom ne smije ugroziti pravo na zakonito primanje i prenošenje informacija, uzimajući u obzir središnju ulogu koju pružatelji usluga smještaja na poslužitelju imaju u olakšavanju javne rasprave te u primanju i distribuciji činjenica, mišljenja i ideja u skladu sa zakonom. Učinkovite protuterorističke mjere na internetu i zaštita slobode izražavanja nisu suprotstavljeni ciljevi, već se nadopunjuju i međusobno podupiru. [Am. 10]

(8)

Pravo na učinkovit pravni lijek utvrđeno je člankom 19. UEU-a i člankom 47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred nadležnim nacionalnim sudom protiv bilo koje od mjera poduzetih u skladu s ovom Uredbom koje mogu negativno utjecati na prava te osobe. Navedeno pravo osobito uključuje mogućnost da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju i pružatelji sadržaja osporavaju naloge za uklanjanje pred sudom države članice čija su tijela izdala te naloge za uklanjanje , kao i mogućnost pružatelja sadržaja da ospore posebne mjere koje su poduzeli pružatelji usluga smještaja na poslužitelju . [Am. 11]

(9)

Kako bi se pružila jasnoća u pogledu mjera koje bi pružatelji usluga smještaja na poslužitelju i nadležna tijela trebali poduzeti radi sprečavanja suzbijanja širenja terorističkih sadržaja na internetu, ovom bi se Uredbom u preventivne svrhe trebala utvrditi definicija terorističkog sadržaja na temelju definicije kaznenih djela terorizma iz Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća (5). S obzirom na to da je potrebno obuhvatiti najštetniju terorističku propagandu nužno suzbijanje najštetnije terorističke propagande na internetu, definicija bi trebala uključivati materijal i informacije kojima kojim se potiče, ohrabruje ili zagovara ili nagovara na počinjenje ili doprinos počinjenju kaznenih djela terorizma, daju upute za počinjenje ili promiče sudjelovanje u aktivnostima terorističke skupine , čime se stvara opasnost od mogućeg počinjenja jednog ili više takvih kaznenih djela. ili promiče sudjelovanje u aktivnostima terorističke skupine. Ta definicija trebala bi obuhvaćati i sadržaj kojim se pružaju smjernice za izradu i uporabu eksploziva, vatrenog oružja ili drugog oružja, štetnih ili opasnih tvari te kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih tvari te sve smjernice o ostalim metodama i tehnikama čija je svrha počinjenja terorističkih kaznenih djela, uključujući izbor meta. Takve informacije prvenstveno uključuju tekst, slike, zvučne zapise i videozapise. Kad nadležna tijela i pružatelji usluga smještaja na poslužitelju procjenjuju ima li sadržaj obilježja terorističkog sadržaja u smislu ove Uredbe, trebali bi uzeti u obzir čimbenike kao što su priroda i tekst izjava, kontekst u kojem su izjave iznesene i mogućnost da prouzroče štetne posljedice i time utječu na zaštitu i sigurnost osoba. Ako je neki materijal proizvela teroristička organizacija ili terorist s EU-ova popisa EU-a , ako se taj materijal može pripisati takvoj organizaciji ili teroristu ili ako se taj materijal širi u ime takve organizacije ili terorista, to je važan čimbenik u procjeni. Sadržaj koji se širi u obrazovne, novinarske ili istraživačke svrhe ili u svrhu podizanja razine osviještenosti o terorističkim aktivnostima trebalo bi primjereno zaštititi. Svakom odlukom o uklanjanju distribuiranog materijala trebali bi se uzeti u obzir novinarski standardi uspostavljeni regulacijom tiska ili medija u skladu s pravom Unije i Poveljom o temeljnim pravima , osobito u slučajevima u kojima pružatelj sadržaja ima uredničku odgovornost. Nadalje, izražavanje radikalnih, polemičkih ili kontroverznih stajališta u okviru javne rasprave o osjetljivim političkim pitanjima ne bi trebalo smatrati terorističkim sadržajem. [Am. 12]

(10)

Kako bi obuhvaćala usluge smještaja na internetskom poslužitelju putem kojih kojima se šire teroristički sadržaji, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na usluge informacijskog društva u okviru kojih se, na zahtjev primatelja usluge, pohranjuju informacije koje je pružio te se te pohranjene informacije stavljaju na raspolaganje trećim stranama javnosti , neovisno o tome je li ta aktivnost samo tehničke, automatske i pasivne naravi. Na primjer, takvi pružatelji usluga informacijskog društva uključuju platforme društvenih medija, usluge videoprijenosa, usluge razmjene videozapisa, zvučnih zapisa i slika, usluge razmjene datoteka i druge usluge u oblaku u mjeri u kojoj ti pružatelji informacije stavljaju na raspolaganje trećim stranama javnosti te internetske stranice na kojima korisnici mogu ostavljati komentare ili objavljivati recenzije. Uredba bi se trebala primjenjivati i na pružatelje usluga smještaja na poslužitelju koji imaju poslovni nastan izvan Unije ali pružaju usluge unutar Unije jer velik udio pružatelja usluga smještaja na poslužitelju koji su preko svojih usluga izloženi terorističkim sadržajima ima poslovni nastan u trećim zemljama. Tako bi se trebalo osigurati da sva poduzeća koja djeluju na jedinstvenom digitalnom tržištu ispunjavaju iste zahtjeve, neovisno o zemlji poslovnog nastana. Kako bi se utvrdilo pruža li pružatelj usluga svoje usluge u Uniji, potrebno je procijeniti omogućuje li pružatelj usluga korištenje tih usluga pravnim ili fizičkim osobama u jednoj državi članici ili više država članica. Ipak, dostupnost internetskih stranica pružatelja usluga ili adrese elektroničke pošte ili drugih kontaktnih podataka u jednoj državi članici ili više država članica sama po sebi ne bi trebala biti dovoljan uvjet za primjenu ove Uredbe. Ona se ne bi trebala primjenjivati na usluge u oblaku, uključujući usluge u oblaku između poduzeća, u vezi s kojima pružatelj usluga nema ugovorna prava povezana s vrstom sadržaja koji se pohranjuje ili kako se taj sadržaj obrađuje ili kako ga klijenti ili krajnji korisnici klijenata javno objavljuju te kad pružatelj usluga nema tehničke sposobnosti za uklanjanje određenog sadržaja koji su pohranili njihovi klijenti ili krajnji korisnici njihovih usluga. [Am. 13]

(11)

Za utvrđivanje područja primjene ove Uredbe trebalo bi biti važno postoji li bitna veza s Unijom. Trebalo bi smatrati da takva bitna veza s Unijom postoji ako pružatelj usluga ima poslovni nastan u Uniji ili, ako to nije slučaj, na temelju postojanja znatnog broja korisnika u najmanje jednoj državi članici ili usmjeravanju usmjeravanja aktivnosti prema najmanje jednoj državi članici. Usmjeravanje aktivnosti prema nekoj državi članici jednoj ili više država članica može se utvrditi na temelju svih relevantnih okolnosti, uključujući čimbenike kao što su upotreba jezika ili valute koja se uobičajeno koristi u toj državi članici, ili mogućnost naručivanja robe ili usluga. Usmjeravanje aktivnosti prema državi članici može se utvrditi i na temelju dostupnosti aplikacije u odgovarajućoj nacionalnoj trgovini aplikacija, na temelju oglašavanja na lokalnoj razini ili na jeziku te države članice ili na temelju odnosa s korisnicima kao što su pružanje korisničkih usluga na jeziku koji se obično upotrebljava u državi članici. Bitnu vezu trebalo bi pretpostaviti i kad pružatelj usluga svoje aktivnosti usmjeri prema jednoj državi članici ili više država članica, kako je utvrđeno u članku 17. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6). S druge strane, pružanje usluge isključivo s isključivim ciljem poštovanja zabrane diskriminacije utvrđene u Uredbi Uredbom (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća (7) ne može se , na osnovu samo zbog toga tog razloga, smatrati usmjeravanjem ili ciljanjem na aktivnosti prema određenom državnom području u Uniji. [Am. 14]

(12)

Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi primjenjivati obvezu dužne pažnje kako bi spriječili suzbili širenje terorističkih sadržaja preko svojih poslužitelja u okviru usluga koje pružaju javnosti . Ta obveza dužne pažnje ne bi trebala rezultirati općom obvezom praćenja pružatelja usluga smještaja na poslužitelju da prate informacije koje pohranjuju ni općom obvezom da aktivno traže činjenice ili okolnosti koje bi ukazivale na protuzakonite aktivnosti . Obveza dužne pažnje, kad se primjenjuje na ovu Uredbu, trebala bi uključivati transparentno, savjesno, razmjerno i nediskriminirajuće postupanje pružatelja usluga smještaja na poslužitelju sa sadržajima koje pohranjuju, posebno kad primjenjuju svoje uvjete, kako bi se izbjeglo uklanjanje sadržaja koji nije terorističke naravi. Uklanjanje odnosno onemogućavanje pristupa mora se obaviti u skladu s poštovanjem slobode izražavanja , slobode primanja i informiranja prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu te slobode i pluralizma medija . [Am. 15]

(13)

Trebalo bi uskladiti postupke i obveze koji proizlaze iz pravnih naloga naloga za uklanjanje kojima se od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju zahtijeva da, nakon procjene nadležnih tijela, uklone teroristički sadržaj ili da mu onemoguće pristup. Države članice trebale bi i dalje imati slobodu izbora nadležnih tijela, koja im omogućuje da za taj zadatak odrede upravna tijela, tijela za izvršavanje zakonodavstva sudsko tijelo ili funkcionalno neovisno upravno tijelo ili pravosudna tijela tijelo za izvršavanje zakonodavstva . S obzirom na brzinu širenja terorističkih sadržaja preko internetskih usluga, ovom se odredbom pružateljima usluga smještaja na poslužitelju nameće obveza prema kojoj moraju osigurati da se teroristički sadržaj identificiran u nalogu za uklanjanje ukloni odnosno da se tom sadržaju onemogući pristup u roku od jednog sata od primanja naloga za uklanjanje. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju odlučuju hoće li predmetni sadržaj ukloniti ili hoće li korisnicima u Uniji onemogućiti pristup tom sadržaju. [Am. 16]

(14)

Nadležno tijelo trebalo bi nalog za uklanjanje proslijediti izravno adresatu i točki za kontakt pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, a ako je glavni poslovni nastan pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u drugoj državi članici, nadležnom tijelu te države članice bilo kojim elektroničkim putem koji omogućuje pisani zapis pod uvjetima koji pružatelju usluga omogućuju da utvrdi njegovu vjerodostojnost, uključujući točnost datuma i vremena slanja i primitka naloga, na primjer putem zaštićene e-poruke i sigurnom elektroničkom porukom, u okviru sigurnih platformi ili drugih sigurnih kanala, uključujući one koje je na raspolaganje stavio pružatelj usluga, u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka. Taj se zahtjev može ispuniti putem kvalificirane usluge elektroničke preporučene dostave, kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (8). [Am. 17]

(15)

Prijave nadležnih tijela ili Europola djelotvoran su i brz način da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju saznaju za određeni sadržaj na svojim poslužiteljima. Taj bi mehanizam, kojim se pružatelja usluga smještaja na poslužitelju upozorava na informacije koje se mogu smatrati terorističkim sadržajem kako bi pružatelj usluga na dobrovoljnoj osnovi razmotrio jesu li te informacije u skladu s njegovim uvjetima, trebao i dalje biti dostupan uz naloge za uklanjanje. Važno je da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju što prije procijene takve prijave i daju brze povratne informacije u vezi s poduzetim mjerama. Pružatelju usluga smještaja na poslužitelju prepušta se konačna odluka o tome hoće li ukloniti sadržaj koji nije u skladu s njegovim uvjetima. Za provedbu ove Uredbe u vezi s prijavama i dalje je nadležan Europol, kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2016/794 (9). [Am. 18]

(16)

S obzirom na razmjere i brzinu koji su potrebni za uspješno identificiranje i uklanjanje terorističkih sadržaja, razmjerne proaktivne posebne mjere, uključujući korištenje automatiziranih sredstava u određenim slučajevima, nužan ključan su element za suzbijanje terorističkih sadržaja na internetu. U cilju smanjenja dostupnosti terorističkih sadržaja na svojim poslužiteljima u okviru svojih usluga pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi procijeniti je li primjereno poduzeti proaktivne posebne mjere ovisno o rizicima i razini izloženosti terorističkim sadržajima, kao i o učincima na prava trećih strana, te na primanje i informiranje prenošenje informacija koje je od javnog interesa, Slijedom toga, , posebno kod značajne razine izloženosti terorističkom sadržaju i primitka naloga za uklanjanje . Stoga bi pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi odrediti koju bi odgovarajuću opravdanu, ciljanu , djelotvornu i razmjernu proaktivnu posebnu mjeru trebalo uspostaviti uvesti . Taj zahtjev ne bi trebao podrazumijevati opću obvezu praćenja. Takve posebne mjere mogu uključivati redovito izvješćivanje nadležnih tijela, povećanje ljudskih resursa u svrhu primjene mjera zaštite usluga od javnog širenja terorističkog sadržaja i razmjenu najboljih praksi. U kontekstu predmetne procjene izostanak naloga za uklanjanje i prijava upućenih pružatelju usluga znak je niske razine izloženosti terorističkom sadržaju. [Am. 19]

(17)

Pri uspostavi proaktivnih posebnih mjera pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi zajamčiti poštovanje prava korisnika na slobodu izražavanja i informiranja, uključujući pravo na slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu . Pored zahtjeva utvrđenih pravom, među ostalim zakonodavstvom o zaštiti osobnih podataka, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi postupati s dužnom pažnjom i provoditi zaštitne mjere, koje uključuju, prema potrebi, ljudski nadzor i provjere, kako bi se izbjegle bilo kakve nenamjerne i pogrešne odluke koje bi dovele do uklanjanja sadržaja koji nije teroristički sadržaj. To je osobito važno kad pružatelji usluga smještaja na poslužitelju upotrebljavaju automatizirana sredstva za otkrivanje terorističkih sadržaja. Sve odluke o upotrebi automatiziranih sredstava, bilo da ih donese sam pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ili da su donesene na temelju zahtjeva nadležnog tijela, trebalo bi procijeniti s obzirom na pouzdanost osnovne tehnologije i posljedični učinak na temeljna prava. [Am. 20]

(18)

Kako bi se osiguralo da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su izloženi terorističkom sadržaju poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje zloupotrebe svojih usluga, nadležna tijela trebala nadležno tijelo trebalo bi od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju koji su zaprimili nalog za uklanjanje, a koji je postao konačan značajan broj konačnih naloga za uklanjanje , zatražiti da izvijeste o poduzetim proaktivnim posebnim mjerama. One bi mogle obuhvaćati mjere za sprečavanje ponovnog postavljanja terorističkog sadržaja koji je uklonjen ili kojem je onemogućen pristup na temelju primljenog naloga za uklanjanje ili primljenih prijava, npr. provjerom u javnim ili privatnim alatima koji sadržavaju poznati teroristički sadržaj. Mogu uključivati koristiti i upotrebu pouzdanih tehničkih alata pouzdane tehničke alate za identificiranje novog terorističkog sadržaja, bilo da je riječ o upotrebi alata dostupnih na tržištu ili onih koje je razvio pružatelj usluga smještaja na poslužitelju. Pružatelj usluga trebao bi izvijestiti o uvođenju konkretnih proaktivnih mjera uvedenim posebnim mjerama kako bi nadležno tijelo moglo prosuditi jesu li te mjere nužne, djelotvorne i razmjerne te, ako je riječ o upotrebi automatiziranih sredstava, ima li pružatelj usluga smještaja na poslužitelju potrebne sposobnosti za ljudski nadzor i procjenu. Pri procjeni djelotvornosti , nužnosti i razmjernosti mjera nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir relevantne parametre, među ostalim broj naloga za uklanjanje i broj prijava upućenih pružatelju usluga, njegove njegovu veličinu, ekonomske kapacitete i utjecaj njegove usluge u širenju terorističkog sadržaja (na primjer, uzimajući u obzir broj korisnika u Uniji) te uspostavljene mjere kojima se štiti sloboda izražavanja i informiranja i broj slučajeva uvođenja ograničenja za zakoniti sadržaj . [Am. 21]

(19)

Nakon zahtjeva nadležno tijelo trebalo bi započeti dijalog s pružateljem usluga smještaja na poslužitelju o uspostavi uvođenju potrebnih proaktivnih posebnih mjera. Ako je to potrebno, nadležno tijelo trebalo bi naložiti donošenje odgovarajućih, djelotvornih i razmjernih proaktivnih mjera ako smatra da poduzete mjere nisu dovoljne za prevladavanje rizika. Odluka o nalaganju takvih konkretnih proaktivnih mjera u načelu ne bi trebala dovesti do uvođenja opće obveze praćenja, kako je propisano člankom 15. stavkom 1. Direktive 2001/31/EZ. Imajući u vidu posebno ozbiljne rizike povezane sa širenjem terorističkog sadržaja, odluke koje donesu nadležna tijela ma temelju ove Uredbe mogle bi odstupati od pristupa utvrđenog člankom 15. stavkom 1. Direktive 2000/31/EZ u pogledu određenih posebnih, ciljanih mjera koje je potrebno donijeti iz prevladavajućih razloga javne sigurnosti. Prije donošenja takvih odluka nadležno tijelo trebalo bi postići pravednu ravnotežu između ciljeva od javnog interesa i povezanih temeljnih prava, posebno slobode izražavanja i informiranja i slobode poduzetništva, te dati odgovarajuće obrazloženje zatražiti od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ponovnu ocjenu potrebnih mjera ili zatražiti donošenje odgovarajućih, djelotvornih i razmjernih posebnih mjera ako smatra da se poduzetim mjerama ne pridržava načela nužnosti i proporcionalnosti ili da su nedovoljne za prevladavanje rizika . Nadležno tijelo trebalo bi zatražiti samo one posebne mjere za koje se razumno može očekivati da ih pružatelj usluga smještaja na poslužitelju može provesti, uzimajući u obzir uz ostale čimbenike i financijske i druge resurse pružatelja usluga smještaja na poslužitelju. Zahtjev o provedbi takvih posebnih mjera ne bi trebao dovesti do uvođenja opće obveze praćenja , kako je propisano člankom 15. stavkom 1. Direktive 2000/31/EZ . [Am. 22]

(20)

Obvezu da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju čuvaju sadržaj i povezane podatke trebalo bi uvesti za konkretne posebne svrhe i vremenski ograničiti na ono što je nužno. Zahtjev za čuvanje potrebno je proširiti na povezane podatke u mjeri u kojoj bi takvi podaci u protivnom bili izgubljeni kao posljedica uklanjanja predmetnog sadržaja. Povezani podaci mogu uključivati podatke kao što su „podaci o pretplatniku”, što prvenstveno uključuje posebno podatke koji se odnose na identitet pružatelja sadržaja, te podatke kao što su „podaci „podatke o pristupu”, koji na primjer obuhvaćaju podatke o datumu i vremenu pristupa pružatelja sadržaja ili podatke o prijavi na poslužitelj i odjavi s poslužitelja, zajedno s IP adresom koju je pružatelj usluge pristupa internetu dodijelio pružatelju sadržaja. [Am. 23]

(21)

Obveza čuvanja sadržaja za postupke upravnog ili sudskog preispitivanja ili pravnog lijeka nužna je i opravdana kako bi se osigurale djelotvorne mjere pravne zaštite za pružatelja sadržaja kojemu je sadržaj uklonjen ili čijem je sadržaju onemogućen pristup te kako bi se osiguralo vraćanje tog sadržaja kakav je bio prije uklanjanja, ovisno o ishodu postupka preispitivanja. Obveza čuvanja sadržaja u svrhe istraga i kaznenog progona nužna je i opravdana s obzirom na vrijednost koju bi taj materijal mogao imati za ometanje ili sprečavanje terorističkih aktivnosti. Ako poduzeća uklone materijal ili mu onemoguće pristup, osobito u okviru vlastitih proaktivnih posebnih mjera, te trebali bi o tome ne obavijeste relevantno tijelo jer procijene da to ne ulazi u područje primjene članka 13. stavka 4. ove Uredbe, tijela za izvršavanje zakonodavstva možda ne doznaju za postojanje tog sadržaja. Stoga je opravdano i odmah obavijestiti nadležna tijela za kazneni progon. Opravdano je i čuvanje sadržaja u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela terorizma. U tu svrhu teroristički sadržaj i povezani podaci trebali bi se pohraniti samo na određeno vrijeme , kako bi tijela kaznenog progona mogla provjeriti sadržaj i odlučiti je li potreban u spomenute svrhe . To razdoblje ne smije biti dulje od šest mjeseci. U te se svrhe U svrhu sprečavanja , otkrivanja, istrage i progona terorističkih kaznenih djela terorizma propisano čuvanje podataka ograničava se na podatke koji bi mogli imati vezu s kaznenim djelima terorizma i stoga mogu doprinijeti progonu kaznenih djela terorizma ili sprečavanju ozbiljnih rizika za javnu sigurnost. [Am. 24]

(22)

Radi proporcionalnosti razdoblje čuvanja trebalo bi ograničiti na šest mjeseci kako bi pružatelji sadržaja imali dovoljno vremena za pokretanje postupka preispitivanja te ili kako bi se tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućio pristup relevantnim podacima za istragu i progon kaznenih djela terorizma. Međutim, ako je u tom šestomjesečnom razdoblju postupak preispitivanja ili pravnog lijeka pokrenut, ali nije dovršen, to se razdoblje, na zahtjev tijela koje provodi preispitivanje, može produljiti za razdoblje koje je potrebno. Nadalje, trajanje tog razdoblja trebalo bi biti dovoljno da se tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogući čuvanje potrebnih dokaza materijala povezanih s istragama i kaznenim progonom , ali da se pri tom ne ugroze relevantna temeljna prava. [Am. 25]

(23)	Ova Uredba ne utječe na postupovna jamstva i postupovne istražne mjere povezane s pristupom sadržaju i povezanim podacima koji se čuvaju u svrhu istrage i progona kaznenih djela terorizma, kako je uređeno nacionalnim pravom država članica i zakonodavstvom Unije.

(24)

Transparentnost politika pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u vezi s terorističkim sadržajem ključna je za povećanje njihove odgovornosti prema svojim korisnicima te za jačanje povjerenja građana u jedinstveno digitalno tržište. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi objavljivati godišnja Obveza objavljivanja godišnjih izvješća za potrebe transparentnosti koja sadržavaju smislene informacije o mjerama poduzetima u vezi s otkrivanjem, identificiranjem i uklanjanjem terorističkog sadržaja trebala bi se primjenjivati samo na pružatelje usluga smještaja na poslužitelju koji su u predmetnoj godini obuhvaćeni nalogom za uklanjanje . [Am. 26]

(24.a)

Tijela nadležna za izdavanje naloga za uklanjanje trebali bi također objavljivati izvješća o transparentnosti s podacima o broju naloga za uklanjanje, broju odbijenih zahtjeva, broju utvrđenih terorističkih sadržaja koji su doveli do istrage i progona kaznenih djela terorizma i broju slučajeva sa sadržajima za koje je pogrešno utvrđeno da su terorističke prirode. [Am. 27]

(25)

Postupci za podnošenje pritužbi neophodna su zaštitna mjera usmjerena protiv pogrešnog uklanjanja sadržaja zaštićenog na temelju u okviru slobode izražavanja i informiranja slobode primanja i prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu . Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi stoga uspostaviti mehanizme za podnošenje pritužbi koji su jednostavni za korištenje i zajamčiti osigurati da se pritužbe rješavaju brzo i potpuno transparentno u odnosu na pružatelja sadržaja. Zahtjev da pružatelj usluga smještaja na poslužitelju vrati sadržaj koji je bio greškom uklonjen ne utječe na mogućnost da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju postupe u skladu sa svojim uvjetima iz drugih razloga. [Am. 28]

(26)

Djelotvorna pravna zaštita u skladu s člankom 19. UEU-a i člankom 47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije predviđa da osobe moraju znati razloge zbog kojih je sadržaj koji su postavile uklonjen ili zbog kojih je tom sadržaju onemogućen pristup. U tu bi svrhu pružatelj usluga smještaja na poslužitelju trebao pružatelju sadržaja na raspolaganje trebao staviti smislene informacije koje bi pružatelju , na primjer razloge za uklanjanje sadržaja omogućile da ospori odluku. Međutim, to ne znači nužno da je potrebno obavijestiti pružatelja sadržaja. ili onemogućavanje pristupa sadržaju te pravnu osnovu za tu radnju, koje bi pružatelju sadržaja omogućile da ospori odluku. Ovisno o okolnostima, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogu sadržaj koji se smatra terorističkim sadržajem zamijeniti porukom da je sadržaj uklonjen ili da je sadržaju onemogućen pristup u skladu s ovom Uredbom. Na zahtjev bi trebalo pružiti dodatne informacije o razlozima i načinima na koje pružatelj sadržaja može osporavati odluku. Ako nadležna tijela odluče da se zbog javne sigurnosti, uključujući u kontekstu istrage, izravno obavješćivanje pružatelja sadržaja o uklanjanju sadržaja ili onemogućavanju pristupa tom sadržaju smatra neprimjerenim ili kontraproduktivnim, trebala bi o tome obavijestiti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju. [Am. 29]

(27)

Kako bi se izbjeglo udvostručavanje i moguće ometanje istraga, te svelo troškove predmetnih pružatelja usluga na najmanju moguću mjeru, nadležna tijela trebala bi komunicirati, koordinirati se i surađivati jedna s drugim i, prema potrebi, s Europolom kad pružateljima usluga smještaja na poslužitelju izdaju naloge za uklanjanje ili kad im šalju prijave. Europol bi mogao pružiti potporu u provedbi odredaba ove Uredbe u skladu sa svojim nadležnostima i postojećim pravnim okvirom. [Am. 30]

(27.a)

Prijave Europola djelotvoran su i brz način da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju saznaju za određeni sadržaj na svojim poslužiteljima. Taj bi mehanizam, kojim se pružatelja usluga smještaja na poslužitelju upozorava na informacije koje se mogu smatrati terorističkim sadržajem kako bi pružatelj usluga na dobrovoljnoj osnovi razmotrio jesu li te informacije u skladu s njegovim uvjetima, trebao i dalje biti dostupan uz naloge za uklanjanje. Stoga je važno da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju surađuju s Europolom i što prije procijene prijave Europola i daju brze povratne informacije u vezi s poduzetim mjerama. Pružatelju usluga smještaja na poslužitelju prepušta se konačna odluka o tome hoće li ukloniti sadržaj koji nije u skladu s njegovim uvjetima. Za provedbu ove Uredbe i dalje je nadležan Europol, kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2016/794 (10) . [Am. 31]

(28)

Kako bi se osigurala djelotvorna i dovoljno dosljedna provedba proaktivnih mjera od strane pružatelja usluga smještaja na poslužitelju , nadležna tijela u državama članicama trebala bi se međusobno povezati u pogledu rasprava komunicirati o raspravama koje imaju s pružateljima usluga smještaja na poslužitelju u vezi s nalozima za uklanjanje, utvrđivanjem, provedbom i procjenom posebnih proaktivnih mjera. Usto, Takva je suradnja je potrebna i u pogledu donošenja pravila o kaznama, kao i u pogledu njihove provedbe i izvršavanja. [Am. 32]

(29)

Neophodno je da nadležno tijelo države članice koje je odgovorno za izricanje kazni ima sve informacije o izdavanju naloga za uklanjanje i prijava te o daljnjoj komunikaciji između pružatelja usluga smještaja na poslužitelju i relevantnog nadležnog relevantnih nadležnih tijela u drugim državama članicama . U tu bi svrhu države članice trebale osigurati odgovarajuće i sigurne komunikacijske kanale i mehanizme koji omogućuju pravovremenu razmjenu relevantnih informacija. [Am. 33]

(30)

Kako bi se olakšale brze razmjene među nadležnim tijelima, ali i s pružateljima usluga smještaja na poslužitelju, te kako bi se izbjeglo udvostručavanje rada, države članice mogu upotrebljavati alate koje je razvio Europol, kao što su postojeća aplikacija za upravljanje prijavama neprihvatljivog internetskog sadržaja ili alati koji je naslijede.

(31)

Budući da neki teroristički sadržaji mogu imati posebno teške posljedice, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi odmah obavijestiti tijela u relevantnoj državi članici ili nadležna tijela države u kojoj imaju poslovni nastan ili pravnog zastupnika o postojanju bilo kakvih dokaza kaznenih djela terorizma za koja saznaju. Kako bi se osigurala proporcionalnost, predmetna je obveza ograničena na kaznena djela terorizma kako su definirana člankom 3. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/541. Obveza obavješćivanja ne podrazumijeva obvezu da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju aktivno traže takve dokaze. Relevantna država članica je država članica koja je nadležna za istragu i progon kaznenih djela terorizma u skladu s Direktivom (EU) 2017/541 na temelju nacionalnosti počinitelja ili potencijalne žrtve kaznenog djela ili ciljane lokacije terorističkog djela. U slučaju dvojbe, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju informacije mogu prenijeti Europolu, koji bi trebao postupiti u skladu sa svojim nadležnostima i, među ostalim, predmetne informacije proslijediti relevantnim nacionalnim tijelima.

(32)

Nadležnim tijelima država članica trebalo bi dopustiti upotrebu tih informacija za poduzimanje istražnih mjera koje su dostupne na temelju prava države članice ili Unije, uključujući za izdavanje europskog naloga za dostavljanje na temelju Uredbe o europskom nalogu za dostavljanje i europskom nalogu za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim stvarima (11).

(33)

I pružatelji usluga smještaja na poslužitelju i države članice trebali bi uspostaviti točke za kontakt kako bi se olakšalo brzo i učinkovito rješavanje naloga za uklanjanje i prijava. Za razliku od pravnog zastupnika točka za kontakt služi u operativne svrhe. Točka za kontakt pružatelja usluga smještaja na poslužitelju trebala bi raspolagati namjenskim sredstvom za elektroničko primanje naloga za uklanjanje i prijava te tehničkim i ljudskim resursima koji omogućuju njihovu brzu i učinkovitu obradu. Točka za kontakt pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ne mora se nalaziti u Uniji, a pružatelj usluga smještaja na poslužitelju može imenovati postojeću točku za kontakt, pod uvjetom da je ta točka za kontakt u mogućnosti vršiti funkcije predviđene ovom Uredbom. Kako bi teroristički sadržaj bio uklonjen odnosno pristup tom sadržaju onemogućen u roku od sat vremena od primitka naloga za uklanjanje, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi se pobrinuti da je točka za kontakt dostupna u svakom trenutku. Informacije o točki za kontakt trebale bi uključivati informacije o jeziku na kojem se može obratiti točki za kontakt. Radi olakšavanja komunikacije između pružatelja usluga smještaja na poslužitelju i nadležnih tijela, pružatelje usluga smještaja na poslužitelju potiče se da omoguće komunikaciju na jednom od službenih jezika Unije na kojem su dostupni njihovi uvjeti. [Am. 34]

(34)

Budući da ne postoji opći zahtjev prema kojem bi pružatelji usluga morali zajamčiti fizičku prisutnost na području Unije, potrebno je jasno utvrditi u nadležnosti koje je države članice državu članicu u čijoj je nadležnosti pružatelj usluga smještaja na poslužitelju koji pruža usluge u Uniji. U pravilu, pružatelj usluga smještaja na poslužitelju u nadležnosti je države članice u kojoj ima glavni poslovni nastan ili u kojoj je imenovao pravnog zastupnika. Međutim, ako druga država članica izda nalog za uklanjanje, njezina bi tijela trebala biti u mogućnosti izvršiti svoje naloge poduzimanjem mjera prisile koje nisu represivne, kao što su novčane kazne. Kad je riječ o pružatelju usluga smještaja na poslužitelju koji nema poslovni nastan u Uniji i koji nije imenovao pravnog zastupnika, države članice ipak bi trebale imati mogućnost izricanja kazni, pod uvjetom da se poštuje načelo ne bis in idem. [Am. 35]

(35)

Pružatelji usluga smještaja koji nemaju poslovni nastan u Uniji trebali bi imenovati u pisanom obliku pravnog zastupnika kako bi se osiguralo poštovanje i provedba obveza na temelju ove Uredbe. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogu se koristiti postojećim pravnim zastupnikom, pod uvjetom da taj pravni zastupnik može vršiti svoje funkcije kako je utvrđeno u ovoj Uredbi. [Am. 36]

(36)	Pravni zastupnik trebao bi biti zakonski ovlašten djelovati u ime pružatelja usluga smještaja na poslužitelju.

(37)

Za potrebe ove Uredbe države članice trebale bi imenovati nadležna tijela. Zahtjev za imenovanje nadležnih tijela ne znači nužno da jedinstveno pravosudno ili funkcionalno neovisno upravno tijelo. Tim zahtjevom ne obvezuje se moraju osnovati nova na osnivanje novog tijela, već se postojeća tijela mogu postojeće tijelo može zadužiti za obavljanje funkcija utvrđenih u ovoj Uredbi. Na temelju ove Uredbe zahtijeva se imenovanje tijela nadležnih nadležnog za izdavanje naloga za uklanjanje, izdavanje prijava, i nadgledanje proaktivnih posebnih mjera i izricanje kazni. Države članice odlučuju trebale bi Komisiju obavijestiti o tome koliko nadležnom tijelu utvrđenom u skladu s ovom Uredbom te bi Komisija trebala na internetu objaviti popis nadležnih tijela žele imenovati za te zadaće po državi članici. Internetski popis trebao bi biti lako dostupan kako bi pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogli brzo provjeriti vjerodostojnost naloga za uklanjanje . [Am. 37]

(38)

Kazne su potrebne kako bi se osiguralo da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju doista ispunjavaju svoje obveze na temelju ove Uredbe. Države članice trebale bi donijeti pravila o kaznama, uključujući, prema potrebi, smjernice za izricanje kazni. Posebno visoke Trebalo bi odrediti kazne odredit će se za slučajeve kad se sustavno ponavlja da određeni pružatelj pružatelji usluga smještaja na poslužitelju ne ukloni teroristički sadržaj ili ne onemogući pristup tom sadržaju u roku od sat vremena od primitka naloga za uklanjanje. Neispunjavanje obveza u pojedinačnim slučajevima moglo bi se kazniti na temelju načela ne bis in idem i načela proporcionalnosti i uz osiguravanje da se u takvim kaznama uzme u obzir sustavno neispunjavanje obveza. Radi jamčenja pravne sigurnosti Uredbom bi trebalo utvrditi u kojoj mjeri relevantne sustavno i kontinuirano ne poštuju svoje obveze mogu podlijegati kaznama iz ove Uredbe . Kazne za neispunjavanje obveza iz članka 6. trebalo bi donijeti samo u odnosu na obveze koje proizlaze iz zahtjeva za izvješćivanje u skladu s člankom 6. stavkom 2. ili odluke kojom se nameću dodatne proaktivne mjere provedbu dodatnih konkretnih mjera u skladu s člankom 6. stavkom 4. U Pri donošenju odluke o tome treba li izreći novčanu kaznu, trebalo bi uzeti u obzir financijska sredstva pružatelja usluga. Nadalje, nadležno tijelo trebalo bi uzeti u obzir je li pružatelj usluga smještaja na poslužitelju novoosnovano poduzeće ili malo i srednje poduzeće te bi na temelju svakog pojedinačnog slučaja trebalo odrediti je li u mogućnosti na odgovarajući način izvršiti izdani nalog. Države članice dužne su se pobrinuti trebale bi zajamčiti da se kaznama ne potiče uklanjanje sadržaja koji nije teroristički sadržaj. [Am. 38]

(39)

Upotreba standardiziranih predložaka olakšava suradnju i razmjenu informacija među nadležnim tijelima i pružateljima usluga jer im omogućuje bržu i djelotvorniju komunikaciju. Osobito je važno osigurati brzu reakciju nakon primitka naloga za uklanjanje. Predlošcima se smanjuju troškovi prevođenja i doprinosi visokom standardu kvalitete. Slično tomu, obrasci za odgovor trebali bi omogućiti standardiziranu razmjenu informacija, što će biti posebno važno u slučajevima u kojima pružatelji usluga ne mogu ispuniti obveze. Autenticiranim kanalima dostave može se jamčiti vjerodostojnost naloga za uklanjanje, uključujući točnost datuma i vremena slanja i primitka naloga.

(40)

Kako bi se prema potrebi omogućila brza izmjena sadržaja predložaka kojima se treba služiti za potrebe ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske radi izmjene priloga I., II. i III. ovoj Uredbi. Kako bi se mogao uzeti u obzir razvoj tehnologije i povezanog pravnog okvira, Komisija bi također trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi dopune ove Uredbe tehničkim zahtjevima za elektronička sredstva kojima se nadležna tijela trebaju služiti za prosljeđivanje naloga za uklanjanje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci imaju sustavan pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(41)

Države članice trebale bi prikupljati informacije o provedbi zakonodavstva, uključujući informacije o broju slučajeva uspješnog otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma zahvaljujući ovoj Uredbi . Trebalo bi utvrditi detaljan program za praćenje ishoda, rezultata i učinaka ove Uredbe kako bi se provela evaluacija zakonodavstva. [Am. 39]

(42)

Na temelju nalaza i zaključaka iz izvješća o provedbi i ishoda praćenja Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe najranije tri godine jednu godinu nakon njezina stupanja na snagu. Evaluacija bi se trebala temeljiti na pet sedam kriterija: učinkovitosti , nužnosti, proporcionalnosti , djelotvornosti, relevantnosti, usklađenosti i dodanoj vrijednosti EU-a. Ocijenit će se Trebalo bi ocijeniti funkcioniranje različitih operativnih i tehničkih mjera predviđenih Uredbom, uključujući djelotvornost mjera za poboljšanje otkrivanja, identificiranja i uklanjanja terorističkih sadržaja, djelotvornost zaštitnih mehanizama te učinci na potencijalno ugrožena temeljna prava , uključujući slobodu izražavanja te slobodu primanja i prenošenja informacija, slobodu i pluralizam medija, slobodu poduzetništva i prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Komisija bi također trebala ocijeniti učinak na potencijalno ugrožene interese trećih strana, uključujući preispitivanje zahtjeva u pogledu obavješćivanja pružatelja sadržaja. [Am. 40]

(43)

Budući da cilj ove Uredbe, odnosno osiguravanje neometanog funkcioniranja jedinstvenoga digitalnog tržišta sprečavanjem širenja terorističkih sadržaja na internetu, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice i stoga se, zbog opsega i učinka ograničenja, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

ODJELJAK I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom se Uredbom utvrđuju ciljana jedinstvena pravila kako bi se spriječilo da kojima se usluge nastoji riješiti problem zloupotrebe usluga smještaja na poslužitelju zloupotrebljavaju za javno širenje terorističkih sadržaja na internetu. Njome se posebno utvrđuju: [Am. 41]

(a)	pravila o razumnoj i razmjernoj obvezi dužne pažnje koja su pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni primjenjivati kako bi spriječili širenje riješili problem javnog širenja terorističkih sadržaja putem svojih usluga i kako bi u slučaju potrebe brzo uklonili takve sadržaje; [Am. 42]

(b)

niz mjera koje su države članice dužne uvesti u cilju identificiranja terorističkog sadržaja, u cilju omogućavanja pružateljima usluga smještaja na poslužitelju da brzo uklone taj sadržaj u skladu s pravom Unije kojim se omogućuju mjere zaštite slobode izražavanja, slobode primanja i širenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu te u cilju olakšavanja suradnje s nadležnim tijelima u drugim državama članicama, pružateljima usluga smještaja na poslužitelju i, prema potrebi, odgovarajućim tijelima Unije. [Am. 43]

2. Ova se Uredba primjenjuje na pružatelje usluga smještaja na poslužitelju koji javnosti nude usluge u Uniji, neovisno o mjestu njihova glavnog poslovnog nastana. [Am. 44]

2.a Ova se Uredba ne primjenjuje na sadržaj koji se širi u obrazovne, umjetničke, novinarske ili istraživačke svrhe ili za potrebe podizanja svijesti o terorističkoj aktivnosti, niti na sadržaj iznesen tijekom javne rasprave u obliku polemičnih ili kontroverznih stajališta. [Am. 45]

2.b Ovom Uredbom ne mijenja se obveza poštovanja prava, sloboda i načela iz članka 6. Ugovora o Europskoj uniji i njezinom se primjenom ne dovode u pitanje temeljna načela iz prava Unije i nacionalnog prava koja se odnose na slobodu govora, slobodu tiska te slobodu i pluralizam medija. [Am. 46]

2.c Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje Direktiva 2000/31/EZ. [Am. 47]

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(-1)	„usluge informacijskog društva” znači usluge kako su definirane u članku 2. točki (a) Direktive 2000/31/EZ; [Am. 48]

(1)

„pružatelj usluga smještaja na poslužitelju” znači pružatelj usluga informacijskog društva koje se sastoje od pohranjivanja informacija koje je dostavio pružatelj sadržaja, a koje se pruža na zahtjev tog pružatelja sadržaja, te od stavljanja pohranjenih informacija na raspolaganje trećim stranama javnosti. To se odnosi samo na usluge koje se pružaju javnosti na aplikacijskoj razini. Pružatelji infrastrukture u oblaku i pružatelji usluga u oblaku ne smatraju se pružateljima usluga smještaja na poslužitelju. Isto tako, ne primjenjuju se na elektroničke komunikacijske usluge kako su definirane u Direktivi (EU) 2018/1972 ; [Am. 49]

(2)	„pružatelj sadržaja” znači korisnik koji je pružio informacije koje je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju pohranio ili bio pohranio te stavio na raspolaganje javnosti na zahtjev korisnika; [Am. 50]

(3)

„nuđenje usluga u Uniji” znači: omogućavanje pravnim ili fizičkim osobama u jednoj državi članici ili više država članica da upotrebljavaju usluge pružatelja usluga smještaja na poslužitelju koji ima bitnu vezu s tom državom članicom odnosno tim državama članicama, na primjer:

(a)	poslovnim nastanom pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u Uniji;

(b)	znatnim brojem korisnika u jednoj državi članici ili više država članica;

(c)	usmjeravanjem poslovnih aktivnosti prema jednoj državi članici ili više država članica;

(4)	„kaznena djela terorizma” znači kaznena djela kako su definirana u članku 3. stavku 1. Direktive (EU) 2017/541; [Am. 51]

(5)

„teroristički sadržaj” znači informacija kojom jedan ili više od sljedećih materijala kojima se nastoji postići barem jedno od sljedećega: [Am. 52]

(a)

poticanje ili zagovaranje, uključujući na počinjenje jednog od kaznenih djela navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 kad se takvim ponašanjem izravno ili neizravno , na primjer veličanjem počinjenja terorističkih djela , zagovara počinjenje kaznenih djela terorizma, čime se stvara opasnost od toga da će takva jedno ili više takvih djela biti počinjena namjerno počinjeno ; [Am. 53]

(b)

poticanje doprinosa nagovaranje druge osobe ili skupine osoba na počinjenje ili doprinos počinjenju jednog od kaznenih djela terorizma navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541, čime se stvara opasnost da će jedno ili više takvih djela biti namjerno počinjeno ; [Am. 54]

(c)

promicanje aktivnosti terorističke nagovaranje druge osobe ili skupine, osobito poticanjem osoba na sudjelovanje u ili pružanje potpore terorističkoj skupini, kako je definirana u članku 2. stavku 3. aktivnostima terorističke skupine, među ostalim pružanjem informacija ili materijalnih sredstava , ili financiranjem njihovih aktivnosti na bilo koji način u smislu članka 4 . Direktive (EU) 2017/541 , čime se stvara opasnost da će jedno ili više takvih djela biti namjerno počinjeno ; [Am. 55]

(d)

davanje uputa o izradi ili uporabi eksplozivâ, vatrenog oružja ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih tvari ili o drugim posebnim metodama ili tehnikama u svrhu počinjenja ili doprinosa počinjenu nekog od kaznenih djela terorizma navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 ; [Am. 56]

(d a)

prikazivanje počinjenja jednog ili više kaznenih djela navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541, čime se stvara opasnost da će jedno ili više takvih djela biti namjerno počinjeno; [Am. 57]

(6)	„širenje terorističkog sadržaja” znači stavljanje terorističkog sadržaja na raspolaganje trećim stranama javnosti putem usluga pružatelja usluga smještaja na poslužitelju; [Am. 58]

(7)	„uvjeti” znači svi uvjeti i odredbe, bez obzira na njihov naziv ili oblik, kojima se uređuje ugovorni odnos između pružatelja usluga smještaja na poslužitelju i njihovih korisnika;

(8)

„prijava” znači obavijest nadležnog tijela ili, prema potrebi, relevantnog tijela Unije upućena pružatelju usluga smještaja na poslužitelju o informacijama koje se mogu smatrati terorističkim sadržajem kako bi pružatelj usluga na dobrovoljnoj osnovi razmotrio usklađenost tih informacija s njegovim uvjetima u cilju sprečavanja širenja terorističkih sadržaja; [Am. 59]

(9)	„glavni poslovni nastan” znači glavno sjedište ili registrirani ured u kojem se obavljaju glavne financijske funkcije i provodi operativna kontrola.

