Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije o konferenciji o budućnosti Europe

Suradnja s građanima i građankama za demokraciju – Izgradnja otpornije Europe

(2021/C 91 I/01)

Prije 70 godina Schumanovom deklaracijom postavljeni su temelji naše Europske unije. Pokrenut je jedinstven politički projekt kojim su ostvareni mir i blagostanje, čime su se poboljšali životi svih europskih građana i građanki. Sada je primjereno razmisliti o našoj Uniji, izazovima s kojima se suočavamo i budućnosti koju želimo zajedno izgraditi u cilju jačanja europske solidarnosti.

Europska unija od svojeg je osnutka prevladala brojne izazove. S pandemijom bolesti COVID-19 kao nikad dosad doveden je u pitanje jedinstveni model Europske unije. Uz blisku suradnju s građanima i građankama te zajednicama Europa ujedno može i mora izvući pouke iz tih kriza.

Europska unija mora pokazati da može odgovoriti na zabrinutosti i ambicije građana i građanki. U okviru europske politike moraju se pružiti uključivi odgovori kojima se mogu ispuniti zadaće karakteristične za našu generaciju: ostvarivanje zelene i digitalne tranzicije uz istodobno jačanje otpornosti Europe, njezinog društvenog ugovora i konkurentnosti europske industrije. Europska politika mora biti usmjerena na suzbijanje nejednakosti i ostvarenje pravednog, održivog, inovativnog i konkurentnog gospodarstva Europske unije u kojem nitko nije zapostavljen. Kako bi se suočila s geopolitičkim izazovima u globalnom okruženju nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 Europa treba biti odlučnija i preuzeti vodeću globalnu ulogu u promicanju svojih vrijednosti i standarda u svijetu u kojem su sve više prisutna previranja.

Porast odaziva birača tijekom europskih izbora 2019. odraz je iskazivanja sve većeg interesa europskih građana i građanki da preuzmu aktivniju ulogu u odlučivanju o budućnosti Unije i njezinih politika.

Konferencijom o budućnosti Europe otvorit će se novi prostor za raspravu s građanima i građankama u vezi s izazovima i prioritetima Europe. U njoj će moći sudjelovati europski građani i građanke iz svih društvenih skupina i dijelova Unije, a mladi Europljani i Europljanke imat će središnju ulogu u oblikovanju budućnosti europskog projekta.

Kao predsjednik Europskog parlamenta, predsjednik Vijeća i predsjednica Europske komisije želimo da se građani i građanke uključe u raspravu i iznesu svoja mišljenja o budućnosti Europe. Zajedno se obvezujemo da ćemo saslušati Europljane i Europljanke te poduzimati mjere u vezi s preporukama Konferencije, uz potpuno poštovanje naših nadležnosti i načela supsidijarnosti i proporcionalnosti sadržanih u europskim ugovorima.

Iskoristit ćemo tu priliku da se podupre demokratski legitimitet i funkcioniranje europskog projekta te da se osnaži potpora građana i građanki EU-a našim zajedničkim ciljevima i vrijednostima tako što ćemo im pružiti dodatne mogućnosti da izraze svoja mišljenja.

Konferencija je zajednički pothvat Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije koji djeluju kao ravnopravni partneri zajedno s državama članicama Europske unije. Kao potpisnici ove Zajedničke izjave obvezujemo se da ćemo tijekom Konferencije surađivati i izdvojiti potrebna sredstva za taj pothvat. Obvezujemo se da ćemo raditi u interesu Europe, naših građana i građanki i europske demokracije, pri čemu će se učvrstiti veza između Europljana i Europljanki i institucija koje im služe.

U okviru Konferencije i uz potpuno poštovanje načela iz ove Zajedničke izjave organizirat ćemo događanja u partnerstvu s civilnim društvom i dionicima na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, s nacionalnim i regionalnim parlamentima, Odborom regija, Gospodarskim i socijalnim odborom, socijalnim partnerima i akademskom zajednicom. Zahvaljujući njihovu sudjelovanju odjek Konferencije proširit će se mnogo dalje od europskih glavnih gradova i dosegnuti svaki kutak Unije. Događanja će se organizirati na temelju skupa zajedničkih načela koje će strukture Konferencije dogovoriti.

Pozivamo druge institucije i tijela da se pridruže ovoj europskoj demokratskoj platformi. Uz zajedničke ćemo napore ovu Konferenciju učiniti uspješnom. Pozvat ćemo na donošenje zaključaka u okviru Konferencije do proljeća 2022. kako bi se pružile smjernice o budućnosti Europe.

a.   Kako

Konferencija o budućnosti Europe usmjerena je na građane i građanke i uz pristup odozdo prema gore, kako bi Europljani i Europljanke mogli iznijeti mišljenja o tome što očekuju od Europske unije. Građani i građanke dobit će stoga veću ulogu u oblikovanju budućih politika i ambicija Unije, čime će se poboljšati njezina otpornost. To će se postići putem brojnih događanja i rasprava koji će biti organizirani diljem Unije te putem interaktivne višejezične digitalne platforme.

