KOMUNIKACIJA KOMISIJE

na temelju članka 4. Direktive 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ljetnom računanju vremena

Raspored za razdoblje ljetnog računanja vremena

(2021/C 149/01)

Od 2022. do uključujući 2026., razdoblje ljetnog računanja vremena počet će i završiti sljedećih datuma u 01:00 prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC):

—	2022.: u nedjelju, 27. ožujka i 30. listopada,

—	2023.: u nedjelju, 26. ožujka i 29. listopada,

—	2024.: u nedjelju, 31. ožujka i 27. listopada,

—	2025.: u nedjelju, 30. ožujka i 26. listopada,

—	2026.: u nedjelju, 29. ožujka i 25. listopada.

Tečajna lista eura (1)

26. travnja 2021.

(2021/C 149/02)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,2085
JPY	japanski jen	130,54
DKK	danska kruna	7,4362
GBP	funta sterlinga	0,86975
SEK	švedska kruna	10,1308
CHF	švicarski franak	1,1067
ISK	islandska kruna	151,00
NOK	norveška kruna	10,0358
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,807
HUF	mađarska forinta	363,30
PLN	poljski zlot	4,5571
RON	rumunjski novi leu	4,9233
TRY	turska lira	10,0428
AUD	australski dolar	1,5518
CAD	kanadski dolar	1,5030
HKD	hongkonški dolar	9,3777
NZD	novozelandski dolar	1,6727
SGD	singapurski dolar	1,6027
KRW	južnokorejski von	1 343,56
ZAR	južnoafrički rand	17,2441
CNY	kineski renminbi-juan	7,8379
HRK	hrvatska kuna	7,5652
IDR	indonezijska rupija	17 502,08
MYR	malezijski ringit	4,9524
PHP	filipinski pezo	58,433
RUB	ruski rubalj	90,5838
THB	tajlandski baht	37,995
BRL	brazilski real	6,5895
MXN	meksički pezo	23,9814
INR	indijska rupija	90,3780

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu akta o digitalnim uslugama

(Cjeloviti tekst ovog mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na internetskim stranicama Europskog nadzornika za zaštitu podataka www.edps.europa.eu)

(2021/C 149/03)

Komisija je 15. prosinca 2020. donijela Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ.

Europski nadzornik za zaštitu podataka podupire cilj Komisije da promiče transparentno i sigurno internetsko okruženje utvrđivanjem obveza i odgovornosti za posredničke usluge, posebice internetske platforme kao što su društveni mediji i tržnice.

Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja to što se prijedlogom žele dopuniti, a ne zamijeniti postojeće zaštite u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ. Međutim, Prijedlog će očigledno utjecati na obradu osobnih podataka. Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra da je potrebno osigurati komplementarnost u nadzoru i praćenju internetskih platformi i drugih pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju.

Određene aktivnosti u kontekstu internetskih platformi stvaraju sve veće rizike ne samo za prava pojedinaca, već i za društvo u cjelini. Iako Prijedlog uključuje niz mjera za smanjenje rizika, potrebne su dodatne zaštitne mjere, posebice u pogledu sustava za moderiranje sadržaja, internetskog oglašavanja i sustava za preporučivanje.

Moderiranje sadržaja trebalo bi se provoditi u skladu s vladavinom prava. S obzirom na već rašireno praćenje ponašanja pojedinaca, posebno u kontekstu internetskih platformi, Aktom o digitalnim uslugama trebalo bi se razgraničiti kada napori u borbi protiv „nezakonitog sadržaja” opravdavaju upotrebu automatiziranih sredstava za otkrivanje, identificiranje i otklanjanje nezakonitih sadržaja. Izradu profila za potrebe moderiranja sadržaja trebalo bi zabraniti, osim ako pružatelj usluga može dokazati da su takve mjere prijeko potrebne za rješavanje sistemskih rizika koji su izričito utvrđeni u Aktu o digitalnim uslugama.