(9.a)

„nadležno tijelo” znači jedinstveno imenovano pravosudno tijelo ili funkcionalno neovisno upravno tijelo u državi članici. [Am. 60]

ODJELJAK II.

MJERE ZA SPREČAVANJE ŠIRENJA TERORISTIČKIH SADRŽAJA NA INTERNETU

Članak 3.

Obveza dužne pažnje

1. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su poduzimati primjerene, razumne i razmjerne mjere postupati u skladu s ovom Uredbom kako bi sprečavali širenje terorističkih sadržaja i štitili korisnike od tih terorističkih sadržaja. U izvršavanju te obveze oni su dužni postupati Čine to postupajući savjesno, razmjerno i nediskriminirajuće u svim okolnostima , uzimajući u obzir temeljna prava korisnika i temeljnu važnost slobode izražavanja , slobode primanja i informiranja širenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu te s ciljem izbjegavanja uklanjanja sadržaja koji nije terorističke naravi . [Am. 61]

1.a Ta obveza dužne pažnje ne smije rezultirati općom obvezom pružatelja usluga smještaja na poslužitelju da prate informacije koje prenose ili pohranjuju, ni općom obvezom da aktivno traže činjenice ili okolnosti koje bi ukazivale na protuzakonite aktivnosti. [Am. 62]

2. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su u svoje uvjete uvrstiti odredbe namijenjene sprečavanju širenja terorističkih sadržaja te primjenjivati te odredbe. [Am. 63]

2.a Ako pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dobiju saznanja ili postanu svjesni terorističkog sadržaja u okviru svojih usluga, žurno o takvom sadržaju obavješćuju nadležna tijela i uklanjaju ga. [Am. 64]

2.b Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji ispunjavaju kriterije iz definicije pružatelja platformi za razmjenu videozapisa iz Direktive (EU) 2018/1808 poduzimaju odgovarajuće mjere za rješavanje problema širenja terorističkih sadržaja u skladu s člankom 28.b stavkom 1. točkom (c) i stavkom 3. Direktive (EU) 2018/1808. [Am. 65]

Članak 4.

Nalozi za uklanjanje

1. Nadležno tijelo države članice u kojoj pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ima glavni poslovni nastan ovlašteno je izdati odluku kojom nalog za uklanjanje kojim se od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju zahtijeva da ukloni teroristički sadržaj ili da spriječi pristup tom sadržaju u svim državama članicama . [Am. 66]

1.a Nadležno tijelo države članice u kojoj pružatelj usluga smještaja na poslužitelju nema glavni poslovni nastan ili nema pravnog zastupnika može tražiti da se onemogući pristup terorističkom sadržaju i provesti taj zahtjev na svom državnom području. [Am. 67]

1.b Ako relevantno nadležno tijelo nije prethodno pružatelju usluga smještaja na poslužitelju izdalo nalog za uklanjanje, stupa u kontakt s pružateljem usluga smještaja na poslužitelju, dajući informacije o postupcima i primjenjivim rokovima, najmanje 12 sati prije izdavanja naloga za uklanjanje. [Am. 68]

2. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su ukloniti teroristički sadržaj ili onemogućiti pristup tom sadržaju što prije i u roku od jednog sata od primanja naloga za uklanjanje. [Am. 69]

3. Nalozi za uklanjanje sadržavaju sljedeće elemente u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu I.:

(a)	identifikaciju nadležnog tijela koje izdaje nalog za uklanjanje s pomoću elektroničkog potpisa i autentikaciju kojom nadležno tijelo potvrđuje vjerodostojnost naloga za uklanjanje; [Am. 70]

(b)	detaljnu izjavu s razlozima zbog kojih se sadržaj smatra terorističkim sadržajem koja sadržava barem i konkretno upućivanje na kategorije terorističkih sadržaja popisane u članku 2. stavku 5.; [Am. 71]

(c)	točan URL (jedinstveni način adresiranja resursa) i, ako je potrebno, dodatne informacije na temelju kojih se može identificirati sadržaj koji se prijavljuje; [Am. 72]

(d)	upućivanje na ovu Uredbu kao pravnu osnovu naloga za uklanjanje;

(e)	datum i vrijeme izdavanja naloga;

(f)	lako razumljive informacije o pravnoj zaštiti dostupnoj pružatelju usluga smještaja na poslužitelju i pružatelju sadržaja , uključujući pravnu zaštitu pri nadležnom tijelu, kao i žalbu sudu i žalbene rokove ; [Am. 73]

(g)	prema potrebi ako je to potrebno i primjereno, odluku o neobavješćivanju o uklanjanju terorističkih sadržaja ili onemogućivanju pristupa tom sadržaju u skladu s člankom 11. [Am. 74]

4. Na zahtjev pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili pružatelja sadržaja nadležno tijelo dostavlja detaljnu izjavu s razlozima, čime se ne dovodi u pitanje obveza pružatelja usluga smještaja na poslužitelju da izvrši nalog za uklanjanje u roku utvrđenom u stavku 2. [Am. 75]

5. Nadležna tijela upućuju Nadležno tijelo upućuje naloge za uklanjanje glavnom poslovnom nastanu pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili pravnom zastupniku kojeg je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju imenovao u skladu s člankom 16. te ih prosljeđuju točki za kontakt iz članka 14. stavka 1. Ti se nalozi šalju elektroničkim putem koji osigurava pisani zapis tako da je moguće utvrditi vjerodostojnost pošiljatelja, uključujući točnost datuma i vremena slanja i primanja naloga. [Am. 76]

6. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su potvrditi primanje i bez suvišnog odgađanja obavijestiti nadležno tijelo o uklanjanju terorističkih sadržaja ili onemogućavanju pristupa tom sadržaju, osobito navodeći vrijeme kad su radnje poduzete, služeći se predloškom iz Priloga II. [Am. 77]

7. Ako pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ne može izvršiti nalog za uklanjanje zbog više sile ili zbog de facto nemogućnosti za koju pružatelj usluga smještaja na poslužitelju nije odgovoran, među ostalim zbog tehničkih ili operativnih razloga, pružatelj o tome bez suvišnog odgađanja obavješćuje nadležno tijelo i objašnjava razloge, služeći se predloškom iz Priloga III. Rok utvrđen u stavku 2. počinje se primjenjivati čim prestanu postojati navedeni razlozi. [Am. 78]

8. Ako pružatelj Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ne može odbiti izvršiti nalog za uklanjanje jer ako taj nalog sadržava očite pogreške ili ne sadržava dovoljno informacija. za izvršenje, pružatelj O tome bez suvišnog odgađanja obavješćuje nadležno tijelo bez suvišnog odgađanja i traži pojašnjenje, služeći se predloškom iz Priloga III. Rok utvrđen u stavku 2. počinje se primjenjivati čim se dostavi pojašnjenje. [Am. 79]

9. Nadležno tijelo koje je izdalo nalog za uklanjanje obavješćuje nadležno tijelo koje nadzire provedbu proaktivnih konkretnih mjera iz članka 17. stavka 1. točke (c) čim nalog za uklanjanje postane konačan. Ako se na nalog za uklanjanje ne podnese žalba u roku u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom ili ako je taj nalog nakon žalbe potvrđen, nalog postaje konačan. [Am. 80]

Članak 4.a

Postupak savjetovanja u vezi s nalozima za uklanjanje

1. Nadležno tijelo koje izda nalog za uklanjanje na temelju članka 4. stavka 1.a, dostavlja kopiju naloga za uklanjanje nadležnom tijelu iz članka 17. stavka 1. točke (a) države članice u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan pružatelja usluga smještaja na poslužitelju istodobno kad ga prosljeđuje pružatelju usluga smještaja na poslužitelju u skladu s člankom 4. stavkom 5.

2. U slučajevima u kojima nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ima opravdane razloge za pretpostavku da nalog za uklanjanje može utjecati na temeljne interese te države članice, ono o tome obavješćuje nadležno tijelo koje izdaje nalog. Tijelo koje izdaje nalog uzima u obzir te okolnosti i, prema potrebi, povlači ili prilagođava nalog za uklanjanje. [Am. 81]

Članak 4.b

Postupak suradnje pri izdavanju dodatnog naloga za uklanjanje

1. Ako je nadležno tijelo izdalo nalog za uklanjanje na temelju članka 4. stavka 1.a, to tijelo može kontaktirati nadležno tijelo države članice u kojoj pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ima glavni poslovni nastan kako bi od njega zatražilo da i ono izda nalog za uklanjanje u skladu s člankom 4. stavkom 1.

2. Nadležno tijelo u državi članici u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan pružatelja usluga smještaja na poslužitelju izdaje nalog za uklanjanje ili odbija izdati nalog što prije, ali ne duže od jednog sata nakon što ga se kontaktira u skladu sa stavkom 1., te o svojoj odluci obavješćuje nadležno tijelo koje je izdalo prvi nalog.

3. U slučajevima kada nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan treba više od jednog sata za vlastitu procjenu sadržaja, šalje zahtjev dotičnom pružatelju usluga smještaja na poslužitelju da privremeno onemogući pristup sadržaju na najviše 24 sata, a tijekom tog razdoblja nadležno tijelo provodi procjenu i šalje nalog za uklanjanje ili povlači zahtjev za onemogućavanje pristupa. [Am. 82]

Članak 5.

Prijava

1. Nadležno tijelo ili relevantno tijelo Unije može poslati prijavu pružatelju usluga smještaja na poslužitelju.

2. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju uspostavljaju operativne i tehničke mjere za lako i brzo procjenjivanje sadržaja koji su radi razmatranja na dobrovoljnoj osnovi poslala nadležna tijela i, prema potrebi, relevantna tijela Unije.

3. Prijava se upućuje glavnom poslovnom nastanu pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili pravnom zastupniku kojeg je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju imenovao u skladu s člankom 16. te prosljeđuje točki za kontakt iz članka 14. stavka 1. Prijave se šalju elektroničkim putem.

4. Prijava mora sadržavati dovoljno detaljne informacije, među kojima su razlozi zbog kojih se sadržaj smatra terorističkim sadržajem, URL i, prema potrebi, dodatne informacije na temelju kojih se može identificirati prijavljeni teroristički sadržaj.

5. Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju dužan je prioritetno procijeniti sadržaj iz prijave u odnosu na svoje uvjete pa donijeti odluku hoće li taj sadržaj ukloniti ili onemogućiti pristup tom sadržaju.

6. Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju dužan je odmah obavijestiti nadležno tijelo ili relevantno tijelo Unije o ishodu procjene i o rokovima svake radnje poduzete na temelju te prijave.

7. Ako pružatelj usluga smještaja na poslužitelju smatra da prijava ne sadržava dovoljno informacija za procjenu prijavljenog sadržaja, pružatelj usluga o tome odmah obavješćuje nadležna tijela ili relevantno tijelo Unije te navodi koje su dodatne informacije ili pojašnjenja potrebni. [Am. 83]

Članak 6.

Proaktivne Konkretne mjere [Am. 84]

1. Pružatelji Ne dovodeći u pitanje Direktivu (EU) 2018/1808 i Direktivu 2000/31/EZ, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju prema potrebi poduzimaju proaktivne mogu poduzeti konkretne mjere kako bi zaštitili svoje usluge od javnog širenja terorističkih sadržaja. Te mjere moraju biti djelotvorne , ciljane i razmjerne, a u te njima se moraju uzeti u obzir rizik od treba posebno voditi računa o riziku i razina razini izloženosti terorističkom sadržaju, temeljna prava temeljnim pravima korisnika i temeljna važnost temeljnoj važnosti slobode izražavanja te slobode primanja i informiranja širenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu. [Am. 85]

2. Ako je nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točke (c) obaviješteno u skladu s člankom 4. stavkom 9., to tijelo traži od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju da u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva i nakon toga najmanje jednom godišnje podnese izvješće o konkretnim proaktivnim mjerama koje je poduzeo, uključujući korištenje automatiziranih alata, s ciljem:

(a)	sprečavanja ponovnog postavljanja sadržaja koji je prethodno uklonjen ili kojem je prethodno onemogućen pristup zbog toga što se smatra terorističkim sadržajem;

(b)	otkrivanja i identificiranja terorističkog sadržaja te brzog uklanjanja tog sadržaja ili onemogućavanja pristupa tom sadržaju.

Taj se zahtjev šalje glavnom poslovnom nastanu pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili pravnom zastupniku kojeg je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju imenovao.

Izvješća moraju sadržavati sve relevantne informacije na temelju kojih nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točke (c) može procijeniti jesu li proaktivne mjere djelotvorne i razmjerne, među ostalim evaluacijom funkcioniranja korištenih automatiziranih alata i primijenjenih mehanizama za ljudski nadzor i provjeru. [Am. 86]

3. Ako nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točke (c) smatra da proaktivne mjere poduzete i prijavljene na temelju stavka 2. nisu dovoljne za ublažavanje rizika od i razine izloženosti te za upravljanje rizikom od i razinom izloženosti, to tijelo može zatražiti od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju poduzimanje konkretnih dodatnih proaktivnih mjera. U tu svrhu pružatelj usluga smještaja na poslužitelju surađuje s nadležnim tijelom iz članka 17. stavka 1. točke (c) radi utvrđivanja konkretnih mjera koje je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju dužan uvesti, pri čemu se u pogledu tih mjera određuju glavni ciljevi, mjerila i provedbeni rokovi. [Am. 87]

4. Ako Nakon što se u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva ustanovi da je pružatelj usluga smještaja na temelju stavka 3. ne može postići dogovor, poslužitelju primio znatan broj naloga za uklanjanje , nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točke (c) može donijeti odluku kojom se nameću konkretne dodatne nužne i razmjerne proaktivne mjere uputiti zahtjev za nužnim, razmjernim i djelotvornim dodatnim konkretnim mjerama koje će pružatelj usluga smještaja na poslužitelju morati provesti. Nadležno tijelo ne nameće opću obvezu praćenja niti propisuje korištenje automatiziranih alata . U odluci zahtjevu se osobito uzimaju u obzir tehnička izvedivost mjera, veličina i ekonomski kapaciteti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju i učinak tih mjera na temeljna prava korisnika i temeljnu važnost slobode izražavanja i informiranja te slobode primanja i širenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu . Taj Ta se odluka zahtjev šalje glavnom poslovnom nastanu pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili pravnom zastupniku kojeg je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju imenovao. Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju dužan je redovito izvješćivati o provedbi takvih mjera kako je odredilo nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točke (c). [Am. 88]

5. Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju može u bilo kojem trenutku zatražiti od nadležnog tijela iz članka 17. stavka 1. točke (c) preispitivanje i, prema potrebi, opoziv zahtjeva ili odluke u skladu sa stavkom 2., 3. odnosno 4. Nadležno tijelo dostavlja obrazloženu odluku u razumnom roku nakon primitka zahtjeva pružatelja usluga smještaja na poslužitelju. [Am. 89]

Članak 7.

Čuvanje sadržaja i povezanih podataka

1. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su čuvati teroristički sadržaj koji je uklonjen ili kojem je onemogućen pristup na temelju naloga za uklanjanje, prijave ili proaktivnih konkretnih mjera na temelju članka članaka 4., 5. odnosno i 6. te povezane podatke koji su uklonjeni zbog uklanjanja terorističkog sadržaja, a koji su potrebni za: [Am. 90]

(a)	postupke upravnog ili sudskog preispitivanja ili za pravni lijek ; [Am. 91]

(b)	sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela terorizma od strane tijela kaznenog progona . [Am. 92]

2. Teroristički sadržaj i povezani podaci iz stavka 1. točke (a) čuvaju se šest mjeseci i brišu nakon tog razdoblja . Teroristički se sadržaj na zahtjev nadležnog tijela ili suda čuva u daljnjem određenom razdoblju samo ako je i onoliko dulje koliko je nužno za tekući postupak upravnog ili sudskog preispitivanja ili pravne lijekove iz stavka 1. točke (a). Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju čuvaju teroristički sadržaj i povezane podatke iz stavka 1. točke (b) sve dok tijelo kaznenog progona ne reagira na obavijest pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u skladu s člankom 13. stavkom 4., ali ne duže od šest mjeseci. [Am. 93]

3. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su osigurati da se na teroristički sadržaj i povezane podatke koji se čuvaju na temelju stavaka 1. i 2. primjenjuju odgovarajuće tehničke i organizacijske zaštitne mjere.

Tim se tehničkim i organizacijskim zaštitnim mjerama osigurava da se pristup čuvanom terorističkom sadržaju i povezanim podacima i obrada tog sadržaja i tih podataka provode samo u svrhe iz stavka 1. te da postoji visoka razina sigurnosti relevantnih osobnih podataka. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju preispituju i prema potrebi ažuriraju zaštitne mjere.

ODJELJAK III.

ZAŠTITNE MJERE I ODGOVORNOST

Članak 8.

Obveze transparentnosti za pružatelje usluga smještaja na poslužitelju [Am. 94]

1. Pružatelji Kad je to primjenjivo, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su u svojim uvjetima jasno utvrditi politiku za sprečavanje širenja terorističkog sadržaja, uključujući prema potrebi smisleno objašnjenje rada proaktivnih funkcioniranja konkretnih mjera, što uključuje objašnjenje korištenja automatiziranih alata kad su primjenjive . [Am. 95]

2. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju objavljuju koji su u danoj godini dobili naloge za uklanjanje stavljaju javnosti na raspolaganje svoja godišnja izvješća za potrebe o transparentnosti o mjerama poduzetima protiv širenja terorističkog sadržaja. [Am. 96]

3. Izvješća za potrebe transparentnosti sadržavaju barem:

(a)	informacije o mjerama koje je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju poduzeo u vezi s otkrivanjem, identificiranjem i uklanjanjem terorističkog sadržaja;

(b)

informacije o mjerama koje je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju poduzeo radi sprečavanja ponovnog postavljanja sadržaja koji je prethodno uklonjen ili kojem je prethodno onemogućen pristup zbog toga što se smatra terorističkim sadržajem , osobito ako je korištena automatizirana tehnologija ; [Am. 97]

(c)	broj terorističkih sadržaja koji su uklonjeni ili kojima je onemogućen pristup na temelju naloga, prijava za uklanjanje ili proaktivnih konkretnih mjera i broj naloga kod kojih sadržaj nije bio uklonjen u skladu s člankom 4. stavcima 7. i 8., zajedno s razlozima odbijanja ; [Am. 98]

(d)	pregled broj i ishod postupaka za podnošenje pritužbi i zahtjeva za sudsko preispitivanje, uključujući broj slučajeva u kojima je utvrđeno da je sadržaj pogrešno identificiran kao teroristički sadržaj . [Am. 99]

Članak 8.a

Obveze nadležnih tijela u pogledu transparentnosti

1. Nadležna tijela objavljuju godišnja izvješća o transparentnosti koja obuhvaćaju barem sljedeće informacije:

(a)	broj izdanih naloga za uklanjanje, broj uklanjanja i broj odbijenih ili ignoriranih naloga za uklanjanje;

(b)	broj slučajeva utvrđenih terorističkih sadržaja koji su doveli do istrage i kaznenog progona te broj slučajeva u kojima je sadržaj pogrešno identificiran kao teroristički sadržaj;

(c)	opis mjera koje su nadležna tijela zatražila u skladu s člankom 6. stavkom 4. [Am. 100]

Članak 9.

Zaštitne mjere povezane s primjenom i provedbom proaktivnih konkretnih mjera [Am. 101]

1. Ako pružatelji usluga smještaja na poslužitelju za provjeru sadržaja koje pohranjuju upotrebljavaju automatizirane alate u skladu s ovom Uredbom, dužni su se pobrinuti za djelotvorne i primjerene zaštitne mjere kojima se osigurava da se o tim sadržajima donose ispravne i utemeljene odluke, osobito kad je riječ o odlukama o uklanjanju sadržaja koji se smatra terorističkim sadržajem ili o onemogućavanju pristupa tom sadržaju. [Am. 102]

2. Zaštitne mjere osobito obuhvaćaju ljudski nadzor i provjere kad je to primjereno i uvijek kad je potrebna detaljna procjena relevantnog konteksta kako bi se utvrdilo treba li se određeni sadržaj smatrati terorističkim sadržajem primjerenosti odluke da se ukloni sadržaj ili zabrani pristup sadržaju, osobito uzimajući u obzir pravo na slobodu izražavanja te slobodu primanja i širenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu . [Am. 103]

Članak 9.a

Djelotvorni pravni lijekovi

1. Pružatelji sadržaja čiji je sadržaj uklonjen ili kojemu je pristup onemogućen nakon naloga za uklanjanje te pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su primili nalog za uklanjanje, imaju pravo na djelotvoran pravni lijek. Države članice uspostavljaju učinkovite postupke za ostvarivanje tog prava. [Am. 104]

Članak 10.

Mehanizmi za podnošenje pritužbi

1. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju uspostavljaju djelotvorne djelotvoran i pristupačne mehanizme kojima pristupačan mehanizam kojim se pružateljima sadržaja čiji je sadržaj uklonjen ili čijem je sadržaju onemogućen pristup zbog prijave na temelju članka 5. ili zbog proaktivnih konkretnih mjera na temelju članka 6. omogućava podnošenje pritužbe protiv radnje pružatelja usluga smještaja na poslužitelju kojom se zahtijeva vraćanje sadržaja. [Am. 105]

2. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su odmah obraditi svaku primljenu pritužbu i vratiti sadržaj bez suvišnog odgađanja ako je uklanjanje ili onemogućavanje pristupa bilo neopravdano. Dužni su u roku od dva tjedna od primitka pritužbe obavijestiti podnositelja pritužbe o ishodu obrade pritužbe , s objašnjenjem u slučajevima kada pružatelj usluga smještaja na poslužitelju odluči ne vratiti sadržaj. Vraćanje sadržaja ne isključuje daljnje sudske mjere protiv odluke pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili nadležnog tijela. [Am. 106]

Članak 11.

Informiranje pružatelja sadržaja

1. Kad pružatelji usluga smještaja na poslužitelju uklone teroristički sadržaj ili onemoguće pristup terorističkom tom sadržaju, ti pružatelji pružatelju sadržaja stavljaju na raspolaganje razumljive i sažete informacije o tome da je teroristički sadržaj uklonjen ili da je tom sadržaju mu je onemogućen pristup i o mogućnostima osporavanja takve odluke te mu na zahtjev šalju kopiju nalogu za uklanjanje izdanog u skladu s člankom 4 . [Am. 107]

2. Na zahtjev pružatelja sadržaja pružatelj usluga smještaja na poslužitelju obavješćuje pružatelja sadržaja o razlozima za uklanjanje ili onemogućavanje pristupa i o mogućnostima za osporavanje odluke. [Am. 108]

3. Obveza na temelju stavaka stavka 1. i 2. nije primjenjiva ako nadležno tijelo , na temelju objektivnih dokaza i uzimajući u obzir razmjernost i potrebu za takvom odlukom, odluči da se informacije ne objavljuju na osnovi javne sigurnosti, kao što su sprečavanje, istraga, otkrivanje i progon kaznenih djela terorizma, onoliko koliko je nužno, ali ne dulje od [četiri] tjedna od donošenja te odluke. U tom slučaju pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ne smije iznositi nikakve informacije o tome da je teroristički sadržaj uklonjen ili da je tom sadržaju onemogućen pristup. [Am. 109]

ODJELJAK IV.

SURADNJA NADLEŽNIH TIJELA, TIJELA UNIJE I PRUŽATELJA USLUGA SMJEŠTAJA NA POSLUŽITELJU

Članak 12.

Sposobnosti nadležnih tijela

Države članice dužne su se pobrinuti da njihova nadležna tijela raspolažu potrebnim sposobnostima i dovoljnim sredstvima za postizanje ciljeva ove Uredbe i ispunjavanje svojih obveza na temelju ove Uredbe , pri čemu se strogo jamči njihova neovisnost . [Am. 110]

Članak 13.

Suradnja pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, nadležnih tijela i, ako je primjenjivo, odgovarajućih nadležnih tijela Unije [Am. 111]

1. Nadležna tijela u državama članicama komuniciraju, koordiniraju se i surađuju jedna s drugim i, prema potrebi, s relevantnim tijelima Unije, kao što je Europol Europolom, u vezi s nalozima za uklanjanje i prijavama kako bi se izbjeglo udvostručavanje aktivnosti, poboljšala koordinacija i izbjeglo ometanje istraga u različitim državama članicama. [Am. 112]

2. Nadležna tijela u državama članicama komuniciraju, koordiniraju se i surađuju s nadležnim tijelom iz članka 17. stavka 1. točaka (c) i (d) u vezi s mjerama poduzetima na temelju članka 6. i mjerama izvršavanja zakonodavstva na temelju članka 18. Države članice dužne su se pobrinuti da nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točaka (c) i (d) raspolaže svim relevantnim informacijama. U tu svrhu države članice osiguravaju odgovarajuće i sigurne komunikacijske kanale ili mehanizme kako bi osigurale da se relevantne informacije razmjenjuju pravodobno. [Am. 113]

3. Države članice i pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogu odlučiti upotrebljavati namjenske alate, uključujući, ako je primjenjivo, one koje su uspostavila relevantna tijela Unije, kao što je je uspostavio Europol, kako bi se napose olakšalo osobito: [Am. 114]

(a)	obradu i povratne informacije u vezi s nalozima za uklanjanje na temelju članka 4.;

(b)	obradu i povratne informacije u vezi s prijavama na temelju članka 5.; [Am. 115]

(c)	suradnju u cilju utvrđivanja i provedbe proaktivnih konkretnih mjera na temelju članka 6. [Am. 116]

4. Kad pružatelji usluga smještaja na poslužitelju budu upoznati s bilo kojim dokazom kaznenih djela terorizma, saznaju za teroristički sadržaj , ti pružatelji o tome odmah obavješćuju u skladu s člankom 14. stavkom 2. tijela nadležna za istragu i kazneni progon u zahvaćenoj državi članici. ili Ako nije moguće utvrditi dotičnu državu članicu, pružatelj usluga smještaja na poslužitelju obavješćuje u skladu s člankom 17. stavkom 2. točku za kontakt u državi članici u kojoj imaju ima glavni poslovni nastan ili pravnog zastupnika. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogu, ako nisu sigurni, proslijediti te također prosljeđuje te informacije Europolu radi odgovarajućih daljnjih radnji. [Am. 117]

4.a Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju surađuju s nadležnim tijelima. [Am. 118]

Članak 14.

Točke za kontakt

1. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su prethodno dobili jedan nalog za uklanjanje ili više njih dužni su uspostaviti točku za kontakt za potrebe primanja naloga za uklanjanje i prijava elektroničkim putem te su se dužni pobrinuti za brzu žurnu obradu tih naloga i prijava u skladu s člancima člankom 4. i 5. Pružatelji su se dužni pobrinuti da su te informacije dostupne javnosti. [Am. 119]

2. U informacijama iz stavka 1. navode se službeni jezici Unije, kako je navedeno u Uredbi 1/58, na kojima se može obratiti točki za kontakt i na kojima se vodi daljnja korespondencija u vezi s nalozima za uklanjanje i prijavama na temelju članka 4. odnosno 5. Među tim jezicima barem je jedan od službenih jezika države članice u kojoj pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ima glavni poslovni nastan ili u kojoj njegov pravni zastupnik u skladu s člankom 16. ima boravište ili poslovni nastan. [Am. 120]

3. Države članice uspostavljaju točku za kontakt za obradu zahtjeva za pojašnjenje i povratnih informacija u vezi s nalozima za uklanjanje i prijavama koje su one izdale. Informacije o točki za kontakt moraju biti dostupne javnosti. [Am. 121]

ODJELJAK V.

PROVEDBA I IZVRŠAVANJE ZAKONODAVSTVA

Članak 15.

Nadležnost

1. Država članica u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ima nadležnost za potrebe članaka 6., 18. i 21. Smatra se da je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju koji nema glavni poslovni nastan u nekoj od država članica u nadležnosti države članice u kojoj pravni zastupnik iz članka 16. ima boravište ili poslovni nastan.

2. Ako pružatelj usluga smještaja na poslužitelju koji nema glavni poslovni nastan u jednoj od država članica ne imenuje pravnog zastupnika, nadležnost imaju sve države članice. Ako država članica odluči ostvariti tu nadležnost, ona o tome obavješćuje sve druge države članice. [Am. 122]

3. Ako je tijelo druge države članice izdalo nalog za uklanjanje u skladu s člankom 4. stavkom 1., ta je država članica nadležna za poduzimanje mjera prisile u skladu sa svojim nacionalnim pravom kako bi se izvršio nalog za uklanjanje. [Am. 123]

Članak 16.

Pravni zastupnik

1. Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju koji nema poslovni nastan u Uniji, ali nudi usluge u Uniji, imenuje u pisanom obliku pravnu ili fizičku osobu kao svojeg pravnog zastupnika u Uniji za potrebe primanja, ispunjavanja i izvršavanja naloga za uklanjanje, prijava, i zahtjeva i odluka koje izdaju nadležna tijela na temelju ove Uredbe. Pravni zastupnik dužan je imati boravište ili poslovni nastan u jednoj od država članica u kojima pružatelj usluga smještaja na poslužitelju nudi usluge. [Am. 124]

2. Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju povjerava pravnom zastupniku da u njegovo ime prima, ispunjava i izvršava naloge za uklanjanje, prijave, i zahtjeve i odluke iz stavka 1. u svoje ime. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su svojim pravnim zastupnicima dati sve ovlasti i resurse potrebne za suradnju s nadležnim tijelima i ispunjavanje tih odluka i naloga. [Am. 125]

3. Imenovani pravni zastupnik može se smatrati odgovornim za neispunjavanje obveza koje proizlaze iz ove Uredbe, čime se ne dovodi u pitanje odgovornost pružatelja usluga smještaja na poslužitelju te pravne radnje koje bi se mogle pokrenuti protiv tog pružatelja.

4. Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju obavješćuje nadležno tijelo iz članka 17. stavka 1. točke (d) u državi članici u kojoj pravni zastupnik ima boravište ili poslovni nastan. Informacije o pravnom zastupniku moraju biti dostupne javnosti.

ODJELJAK VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Imenovanje nadležnih tijela

1. Svaka država članica imenuje sudsko ili funkcionalno nezavisno upravno tijelo ili tijela odgovorna nadležno za: [Am. 126]

(a)	izdavanje naloga za uklanjanje u skladu s člankom 4.;

(b)	otkrivanje i identificiranje terorističkog sadržaja te njegovo prijavljivanje pružatelju usluga smještaja na poslužitelju u skladu s člankom 5.; [Am. 127]

(c)	nadziranje provedbe proaktivnih konkretnih mjera u skladu s člankom 6.; [Am. 128]

(d)	izvršavanje obveza na temelju ove Uredbe putem kazni u skladu s člankom 18.

1.a Države članice imenuju unutar nadležnog tijela točku za kontakt za obradu zahtjeva za pojašnjenje i povratne informacije u vezi s nalozima za uklanjanje koje su one izdale. Informacije o točki za kontakt moraju biti dostupne javnosti. [Am. 129]

2. Najkasnije [ six months after the entry into force of this Regulation šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe ] države članice obavješćuju Komisiju o nadležnim tijelima iz stavka 1. Komisija uspostavlja internetski registar u kojemu se navode sva nadležna tijela i imenovana točka za kontakt za svako nadležno tijelo. Komisija tu obavijest i sve njezine izmjene objavljuje u Službenom listu Europske unije. [Am. 130]

Članak 18.

Kazne

1. Države članice utvrđuju pravila o kaznama primjenjivima na pružatelje usluga smještaja na poslužitelju koji povrijede sustavno i kontinuirano krše obveze na temelju ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Te su kazne ograničene na povrede obveza na temelju: [Am. 131]

(a)	članka 3. stavka 2. (uvjeti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju); [Am. 132]

(b)	članka 4. stavaka 2. i 6. (izvršavanje naloga za uklanjanje i povratne informacije u vezi s tim nalozima);

(c)	članka 5. stavaka 5. i 6. (procjena sadržaja iz prijave i povratne informacije u vezi s tim prijavama); [Am. 133]

(d)	članka 6. stavaka 2. i stavka 4. (izvješće o proaktivnim konkretnim mjerama i o provedbi proaktivnih donošenje mjera na temelju odluke kojom zahtjeva kojim se nameću dodatne konkretne proaktivne mjere); [Am. 134]

(e)	članka 7. (čuvanje podataka);

(f)	članka 8. (transparentnost za pružatelje usluga smještaja na poslužitelju ); [Am. 135]

(g)	članka 9. (zaštitne mjere povezane s proaktivnim mjerama provedbom konkretnih mjera ); [Am. 136]

(h)	članka 10. (postupci za podnošenje pritužbi);

(i)	članka 11. (informiranje pružatelja sadržaja);

(j)	članka 13. stavka 4. (informiranje o dokazima kaznenih djela terorizma terorističkom sadržaju ); [Am. 137]

(k)	članka 14. stavka 1. (točke za kontakt);

(l)	članka 16. (imenovanje pravnog zastupnika).

2. Predviđene kazne Kazne predviđene stavkom 1. moraju biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice najkasnije u roku od [ within six months from the entry into force of this Regulation šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe ] obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te joj odmah priopćuju sve naknadne izmjene koje utječu na ta pravila i mjere. [Am. 138]

3. Države članice dužne su se pobrinuti da nadležna tijela u utvrđivanju vrste i razine kazni uzmu u obzir sve relevantne okolnosti, među ostalim:

(a)	prirodu, težinu i trajanje povrede;

(b)	namjeru ili nemar u počinjenju povrede;

(c)	prethodne povrede pravne osobe koja se smatra odgovornom;

(d)	financijsku snagu pravne osobe koja se smatra odgovornom;

(e)	razinu suradnje koju pružatelj usluga smještaja na poslužitelju održava s nadležnim tijelima. ; [Am. 139]

(ea)	prirodu i veličinu pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, posebno kod mikropoduzeća ili malih poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ (13) . [Am. 140]

4. Države članice dužne su se pobrinuti da se sustavno i kontinuirano nepoštovanje obveza na temelju članka 4. stavka 2. kažnjava novčanim kaznama u iznosu od najviše 4 % svjetskog prihoda koji je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ostvario u prethodnoj poslovnoj godini. [Am. 141]

Članak 19.

Tehnički zahtjevi , kriteriji za procjenu značaja i izmjene predložaka za naloge za uklanjanje [Am. 142]

1. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. kako bi se ova Uredba dopunila nužnim tehničkim zahtjevima za elektronička sredstva koja nadležna tijela upotrebljavaju za slanje naloga za uklanjanje. [Am. 143]

1.a Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 20. radi dopune ove Uredbe kriterijima i brojkama koje će nadležna tijela koristiti za utvrđivanje znatnog broja neosporenih naloga za uklanjanje, kao što je navedeno u ovoj Uredbi. [Am. 144]

2. Komisija je ovlaštena za donošenje takvih delegiranih akata radi izmjene priloga I., II. i III. kako bi se moglo djelotvorno uvoditi potencijalna poboljšanja u pogledu sadržaja obrazaca naloga za uklanjanje i obrazaca koje treba upotrebljavati za dostavljanje informacija o nemogućnosti izvršenja naloga za uklanjanje.

Članak 20.

Delegiranje ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [date of application of this Regulation].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 19. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 21.

Praćenje

1. Države članice od svojih nadležnih tijela i od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u svojoj nadležnosti prikupljaju informacije o mjerama koje su poduzete u skladu s ovom Uredbom te šalju te informacije Komisiji svake godine do [31. ožujka]. Te informacije uključuju:

(a)

informacije o broju izdanih naloga za uklanjanje i prijava, broju terorističkih sadržaja koji su uklonjeni ili kojima je onemogućen pristup, uključujući odgovarajuće rokove na temelju članaka članka 4. , te informacije o broju odgovarajućih slučajeva uspješnog otkrivanja, istrage i 5. progona kaznenih djela terorizma; [Am. 145]

(b)	informacije o konkretnim proaktivnim mjerama poduzetima na temelju članka 6., uključujući broj terorističkih sadržaja koji su uklonjeni ili kojima je onemogućen pristup, uključujući odgovarajuće rokove;

(b a)

informacije o broju zahtjeva za pristup koje su nadležna tijela izdala u vezi sa sadržajem koji pružatelji usluga smještaja na poslužitelju čuvaju u skladu s člankom 7.; [Am. 146]

(c)	informacije o broju pokrenutih postupaka za podnošenje pritužbi i mjerama koje su pružatelji usluga smještaja na poslužitelju poduzeli na temelju članka 10.;

(d)	informacije o broju pokrenutih postupaka za dobivanje pravne zaštite i odlukama koje je donijelo nadležno tijelo u skladu s nacionalnim pravom.

2. Najkasnije [one year from the date of application of this Regulation] Komisija uspostavlja detaljan program za praćenje ostvarenja, rezultata i učinaka ove Uredbe. U programu praćenja utvrđuju se pokazatelji te sredstva i vremenski intervali za prikupljanje podataka i drugih potrebnih dokaza. Utvrđuju se mjere koje su Komisija i države članice dužne poduzeti radi prikupljanja i analiziranja podataka i drugih dokaza u cilju praćenja napretka i evaluacije ove Uredbe u skladu s člankom 23.

Članak 22.

Izvješće o provedbi

Najkasnije …[two years after the entry into force of this Regulation] Komisija je dužna podnijeti izvješće o primjeni ove Uredbe Europskom parlamentu i Vijeću. Informacije o praćenju na temelju članka 21. i informacije dobivene na temelju obveza transparentnosti iz članka 8. uzimaju se u obzir u izvješću Komisije. Države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije za pripremu tog izvješća.

Članak 23.

Evaluacija

Najkasnije [ three years from the date of application of this Regulation ] Jednu godinu nakon datuma primjene ove Uredbe Komisija provodi evaluaciju ove Uredbe i podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o njezinoj primjeni ove Uredbe, koje obuhvaća funkcioniranje i djelotvornost zaštitnih mjera , kao i učinak na temeljna prava, a osobito na slobodu izražavanja, slobodu primanja i prenošenja informacija te pravo na poštovanje privatnog života . U kontekstu te evaluacije Komisija također izvješćuje o potrebi, izvedivosti i učinkovitosti uspostave europske platforme za teroristički sadržaj na internetu, kojom bi se svim državama članicama omogućilo korištenje jednog sigurnog komunikacijskog kanala za slanje naloga za uklanjanje terorističkog sadržaja pružateljima usluga smještaja na poslužitelju. Uz izvješće se prema potrebi prilažu zakonodavni prijedlozi. Države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije za pripremu tog izvješća. [Am. 147]

Članak 24.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Počinje se primjenjivati [6 12 mjeseci nakon njezina stupanja na snagu]. [Am. 148]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 67.

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.

(3) Preporuka Komisije (EU) 2018/334 оd 1. ožujka 2018. o mjerama za suzbijanje nezakonitih internetskih sadržaja (SL L 63, 6.3.2018., str. 50.).

(4) Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).

(5) Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).

(6) Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.).

(7) Uredba (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanoga geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EZ) br. 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ (SL L 601, 2.3.2018., str. 1.).

(8) Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).

(9) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(10) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(11) COM(2018)0225.

(12) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(13) Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

PRILOG I.

NALOG ZA UKLANJANJE TERORISTIČKOG SADRŽAJA (članak 4. Uredbe (EU) xxx)

Na temelju članka 4. Uredbe (EU) … (1) primatelj naloga za uklanjanje dužan je ukloniti teroristički sadržaj ili onemogućiti pristup tom sadržaju u roku od jednog sata od trenutka u kojem je od nadležnog tijela primio nalog za uklanjanje.