Takva događanja Konferencije, koja će biti u obliku fizičkih okupljanja ili okupljanja u digitalnom okruženju, mogu se organizirati na različitim razinama, među ostalim na europskoj, nacionalnoj, transnacionalnoj i regionalnoj razini, a uključivat će civilno društvo i dionike. Sudjelovanje građana i građanki u tim događanjima trebalo bi biti usmjereno na odražavanje raznolikosti Europe.

Iako su, s obzirom na mjere ograničavanja socijalnih kontakata i slična ograničenja u kontekstu bolesti COVID-19, od ključne važnosti napori i aktivnosti sudjelovanja u digitalnom obliku, za Konferenciju je izuzetno bitno fizičko sudjelovanje i razmjena mišljenja uživo.

Na europskoj se razini europske institucije obvezuju na organizaciju europskih panela građana i građanki.

Oni bi trebali biti reprezentativni u pogledu zemljopisnog podrijetla, spola, dobi, socioekonomskog podrijetla i/ili razine obrazovanja. Posebna događanja trebala bi biti posvećena mladima jer je njihovo sudjelovanje ključno za osiguravanje dugoročnog učinka Konferencije. U panelima bi se trebali uzeti u obzir doprinosi prikupljeni u okviru Konferencije namijenjeni plenarnoj skupštini Konferencije te bi se na temelju njih trebao sastaviti niz preporuka za daljnje djelovanje Unije.

Svaka država članica i institucija može organizirati dodatna događanja, u skladu sa svojim nacionalnim ili institucijskim posebnostima, i pružiti dodatne doprinose Konferenciji, kao što su nacionalni paneli građana i građanki ili tematska događanja na kojima se objedinjavaju doprinosi različitih panela.

Nacionalna i europska događanja u okviru Konferencije organizirat će se u skladu sa skupom načela i minimalnih kriterija u kojima se odražavaju vrijednosti EU-a, a koje će utvrditi strukture Konferencije.

I Europske institucije dopirat će do građana i građanki te promicati šire, interaktivne i kreativne oblike sudjelovanja.

Doprinosi sa svih događanja povezanih s Konferencijom prikupljat će se, analizirati, pratiti i objavljivati tijekom Konferencije putem višejezične digitalne platforme. Na njoj će građani i građanke moći razmijeniti ideje i poslati doprinose putem interneta.

S pomoću mehanizma povratnih informacija iz ideja iznesenih tijekom događanja Konferencije razvit će se konkretne preporuke za buduća djelovanja EU-a.

Konferencija će biti pod nadležnošću triju institucija koje predstavljaju predsjednik Europskog parlamenta, predsjednik Vijeća i predsjednica Europske komisije, koji će djelovati u svojstvu zajedničkog predsjedništva.

Jednostavna upravljačka struktura pomoći će u usmjeravanju Konferencije. Osigurat će jednaku zastupljenost triju europskih institucija i bit će rodno uravnotežena u svim svojim sastavnicama.

Bit će uspostavljen izvršni odbor. U njemu će biti jednako zastupljeni predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije pri čemu će svaka od tih institucija u njemu imati tri predstavnika i najviše četiri promatrača. Predsjednička trojka COSAC-a sudjelovat će kao promatrač. Odbor regija i Gospodarski i socijalni odbor također mogu biti pozvani kao promatrači, kao i, prema potrebi, predstavnici drugih tijela EU-a i socijalnih partnera.

Izvršnim odborom supredsjedat će tri institucije, a on će redovito izvješćivati zajedničko predsjedništvo. Izvršni odbor bit će odgovoran za donošenje odluka konsenzusom u vezi s radom Konferencije, njezinim procesima i događanjima, za nadzor Konferencije u njezinom napretku te za pripremu sastanaka plenarne skupštine Konferencije, uključujući doprinos građana i građanki i njihovo daljnje djelovanje.

Zajedničko tajništvo, koje će biti ograničene veličine i u kojem će biti osigurana jednaka zastupljenost triju institucija, pomagat će izvršnom odboru u radu.

Plenarna skupština Konferencije osiguravat će da se o preporukama nacionalnih i europskih panela građana i građanki, grupiranih po temama, raspravlja bez unaprijed određenog ishoda i bez ograničavanja djelokruga na unaprijed utvrđena područja politika. Plenarna skupština Konferencije sastajat će se najmanje svakih šest mjeseci i sastojat će se od predstavnika Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije, kao i predstavnika svih nacionalnih parlamenata koji će biti ravnopravno zastupljeni te građana i građanki. Odbor regija, Gospodarski i socijalni odbor, socijalni partneri i civilno društvo također će biti zastupljeni. U rasprave o međunarodnoj ulozi EU-a bit će uključen visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Mogu biti pozvani predstavnici ključnih dionika. Izvršni odbor sastavljat će i objavljivati zaključke plenarne skupštine Konferencije.