S obzirom na brojne rizike povezane s internetskim ciljanim oglašavanjem, Europski nadzornik za zaštitu podataka poziva suzakonodavce da razmotre dodatna pravila koja nadilaze transparentnost. Takve mjere trebale bi uključivati postupno ukidanje koje dovodi do zabrane ciljanog oglašavanja na temelju raširenog praćenja, kao i ograničenja u pogledu kategorija podataka koji se mogu obraditi za potrebe ciljanja i kategorija podataka koji se mogu otkriti oglašivačima ili trećim stranama kako bi se omogućilo ili olakšalo ciljano oglašavanje.

U skladu sa zahtjevima tehničke i integrirane zaštite podataka, sustavi za preporučivanje ne bi se trebali temeljiti na izradi profila. S obzirom na njihov znatan učinak, Europski nadzornik za zaštitu podataka također preporučuje dodatne mjere za daljnje promicanje transparentnosti i kontrole korisnika u odnosu na sustave za preporučivanje.

Općenito, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje uvođenje minimalnih zahtjeva za interoperabilnost za vrlo velike internetske platforme i promicanje razvoja tehničkih normi na europskoj razini, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije o europskoj normizaciji.

Uzimajući u obzir iskustvo i razvoj u vezi s digitalnim instrumentom za razmjenu informacija Digital Clearinghouse, Europski nadzornik za zaštitu podataka snažno preporučuje da se osigura izričita i sveobuhvatna pravna osnova za suradnju i razmjenu relevantnih informacija među nadzornim tijelima, od kojih svako djeluje u okviru svoje nadležnosti. Aktom o digitalnim uslugama trebalo bi osigurati institucionaliziranu i strukturiranu suradnju među nadležnim nadzornim tijelima, uključujući tijela za zaštitu podataka, tijela za zaštitu potrošača i tijela nadležna za tržišno natjecanje.

1.   UVOD I KONTEKST

1.

Komisija je 15. prosinca 2020. donijela Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (1).

2.

Prijedlog je uslijedio nakon Komunikacije Izgradnja digitalne budućnosti Europe, u kojoj je Komisija potvrdila svoju namjeru za razvoj novih i revidiranih pravila za produbljivanje unutarnjeg tržišta za digitalne usluge kojima će se povećati i uskladiti odgovornosti internetskih platformi i pružatelja informacijskih usluga te pojačati nadzor u EU-u nad politikom platformi koja se odnosi na sadržaj . (2)

3.

Prema obrazloženju, nove i inovativne digitalne usluge znatno su doprinijele društvenim i gospodarskim promjenama u Uniji i diljem svijeta. Istodobno, korištenje tih usluga postalo je i izvor novih rizika i izazova, kako za društvo tako i za korisnike takvih usluga. (3)

4.

Cilj je Prijedloga osigurati najbolje uvjete za pružanje inovativnih digitalnih usluga na unutarnjem tržištu, doprinijeti sigurnosti na internetu i zaštiti temeljnih prava te uspostaviti čvrstu i trajnu upravljačku strukturu za djelotvoran nadzor nad pružateljima posredničkih usluga (4). U tu svrhu, Prijedlog: — sadržava odredbe o izuzeću od odgovornosti pružatelja posredničkih usluga (poglavlje II.) — utvrđuje „obveze dužne pažnje” prilagođene vrsti i prirodi predmetne posredničke usluge (poglavlje III.) i — sadržava odredbe koje se odnose na provedbu i izvršenje predložene uredbe (poglavlje IV.).

5.

S Europskim nadzornikom za zaštitu podataka 27. studenoga 2020. provedeno je neformalno savjetovanje o Nacrtu prijedloga akta o digitalnim uslugama. Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja činjenicu da se s njim savjetovalo u ovoj ranoj fazi postupka.

6.

Osim Prijedloga akta o digitalnim uslugama, Komisija je donijela i Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pravednim tržištima neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (Akt o digitalnim tržištima). (5) U skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe 2018/1725 provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka o Prijedlogu akta o digitalnim tržištima, koji je predmet zasebnog mišljenja.

3.   ZAKLJUČCI

93.