U skladu s člankom 7. Uredbe (EU) … (2) adresati su dužni čuvati sadržaj koji je uklonjen ili kojemu je pristup onemogućen i podatke povezane s tim sadržajem tijekom šest mjeseci ili dulje na zahtjev nadležnih tijela ili sudova.

Nalog za uklanjanje šalje se na jednom od jezika koje je adresat odredio na temelju članka 14. stavka 2.

ODJELJAK A:

Država članica koja je izdala nalog:

NAPOMENA: podatke tijela koje je izdalo nalog treba navesti na kraju (odjeljci E i F)

Adresat (pravni zastupnik)

. . .

Adresat (točka za kontakt)

. . .

Država članica nadležna za adresata: [ako se razlikuje od države članice koja je izdala nalog]

Datum i vrijeme izdavanja naloga za uklanjanje

. . .

Referentni broj naloga za uklanjanje:

ODJELJAK B: Sadržaj koji je potrebno ukloniti ili kojemu je potrebno onemogućiti pristup u roku od jednog sata bez suvišnog odgađanja : [Am. 162]

URL i sve dodatne informacije koje omogućuju identificiranje i utvrđivanje točne lokacije sadržaja na koji se nalog odnosi:

. . .

Razlozi zašto se sadržaj smatra terorističkim sadržajem u skladu s člankom 2. stavkom 5. Uredbe (EU) xxx. Sadržaj (označite odgovarajuće kućice):

□	potiče, zagovara ili veliča na počinjenje kaznenih djela terorizma navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 (članak 2. stavak 5. točka (a)) [Am. 149]

□	potiče nagovara drugu osobu ili skupinu osoba na počinjenje ili doprinos počinjenju kaznenih djela terorizma navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 (članak 2. stavak 5. točka (b)) [Am. 150]

□

promiče aktivnosti terorističke skupine poticanjem nagovara drugu osobu ili skupinu osoba na sudjelovanje ili pružanje potpore terorističkoj skupini u aktivnostima terorističke skupine navedenima u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 (članak 2. stavak 5. točka (c)) [Am. 151]

□

daje upute ili opisuje tehnike izrade ili uporabe eksplozivâ, vatrenog oružja ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih tvari ili za počinjenje druge posebne metode ili tehnike u svrhu počinjenja kaznenih djela terorizma navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 (članak 2. stavak 5. točka (d))

Dodatne informacije o razlozima zbog kojih se sadržaj smatra terorističkim sadržajem (opcionalno): [Am. 152]

□	[] prikazuje počinjenje kaznenih djela navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (i) Direktive (EU) 2017/541 (članak 2. stavak 5. točka (e)) [Am. 153]

. . .

ODJELJAK C: Informiranje pružatelja sadržaja

Uzmite na znanje da (označite ako je primjenjivo):

□	iz razloga javne sigurnosti adresat ne smije obavijestiti pružatelja sadržaja čiji je sadržaj uklonjen ili čijem je sadržaju onemogućen pristup

U suprotnom, detaljnije informacije o mogućnostima osporavanja naloga za uklanjanje u državi članici (koje se mogu na zahtjev prenijeti pružatelju sadržaja) na temelju nacionalnog prava dostupne su u odjeljku G.

ODJELJAK D: Informiranje nadležne države članice

□	označite ako država članica koja je izdala nalog nije nadležna država članica

□	kopija naloga za uklanjanje poslana relevantnom nadležnom tijelu nadležne države članice

ODJELJAK E: Podaci tijela koje je izdalo nalog za uklanjanje

Vrsta tijela koje je izdalo ovaj nalog za uklanjanje (označite odgovarajuću kućicu):

□	sudac, sud ili istražni sudac

□	tijelo za izvršavanje zakonodavstva

□	drugo nadležno tijelo → ispuniti i odjeljak F

Podaci tijela koje je izdalo nalog, i/ili njegova zastupnika, koje potvrđuje da je nalog za uklanjanje točan i ispravan:

Ime tijela:

Ime zastupnika tog tijela:

Dužnost (funkcija/rang):

Broj spisa:

Adresa:

Telefonski broj: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)

E-adresa:

Datum:

. . .

Službeni pečat (ako postoji) i potpis (3):

ODJELJAK F: Podaci za kontakt u vezi s naknadnim radnjama

Podaci za kontakt pomoću kojih se tijelu koje je izdalo nalog može javiti vrijeme uklanjanja ili onemogućavanja sadržaja ili od tog tijela zatražiti pojašnjenja:

. . .

Podaci za kontakt tijela države nadležne za adresata [ako se razlikuje od države članice koja je izdala nalog]

. . .

ODJELJAK G: Informacije o mogućnostima pravne zaštite

Informacije o nadležnom tijelu ili sudu, rokovima i postupcima , uključujući formalne zahtjeve, za osporavanje naloga za uklanjanje: [Am. 154]

Nadležni sud ili tijelo za osporavanje naloga za uklanjanje:

. . .

Rok za osporavanje odluke:

Xxx (broj mjeseci) počevši od xxxx

Odredbe u nacionalnom zakonodavstvu:

. . .

(1) Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju širenja terorističkih sadržaja na internetu (SL L …).

(2) Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju širenja terorističkih sadržaja na internetu (SL L …).

(3) Potpis ne mora biti obvezan ako se nalog šalje autenticiranim kanalima za podnošenje.

PRILOG II.

OBRAZAC ZA POVRATNE INFORMACIJE NAKON UKLANJANJA TERORISTIČKOG SADRŽAJA ILI ONEMOGUĆAVANJA PRISTUPA TERORISTIČKOM SADRŽAJU

(članak 4. stavak 5. Uredbe (EU) xxx)

ODJELJAK A:

Adresat naloga za uklanjanje:

. . .

Tijelo koje je izdalo nalog za uklanjanje:

. . .

Referentni broj spisa tijela koje je izdalo nalog za uklanjanje:

. . .

Referentni broj spisa adresata:

. . .

Datum i vrijeme primanja naloga za uklanjanje:

. . .

ODJELJAK B:

Na temelju naloga za uklanjanje (označite odgovarajuću kućicu):

□	teroristički sadržaj je uklonjen

□	terorističkom sadržaju je onemogućen pristup

Datum i vrijeme uklanjanja ili onemogućavanja pristupa . . .

ODJELJAK C: Podaci adresata

Ime pružatelja usluga smještaja na poslužitelju / pravnog zastupnika:

. . .

Država članica u kojoj pružatelj ima glavni poslovni nastan ili u kojoj njegov pravni zastupnik ima poslovni nastan: . . .

Ime ovlaštene osobe:

. . .

Podaci točke za kontakt (e-adresa): . . .

Datum:

. . .

PRILOG III.

INFORMACIJE O NEMOGUĆNOSTI IZVRŠENJA NALOGA ZA UKLANJANJE (članak 4. stavci 6. i 7. Uredbe (EU) xxx)

ODJELJAK A:

Adresat naloga za uklanjanje:

………………………………………………………………………………….……………..

Tijelo koje je izdalo nalog za uklanjanje:

………………………………………………………………………………….……………..

Referentni broj spisa tijela koje je izdalo nalog za uklanjanje: ………………………………………………………………………………….……………..

Referentni broj spisa adresata: ………………………………………………………………………………….……………..

Datum i vrijeme primanja naloga za uklanjanje:

………………………………………………………………………………….……………..

ODJELJAK B: Razlozi za neizvršenje

Nalog za uklanjanje nije moguće izvršiti ili ga nije moguće izvršiti u traženom roku iz sljedećih razloga:

□	viša sila ili stvarna nemogućnost za koju adresat ili pružatelj usluga nisu odgovorni , među ostalim iz tehničkih ili operativnih razloga [Am. 155]

□	nalog za uklanjanje sadržava očite pogreške

□	nalog za uklanjanje ne sadržava dostatne informacije

ii.	Navedite dodatne informacije o razlozima za neizvršenje: ………………………………………………………………………………………………….

iii.	Ako nalog za uklanjanje sadržava očite pogreške i/ili ne sadržava dostatne informacije, navedite o kojim je pogreškama riječ ili koje su dodatne informacije i pojašnjenja potrebni: ………………………………………………………………………………………………….

ODJELJAK C: Podaci pružatelja usluga smještaja / njegova pravnog zastupnika

Ime pružatelja usluga / pravnog zastupnika:

………………………………………………………………………………….……………..

Ime ovlaštene osobe:

………………………………………………………………………………….……………..

Podaci za kontakt (e-adresa):

………………………………………………………………………………….……………..

Potpis:

………………………………………………………………………………….……………..

Datum i vrijeme: ………………………………………………………………………………….……………..

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/963

P8_TA(2019)0425

Sporazum o suradnji u kaznenom pravosuđu između Eurojusta i Danske *

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Nacrtu provedbene odluke Vijeća o odobrenju sklapanja, od strane Eurojusta, Sporazuma o suradnji u kaznenom pravosuđu između Eurojusta i Kraljevine Danske (07770/2019 – C8-0152/2019 – 2019/0805(CNS))

(Savjetovanje)

(2021/C 158/69)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (07770/2019),

—	uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0152/2019),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela (1), a posebno njezin članak 26.a stavak 2.,

—	uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0192/2019),

prihvaća Nacrt Vijeća;

poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 63, 6.3.2002., str. 1.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/964

P8_TA(2019)0426

Emisijske norme CO2 za nova teška vozila ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju emisijskih normi CO2 za nova teška vozila (COM(2018)0284 – C8-0197/2018 – 2018/0143(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/70)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0284),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0197/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—	nakon savjetovanja s Odborom regija,

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0354/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2);

prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 286.

(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 14. studenoga 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0455).

P8_TC1-COD(2018)0143

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju emisijskih normi CO2 za nova teška vozila i izmjeni uredbi (EZ) br. 595/2009 i (EU) 2018/956 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 96/53/EZ

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1242.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije

Komisija nastavlja tehnički razvijati Alat za izračun potrošnje energije vozila (VECTO) kako bi ga redovito i pravodobno ažurirala s obzirom na inovacije i uvođenje novih tehnologija koje poboljšavaju učinkovitost potrošnje goriva kod teških teretnih vozila.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/967

P8_TA(2019)0427

Promicanje čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (COM(2017)0653 – C8-0393/2017 – 2017/0291(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/71)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0653),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0393/2017),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. travnja 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. srpnja 2018. (2),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0321/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (3);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 262, 25.7.2018., str. 58.

(2) SL C 387, 25.10.2018., str. 70.

(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 25. listopada 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0424).

P8_TC1-COD(2017)0291

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1161.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/968

P8_TA(2019)0428

Upotreba digitalnih alata i postupaka u pravu društava ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (COM(2018)0239 – C8-0166/2018 – 2018/0113(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/72)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0239),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 50. stavak 1. te članak 50. stavak 2. točke (b), (c), (f) i (g) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0166/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0422/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 24.

P8_TC1-COD(2018)0113

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1151.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/969

P8_TA(2019)0429

Prekogranična preoblikovanja, spajanja i podjele ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (COM(2018)0241 – C8-0167/2018 – 2018/0114(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/73)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0241),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 50. stavke 1. i 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0167/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 27. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0002/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 24.

P8_TC1-COD(2018)0114

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/2121.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/970

P8_TA(2019)0430

Europski fond za obranu ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog fonda za obranu (COM(2018)0476 – C8-0268/2018 – 2018/0254(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/74)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0476),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. stavak 3., članak 182. stavak 4., članak 183. i drugi stavak članka 188. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0268/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. (1),

—	uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

—	uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za proračune i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0412/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 75.

(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 12. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0516).

P8_TC1-COD(2018)0254

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog fonda za obranu

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. stavak 3., članak 182. stavak 4., članak 183. i članak 188. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(-1b)

Geopolitički kontekst Unije dramatično se promijenio tijekom posljednjeg desetljeća. Stanje u regijama koje su europski susjedi nestabilno je i Unija se suočava sa složenim i zahtjevnim okruženjem u kojem se usporedno pojavljuju nove prijetnje, kao što su hibridni napadi i kibernapadi, i vraćaju uobičajeniji izazovi. U tom kontekstu i europski građani i njihovi politički čelnici smatraju da je potrebno zajednički učiniti više u području obrane.

(-1c)

Obrambeni sektor karakteriziraju sve veći troškovi obrambene opreme i visoki troškovi istraživanja i razvoja koji ograničavaju pokretanje novih obrambenih programa te izravno utječu na konkurentnost i inovacijski kapacitet europske obrambene tehnološke i industrijske baze. S obzirom na tu eskalaciju troškova trebalo bi poduprijeti razvoj nove generacije velikih obrambenih sustava i novih obrambenih tehnologija na razini Unije kako bi se povećala suradnja između država članica u području ulaganja u obrambenu opremu.

(1)

U europskom akcijskom planu obrane, donesenom 30. studenoga 2016., Komisija se obvezala da će upotpunjavati, jačati i objedinjavati nastojanja država članica temeljena na suradnji u pogledu razvoja obrambenih tehnoloških i industrijskih sposobnosti kojima se može reagirati na sigurnosne izazove te poticati konkurentna i inovativna europska obrambena industrija u cijeloj Uniji i šire, podupirući time i stvaranje integriranijeg obrambenog tržišta u Europi i potičući korištenje europskih obrambenih proizvoda na unutarnjem tržištu, što će dovesti do veće neovisnosti o izvorima izvan Europe . Pritom je posebice predložila pokretanje Europskog fonda za obranu („Fond”) radi potpore ulaganjima u zajednička istraživanja i razvoj obrambenih proizvoda i tehnologija, čime će se poticati sinergije i veća troškovna učinkovitost, i poticanja država članica na zajedničku nabavu i održavanje vojne opreme. Ovaj bi Fond dopunjavao financijska sredstva na nacionalnoj razini koja se već koriste za tu namjenu te bi trebao poticati države članice na veću suradnju i ulaganja u području obrane. Iz Fonda bi se podupirala suradnja tijekom čitavog ciklusa razvoja obrambenih proizvoda i tehnologije.

(2)

Fond će pridonijeti uspostavi snažne, konkurentne i inovativne europske obrambene tehnološke i industrijske ▌baze te upotpunjavati inicijative Unije za razvoj integriranijeg europskog obrambenog tržišta, posebice dvije direktive (2), o nabavi i o transferima EU-a u obrambenom sektoru, koje su donesene 2009.

(3)

U skladu s integriranim pristupom te kako bi se pridonijelo povećanju konkurentnosti i inovacijskih kapaciteta obrambene industrije Unije, treba uspostaviti Europski fond za obranu. Cilj Fonda trebalo bi biti povećanje konkurentnosti, inovativnosti, učinkovitosti i tehnološke autonomije obrambene industrije Unije i na taj način pridonositi strateškoj autonomiji Unije podupiranjem prekogranične suradnje država članica te suradnje između poduzeća, istraživačkih centara, nacionalnih vlada, međunarodnih organizacija i sveučilišta diljem Unije u fazi istraživanja i u fazi razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija. Radi razvoja inovativnijih rješenja te otvorenog unutarnjeg tržišta Fond bi trebao podupirati i olakšavati proširenje prekogranične suradnje malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u području obrane.

Nedostaci u pogledu zajedničkih obrambenih istraživanja i sposobnosti na razini Unije utvrđeni su u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike ▌, prije svega u okviru plana za razvoj sposobnosti , dok su u okviru sveobuhvatnog strateškog plana istraživanja utvrđeni i zajednički ciljevi istraživanja u području obrane . Drugim postupcima Unije, kao što su Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane i ▌stalna strukturirana suradnja, poduprijet će se provedba relevantnih prioriteta utvrđivanjem i iskorištavanjem mogućnosti za pojačanu suradnju u cilju zadovoljavanja ambicija EU-a u pogledu sigurnosti i obrane. Prema potrebi, u obzir bi se trebali uzeti i regionalni i međunarodni prioriteti, uključujući one u kontekstu Organizacije sjevernoatlantskog ugovora, ako su u skladu s prioritetima Unije i ne sprečavaju nijednu državu članicu ili pridruženu zemlju da sudjeluje, istovremeno vodeći računa i o tome da bi trebalo izbjegavati nepotrebna udvostručavanja.

(4)

Faza istraživanja ključna je ▌jer uvjetuju kapacitete ▌i autonomiju europske industrije u razvijanju proizvoda te neovisnost država članica kao krajnjih korisnika u području obrane. Faza istraživanja, koja je povezana s razvojem obrambenih sposobnosti, može uključivati znatne rizike, posebno u vezi s niskim stupnjem razvijenosti i disruptivnosti tehnologija. Faza razvoja, koja obično slijedi nakon faze istraživanja ▌, uključuje i znatne rizike i troškove koji sprečavaju daljnje iskorištavanje rezultata istraživanja i nepovoljno utječu na konkurentnost i inovativnost obrambene industrije Unije. Stoga bi se Fondom trebala poticati povezanost između faze istraživanja i faze razvoja.

(5)	Fond ne bi trebao podupirati osnovna istraživanja, koja bi trebalo podupirati u okviru drugih programa, s izuzetkom temeljnih istraživanja u području obrane na kojima bi se mogli temeljiti mogućnosti ili rješenja za prepoznate ili očekivane probleme.

(6)

Fondom bi se mogla podupirati djelovanja koja se odnose na nove proizvode i tehnologije i nadogradnju postojećih . Djelovanja s ciljem nadogradnje postojećih obrambenih proizvoda i tehnologija trebala bi biti prihvatljiva samo ako postojeće informacije potrebne za provedbu djelovanja ▌ne podliježu nikakvom ograničenju nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja na način da se onemogućuje provedba tog djelovanja . Pri podnošenju zahtjeva za dodjelu financijskih sredstava Unije, pravni subjekti trebali bi biti obvezni dostaviti relevantne informacije kako bi se utvrdilo nepostojanje ograničenja. Dodjela financijskih sredstava Unije ne bi trebala biti moguća u nedostatku takvih informacija.

(6a)

Fondom bi se trebala financijski podupirati djelovanja povoljna za razvoj disruptivnih obrambenih tehnologija. S obzirom na to da se disruptivne tehnologije mogu temeljiti na pojmovima ili idejama koji potječu od netradicionalnih dionika iz područja obrane, Fond bi trebao omogućiti dovoljnu fleksibilnost u savjetovanju s dionicima i u pogledu provedbe takvih djelovanja.

(7)

Kako bi se osiguralo da se pri provedbi ove Uredbe poštuju međunarodne obveze Unije i njezinih država članica, djelovanja u vezi s proizvodima ili tehnologijama čiji su uporaba, razvoj ili proizvodnja zabranjeni međunarodnim pravom ne bi trebala dobivati financijsku potporu Fonda. U tom pogledu prihvatljivost djelovanja povezanih s novim obrambenim proizvodima ili tehnologijama ▌također bi trebala podlijegati kretanjima u međunarodnom pravu. Djelovanja u svrhu razvoja smrtonosnog autonomnog oružja bez mogućnosti značajne ljudske kontrole nad odlukama o odabiru i korištenju u napadima na ljude također ne bi smjela biti prihvatljiva za financijsku potporu Fonda, ne dovodeći u pitanje mogućnost dodjele financijskih sredstava za djelovanja za razvoj sustava ranog upozoravanja i protumjera u obrambene svrhe.

(8)

Teškoće u postizanju dogovora o konsolidiranim zahtjevima u pogledu obrambenih sposobnosti i zajedničkih tehničkih specifikacija ili standarda ometaju prekograničnu suradnju među državama članicama te među pravnim subjektima iz različitih država članica. Posljedica nedostatka takvih zahtjeva, specifikacija i standarda sve su veća rascjepkanost obrambenog sektora i tehnička složenost, kašnjenja i povećani troškovi, nepotrebno udvostručavanje, kao i smanjena interoperabilnost. Sporazum o zajedničkim tehničkim specifikacijama trebao bi biti preduvjet za djelovanja koja uključuju višu razinu tehnološke spremnosti. Aktivnosti ▌koje vode do utvrđivanja zajedničkih zahtjeva u pogledu obrambenih sposobnosti ▌, kao i aktivnosti usmjerene na potporu razvoju zajedničke definicije tehničkih specifikacija ili standarda trebale bi također biti prihvatljive za potporu Fonda , osobito ako se njima potiče interoperabilnost .

(9)

Budući da je cilj Fonda podupiranje konkurentnosti , učinkovitosti i inovativnosti obrambene industrije Unije jačanjem i upotpunjavanjem aktivnosti temeljenih na suradnji povezanih s istraživanjem i tehnologijom u području obrane te umanjivanjem rizika u fazi razvoja projekata suradnje, djelovanja koja se odnose na istraživanja i razvoj obrambenih proizvoda ili tehnologije trebala bi biti prihvatljiva za financiranje. Prihvatljiva će biti i nadogradnja postojećih obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući njihovu interoperabilnost.

(10)

S obzirom na to da je poseban cilj Fonda jačanje suradnje među pravnim subjektima i državama članicama diljem Europe, djelovanje bi trebalo biti prihvatljivo za dodjelu financijskih sredstava ▌ako u njegovoj provedbi surađuju unutar konzorcija barem tri pravna subjekta s poslovnim nastanom u barem tri različite države članice ▌ili pridružene zemlje. Najmanje tri od tih prihvatljivih ▌subjekata s poslovnim nastanom u barem dvije različite države članice ▌ili pridružene zemlje ne smiju biti pod ▌kontrolom, izravnom ili neizravnom, istog subjekta ili se međusobno kontrolirati. U tom kontekstu „kontrolu” bi trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno preko jednog ili više posredničkih pravnih subjekata. Uzimajući u obzir specifičnosti disruptivnih tehnologija u području obrane i studija, te bi aktivnosti mogao provoditi jedan pravni subjekt. Kako bi se pojačala suradnja među državama članicama, Fond može podupirati i zajedničku pretkomercijalnu nabavu.

(11)

U skladu s [referenca će se na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU (3)] subjekti s poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) trebali bi ispunjavati uvjete za dodjelu financijskih sredstava, podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(12)

Budući da je Fond usmjeren na jačanje konkurentnosti i učinkovitosti ▌obrambene industrije Unije, za potporu bi u načelu trebali biti prihvatljivi samo subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženim zemljama koji nisu pod kontrolom nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja. U tom kontekstu „kontrolu” bi trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno preko jednog ili više posredničkih pravnih subjekata. Osim toga, kako bi se osigurala zaštita ključnih sigurnosnih i obrambenih interesa Unije i njezinih država članica, infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva koje primatelji i njihovi podugovaratelji upotrebljavaju u djelovanjima koja dobivaju financijsku potporu Fonda ne bi se trebali nalaziti na državnom području nepridruženih trećih zemalja , a njihove izvršne upravljačke strukture trebale bi imati poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji . U skladu s tim subjekt koji ima poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji ili subjekt koji ima poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji, ali koji ima izvršne upravljačke strukture u nepridruženoj trećoj zemlji nije prihvatljiv kao primatelj ili podugovaratelj uključen u djelovanje. Kako bi se zaštitili bitni sigurnosni i obrambeni interesi Unije i njezinih država članica, ti bi se uvjeti prihvatljivosti trebali primjenjivati i na financijska sredstva koja se dodjeljuju u okviru javne nabave, odstupajući od članka 176. Financijske uredbe.

(13)

U određenim okolnostima ▌trebalo bi biti moguće odstupiti od načela da primatelji i njihovi podugovaratelji uključeni u djelovanje koje dobiva financijsku potporu Fonda ne podliježu kontroli nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja. U tom kontekstu pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji koji su pod kontrolom nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje trebali bi biti prihvatljivi kao primatelji ili podugovaratelji uključeni u djelovanje ako su ispunjeni strogi uvjeti koji se odnose na sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica. Sudjelovanje takvih pravnih subjekata ne bi trebalo biti u suprotnosti s ciljevima Fonda. Podnositelji zahtjeva trebali bi dostaviti sve relevantne informacije o infrastrukturi, postrojenjima, imovini i sredstvima koji se upotrebljavaju u djelovanju. U tom pogledu također bi trebalo uzeti u obzir razloge za zabrinutost država članica u pogledu sigurnosti opskrbe.

(13-a)

U okviru mjera ograničavanja EU-a donesenih na temelju članka 29. UEU-a i članka 215. stavka 2. UFEU-a, imenovanim pravnim osobama, subjektima ili tijelima ili za njihovu korist ne smiju se staviti na raspolaganje nikakva financijska ili ekonomska sredstva, izravno ili neizravno. Stoga takvi imenovani subjekti i subjekti koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom ne mogu primati financijsku potporu Fonda.

(13a)

Financijska sredstva Unije trebalo bi dodjeljivati na temelju natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga objavljenih u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”) (4) . No u određenim opravdanim i iznimnim okolnostima, financijska sredstva Unije mogu se dodijeliti i u skladu s člankom 195. točkom (e) Financijske uredbe. Budući da dodjela financijskih sredstava u skladu s člankom 195. točkom (e) Financijske uredbe predstavlja odstupanje od općeg pravila raspisivanja natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga, te bi iznimne okolnosti trebalo strogo tumačiti. U tom kontekstu, da bi se bespovratna sredstva dodijelila bez poziva na podnošenje prijedloga, Komisija bi uz pomoć odbora država članica („Odbor”) trebala procijeniti u kojoj mjeri predloženo djelovanje odgovara ciljevima Fonda u odnosu na prekograničnu industrijsku suradnju i tržišno natjecanje u cijelom lancu opskrbe.

(14)	Ako konzorcij želi sudjelovati u prihvatljivom djelovanju, a financijska je pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava, konzorcij bi trebao imenovati jednog od svojih članova kao koordinatora koji će biti glavna točka za kontakt.

(15)

Ako djelovanjem koje se financijski podupire iz Fonda upravlja voditelj projekta kojeg su imenovale države članice ili pridružene zemlje, Komisija bi se prije izvršenja plaćanja primateljima trebala savjetovati s voditeljem projekta kako bi voditelj projekta mogao osigurati da primatelji poštuju rokove. ▌Voditelj projekta trebao bi Komisiji dostaviti ▌primjedbe o napretku djelovanja kako bi Komisija mogla potvrditi jesu li uvjeti za isplatu ispunjeni.

(15a)

Komisija bi trebala provoditi Fond pod izravnim upravljanjem kako bi maksimalno povećala djelotvornost i učinkovitost ostvarenih rezultata te osigurala potpunu usklađenost s drugim inicijativama Unije. Stoga bi Komisija trebala i dalje biti odgovorna za postupke odabira i dodjele, uključujući u pogledu procjena etičnosti. Međutim, u opravdanim slučajevima Komisija može određene provedbene zadaće za posebna djelovanja koja Fond financijski podupire povjeriti tijelima iz članka 62. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe. To bi npr. mogao biti slučaj kada voditelja projekta imenuju države članice koje sufinanciraju određeno djelovanje pod uvjetom da su ispunjene obveze iz Financijske uredbe. Povjeravanjem takvih zadaća doprinijelo bi se pojednostavnjenju upravljanja sufinanciranim djelovanjima te bi se osigurala nesmetana koordinacija sporazuma o financiranju s ugovorom sklopljenim između konzorcija i voditelja projekta kojeg su imenovale države članice koje sufinanciraju djelovanje.

(16)	Kako bi se osiguralo da su financirana djelovanja financijski održiva, podnositelji zahtjeva trebaju dokazati da su troškovi djelovanja za koja se ne dobivaju financijska sredstva Unije podmireni drugim sredstvima financiranja.

(17)

Državama članicama bi za zajednički razvoj i stjecanje obrambenih sposobnosti na raspolaganju trebale biti različite vrste financijskih mehanizama. ▌Komisija bi mogla osigurati različite vrste mehanizama koje bi države članice mogle dobrovoljno koristiti za rješavanje financijskog aspekta izazova povezanih sa razvojem temeljenim na suradnji i nabavom. Upotreba takvih financijskih mehanizama mogla bi dodatno potaknuti pokretanje obrambenih projekata temeljenih na suradnji i prekograničnih obrambenih projekata i povećati učinkovitost izdvajanja za obranu, uključujući za projekte koji se podupiru iz ▌Fonda.

(18)

S obzirom na specifičnosti obrambene industrije, kod koje potražnja dolazi gotovo isključivo od država članica i pridruženih zemalja, koje ujedno kontroliraju cjelokupnu nabavu obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući i izvoz, funkcioniranje obrambenog sektora je jedinstveno i ne slijedi konvencionalna pravila i poslovne modele po kojima funkcioniraju tradicionalnija tržišta. Industrija stoga ne može provoditi velike projekte istraživanja i razvoja u području obrane financirane vlastitim sredstvima pa države članice i pridružene zemlje često u cijelosti financiraju troškove istraživanja i razvoja. Kako bi se postigli ciljevi Fonda, osobito u pogledu poticanja suradnje među pravnim subjektima iz različitih država članica i pridruženih zemalja, te uzimajući u obzir specifičnosti obrambenog sektora, prihvatljive troškove trebalo bi pokriti do cjelokupnog iznosa za djelovanja koja se provode prije faze razvoja prototipova.

(19)

Faza prototipa ključna je faza u kojoj države članice ili pridružene zemlje obično odlučuju o svojem konsolidiranom ulaganju te započinju proces nabave budućih obrambenih proizvoda i tehnologija. Zbog toga se u toj konkretnoj fazi države članice i pridružene zemlje dogovaraju o potrebnim obvezama, uključujući podjelu troškova i vlasništvo nad projektom. Kako bi se osigurala vjerodostojnost njihovih obveza, financijska pomoć Unije u okviru Fonda obično ne bi trebala biti veća od 20 % prihvatljivih troškova.

(20)	Za djelovanja izvan faze prototipa trebalo bi predvidjeti do 80 % financijskih sredstava. Ta djelovanja koja su bliže finalizaciji proizvoda i tehnologije još uvijek mogu uključivati znatne troškove.

(21)

Dionici u obrambenom sektoru suočavaju se s posebnim neizravnim troškovima, kao što su troškovi za sigurnost. Osim toga, dionici rade na specifičnom tržištu na kojem – bez potražnje kupaca – ne mogu pokrivati troškove istraživanja i razvoja kao u civilnom sektoru. Stoga je opravdano dopustiti paušalnu stopu od 25 % kao i mogućnost da se ▌naplaćuju neizravni troškovi koji su izračunati u skladu s uobičajenim računovodstvenim praksama primatelja , ako njihova nacionalna tijela prihvaćaju te prakse za usporedive aktivnosti u području obrane te ako su te prakse priopćene Komisiji. ▌

(21a)

Djelovanjima u kojima sudjeluju prekogranični MSP-ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije podupire se otvaranje lanaca opskrbe i doprinosi ciljevima Fonda. Stoga bi takva djelovanja trebala biti prihvatljiva za povećanu stopu financijskih sredstava od koje bi koristi imali svi subjekti koji sudjeluju.

(22)

Kako bi se osiguralo da će financirana djelovanja pridonijeti konkurentnosti i učinkovitosti europske obrambene industrije, važno je da ▌postoji namjera država članica o zajedničkoj nabavi konačnog proizvoda ili upotrebi predmetne tehnologije, osobito u okviru prekogranične nabave kojom države članice zajedno organiziraju postupke nabave posebice uz određivanje središnjeg tijela za nabavu.

(22a)

Kako bi se osiguralo da doprinose konkurentnosti i učinkovitosti europske obrambene industrije, djelovanja koja primaju financijsku potporu Fonda trebala bi biti usmjerena na tržište, utemeljena na potražnji te srednjoročno i dugoročno komercijalno održiva. Kad je riječ o kriterijima prihvatljivosti za razvojna djelovanja stoga bi u obzir trebalo uzeti činjenicu da države članice namjeravaju, između ostalog i kroz memorandum o razumijevanju ili pismo namjere, koordinirano nabaviti konačan obrambeni proizvod ili upotrebljavati tehnologiju. U okviru kriterija za dodjelu za razvojne aktivnosti trebalo bi uzeti u obzir i činjenicu da se države članice politički ili pravno obvezuju da će zajednički upotrebljavati, posjedovati ili održavati konačni obrambeni proizvod ili tehnologiju.

(23)

Promicanje inovacija i tehnološkog razvoja obrambene industrije Unije trebalo bi se odvijati u skladu sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije. Stoga bi doprinos djelovanjâ tim interesima i prioritetima u pogledu istraživanja i sposobnosti u području obrane koje su zajednički dogovorile države članice trebao biti kriterij za dodjelu. ▌

(24)

Prihvatljivim djelovanjima razvijenima u kontekstu stalne strukturirane suradnje ▌u institucionalnom okviru Unije trebalo bi osigurati pojačanu kontinuiranu suradnju pravnih subjekata iz različitih država članica i tako izravno doprinijeti ciljevima Fonda. Odabrani projekti te vrste stoga bi trebali imati pravo na povećanu stopu financijskih sredstava.

(25)	Komisija će uzeti u obzir druge aktivnosti koje se financiraju u skladu s okvirnim programom Obzor Europa kako bi se izbjegla nepotrebna udvostručavanja i osigurali međusobni utjecaji i sinergije između civilnih i obrambenih istraživanja.

(26)

Kibersigurnost i kiberobrana postaju sve veći izazovi, stoga su Komisija i visoki predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku prepoznale potrebu za uspostavljanjem sinergija između djelovanja u području kiberobrane unutar područja primjene Fonda i inicijativa Unije u području kibersigurnosti, kao što su one najavljene u Zajedničkoj komunikaciji o kibersigurnosti. Sinergije između civilne i obrambene dimenzije kibersigurnosti osobito treba tražiti budući centar za kompetencije u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja. On bi mogao aktivno podupirati države članice i druge relevantne dionike pružanjem savjeta i stručnog znanja te olakšavanjem suradnje u vezi s projektima i djelovanjima te na zahtjev država članica u svojstvu voditelja projekta u vezi s ▌Fondom.

(27)

Integrirani pristup trebalo bi osigurati objedinjavanjem aktivnosti obuhvaćenih Pripremnim djelovanjem za istraživanja u području obrane („PADR”) koje je Komisija pokrenula u smislu članka 58. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe i Europskim programom industrijskog razvoja u području obrane („EDIDP”) uspostavljenim Uredbom (E U) 2018/1092 Europskog parlamenta i Vijeća (5), kako bi se uskladili uvjeti za sudjelovanje, osmislio usklađeniji niz instrumenata i povećao učinak inovacija i suradnje te gospodarski učinak uz izbjegavanje nepotrebnog udvostručavanja i rascjepkanosti. Uz takav integrirani pristup Fond bi doprinio i boljoj iskorištenosti rezultata istraživanja u području obrane premošćivanjem jaza između faza istraživanja i razvoja uzimajući u obzir specifičnosti obrambenog sektora te promicanjem svih oblika inovacija, uključujući disruptivne inovacije ▌. Mogu se očekivati i pozitivni učinci prelijevanja u civilnom sektoru, ako je primjenjivo.

(28)	U pogledu specifičnosti djelovanja prema potrebi bi financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru ▌programa InvestEU trebalo obuhvatiti i ciljeve ▌Fonda.

(29)

Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a djelovanjima se ne bi smjelo udvostručiti ni istisnuti privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Djelovanjima bi se trebala ostvarivati jasna ▌dodana vrijednost za Uniju .

(30)

Vrste financiranja i načini provedbe Fonda trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići konkretne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe paušalnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku ▌125. stavku 1. ▌Financijske uredbe.

(31)

Komisija bi trebala uspostaviti godišnje ▌programe rada u skladu s ciljevima Fonda i uzimajući u obzir početne pouke izvučene iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane i Pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane . Komisiji bi u uspostavi programâ rada trebao pomagati Odbor. Komisija bi trebala nastojati pronaći rješenja koja imaju najširu moguću potporu u Odboru. U tom kontekstu Odbor bi se mogao sastajati u sastavu nacionalnih stručnjaka za obranu i sigurnost koji će Komisiji pružati konkretnu pomoć, između ostalog savjetima o zaštiti klasificiranih podataka u okviru djelovanjâ. Države članice imenuju svoje predstavnike u tom Odboru. Članovi Odbora trebali bi imati priliku da na vrijeme i stvarno pregledaju nacrte provedbenih akata i izraze svoje mišljenje.

(31a)

Kategorije programâ rada trebale bi sadržavati funkcionalne zahtjeve kako bi se industriji pojasnilo koje se funkcije i zadaće moraju provoditi s pomoću sposobnosti koje će se razviti. Takvi zahtjevi trebali bi jasno navesti očekivanu učinkovitost, ali ne bi smjeli biti usmjereni na konkretna rješenja ili konkretne subjekte i ne bi smjeli sprečavati tržišno natjecanje na razini poziva na podnošenje prijedloga.

(31b)

Tijekom pripreme programâ rada Komisija bi odgovarajućim savjetovanjima s Odborom trebala osigurati i da se predloženim istraživačkim ili razvojnim djelovanjima izbjegava nepotrebno udvostručavanje. Komisija u tom kontekstu može provoditi preliminarnu ocjenu mogućih slučajeva udvostručavanja s postojećim sposobnostima ili već financiranim istraživačkim ili razvojnim projektima u Uniji.

(31bb)

Komisija bi trebala osigurati usklađenost programa rada tijekom industrijskog ciklusa obrambenih proizvoda i tehnologija.

(31bc)

U okviru programa rada također bi trebalo osigurati da se uvjerljiv dio ukupnog proračuna dodjeljuje djelovanjima kojima se omogućuje prekogranično sudjelovanje MSP-ova.

(31c)

Kako bi se iskoristilo njezino stručno znanje u sektoru obrane, Europskoj obrambenoj agenciji dodijelit će se status promatrača u Odboru. S obzirom na specifičnosti obrambenog sektora, Odboru bi trebala pomagati i Europska služba za vanjsko djelovanje.

(32)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebale biti dodijeljene provedbene ovlasti u pogledu donošenja programa rada te za dodjelu financijskih sredstava odabranim razvojnim djelovanjima. Pri provedbi razvojnih djelovanja osobito bi trebalo voditi računa o specifičnostima obrambenog sektora, što se prvenstveno odnosi na odgovornost država članica i/ili pridruženih zemalja za proces planiranja i nabave. Te bi provedbene ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. ▌182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ▌ (6).

(32a)

Nakon što se prijedlozi ocijene uz pomoć neovisnih stručnjaka, čije bi sigurnosne podatke trebale potvrditi relevantne države članice, Komisija bi trebala odabrati djelovanja koja će se financijski podupirati iz Fonda. Komisija bi trebala uspostaviti bazu neovisnih stručnjaka. Baza ne bi smjela biti javno dostupna. Neovisni stručnjaci trebali bi se imenovati na temelju vještina, iskustva i znanja, uzimajući u obzir zadaće koje će im se dodjeljivati. Pri imenovanju neovisnih stručnjaka Komisija bi u najvećoj mogućoj mjeri trebala poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se osigurao uravnotežen sastav skupina stručnjaka i panela za ocjenjivanje u smislu različitih vještina, iskustva, znanja, zemljopisne raspoređenosti i roda, uzimajući u obzir situaciju u području djelovanja. Također bi trebalo osigurati odgovarajuću rotaciju stručnjaka i odgovarajuću ravnotežu između privatnog i javnog sektora. Države članice trebale bi biti obaviještene o rezultatima ocjenjivanja i popisu s rangiranim odabranim djelovanjima, kao i o napretku financiranih djelovanja. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti za donošenje i provedbu programa rada i za donošenje odluka o dodjeli trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

(32b)

Neovisni stručnjaci ne bi smjeli provoditi ocjenjivanje, pružati savjete ni pomoć u vezi s predmetima u pogledu kojih su u sukobu interesa, posebno u odnosu na svoj trenutačni položaj. Osobito ne bi smjeli biti u položaju da mogu upotrijebiti primljene podatke na štetu konzorcija koji ocjenjuju.

(32bb)

▌Kada se predlažu novi obrambeni proizvodi ili tehnologije ili nadogradnja postojećih, podnositelji zahtjeva trebali bi se obvezati na poštovanje etičkih načela, kao što su ona koja se odnose na dobrobit čovjeka i zaštitu ljudskog genoma, a koja se odražavaju i u relevantnom nacionalnom pravu, pravu Unije i međunarodnom pravu, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima i Europsku konvenciju o ljudskim pravima i, prema potrebi, njezine protokole. Komisija treba osigurati da se prijedlozi sustavno analiziraju kako bi se utvrdila djelovanja koja uključuju ozbiljna etička pitanja i zatim ih proslijediti na procjenu etičnosti.

(33)	Kako bi se poduprlo otvoreno unutarnje tržište, trebalo bi poticati sudjelovanje prekograničnih MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije bilo kao članova konzorcija, ▌bilo kao podugovaratelja bilo kao subjekata u opskrbnom lancu . ▌

(34)	Komisija bi trebala nastojati održavati dijalog s ▌državama članicama i industrijom kako bi osigurala uspješnost Fonda. U tom bi pogledu trebalo uključiti i Europski parlament kao suzakonodavca i ključnog dionika.

(35)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Europski fond za obranu, koja čini primarni referentni iznos u smislu [novog međuinstitucijskog sporazuma] između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (7), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Komisija bi trebala osigurati da administrativni postupci budu što jednostavniji i da stvaraju minimalne dodatne troškove.

(36)	Ako nije navedeno drukčije, Financijska uredba primjenjuje se na Fond. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(37)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) . Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebno određuje postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te se osiguravaju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvornu dodjelu financijskih sredstava EU-a.

(38)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (9), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (10) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (11), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti , npr. prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, Ured europskog javnog tužitelja ( „EPPO” ) može provoditi istrage i progon za ▌kaznena djela protiv financijskih interesa Unije, ▌kako je predviđeno Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (12). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939 i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(39)

Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene u skladu sa Sporazumom o EGP-u čime se osigurava provedba programā na temelju odluke prema tom sporazumu. U Uredbu bi trebalo uvrstiti posebnu odredbu kojom bi se jamčila potrebna prava i pristup odgovornom ovlaštenom službeniku, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) kao i Europskom revizorskom sudu da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti.