Strukture Konferencije na samom će početku suglasno postići dogovor o načinima izvješćivanja o ishodima različitih aktivnosti poduzetih u kontekstu Konferencije. Konačni ishod Konferencije bit će uključen u izvješće zajedničkog predsjedništva. Tri institucije brzo će ispitati kako mogu djelotvorno djelovati na temelju tog izvješća, svaka u okviru svojih nadležnosti i u skladu s Ugovorima.

b.   Što

Kao predsjednik Europskog parlamenta, predsjednik Vijeća i predsjednica Europske komisije nastojimo građanima i građankama dati priliku da iznesu svoja mišljenja o onome što im je važno.

Uzimajući u obzir Strateški program Europskog vijeća, političke smjernice Europske komisije za razdoblje 2019. – 2024. i izazove uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, rasprave će, među ostalim, obuhvaćati:

izgradnju zdravog kontinenta, borbu protiv klimatskih promjena i izazova u području okoliša, gospodarstvo u interesu građana i građanki, socijalnu pravednost, jednakost i međugeneracijsku solidarnost, digitalnu transformaciju Europe, europska prava i vrijednosti, uključujući vladavinu prava, izazove migracija, sigurnost, ulogu EU-a u svijetu, demokratske temelje Unije te kako ojačati demokratske procese na kojima se temelji Europska unija. Raspravama se mogu obuhvatiti i međusektorska pitanja povezana sa sposobnošću EU-a da ostvari prioritete politika, kao što su bolja regulativa, primjena supsidijarnosti i proporcionalnosti, provedba i izvršavanje pravne stečevine te transparentnost.

Djelokrug Konferencije trebao bi odražavati područja u kojima je Europska unija nadležna djelovati ili u kojima bi djelovanje Europske unije bilo u korist europskih građana i građanki.

Građani i građanke mogu poticati rasprave o dodatnim pitanjima koja su im važna.

c.   Načela Konferencije

Konferencija se temelji na uključivosti, otvorenosti i transparentnosti, uz poštovanje privatnosti građana i građanki te pravila EU-a o zaštiti podataka. Europski paneli građana i građanki organizirani na europskoj razini emitiraju se, a internetski doprinosi i dokumentacija dostupni su na platformi.

Konferencija, njezino upravljanje i događanja organizirana u okviru nje temelje se i na vrijednostima EU-a utvrđenima u Ugovorima EU-a i Europskoj povelji o temeljnim pravima.

Konferencija je prepoznatljiva kroz jedinstveni identitet i Povelju Konferencije kojoj moraju pristupiti svi organizatori događanja.

Obavijest Europskog parlamenta o nagradi Europski građanin

CIVI EUROPAEO PRAEMIUM

(2021/C 91 I/02)

Odbor za nagradu „Europski građanin” održao je 9. veljače 2021. sjednicu pod predsjedanjem Dite Charanzove, potpredsjednice Europskog parlamenta i predsjednice Odbora za nagradu „Europski građanin”.

Na sjednici je sastavljen sljedeći popis dobitnika nagrade za 2020. godinu.

Nagrade će se dodijeliti na javnim svečanostima dodjele u državama članicama iz kojih su dobitnici, a organizirat će ih uredi za vezu Europskog parlamenta. Dobitnici će sudjelovati i na središnjoj svečanosti dodjele nagrada u Europskom parlamentu u Bruxellesu ili Strasbourgu u studenome 2021.

CIVI EUROPAEO PRAEMIUM

Dobitnici/Nagrađeni

1.	Belgija: Generation Climate Europe

2.	Bugarska: Zaklada „Music for Bulgaria”

3.	Bugarska: Legal Art Centre

4.	Češka: CIIRC CTU – Češki institut za informatiku, robotiku i kibernetiku, Češki tehnički univerzitet u Pragu

5.	Njemačka: Europäisches Jugendparlament in Deutschland e.V.

6.	Estonija: Tallinna Keskraamatukogu

7.	Irska: Irish Girl Guides Europe Badge

8.	Irska: Humanitarna udruga Family Carers Ireland

9.	Grčka: Symbiosis

10.	Španjolska: Red de solidaridad vecinal Somos Tribu VK

11.	Francuska: Nevladina organizacija Banlieue Santé

12.	Hrvatska: Savez izviđača Hrvatske

13.	Italija: 6023 APS

14.	Cipar: ICLAIM

15.	Cipar: Κώστας Βήχας (Kostas Vichas)

16.	Latvija: Organizācija ManaBalss - Sabiedrības Līdzdalības Fonds

17.	Litva: Ltd „Burokelis ir krapas”

18.	Luksemburg: Scouting in Luxembourg

19.	Mađarska: Oltalom Karitatív Egyesület

20.	Mađarska: Laura Sarolta Baritz

21.	Malta: Lockdown Festival

22.	Nizozemska: Zaklada Stichting Geen Grens

23.	Austrija: Euro Babble

24.	Austrija: Caritas für Menschen in Not

25.	Poljska: Inicijativa „Wolne Sądy”

26.	Portugal: Corpo Nacional de Escutas (CNE) - Escutismo Católico Português

27.	Rumunjska: Udruga Dăruieşte Aripi

28.	Slovačka: OLYMP

29.	Finska: Finska udruga za očuvanje prirode

30.	Švedska: Yalla Trappan