S obzirom na prethodno navedeno, Europski nadzornik za zaštitu podataka daje sljedeće preporuke:

U pogledu odnosa s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ:

—	uskladiti tekst članka 1. stavka 5. podtočke i. prijedloga s trenutačnim tekstom članka 1. stavka 5. točke (b) Direktive 2000/31/EZ i

—	pojasniti da se Prijedlog ne primjenjuje na pitanja koja se odnose na odgovornost voditelja obrade i izvršitelja obrade;

U pogledu moderiranja sadržaja i prijavljivanja sumnji na kaznena djela:

—	pojasniti da pripisivanje određenom ispitaniku nije potrebno za sve oblike moderiranja sadržaja i da u skladu sa zahtjevima za smanjivanje količine podataka te tehničke i integrirane zaštite podataka, moderiranje sadržaja ne bi trebalo, koliko je to moguće, uključivati obradu osobnih podataka

—	osigurati da se moderiranje sadržaja odvija u skladu s vladavinom prava, razgraničavanjem slučajeva kada napori u borbi protiv „nezakonitog sadržaja” opravdavaju upotrebu automatiziranih sredstava i obradu osobnih podataka za otkrivanje, identificiranje i otklanjanje nezakonitih sadržaja

—	navesti da bi izradu profila za potrebe moderiranja sadržaja trebalo zabraniti, osim ako pružatelj usluga može dokazati da su takve mjere prijeko potrebne za rješavanje sistemskih rizika koji su izričito navedeni u Prijedlogu

—	pojasniti jesu li, i ako jesu, u kojoj mjeri pružatelji posredničkih usluga ovlašteni dobrovoljno prijavljivati tijelima za izvršavanje zakonodavstva ili pravosudnim tijelima sumnje na kaznena djela, osim kad je riječ o slučaju predviđenim člankom 21. Prijedloga

—	odrediti da bi svaki pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju koji upotrebljava automatizirana sredstva za moderiranje sadržaja trebao osigurati da se takvim sredstvima ne proizvode diskriminirajući ili neopravdani rezultati

—

proširiti zahtjev iz članka 12. stavka 2. Prijedloga na sve oblike moderiranja sadržaja, bez obzira na to odvija li se takvo moderiranje u skladu s uvjetima pružatelja usluga ili bilo kojom drugom osnovom; te odrediti da mjere moraju biti „potrebne” za ciljeve koji se žele postići, kao i „proporcionalne” tim ciljevima

—

jačati zahtjeve za transparentnošću utvrđene u članku 14. stavku 6. i članku 15. stavku 2. točki (c) Prijedloga detaljnije navodeći informacije koje se trebaju pružiti predmetnim pojedincima, posebice u slučaju upotrebe automatiziranih sredstava za moderiranje tog sadržaja, ne dovodeći u pitanje dužnost obavješćivanja i prava ispitanika u skladu s Uredbom (EU) 2016/679

—

izmijeniti članak 15. stavak 2. Prijedloga kako bi se nedvosmisleno navelo da bi u svakom slučaju trebalo pružiti informacije o automatiziranim sredstvima koja se upotrebljavaju za otkrivanje i identificiranje nezakonitih sadržaja, bez obzira na to je li naknadna odluka uključivala upotrebu automatiziranih sredstava ili ne

—	zahtijevati od svih pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju, a ne samo internetskih platformi, da osiguraju lako dostupan mehanizam za podnošenje pritužbi kako je predviđeno člankom 17. Prijedloga

—	dodati rok u članak 17. Prijedloga za odluku platforme o pritužbi, kao i naznaku da mehanizam za podnošenje pritužbi koji treba uspostaviti ne dovodi u pitanje prava i pravne lijekove dostupne ispitanicima u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ

—	u Prilogu dodatno navesti sva druga kaznena djela (osim seksualnog zlostavljanja djece) koja zadovoljavaju prag iz članka 21. Prijedloga i mogu dovesti do obveze prijavljivanja;

—

razmotriti uvođenje dodatnih mjera kako bi se osigurala transparentnost i ostvarivanje prava ispitanika, podložno, ako je to prijeko potrebno, usko definiranim ograničenjima (na primjer, ako je to potrebno radi zaštite povjerljivosti istrage koja je u tijeku) u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 23. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2016/679 i

—

jasno definirati pojam „relevantnih informacija” iz članka 21. Prijedloga dostavljanjem iscrpnog popisa kategorija podataka koje treba priopćiti, kao i svih kategorija podataka koje treba sačuvati s ciljem podupiranja daljnjih istraga predmetnih tijela za izvršavanje zakonodavstva, ako je to potrebno.