(40)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ove Uredbe na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi, prema potrebi, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Uredbe u praksi. Komisija bi trebala provesti privremenu evaluaciju najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Fonda , među ostalim s ciljem podnošenja prijedloga svih odgovarajućih izmjena svih prikladnih izmjena postojeće Uredbe, i završnu evaluaciju na kraju provedbenog razdoblja Fonda, ispitujući financijske aktivnosti u smislu rezultata financijske provedbe te, u mjeri u kojoj je to moguće u tom trenutku, rezultate i učinke. U tom kontekstu završnim izvješćem o evaluaciji trebalo bi se pomoći i u utvrđivanju područja u kojima Unija ovisi o trećim zemljama za razvoj obrambenih proizvoda i tehnologija. U tom bi završnom izvješću trebalo analizirati i prekogranično sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u projektima koji se financijski podupiru iz Fonda te sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u globalnom lancu vrijednosti , kao i doprinos Fonda uklanjanju nedostataka utvrđenih u planu za razvoj sposobnosti i ono bi trebalo sadržavati informacije o podrijetlu primateljâ, broju država članica i pridruženih zemalja uključenih u pojedina djelovanja te o raspodjeli nastalih prava intelektualnog vlasništva . Komisija također može predložiti izmjene ove Uredbe kako bi se reagiralo na mogući razvoj događaja tijekom provedbe Fonda.

( 40a)

Komisija bi trebala redovito pratiti provedbu Fonda i svake godine podnijeti izvješće o postignutom napretku, uključujući o tome kako se pouke utvrđene i izvučene iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane i Pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane uzimaju u obzir pri provedbi Fonda. U tu svrhu Komisija bi trebala uspostaviti potrebne mehanizme praćenja. To bi se izvješće trebalo predstaviti Europskom parlamentu i Vijeću te ne bi smjelo sadržavati osjetljive podatke.

(41)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Fond ▌će pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Relevantna djelovanja utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Fonda te će se ponovno procijeniti u kontekstu njegove evaluacije sredinom provedbenog razdoblja.

(42)

Budući da Fond podupire samo faze istraživanja i razvoja ombrambenih proizvoda i tehnologija, Unija u načelu ne bi imala prava vlasništva ili prava intelektualnog vlasništva nad proizvodima i tehnologijama koji su rezultat financiranih djelovanja, osim ako se potpora Unije pruža u okviru javne nabave. Međutim, u pogledu istraživanja, zainteresirane države članice i pridružene zemlje trebale bi imati mogućnost da se koriste rezultatima financiranih djelovanja kako bi sudjelovale u daljnjim zajedničkim razvojnim djelovanjima ▌.

(43)

Financijska potpora Unije ne bi trebala utjecati na prijenos obrambenih proizvoda unutar Unije u skladu s Direktivom 2009/43/ EZ Europskog parlamenta i ▌Vijeća (13), kao ni na izvoz proizvoda, opreme ili tehnologije. Izvoz vojne opreme i tehnologija iz država članica uređen je Zajedničkim stajalištem 944/2008/ZVSP.

(44)

Upotreba osjetljivih postojećih podataka , uključujući podatke, znanje i iskustvo ili informacije nastale prije ili izvan primjene Fonda, ili pristup neovlaštenih osoba ▌rezultatima nastalima u vezi s djelovanjima koji se financijski podupiru iz Fonda mogu imati negativan učinak na interese Unije ili jedne ili više država članica. Stoga bi postupanje s osjetljivim podacima trebalo biti uređeno ▌relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom ▌.

(44a)

Kako bi se zajamčila potrebna razina sigurnosti klasificiranih podataka, pri potpisivanju klasificiranih sporazuma o dodjeli financijske sredstava i sporazuma o financiranju trebalo bi poštovati minimalne standarde industrijske sigurnosti. U tu svrhu i u skladu s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444, Komisija treba dostaviti sigurnosne upute za program, kao i vodič za stupnjeve tajnosti, kao smjernice stručnjacima koje su imenovale države članice.

(45)

Kako bi se omogućila izmjena ili dopuna pokazatelja slijeda učinka, Komisiji bi, prema potrebi, trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. ▌Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(46)	Komisija bi trebala upravljati Fondom uz dužno poštovanje zahtjeva povjerljivosti i sigurnosti, osobito klasificiranih podataka i osjetljivih podataka,

▌ DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

PRIMJENJIVE NA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ▌

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom osniva se Europski fond za obranu (dalje u tekstu „Fond”) u skladu s odredbama članka 1. stavka 3. točke (b) Uredbe …/…/EU [Obzor – 2018/0224(COD) .

Njome se određuju ciljevi Fonda, proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici dodjele financijskih sredstava Unije i pravila za dodjelu tih sredstava.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

0.	„podnositelj zahtjeva” znači pravni subjekt koji podnosi zahtjev za potporu Fonda nakon poziva za podnošenje prijedloga ili u skladu s člankom 195. točkom (e) Financijske uredbe;

„operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja koja se financijski podupiru iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore ▌ili financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

1.a	„certifikacija” znači proces kojim nacionalno tijelo potvrđuje da su obrambeni proizvod, materijalna ili nematerijalna komponenta ili tehnologija u skladu s mjerodavnim propisima;

1.b

„klasificirani podaci” znači svi podaci ili materijali u bilo kojem obliku čijim bi se neovlaštenim otkrivanjem moglo u različitoj mjeri naštetiti interesima Europske unije ili interesima jedne ili više država članica te koji nose oznaku stupnja tajnosti EU-a ili odgovarajuću oznaku stupnja tajnosti u skladu sa sporazumom među državama članicama Europske unije, koje su se sastale u okviru Vijeća, o zaštiti klasificiranih podataka koji se razmjenjuju u interesu Europske unije (2011/C 202/05);

1.c	„konzorcij” znači suradnička skupina podnositelja zahtjeva ili primatelja obvezanih konzorcijskim sporazumom osnovana radi poduzimanja djelovanja u okviru Fonda;

1.d	„koordinator” znači pravni subjekt koji je član konzorcija i kojeg su svi članovi konzorcija imenovali glavnom kontaktnom točkom u odnosima s Komisijom;

2.	„kontrola” znači sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno preko jednog ili više posredničkih pravnih subjekata;

3.	„razvojno djelovanje” znači svako djelovanje koje se ▌sastoji od aktivnosti u području obrane prvenstveno u fazi razvoja, a koje obuhvaća nove proizvode ili tehnologije ili nadogradnju postojećih, osim proizvodnje ili upotrebe oružja;

„disruptivna obrambena tehnologija” znači tehnologija čijom se primjenom dovodi do radikalne promjene, uključujući poboljšanu ili potpuno novu tehnologiju, ili čijom se primjenom dovodi do promjene paradigme u konceptu i vođenju poslova obrane , među ostalim zato što će zamijeniti postojeću obrambenu tehnologiju ili je učiniti zastarjelom ;

5.	„izvršne upravljačke strukture” znači tijelo pravnog subjekta imenovano u skladu s nacionalnim pravom koje, ako je primjenjivo, odgovara glavnom izvršnom direktoru i ovlašteno je za utvrđivanje strategije, ciljeva i općeg usmjerenja pravnog subjekta te nadzire i prati upravljačko odlučivanje;

5.a	„novostečeni podaci” znači podaci, znanje i iskustvo ili informacije nastale tijekom primjene Fonda, neovisno o njihovu obliku ili naravi;

„pravni subjekt” znači bilo koja ▌pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom ▌197. stavkom 2. točkom (c) ▌Financijske uredbe;

7.	„poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeće koje nije ▌MSP ▌i koje ima ▌najviše 3 000 zaposlenika, pri čemu se broj zaposlenika izračunava u skladu s člancima od 3. ▌do 6. ▌Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ (14);

8.	„pretkomercijalna nabava” znači nabava usluga istraživanja i razvoja koja uključuje podjelu rizika i koristi pod tržišnim uvjetima te konkurentni razvoj u fazama, u kojima su dobivene istraživačke i razvojne usluge jasno razdvojene od uvođenja komercijalnih količina krajnjih proizvoda;

„voditelj projekta” znači svaki javni naručitelj koji ima poslovni nastan u državi članici ili u pridruženoj zemlji i kojemu je država članica, pridružena zemlja ili skupina država članica ▌ili pridruženih zemalja dala zadaću upravljanja multinacionalnim projektima naoružavanja, na trajnoj ili ad-hoc osnovi;

9.a	„kvalifikacija” znači cjelokupan proces kojim se dokazuje da projektiranje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije ispunjava utvrđene zahtjeve te se pružaju objektivni dokazi za to da su zadovoljeni određeni zahtjevi u pogledu projektiranja;

10.	„primatelj” znači svaki pravni subjekt s kojim je potpisan sporazum o dodjeli financijskih sredstava ili sporazum o financiranju ili je obaviješten o odluci o dodjeli financijskih sredstava ili odluci o financiranju ;

11.	„istraživačko djelovanje” znači svako djelovanje koje se uglavnom sastoji od istraživačkih aktivnosti , prije svega primijenjenog istraživanja te, prema potrebi, temeljnog istraživanja, s ciljem stjecanja novog znanja i koje je usmjereno isključivo na obrambene primjene;

12.	„rezultati” znači svaki materijalni ili nematerijalni učinak djelovanja, kao što su podaci, stručno znanje ili informacije, neovisno o njihovu obliku ili prirodi, bez obzira na to mogu li se zaštititi, kao i sva povezana prava uključujući pravo intelektualnog vlasništva;

12.a	„osjetljivi podaci” znači informacije i podaci, uključujući klasificirane podatke, koji moraju biti zaštićeni od neovlaštenog pristupa ili otkrivanja zbog obveza iz nacionalnog prava ili prava Unije ili kako bi se sačuvala privatnost ili sigurnost pojedinaca ili organizacija;

12.b	„mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ;

13.

„posebno izvješće” znači konkretan rezultat istraživačkog djelovanja u kojemu su sažeti rezultati djelovanja te navedene opsežne informacije o osnovnim načelima, ciljevima, stvarnim ishodima, osnovnim svojstvima, izvršenim ispitivanjima, mogućim koristima, mogućim obrambenim primjenama te očekivanim načinom iskorištavanja istraživanja s ciljem razvoja, uključujući podatke o nositeljima prava intelektualnog vlasništva, bez obveze uključivanja podataka o pravima intelektualnog vlasništva ;

14.	„prototip sustava” znači model proizvoda ili tehnologije s pomoću kojeg se može prikazati funkcioniranje u operativnom okruženju;

15.	„treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije;

16.	„nepridružena treća zemlja” znači treća zemlja koja nije pridružena zemlja u smislu članka 5.;

17.	„subjekt iz nepridružene treće zemlje” znači pravni subjekt koji ima poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji ili , ako ima poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji, koji ima izvršne upravljačke strukture u nepridruženoj trećoj zemlji.

Članak 3.

Ciljevi Fonda

1. Opći je cilj Fonda poticati konkurentnost, učinkovitost i inovacijske kapacitete europske obrambene tehnološke i industrijske baze diljem Unije, čime se doprinosi strateškoj autonomiji Unije i njezinoj slobodi djelovanja podupiranjem djelovanja koja se temelje na suradnji te prekogranične suradnje pravnih subjekata diljem Unije, osobito MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, jačanjem i poboljšanjem sposobnosti u pogledu i lanaca opskrbe u obrambenom sektoru i lanaca vrijednosti, širenjem prekogranične suradnje među pravnim subjektima i poticanjem boljeg iskorištavanja industrijskog potencijala inovacija, istraživanja i tehnološkog razvoja u svim fazama industrijskog životnog ciklusa obrambenih proizvoda i tehnologija . ▌

2. Fond ima sljedeće posebne ciljeve:

(a)

podupirati ▌ istraživanja koja se temelje na suradnji ▌koji bi mogli znatno povećati uspješnost budućih ▌sposobnosti diljem Unije i koji su usmjereni na maksimiziranje inovacija i uvođenje novih obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući one disruptivne te na najučinkovitiji način uporabe sredstava za istraživanje u području obrane u Uniji ;

(b)

podupirati razvoj ▌obrambenih proizvoda i tehnologija ▌i time pridonijeti većoj učinkovitosti trošenja sredstava za obranu u Uniji, smanjiti opasnosti od nepotrebnog udvostručavanja te tako potaknuti uvođenje europskih proizvoda i tehnologija na tržište i smanjiti rascjepkanost obrambenih proizvoda i tehnologija diljem Unije. Zaključno, Fond će dovesti do povećanja standardiziranosti obrambenih sustava i veće interoperabilnosti sposobnosti država članica.

Takva suradnja u skladu je s prioritetima u pogledu obrambenih sposobnosti koje su zajednički dogovorile države članice u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike te posebice u kontekstu plana za razvoj sposobnosti. U tom pogledu, regionalni i međunarodni prioriteti, kada su u službi sigurnosnih i obrambenih interesa Unije kako su utvrđeni u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike te uzimajući u obzir da je potrebno izbjegavati nepotrebno udvostručavanje, mogu se, prema potrebi, uzeti u obzir kada se u okviru tih prioriteta ne isključuje mogućnost sudjelovanja ni jedne države članice ili pridružene zemlje.

Članak 4.

Proračun

1. U skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe …/…/EU financijska omotnica za provedbu Europskog fonda za obranu za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 11 453 260 000 EUR u cijenama iz 2018. i 13 000 000 000 EUR u sadašnjim cijenama.

2. ▌Raspodjela iznosa iz stavka 1.:

(a)	▌ 3 612 182 000 EUR u cijenama iz 2018. (4 100 000 000 EUR za istraživačko djelovanje);

(b)	▌ 7 841 078 000 EUR u cijenama iz 2018. ( 8 900 000 000 EUR u sadašnjim cijenama) za razvojno djelovanje.

2a . Kao odgovor na nepredviđene situacije ili nove razvoje događaja i potreba Komisija može preraspodjeljivati iznose između sredstava za istraživačko i razvojno djelovanje iz stavka 2. do najviše 20 %.

3. Iznos iz stavka 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Fonda, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući korporativne informacijske sustave.

4. Najmanje 4 % i najviše 8 % financijske omotnice iz stavka 1. mora biti dodijeljeno pozivima na podnošenje prijedloga i dodjeljivanju financijskih sredstava kojima se podupiru disruptivne obrambene tehnologije.

Članak 5.

Pridružene zemlje

Fond će biti otvoren članicama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u. Svi financijski doprinosi za Fond na temelju ovog članka smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] Financijske uredbe.

Članak 6.

Potpora za disruptivne obrambene tehnologije

1. Komisija dodjeljuje sredstva nakon otvorenih i javnih savjetovanja o ▌ tehnologijama koje su usmjerene na primjenu u području obrane i potencijalno disruptivne za poslove obrane u područjima intervencije utvrđenima u programima rada.

2. U programima rada utvrđen je najprimjereniji oblik sredstava za financiranje tih disruptivnih obrambenih tehnologija .

Članak 7.

Etika

1. Djelovanja koja se provode u okviru Fonda moraju biti u skladu s relevantnim nacionalnim pravom, pravom Unije i međunarodnim pravom te Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ta djelovanja moraju biti u skladu i s etičkim načelima sadržanima u relevantnom nacionalnom pravu, pravu Unije i međunarodnom pravu .

2. Prije potpisivanja ugovora o financiranju, Komisija ▌ analizira prijedloge na temelju samoprocjene etičnosti koju priprema konzorcij, kako bi utvrdila djelovanja koja uključuju ▌ozbiljna etička pitanja, uključujući u pogledu uvjeta provedbe i, gdje je to prikladno , podvrgava ih etičkoj procjeni.

Analize i procjene etičnosti provodi Komisija uz potporu neovisnih stručnjaka iz različitih domena, posebice priznatih stručnjaka iz područja obrambene etike.

Uvjeti za provedbu djelovanja s etički osjetljivim pitanjima navode se u sporazumu o financiranju.

Komisija osigurava transparentnost etičkih postupaka u najvećoj mogućoj mjeri te o tome izvještava u okviru svojih obveza izvještavanja i ocjenjivanja u skladu s člankom 32 . Stručnjaci moraju biti državljani najvećeg mogućeg broja država članica.

3. Subjekti koji sudjeluju u djelovanju pribavljaju sva relevantna odobrenja ili druge obvezne dokumente koje zahtijevaju nacionalna ili lokalna etička povjerenstva ili druga tijela, kao što su tijela za zaštitu podataka, prije početka predmetnih aktivnosti. Ti se dokumenti čuvaju u evidenciji i na zahtjev dostavljaju Komisiji.

▌

5. Prijedlozi koja nisu etički prihvatljiva odbijaju se ▌.

▌

Članak 8.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1. Fond se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom.

1a. Odstupajući od stavka 1., u opravdanim slučajevima tijela iz članka 62. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe mogu provoditi posebne aktivnosti u okviru neizravnog upravljanja. To ne može obuhvaćati postupke odabira i dodjele, kako je navedeno u članku 12..

2. Fondom se može omogućiti financiranje u skladu s Financijskom uredbom, u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave te, prema potrebi, u pogledu posebnosti djelovanja, u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

2a. Operacije mješovitog financiranja provode se u skladu s Glavom X. Financijske uredbe i Uredbe o fondu InvestEU.

2b. Financijski instrumenti strogo su usmjereni samo na primatelje.

▌

Članak 10.

Prihvatljivi subjekti

1. Primatelji i ▌podugovaratelji uključeni u djelovanje koje financijski podupire Fond imaju ▌poslovni nastan u Uniji ili pridruženoj zemlji ▌.

1a. Infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva primatelja i podugovaratelja uključenih u djelovanje koji se upotrebljavaju za potrebe djelovanja koja financijski podupire Fond nalaze se na području države članice ili pridružene zemlje tijekom cijelog trajanja djelovanja, a njihove izvršne upravljačke strukture imaju poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji.

1b. Za potrebe djelovanja koje financijski podupire Fond primatelji i podugovaratelji uključeni u djelovanje ne podliježu kontroli nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje.

2. Odstupajući od stavka 1. b ovog članka pravni subjekt s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji koji kontrolira nepridružena treća zemlja ili subjekt iz nepridružene treće zemlje ▌prihvatljiv je kao primatelj ili podugovaratelj uključen u djelovanje samo ako su jamstva koja je odobrila država članica ili pridružena zemlja u kojoj pravni subjekt ima poslovni nastan u skladu s njezinim nacionalnim postupcima stavljena na raspolaganje Komisiji. Ta jamstva mogu se odnositi na izvršne upravljačke strukture pravnog subjekta s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji. Ako država članica ili pridružena zemlja u kojoj pravni subjekt ima poslovni nastan smatra to primjerenim, ta se jamstva mogu odnositi i na specifična prava vlade u pogledu kontrole nad pravnim subjektom.

Jamstvima se osigurava da uključenost tog pravnog subjekta u djelovanje ne bi bilo u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica kako je utvrđeno u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. UEU-a ni s ciljevima iz članka 3. Jamstva su ujedno u skladu s odredbama članaka 22. i 25. Jamstvima se konkretno potkrepljuje to da su, za potrebe djelovanja, uspostavljene mjere kako bi se osiguralo sljedeće:

(a)

▌ kontrola nad pravnim subjektom podnositeljem zahtjeva ne provodi se na način kojim se ograničuje ▌njegova sposobnost da provodi djelovanje i ostvaruje rezultate, kojim se nameću ograničenja u vezi s njegovom infrastrukturom, postrojenjima, imovinom, sredstvima, intelektualnim vlasništvom ili znanjem i iskustvom potrebnima u svrhu djelovanja, ili kojim se potkopavaju njegove sposobnosti i standardi potrebni za provedbu djelovanja ;

(b)

▌nepridružen oj treć oj zemlj i i subjektima iz nepridružen e treće zemlj e onemogućen je pristup ▌osjetljivim podacima povezanima s djelovanjem; te zaposlenici ili druge osobe uključene u djelovanje ▌ gdje je to prikladno imaju nacionalno sigurnosno odobrenje koje je izdala država članica ili pridružena zemlja;

(c)

prava intelektualnog vlasništva proizišla iz djelovanja i rezultata djelovanja ostaju primatelju tijekom djelovanja i nakon njegova dovršetka, ne podliježu kontroli ni ograničenju nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje , i ne izvoze se izvan Unije ili izvan pridruženih zemalja bez odobrenja države članice ili pridružene zemlje u kojoj pravni subjekt ima poslovni nastan i u skladu s ciljevima iz članka 3.

Ako država članica ili pridružena zemlja u kojoj pravni subjekt ima poslovni nastan to smatra primjerenim, moguće je pružiti dodatna jamstva.

Komisija obavješćuje odbor iz članka 28. o svakom pravnom subjektu za koji se smatra da je prihvatljiv u skladu s ovim stavkom.

▌

4. Ako nema konkurentnih nadomjestaka lako dostupnih u Uniji ili u pridruženoj zemlji, primatelji i podugovaratelji uključeni u djelovanje mogu upotrebljavati svoju imovinu, infrastrukturu, postrojenja i sredstva koji se nalaze ili drže izvan državnog područja država članica Unije ili pridruženih zemalja pod uvjetom da ta upotreba nije u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica, da je u skladu s ciljevima iz članka 3. i da je potpuno usklađena s člancima 22. i 25. ▌Troškovi povezani s tim aktivnostima nisu prihvatljivi za financijsku potporu Fonda.

4a. Prilikom provedbe prihvatljivog djelovanja primatelji i podugovaratelji uključeni u djelovanje mogu surađivati i s pravnim subjektima s poslovnim nastanom izvan državnog područja država članica ili pridruženih zemalja ili koji su pod kontrolom nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje, među ostalim upotrebom imovine, infrastrukture, postrojenja i sredstava tih pravnih subjekata, pod uvjetom da to nije u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica. Takva suradnja mora biti u skladu s ciljevima određenima u članku 3. i potpuno usklađena s člancima 22. i 25.

Nepridružena treća zemlja ili drugi subjekt iz nepridružene treće zemlje ne smiju neovlašteno pristupati klasificiranim podacima povezanima s provedbom djelovanja i izbjegavaju se potencijalni negativni učinci na sigurnost dostave ulaznih podataka ključnih za djelovanje.

Troškovi povezani s tim aktivnostima nisu prihvatljivi za potporu iz Fonda.

▌

6. Podnositelji zahtjeva dostavljaju sve relevantne informacije potrebne za procjenu kriterija prihvatljivosti ▌. U slučaju promjene tijekom provedbe djelovanja kojom bi se u pitanje moglo dovesti ispunjavanje kriterija prihvatljivosti, relevantni pravni subjekt obavješćuje Komisiju, koja procjenjuje jesu li ti kriteriji prihvatljivosti i uvjeti i dalje ispunjeni i obraća pažnju na potencijalni učinak na financiranje djelovanja.

7. ▌

8. ▌

9. Za potrebe ovog članka podugovaratelji uključeni u djelovanje koje podupire Fond podrazumijeva podugovaratelje s izravnim ugovornim odnosom s primateljem , druge podugovaratelje kojima je dodijeljeno barem 10 % ukupnog prihvatljivog troška djelovanja te podugovaratelje kojima bi mogao biti potreban pristup klasificiranim podacima ▌ kako bi mogli provesti djelovanje , a koji nisu članovi konzorcija .

Članak 11.

Prihvatljive mjere

1. Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u članku 3. prihvatljiva su za financiranje.

2. Fondom se pruža potpora djelovanjima koja obuhvaćaju ▌nove obrambene proizvode i tehnologije i nadogradnju postojećih proizvoda i tehnologija pod uvjetom da upotreba postojećih informacija potrebnih za provedbu djelovanja za nadogradnju ne podliježe ograničenju nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje , izravno ili neizravno, preko jednog ili više posredničkih pravnih subjekata, na način kojim se onemogućuje provođenje tog djelovanja .

3. Prihvatljivo djelovanje odnosi se na jednu ili više od sljedećih aktivnosti :

(a)	aktivnosti čiji je cilj stvaranje, podupiranje i poboljšanje ▌saznanja , proizvoda i tehnologija, uključujući disruptivne ▌ tehnologije, kojima se mogu postići znatni učinci u području obrane;

(b)	aktivnosti čiji je cilj povećanje interoperabilnosti i otpornosti, uključujući sigurnu proizvodnju i razmjenu podataka, ovladavanje ključnim obrambenim tehnologijama, jačanje sigurnosti opskrbe ili omogućivanje učinkovitog iskorištavanja rezultata za obrambene proizvode i tehnologije;

(c)	studije, kao što su studije izvedivosti za ispitivanje izvedivosti novih ili poboljšanih tehnologija, proizvoda, procesa, usluga i rješenja ▌;

(d)	projektiranje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije, kao i utvrđivanje tehničkih specifikacija na temelju kojih je projekt izrađen, koji mogu uključivati djelomična ispitivanja za smanjenje rizika u industrijskom ili reprezentativnom okruženju;

(e)	razvoj modela obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije s pomoću kojih se može prikazati funkcioniranje elementa u operativnom okruženju (prototip sustava);

(f)	ispitivanje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije;

(g)	kvalifikaciju obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije ▌;

(h)	certifikaciju obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije ▌;

(i)	razvoj tehnologija ili sredstava kojima se povećava učinkovitost obrambenih proizvoda i tehnologija tijekom njihova životnog ciklusa;

▌

4. ▌Djelovanje se provodi unutar konzorcija najmanje triju prihvatljivih subjekata koji imaju poslovni nastan u najmanje tri različite države članice ▌ili pridružene zemlje. Najmanje tri od tih prihvatljivih subjekata s poslovnim nastanom u najmanje dvije države članice ▌ili pridružene zemlje tijekom cijele provedbe djelovanja nisu pod ▌kontrolom istog tijela, izravno ili neizravno, te se ne kontroliraju međusobno.

5. Stavak 4. ne primjenjuje se na ▌ djelovanja koja se odnose na disruptivne obrambene tehnologije ili djelovanja iz stavka 3. ▌točke (c) ▌.

6. Djelovanja za razvoj proizvoda i tehnologija čiji su upotreba, razvoj ili proizvodnja zabranjeni primjenjivim međunarodnim pravom nisu prihvatljiva.

Djelovanja u svrhu razvoja smrtonosnog autonomnog oružja bez mogućnosti značajne ljudske kontrole nad odlukama o odabiru i korištenju u napadima na ljude također nisu prihvatljiva za financijsku potporu Fonda, ne dovodeći u pitanje mogućnost pružanja sredstava za djelovanja za razvoj sustava ranog upozoravanja i protumjera u obrambene svrhe.

▌

Članak 12.

Postupak odabira i dodjele

1. Financijska sredstva Unije dodjeljuju se na temelju konkurentnih poziva za podnošenje prijedloga objavljenih u skladu s Financijskom uredbom. U određenim opravdanim i iznimnim okolnostima, financijska sredstva Unije mogu se dodijeliti i u skladu s člankom ▌195. točkom (e) ▌Financijske uredbe.

▌

2a. Komisija dodjeljuje financiranje ▌putem provedbenih akata donesenih u skladu s postupkom navedenim u članku 28. stavku 2.

Članak 13.

Kriteriji za dodjelu

▌Svaki se prijedlog ocjenjuje na temelju sljedećih kriterija:

(a)	doprinos izvrsnosti ili potencijal za disruptivni učinak u području obrane, konkretno pokazivanjem da očekivani rezultati predloženog djelovanja imaju znatne prednosti u odnosu na postojeće obrambene proizvode ili tehnologije;

(b)

doprinos inovacijama i tehnološkom razvoju europske obrambene industrije, konkretno pokazivanjem da predloženo djelovanje uključuje revolucionarne ili nove koncepte i pristupe, nova obećavajuća buduća tehnološka poboljšanja ili primjenu tehnologija ili koncepata koji dosad nisu primijenjeni u sektoru obrane, uz izbjegavanje nepotrebnog udvostručavanja ;

(c)	doprinos konkurentnosti europske obrambene industrije pokazivanjem da se predloženim djelovanjem dokazano postiže ravnoteža između troškovne učinkovitosti i djelotvornosti, time stvarajući nove tržišne mogućnosti diljem Unije i izvan nje te ubrzavajući rast poduzećâ u cijeloj Uniji;

▌

(d)	doprinos autonomiji europske obrambene tehnološke i industrijske baze, među ostalim povećanjem samodostatnosti u odnosu na izvore iz trećih zemalja i jačanjem sigurnosti opskrbe, te doprinos sigurnosnim i obrambenim interesima Unije u skladu s prioritetima navedenima u članku 3. ▌;

(e)

doprinos stvaranju nove prekogranične suradnje pravnih subjekata koji imaju poslovni nastan u državama članicama ili pridruženim zemljama , posebice MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koji u znatnoj mjeri sudjeluju u djelovanju, kao primatelji, podugovaratelji ili drugi subjekti u lancu opskrbe, i koji imaju poslovni nastan u državama članicama ▌ili pridruženim zemljama koje nisu države članice ili pridružene zemlje u kojima poslovni nastan imaju subjekti u konzorciju koji nisu MSP-ovi ili poduzeća srednje tržišne kapitalizacije ;

(f)	kvaliteta i učinkovitost provedbe djelovanja.

▌

Članak 14.

Stope sufinanciranja

1. Fondom se financira do 100 % prihvatljivih troškova aktivnosti navedenih u članku 11. stavku 3., ne dovodeći u pitanje članak 190. Financijske uredbe .

2. Odstupajući od stavka 1.;

(a)	za aktivnosti definirane u članku 11. stavku 3. točki (e) financijska potpora iz Fonda ne premašuje 20 % njihovih prihvatljivih troškova,

(b)	za aktivnosti definirane u članku 11. stavku 3. točkama od (f) do (h) financijska potpora iz Fonda ne premašuje 80 % njihovih prihvatljivih troškova.

3. Za razvojna djelovanja stopa financiranja povećava se u sljedećim slučajevima:

(a)	za aktivnost razvijenu u kontekstu stalne strukturirane suradnje kako je utvrđena Odukom Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. može se odobriti stopa financiranja uvećana za dodatnih 10 postotnih bodova;

(b)

za aktivnost se može odobriti povećana stopa financiranja, kako je navedeno u ovom stavku drugom i trećem podstavku, ako je najmanje 10 % ukupnog prihvatljivog troška aktivnosti dodijeljeno MSP-ovima s poslovnim nastanom u državi članici ili u pridruženoj zemlji i koji sudjeluju u aktivnosti kao primatelji, podugovaratelji ili kao subjekti u lancu opskrbe.

Stopa financiranja može se uvećati za broj postotnih bodova koji je jednak postotku ukupnih prihvatljivih troškova aktivnosti koji je dodijeljen MSP-ovima s poslovnim nastanom u državama članicama ili pridruženim zemljama u kojima poslovni nastan imaju primatelji koji nisu MSP-ovi i koji u aktivnosti sudjeluju kao primatelji ili kao subjekti u lancu opskrbe, do najviše dodatnih pet postotnih bodova. Stopa financiranja može se uvećati za broj postotnih bodova koji je jednak dvostrukom postotku ukupnih prihvatljivih troškova aktivnosti koji je dodijeljen MSP-ovima s poslovnim nastanom u državama članicama ili pridruženim zemljama koje nisu one u kojima poslovni nastan imaju primatelji koji nisu MSP-ovi i koji u aktivnosti sudjeluju kao primatelji, podugovaratelji ili kao subjekti u lancu opskrbe;

(c)	na aktivnost se može primijeniti stopa financiranja uvećana za dodatnih deset postotnih bodova ako je najmanje 15 % ukupnih prihvatljivih troškova aktivnosti dodijeljeno poduzećima srednje tržišne kapitalizacije s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji;

(d)	ukupno uvećanje stope financiranja aktivnosti ne premašuje 3 5 postotnih bodova. Financijska pomoć Unije pružena u okviru Fonda, uključujući povećane stope financiranja, ne pokriva više od 100 % prihvatljivih troškova djelovanja.

Članak 15.

Financijska sposobnost

Odstupajući od članka ▌198. ▌ Financijske uredbe:

(a)

provjerava se samo financijska sposobnost koordinatora i to samo ako su od Unije zatražena financijska sredstva u iznosu od najmanje 500 000 EUR. Međutim, ako postoje razlozi za sumnju u financijsku sposobnost, Komisija provjerava i financijsku sposobnost drugih podnositelja zahtjeva ili koordinatora za iznose niže od onih navedenih u prvoj rečenici;

(b)	ne provjerava se financijska sposobnost pravnih subjekata za čiju održivost jamče relevantna tijela država članica;

(c)	ako za financijsku sposobnost strukturno jamči drugi pravni subjekt, provjerava se financijska sposobnost tog subjekta.

Članak 16.

Neizravni troškovi

1. Odstupajući od članka 181. stavka 6. Financijske uredbe prihvatljivi ne izravni troškovi utvrđuju se primjenom paušalne stope od 25 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova, ne uključujući prihvatljive izravne troškove podugovaranja i financijsku potporu trećim stranama te sve jedinične troškove ili jednokratne iznose koji uključuju neizravne troškove.

2. Kao alternativa , prihvatljivi neizravni troškovi ▌mogu se utvrditi u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom primatelja na temelju stvarnih neizravnih troškova, pod uvjetom da te računovodstvene prakse prihvaćaju nacionalna tijela za usporediva djelovanja u području obrane u skladu s člankom ▌185. ▌ Financijske uredbe te da su priopćene Komisiji.

Članak 17.

Upotreba jedinstvenog jednokratnog iznosa ili doprinosa koji nije povezan s troškovima

1. Ako se bespovratnim sredstvima Unije sufinancira manje od 50 % ukupnih troškova djelovanja , Komisija može upotrijebiti:

(a)	doprinos koji nije povezan s troškovima iz članka ▌180. stavka 3. ▌Financijske uredbe, a temelji se na ostvarenju rezultata mjerenom upućivanjem na prethodno utvrđene ciljeve ili pomoću pokazatelja uspješnosti ili or

(b)	jednokratan paušalni iznos iz članka ▌182. ▌ Financijske uredbe koji se temelji na privremenom proračunu djelovanja koji su već prihvatila nacionalna tijela država članica i pridruženih zemalja koje sufinanciraju djelovanje.

2. Neizravni troškovi uključeni su u paušalni iznos.

Članak 18.

Pretkomercijalna nabava

1. Unija može podupirati pretkomercijalnu nabavu dodjelom bespovratnih sredstava javnim naručiteljima ili naručiteljima kako su definirani u direktivama 2014/24/EU (15), 2014/25/EU (16) i 2009/81/EZ (17) Europskog parlamenta i Vijeća, koji u području obrane zajedno nabavljaju istraživanje i razvoj usluga ▌ili koordiniraju svoje postupke nabave.

2. Postupci nabave:

(a)	u skladu su s odredbama ove Uredbe;

(b)	mogu odobriti sklapanje više ugovora u sklopu istog postupka (više dobavljača);

(c)	predviđaju sklapanje ugovora s ponuđačem ili ponuđačima koji nude najbolju vrijednost za novac, pri čemu se osigurava da nema sukoba interesa .

Članak 19.

Jamstveni fond

Doprinosima mehanizmu uzajamnog osiguranja mogu se pokriti rizici povezani s osiguranjem povrata sredstava koje primatelji duguju te se oni smatraju dostatnim jamstvom u okviru Financijske uredbe. Primjenjuju se odredbe iz [članka X.] Uredbe XXX [sljednika Uredbe o Jamstvenom fondu].

▌

Članak 20.

Kriteriji prihvatljivosti za nabavu i nagrade

1. Članci 10. i 11. primjenjuju se mutatis mutandis na nagrade.

2. Članak 10., odstupajući od članka 176. Financijske uredbe, i članka 11., primjenjuje se mutatis mutandis na nabavu studija iz članka koja se navodi u članku 11. stavku 3. točki (c).

▌

GLAVA II.

POSEBNE ODREDBE PRIMJENJIVE NA ISTRAŽIVAČKO DJELOVANJE

Članak 22.

Vlasništvo nad rezultatima istraživačkog djelovanja

1. Rezultati istraživačkog djelovanja koje financijski podupire Fond u vlasništvu su primatelja koji su ih ostvarili. Ako pravni subjekti zajedno ostvaruju rezultate a njihove je pojedinačne doprinose nemoguće utvrditi, ili ako nije moguće razdvojiti te zajedničke rezultate, pravni subjekti imat će zajedničko vlasništvo nad rezultatima. Zajednički vlasnici sklapaju ugovor o dodjeli i načinu ostvarivanja takvog zajedničkog vlasništva u skladu sa svojim obvezama u sklopu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

2. Odstupajući od stavka 1., ako se potpora Unije pruža u obliku javne nabave, rezultati istraživačkog djelovanja koje podupire Fond u vlasništvu su Unije. Države članice i pridružene zemlje imaju pravo pristupa rezultatima bez naplate na njihov pismeni zahtjev.

3. ▌Rezultati istraživačkog djelovanja koje financijski podupire Fond ne podliježu nikakvoj kontroli ili ograničenju nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje, bilo izravno ili neizravno, putem jednog ili više posredničkih pravnih tijela, uključujući u smislu prijenosa tehnologije .

4. U odnosu na rezultate koje su primatelji ostvarili djelovanjima koja podupire Fond i ne dovodeći u pitanje stavak 2.a ovog članka, Komisiju se obavješćuje ex ante o svakom prijenosu vlasništva ▌ili ▌dodjeli isključive licencije ▌nepridruženoj trećoj zemlji ili subjektu iz nepridružene treće zemlje. Ako su takvi prijenosi vlasništva u suprotnosti sa ▌sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica ili ciljevima utvrđenima u članku 3. ove Uredbe, financijska sredstva isplaćena u okviru Fonda moraju se nadoknaditi .

5. Nacionalna tijela država članica i pridruženih zemalja imaju pravo pristupa posebnom izvješću o istraživačkom djelovanju za koje su primljena sredstva Unije. Ta se prava pristupa ustupaju besplatno, a Komisija ih prenosi državama članicama i pridruženim zemljama nakon što osigura da su uspostavljene prikladne obveze povjerljivosti.

6. Nacionalna tijela država članica i pridruženih zemalja upotrebljavaju posebno izvješće isključivo za svrhe povezane s upotrebom među njihovim oružanim snagama ili snagama sigurnosti i obavještajnim snagama ili u njihovu korist, uključujući u okviru njihovih programa suradnje. Takva upotreba uključuje, ali ne isključivo, studiju, ocjenu, procjenu, istraživanje, projektiranje ▌te prihvat i certifikaciju proizvoda, upotrebu, obuku i odlaganje ▌, kao i procjenu i izradu tehničkih zahtjeva za nabavu.

7. Primatelji besplatno ustupaju prava pristupa rezultatima istraživačkih aktivnosti koje podupire Fond institucijama, tijelima i agencijama Unije u prikladno opravdanu svrhu razvoja, provedbe i praćenja postojećih Unijinih politika ili programa u njihovoj nadležnosti . Takva prava pristupa ograničena su na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu.

8. U ugovorima o financiranju i ugovorima o pretkomercijalnoj nabavi utvrđuju se posebne odredbe o vlasništvu, pravima pristupa i licenciranju, kako bi se osigurala maksimalna upotreba rezultata i izbjegla bilo kakva nepoštena prednost. Javni naručitelji uživaju barem besplatna prava pristupa rezultatima za vlastitu upotrebu i pravo dodjele, ili zahtijevanja od primatelja da dodijele, neisključive licencije trećim stranama za iskorištavanje rezultata pod poštenim i razumnim uvjetima, bez prava podlicenciranja. Sve države članice i pridružene zemlje imaju besplatan pristup posebnom izvješću. Ako ugovorni izvođač ne uspije komercijalno iskoristiti rezultate u zadanom roku nakon predkomercijalne nabave kako je navedeno u ugovoru, on prenosi cijelo vlasništvo nad rezultatima javnim naručiteljima.

8a. Odredbama utvrđenima u ovoj Uredbi ne utječe se na izvoz proizvoda, opreme ili tehnologije u čiju su proizvodnju uključeni rezultati istraživačkih aktivnosti koje financijski podupire Fond niti se njima utječe na diskrecijsko pravo država članica u vezi s izvoznom politikom za proizvode koji su povezani s obranom.

8b. Bilo koje dvije države članice ili pridružene zemlje, ili više njih, koje su multilateralno ili u okviru organizacije Unije zajednički sklopile jedan ili više ugovora s jednim ili više primatelja kako bi zajednički dodatno razvile rezultate istraživačkih aktivnosti koje podupire Fond, imaju pravo pristupa rezultatima čiji su vlasnici takvi primatelji i koji su potrebni za izvršenje jednog ili više ugovora. Takva prava pristupa odobravaju se besplatno i pod posebnim uvjetima koji za cilj imaju osigurati da će se ta prava koristiti samo u svrhu ugovorâ i da će biti uspostavljene odgovarajuće obveze povjerljivosti.

GLAVA III.

POSEBNE ODREDBE PRIMJENJIVE NA RAZVOJNO DJELOVANJE

Članak 23.

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za razvojno djelovanje

1. ▌Konzorcij dokazuje da će preostali troškovi aktivnosti koji nisu obuhvaćeni potporom Unije biti podmireni drugim sredstvima financiranja, kao što su doprinosi država članica ▌ili pridruženih zemalja ili sufinanciranje pravnih subjekata.

2. Aktivnosti iz članka 11. stavka 3. točke (d) ▌temelje se na usklađenim zahtjevima u pogledu sposobnosti koje su zajednički dogovorile barem dvije države članice ▌ili pridružene zemlje.

3. U odnosu na aktivnosti iz članka 11. stavka 3. točaka od (e) do (h) konzorcij dokumentima koje su izdala nacionalna tijela dokazuje:

(a)	da najmanje dvije države članice ▌ili pridružene zemlje namjeravaju nabaviti završni proizvod ili upotrebljavati tehnologiju na koordiniran način, uključujući putem zajedničke nabave , ako je to primjenjivo ;

(b)	da se aktivnost temelji na zajedničkim tehničkim specifikacijama koje su zajednički dogovorile države članice ▌ili pridružene zemlje koje će sufinancirati aktivnost ili koje namjeravaju zajednički nabaviti konačni proizvod ili zajednički upotrebljavati tehnologiju .

Članak 24.

Dodatni kriteriji za dodjelu za razvojna djelovanja

Uz kriterije za dodjelu iz članka 13. u programu rada u obzir se uzima i sljedeće:

(a)	doprinos povećanju učinkovitosti obrambenih proizvoda i tehnologija tijekom njihova životnog ciklusa, uključujući isplativost i potencijal za sinergije u nabavi te u postupku održavanja i postupku odlaganja;

( b)	doprinos daljnjoj integraciji europske obrambene industrije diljem Unije, i to demonstracijom od strane primatelja da su se države članice obvezale zajednički i koordinirano upotrebljavati, posjedovati ili održavati konačni proizvod ili tehnologiju.

▌

Članak 25.