U pogledu internetskog oglašavanja:

—	razmotriti dodatna pravila koja nadilaze transparentnost, uključujući postupno ukidanje koje dovodi do zabrane ciljanog oglašavanja na temelju raširenog praćenja

—

razmotriti ograničenja u odnosu na (a) kategorije podataka koji se mogu obraditi za potrebe ciljanja, (b) kategorije podataka ili kriterije na temelju kojih se oglasi mogu ciljano usmjeriti ili predstaviti i (c) kategorije podataka koji se mogu otkriti oglašivačima ili trećim stranama kako bi se omogućilo ili olakšalo ciljano oglašavanje i

—	dodatno pojasniti upućivanje na fizičku ili pravnu osobu u čije je ime oglas prikazan u člancima 24. i 30. Prijedloga

—	dodati zahtjevima iz članka 24. novu stavku kojom se od pružatelja platforme zahtijeva da obavijesti ispitanike o tome je li oglas odabran s pomoću automatiziranog sustava (na primjer, razmjena oglasa ili platforma) i, u tom slučaju, identitet fizičkih ili pravnih osoba odgovornih za sustave

—	navesti u članku 30. stavku 2. točki (d) da bi registar trebao sadržavati i informacije o tome jesu li jedna ili više posebnih skupina primatelja usluge isključene iz ciljne skupine za oglašavanje

—	zamjena upućivanja na „glavne parametre” s „parametrima” i pružanje dodatnih pojašnjenja o tome koji bi se parametri trebali objaviti kako bi u najmanju mjeru činili „svrsishodne informacije” u smislu članaka 24. i 30. Prijedloga i

—	razmotriti slične zahtjeve koji se primjenjuju kako bi se osigurala sljedivost trgovaca (članak 22. Prijedloga) u odnosu na korisnike usluga internetskog oglašavanja (članci 24. i 30. Prijedloga).

U pogledu sustava za preporučivanje:

—	pojasniti da se, u skladu sa zahtjevima tehničke i integrirane zaštite podataka, sustavi za preporučivanje ne bi trebali temeljiti na „izradi profila” u smislu članka 4. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/679;

—	osigurati da se informacije o ulozi i funkcioniranju sustava za preporučivanje prikazuju odvojeno, na način koji bi trebao biti lako dostupan, jasan za laika i sažet

—	osigurati da se, u skladu sa zahtjevima tehničke i integrirane zaštite podataka, sustavi za preporučivanje ne bi trebali temeljiti na „izradi profila” u smislu članka 4. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/679 i

—

uključiti sljedeće dodatne zahtjeve u članak 29. Prijedloga: — na istaknutom dijelu platforme na jednostavan način navesti činjenicu da se platforma koristi sustavom za preporučivanje i kontrolu s dostupnim mogućnostima — obavijestiti korisnika platforme o tome je li sustav za preporučivanje automatizirani sustav odlučivanja i, u tom slučaju, identitet fizičke ili pravne osobe odgovorne za donošenje odluke — omogućiti ispitanicima da na jednostavan način vide sve profile ili profile koji se odnose na praćenje sadržaja platforme za primatelja usluge — omogućiti primateljima usluge prilagodbu sustava za preporučivanje koji se temelje barem na osnovnim prirodnim kriterijima (na primjer, vrijeme, teme od interesa itd.) i — omogućiti korisnicima lako dostupnu opciju za brisanje svih profila ili profila koji se upotrebljavaju za organiziranje sadržaja koji vide.