Vlasništvo nad rezultatima razvojnih djelovanja

1. Unija nije vlasnik proizvoda ili tehnologija koji nastanu iz djelovanja koje financijski podupire Fond niti je nositelj prava intelektualnog vlasništva u pogledu rezultata tih djelovanja.

▌

2. Rezultati djelovanja za koje je financijska potpora isplaćena iz Fonda ne podliježu kontroli ili ograničenju nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje, bilo izravno ili neizravno, putem jednog ili više posredničkih pravnih tijela, uključujući u smislu prijenosa tehnologije.

2a. Ovom se Uredbom ne utječe na diskrecijsko pravo država članica u vezi s izvoznom politikom za proizvode koji su povezani s obranom.

3. U odnosu na rezultate koje su primatelji ostvarili djelovanjima koja financijski podupire Fond i ne dovodeći u pitanje stavak 2.a ovog članka , Komisiju se obavješćuje ex ante o svakom prijenosu vlasništva ▌nepridruženoj trećoj zemlji ili subjektima iz nepridružene treće zemlje . Ako su takvi prijenosi vlasništva ▌ u suprotnosti sa ▌sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica ili ciljevima ▌utvrđenima u članku 3., ▌financijska sredstva isplaćena u okviru Fonda moraju se nadoknaditi.

4. Ako se pomoć Unije pruža u obliku javne nabave studije , države članice ▌ili pridružene zemlje na pisani zahtjev imaju pravo na besplatnu, neisključivu licenciju za njezino korištenje.

▌

GLAVA IV.

UPRAVLJANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 27.

Programi rada

1. Fond se provodi prema programima rada utvrđenima u skladu s člankom 110. Financijske uredbe. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja. U programima rada utvrđuje se ukupni proračun koji se iskorištava za prekogranično sudjelovanje MSP-ova.

2. Komisija donosi programe rada pomoću provedbenih akata u skladu s postupkom iz članka 28. stavka 2.

3. U programima rada detaljno se utvrđuju teme istraživanja i kategorije djelovanja koje će financijski poduprijeti Fond. Te kategorije moraju biti u skladu s obrambenim prioritetima iz članka 3.

Uz iznimku dijela programa rada posvećenog disruptivnim tehnologijama za primjene u području obrane, te teme i kategorije istraživanja obuhvaćaju proizvode i tehnologije u sljedećim područjima:

(a)	pripreme, zaštite, uvođenja i održivosti;

(b)	upravljanja informacijama, informacijske premoći i vođenja, kontrole, komunikacija, računala, obavještajnog rada, nadzora i izviđanja (C4ISR), kiberobrane i kibersigurnosti; i

(c)	angažmana i efektora.

4. Programi rada, ako je to primjereno, sadržavaju funkcionalne zahtjeve i u njima se utvrđuje oblik EU-ova financiranja u skladu s člankom 8. a da se pritom ne sprječava tržišno natjecanje na razini poziva na podnošenje prijedloga.

U programima rada u obzir se može uzeti i prijenos rezultata istraživačkih djelovanja koja pokazuju dodanu vrijednost i koje je Fond financijski podupirao već u fazi razvoja.

Članak 28.

Odbor

1. Komisiji pomaže Odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. Europska obrambena agencija poziva se kao promatrač koji će izraziti svoja stajališta i stručno znanje. Poziva se i Europska služba za vanjsko djelovanje, koja će pružiti potporu.

Odbor se sastaje i u posebnim sastavima, među ostalim kako bi se raspravljalo o obrambenim i sigurnosnim aspektima u odnosu na djelovanja u okviru Fonda.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne dostavi nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 28.a

Savjetovanje s voditeljem projekta

Ako država članica ili pridružena zemlja imenuje voditelja projekta, Komisija se o napretku djelovanja prije izvršenja plaćanja savjetuje s voditeljem projekta.

Članak 29.

Neovisni stručnjaci

1. Komisija imenuje neovisne stručnjake koji pomažu pri etičkom nadzoru članka 7. i evaluaciji prijedlogâ u skladu s člankom ▌237. ▌Financijske uredbe. ▌

2. Neovisni stručnjaci su građani Unije ▌iz što više različitih država članica i biraju se na temelju poziva na iskaz interesa upućenih ▌ ministarstvima obrane i podređenim agencijama, drugim relevantnim državnim tijelima, istraživačkim zavodima, sveučilištima, poslovnim udrugama ili poduzećima u obrambenom sektoru s ciljem sastavljanja popisa stručnjaka. Odstupajući od članka ▌237. ▌Financijske uredbe, taj se popis ne objavljuje.

3. Sigurnosne podatke imenovanih ne ovisnih stručnjaka potvrđuje odgovarajuća država članica .

4. Odbor iz članka 28. obavješćuje se svake godine o popisu stručnjaka koji mora biti transparentna u pogledu sigurnosnih podataka stručnjaka. Komisija isto tako osigurava da stručnjaci ne ocjenjuju, pružaju savjete ili pomažu u pitanjima u vezi s kojima imaju sukob interesa .

5. Neovisni stručnjaci odabiru se na temelju njihovih vještina, iskustva i znanja potrebnih za izvršenje dodijeljenih zadataka.

▌Članak 30.

Primjena pravila o klasificiranim podacima

1. U okviru područja primjene ove Uredbe:

(a)	svaka država članica ▌osigurava da ▌nudi razinu zaštite klasificiranih podataka Europske unije jednakovrijednu onoj koja je osigurana ▌sigurnosnim propisima Vijeća utvrđenima u Prilogu Odluci 2013/488/EU (18);

(a1)	Komisija štiti klasificirane podatke u skladu s propisima o sigurnosti utvrđenima u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a;

▌

(c)

fizičke osobe s boravištem u nepridruženim trećim zemljama i pravne osobe s poslovnim nastanom u ▌trećim zemljama mogu rukovati klasificiranim podacima EU-a u vezi s Fondom samo ako u tim zemljama podliježu sigurnosnim propisima kojima se jamči razina zaštite koja je barem jednakovrijedna onoj koja je osigurana Komisijinim pravilima o sigurnosti utvrđenima u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i sigurnosnim pravilima Vijeća utvrđenima u ▌Odluci 2013/488/EU;

(c1)

jednakovrijednost sigurnosnih propisa koji se primjenjuju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji utvrđuje se u sporazumu o sigurnosti informacija koji, prema potrebi, uključuje pitanja industrijske sigurnosti, a koji je sklopljen između Unije i predmetne treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s postupkom utvrđenim u članku 218. UFEU-a i uzimajući u obzir članak 13. Odluke 2013/488/EU;

(d)

ne dovodeći u pitanje članak 13. Odluke 2013/488/EU i pravila o industrijskoj sigurnosti utvrđena u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444, fizička ili pravna osoba, treća zemlja ili međunarodna organizacija mogu imati pristup klasificiranim podacima Europske unije ako se to u dotičnom slučaju pokaže potrebnim te ovisno o prirodi i sadržaju tih podataka, primateljevoj potrebi za pristupom podacima i stupnju koristi za Europsku uniju.

2. Ako djelovanje uključuje, zahtijeva ▌ili sadržava klasificirane podatke ili su oni potrebni za djelovanje, mjerodavno tijelo za financiranje u pozivu na podnošenje prijedloga ili u natječajnoj dokumentaciji određuje mjere i zahtjeve potrebne za jamčenje sigurnosti takvih podataka na odgovarajućoj razini.

3. Komisija uspostavlja sigurni sustav razmjene kako bi se olakšala razmjena osjetljivih informacija i klasificira podatke između Komisije i država članica i pridruženih zemalja te, prema potrebi, s podnositeljima zahtjeva i primateljima. Sustavom se u obzir uzimaju nacionalni sigurnosni propisi država članica.

4. O podrijetlu klasificiranih novostečenih podataka koji su prikupljeni tijekom istraživačkog ili razvojnog djelovanja odlučuje država članica na čijem državnom području primatelji imaju poslovni nastan. U tu svrhu te države članice mogu odlučiti o točnom sigurnosnom okviru za zaštitu i postupanje s klasificiranim informacijama koje se odnose na djelovanje i o tome obavješćuju Komisiju. Takvim sigurnosnim okvirom ne dovodi se u pitanje mogućnost da Komisija ima pristup potrebnim informacijama za provedbu aktivnosti.

Ako te države članice ne uspostave takav posebni sigurnosni okvir, Komisija uspostavlja sigurnosti okvir za djelovanje u skladu s odredbama Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/444.

Primjenjivi sigurnosni okvir za djelovanje mora biti uspostavljen najkasnije prije potpisivanja sporazuma o financiranju ili ugovora.

Članak 31.

Praćenje i izvješćivanje

1. Pokazatelji za praćenje provedbe i napretka Fonda prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su Prilogu.

2. Kako bi učinkovito procijenila napredak Fonda u postizanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. radi izmjene Priloga kako bi se prema potrebi revidirali ili dopunili pokazatelji i radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

3. Komisija redovito prati provedbu Fonda i svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o postignutom napretku, uključujući kako se pouke utvrđene i izvučene iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane i Pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane uzimaju u obzir pri provedbi Fonda . U tu svrhu Komisija uspostavlja potrebne sustave praćenja.

4. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe Fonda i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije.

Članak 32.

Evaluacija fonda

1. Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2. Privremena evaluacija Fonda provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi ▌, a najkasnije četiri godine nakon početka njegove provedbe. Izvješće o privremenoj evaluaciji posebice obuhvaća ocjenu upravljanja Fondom, uključujući u pogledu odredbi povezanih s neovisnim stručnjacima, provedbom etičkih postupaka kako je navedeno u članku 7. i pouka izvučenih iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane i Pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane, stope provedbe, rezultate dodjele projekata, uključujući razinu sudjelovanja MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije ▌te razinu njihova prekograničnog sudjelovanja, stope nadoknade neizravnih troškova kako je definirani u članku 16., iznose dodijeljene disruptivnim tehnologijama u pozivima na podnošenje prijedloga i financiranje odobreno u skladu s člankom ▌195. ▌Financijske uredbe do 31. srpnja 2024. Privremena evaluacija sadržava i informacije o zemljama podrijetla primatelja te broju zemalja uključenih u pojedinačne projekte i, kad je to moguće, o distribuciji prava na stvoreno intelektualno vlasništvo. Komisija može podnijeti prijedloge svih prikladnih izmjena postojeće Uredbe.

3. Na kraju provedbe Fonda, a najkasnije četiri godine nakon ▌31. prosinca 2027. Komisija provodi završnu evaluaciju Fonda. Izvješće o završnoj evaluaciji sadržava rezultate provedbe i, u mjeri u kojoj je to moguće zbog rokova, utjecaj Fonda. U tom izvješću, koje se temelji na relevantnim savjetovanjima s državama članicama, pridruženim zemljama i ključnim dionicima, posebice se ocjenjuje napredak ostvaren u postizanju ciljeva utvrđenih u članku 3. Njime se također pomaže u utvrđivanju područja u kojima Unija ovisi o trećim zemljama za razvoj obrambenih proizvoda i tehnologija. U njemu se analizira i prekogranično sudjelovanje, među ostalim MSP-ova i poduzeća središnje tržišne kapitalizacije, u projektima provedenima u okviru Fonda te integracija MSP-ova i poduzeća središnje tržišne kapitalizacije u globalni vrijednosni lanac te doprinos Fonda uklanjanju nedostataka utvrđenih u planu za razvoj sposobnosti . Izvješće sadržava i informacije o zemljama podrijetla primatelja te, kad je to moguće, o distribuciji prava na stvoreno intelektualno vlasništvo.

4. Zaključke evaluacija i svoje primjedbe Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

Članak 33.

Revizije

Revizije uporabe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom ▌127. ▌Financijske uredbe. Europski revizorski sud provjerava račune svih prihoda i rashoda Unije u skladu s člankom 287. UFEU-a.

Članak 34.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Fondu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, ▌OLAF-u i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Kad je riječ o OLAF-u, ta prava uključuju pravo provedbe istraga, uključujući terenske provjere i inspekcije kako je propisano Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara ▌.

Članak 35.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1. Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost. Mogućnost objave akademskih radova na temelju rezultata istraživačkog djelovanja uređuje se u sporazumima o financiranju.

2. Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Fonda, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Fondu također pridonose ▌ priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

2a. Financijska sredstva dodijeljena Fondu također mogu doprinijeti organizaciji aktivnosti širenja, događaja povezivanja i aktivnosti podizanja razine svijesti, posebno s ciljem otvaranja lanaca opskrbe radi poticanja prekograničnog sudjelovanja MSP-ova.

GLAVA V.

DELEGIRANI AKTI, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Delegirani akti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 31. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

2. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 31. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

3. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Delegirani akt donesen na temelju članka 31. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 37.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) 2018/1092 (Europski program industrijskog razvoja u području obrane) stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 38.

Prijelazne odredbe

1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu dotičnih djelovanja, do njihova zaključenja, na temelju Uredbe (EU) 2018/1092 te pripremnog djelovanja u pogledu istraživanja u području obrane, koji se nastavljaju primjenjivati na dotična djelovanja , kao i na njihove rezultate, do njihova zaključenja.

2. Iz financijske omotnice Fonda mogu se podmirivati i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Fonda i mjera donesenih u okviru prethodnih instrumenata, Uredbe o europskom programu industrijskog razvoja u području obrane te pripremnog djelovanja u pogledu istraživanja u području obrane.

3. Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

Članak 39.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 18. travnja 2019.Podcrtani tekst nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora.

(2) Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L 146, 10.6.2009., str. 1.); Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti (SL L 216, 20.8.2009., str. 76.).

(3) Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji (Odluka o prekomorskom pridruživanju) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(4) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018.).

(5) Uredba (EU) 2018/1092 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije Unije (SL L 200, 7.8.2018., str. 30.).

(7) Upućivanje treba ažurirati: SL C 373, 20.12.2013., str. 1. Sporazum je dostupan na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2013.373.01.0001.01.ENG&toc=OJ:C:2013:373:TOC

(9) Uredba Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(11) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(13) Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L 146, 10.6.2009., str. 1.).

(14) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(15) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).

(16) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(17) Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20.8.2009., str. 76.).

(18) SL L 274, 15.10.2013., str. 1.

PRILOG

POKAZATELJI ZA IZVJEŠĆIVANJE O NAPRETKU FONDA U OSTVARIVANJU NJEGOVIH POSEBNIH CILJEVA

Posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (a):

Pokazatelj 1.

Sudionici

Mjereno na temelju: broja uključenih pravnih subjekata ( podijeljenih prema veličini, vrsti i državi poslovnog nastana)

Pokazatelj 2.

Istraživanja koja se temelje na suradnji

Mjereno na temelju:

2.1.	broja i vrijednosti financiranih projekata

2.2.	prekogranične suradnje: udjela ugovora dodijeljenih MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, s vrijednošću ugovora za prekograničnu suradnju

2.3.	udjela primatelja koji nisu provodili istraživačke aktivnosti koje imaju primjenu u obrani prije stupanja na snagu Fonda

Pokazatelj 3.

Inovacijski proizvodi

Mjereno na temelju:

3.1.	broja novih patenata na temelju projekata koje financijski podupire Fond

3.2.	zbirnog prikaza raspodjele patenata među poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, MSP-ovima i pravnim subjektima koji nisu ni poduzeća srednje tržišne kapitalizacije ni MSP-ovi

3.3.	zbirnog prikaza raspodjele patenata prema državama članicama

Posebni cilj iz članka 3. stavka 2. točke (b):

Pokazatelj 4.

Razvoj sposobnosti koji se temelji na suradnji

Mjereno na temelju: broja i vrijednosti financiranih djelovanja kojima se uklanjaju nedostaci u pogledu sposobnosti utvrđeni u planu za razvoj sposobnosti

Pokazatelj 4.

Kontinuirana potpora tijekom cijelog ciklusa istraživanja i razvoja

Mjereno na temelju: udjela u postojećem znanju prava intelektualnog vlasništva ili rezultatima ostvarenima u djelovanjima za koja je prije primljena potpora

Pokazatelj 5.

Otvaranje radnih mjesta / potpora u traženju zaposlenja

Mjereno na temelju: broja radnih mjesta za aktivnosti istraživanja i razvoja u području obrane za koja je primljena potpora po državi članici

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/1001

P8_TA(2019)0431

Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu izloženosti u obliku pokrivenih obveznica (COM(2018)0093 – C8-0112/2018 – 2018/0042(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/75)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0093),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0112/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 22. kolovoza 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018. (2),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0384/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 382, 23.10.2018., str. 2.

(2) SL C 367, 10.10.2018., str. 56.

P8_TC1-COD(2018)0042

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu izloženosti u obliku pokrivenih obveznica

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2160.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/1002

P8_TA(2019)0432

Pokrivene obveznice i javni nadzor pokrivenih obveznica ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog Parlamenta i Vijeća o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni Direktive 2009/65/EZ i Direktive 2014/59/EU (COM(2018)0094 – C8-0113/2018 – 2018/0043(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/76)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0094),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 53. i 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0113/2018),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018. (1),

—

—	uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0390/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji,

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 56.

P8_TC1-COD(2018)0043

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/2162.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/61 u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija

Zahtjevi za namjenski zaštitni sloj likvidnosti za pokrivene obveznice utvrđeni u članku 16. Prijedloga [direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni Direktive 2009/65/EZ i Direktive 2014/59/EU] mogli bi dovesti do preklapanja sa zahtjevima za kreditne institucije o održavanju općeg zaštitnog sloja likvidnosti utvrđenih u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/61.

Kako bi se izbjeglo preklapanje i istovremeno osiguralo da se namjenski zaštitni sloj likvidnosti za pokrivene obveznice primjenjuje i tijekom razdoblja primjene koeficijenta likvidnosne pokrivenosti, Komisija je spremna izmijeniti Delegiranu uredbu (EU) 2015/61 kako bi se riješila specifična situacija s pokrivenim obveznicama. Takvu bi izmjenu trebalo pravovremeno donijeti da bi stupila na snagu prije datuma primjene direktive o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/1005

P8_TA(2019)0433

InvestEU ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU (COM(2018)0439 – C8-0257/2018 – 2018/0229(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/77)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0439),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 173. i članak 175. treći stavak Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0257/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018. (2),

—	uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

—	uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, u skladu s člankom 55. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za promet i turizam, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0482/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (3);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 131.

(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 310.

(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 16. siječnja 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0026).

P8_TC1-COD(2018)0229

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. i članak 175. stavak treći,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Aktivnosti ulaganja u infrastrukturu u Uniji 2016. bile su oko 20 % niže od stopa ulaganja prije globalne financijske krize, tj. iznosile su 1,8 % BDP-a EU-a u odnosu na 2,2 % 2009. Stoga, iako se udio ulaganja u BDP-u zamjetno oporavio, još je ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljan da nadoknadi godine nedovoljne razine ulaganja. Štoviše, u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti postojeće razine i predviđanja ulaganja ne mogu zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima za održivi dugoročni rast , među ostalim u inovacije, vještine, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća („MSP”), niti omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Stoga je potrebna kontinuirana potpora za uklanjanje tržišnih nedostataka i rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja kako bi se smanjio nedostatak ulaganja u ciljne sektore i ostvarili ciljevi politika Unije.

(2)

U evaluacijama je istaknuto da je raznolikost financijskih instrumenata provedenih na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. uzrokovala određena preklapanja. Ta je raznolikost uzrokovala složenost posrednicima i krajnjim primateljima koji su se suočavali s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju. Nepostojanje usklađenih pravila otežalo je kombiniranje sredstava iz nekoliko fondova Unije, iako bi takvo kombiniranje koristilo projektima kojima su potrebne razne vrste financiranja. Stoga bi trebalo , između ostalog i na temelju iskustva s Europskim fondom za strateška ulaganja koji je uspostavljen u okviru Plana ulaganja za Europu, osnovati jedinstveni fond InvestEU kako bi se krajnjim primateljima pružila učinkovitija potpora integriranjem i pojednostavnjivanjem financijske ponude u okviru jedinstvenog sustava proračunskih jamstava, čime bi se poboljšao učinak intervencija Unije i istodobno smanjio trošak za proračun Unije.

(3)

Posljednjih godina Unija je donijela ambiciozne strategije za dovršetak jedinstvenog tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja kao što su strategija Europa 2020., unija tržišta kapitala, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta , Europska agenda za kulturu , paket „Čista energija za sve Europljane”, akcijski plan Unije za kružno gospodarstvo, strategija za mobilnost s niskom razinom emisije , ambicije EU-a u pogledu sigurnosti i obrane te ▌svemirska strategija za Europu i Europski stup socijalnih prava. U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

(4)

Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika predstavlja okvir za određivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice , po potrebi u suradnji s lokalnim i regionalnim nadležnim tijelima izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se ti prioriteti reformi podupiru. Strategije bi trebale biti predstavljene zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

(5)

Fond InvestEU trebao bi pridonijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomskoj konvergenciji Unije, među ostalim u području inovacija▌, digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta Unije i socijalne otpornosti ▌te integracije Unijinih tržišta kapitala te uključivati rješenja kojima će se riješiti problem njihove rascjepkanosti te diversificirati izvori financiranja za poduzeća Unije.. U tu bi svrhu fondom InvestEU trebalo podupirati projekte koji su tehnički i ekonomski održivi uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i po potrebi financijskim doprinosima partnera u provedbi. Trebao bi se temeljiti na potražnji te bi potpora u okviru fonda InvestEU trebala istovremeno biti usmjerena na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi bila nedostatno financirana te time pridonijeti ostvarivanju ciljeva politika Unije. Potporom u okviru Fonda trebalo bi obuhvatiti širok raspon sektora i regija, uz istodobno izbjegavanje prekomjerne sektorske ili geografske koncentracije.

(5a)

Kulturni i kreativni sektori nalaze se među otpornim i brzo rastućim gospodarskim sektorima u Uniji koji od intelektualnog vlasništva i kreativnosti pojedinca stvaraju i gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, zbog nematerijalne prirode njihove imovine ograničen im je pristup privatnom financiranju, što je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. U okviru programa InvestEU trebalo bi nastaviti olakšavati pristup financiranju MSP-ovima iz kulturnih i kreativnih sektora.

(6)

Fond InvestEU trebao bi biti potpora ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući kulturno nasljeđe, u cilju poticanja održivog i uključivog rasta, ulaganja i zapošljavanja i tako pridonijeti poboljšanju blagostanja i ravnopravnijoj raspodjeli dohotka te većoj ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji. Projekti financirani u okviru fonda InvestEU trebaju zadovoljiti okolišne i socijalne standarde Unije, uključujući prava radnika. Intervencije u okviru fonda InvestEU trebale bi nadopunjavati potporu Unije koja se pruža u obliku bespovratnih sredstava.

(7)

Unija je podržala ciljeve utvrđene u Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja te Pariški sporazum iz 2015., kao i Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. Kako bi se ostvarili dogovoreni ciljevi, uključujući one koji su dio politika okoliša Unije, djelovanje u cilju održivog razvoja treba znatno povećati. Stoga bi načela održivog razvoja trebala imati istaknutu ulogu u uspostavi fonda InvestEU.

(8)	Program InvestEU trebao bi pridonijeti izgradnji održivog sustava financiranja u Uniji kojim se podupire preusmjeravanje privatnog kapitala u održiva ulaganja u skladu s ciljevima navedenima u Akcijskom planu Komisije o financiranju održivog rasta (4).

(9)

Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima tijekom VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 % što je ranije moguće, a najkasnije do 2027. godine. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno najmanje 40 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(10)

Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljne vrijednosti u području klime pratit će se s pomoću sustava EU-a za praćenje klimatske politike koji je Komisija izradila u suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (5)] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU također se treba pridonijeti provedbi drugih dimenzija ciljeva održivog razvoja (SDG).

(11)

Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma, pola od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu tiču se okoliša. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla, unutarnjih voda i oceana , ekstremne vremenske uvjete, gubitke u bioraznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Načela zaštite okoliša sastavni su dio Ugovora i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. Trebalo bi u pripremu i provedbu ulaganja integrirati zaštitu okoliša te povezano sprečavanje rizika i upravljanje njime. Osim toga, EU bi trebao pratiti svoje rashode koji se odnose na bioraznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunio obveze izvješćivanja na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva u pogledu okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijom koja je izrađena u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, bioraznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućilo ocjenjivanje pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na ključne sastavnice prirodnog kapitala, uključujući zrak, vodu, tlo i bioraznolikost.

(12)

Projekti ulaganja koji primaju znatnu potporu Unije, posebno u području infrastrukture, trebali bi biti pod nadzorom partnera u provedbi kako bi se odredilo imaju li okolišni, klimatski ili socijalni učinak, a ako imaju trebali bi podlijegati provjeri održivosti u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala izraditi u uskoj suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi u okviru programa InvestEU i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva i usklađena sa smjernicama izrađenima za druge programe Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, te bi smjernice trebale sadržavati odgovarajuće odredbe kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje , a projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama trebali bi se isključiti iz provjere održivosti. Ako partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, trebao bi podastrijeti obrazloženje Odboru za ulaganja. Operacije koje nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva ne bi trebale biti prihvatljive za potporu na temelju ove Uredbe.

(13)

Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Znatna ulaganja u europsku infrastrukturu, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti i stvaranja jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje ciljeva održivosti Unije, uključujući obveze Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetske i klimatske ciljeve do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost i obnovljive te druge sigurne i održive izvore energije s niskim emisijama, mjere u području okoliša i klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s investicijskim deficitom i u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati jednostavnije postupke ulaganja koji omogućuju vidljivost portfelja projekata i maksimalno povećavaju sinergije relevantnih programa Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija . Imajući u vidu prijetnje sigurnosti, u projektima ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi obuhvatiti otpornost infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost te uzeti u obzir načela zaštite građana na javnim mjestima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije, kao što je Europski fond za regionalni razvoj kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javna mjesta, promet, energetiku i drugu ključnu infrastrukturu.

(13a)

Program InvestEU prema potrebi trebao bi doprinijeti ciljevima [revidirane Direktive o obnovljivim izvorima energije] i [Uredbe o upravljanju] te promicati energetsku učinkovitost u okviru odluka o ulaganju.

(13b)

Istinska multimodalnost prilika je za stvaranje učinkovite prometne mreže povoljne za okoliš koja koristi najveći mogući potencijal svih prijevoznih sredstava i među njima stvara sinergiju. Programom InvestEU mogla bi se podupirati ulaganja u multimodalna prometna čvorišta koja unatoč svojim znatnim gospodarskim potencijalima i poslovnim modelima sadrže brojne rizike za privatne ulagače. Program bi mogao pridonijeti razvoju i uvođenju inteligentnih prometnih sustava (ITS). Programom InvestEU trebalo bi pojačati napore za stvaranje i primjenu tehnologija koje pomažu u poboljšanju sigurnosti vozila i prometne infrastrukture.

(13c)

Razvojem projekata i poduzeća u području plavog gospodarstva i svojih financijskih načela program InvestEU trebao bi pridonijeti politikama EU-a koje se odnose na mora i oceane. To može uključivati intervencije u području pomorskog poduzetništva i pomorske industrije, inovativan i konkurentan pomorski sektor, kao i pomorsku energiju iz obnovljivih izvora te kružno gospodarstvo.

(14)

Dok se razina ukupnih ulaganja u Uniji povećava, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje inovacije i dalje su nedovoljna. Nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućio razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji i povećala konkurentnost tih rješenja na svjetskim tržištima te promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije . U tom bi pogledu iskustvo stečeno u vezi s financijskim instrumentima u okviru programa Obzor 2020., kao što je InnovFin za lakši i brži pristup novčanim sredstvima za inovativna poduzeća, trebalo biti snažna osnova za pružanje ove ciljane potpore.

(14a)

Turizam je važno područje u gospodarstvu Unije, a programom InvestEU treba pridonijeti jačanju dugoročne konkurentnosti sektora podupiranjem radnji kojima je cilj promicanje održivog, inovativnog i digitalnog turizma.

(15)

Hitno je potrebno uložiti znatan napor u ulaganja u digitalnu transformaciju i njezino poticanje te njezine koristi proširiti na sve građane i poduzeća u Uniji. Čvrst politički okvir strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sada bi trebao biti popraćen ulaganjima sličnih ambicija, uključujući u umjetnu inteligenciju u skladu s programom Digitalna Europa .

(16)

Mala i srednja poduzeća ▌ predstavljaju više od 99 % poduzeća u Uniji i njihova je gospodarska vrijednost značajna i ključna . Ona se, međutim, suočavaju s problemima u pristupu financiranju zbog toga što ih se smatra visokorizičnima ili zbog nedovoljnog kolaterala. Dodatni izazovi proizlaze iz potrebe MSP-ova i poduzeća socijalnog gospodarstva da ostanu konkurentni aktivnostima digitalizacije, internacionalizacije, transformacije u smislu kružnog gospodarstva , inoviranja te dodatnim osposobljavanjem svojih radnika. Nadalje, u odnosu na veća poduzeća, MSP-ovi imaju ograničeniji pristup izvorima financiranja: obično ne izdaju obveznice, imaju tek ograničen pristup burzama ili velikim institucionalnim ulagateljima. Inovativna rješenja, kao što su kupovina poduzeća ili preuzimanje udjela u poduzeću od strane zaposlenika, također su sve uobičajenija za MSP-ove i poduzeća socijalnog gospodarstva. Problem u vezi s pristupom financiranju još je veći za MSP-ove čije su djelatnosti usmjerene na nematerijalnu imovinu. MSP-ovi u Uniji u velikoj mjeri ovise o bankama i financiranju zaduživanjem u obliku bankovnih prekoračenja, zajmova ili leasinga. Podrška MSP-ovima koji se susreću s tim izazovima pojednostavljenjem njihova pristupa financiranju i pružanjem diversificiranih izvora financiranja potrebna je za povećanje sposobnosti MSP-ova za financiranje osnivanja, rasta, inovacija i održivog razvoja tih poduzeća, jamčenje njihove konkurentnosti, suočavanje s gospodarskim krizama te za jačanje otpornosti gospodarstva i financijskog sustava tijekom gospodarske krize ili šokova kao i sposobnosti za otvaranje radnih mjesta i stvaranje socijalne dobrobiti . Time se ujedno nadopunjuju inicijative koje su već uvedene u kontekstu unije tržišta kapitala. Fond InvestEU trebao bi se stoga nadovezivati na uspješne programe kao što je COSME i osigurati obrtni kapital i ulaganja tijekom cijelog životnog ciklusa poduzeća te omogućiti financiranje za transakcije leasinga i priliku za stavljanje naglaska na specifične, usmjerenije financijske proizvode.

(17)

Na temelju dokumenta za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe (7) i europskog stupa socijalnih prava (8) te okvira Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, izgradnja uključivije i pravednije Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost prilika posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama . Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući ponovno osposobljavanje i dodatno osposobljavanje radnika, među ostalim u regijama koje ovise o ugljično intenzivnom gospodarstvu i pogođene su strukturnim prijelazom na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, povećanje zaposlenosti, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, poboljšanje stanja ravnopravnosti spolova, jednakih prilika, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenih i socijalnih usluga , socijalnog stanovanja, rješavanje problema beskućništva, poboljšanje digitalne uključivosti, razvoj zajednice, jačanje uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU trebao bi pridonijeti i poticanju europske kulture i kreativnosti. Radi stvaranja protuteže dubokim društvenim transformacijama koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, socijalnu infrastrukturu, mikrofinanciranje, etičko financiranje i financiranje socijalnog poduzetništva te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja i javno ugovaranje s društvenim učinkom. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te institucije socijalne solidarnosti kako bi se pružila potpora onima kojima je najpotrebnija. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi (9) utvrđen je ukupni nedostatak ulaganja od najmanje 1,5 bilijuna EUR za razdoblje između 2018. i 2030. u socijalnu infrastrukturu i usluge, uključujući obrazovanje, osposobljavanje, zdravstvo i stanovanje, kojima je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i dobrotvornog kapitala te potpora alternativnih izvora financiranja, kao što su etički, socijalni i održivi akteri, kao i potpora zaklada za poticanje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i jačanje otpornosti Unije.

(18)	Fond InvestEU trebao bi se provoditi u okviru četiri sastavnica politika i odražavati ključne prioritete politike Unije za održivu infrastrukturu, istraživanja, inovacije i digitalizaciju, MSP-ovi i socijalna ulaganja i vještine.

(18a)

Iako bi sastavnica politika koja se odnosi na MSP-ove prvenstveno trebala biti usmjerena na korist malih i srednjih poduzeća, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije također su prihvatljiva u okviru te sastavnice. Mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije trebala bi biti prihvatljiva za potporu u okviru preostale tri sastavnice.

(19)

Svaka od tih sastavnica politike trebala bi se sastojati od dva odjeljka: odjeljka „EU” i odjeljka „države članice”. Odjeljak „EU” trebao bi biti namijenjen uklanjanju tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja na razini Unije ili država članica na proporcionalan način, pri čemu bi podržane mjere trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost. Odjeljak „države članice” trebao bi državama članicama kao i regionalnim vlastima preko njihovih država članica omogućiti da određenim dijelom svojih sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem pridonesu izdvajanju rezervacija za jamstvo EU-a kako bi se ono upotrijebilo za operacije financiranja ili operacije ulaganja u cilju uklanjanja specifičnih tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja na njihovu državnom području , kako je navedeno u sporazumu o doprinosu , uključujući u ugroženim i udaljenim područjima, kao što su najudaljenije regije Unije, u svrhu ostvarivanja ciljeva fonda u okviru podijeljenog upravljanja. Djelovanje koje se podupire iz fonda InvestEU preko odjeljka „EU” ili odjeljka „države članice” ne bi trebalo duplicirati ili istiskivati privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(20)

Odjeljak „države članice” trebao bi biti posebno osmišljen tako da omogući upotrebu sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za izdvajanje rezervacija za jamstvo koje izdaje Unija. Tom bi se mogućnošću povećala dodana vrijednost proračunskog jamstva Unije njegovim pružanjem većem broju financijskih korisnika i projekata te diversifikacijom sredstava za postizanje ciljeva u okviru fondova pod podijeljenim upravljanjem, uz istodobno osiguravanje dosljednog upravljanja rizikom nepredviđenih obveza uporabom jamstva koje odobrava Komisija u okviru neizravnog upravljanja. Unija bi trebala jamčiti za operacije financiranja i operacije ulaganja predviđene sporazumima o jamstvu sklopljenima između Komisije i partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, fondovi pod podijeljenim upravljanjem trebali bi osigurati rezervacije za jamstvo prema stopi rezervacija koje Komisija odredi i kako je navedeno u sporazumu o doprinosu koji je potpisan s državom članicom na temelju vrste operacija i očekivanih gubitaka koji iz nje proizlaze, a država članica preuzela bi odgovornost za gubitke koji premašuju očekivane gubitke izdavanjem uzajamnog jamstva u korist Unije. Takvi bi se aranžmani trebali sklapati u obliku jedinstvenog sporazuma o doprinosu sa svakom državom članicom koja dobrovoljno odabere tu opciju. Sporazum o doprinosu trebao bi obuhvaćati jedan ili više posebnih sporazuma o doprinosu koji se primjenjuje u dotičnoj državi članici , kao i sve vrste namjenskih izdvajanja za regije na temelju pravila fonda InvestEU . Na određivanje stope rezervacija na pojedinačnoj osnovi potrebno je primijeniti odstupanje od članka 211. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 (10) („Financijska uredba”). Takvim se aranžmanom osigurava i jedinstven skup pravila za proračunska jamstva koja se financiraju iz centralizirano upravljanih fondova ili fondova pod podijeljenim upravljanjem, što olakšava njihovo kombiniranje.

(20a)

Trebalo bi uspostaviti partnerstvo između Komisije i Grupe EIB-a oslanjajući se na relativne prednosti svakog partnera kako bi se osigurao najveći mogući učinak politika, učinkovita uporaba, odgovarajući proračunski nadzor i nadzor nad upravljanjem rizikom. Tim bi se partnerstvom trebao podupirati učinkovit i uključiv izravan pristup.

(20b)

Komisija bi, uz stajalište Grupe EIB-a, po potrebi trebala zatražiti stajališta drugih potencijalnih partnera u provedbi u vezi s investicijskim smjernicama, dokumentima za praćenje klime i smjernicama o održivosti te zajedničkim metodologijama, u cilju osiguravanja uključivosti i operativnosti, sve do uspostave upravljačkih tijela, nakon čega bi trebalo doći do sudjelovanja partnera u provedbi u okviru savjetodavnog i upravnog odbora.

(21)

Fond InvestEU trebao bi biti otvoren za doprinose trećih zemalja koje su članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, zemalja obuhvaćenih politikom susjedstva i drugih zemalja, u skladu s uvjetima utvrđenima između Unije i tih zemalja. To bi trebalo omogućiti nastavak suradnje s relevantnim zemljama, ako je moguće, posebno u području istraživanja i inovacija te MSP-ova.

(22)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za druge mjere programa InvestEU osim izdvajanja rezervacija za jamstvo EU-a koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (11)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(23)	Očekuje se da će jamstvo EU-a u iznosu od 40 817 500 000 EUR (u tekućim cijenama) na razini Unije mobilizirati dodatna ulaganja u vrijednosti većoj od 698 194 079 000 EUR u cijeloj Uniji i trebalo bi se▌ rasporediti među sastavnicama politike.

(23a)

Dana [datum] Komisija je izjavila da „[n]Ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, jednokratne doprinose država članica, bilo da je riječ o doprinosima država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice, u tematske ili višedržavne platforme za ulaganja, trebalo bi u načelu smatrati jednokratnim mjerama u smislu članka 5. stavka 1. i članka 9. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 i članka 3. stavka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97. Osim toga, ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, Komisija će razmotriti u kojoj se mjeri isti tretman kao za EFSU u kontekstu Komunikacije Komisije o fleksibilnosti može primijeniti na InvestEU kao instrument koji će naslijediti EFSU u vezi s jednokratnim doprinosima država članica u gotovini kako bi se financirao dodatni iznos jamstva EU-a za potrebe odjeljka „države članice”.”.

(24)

Jamstvo EU-a na kojem se temelji fond InvestEU trebala bi neizravno provoditi Komisija uz pomoć partnera u provedbi tako da mu mogu pristupiti krajnji posrednici, prema potrebi, i krajnji primatelji . Odabir partnera u provedbi trebao bi biti transparentan i lišen bilo kakvog sukoba interesa. Komisija bi trebala sa svakim partnerom u provedbi sklopiti sporazum o jamstvu kojim se raspodjeljuje jamstveni kapacitet fonda InvestEU radi pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje ispunjavaju ciljeve i kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU. Upravljanjem rizikom jamstva ne bi se trebao ugroziti izravan pristup jamstvu partnera u provedbi. Nakon što se partnerima u provedbi odobri jamstvo u okviru odjeljka „EU”, oni bi trebali biti u potpunosti odgovorni za cijeli postupak ulaganja i dubinsku analizu operacija financiranja ili ulaganja. Fondom InvestEU trebali bi se podržati projekti koji obično imaju viši profil rizičnosti od projekata koji primaju potporu u okviru uobičajenih operacija partnera u provedbi i koji se tijekom razdoblja u kojem se može koristiti jamstvo EU-a bez potpore fonda InvestEU ne bi mogli provesti, ili barem ne u istoj mjeri, iz drugih javnih ili privatnih izvora.

(24a)

Fond InvestEU trebao bi imati upravljačku strukturu čija bi funkcija trebala biti razmjerna njegovu isključivom cilju osiguravanja odgovarajuće uporabe jamstva EU-a, u skladu s osiguravanjem političke neovisnosti odluka o ulaganju. Tu upravljačku strukturu trebali bi činiti Savjetodavni odbor, Upravljački odbor i potpuno neovisan Odbor za ulaganja. Ukupnim sastavom upravljačke strukture trebalo bi težiti ostvarivanju rodne ravnoteže. Upravljačka struktura ne bi smjela zadirati niti se miješati u odlučivanje Grupe EIB-a ili drugih partnera u provedbi niti biti zamjena za njihova odgovarajuća upravljačka tijela.

(25)

Trebalo bi uspostaviti Savjetodavni odbor koji se sastoji od predstavnika partnera u provedbi i predstavnika država članica , jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor te jednog stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija radi razmjene informacija i razmjena u pogledu uporabe financijskih proizvoda dostupnih u okviru fonda InvestEU te kako bi se raspravilo o razvoju potreba i novim proizvodima, uključujući tržišne nedostatke na određenim područjima.

(25a)

Upravljački odbor sastavljen od predstavnikâ Komisije, provedbenih partnera i jednog stručnjaka bez prava glasa kojeg imenuje Europski parlament trebao bi odrediti strateške i operativne smjernice za InvestEU.

(26)	Komisija bi trebala ocijeniti usklađenost operacija ulaganja i financiranja koje su dostavili partneri u provedbi s pravom i politikama Unije, a odluke o operacijama financiranja i operacijama ulaganja trebao bi u konačnici donijeti partner u provedbi.

(27)	Odboru za ulaganja trebalo bi pomagati neovisno tajništvo koje djeluje u okviru Komisije i koje odgovara predsjedniku Odbora za ulaganja .

(28)

Odbor za ulaganja sastavljen od neovisnih stručnjaka trebao bi donijeti odluku o odobrenju potpore iz jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, čime se osigurava pružanje vanjskog stručnog znanja u ocjenjivanju projekata s obzirom na ulaganja. Odbor za ulaganja trebao bi imati različite sastave kako bi se što bolje obuhvatila različita područja politike i sektori.

(29)

Pri odabiru partnera u provedbi za provedbu fonda InvestEU Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i davanja doprinosa iz vlastitih sredstava kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli strani ulagači te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila ▌rješenja za uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalnih investicijskih okolnosti. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa Europske investicijske banke („EIB”) trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. Osim Grupe EIB, nacionalne razvojne banke ili institucije trebale bi moći ponuditi niz dodatnih financijskih proizvoda s obzirom na to bi njihovo iskustvo i mogućnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini mogli pridonijeti maksimalnom učinku javnih sredstava na cijelom području Unije i osigurati pravednu geografsku ravnotežu projekata . Program InvestEU trebao bi se provoditi tako da se pritom promiču jednaki uvjeti za manje i novije razvojne banke ili institucije. Nadalje, trebalo bi biti moguće imati na raspolaganju druge međunarodne financijske institucije kao partnere u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u smislu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama te ako većinski udio u njima imaju dioničari iz EU-a . Trebalo bi također omogućiti da drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene Financijskom uredbom djeluju kao partneri u provedbi.