U pogledu pristupa provjerenih istraživača:

—	odrediti da se, u skladu sa zahtjevima tehničke i integrirane zaštite podataka, sustavi za preporučivanje ne bi trebali temeljiti na „izradi profila” u smislu članka 4. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/679

—

preoblikovati članak 26. stavak 1. točku (c) stavka Prijedloga radi upućivanja na stvarni ili predvidljivi sistemski negativan učinak na zaštitu javnog zdravlja, maloljetnika, javnog diskursa ili stvarnih ili predvidljivih učinaka povezanih s izbornim procesima i javnom sigurnošću, posebno u vezi s rizikom namjerne manipulacije njihovom uslugom, među ostalim nevjerodostojnim korištenjem ili automatskim iskorištavanjem usluge

—	proširiti članak 31. kako bi se barem omogućila provjera djelotvornosti i proporcionalnosti mjera za smanjenje rizika i

—	općenito razmotriti načine za olakšavanje istraživanja u javnom interesu, uključujući izvan konteksta praćenja usklađenosti s Prijedlogom.

U pogledu interoperabilnosti platforme:

—	razmotriti uvođenje minimalnih zahtjeva za interoperabilnost za vrlo velike internetske platforme i promicanje razvoja tehničkih normi na europskoj razini, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije o europskoj normizaciji.

U pogledu provedbe, suradnje, kazni i izvršenja:

—

osigurati komplementarnost nadzora nad internetskim platformama i drugim pružateljima usluga smještaja informacija na poslužitelju, posebice s pomoću — osigurati izričiti pravni temelj za suradnju među relevantnim tijelima, od kojih svako djeluje u okviru svojeg područja nadležnosti — zahtijevati institucionaliziranu i strukturiranu suradnju među nadležnim nadzornim tijelima, uključujući tijela za zaštitu podataka i — izričito upućivati na nadležna tijela koja sudjeluju u suradnji i utvrditi okolnosti u kojima bi se suradnja trebala odvijati

—	upućivati na nadležna tijela u području prava tržišnog natjecanja, kao i na Europski odbor za zaštitu podataka u uvodnim izjavama Prijedloga

—	zajamčiti da koordinatori digitalnih usluga, komisija nadležnih tijela također imaju ovlasti i obvezu savjetovati se s relevantnim nadležnim tijelima, među ostalim s tijelima za zaštitu podataka, u kontekstu njihovih istraga i procjena usklađenosti s Prijedlogom

—

pojasniti da bi nadležna nadzorna tijela u skladu s Prijedlogom trebala na zahtjev nadležnih nadzornih tijela prema Uredbi (EU) 2016/679 ili na vlastitu inicijativu moći dostaviti sve informacije pribavljene u kontekstu revizija i istraga koje se odnose na obradu osobnih podataka i u tu svrhu uključiti izričitu pravnu osnovu

—	osigurati veću dosljednost među kriterijima iz članka 41. stavka 5., članka 42. stavka 2. i članka 59. Prijedloga i

—	dopustiti Europskom odboru za digitalne usluge da izdaje samoinicijativna mišljenja i da Odboru omogući davanje mišljenja o pitanjima koja se ne odnose na mjere koje je poduzela Komisija.

---

(1)  COM (2020) 825 final.

(2)  COM(2020) 67 final, str. 12.

(3)  COM (2020) 825 final, str. 1.

(4)  COM (2020) 825 final, str. 2.

(5)  COM(2020) 842 final.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10233 — Clearlake/TA Associates/Charlesbank/Ivanti)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 149/04)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10170 — Shell/NXK)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 149/05)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2021/C 149/06)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Jászsági nyári szarvasgomba”

EU br.: PGI-HU-02475 – 4. srpnja 2018.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Naziv [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Jászsági nyári szarvasgomba”

2.   Država članica ili treća zemlja

Mađarska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.6.: Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni.

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Jászsági nyári szarvasgomba” odnosi se na svježu lokalnu sortu ljetnih tartufa (Tuber aestivum Vittad.), vrstu podzemnih gljiva koje se sakupljaju na određenom zemljopisnom području.

Morfološke značajke tartufa „Jászsági nyári szarvasgomba”:

Plodišta se razlikuju po veličini: Najmanja preporučena komercijalna veličina je veličina oraha, a gornja granična vrijednost nije utvrđena. Najmanja masa plodišta preporučena za uporabu je 40 g.

Uglavnom su više ili manje pravilnog kuglastog oblika, obično bez udubina na dnu gomolja.

Boja vanjskog plašta seže od crnkastosmeđe do crne. Vanjska je površina gruba, prekrivena crnim ljuskama, koje su često velike (312 mm), piramidalnog su oblika (peterostrane ili sedmerostrane), istaknute, čvrste, oštrih rubova, obično spljoštenog vrha, dijagonalno nanizane, izbrazdane po dužini i čvrsto prionute uz glebu.

Mesnata unutrašnjost tartufa čvrste je konzistencije te je prošarana prugama bijele do žutosmeđe boje. Tijekom zrenja boja unutrašnjosti prvotno je bjelkasta, zatim žućkastoprljava siva, pa blijeda boja lješnjaka i naposljetku intenzivna čokoladna smeđa. Zrelo plodište znatno je tamnije, žućkastosmeđe do crvene boje.

Organoleptičke značajke tartufa „Jászsági nyári szarvasgomba”:

Imaju jedinstvenu, ugodnu aromu. Sakupljeni tartufi aromom prvotno podsjećaju na kuhani kukuruz ili pržen i fermentiran ječmeni slad, uz primjese ugodnog mirisa svježe pokošene trave. Aroma se mijenja nakon sakupljanja i tijekom skladištenja, ali zadržava prepoznatljiv ugodan miris svježe pokošene trave.

Sâm okus je snažan i podsjeća na sočan orah.

Tartufi „Jászsági nyári szarvasgomba” rastu od kasnog svibnja do kasnog kolovoza, za razliku od drugih tartufa, koji se mogu sakupljati do kasnog studenoga.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Gljive moraju biti uzgojene i sakupljene na području proizvodnje.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje tartufa „Jászsági nyári szarvasgomba” obuhvaća administrativno područje sljedećih općina: Jászivány, Jászkisér, Jászdózsa, Jászapáti, Jászágó, Jászárokszállás, Jászjákóhalma, Jásztelek i Jászszentandrás te općine Besenyszög i Újszász, koje se nalaze u blizini regije Jászság, iako ne čine jedinstveno područje proizvodnje s ostalim općinama. Sve navedene općine obuhvaćaju područja na kojima tartufi „Jászsági nyári szarvasgomba” prirodno rastu, tj. područja s vrstom tla koja pogoduje uzgoju tih tartufa.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost tartufa „Jászsági nyári szarvasgomba” s navedenim zemljopisnim područjem temelji se na ugledu proizvoda i kvaliteti.

Posebnosti zemljopisnog područja

Regija Jászság dio je upravnog područja županije Jász-Nagykun-Szolnok, na sjeverozapadu Velike mađarske nizine. Dio je regije Središnje Tise te je smještena između rijekâ Zagyve i Tarne, pritokâ Tise. U geološkom i botaničkom smislu, regija Jászság prirodna je podregija koja čini dio nizine Tise. Nazvana je po narodu Jász (Jasi), koji se ondje naselio u 13. stoljeću.

Tartufi „Jászsági nyári szarvasgomba” prirodno uglavnom rastu u korijenskim sustavima stabala hrasta, lješnjaka i graba, ali rastu i u nasadima, poznatima kao vrtovi „trifla” (tartuf). Vrtovi tartufa regije Jászság obično se nalaze u hrastovim šumama.

Prirodna svojstva tla i sastav biljnih vrsta karakterističnih za navedeno područje djeluju na posebne značajke tartufa „Jászsági nyári szarvasgomba”. U većem dijelu ove podregije, koja je ujedno i bogat bazen površinskih voda, razina podzemnih voda je visoka, što zajedno s crnicom pruža jedinstvene uvjete za rast tartufa „Jászsági nyári szarvasgomba”.