(30)

U svrhu poticanja veće geografske diversifikacije mogu se uspostaviti platforme za ulaganje u okviru kojih se kombiniraju napori i stručnost partnera u provedbi s drugim nacionalnim razvojnim bankama s ograničenim iskustvom u uporabi financijskih instrumenata. Takve strukture treba poticati, među ostalim, i u vidu potpore dostupne u okviru savjetodavnog centra InvestEU. Kako bi se promicala upotreba platformi za ulaganje u relevantnim sektorima primjereno je udruživati suulagače, javna tijela, stručnjake, obrazovne i istraživačke institucije te institucije koje se bave osposobljavanjem, relevantne socijalne partnere i predstavnike civilnog društva kao i sve druge relevantne aktere iz Unije, i na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(31)

Jamstvo EU-a u okviru odjeljka „države članice” trebalo bi se dodjeljivati svim partnerima u provedbi koji su prihvatljivi u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (c)] [Financijske uredbe], uključujući nacionalne ili regionalne razvojne banke ili institucije, EIB, Europski investicijski fond i druge međunarodne financijske institucije . Pri odabiru partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, Komisija bi trebala uzeti u obzir prijedloge svake države članice , kako su navedeni i u sporazumu o doprinosu . U skladu s člankom 154. Financijske uredbe Komisija mora ocijeniti pravila i postupke partnera u provedbi kako bi utvrdila da pružaju stupanj zaštite financijskih interesa Unije istovrijedan onome koji pruža Komisija.

(32)

O operacijama financiranja i operacijama ulaganja u konačnici bi trebao odlučiti partner u provedbi u vlastito ime, provoditi ih u skladu sa svojim internim pravilima, politikama i postupcima i prikazati u svojim financijskim izvještajima ili, ako je primjenjivo, objaviti u bilješkama uz financijske izvještaje . Komisija bi stoga trebala preuzeti isključivo financijske obveze koje proizlaze iz jamstva EU-a i objaviti najveći iznos jamstva, uključujući sve relevantne informacije o pruženom jamstvu.

(33)

Fond InvestEU trebao bi prema potrebi omogućiti nesmetano, konzistentno i učinkovito kombiniranje bespovratnih sredstava ili financijskih instrumenata, ili oboje, koji se financiraju iz proračuna Unije ili iz drugih fondova kao što je Fond za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) s tim jamstvom u situacijama u kojima je to potrebno radi pružanja što bolje potpore ulaganjima za uklanjanje određenih tržišnih nedostataka ili neoptimalne investicijske okolnosti.

(34)

Projekti koje dostavljaju partneri u provedbi radi dobivanja potpore u okviru programa InvestEU i koji obuhvaćaju kombiniranje s potporom iz drugih programa Unije trebali bi u cjelini biti usklađeni s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti sadržanima u pravilima relevantnih programa Unije. O uporabi jamstva EU-a trebalo bi odlučivati u skladu s pravilima programa InvestEU.

(35)

Savjetodavni centar InvestEU trebao bi podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike u obliku savjetodavnih inicijativa koje će provoditi Grupa EIB-a, drugi savjetodavni partneri ili izravno Komisija . Savjetodavni centar InvestEU trebao bi promicati geografsku diversifikaciju radi pridonošenja cilju Unije u pogledu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i smanjenja regionalnih nejednakosti . U okviru savjetodavnog centra InvestEU posebnu pozornost trebalo bi obratiti na grupiranje malih projekata u veće portfelje. Komisija, Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri trebali bi blisko surađivati kako bi se zajamčila učinkovitost, sinergije i stvarna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, uzimajući pritom u obzir stručno znanje i lokalne kapacitete lokalnih partnera u provedbi kao i Europski savjetodavni centar za ulaganja . Osim toga ▌, savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati središnju ulaznu točku za pomoć pri razvoju projekata koji se provode u okviru savjetodavnog centra InvestEU za tijela i za promotore projekata .

(35a)

Komisija bi zajedno s Grupom EIB-a kao glavnim partnerom trebala uspostaviti savjetodavni centar InvestEU, u prvom redu na temelju iskustva stečenog u okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. Komisija bi trebala biti odgovorna za usmjeravanje politika u okviru savjetodavnog centra InvestEU i upravljanje središnjom ulaznom točkom. Grupa EIB-a trebala bi se pobrinuti za savjetodavne inicijative u okviru sastavnica politika. Osim toga, Grupa EIB-a trebala bi pružati operativne usluge Komisiji, među ostalim, u vidu doprinosa strateškim i političkim smjernicama, evidentiranja postojećih i novih savjetodavnih inicijativa, procjene potreba za savjetovanjem i savjetovanja Komisije o najboljim načinima zadovoljavanja tih potreba u obliku postojećih ili novih savjetodavnih inicijativa.

(36)

Kako bi se osigurala široka zemljopisna pokrivenost savjetodavnim uslugama u Uniji i uspješno iskoristilo lokalno znanje o fondu InvestEU, trebalo bi prema potrebi osigurati prisutnost savjetodavnog centra InvestEU na lokalnoj razini, uzimajući u obzir postojeće programe potpore i prisutnost lokalnih partnera, u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu. Kako bi se olakšala savjetodavna potpora na lokalnoj razini i osigurali učinkovitost, sinergije i učinkovita geografska pokrivenost potpore diljem Unije, savjetodavni centar InvestEU trebao bi surađivati s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama te koristiti i iskorištavati njihovu stručnost.

(36a)

Savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati savjetodavnu potporu za male projekte i projekte za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanje i inovacije stjecanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, uzimajući u obzir postojeće sinergije i pokušaje postizanja novih sinergija s drugim službama koje su sposobne pokriti takve aktivnosti.

(37)

U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za stvaranje kvalitetnih projekata. Nadalje, cilj je stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male vrijednosti pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, npr. u slučaju ekosustava socijalnog financiranja , uključujući filantropske organizacije i potporu kulturnim i kreativnim sektorima . Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi ▌biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također treba uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela.

(38)

Trebalo bi uspostaviti portal InvestEU kako bi se osigurala lako dostupna baza podataka o projektima prilagođena korisnicima kojom će se povećati vidljivost ulagačkih projekata za koje se traže financijska sredstva, pri čemu bi dodatni naglasak trebalo staviti na pružanje mogućeg portfelja ulagačkih projekata partnerima u provedbi, usklađenih s pravom i politikama Unije.

(39)

U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12), program InvestEU treba evaluirati na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje i pritom izbjegavati prekomjerno reguliranje i administrativno opterećenje, posebno za države članice. Ti zahtjevi mogu prema potrebi obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa InvestEU na terenu.

(40)

Trebalo bi primjenjivati čvrst okvir za praćenje utemeljen na pokazateljima ostvarenja, ishoda i učinka kako bi se pratio napredak prema ostvarenju ciljeva Unije. Kako bi se jamčila odgovornost prema europskim građanima, Komisija bi trebala Europskom parlamentu i Vijeću podnositi godišnja izvješća o napretku, učinku i operacijama programa InvestEU.

(41)

Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja, te predviđaju provjere u pogledu odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranja sredstvima EU-a.

(42)	Uredba (EU, Euratom) br. [nova FU] primjenjuje se na program InvestEU. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, uključujući pravila o proračunskim jamstvima.

(43)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (13) („Financijska uredba”) , Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (15), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (16) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (17), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare , povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, po potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i progon za ▌kaznena djela protiv financijskih interesa Unije , kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (18). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939 te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(44)

Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim Sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi se Uredbu trebala uključiti posebna odredba kojom se dodjeljuju nužna prava i pristup nadležnom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara i Europskom revizorskom sudu kako bi u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti.

(45)

U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: članak 88. Odluke Vijeća 2013/755/EU] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(46)

Kako bi se elementi ove Uredbe koji nisu ključni dopunili smjernicama o ulaganjima i tablicom pokazatelja s kojima bi operacije financiranja i operacije ulaganja trebale biti usklađene, olakšala brza i fleksibilna prilagodba pokazatelja uspješnosti i prilagodila stopa rezervacija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izradom smjernica o ulaganjima za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru različitih sastavnica politike, tablicom pokazatelja i izmjenom Priloga III. ovoj Uredbi radi revizije ili dopune pokazatelja i prilagodbe stope rezervacija. U skladu s načelom proporcionalnosti te smjernice za ulaganja trebale bi uključivati odgovarajuće odredbe za izbjegavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(47)

Programom InvestEU trebali bi se uklanjati tržišni nedostaci i neoptimalne investicijske okolnosti na razini Unije i/ili u određenim državama članicama, a za složene tržišne nedostatke omogućiti testiranje inovativnih financijskih proizvoda i sustava za njihovo širenje na cijelom tržištu Unije. Stoga je opravdano djelovanje na razini Unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom osniva se fond InvestEU kojim se pruža jamstvo EU-a kojim se podupiru operacije financiranja i ulaganja koje provode partneri u provedbi radi potpore unutarnjim politikama Unije.

Ovom se Uredbom uspostavlja i mehanizam za savjetodavnu potporu kako bi se pružila potpora razvoju projekata za ulaganja i pristupu financiranju te omogućila s time povezana izgradnja kapaciteta („savjetodavni centar InvestEU”). Njome se uspostavlja i baza podataka koja omogućuje vidljivost projekata za koje promotori projekata prikupljaju financijska sredstva i u okviru koje se ulagačima pružaju informacije o mogućnostima ulaganja („portal InvestEU)”.

Njome se određuju ciljevi programa InvestEU, proračun i iznos jamstva EU-a za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

„operacije mješovitog financiranja” znači operacije financirane iz proračuna Unije u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore ili povratna potpora ili i jedno i drugo iz proračuna Unije s povratnim oblicima potpore razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagača; za potrebe ove definicije programi Unije koji se financiraju iz izvora različitih od proračuna Unije, kao što je Fond za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), mogu se izjednačiti s programima Unije koji se financiraju iz proračuna Unije;

1.a	„EIB” znači Europska investicijska banka;

1.b	„Grupa EIB-a” znači Europska investicijska banka i njezina društva kćeri ili drugi subjekti kako su definirani u članku 28. stavku 1. Statuta EIB-a;

1.c	„financijski doprinos” znači doprinos partnera u provedbi u obliku vlastitog kapaciteta za preuzimanje rizika koji se pruža na ravnopravnoj osnovi s jamstvom EU-a ili u drugim oblicima koji omogućuju učinkovitu provedbu programa InvestEU i istodobno osiguravaju odgovarajuću usklađenost interesa;

1.d	„sporazum o doprinosu” znači pravni instrument kojim Komisija i jedna ili više država članica utvrđuju uvjete jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” utvrđenog u članku 9.

2.	„jamstvo EU-a” znači opće neopozivo i bezuvjetno jamstvo proračuna Unije koje se pruža na zahtjev u okviru kojega proračunska jamstva u skladu s [člankom 219. stavkom 1. [Financijske uredbe] proizvode učinke potpisivanjem pojedinačnih sporazuma o jamstvu s partnerima u provedbi;

3.	„financijski proizvod” znači financijski mehanizam ili aranžman ▌prema čijim uvjetima partner u provedbi osigurava izravno ili posredno financiranje krajnjim primateljima u bilo kojem obliku iz članka 13.;

„operacije financiranja i/ili operacije ulaganja” znači operacije kojima se osiguravaju financijska sredstva krajnjim primateljima izravno ili neizravno u obliku financijskih proizvoda, koje provodi partner u provedbi u vlastito ime i koji ih osigurava u skladu s internim pravilima , politikama i postupcima i prikazuje u vlastitim financijskim izvještajima , ili, ako je primjenljivo, objavljuje u bilješkama uz financijske izvještaje ;

„fondovi pod podijeljenim upravljanjem” znači fondovi u okviru kojih je predviđena mogućnost dodjele određenog iznosa na ime rezervacija za proračunsko jamstvo u odjeljku fonda InvestEU koji se odnosi na države članice, to jest Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond+ (ESF+), Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR);

„sporazum o jamstvu” znači pravni instrument u okviru kojega Komisija i partner u provedbi utvrđuju uvjete za predlaganje operacija financiranja ili operacija ulaganja kojima će se pružiti jamstvo EU-a, za pružanje proračunskog jamstva za te operacije te za njihovu provedbu u skladu s odredbama ove Uredbe;

7.	„partner u provedbi” znači prihvatljivi partner, kao što je financijska institucija ili drugi posrednik, s kojim Komisija potpisuje sporazum o jamstvu ▌;

8.	„savjetodavni centar InvestEU” znači tehnička pomoć definirana u članku 20.;

8.a	„savjetodavni sporazum” znači pravni instrument kojim Komisija i savjetodavni partner utvrđuju uvjete za provedbu savjetodavnog centra InvestEU;

8.b

„savjetodavna inicijativa” znači tehnička pomoć i savjetodavne usluge kojima se podupiru ulaganja, uključujući aktivnosti izgradnje kapaciteta, kako su definirane u članku 20. stavcima 1. i 2., koje provode savjetodavni partneri, vanjski pružatelji usluga s kojima je ugovor sklopila Komisija ili izvršna agencija;

8.c

„savjetodavni partner” znači prihvatljivi subjekt, kao što je financijska institucija ili neki drugi subjekt s kojim Komisija potpiše sporazum o provedbi jedne ili više savjetodavnih inicijativa, osim u slučaju savjetodavnih inicijativa koje provode vanjski pružatelji usluga na osnovi ugovora sklopljenog s Komisijom ili izvršnom agencijom;

9.	„portal InvestEU” znači baza podataka definirana u članku 21.;

10.	„program InvestEU” znači fond InvestEU, savjetodavni centar InvestEU, portal InvestEU i operacije mješovitog financiranja zajedno;

10.b

„platforma za ulaganja” znači subjekt posebne namjene, upravljani računi, ugovorno sufinanciranje ili aranžman za podjelu rizika ili aranžman uspostavljen na bilo koji drugi način u okviru kojeg subjekti usmjeravaju financijski doprinos s ciljem financiranja niza projekata ulaganja, a može obuhvaćati:

(a)	nacionalne ili podnacionalne platforme, koje grupiraju nekoliko ulagačkih projekata na teritoriju određene države članice;

(b)	prekogranične, višedržavne, regionalne ili makroregionalne platforme, koje grupiraju partnere iz nekoliko država članica, regija ili trećih zemalja zainteresiranih za projekte na određenom zemljopisnom području;

(c)	tematske platforme, koje grupiraju projekte ulaganja u određenom sektoru.

11.	„mikrofinanciranje” znači mikrofinanciranje kako je definirano u Uredbi [[ESF+] broj];

▌

13.	„nacionalna razvojna banka ili institucija” (NPBIs) znači pravni subjekt koji na profesionalnoj osnovi obavlja financijske djelatnosti i kojem su država članica ili subjekt države članice na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini povjerili provedbu aktivnosti razvoja ili promicanja razvoja;

14.	„mala i srednja poduzeća (MSP-ovi)” znači mikro, mala i srednja poduzeća kako su definirana u Prilogu Preporuci Komisije 2003/361/EZ (19);

15.	„malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji ima do 499 zaposlenika i koji nije MSP;

16.	„socijalno poduzeće” znači socijalno poduzeće kako je definirano u Uredbi [[EFS+]broj];

17.	„treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije.

Članak 3.

Ciljevi programa InvestEU

1. Opći je cilj programa InvestEU pružiti potporu ciljevima politika Unije s pomoću operacija financiranja i operacija ulaganja kojima se pridonosi:

(a)	konkurentnosti Unije, uključujući istraživanje, inovacije, i digitalizaciju;

(b)	rastu i zapošljavanju u okviru gospodarstva Unije, ▌ njegovoj održivosti te ekološkoj i klimatskoj dimenziji koja pomaže u postizanju ciljeva održivog razvoja te ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma o klimi kao i stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta ;

(c)	socijalnoj otpornosti ▌, uključivosti i inovativnosti Unije;

(ca)	promicanju znanstvenog i tehnološkog napretka, kulture, obrazovanja i osposobljavanja;

(d)	integraciji Unijinih tržišta kapitala i jačanju jedinstvenog tržišta, uključujući rješenja kojima se rješava problem rascjepkanosti Unijinih tržišta kapitala, diversificiraju izvori financiranja za poduzeća u Uniji i promiče održivo financiranje.

(da)	promicanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

2. Posebni su ciljevi programa InvestEU sljedeći:

(a)	potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja u održivu infrastrukturu u područjima iz članka 7. stavka 1. točke (a);

(b)	potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja u istraživanje, inovacije i digitalizaciju , uključujući potporu za unapređenje inovativnih poduzeća i uvođenje tehnologija na tržište ;

(c)	poboljšanje pristupa financiranju i povećanje mogućnosti financiranja za MSP-ove i ▌mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te povećanje njihove globalne konkurentnosti ;

(d)

poboljšanje pristupa mikrofinanciranju i povećanje mogućnosti mikrofinanciranja za socijalna poduzeća, potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja povezanima sa socijalnim ulaganjima , kompetencijama i vještinama te razvoj i konsolidacija tržišta socijalnih ulaganja u područjima iz članka 7. stavka 1. točke (d).

Članak 4.

Proračun i iznos jamstva EU-a

1. Jamstvo EU-a za potrebe odjeljka „EU” iz članka 8. stavka 1. točke (a) iznosi 40 817 500 000 EUR (u tekućim cijenama). Stopa rezervacija iznosi 40 %.

Za potrebe odjeljka „države članice” iz članka 8. stavka 1. točke (b) može se osigurati dodatni iznos jamstva EU-a, uz uvjet da države članice dodijele odgovarajuće iznose u skladu s [člankom 10. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] (20) i člankom [75. stavkom 1.] Uredba [[plan ZPP-a] broj] (21).

Za potrebe odjeljka „države članice” može se osigurati dodatni iznos jamstva EU-a u vidu gotovine država članica.

Jamstvo EU-a iz prvog podstavka povećava se i doprinosima trećih zemalja iz članka 5., uz uvjet da su u cijelosti pokriveni rezervacijama u obliku gotovine u skladu s [člankom 218. stavkom 2.] [Financijske uredbe].

2. Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1. prvog podstavka navedena je u Prilogu I. ovoj Uredbi. Komisija može prema potrebi iznose iz prethodno navedenog Priloga I. izmijeniti do 15 % za svaki cilj. Komisija o tim izmjenama obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3. Financijska omotnica za provedbu mjera predviđenih u poglavljima V. i VI. iznosi 525 000 000 EUR (u tekućim cijenama).

4. Iznos naveden u stavku 3. može se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć u provedbi programa InvestEU, primjerice aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.

Članak 5.

Treće zemlje pridružene fondu InvestEU

Odjeljak „EU” fonda InvestEU iz članka 8. stavka 1. točke (a) i sve sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. mogu primati doprinose iz sljedećih trećih zemalja za sudjelovanje u određenim financijskim proizvodima iz [članka 218. stavka 2.] [Financijske uredbe]:

(a)	članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP), u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)

zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati, u skladu s općim načelima i općim uvjetima njihova sudjelovanja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i njih;

(c)

zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva, u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d)

treće zemlje, u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom:

i.	jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

ii.	utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] [Financijske uredbe];

iii.	trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu;

iv.	jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

Članak 6.

Provedba i oblici Unijina financiranja

1. Jamstvo EU-a provodi se u okviru neizravnog upravljanja s tijelima iz članka 62. stavka 1. točke (c) podtočaka ii. , iii., v. i vi. Financijske uredbe. Drugi oblici financiranja EU-a na temelju ove Uredbe provode se u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom, uključujući bespovratna sredstva koja se provode u skladu s njezinom glavom VIII. i operacije mješovitog financiranja u skladu s ovim člankom, na što jednostavniji način i uz osiguravanje učinkovite i usklađene potpore politikama Unije.

2. Operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene jamstvom EU-a koje su dio operacije mješovitog financiranja kojom se potpora na temelju ove Uredbe kombinira s potporom koja se pruža u okviru jednog ili više drugih programa Unije ili Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS):

(a)	usklađene su s ciljevima politika i ispunjavaju kriterije prihvatljivosti navedene u pravilima o programu Unije na temelju kojih se odlučuje o potpori;

(b)	u skladu su s odredbama ove Uredbe.

3. Operacije mješovitog financiranja, uključujući financijske instrumente koji se u cijelosti financiraju u okviru drugih programa Unije ili Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama bez uporabe jamstva EU-a na temelju ove Uredbe, u skladu su s ciljevima politika i kriterijima prihvatljivosti navedenima u pravilima o programu Unije na temelju kojih se potpora dodjeljuje.

4. U skladu s člankom 6. stavkom 2., o bespovratnim oblicima potpore i/ili financijskim instrumentima iz proračuna Unije koji su dio operacije mješovitog financiranja iz stavaka 2. i 3. odlučuje se na temelju pravila o relevantnom programu Unije, a provode se okviru operacije mješovitog financiranja u skladu s ovom Uredbom i [glavom X.] [Financijske uredbe].

Izvješćivanje se primjenjuje i na elemente koji se odnose na usklađenost s ciljevima politika i kriterijima prihvatljivosti navedenima u pravilima o programu Unije na temelju kojih se odlučuje o potpori te na usklađenost s ovom Uredbom.

POGLAVLJE II.

Fond InvestEU

Članak 7.

Sastavnice politika

1. Fond InvestEU djeluje u okviru sljedeće četiri sastavnice politika u okviru kojih će se uklanjati tržišni nedostaci ili rješavati problem neoptimalne razine ulaganja u području primjene svake od njih:

(a)

sastavnica politika koja se odnosi na održivu infrastrukturu: uključuje održiva ulaganja u području prometa, uključujući u multimodalni promet, sigurnost na cestama, također u skladu s ciljem EU-a da više ne bude nesreća na prometnicama sa smrtnim i teškom posljedicama od 2050., renoviranje i održavanje željezničke i cestovne infrastrukture, energetike, osobito razvoja obnovljive energije, energetske učinkovitosti u skladu s energetskim okvirom do 2030., projekata renoviranja zgrada usmjerenih na uštedu energije i integraciju zgrada u povezani energetski, skladišni, digitalni i prijevozni sustav, poboljšavanja razina međusobne povezanosti, digitalne povezivosti i pristupa, uključujući u ruralnim područjima , opskrbe i prerade sirovina, svemira, oceana, voda, uključujući unutarnje plovne putove, upravljanja otpadom te kružnog gospodarstva , prirodne i druge okolišne infrastrukture, kulturnog naslijeđa, turizma, opreme, mobilne imovine i uvođenja inovativnih tehnologija koje pridonose Unijinim ciljevima okolišne klimatske otpornosti i/ili socijalne održivosti i ispunjavaju Unijinih standarda okolišne ili socijalne održivosti;

(b)

sastavnica politika koja se odnosi na istraživanje, inovacije i digitalizaciju: uključuje aktivnosti istraživanja , razvoja proizvoda i inovacija, prijenos tehnologija i istraživačkih rezultata na tržište , potporu čimbenicima kojima se potiče razvoj tržišta i suradnji između poduzeća , demonstraciju i uvođenje inovativnih rješenja te potporu širenju poslovanja inovativnih poduzeća ▌ kao i digitalizaciji Unijine industrije;

(c)	sastavnica politika koja se odnosi na MSP-ove: pristup financiranju i mogućnosti financiranja u prvom redu za MSP-ove, uključujući inovativne MSP-ove i one koji posluju u kulturnom i kreativnom sektoru, kao i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

(d)

sastavnica politika koja se odnosi na socijalna ulaganja i vještine: uključuje mikrofinanciranje, financiranje socijalnih poduzeća i socijalnog gospodarstvo te mjere za promicanje vještina rodne ravnopravnosti , obrazovanja, osposobljavanja i povezanih usluga; socijalnu infrastrukturu (uključujući zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu i socijalno i studentsko stanovanje); socijalne inovacije; zdravstvenu i dugotrajnu skrb; uključivost i pristupačnost; kulturne i kreativne aktivnosti sa socijalnim ciljem; integraciju ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja.

2. Ako operacija financiranja ili operacija ulaganja predložena Odboru za ulaganja iz članka 19. potpada pod više sastavnica politika, ona se pripisuje sastavnici kojoj pripada njezin glavni cilj ili glavni cilj većine njezinih potprojekata, osim ako je u smjernicama o ulaganju određeno drukčije.

3. Nad operacijama financiranja i operacijama ulaganja provode se provjere kako bi se odredilo imaju li ekološki, klimatski ili socijalni učinak u kojem slučaju podliježu provjeri klimatske, okolišne i socijalne održivosti u cilju smanjenja štetnih utjecaja i povećanja koristi za klimu, okoliš i socijalnu dimenziju. Stoga će promotori koji traže financiranje dostaviti odgovarajuće informacije na temelju smjernica koje će izraditi Komisija. Projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama isključuju se iz provjere. Projekti koji nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva nisu prihvatljivi za potporu na temelju ove Uredbe.

Na temelju Komisijinih smjernica , u skladu s ekološkim ciljevima i standardima Unije, omogućuje se sljedeće:

(a)

kada je riječ o prilagodbi, jamčenje otpornosti na moguće štetne utjecaje klimatskih promjena na temelju ocjenjivanja izloženosti klimatskim promjenama i rizicima, uključujući relevantne mjere prilagodbe, a kada je riječ o ublažavanju, uključivanje cijene emisija stakleničkih plinova i pozitivnih učinaka mjera za ublažavanje klimatskih promjena u analizu troškova i koristi;

(b)	uzimanje u obzir ukupnog utjecaja projekta u smislu glavnih sastavnica prirodnog kapitala povezanih sa zrakom, vodom, zemljištem i bioraznolikošću;

(c)	procjena društvenog utjecaja , uključujući na rodnu jednakost, socijalnu uključenost određenih područja ili dijelova stanovništva i ekonomski razvoj područja i sektora pogođenih strukturnim promjenama poput potreba dekarbonizacije gospodarstva;

(ca)	utvrđivanje projekata koji nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva;

(cb)	dostavljanje smjernica partnerima u provedbi za potrebe provjere predviđene u skladu sa stavkom 3. podstavkom 1. U slučaju da partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, treba priložiti obrazloženje Odboru za ulaganja.

4. Partneri u provedbi dostavljaju informacije potrebne da se omogući praćenje ulaganja kojima se pridonosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša na temelju smjernica koje će izraditi Komisija.

5. Partneri u provedbi nastoje da barem 55 % ulaganja u sastavnici politika održive infrastrukture pridonosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša.

Komisija zajedno s partnerima u provedbi osigurava da se dio proračunskog jamstva koji se koristi za sastavnicu za održiva ulaganja distribuira u cilju postizanja ravnoteže između različitih područja.

6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kojima se utvrđuju smjernice o ulaganjima u svakoj sastavnici politika. Smjernice o ulaganjima pripremaju se u bliskoj suradnji s Grupom EIB-a i drugim potencijalnim partnerima u provedbi.

6a. Komisija stavlja informacije o primjeni ili tumačenju smjernica o ulaganjima na raspolaganje partnerima u provedbi, Odboru za ulaganja i savjetodavnim partnerima.

Članak 8.

Odjeljci

1. Sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. sastoje se od po dva odjeljka koji su usmjereni na uklanjanje ▌tržišnih nedostataka ili rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja, i to:

(a)

odjeljak „EU” usmjeren je na sljedeće situacije:

i.	tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja koji su povezani s prioritetima politika Unije ▌;

ii.	tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u cijeloj Uniji i/ili specifične za pojedinu državu članicu ; or

iii.	▌tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja, posebice nove ili složene za koje je potrebno razviti inovativna financijska rješenja i tržišne strukture;

(b)

odjeljak „države članice” usmjeren je na specifične tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u jednoj ili više regija ili država članica u cilju ostvarivanja ciljeva politika sudjelujućih fondova pod podijeljenim upravljanjem, posebice kako bi se ojačala ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u Europskoj uniji tako što će se rješavati neravnoteže među njezinim regijama .

2. Odjeljci iz stavka 1. međusobno se, prema potrebi, nadopunjuju, u cilju potpore operacijama financiranja ili operacijama ulaganja, među ostalim i kombiniranjem potpore iz oba odjeljka.

Članak 9.

Posebne odredbe koje se primjenjuju na odjeljak „države članice”

1. Iznosi koje dodjeljuje država članica na dobrovoljnoj osnovi u skladu s člankom [10. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj] upotrebljavaju se kao rezervacije za dio jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” kojim su obuhvaćene operacije financiranja i operacije ulaganja u dotičnoj državi članici ili za moguće doprinose iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za savjetodavni centar InvestEU. Tim se iznosima doprinosi ostvarivanju ciljeva politike odabranih u sporazumu o partnerstvu i u programima koji doprinose programu InvestEU.

Iznosi dodijeljeni u skladu s člankom 4. stavkom 1. trećim podstavkom rezerviraju se za jamstvo.

2. Utvrđivanje tog dijela jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” ovisi o sklapanju sporazuma o doprinosu između države članice i Komisije.

Članak 9. stavak 2. četvrti podstavak i članak 9. stavak 5. ne primjenjuju se na dodatni iznos koji je dala država članica na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka.

Odredbe ovog članka koje se odnose na iznose dodijeljene u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili člankom 75. stavkom 1. Uredbe [plan ZPP-a] nisu primjenjive na sporazum o doprinosu koji se odnosi na dodatni iznos države članice iz trećeg podstavku članka 4. stavka 1.

Država članica i Komisija sklapaju sporazum o doprinosu ili izmjenu tog sporazuma u roku od četiri mjeseca od odluke Komisije o donošenju sporazuma o partnerstvu ili plana za zajedničku poljoprivrednu politiku ili istodobno s odlukom Komisije o izmjeni programa ili plana za zajedničku poljoprivrednu politiku.

Dvije ili više država članica mogu s Komisijom sklopiti sporazum o zajedničkom doprinosu.

Odstupajući od [članka 211. stavka 1.] [Financijske uredbe], stopa rezervacija za jamstvo EU-a u odjeljku „države članice” iznosi 40 % i može se prilagoditi naviše ili naniže u svakom sporazumu o doprinosu kako bi se uzeli u obzir rizici povezani s financijskim proizvodima koje se namjerava upotrijebiti.

3. Sporazum o doprinosu sadržava barem sljedeće elemente:

(a)

ukupni iznos dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice”, njegovu stopu rezervacija, iznos doprinosa iz fondova pod podijeljenim upravljanjem, fazu uspostave izdvajanja rezervacija u skladu s godišnjim financijskim planom te iznos nepredviđene obveze koji iz toga proizlazi i koji će se pokriti uzajamnim jamstvom koje pruža dotična država članica;

(b)	strategiju države članice koja uključuje financijske proizvode i njihovu minimalnu financijsku polugu, geografsku pokrivenost, uključujući, po potrebi, regionalnu pokrivenost, tipove projekata, razdoblje ulaganja te, prema potrebi, kategorije krajnjih primatelja i prihvatljivih posrednika;

(c)	jednog ili više potencijalnih partnera u provedbi predloženih u skladu s člankom 12. koji su iskazali interes te obvezu Komisije da obavijesti državu članicu o odabranom partneru ili partnerima u provedbi;

(d)	mogući doprinos iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za savjetodavni centar InvestEU;

(e)	obvezu godišnjeg izvješćivanja države članice, uključujući izvješćivanje u skladu s relevantnim pokazateljima povezanima s ciljevima politike obuhvaćenima partnerskim sporazumom ili programom i pokazateljima iz sporazuma o doprinosu;

(f)	rezervacije za naknadu dijela jamstva EU-a iz odjeljka „države članice”;

(g)	moguće kombiniranje sa sredstvima iz odjeljka „EU”, uključujući slojevitu strukturu kojom se postiže bolje pokriće rizika u skladu s člankom 8. stavkom 2.

4. Komisija sporazume o doprinosu izvršava u okviru sporazuma o jamstvu koje potpisuje s partnerima u provedbi u skladu s člankom 14. i savjetodavnim sporazumima potpisanima sa savjetodavnim partnerima.

Ako se u roku od devet mjeseci od potpisivanja sporazuma o doprinosu ne sklopi sporazum o jamstvu ili za iznos iz sporazuma o doprinosu nije u cijelosti preuzeta obveza u okviru jednog ili više sporazuma o jamstvu, sporazum o doprinosu u prvom se slučaju sporazumno otkazuje ili produljuje , a u drugom se slučaju na odgovarajući način izmjenjuje ▌. Neiskorišteni dio rezervacija iz iznosa koje su dodijelile države članice u skladu s člankom [10. stavkom 1. Uredbe [[o zajedničkim odredbama]] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[plan ZPP-a]] ponovno se koristi u skladu s [člankom 10. stavkom 5.] Uredbe [[o zajedničkim odredbama] broj] i člankom [75. stavkom 5.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj]. Neiskorišteni dio rezervacija iz iznosa koje su dodijelile države članice na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka vraćaju se državi članici.

Ako sporazum o jamstvu nije propisno izvršen u roku iz članka [10. stavka 6.)] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili članka [75. stavka 6.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj], sporazum o doprinosu izmjenjuje se ▌. Neiskorišteni dio rezervacija iz iznosa koje su dodijelile države članice u skladu s člankom [10. stavkom 1. Uredbe [[o zajedničkim odredbama]] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[plan ZPP-a]] ponovno se koristi u skladu s [člankom 10. stavkom 5.] Uredbe [[o zajedničkim odredbama] broj] i člankom [75. stavkom 5.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj]. Neiskorišteni dio rezervacija iz iznosa koje su dodijelile države članice na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka vraćaju se državi članici.

5. Na izdvajanje rezervacija za dio jamstva EU-a u odjeljku „države članice” utvrđen sporazumom o doprinosu primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

nakon faze uspostave iz stavka 3. točke (a) ovog članka svi godišnji viškovi rezervacija izračunani usporedbom iznosa rezervacija propisanog na temelju stope rezervacija i stvarnih rezervacija ponovno se koriste u skladu s [ člankom 10. stavkom 7.] [Uredbe o zajedničkim odredbama] i člankom [75. stavkom 7.] [[plan ZPP-a] broj];

(b)	odstupajući od [članka 213. stavka 4.] [Financijske uredbe], nakon faze uspostave iz stavka 3. točke (a) ovog članka rezervacije ne podliježu godišnjoj nadopuni tijekom raspoloživosti tog dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice”;

(c)	Komisija bez odgode obavješćuje državu članicu ako zbog aktiviranja tog dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice” razina rezervacija za taj dio jamstva EU-a padne ispod 20 % početnih rezervacija;

(d)	ako razina rezervacija za taj dio jamstva EU-a u odjeljku „države članice” dosegne 10 % početnih rezervacija, dotična država članica na zahtjev Komisije u zajednički fond za rezervacije izdvaja do 5 % početnih rezervacija.

POGLAVLJE II.A

PARTNERSTVO IZMEĐU KOMISIJE I SKUPINE EIB-A

Članak 9.a

Područje primjene partnerstva

1. Komisija i Grupa EIB-a sklapaju partnerstvo na temelju ove Uredbe u cilju podupiranja provedbe i dosljednosti programa, uključivosti, dodatnosti i učinkovitosti pokretanja programa. U skladu s uvjetima iz ove Uredbe i kako je dalje navedeno u sporazumima iz stavka 2., Grupa EIB-a:

(a)	provodi dio jamstva EU-a iz članka 10. stavka 1.b;

(b)

podupire provedbu odjeljka „EU” i, gdje je to primjenjivo, u skladu s člankom 12. stavkom 1., odjeljka „države članice” u okviru fonda InvestEU, a posebno:

i.	doprinosi, zajedno s potencijalnim partnerima u provedbi, smjernicama za ulaganje u skladu s člankom 7. stavkom 6. i izradi tablice rezultata u skladu s člankom 19. stavkom 1.a i drugim dokumentima u kojima su utvrđene operativne smjernice za fond InvestEU,

ii.	određuje, zajedno s Komisijom i potencijalnim partnerima u provedbi, metodologiju rizika i sustav mapiranja rizika koji se odnose na operacije financiranja i ulaganja partnera u provedbi kako bi se omogućilo ocjenjivanje takvih operacija pomoću zajedničke ljestvice rejtinga,

iii.

na zahtjev Komisije i u dogovoru s potencijalnim partnerima u provedbi, provodi ocjenjivanja i pruža ciljane tehničke savjete o sustavima tog potencijalnog partnera u provedbi, ako je to potrebno i u mjeri u kojoj je to potrebno na temelju zaključaka procjene na temelju stupova s obzirom na provedbu financijskih proizvoda koje je predvidio taj potencijalni partner u provedbi,

iv.

daje neobvezujuće mišljenje o bankarskim aspektima, posebno o financijskom riziku i financijskim uvjetima povezanima s dijelom jamstva EU-a koje se dodjeljuje provedbenom partneru kako je definiran u sporazumima o jamstvu koji se sklapaju s provedbenim partnerima koji nisu Grupa EIB-a. Komisija, prema potrebi, na temelju zaključaka mišljenja surađuje s partnerom u provedbi . Komisija o svojoj odluci obavješćuje Grupu EIB-a.

v.	provodi simulacije i projekcije financijskog rizika i naknada za agregirani portfelj na temelju pretpostavki koje su dogovorene s Komisijom,

vi.	provodi mjerenja financijskog rizika i daje financijske izvještaje o agregiranom portfelju te

vii.

pruža usluge restrukturiranja i povrata navedene u sporazumu iz članka 9.a stavka 2. točke (b) Komisiji, na zahtjev Komisije i u dogovoru s provedbenim partnerom, u skladu s člankom 14. stavkom 2. točkom (g) ako provedbeni partner više nije odgovoran za nastavak aktivnosti restrukturiranja i povrata iz relevantnog sporazuma o jamstvu;

(c)	može na zahtjev nacionalne razvojne banke ili institucije osigurati izgradnju kapaciteta iz članka 20. stavka 2. točke (f) za tu nacionalnu razvojnu banku ili instituciju i/ili druge usluge povezane s provedbom financijskih proizvoda poduprtih jamstvom EU-a;

(d)

u vezi sa savjetodavnim centrom InvestEU:

i.	dobiva iznos od najviše [375] milijuna EUR iz financijske omotnice iz članka 4. stavka 3. za savjetodavne inicijative i operativne zadaće iz točke ii.;

ii.

savjetuje Komisiju i obavlja operativne zadaće koje se utvrđuju u sporazumu iz članka 9.a stavka 2. točke (c) tako što:

1.	daje potporu Komisiji u oblikovanju, uspostavi i funkcioniranju savjetodavnog centra InvestEU;

2.	izrađuje procjene zahtjeva za savjetodavne usluge koje Komisija ne smatra uslugama koje spadaju pod postojeće savjetodavne inicijative u cilju podupiranja odluke Komisije o dodjeli sredstava;

3.	podupire nacionalne razvojne banke ili institucije osiguravanjem izgradnje kapaciteta iz članka 20. stavka 2. točke (f), na njihov zahtjev, u vezi s razvojem njihovih savjetodavnih sposobnosti za sudjelovanje u savjetodavnim inicijativama;

4.	na zahtjev Komisije i potencijalnog savjetodavnog partnera te uz suglasnost Grupe EIB-a, sklapa ugovore o provedbi savjetodavnih inicijativa sa savjetodavnim partnerima u ime Komisije.

Grupa EIB-a osigurava da se njezine zadaće iz stavka 1. točke (d) podtočke ii. u cijelosti provode neovisno o njezinoj ulozi savjetodavnog partnera.

2. Bankarske informacije koje je Komisija u skladu s člankom 1. točkom (b) podtočkama ii., iv., v. i vi. dostavila Grupi EIB-a ograničene su na informacije koje su strogo potrebne kako bi Grupa EIB-a izvršila svoje obveze u skladu s tim točkama. Komisija u bliskom dijalogu s Grupom EIB-a i potencijalnim partnerima u provedbi definira prirodu i opseg prethodno navedenih informacija, uzimajući u obzir zahtjeve za dobro financijsko upravljanje jamstvom EU-a, legitimne interese partnera u provedbi u pogledu komercijalno osjetljivih informacija i potrebe Grupe EIB-a da ispuni svoje obveze na temelju tih točaka.

3. Modaliteti partnerstva utvrđuju se u sporazumima, uključujući:

(a)

o odobravanju i provedbi dijela jamstva EU-a utvrđenog u članku 10. stavku 1.b:

i.	sporazum o jamstvu između Komisije i Grupe EIB-a ili

ii.	odvojeni sporazumi o jamstvu između Komisije i Grupe EIB-a i/ili društva kćeri ili drugog subjekta kako su definirani u članku 28. stavku 1. Statuta EIB-a;

(b)	sporazum između Komisije i Grupe EIB-a u vezi sa stavkom 1. točkama (b) i (c);

(c)	sporazum između Komisije i Grupe EIB-a u vezi sa savjetodavnim centrom InvestEU;

(d)	sporazumi o uslugama između Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija o izgradnji kapaciteta i drugim uslugama u skladu sa stavkom 1. točkom (c).

4. Ne dovodeći u pitanje članak 15. stavak 3. i članak 20. stavak 4., troškovi Grupe EIB-a za obavljanje zadaća iz stavka 1. točaka (b) i (c) moraju biti u skladu s uvjetima dogovorenima u sporazumu iz stavka 2. točke (b) i mogu se pokriti iz vraćanja ili prihoda koji se mogu pripisati jamstvu EU-a doprinesenom rezervacijama, u skladu s člankom 211. stavkom 4. i stavkom 5. Financijske uredbe ili se isplatiti iz omotnice iz članka 4. stavka 3., nakon što Grupa EIB-a obrazloži te troškove i do iznosa od ukupno [7 000 000 EUR].

5. Troškovi Grupe EIB-a za obavljanje operativnih zadaća iz točke (d) podtočke ii. u cijelosti se pokrivaju i isplaćuju iz iznosa iz stavka 1. točke (d) podtočke i., nakon što Grupa EIB-a obrazloži te troškove i do iznosa od ukupno [10 000 000 EUR].

Članak 9.b

Sukob interesa

U okviru partnerstva Grupa EIB-a poduzima sve potrebne mjere i mjere opreza kako bi se izbjegli sukobi interesa s drugim partnerima u provedbi, uključujući uspostavom posebnog i neovisnog tima za zadaće iz članka 9.a stavka 1. točke (b) podtočaka iii., iv., v. i vi., koje podliježu strogim pravilima o povjerljivosti, koja se nastavljaju primjenjivati na članove koje su napustile tim. Grupa EIB-a ili drugi partneri u provedbi bez odlaganja obavješćuju Komisiju o svakoj situaciji koja predstavlja ili bi mogla dovesti do takvog sukoba. U slučaju sumnje Komisija odlučuje postoji li sukob interesa i o tome obavješćuje Grupu EIB-a. U slučaju sukoba interesa Grupa EIB-a poduzima odgovarajuće mjere. O poduzetim mjerama i njihovim rezultatima obavješćuje se upravljački odbor.

Grupa EIB-a poduzima potrebne mjere opreza kako bi se izbjegle situacije sukoba interesa u provedbi savjetodavnog centra InvestEU, posebno u vezi s operativnim zadaćama povezanima s njegovom ulogom podupiranja Komisije iz članka 9.a stavka 1. točke (d) podtočke ii. U slučaju sukoba interesa Grupa EIB-a poduzima odgovarajuće mjere.

POGLAVLJE III.

Jamstvo EU-a

Članak 10.

Jamstvo EU-a

1. Jamstvo EU-a daje se partnerima na zahtjev kao neopozivo, bezuvjetno jamstvo u provedbi u skladu s [člankom 219. stavkom 1.] [Financijske uredbe] te se njime neizravno upravlja u skladu s [glavom X.] [Financijske uredbe].

1a. Naknada za jamstvo EU-a povezana je sa značajkama i profilom rizika financijskih proizvoda, uzimajući u obzir prirodu temeljnih financijskih operacija i operacija ulaganja te ostvarenje ciljanih ciljeva politike. To može uključivati, u propisno obrazloženim slučajevima koji se odnose na prirodu ciljeva politike koji se žele ostvariti financijskim proizvodom i cjenovnu dostupnost za krajnje primatelje, smanjenje troškova ili poboljšanje uvjeta financiranja za krajnjeg korisnika tako što će se modulirati naknada za jamstvo EU-a ili, prema potrebi, tako što će se kroz proračun EU-a pokriti nepodmireni administrativni troškovi koje snosi partner u provedbi, a posebno:

(a)	u situacijama u kojima bi stresni uvjeti financijskog tržišta spriječili realiziranje operacije po tržišnim cijenama ili

(b)	prema potrebi, kako bi se katalizirale operacije financiranja i ulaganja u sektorima ili područjima sa značajnim tržišnim nedostacima ili neoptimalnim situacijama za ulaganja i kako bi se olakšalo uspostavljanje platformi za ulaganja,

u mjeri u kojoj smanjenje naknade za jamstvo EU-a ili pokrivanje nepodmirenih administrativnih troškova koje snosi partner u provedbi ne utječu značajno na izdvajanja za rezervacije jamstva InvestEU.

Smanjenje naknade za jamstvo EU-a u potpunosti je namijenjeno krajnjim korisnicima.

1b. Uvjeti iz članka 219. stavka 4. Financijske uredbe primjenjuju se na svakog partnera u provedbi na temelju portfelja.

1c. 75 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU”, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. prvom podstavku, u iznosu od [30 613 125 000] EUR, dodjeljuje se Grupi EIB-a. Grupa EIB-a osigurava ukupni financijski doprinos u iznosu od [7 653 281 250] EUR. Taj se doprinos pruža na način i u obliku kojim se olakšava provedba fonda InvestEU i postizanje ciljeva iz članka 12. stavka 2.

1d. Preostalih 25 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU” dodjeljuje se drugim partnerima u provedbi koji također trebaju osigurati financijski doprinos koji će se utvrditi u sporazumima o jamstvu.

1e. Treba uložiti najveće napore da na kraju razdoblja ulaganja bude obuhvaćen velik broj sektora i regija te treba izbjegavati prekomjernu sektorsku ili zemljopisnu koncentraciju. Ti napori uključuju poticaje za manje ili manje sofisticirane nacionalne razvojne banke koje imaju komparativnu prednost zbog svoje lokalne prisutnosti, znanja i sposobnosti za ulaganja. Komisija podupire te napore razvojem usklađenog pristupa.

2. Potpora u okviru jamstva EU-a može se dodijeliti za operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom za razdoblje ulaganja koje završava 31. prosinca 2027. Ugovori između partnera u provedbi i krajnjeg primatelja ili financijskog posrednika ili drugog subjekta iz članka 13. stavka 1. potpisuju se do 31. prosinca 2028.

Članak 11.

Prihvatljive operacije financiranja i operacije ulaganja

1. U okviru fonda InvestEU podupiru se samo operacije financiranja i operacije ulaganja koje:

(a)

ispunjavaju uvjete iz članka 209. stavka 2. točaka od (a) do (e) Financijske uredbe, a posebno zahtjeve ▌ u pogledu tržišnih nedostataka, neoptimalnih investicijskih okolnosti i dodatnosti iz članka 209. stavka 2. točaka (a) i (b) Financijske uredbe te Priloga V. ovoj Uredbi i, ako je to primjereno, zahtjev maksimiziranja privatnih ulaganja u skladu s člankom 209. stavkom 2. točkom (e) Financijske uredbe;

(b)	pridonose ciljevima politika Unije i obuhvaćene su opsegom područja prihvatljivih za operacije financiranja i operacije ulaganja unutar odgovarajuće sastavnice politika u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi; ▌

(ba)	ne pružaju financijsku potporu isključenim aktivnostima definiranima u točki (B) Priloga V. ovoj Uredbi; i

(c)	usklađene su sa smjernicama o ulaganjima.

2. Iz fonda InvestEU mogu se osim projekata smještenih u Uniji podupirati i sljedeći projekti i operacije u obliku operacija financiranja i operacija ulaganja:

(a)

▌projekti između subjekata koji su nalaze ili imaju poslovni nastan u jednoj ili više država članica i kojima su obuhvaćene jedna ili više trećih zemalja, uključujući zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate, zemlje koje su obuhvaćene područjem primjene europske politike susjedstva, Europskog gospodarskog prostora ili Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, ili prekomorska zemlja ili područje iz Priloga II. UFEU-u ili pridružena treća zemlja, neovisno o tome postoji li partner u tim trećim zemljama ili prekomorskim zemljama ili područjima;

(b)	operacije financiranja i operacije ulaganja u zemljama iz članka 5. kojima se doprinosi određenom financijskom proizvodu.

3. Iz fonda InvestEU mogu se podupirati operacije financiranja i operacije ulaganja kojima se osigurava financiranje za primatelje koji su pravni subjekti s poslovnim nastanom u nekoj od sljedećih zemalja:

(a)	državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njome povezano;

(b)	trećoj zemlji ili području pridruženima programu InvestEU u skladu s člankom 5.;

(c)	trećoj zemlji iz stavka 2. točke (a), ako je primjenjivo;

(d)	drugim zemljama ako je to potrebno za financiranje projekta u zemlji ili području iz točaka od (a) do (c).

Članak 12.

Odabir partnera u provedbi osim Grupe EIB-a

1. Komisija u skladu s člankom 154. Financijske uredbe odabire partnere u provedbi , osim Grupe EIB-a .

Partneri u provedbi mogu formirati skupinu. Partner u provedbi može biti član jedne ili više skupina.

Za odjeljak „EU” prihvatljivi partneri su oni koji su iskazali interes u pogledu dijela jamstva EU-a iz članka 10. stavka 1.c .▌

Kada je riječ o odjeljku „države članice”, dotična država članica može za partnere u provedbi predložiti jednog ili više ▌partnera među onima koji su iskazali interes▌. Dotična država članica također može predložiti Grupu EIB-a kao partnera u provedbi i može, na vlastiti trošak, sklopiti ugovor s Grupom EIB-a za pružanje usluga navedenih u članku 9.a.

Ako dotična država članica ne predloži partnera u provedbi, Komisija postupa u skladu s drugim podstavkom ovog stavka te odabire među partnerima u provedbi one koji mogu pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja u predmetnom geografskom području.

2. Pri odabiru partnera u provedbi Komisija osigurava da se portfeljem financijskih proizvoda u okviru fonda InvestEU ostvaruju sljedeći ciljevi :

(a)	obuhvaćanje što više ciljeva utvrđenih u članku 3.;

(b)	maksimalno povećanje učinka jamstva EU-a s pomoću vlastitih sredstava koje osigurava partner u provedbi;

(c)	maksimalno povećanje privatnih ulaganja, ako je to primjereno;

(ca)	promicanje inovativnih financijskih rješenja i rješenja za rizike kako bi se uklonili tržišni nedostaci i riješio problem neoptimalnih investicijskih okolnosti;

(d)	ostvarenje geografske diversifikacije uz pomoć postupne dodjele jamstva EU-a i omogućavanje financiranja manjih projekata ;

(e)	jamčenje dostatne diversifikacije rizika;

▌

3. Pri odabiru partnera u provedbi Komisija uzima u obzir i sljedeće:

(a)	mogući trošak i naknadu za proračun Unije;

(b)	kapacitete partnera u provedbi da temeljito primijeni zahtjeve iz članka 155. stavka 2. i članka 155. stavka 3. Financijske uredbe u pogledu izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih prijevara, utaje poreza, pranja novca, financiranja terorizma i nekooperativnih jurisdikcija.

4. Kao partneri u provedbi mogu se odabrati nacionalne razvojne banke ili institucije ako ispune zahtjeve utvrđene u ovom članku i u članku 14. stavku 1. drugom podstavku.

Članak 13.

Prihvatljive vrste financiranja

1. Jamstvo EU-a može se upotrijebiti za pokriće rizika za sljedeće vrste financiranja koje osiguravaju partneri u provedbi:

(a)

krediti, jamstva, protujamstva, instrumenti tržišta kapitala, bilo koji drugi oblik financiranja ili poboljšanja kreditne kvalitete, uključujući podređeni dug ili vlasničke ili kvazivlasničke udjele, koji se osiguravaju izravno ili neizravno preko financijskih posrednika, fondova, platformi za ulaganje ili drugih instrumenata kako bi se zatim prenijeli krajnjim primateljima;

(b)	financiranje ili jamstva partnera u provedbi dana drugoj financijskoj instituciji koja toj instituciji omogućuju da provodi aktivnosti financiranja iz točke (a).

Financiranje iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog stavka može biti obuhvaćeno jamstvom EU-a samo ako je odobreno, stečeno ili izdano u korist operacija financiranja ili operacija ulaganja iz članka 11. stavka 1. i ako je financiranje partnera u provedbi odobreno u skladu sa sporazumom o financiranju koji je partner u provedbi potpisao ili transakcijom financiranja koju je sklopio nakon potpisivanja sporazuma o jamstvu između Komisije i njega, a koji nisu istekli ni otkazani.

2. Operacije financiranja i operacije ulaganja preko fondova ili drugih posredničkih struktura poduprte su jamstvom EU-a u skladu s odredbama utvrđenima u smjernicama o ulaganjima čak i ako ta struktura ulaže manji dio svojih uloženih iznosa izvan Unije i u zemlje iz članka 11. stavka 2. ili u imovinu koja nije prihvatljiva imovina na temelju ove Uredbe.

Članak 14.

Sporazumi o jamstvu

1. Komisija sklapa sporazum o jamstvu sa svakim partnerom u provedbi kojim se utvrđuje davanje jamstva EU-a u skladu sa zahtjevima ove Uredbe u iznosu koji određuje Komisija.

Ako partneri u provedbi formiraju skupinu ▌, sporazum o jamstvu sklapa se između Komisije i svakog partnera u provedbi unutar skupine ili jednog partnera u provedbi u ime skupine.

2. Sporazumi o jamstvu sadržavaju konkretno odredbe u pogledu:

(a)	iznosa i uvjeta financijskog doprinosa koji osigurava partner u provedbi;

(b)	uvjeta financiranja ili jamstava koje partner u provedbi daje drugom pravnom subjektu koji sudjeluje u provedbi, ako je to slučaj;

(c)	detaljnih pravila o davanju jamstva EU-a, u skladu s člankom 16., uključujući pokriće portfelja određenih vrsta instrumenata te odgovarajuće događaje koji mogu dovesti do aktiviranja jamstva EU-a;

(d)	naknade za preuzimanje rizika koja se dodjeljuje razmjerno udjelu preuzimanja rizika Unije i partnera u provedbi ili kako je prilagođena u valjano opravdanim slučajevima u skladu s člankom 16. stavkom 1. ;

(e)	uvjeta plaćanja;

(f)	obveze partnera u provedbi da prihvati odluke Komisije i Odbora za ulaganja o uporabi jamstva EU-a u korist predložene operacije financiranja ili operacije ulaganja, ne dovodeći u pitanje odlučivanje partnera u provedbi o predloženoj operaciji bez jamstva EU-a;

(g)	odredaba i postupaka u vezi s naplatom potraživanja koja se povjerava partneru u provedbi;

(h)	financijskog i operativnog izvješćivanja i praćenja operacija u okviru jamstva EU-a;

(i)	ključnih pokazatelja uspješnosti, posebice u pogledu uporabe jamstva EU-a, ispunjavanja ciljeva i kriterija utvrđenih u člancima 3., 7. i 11. te mobiliziranja privatnog kapitala;

(j)	ako je primjenjivo, odredaba i postupaka u vezi s operacijama mješovitog financiranja;

(k)	ostalih relevantnih odredaba u skladu sa zahtjevima članka 155. stavka 2. i glave X. Financijske uredbe.

(l)	postojanja odgovarajućih mehanizama za rješavanje mogućih problema privatnih ulagača.

3. Sporazumom o jamstvu propisuje se i da se naknada koju plaća Unija za operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom isplaćuje nakon odbitka nepodmirenih plaćanja povezanih s aktiviranjem jamstva EU-a.

4. Osim toga, sporazumom o jamstvu propisuje se i da se iznosi koji se duguju partneru u provedbi u vezi s jamstvom EU-a odbijaju od ukupnog iznosa naknade, prihoda i vraćanja koje partner u provedbi duguje Uniji na temelju operacija financiranja i operacija ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom. Ako taj iznos nije dovoljan za pokriće iznosa koji se duguje partneru u provedbi u skladu s člankom 15. stavkom 3., preostali se iznos naplaćuje iz rezervacija za jamstvo EU-a.

5. Ako se sporazum o jamstvu sklapa u okviru odjeljka „države članice”, njime se može predvidjeti sudjelovanje predstavnika dotične države članice ili dotičnih regija u praćenju provedbe sporazuma o jamstvu.

Članak 15.

Uvjeti uporabe jamstva EU-a

1. Davanje jamstva EU-a ovisi o stupanju na snagu sporazuma o jamstvu s odgovarajućim partnerom u provedbi.

2. Operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene su jamstvom EU-a samo ako ispunjavaju kriterije utvrđene u ovoj Uredbi i relevantnim smjernicama o ulaganjima i ako je Odbor za ulaganja zaključio da ispunjavaju zahtjeve za potporu u okviru jamstva EU-a. Partneri u provedbi odgovorni su za jamčenje usklađenosti operacija financiranja i operacija ulaganja s ovom Uredbom i relevantnim smjernicama o ulaganjima.

3. Komisija partneru u provedbi nije dužna platiti nikakve administrativne troškove i pristojbe u vezi s provedbom operacija financiranja i operacija ulaganja, osim ako priroda ciljeva politika koji se žele ostvariti financijskim proizvodom koji se provodi te cjenovna dostupnost za krajnje primatelje ili vrsta pruženog financiranja omogućuju partneru u provedbi da valjano dokaže Komisiji da je potrebno napraviti iznimku. Pokriće tih troškova iz proračuna EU-a ograničava se na iznos koji je strogo potreban za provedbu relevantnih operacija financiranja i ulaganja te se pruža samo u mjeri u kojoj troškovi nisu pokriveni prihodima koje primaju partneri u provedbi u vezi s predmetnim operacijama financiranja i ulaganja. Aranžmani u pogledu naknade propisuju se u sporazumu o jamstvu i u skladu su s modalitetima utvrđenima člankom 14. stavkom 4. te člankom 209. stavkom 2. točkom (g) Financijske uredbe.

4. Osim toga, partner u provedbi može upotrijebiti jamstvo EU-a za plaćanje odgovarajućeg dijela troškova naplate, osim ako su oni odbijeni od naplaćenih iznosa u skladu s člankom 14. stavkom 4.

Članak 16.

Pokriće i uvjeti jamstva EU-a

1. Naknada za preuzimanje rizika raspodjeljuje se između Unije i partnera u provedbi razmjerno njihovu udjelu u preuzimanju rizika u portfelju operacija financiranja i operacija ulaganja ili, ovisno o slučaju, pojedinačnih operacija. Naknada za jamstvo EU-a može se smanjiti u opravdanim slučajevima iz drugog podstavka članka 10. stavka 1.

Partner u provedbi preuzima na vlastiti rizik odgovarajuću izloženost prema operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje se podupiru jamstvom EU-a, osim u iznimnim slučajevima kada su ciljevi politika koji se žele ostvariti financijskim proizvodom takvi da im partner u provedbi realno ne bi mogao doprinijeti vlastitom kapacitetom za preuzimanje rizika.

2. Jamstvo EU-a pokriva:

(a)

za dužničke proizvode iz članka 13. stavka 1. točke (a):

glavnicu i sve kamate i iznose koji se duguju partneru u provedbi, a koje partner u provedbi nije primio, u skladu s uvjetima operacija financiranja do trenutka prestanka ispunjavanja obveza; za podređeni dug odgođeno plaćanje, smanjeno plaćanje ili zahtjev za izlazak smatraju se prestankom ispunjavanja obveza;

ii.	restrukturiranje gubitaka;

iii.	gubitke nastale zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro na tržištima s ograničenim mogućnostima dugoročne zaštite od rizika;

(b)	za vlasnička ili kvazivlasnička ulaganja iz članka 13. stavka 1. točke (a) uložene iznose i s njima povezane troškove financiranja i gubitke nastale zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro;

(c)	za financiranje ili jamstva partnera u provedbi dana drugom pravnom subjektu iz članka 13. stavka 1. točke (b) iskorištene iznose i povezane troškove financiranja.

3. Ako Unija izvrši plaćanje partneru u provedbi nakon aktiviranja jamstva EU-a, na nju se prenose pripadajuća prava partnera u provedbi povezana s njegovim operacijama financiranja i operacijama ulaganja obuhvaćenima jamstvom EU-a u mjeri u kojoj ta prava i dalje postoje.

Partner u provedbi u ime Unije izvršava naplatu potraživanja za subrogirane iznose i isplaćuje Uniji naplaćene iznose.

POGLAVLJE IV.

UPRAVLJANJE

Članak 17.

Savjetodavni odbor

1. Komisiju i Upravljački odbor savjetuje savjetodavni odbor ▌.

1a. Savjetodavni odbor nastoji osigurati rodnu ravnotežu i obuhvaća:

(a)	jednog predstavnika svakog partnera u provedbi;

(b)	jednog predstavnika svake države članice;

(c)	jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor;

(d)	jednog stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija.

▌

4. Savjetodavnim odborom ▌predsjeda predstavnik Komisije. Potpredsjednik je predstavnik kojeg imenuje Grupa EIB-a .

▌

Savjetodavni odbor redovito se sastaje, a najmanje dvaput godišnje na zahtjev predsjednika. ▌

▌

5. Savjetodavni odbor

(a)	▌ savjetuje Komisiju i Upravljački odbor o koncepciji financijskih proizvoda koji se provode u skladu s ovom Uredbom;

( b )

savjetuje Komisiju i Upravljački odbor o kretanjima na tržištu, tržišnim nedostacima, neoptimalnim investicijskim okolnostima i tržišnim uvjetima;

▌

(c)	razmjenjuje mišljenja o kretanjima na tržištu i najbolje prakse.

5a. Sastanci predstavnika država članica u zasebnom sastavu organiziraju se najmanje dva puta godišnje i njima predsjeda Komisija.

5b. Savjetodavni odbor i njegov sastav od predstavnika država članica mogu izdavati preporuke o provedbi i funkcioniranju programa InvestEU koje Upravni odbor uzima u obzir.

5c. Detaljan zapisnik sa sastanaka Savjetodavnog odbora objavljuje se što prije, čim ga Savjetodavni odbor odobri.

Komisija utvrđuje operativna pravila i postupke i vodi tajništvo Savjetodavnog odbora. Sva relevantna dokumentacija i informacije stavljaju se na raspolaganje Savjetodavnom odboru kako bi mogao izvršavati svoje zadaće.

5d. Nacionalne razvojne banke i institucije zastupljene u Savjetodavnom odboru biraju među sobom predstavnike drugih partnera u provedbi osim Grupe EIB-a u Upravljačkom odboru iz članka 17.a stavka 1. Cilj je nacionalnih razvojnih banaka i institucija uravnotežena zastupljenost u Upravljačkom odboru u smislu njihove veličine i geografskog položaja. Odabrani predstavnici zastupaju dogovoreno zajedničko stajalište svih partnera u provedbi osim Grupe EIB-a.

Članak 17.a

Upravljački odbor

1. Osniva se Upravljački odbor za program InvestEU. Sastoji se od četiri predstavnika Komisije, tri predstavnika Grupe EIB-a i dva predstavnika drugih partnera u provedbi osim Grupe EIB-a te jednog stručnjaka kojeg Europski parlament imenuje kao člana bez prava glasa. Taj stručnjak ne traži niti prima naputke od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, vlada država članica ili nekog drugog javnog ili privatnog tijela te djeluje potpuno neovisno. Stručnjak svoje dužnosti obavlja nepristrano i u interesu fonda InvestEU.

Članovi se imenuju na razdoblje od četiri godine koje se može jednom obnoviti, uz iznimku predstavnika drugih partnera u provedbi, osim Grupe EIB-a, koji se imenuju na razdoblje od dvije godine.

2. Upravljački odbor bira predsjednika među predstavnicima Komisije na mandat od četiri godine koji se može jednom obnoviti. Predsjednik dva puta godišnje izvješćuje predstavnike država članica u Savjetodavnom odboru o provedbi i funkcioniranju programa InvestEU.

Detaljan zapisnik sa sastanaka Upravljačkog odbora objavljuje se čim ga Upravljački odbor odobri.

3. Upravljački odbor:

(a)	utvrđuje strateške i operativne smjernice za partnere u provedbi, uključujući smjernice za izradu financijskih proizvoda i druge operativne politike i postupke potrebne za funkcioniranje fonda InvestEU;

(b)	donosi metodološki okvir za rizike koji je razvila Komisija u suradnji s Grupom EIB-a i drugim partnerima u provedbi;

(c)	nadzire provedbu programa InvestEU;

(d)	savjetuje, odražavajući stajališta svih svojih članova, u pogledu užeg izbora kandidata za Odbor za ulaganja prije odabira u skladu s člankom 19. stavkom 2.;

(e)	donosi poslovnik tajništva za Odbor za ulaganja iz članka 19. stavka 2.;

(f)	donosi pravila koja se primjenjuju na operacije s platformama za ulaganja.

4. Upravljački odbor primjenjuje sporazumni pristup u svojim raspravama, čime se omogućuje da se u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir stajališta svih članova. Ako se članovi ne mogu usuglasiti oko svojih stajališta, Upravljački odbor odluke donosi kvalificiranom većinom svojih članova s pravom glasa, koja se sastoji od najmanje sedam glasova.

Članak 17.b

Tablica pokazatelja

1. Utvrđuje se tablica pokazatelja kako bi se osigurala neovisna, transparentna i usklađena procjena Odbora za ulaganja u pogledu zahtjeva partnera u provedbi za korištenje jamstva EU-a za predloženu operaciju financiranja ili ulaganja.

2. Partneri u provedbi ispunjavaju tablicu pokazatelja za svoje predložene operacije financiranja i ulaganja.

3. Tablica pokazatelja posebno obuhvaća sljedeće elemente:

(a)	opis operacije financiranja i ulaganja;

(b)	doprinos ciljevima politike EU-a;

(c)	dodatnost, opis tržišnog nedostatka ili neoptimalne investicijske okolnosti te financijski i tehnički doprinos partnera u provedbi;

(d)	učinak na ulaganja;

(e)	financijski profil operacije financiranja i ulaganja;

(f)	dopunske pokazatelje.

4. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 26. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem dodatnih elemenata tablice pokazatelja, uključujući detaljna pravila za tablicu pokazatelja koju trebaju upotrebljavati partneri u provedbi.

Članak 18.

Pregled politike

3. Komisija potvrđuje jesu li operacije financiranja i operacije ulaganja koje su predložili partneri u provedbi osim Grupe EIB-a usklađene s pravom i politikama Unije.

3.a U slučaju EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja u okviru područja primjene ove Uredbe, takve operacije ne pokrivaju se jamstvom EU-a ako Komisija da nepovoljno mišljenje u okviru postupka predviđenog u članku 19. Protokola br. 5.

▌

Članak 19.

Odbor za ulaganja

1. Osniva se u cijelosti neovisan Odbor za ulaganja za fond InvestEU . Odbor za ulaganja:

(a)

ispituje prijedloge operacija financiranja i operacija ulaganja koje partneri u provedbi podnose radi stjecanja pokrića jamstvom EU-a , koje su prošle provjeru usklađenosti s pravom i politikama Unije koju je provela Komisija u skladu s člankom 18. stavkom 3., ili koje su dobile pozitivno mišljenje u okviru postupka iz članka 19. Protokola br. 5 ;

(b)	provjerava njihovu usklađenost s ovom Uredbom i relevantnim smjernicama o ulaganjima;

(ba)	posebnu pozornost posvećuju zahtjevu dodatnosti iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe te Priloga V. ovoj Uredbi i zahtjevu maksimiziranja privatnih ulaganja iz članka 209. stavka 2. točke (d) Financijske uredbe; i

(c)	provjerava ispunjavaju li operacije financiranja i operacije ulaganja sve relevantne zahtjeve za potporu u okviru jamstva EU-a.

2. Odbor za ulaganja sastaje se u četiri različita sastava koji odgovaraju sastavnicama politika iz članka 7. stavka 1.

Svaki sastav Odbora za ulaganja čini šest plaćenih vanjskih stručnjaka. Stručnjaci se biraju u skladu s člankom 237. Financijske uredbe, a imenuje ih Komisija na preporuku Upravljačkog odbora na ▌mandat od najviše četiri godine koji se može jednom obnoviti . Naknadu im isplaćuje Unija. Komisija na preporuku Upravljačkog odbora članu Odbora za ulaganja koji već obnaša tu dužnost može obnoviti mandat bez provedbe postupka utvrđenog u ovom stavku.

Stručnjaci moraju imati visoku razinu relevantnog tržišnog iskustva u strukturiranju i financiranju projekata ili u financiranju MSP-ova ili korporacija.

Sastavom Odbora za ulaganja osigurava se da Odbor raspolaže temeljitim znanjem o sektorima koji su obuhvaćeni sastavnicama politika iz članka 7. stavka 1. i geografskim tržištima u Uniji te da je u cjelini rodno uravnotežen.

Četiri člana stalni su članovi svih četiriju sastava Odbora za ulaganja. Osim toga, u svakom od četiri sastava dva su stručnjaka s iskustvom ulaganja u sektorima koji su obuhvaćeni predmetnom sastavnicom politika. Najmanje jedan od stalnih članova ima iskustvo u području održivih ulaganja. Upravljački odbor imenuje članove Odbora za ulaganja u odgovarajući sastav ili sastave Odbora. Odbor za ulaganja bira predsjednika među svojim stalnim članovima.

▌

3. Pri sudjelovanju u aktivnostima Odbora za ulaganja njegovi članovi izvršavaju svoje dužnosti nepristrano i u isključivom interesu fonda InvestEU. Oni ne traže niti slijede upute partnera u provedbi, institucija Unije, država članica ni bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Životopisi i izjave o nepostojanju sukoba interesa svih članova Odbora za ulaganja objavljuju se i redovno ažuriraju. Svaki član Odbora za ulaganja bez odgode Komisiji i Upravljačkom odboru dostavlja sve informacije potrebne za kontinuiranu provjeru nepostojanja sukoba interesa.

Upravljački odbor može preporučiti Komisiji da člana Odbora razriješi s dužnosti ako on ne ispunjava zahtjeve utvrđene u ovom stavku ili iz drugih propisno opravdanih razloga.

4. Kada djeluje u skladu s ovim člankom, Odboru za ulaganja potporu pruža tajništvo . Tajništvo je neovisno i odgovorno predsjedniku Odbora za ulaganja. Administrativno sjedište tajništva je u Komisiji. Poslovnikom tajništva osigurava se povjerljivost razmjene informacija i dokumenata između partnera u provedbi i relevantnih upravljačkih tijela. Grupa EIB-a može podnijeti svoje prijedloge za operacije financiranja i ulaganja izravno Odboru za ulaganja te o njima obavještava tajništvo.

Dokumentacija koju dostavljaju partneri u provedbi sastoji se od standardiziranog obrasca zahtjeva, tablice pokazatelja iz članka 17.b i svih ostalih dokumenata koje Odbor za ulaganja smatra relevantnima, posebno opisa prirode tržišnog nedostatka ili neoptimalnih investicijskih okolnosti i načina na koji će se to ublažiti operacijom financiranja ili ulaganja te pouzdane procjene kojom se dokazuje dodatnost operacije financiranja ili ulaganja. Tajništvo provjerava potpunost dokumentacije koju su dostavili partneri u provedbi osim Grupe EIB-a. Odbor za ulaganja može od dotičnog provedbenog partnera zatražiti obrazloženja u pogledu prijedloga operacije ulaganja ili financirana, uključujući svojim izravnim prisustvom na raspravi o navedenoj operaciji. Procjena projekta koju je proveo partner u provedbi nije obvezujuća za Odbor za ulaganja za potrebe pokrivanja operacije financiranja ili ulaganja jamstvom EU-a.

Odbor za ulaganja u svojem se postupku ocjenjivanja i provjere prijedloga koristi tablicom pokazatelja iz članka 17.b .

5. Odbor za ulaganja zaključke donosi običnom većinom svih svojih članova , pod uvjetom da takva obična većina uključuje najmanje jednog nestalnog stručnjaka za sastavnicu politike u okviru koje se prijedlog donosi . Ako je ishod neodlučan, predsjednik Odbora za ulaganja ima odlučujući glas.

Zaključci Odbora za ulaganja kojima se za operaciju financiranja ili operaciju ulaganja odobrava potpora u okviru jamstva EU-a javno su dostupni te sadržavaju obrazloženje odluke o odobrenju i informacije o operaciji, posebno njezin opis, identitet promicatelja ili financijskih posrednika te ciljeve operacije . U zaključcima se osvrće i na opću procjenu koja proizlazi iz tablice pokazatelja.

Nakon potpisivanja ugovora o operaciji financiranja ili operaciji ulaganja odnosno potprojektu tablica pokazatelja javno je dostupna, ako je to primjenjivo.

Objave iz drugog i trećeg podstavka ne smiju sadržavati poslovno osjetljive informacije ili osobne podatke koji se u skladu s pravilima Unije o zaštiti podataka ne smiju otkriti. Komercijalno osjetljivi dijelovi zaključaka Odbora za ulaganja Komisija na zahtjev šalje Europskom parlamentu i Vijeću u skladu sa strogim zahtjevima o povjerljivosti.

▌Odbor za ulaganja ▌dvaput godišnje Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja popis svih zaključaka, kao i s tim povezane objavljene tablice pokazatelja. U sklopu toga šalje i odluke kojima se odbija upotreba jamstva EU-a, što također podliježe strogim zahtjevima povjerljivosti.

Zaključci Odbora za ulaganja pravodobno se stavljaju na raspolaganje dotičnom partneru u provedbi.

Tajništvo Odbora za ulaganja u središnju bazu podataka unosi sve informacije povezane s prijedlozima operacija financiranja i ulaganja koje se dostavljaju Odboru za ulaganja, kao i zaključke koje Odbor za ulaganja donosi o njima.

6. Ako Odbor za ulaganja zaprimi zahtjev za odobrenje uporabe jamstva EU-a za operaciju financiranja ili operaciju ulaganja koja uključuje instrument, program ili strukturu koja obuhvaća potprojekte, to odobrenje odnosi se i na potprojekte, osim ako Odbor za ulaganja zadrži pravo da svaki potprojekt odobri zasebno. Ako se odobrenje odnosi na potprojekte manje od 3 000 000 EUR, Odbor za ulaganja ne zadržava to pravo.

6.a Odbor za ulaganja može, ako to smatra potrebnim, podnijeti Komisiji sva operativna pitanja povezana s primjenom ili tumačenjem ulagačkih smjernica.

POGLAVLJE V.

Savjetodavni centar InvestEU

Članak 20.

Savjetodavni centar InvestEU

1. Savjetodavni centar InvestEU pruža savjetodavnu potporu u pronalaženju, pripremi, razvoju, strukturiranju, javnoj nabavi i provedbi projekata ulaganja ili pridonosi kapacitetima promotora i financijskih posrednika za provedbu operacija financiranja i operacija ulaganja. Njegova potpora može se prema potrebi odnositi na bilo koju fazu projektnog ciklusa ili financiranja financiranih subjekata.

Komisija potpisuje savjetodavne sporazume s Grupom EIB-a i drugim potencijalnim savjetodavnim partnerima te im daje zadaću da pruže savjetodavnu potporu, kako je navedeno u prethodnom podstavku, i usluge iz stavka 2. Komisija također treba moći provesti savjetodavne inicijative, uključujući putem ugovaranja vanjskih pružatelja usluga. Komisija uspostavlja središnju ulaznu točku u Savjetodavni centar InvestEU i dodjeljuje zahtjeve za savjetodavnu potporu odgovarajućoj savjetodavnoj inicijativi. Komisija, Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri usko surađuju u cilju jamčenja učinkovitosti, sinergija i djelotvorne geografske pokrivenosti potpore diljem Unije, uzimajući pritom na odgovarajući način u obzir postojeće strukture i rad.

Savjetodavne ▌ inicijative dostupne su kao komponenta u okviru svake sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. i obuhvaćaju ▌sektore u okviru te sastavnice politika. Dostupne su i ▌savjetodavne inicijative u okviru međusektorske sastavnice .

2. Savjetodavni centar InvestEU konkretno pruža sljedeće usluge:

(a)	pružanje središnje ulazne točke , kojom upravlja Komisija, u okviru koje je i smještena, za pomoć u razvoju projekata u okviru Savjetodavnog centra InvestEU za tijela i za promotore projekata ▌;

(aa)	distribuiranje tijelima i promotorima projekata svih dostupnih dodatnih informacija u vezi sa smjernicama za ulaganja, uključujući informacije o primjeni ili tumačenju tih smjernica za ulaganja;

(b)

pružanje pomoći promotorima projekata, prema potrebi, pri razvoju projekata kako bi ispunili ciljeve i kriterije prihvatljivosti iz članaka 3., 7. i 11. te potpora uspostavi mehanizama za objedinjavanje malih projekata , uključujući preko platformi za ulaganje iz točke (e) ; međutim, ta potpora ne dovodi u pitanje zaključke Odbora za ulaganja o pokriću tih projekata jamstvom EU-a;

(c)

potpora aktivnostima i iskorištavanje lokalnog znanja kako bi se olakšala uporaba potpore fonda InvestEU u cijeloj Uniji te aktivan doprinos, ako je to moguće, cilju sektorske i geografske raznolikosti fonda InvestEU potporom partnerima u provedbi pri pokretanju i razvoju mogućih operacija financiranja i operacija ulaganja;

(d)	potpora uspostavi platformi za suradnju namijenjenih za uzajamnu razmjenu podataka, stručnog znanja i najboljih praksi za podupiranje portfelja projekata i sektorskog razvoja;

(e)

pružanje proaktivne savjetodavne potpore o uspostavi platformi za ulaganje, uključujući prekogranične i makroregionalne platforme za ulaganje kojima je obuhvaćeno više država članica, kao i platformi za ulaganje koje objedinjuju male i srednje projekte u jednoj ili više država članica po tematskom ili regionalnom ključu ;

(ea)	promicanje mogućnosti spajanja s bespovratnim sredstvima ili financijskim instrumentima financiranima iz proračuna Unije ili iz drugih izvora, kako bi se ojačale sinergije i usklađenost između instrumenata Unije te maksimizirao učinak poluge i utjecaj programa InvestEU;

(f)

potpora aktivnostima izgradnje kapaciteta za razvoj organizacijskih kapaciteta, vještina i postupaka te povećanje spremnosti na ulaganje organizacija kako bi promotori i tijela vlasti mogli izgraditi portfelje projekata , razviti financijske mehanizme i platforme za ulaganja te upravljati projektima, a financijski posrednici proveli operacije financiranja i operacije ulaganja u korist subjekata koji su suočeni s otežanim pristupom financiranju, među ostalim i potporom izgradnji kapaciteta za procjenu rizika ili specifičnog sektorskog znanja.

(fa)	pružanje savjetodavne potpore za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanje i inovacije dobivanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti.

3. Savjetodavni centar InvestEU dostupan je promotorima projekata iz javnog i privatnog sektora , uključujući MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima, javnim tijelima i nacionalnim razvojnim bankama, financijskim i drugim posrednicima.

4. Komisija sklapa savjetodavni sporazum sa svakim savjetodavnim partnerom o provedbi jedne savjetodavne inicijative ili više njih. Za usluge iz stavka 2. moguća je naplata naknada kako bi se djelomično pokrili troškovi pružanja tih usluga, osim za usluge koje se pružaju promotorima projekata iz javnog sektora i neprofitnim ustanovama koje se ne naplaćuju kad je to opravdano . Naknade koje se naplaćuju MSP-ovima za usluge iz stavka 2. ograničavaju se na jednu trećinu troškova pružanja tih usluga.

5. Kako bi se ostvarili ciljevi iz stavka 1. i olakšalo pružanje savjetodavne potpore, savjetodavni centar InvestEU koristi se stručnim znanjem Komisije , Grupe EIB-a i drugih savjetodavnih partnera u provedbi.

5a. Svaka bi se savjetodavna inicijativa trebala uspostaviti na temelju mehanizma za podjelu troškova između Komisije i savjetodavnog partnera, osim ako Komisija prihvati snositi sve troškove savjetodavne inicijative u propisno opravdanim slučajevima u kojima je to potrebno radi specifičnosti savjetodavne inicijative i pod uvjetom da se zajamči dosljedno i jednako postupanje sa svim savjetodavnim partnerima.

6. Savjetodavni centar InvestEU prema potrebi dostupan je na lokalnoj razini. Osniva se posebice u državama članicama ili regijama koje su suočene s teškoćama u razvoju projekata u okviru fonda InvestEU. Savjetodavni centar InvestEU pomaže u prijenosu znanja na regionalnu i lokalnu razinu u cilju izgradnje regionalnih i lokalnih kapaciteta i stručnosti za potrebe potpore iz stavka 1. , uključujući potporu provedbi i prihvatu malih projekata .

6a. Radi pružanja savjetodavne potpore iz stavka 1. i olakšavanja pružanja te savjetodavne potpore na lokalnoj razini, savjetodavni centar InvestEU surađuje kad je to moguće s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama i koristi njihovo stručno znanje. Sporazumi o suradnji s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama sklapaju se u okviru savjetodavnog centra InvestEU, po potrebi, s barem jednom nacionalnom razvojnom bankom ili institucijom po državi članici.

7. Partneri u provedbi po potrebi predlažu promotorima projekata koji podnose zahtjev za financiranje, osobito malih projekata, da za svoje projekte zatraže potporu savjetodavnog centra InvestEU kako bi se prema potrebi poboljšala priprema njihovih projekata i omogućila procjena mogućnosti objedinjavanja projekata.

Partneri u provedbi i savjetodavni partneri prema potrebi obavješćuju promotore o mogućnosti uvrštavanja njihovih projekata na portal InvestEU kako se navodi u članku 21.

POGLAVLJE VI.

Članak 21.

Portal InvestEU

1. Komisija uspostavlja portal InvestEU. Riječ je o lako dostupnoj bazi projekata prilagođenoj korisnicima u kojoj su sadržane relevantne informacije za svaki projekt.

2. Portal InvestEU Portal promotorima projekata omogućuje da povećaju vidljivost svojih projekata za koje traže financiranje i istovremeno ulagačima pruže informacije o tim projektima. Uvrštavanjem projekata na portal InvestEU ne dovode se u pitanje odluke o konačnim projektima koji se odabiru za potporu u okviru ove Uredbe, u okviru bilo kojeg drugog instrumenta EU-a ili za javno financiranje.

3. Na portal se uvrštavaju samo projekti koji su u skladu s pravom i politikama Unije.

4. Komisija projekte koji ispunjavaju uvjete iz stavka 3. dostavlja odgovarajućim partnerima u provedbi i, po potrebi, Savjetodavnom centru InvestEU .

5. Partneri u provedbi pregledavaju projekte koji potpadaju pod njihovo geografsko područje i područje poslovanja.

POGLAVLJE VII.

ODGOVORNOST, PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 21.a

Odgovornost

1. Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća predsjednik Upravljačkog odbora izvješćuje instituciju koja je to zahtijevala o uspješnosti fonda InvestEU, među ostalim sudjelovanjem na saslušanju u Europskom parlamentu.

2. Predsjednik Upravljačkog odbora usmenim ili pisanim putem odgovara na pitanja koja su fondu InvestEU uputili Europski parlament ili Vijeće, u svakom slučaju u roku od pet tjedana od dana primitka pitanja.

Članak 22.

Praćenje i izvješćivanje

1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku provedbe Programa InvestEU prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu III. ovoj Uredbi.

2. Kako bi osigurala učinkovitu procjenu napretka u ostvarenju ciljeva programa InvestEU, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. radi izmjene Priloga III. ovoj Uredbi kako bi preispitala ili dopunila pokazatelje, po potrebi, i odredbe o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi se osigurati da se podaci za praćenje provedbe i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno , i omogućiti odgovarajuće praćenje portfelja rizika i jamstva . U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za partnere u provedbi , savjetodavne partnere i druge korisnike sredstava Unije.

4. Komisija izvješćuje o provedbi programa InvestEU u skladu s člancima 241. i 250. Financijske uredbe. U skladu s člankom 41. stavkom 5. Financijske uredbe godišnje izvješće pruža informacije o razini provedbe Programa u odnosu na ciljeve i pokazatelje uspješnosti . U tu svrhu partneri u provedbi Komisiji jednom godišnje dostavljaju informacije , uključujući o funkcioniranju jamstva, koje su joj potrebne da ispuni svoje obveze izvješćivanja.