Svojstva tla u regiji Jászság iznimno su povoljna za sjetvu i uzgoj ljetnih tartufa. Zaslanjeni solonec na istoku regije, sve do rijeke Tise, prekriven je travnatim i aluvijalnim tlima raznolikog sastava, pH-neutralnim ili blago lužnatim, tvrdim, glinovitim, ali humusom bogatim tlom s pokrovom od crnice.

Posebnosti proizvoda

Plodište tartufa „Jászsági nyári szarvasgomba” relativno je pravilnog oblika i raste obilato i ujednačeno. Posljedica je to utjecaja šuma hrasta lužnjaka u regiji Jászság, crnice izvrsne kvalitete karakteristične za nepošumljene stepe, podzemnih voda čija je razina blizu površine, klimatskih uvjeta i suživota s drugim biljnim vrstama.

Tijekom zrenja gljiva odiše jedinstvenom, sve punijom i snažnijom aromom svježe pokošene trave i kuhanog kukuruza, koja se, ovisno o području proizvodnje, nadopunjuje mirisima spaljenog raslinja, lješnjaka, duhana, marcipana ili tamne čokolade.

Ovi tartufi najbolje su kvalitete u razdoblju od srpnja do sredine kolovoza, što je još jedna zanimljiva značajka kojom se ističu među ostalim gljivama. Za razliku od ostalih mađarskih ili stranih ljetnih tartufa, sezona rasta i sakupljanja tartufa „Jászsági nyári szarvasgomba” obično završava do sredine ili kraja kolovoza. Na drugim se područjima u tom razdoblju tartufi i dalje intenzivno sakupljaju, ali ti su tartufi drukčije kvalitete i arome. Tijekom tog razdoblja tartufi „Jászsági nyári szarvasgomba” ugodnog su mirisa sjena a plodište je veličine koja je prikladnija za stavljanje na tržište.

Povezanost zemljopisnog područja i kvalitete i ugleda proizvoda

Zahvaljujući crnici bogatoj humusom i biljnim zajednicama koje su se razvile, na tom se području tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja stvara više kumarina, što tartufima „Jászsági nyári szarvasgomba” daje miris svježe pokošene trave. Prisutnost pokrova od crnice bogatog humusom glavni je čimbenik u razvoju arome, koja se stalno mijenja tijekom dozrijevanja te postaje sve punija i snažnija.

Umjetno pošumljavanje u regiji Jászság omogućilo je širenje staništa u kojima rastu tartufi izvrsne kvalitete, a na prepoznatljivu aromu tartufa „Jászsági nyári szarvasgomba” utječu i zaštićene vrste orhideje koje su također rasprostranjene na tom području.

Kako bi se očuvale tradicije mađarskih sakupljača tartufa, u Jászszentandrásu je 2002. otvoren muzej tartufa, a riječ je o prvom takvom muzeju u Mađarskoj i drugom u Europi. Magyar Szarvasgombász Szövetség (Savez mađarskih sakupljača tartufa) svake godine organizira manifestaciju kojom se označava početak sezone. Jászszentandrás nosi počasni naslov mađarske prijestolnice tartufa. Jászsági Hollós László Trifflász Egyesület (Udruga sakupljača tartufa regije Jászság „László Hollós”) osnovana je u toj općini 2004., s ciljem zaštite prirodnih staništa i promicanja zakonske regulacije sakupljanja tartufa. Međunarodna policijska udruga (IPA) i tijela lokalne samouprave te Savez mađarskih sakupljača tartufa i Szent László Szarvasgomba Lovagrend (Red vitezova tartufa Svetog Ladislava) posljednjih pet godina zajednički organiziraju sve popularnije natjecanje u pripremanju jela na bazi tartufa. Organizatori svakom natjecatelju daju po jedan tartuf „Jászsági nyári szarvasgomba”.

Tartufi „Jászsági nyári szarvasgomba” poznati su i pod drugim opisnim nazivima, poput „crni biser Jászsága”, „zlato Jászsága” ili „jaški tartuf”, što pokazuje kakav ugled taj proizvod uživa u toj regiji. Navedeni nazivi sve se učestalije upotrebljavaju i u medijima.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://gi.kormany.hu/foldrajzi-arujelzok

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.