5. Osim toga, partneri u provedbi svakih šest mjeseci Komisiji dostavljaju izvješće o operacijama financiranja i operacijama ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom, razvrstanima prema potrebi u odjeljak „EU” i odjeljak „država članica” ▌. Partner u provedbi također podnosi informacije o odjeljku „država članica” državi članici čiji odjeljak provodi. U izvješće je uključena procjena usklađenosti sa zahtjevima za uporabu jamstva EU-a i s ključnim pokazateljima uspješnosti utvrđenima u Prilogu III. ovoj Uredbi. Izvješće uključuje i operativne, statističke, financijske i računovodstvene podatke te procjenu očekivanih novčanih tokova za svaku operaciju financiranja i operaciju ulaganja na razini odjeljka i sastavnice politike te na razini fonda InvestEU. Jednom godišnje izvješće Grupe EIB-a a, kad je to prikladno, i drugih partnera u provedbi, uključuje i informacije o preprekama ulaganjima koje su uočene pri provođenju operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom. Jedno od navedenih izvješća sadržava informacije koje partneri u provedbi dostavljaju u skladu s člankom 155. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe.

Članak 23.

Evaluacija

1. Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2. Komisija [do 30. rujna 2024. ], Europskom parlamentu i Vijeću podnosi neovisnu privremenu evaluaciju programa InvestEU, a posebno u pogledu uporabe jamstva EU-a , o funkcioniranju modaliteta uspostavljenih u skladu s člankom 9.a stavkom 1. točkama (b) i (c), o dodjeli jamstva EU-a iz članka 10. stavaka 1.b i 1.c, o provedbi savjetodavnog centra InvestEU, o proračunskim sredstvima iz točke (d) podtočke (i.) članka 9.a stavka 1. i o članku 7. Evaluacija posebice pokazuje kako je uključivanje partnera u provedbi i savjetodavnih partnera pridonijelo postizanju ciljeva programa InvestEU, kao i ciljeva politike EU-a, osobito s obzirom na dodanu vrijednost te geografsku i sektorsku ravnotežu operacija financiranja i ulaganja za koje se pružila potpora. Evaluacijom se također ocjenjuje primjena provjere održivosti i fokus na MSP-ove postignut u okviru sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove.

3. Na kraju provedbe Programa InvestEU, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi neovisnu završnu evaluaciju Programa InvestEU, a posebno u pogledu uporabe jamstva EU-a.

4. Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

5. Partneri u provedbi i savjetodavni partneri dostavljaju Komisiji informacije potrebne za provedbu evaluacija iz stavaka 1. i 2.

6. Komisija u skladu s [člankom 211. stavkom 1.] [Financijske uredbe] svake tri godine u godišnje izvješće iz [članka 250.] [Financijske uredbe] uključuje preispitivanje primjerenosti stope rezervacija iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe u odnosu na stvarni profil rizičnosti operacija financiranja i operacija ulaganja pokrivenih jamstvom EU-a. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kako bi na temelju tog preispitivanja prilagodila stopu rezervacije iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe za najviše 15 %.

Članak 24.

Revizije

Revizije uporabe financiranja Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.

Članak 25.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u programu InvestEU na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. U slučaju OLAF-a takva prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, predviđene Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Članak 26.

Postupak delegiranja

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku. Delegirani akti koji se odnose na aktivnosti koje provode ili u kojima sudjeluju Grupa EIB-a ili drugi partneri u provedbi pripremaju se nakon savjetovanja s Grupom EIB-a i potencijalnim partnerima u provedbi.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 6., članka 17.b, članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja tog razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 6., članka 17.b, članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u toj odluci navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 6., članka 17.b, članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

POGLAVLJE VIII.

TRANSPARENTNOST I VIDLJIVOST

Članak 27.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1. Partneri u provedbi i savjetodavni partneri priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

1.a Partneri u provedbi i savjetodavni partneri obavješćuju krajnje korisnike, uključujući MSP-ove, o postojanju potpore InvestEU, ili obvezuju financijske posrednike da ih o tome obavijeste, tako što te informacije čine jasno vidljivima, osobito u slučaju MSP-ova, u relevantnom sporazumu o pružanju potpore InvestEU, povećavajući na taj način javnu osviještenost i poboljšavajući vidljivost.

2. Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa InvestEU, njegovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu InvestEU također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

POGLAVLJE IX.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Prijelazne odredbe

1. Prihodi, vraćanja i povrati od financijskih instrumenata uspostavljenih programima iz Priloga IV. ovoj Uredbi mogu se upotrijebiti za rezervacije za jamstvo EU-a na temelju ove Uredbe.

2. Prihodi, vraćanja i povrati od jamstva EU-a uspostavljenog Uredbom (EU) 2015/1017 mogu se upotrijebiti za rezervacije za jamstvo EU-a na temelju ove Uredbe, osim ako se upotrijebe u svrhe iz članaka 4., 9. i 12. Uredbe (EU) 2015/1017.

Članak 29.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C […], […], str. […].

(2) SL C […], […], str. […].

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 18. travnja 2019.Podcrtani tekst nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora.

(4) COM(2018)0097 final.

(5) COM(2018)0353.

(6) Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).

(7) COM(2017)0206.

(8) COM(2017)0250.

(9) Objavljeno pod naslovom European Economy Discussion Paper (Dokument za raspravu o europskom gospodarstvu), br. 74, siječanj 2018.

(10)

(11) Upućivanje treba ažurirati: SL C 373, 20.12.2013., str. 1. Sporazum je dostupan na sljedećoj poveznici: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013Q1220(01)&from=EN

(12) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(13) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1).

(14) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.)

(15) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(16) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(17) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(18) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(19) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(20)

(21)

PRILOG I.

▌Iznosi po pojedinim ciljevima

Indikativna raspodjela iz članka 4. stavka 2. za operacije financiranja i operacije ulaganja:

(a)	▌11 500 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (a);

(b)	▌11 250 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (b);

(c)	12 500 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (c);

(d)	5 567 500 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (d).

PRILOG II.

Prihvatljiva područja za operacije financiranja i operacije ulaganja

Operacije financiranja i operacije ulaganja mogu pripadati jednom ili više sljedećih područja:

Razvoj energetskog sektora u skladu s prioritetima energetske unije, uključujući sigurnost opskrbe energijom, prijelaz na čistu energiju i obveze preuzete na temelju Programa za održiv razvoj do 2030. i Pariškog sporazuma, posebice:

(a)	širenjem proizvodnje, opskrbe i uporabe čiste i održive obnovljive energije te drugih sigurnih i održivih izvora energije i energetskih rješenja s nultim ili niskim emisijama ;

(b)	energetskom učinkovitošću i štednjom energije (s naglaskom na smanjenju potražnje putem upravljanja potražnjom i obnovom zgrada);

(c)	razvojem, unapređenjem i modernizacijom održive energetske infrastrukture, među ostalim posebno na razini prijenosa i distribucije, tehnologije pohrane, elektroenergetske međupovezanosti država članica, pametnih mreža ;

(ca)	razvojem inovativnih sustava za prijenos topline i kombiniranu proizvodnju električne i toplinske energije s nultim ili niskim emisijama;

(d)	proizvodnjom i opskrbom održivim sintetičkim gorivima iz obnovljivih/ugljično neutralnih izvora i drugih sigurnih i održivih izvora s nultim ili niskim emisijama ; biogorivima, biomasom i alternativnim gorivima , uključujući za sve načine prijevoza, u skladu s ciljevima Direktive 2018/2001 ;

(e)	infrastrukturom za hvatanje i skladištenje ugljika u industrijskim procesima, bioenergetskim postrojenjima i proizvodnim postrojenjima prema energetskoj tranziciji ;

Razvoj održivih i sigurnih prometnih infrastruktura i rješenja za mobilnost te opreme i inovativnih tehnologija u skladu s prometnim prioritetima Unije i obvezama preuzetima na temelju Pariškog sporazuma, posebice:

(a)

projektima kojima se podupire razvoj infrastrukture mreže TEN-T, uključujući održavanje i sigurnost infrastrukture te njezina gradska čvorišta, morske i riječne luke, zračne luke, multimodalne terminale i njihovo povezivanje s glavnim mrežama i telematskim aplikacijama utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1315/2013 ;

(aa)	projektima infrastrukture TEN-T koji sadrže odredbe o upotrebi najmanje dva načina prijevoza, posebno multimodalnim teretnim terminalima i putničkim prometnim čvorištima;

(b)

pametnim i održivim projektima za gradsku mobilnost , uključujući unutarnje plovne putove i inovativna rješenja mobilnosti (usmjerenima na načine gradskog prijevoza s niskom razinom emisija, pristupačnost bez diskriminacije , smanjeno onečišćenje zraka i buku, potrošnju energije , pametne gradove, mreže, održavanje ili povećanje razine sigurnosti i smanjenje nezgoda, uključujući za bicikliste i pješake );

(c)	podupiranjem obnavljanja i naknadnog opremanja mobilne prometne imovine u cilju uvođenja rješenja za mobilnost s niskom i nultom razinom emisija , uključujući upotrebu alternativnih goriva u vozilima svih načina prijevoza ;

(d)	s pomoću željezničke infrastrukture, drugih željezničkih projekata , infrastrukture za unutarnje plovne putove, projekata za masovni tranzit i morskih luka te pomorskih puteva ;

(e)	s pomoću infrastrukture za alternativna goriva za sve načine prijevoza , uključujući infrastrukturu za električno punjenje;

(ea)

drugim pametnim i održivim projektima za mobilnost usmjerenima na:

i.	sigurnost na cestama;

ii.	pristupačnost;

iii.	smanjenje emisija,

iv.	razvoj i primjenu novih prometnih tehnologija i usluga, kao na primjer u vezi s povezanim i autonomnim načinima prijevoza ili integriranim sustavima izdavanja karata;

(eb)

projektima za održavanje ili nadogradnju postojeće prometne infrastrukture, uključujući autoceste mreže TEN-T ako je potrebno nadograditi, održati ili poboljšati sigurnost na cestama, razviti usluge ITS-a ili zajamčiti integritet i standarde infrastrukture, osobito sigurna parkirališta i parkirališne objekte, stanice i mjesta za punjenje za alternativna goriva;

Okoliš i resursi, posebice:

(a)	s pomoću vodne infrastrukture, uključujući opskrbu pitkom vodom i odvodnju, te mrežne učinkovitosti, smanjenja istjecanja, infrastrukture za prikupljanje i obradu otpadnih voda, obalne infrastrukture i druge zelene infrastrukture povezane s vodom;

(b)	s pomoću infrastrukture za gospodarenje otpadom;

(c)	s pomoću projekata i poduzeća u području upravljanja okolišnim resursima i održivih tehnologija;

(d)	poboljšanjem i obnovom ekosustava i njihovih usluga , uključujući poboljšanjem prirode i bioraznolikosti s pomoću projekata zelene i plave infrastrukture ;

(e)	održivim urbanim, ruralnim i obalnim razvojem;

(f)	mjerama u području klimatskih promjena, prilagođavanju tim promjenama i njihovu ublažavanju, uključujući smanjenje rizika od prirodnih katastrofa;

(g)	s pomoću projekata i poduzeća u kojima se primjenjuju načela kružnog gospodarstva ugradnjom aspekata resursne učinkovitosti u proizvodni ciklus i životni ciklus proizvoda, uključujući održivu opskrbu primarnim i sekundarnim sirovinama;

(h)	dekarbonizacijom i održivim smanjenjem emisija energetski intenzivnih sektora, uključujući ▌demonstracijske projekte i uvođenje inovativnih tehnologija s niskom razinom emisija;

(ha)	dekarbonizacijom proizvodnje energije i lanca distribucije postupnim ukidanjem uporabe ugljena i nafte;

(hb)	projektima koji promiču održivu kulturnu baštinu.

4.	Razvoj infrastrukture za digitalnu povezivost, posebice s pomoću projekata kojima se podupire uvođenje digitalnih mreža vrlo visokog kapaciteta , povezivost preko mreže 5G i poboljšanje digitalnih veza i pristupa, osobito u ruralnim područjima i perifernim regijama.

Istraživanje, razvoj i inovacije, posebice:

(a)	istraživačkim, uključujući istraživačku infrastrukturu i potporu akademskoj zajednici, i inovacijskim projektima kojima se pridonosi ciljevima Obzora Europa;

(b)	korporativnim projektima , što uključuje stručno osposobljavanje te promicanje stvaranja klastera i poslovnih mreža ;

(c)	demonstracijskim projektima i programima te uvođenjem povezane infrastrukture, tehnologija i procesa;

(d)	suradničkim istraživačkim i inovacijskim projektima ▌između akademske zajednice , istraživačkih i inovacijskih organizacija i industrije; javno-privatnim partnerstvima i organizacijama civilnog društva;

(e)	prijenosom znanja i tehnologije;

(ea)	istraživanjem u području ključnih razvojnih tehnologija i njihovih industrijskih primjena, uključujući nove i napredne materijale;

(f)	s pomoću novih djelotvornih i pristupačnih zdravstvenih proizvoda, uključujući lijekove, medicinske proizvode , dijagnostiku i lijekove za naprednu terapiju , nove antimikrobne lijekove i inovativne razvojne procese u kojima se izbjegava testiranje na životinjama.

Razvoj, uvođenje i rast digitalnih tehnologija i usluga kojima se doprinosi ciljevima programa Digitalna Europa, posebice s pomoću:

(a)	umjetne inteligencije;

(aa)	kvantne tehnologije ;

(b)	infrastrukture kibersigurnosti i mrežne zaštite;

(c)	interneta stvari;

(d)	tehnologije lanaca blokova i drugih tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija;

(e)	naprednih digitalnih vještina;

(ea)	robotike i automatizacije;

(eb)

fotonike;

(f)	drugih naprednih digitalnih tehnologija i usluga koje pridonose digitalizaciji industrije Unije i integraciji digitalnih tehnologija, usluga i vještina u prometni sektor Unije .

Financijska potpora subjektima koji zapošljavaju do 499 zaposlenika, s posebnim naglaskom na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, posebice osiguravanjem:

(a)	obrtnog kapitala i ulaganja;

(b)	rizičnog financiranja u fazi od osnivanja do širenja poduzeća kako bi se osiguralo tehnološko vodstvo u inovativnim i održivim sektorima , uključujući poticanje njihova kapaciteta za digitalizaciju i inovaciju te osiguravanje njihove globalne konkurentnosti .

(ba)	pružanja financiranja za preuzimanje poduzeća ili preuzimanje udjela u poduzeću od strane zaposlenika .

8.	Kulturni i kreativni sektori, kulturna baština, mediji, audiovizualni sektor, novinarstvo i tisak, među ostalim posebno razvoj novih tehnologija, upotreba digitalnih tehnologija i tehnološko upravljanje pravima intelektualnog vlasništva .

Turizam.

9a.	Rehabilitacija industrijskih lokacija (uključujući zagađene lokacije) i obnova za održivu uporabu.

10.	Održiva poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, akvakultura i drugi elementi šireg održivog biogospodarstva.

11.

Socijalna ulaganja, uključujući ona kojima se podupire provedba načela Europskog stupa socijalnih prava, posebice:

(a)	mikrofinanciranjem, financiranjem etičnih i socijalnih poduzeća te socijalnim gospodarstvom;

(b)	potražnjom i ponudom vještina;

(c)	obrazovanjem, osposobljavanjem i povezanim uslugama , među ostalim i za odrasle ;

(d)

s pomoću socijalne infrastrukture, a posebice:

i.	uključivog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje te povezanu obrazovnu infrastrukturu i ustanove , alternativne skrbi za djecu, studentskog stanovanja i digitalne opreme , koji su dostupni svima ;

ii.	socijalnog stanovanja;

iii.	zdravstvene i dugotrajne skrbi, uključujući klinike, bolnice, primarnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici;

(e)	socijalnim inovacijama, uključujući inovativna socijalna rješenja i programe u cilju promicanja socijalnih učinaka i rezultata u područjima iz ove točke;

(f)	kulturnim aktivnostima sa socijalnim ciljem;

(fa)	mjerama za promicanje rodne jednakosti;

(g)	integracijom ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja;

(h)	inovativnim zdravstvenim rješenjima, uključujući e-zdravstvo, zdravstvene usluge i nove modele skrbi;

(i)	uključivanjem osoba s invaliditetom i pristupačnošću za njih.

12.

Razvoj obrambene industrije i s time povezani doprinos strateškoj autonomiji Unije, posebice potporom:

(a)	lancu opskrbe Unijine obrambene industrije, posebno putem financijske potpore MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije;

(b)	poduzećima koja sudjeluju u projektima za disruptivne inovacije u obrambenom sektoru i usko povezanim tehnologijama s dvojnom namjenom;

(c)	lancu opskrbe u obrambenom sektoru pri sudjelovanju u projektima suradnje u području istraživanja i razvoja u obrambene svrhe, uključujući one kojima se pruža potpora iz Europskog fonda za obranu;

(d)	infrastrukturi za istraživanje i osposobljavanje u obrambene svrhe.

13.

Svemir, posebice razvojem svemirskog sektora u skladu s ciljevima svemirske strategije:

(a)	kako bi se ostvarile maksimalne koristi za društvo i gospodarstvo Unije;

(b)	kako bi se potaknula konkurentnost svemirskih sustava i tehnologija, s posebnim naglaskom na nedostatke lanaca opskrbe;

(c)	kako bi se poduprlo svemirsko poduzetništvo , uključujući daljnji razvoj ;

(d)	kako bi se potaknula autonomije Unije za siguran pristup svemiru, uključujući aspekte dvojne namjene.

13.a	Mora i oceani, razvojem projekata i poduzeća iz područja plavog gospodarstva te njegovih financijskih načela, posebno u okviru pomorskog poduzetništva i industrije, morskih obnovljivih izvora energije i kružnog gospodarstva.

Prilog III.

Ključni pokazatelji uspješnosti

1. Obujam financiranja programa InvestEU (raščlanjeno po sastavnicama politika)

1.1

Obujam potpisanih operacija

1.2

Mobilizirana ulaganja

1.3

Iznos mobiliziranih privatnih ulaganja

1.4

Postignuti učinak poluge i multiplikacijski učinak

2. Geografska pokrivenost financiranja programa InvestEU (raščlanjeno po sastavnicama politika , zemalja i regija na razini NUTS-a 2 )

2.1

Broj zemalja obuhvaćenih projektima

2.1.a

Broj regija obuhvaćenih operacijama

2.1.b

Obujam operacija po državi članici i po regiji

3. Utjecaj financiranja programa InvestEU

3.1

Broj otvorenih radnih mjesta ili radnih mjesta kojima je pružena potpora

3.2

Ulaganja kojima se podupiru klimatski ciljevi uz, prema potrebi, detalje za svaku sastavnicu politika

3.3

Ulaganja kojima se podupire digitalizacija

3.3.a

Ulaganja kojima se podupire industrijska tranzicija

4. Održiva infrastruktura

4.1

Energetska: dodatni instalirani kapacitet proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i drugih sigurnih i održivih izvora s niskom razinom emisija (MW)

4.2

Energetska: broj kućanstava i javnih i komercijalnih prostora s poboljšanom klasifikacijom potrošnje energije

4.2.a

Energetska: Procijenjena ušteda energije u okviru projekata u kilovatsatima

4.2.b

Energetska: Smanjene/izbjegnute godišnje emisije staklenih plinova u tonama ekvivalenta CO2

4.2.c

Energetska Obujam investicija u razvoj, unapređenje i modernizaciju održive energetske infrastrukture

4.3

Digitalna: dodatni broj kućanstava, poduzeća ili javnih zgrada sa širokopojasnim pristupom brzine od najmanje 100 Mbps s mogućnošću nadogradnje na gigabitnu brzinu ili broj stvorenih točaka s bežičnim internetom

4.4

Prometna: mobilizirana ulaganja, posebno u mrežu TEN-T

—

broj prekograničnih projekata i projekata koji se bave nedostatkom prometnih veza (uključujući projekte koji se odnose na gradska čvorišta, regionalne prekogranične željezničke veze, multimodalne platforme, morske luke, luke unutarnjih voda, veze do zračne luke i željezničko-cestovne terminale osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T-a)

—	broj projekata kojima se doprinosi digitalizaciji prometa, osobito uvođenjem ERTMS-a, RIS-a, ITS-a, VTMIS-a / e-pomorskog servisa i SESAR-a

—	broj izgrađenih ili moderniziranih postaja za opskrbu alternativnim gorivom

—	broj projekata kojima se pridonosi sigurnosti prometa

4.5

Okolišna: ulaganja koja pridonose provedbi planova i programa predviđenih pravnom stečevinom Unije u području okoliša u pogledu kvalitete zraka, vode, otpada i prirode

5. Istraživanje, inovacije i digitalizacija

5.1

Doprinos cilju ulaganja u vrijednosti od 3 % BDP-a Unije u istraživanje, razvoj i inovacije

5.2

Broj poduzeća kojima se pruža potpora koja provode istraživačke i inovacijske projekte , prema njihovoj veličini

6. MSP-ovi

6.1

Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema veličini (mikro, mala i srednja poduzeća te mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije)

6.2

Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema fazi razvoja (rana faza, faza rasta/širenja)

6.2.a

Broj poduzeća kojima potporu pružaju države članice i regije na razini NUTS-a 2

6.2.b.

Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema sektoru i šifri djelatnosti NACE

6.2.c

Postotak obujma ulaganja usmjerenih prema MSP-ovima u okviru sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove

7. Socijalna ulaganja i vještine

7.1

Socijalna infrastruktura: kapacitet i pristup socijalnoj infrastrukturi kojoj se pruža potpora po sektorima: stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, ostalo

7.2

Mikrofinanciranje i financiranje socijalnih poduzeća: broj korisnika mikrofinanciranja i poduzeća socijalnog gospodarstva kojima se pruža potpora

7.5

Vještine: broj osoba koje su stekle nove vještine ili su im potvrđene njihove vještine i o njima posjeduju certifikat: kvalifikacije formalnog obrazovanja i osposobljavanja

PRILOG IV.

Program InvestEU – prethodni instrumenti

A. Vlasnički instrumenti:

—	Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF98): Odluka Vijeća br. 98/347/EZ od 19. svibnja 1998. o mjerama financijske pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP) koja su inovativna i pridonose otvaranju radnih mjesta – inicijativa za rast i zapošljavanje (SL L 155, 29.5.1998., str. 43.).

—

TTP: Odluka Komisije o donošenju odluke o dopunskom financiranju u vezi s financiranjem djelovanja u okviru aktivnosti „Unutarnje tržište robe i sektorske politike” Glavne uprave za poduzetništvo i industriju za 2007. i donošenju okvirne odluke o financiranju pripremnog djelovanja „Uloga EU-a u globaliziranom svijetu” i četiriju pilot-projekata „Erasmus za mlade poduzetnike”, „Mjere za promicanje suradnje i partnerstva među mikropoduzećima i MSP-ovima”, „Tehnološki prijenos” i „Europske destinacije izvrsnosti” Glavne uprave za poduzetništvo i industriju za 2007. (C(2007)531).

—	Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF01): Odluka Vijeća br. 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001. – 2005.) (SL L 333, 29.12.2000., str. 84.).

—	GIF: Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

—

Instrument za povezivanje Europe (CEF): Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.) kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

—	COSME EFG: Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).

—

Vlasnički instrument u okviru InnovFin-a:

—	Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

—

Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.);

—	Odluka Vijeća br. 2013/743/EU od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 965.).

—

Sastavnica „ulaganja u jačanje kapaciteta” u okviru programa EaSI: Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

B. Jamstveni instrumenti:

—	Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 1998. (SMEG98): Odluka Vijeća br. 98/347/EZ od 19. svibnja 1998. o mjerama financijske pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP) koja su inovativna i pridonose otvaranju radnih mjesta – inicijativa za rast i zapošljavanje (SL L 155, 29.5.1998., str. 43.).

—	Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 2001. (SMEG01): Odluka Vijeća br. 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001. – 2005.) (SL L 333, 29.12.2000., str. 84.).

—	Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 2007. (SMEG07): Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

—	Europski mikrofinancijski instrument Progress – jamstvo (EPMF-G): Odluka br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 87, 7.4.2010., str. 1.).

—

Instrument za podjelu rizika:

—	Odluka br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Izjave Komisije (2007. – 2013.) (SL L 412, 30.12.2006., str. 1.);

—	Odluka Vijeća 2006/971/EZ od 19. prosinca 2006. o posebnom programu „Suradnja” za provedbu Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja te za demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.) (SL L 400, 30.12.2006., str. 86.);

—	Odluka Vijeća br. 2006/974/EZ od 19. prosinca 2006. o posebnom programu: „Kapaciteti” za provedbu Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja te za demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.) (SL L 400, 30.12.2006., str. 299.).

—

Jamstvo u okviru EaSI-ja: Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

—

Instrument kreditnog jamstva COSME (COSME LGF): Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).

—

Dužnički instrument u okviru InnovFin-a:

—

—	Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

—	Odluka Vijeća 2013/743/EU od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 965.).

—

Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore (CCS GF): Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 221.).

—

Instrument jamstva za studentske zajmove (SLGF): Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).

—	Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE): Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

C. Instrumenti za podjelu rizika:

—

Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF): Odluka br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Izjave Komisije (2007. – 2013.) (SL L 412, 30.12.2006., str. 1.).

—

InnovFin:

—

—	Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

—

Dužnički instrument u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF DI): Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

—	Instrument za financiranje prirodnog kapitala (NCFF): Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

D. Namjenski ulagački instrumenti:

—

Europski mikrofinancijski instrument Progress – Fonds commun de placements – fonds d'investissements spécialisés (EPMF FCP-FIS): Odluka br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 87, 7.4.2010., str. 1.)

—

Marguerite:

—	Uredba (EZ) br. 680/2007 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža (SL L 162, 22.6.2007., str. 1.).

—	Odluka Komisije od 25. veljače 2010. o sudjelovanju Europske unije u Europskom fondu za energetiku, klimatske promjene i infrastrukturu 2020. (fond Marguerite) (C(2010)941).

—

Europski fond za energetsku učinkovitost (EEEF): Uredba (EU) br. 1233/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 663/2009 o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike (SL L 346, 30.12.2010., str. 5.).

PRILOG V.

Tržišni nedostatci, neoptimalne investicijske okolnosti, dodatnost i isključene aktivnosti

A. Tržišni nedostatci, neoptimalne investicijske okolnosti i dodatnost

U skladu s člankom 209. Financijske uredbe jamstvima EU-a rješavaju se nedostaci na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne (članak 209. stavak 2. točka (a)) i postiže se dodatnost time što se sprečava nadomještanje potencijalne potpore i ulaganja iz drugih javnih ili privatnih izvora (članak 209. stavak 2. točka (b)).

U svrhu usklađivanja s točkama (a) i (b) članka 209. stavka 2. Financijske uredbe, operacije financiranja i ulaganja za koje se pruža jamstvo EU-a ispunjavaju sljedeće zahtjeve utvrđene u točkama 1. i 2.:

Nedostaci na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne

Kako bi se uhvatilo ukoštac s nedostacima na tržištu ili investicijskim okolnostima koje nisu optimalne iz članka 209. stavka 2. točke (a) Financijske uredbe, ulaganja na koja su usmjerene operacije financiranja i ulaganja sadrže jednu od sljedećih karakteristika:

(a)	doprinos javnom dobru (na primjer obrazovanje i vještine, zdravstvo i dostupnost, sigurnost i obrana te infrastruktura dostupna bez troškova ili uz zanemarive troškove) za koji subjekt ili poduzeće ne može steći dostatnu financijsku potporu

(b)	vanjske čimbenike koje subjekt ili poduzeće općenito nisu uspjeli ostvariti interno, poput ulaganja u istraživanje i razvoj, energetske učinkovitosti, zaštite klime ili okoliša

(c)	neravnotežu u pogledu informacija, posebno kod MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, uključujući veće razine rizika povezanog s poduzećima u ranoj fazi, poduzećima s pretežito nematerijalnom imovinom ili nedostatnim kolateralom ili poduzećima usredotočenima na aktivnosti većeg rizika

(d)	prekogranične infrastrukturne projekte i povezane usluge ili fondove koji investiraju na prekograničnoj osnovi u svrhu rješavanja usitnjavanja i poboljšanja koordinacije unutarnjeg tržišta EU-a

(e)

izloženost većim razinama rizika u određenim sektorima, zemljama ili regijama, iznad razine koju financijski izvršitelji mogu ili žele prihvatiti. To uključuje slučajeve u kojima ulaganje ne bi bilo izvršeno ili ne bi bilo izvršeno u istoj mjeri zbog svoje novine ili rizika povezanih s inovacijama ili nedokazanošću tehnologije.

(f)	nove i/ili složene nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iii. ove Uredbe.

Dodatnost

Operacijama financiranja i ulaganja ispunjavaju se oba aspekta dodatnosti iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe. To znači da operacije ne bi bile izvršene ili ne bi bile izvršene u jednakoj mjeri ulaganjima iz drugih javnih ili privatnih izvora bez podrške fonda InvestEU. Za potrebe ove Uredbe njima se smatraju operacije financiranja i ulaganja kojima se ispunjavaju sljedeća dva kriterija:

(1)

Kako bi se smatrale dodatnima uz ulaganja iz privatnih izvora iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe, fondom InvestEU podupiru se operacije financiranja i ulaganja partnera u provedbi koje su usredotočene na ulaganja kojima se, zbog njihovih karakteristika (doprinos javnom dobru, vanjski čimbenici, neravnoteža u pogledu informacija, pitanja socioekonomske kohezije ili drugo), ne može ostvariti dostatna financijska isplativost na tržišnoj razini ili ih se smatra prerizičnima (s obzirom na razine rizika koje su relevantni privatni subjekti voljni prihvatiti). Stoga se u okviru takvih operacija financiranja i ulaganja ne može pristupiti tržišnom financiranju pod razumnim uvjetima u pogledu cijena, zahtjeva za kolateral, vrste financiranja, dospijeća na otplatu primljenih financijskih sredstava ili drugih uvjeta te se one bez javnih potpora uopće ne bi izvršile ili se ne bi izvršile u jednakoj mjeri.

(2)

Kako bi se smatrale dodatnima uz postojeće potpore iz drugih javnih izvora iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe, fond InvestEU dodjeljuje potpore samo operacijama financiranja i ulaganja koje ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)	operacije financiranja i ulaganja partnera u provedbi ne bi se izvršile ili se ne bi izvršile u jednakoj mjeri bez potpora iz fonda InvestEU i

(b)

operacije financiranja i ulaganja partnera u provedbi ne bi se izvršile ili se ne bi izvršile u jednakoj mjeri u okviru drugih postojećih javnih instrumenata, poput financijskih instrumenata pod podijeljenim upravljanjem koji su aktivni na regionalnoj i nacionalnoj razini. Međutim, moguće je dopunsko korištenje fonda InvestEU i drugih javnih sredstava, posebno kad je moguće ostvariti dodanu vrijednost EU-a i optimizirati korištenje javnih sredstava za učinkovito postizanje ciljeva politika.

Kako bi dokazali dodatnost operacija financiranja i ulaganja koje koriste jamstvo EU-a uz postojeća tržišne i druge javne potpore, partneri u provedbi pružaju informacije kojima se dokazuje bar jedna od sljedećih karakteristika:

(a)	potpora pružena u podređenoj poziciji u odnosu na druge javne ili privatne zajmodavce ili unutar strukture financiranja

(b)

potpora pružena kroz vlasnički ili kvazivlasnički kapital ili dug s dugim dospijećem, cijenama, zahtjevima za kolateral ili drugim uvjetima koji nisu dostatno raspoloživi na tržištu ili iz drugih javnih izvora; potpora operacijama koje imaju veći profil rizika od rizika koji se obično prihvaća u okviru standardnih aktivnosti partnera u provedbi ili potpora partnerima u provedbi u nadmašivanju vlastitih kapaciteta za potporu takvim operacijama.

(c)	sudjelovanje u mehanizmima podjele rizika usmjerenima na područja politika u kojima je partner u provedbi izložen većim razinama rizika u usporedbi s razinama koje obično prihvaća ili koje privatni financijski akteri mogu ili žele prihvatiti

(d)

potpora kojom se potiče/privlači priljev dodatnog privatnog ili javnog financiranja te dopunjava druge privatne i komercijalne izvore, posebno one od grupa ulagača ili institucionalnih ulagača koji tradicionalno izbjegavaju rizik, kao posljedica pozitivnog signala danog potporom u okviru fonda InvestEU

(e)	potpora pružena u okviru financijskih proizvoda koji nisu dostupni ili se ne nude u dovoljnoj mjeri u ciljanim zemljama ili regijama zbog nepostojećih, slabo razvijenih ili nepotpunih tržišta.

Za operacije financiranja i ulaganja, posebno za potporu MSP-ovima, dodatnost se provjerava na razini posrednika umjesto na razini krajnjeg primatelja. Smatra se da dodatnost postoji kad se fondom InvestEU pruža potpora financijskom posredniku u uspostavljanju novog portfelja s većom razinom rizika ili povećanju opsega aktivnosti koje su već visokorizične u odnosu na razine rizika koje privatni i javni financijski akteri trenutačno mogu ili žele prihvatiti u ciljanim državama članicama ili regijama.

Jamstvo EU-a ne odobrava se za podupiranje operacija refinanciranja (poput zamjene postojećih ugovora o zajmu ili drugih oblika financijske potpore za projekte koji su već djelomično ili u potpunosti ostvareni), osim u određenim iznimnim i dobro opravdanim okolnostima kad se dokaže da će se operacijom u okviru jamstva omogućiti novo ulaganje određenog iznosa u prihvatljivo područje politike, koji je dodatan uz uobičajeni opseg djelatnosti partnera u provedbi ili financijskog posrednika i bar jednak iznosu operacije kojom se ispunjavaju kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u ovoj Uredbi. Spomenuti kriteriji za tržišne nedostatke, neoptimalne investicijske okolnosti i dodatnost primjenjuju se i na slične operacije refinanciranja.

B. Izuzete aktivnosti

Zabranjeno je pružanje potpore iz fonda InvestEU za:

(1)	aktivnosti kojima se ograničavaju prava i slobode pojedinca ili krše ljudska prava

(2)	u području obrambenih aktivnosti, korištenje, razvoj ili proizvodnju proizvoda i tehnologije koja je zabranjena međunarodnim pravom

(3)	proizvode ili aktivnosti povezane s duhanom (proizvodnju, distribuciju, obradu i trgovinu)

(4)

izuzete aktivnosti iz članka [X] Uredbe [o Obzoru Europa]: istraživanje kloniranja ljudskih stanica u reproduktivne svrhe aktivnosti kojima se želi izmijeniti genetičko nasljeđe ljudskih bića i u okviru kojih bi takve izmjene mogle postati nasljedne, aktivnosti za stvaranje ljudskih embrija isključivo u svrhu istraživanja ili dobivanja matičnih stanica, uključujući prijenos jezgre somatskih stanica

(5)	kockanje (aktivnosti koje se odnose na proizvodnju, izgradnju, distribuciju, obradu, trgovinu i softver)

(6)	prostituciju i povezanu infrastrukturu, usluge i medije

(7)	aktivnosti koje uključuju korištenje živih životinja u eksperimentalne i znanstvene svrhe ukoliko se ne može zajamčiti usklađenost s Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti kralježnjaka koji se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe

(8)

aktivnosti razvoja nekretnina, tj. aktivnosti čija je isključiva svrhe preuređenje i ponovo davanje u zakup ili preprodaja postojećih zgrada, kao i gradnja novih projekata međutim, prihvatljive su aktivnosti u sektoru nekretnina povezane s posebnim ciljevima fonda InvestEU kako je navedeno u članku 3. stavku 2. ove Uredbe i/ili s prihvatljivim područjima za operacije financiranja i ulaganja iz Priloga II. ove Uredbe, poput ulaganja u projekte energetske učinkovitosti ili socijalno stanovanje

(9)	financijske aktivnosti poput kupovine ili trgovine financijskim instrumentima. Posebno se isključuju intervencije usmjerene na otkup u svrhu razdvajanja imovine ili zamjenski kapital namijenjen razdvajanju imovine.

(10)	aktivnosti zabranjene primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom

(11)	razgradnju, rad, prilagodbu ili izgradnju nuklearnih elektrana

(12)

ulaganja povezana s rudarstvom/vađenjem, obradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem krutih fosilnih goriva i nafte, kao i ulaganja povezana s vađenjem plina. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na:

i.	projekte za koje ne postoji održiva alternativna tehnologija

ii.	projekte povezane sa sprečavanjem i kontrolom onečišćenja

iii.	projekte u okviru kojih postoje instalacije za hvatanje, skladištenje i korištenje ugljika industrijske ili istraživačke projekte kojima se značajno smanjuju emisije stakleničkih plinova s obzirom na referentne vrijednosti Sustava za trgovanje emisijama

(13)

ulaganja u postrojenja za zbrinjavanje otpada na odlagališta. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na ulaganja u:

i.	postrojenja za odlaganje otpada na licu mjesta koja su pomoćni element industrijskog ili rudarskog ulagačkog projekta i za koje je dokazano da je odlaganje otpada jedina održiva opcija za obradu industrijskog ili rudarskog otpada nastalog iz predmetne aktivnosti

ii.	postojeća postrojenja za odlaganje otpada kojima se osigurava iskorištavanje plina dobivenog od otpada i promicanje otkapanja na odlagalištu i ponovne obrade rudarskog otpada.

(14)	ulaganja u postrojenja za mehaničko-biološku obradu. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na ulaganja u ponovno opremanje postojećih postrojenja za mehaničko-biološku obradu u svrhu pretvorbe otpada u energiju ili aktivnosti recikliranja odvojenog otpada poput kompostiranja i anaerobne izgradnje.

(15)

ulaganja u spalionice za obradu otpada. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na ulaganja u:

i.	postrojenja isključivo namijenjena obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati

ii.	postojeća postrojenja u svrhu povećanja energetske učinkovitosti, hvatanja ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabu materijala iz pepela od spaljivanja pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne povećava kapacitet obrade otpada u postrojenju.

Partneri u provedbi odgovorni su za jamčenje usklađenosti kod potpisivanja, nadzor usklađenosti operacija financiranja i ulaganja s kriterijima za izuzeće tijekom provedbe projekta i poduzimanje prikladnih popravnih radnji prema potrebi.

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/1060

P8_TA(2019)0434

Okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU (COM(2018)0278 – C8-0193/2018 – 2018/0139(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/78)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0278),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0193/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—	nakon savjetovanja s Odborom regija,

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0006/2019),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 265.

P8_TC1-COD(2018)0139

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi europskog okružja jedinstvenog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1239.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/1061

P8_TA(2019)0435

Objavljivanje podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341 (COM(2018)0354 – C8-0208/2018 – 2018/0179(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/79)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0354),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0208/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018. (2),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0363/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 97.

(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 24.

P8_TC1-COD(2018)0179

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2088.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/1062

P8_TA(2019)0436

Postojane organske onečišćujuće tvari ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (preinaka) (COM(2018)0144 – C8-0124/2018 – 2018/0070(COD))

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

(2021/C 158/80)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0144),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0124/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. srpnja 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,

—	uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata (2),

—	uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 10. rujna 2018. upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor / koji su odobrili nadležni odbori u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 1. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0336/2018),

budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, Prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u Prijedlogu navedene, te da se Prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (3);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 93.

(2) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.

(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 15. studenoga 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0463).

P8_TC1-COD(2018)0070

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (preinaka)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1021.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/1064

P8_TA(2019)0437

Obveza poravnanja, zahtjevi za izvješćivanje i tehnike smanjenja rizika za OTC izvedenice i trgovinski repozitoriji ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije (COM(2017)0208 – C8-0147/2017 – 2017/0090(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/81)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0208),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0147/2017),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 11. listopada 2017. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2017. (2),

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0181/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 385, 15.11.2017., str. 10.

(2) SL C 434, 15.12.2017., str. 63.

P8_TC1-COD(2017)0090

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, suspenzije obveze poravnanja, zahtjevâ za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija te zahtjevâ za trgovinske repozitorije

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/834.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/1066

P8_TA(2019)0438

Izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja (COM(2017)0331 – C8-0191/2017 – 2017/0136(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/82)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0331),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0191/2017),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 4. listopada 2017. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2017. (2),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0190/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 385, 15.11.2017., str. 3.

(2) SL C 434, 15.12.2017., str. 63.

P8_TC1-COD(2017)0136

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjevâ za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2099.)

30.4.2021

Službeni list Europske unije

C 158/1068

P8_TA(2019)0439

Promicanje upotrebe rastućih tržišta MSP-ova ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 596/2014 i Uredbe (EU) 2017/1129 u pogledu promicanja upotrebe rastućih tržišta malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) (COM(2018)0331 – C8-0212/2018 – 2018/0165(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 158/83)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0331),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0212/2018),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018. (1),

—

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0437/2018),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 79.

P8_TC1-COD(2018)0165

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/65/EU te uredaba (EU) br. 596/2014 i (EU) 2017/1129 u pogledu promicanja upotrebe rastućih tržišta MSP-ova

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2115.)

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 158

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 64. 30. travnja 2021.

Sadržaj		Stranica

	EUROPSKI PARLAMENT ZASJEDANJE 2019.–2020. Dnevne sjednice od 15. do 18. travnja 2019. Zapisnik sjednice objavljen je u SL C 69, 26.2.2021. USVOJENI TEKSTOVI	1

	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Europski parlament
	Četvrtak, 18. travnja 2019.
2021/C 158/01	Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Kini, posebno o položaju vjerskih i etničkih manjina (2019/2690(RSP))	2
2021/C 158/02	Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Kamerunu (2019/2691(RSP))	7
2021/C 158/03	Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Bruneju (2019/2692(RSP))	11
2021/C 158/04	Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o pregovorima s Vijećem i Komisijom o zakonodavnom prijedlogu uredbe o pravu Europskog parlamenta na istragu (2019/2536(RSP))	15
2021/C 158/05	Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o sveobuhvatnom okviru EU-a za endokrine disruptore (2019/2683(RSP))	18

	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europski parlament
	Srijeda, 17. travnja 2019.
2021/C 158/06	Odluka Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o izradi ili izmjeni naslova rezolucije podnesene kako bi se zaključila rasprava (tumačenje članka 149.a, stavka 2. Poslovnika) (2019/2020(REG))	23
2021/C 158/07	Odluka Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o političkoj izjavi o osnivanju kluba zastupnika (tumačenje članka 32. stavka 5., prvog podstavka, druge alineje Poslovnika) (2019/2019(REG))	24