15.3.2021

Službeni list Europske unije

C 87/6

Obavijest Komisije o važećim kamatnim stopama na iznose povrata državnih potpora i referentnim/diskontnim stopama koje se primjenjuju od 1. travnja 2021.

(Objavljeno u skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 (1))

(2021/C 87/04)

Osnovne stope izračunane u skladu s Komunikacijom Komisije o reviziji metode za utvrđivanje referentnih kamatnih i diskontnih stopa (SL C 14, 19.1.2008., str. 6.). Ovisno o tome koja se referentna stopa primjenjuje potrebno je dodati i odgovarajuće marže kako je definirano u toj komunikaciji. Za diskontnu stopu to znači da se mora dodati marža od 100 baznih bodova. Uredbom Komisije (EZ) br. 271/2008 od 30. siječnja 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 794/2004 propisuje se da se, osim ako je u određenoj odluci predviđeno drukčije, i stopa povrata izračunava dodavanjem 100 baznih bodova na osnovnu stopu.

Izmijenjene stope označene su podebljanim slovima.

Prethodna tablica objavljena u SL C 59, 19.2.2021., str. 7.

Od	Do	AT	BE	BG	CY	CZ	DE	DK	EE	EL	ES	FI	FR	HR	HU	IE	IT	LT	LU	LV	MT	NL	PL	PT	RO	SE	SI	SK	UK
1.4.2021	…	-0,45	-0,45	0,00	-0,45	0,50	-0,45	0,04	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	0,22	0,80	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	0,15	-0,45	1,75	-0,02	-0,45	-0,45	0,11
1.3.2021	31.3.2021	-0,45	-0,45	0,00	-0,45	0,44	-0,45	0,04	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	0,22	0,80	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	0,15	-0,45	2,07	-0,02	-0,45	-0,45	0,11
1.2.2021	28.2.2021	-0,45	-0,45	0,00	-0,45	0,44	-0,45	0,05	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	0,22	0,80	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	0,19	-0,45	2,07	-0,02	-0,45	-0,45	0,12
1.1.2021	31.1.2021	-0,45	-0,45	0,00	-0,45	0,44	-0,45	0,06	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	0,22	0,80	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	-0,45	0,23	-0,45	2,07	0,00	-0,45	-0,45	0,15

(1) SL L 140, 30.4.2004., str. 1.

15.3.2021

Službeni list Europske unije

C 87/11

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 87/07)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„PÉRIGORD”

PGI-FR-A1105-AM02

Datum obavijesti: 8.12.2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Zemljopisno područje

U poglavlju 1. točki 4. specifikacije proizvoda dodaje se da je popis općina zemljopisnog područja sastavljen u skladu sa službenim zemljopisnim šifrarnikom.

2. Dodavanje sorti vinove loze

Raspodjela sorti po bojama ukinuta je, a dodane su neke sorte kako bi se ZOZP mogao prilagoditi novim okolišnim pitanjima i klimatskim promjenama.

Sorte koje su tako dodane jesu sljedeće: Artaban N, Cabernet blanc B, Cabernet Cortis N, Floréal B, Monarch N, Muscaris B, Solaris B, Souvignier gris B, Soreli B, Touriga nacional N, Verdejo B i Vidoc N.

3. Podaci o nadzornom tijelu

Podaci iz poglavlja 3. zamjenjuju se podacima Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (INAO), tijela zaduženog za nadzor.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Périgord

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOZP – Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3. Kategorija proizvoda od vinove loze

Vino

4. Opis vina

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Périgord” smije se upotrebljavati samo za mirna crna, ružičasta i bijela vina.

Mirna vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Périgord” imaju najmanju stvarnu volumnu alkoholnu jakost od 10,5 % vol.

Najmanja i najveća ukupna kiselost, ukupni sadržaj sumporova dioksida, sadržaj hlapljivih kiselina i ukupna volumna alkoholna jakost utvrđeni su propisima Zajednice. Zahvaljujući komplementarnosti akvitanskih i lokalnih sorti, crna su vina meka i zaokružena, s ponekad blago zrnatim taninima, što im daje određeni karakter.

S druge strane, ružičasta vina imaju voćni miris i ugodno svjež krajnji ton.

Suha bijela vina također imaju voćnu notu, lagana su u ustima, ali ugodne punoće, uz dašak kiselosti u krajnjem tonu.

Crna vina s navodom „Vin de Domme” imaju voćne i nježne note. Vina koja dozrijevaju u hrastovim bačvama imaju rubin-crvenu boju i voćne arome te su obilježena notom slatkog korijena i laganom notom drveta.

Ružičasta vina s navodom „Vin de Domme” intenzivne su boje i imaju vrlo izražajan miris s notama crvenog bobičastog voća. U ustima im je svojstvena dobra uravnoteženost s punoćom, dugotrajan i topao krajnji ton i svježina.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja ukupna kiselost:
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

5. Enološki postupci

a. Posebni enološki postupci

Poseban enološki postupak

U pogledu enoloških postupaka u proizvodnji vina potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

b. Najveći prinosi

120 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja i razvoj vina sa oznakom zemljopisnog podrijetla „Périgord” provode se:

—	u departmanu Dordogne,

—	na području sljedeće općine departmana Lot: Salviac.

7. Glavne sorte vinove loze

Abondant B

Abouriou B

Alicante Henri Bouschet N

Aligoté B

Alphonse Lavallée N

Altesse B

Alvarinho – Albariño

Aléatico N

Aramon N

Aramon blanc B

Aramon gris G

Aranel B

Arbane B

Arinarnoa N

Arriloba B

Arrouya N

Arrufiac B – Arrufiat

Artaban N

Aubin B

Aubin vert B

Aubun N – Murescola

Auxerrois B

Bachet N

Barbaroux Rs

Baroque B

Biancu Gentile B

Blanc Dame B

Bouchalès N

Bouillet N

Bouquettraube B

Bourboulenc B – Doucillon blanc

Brachet N – Braquet

Brun Fourca N

Brun argenté N – Vaccarèse

Béclan N – Petit Béclan

Béquignol N

Cabernet blanc B

Cabernet cortis N

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Caladoc N

Calitor N

Camaralet B

Carcajolo N

Carcajolo blanc B

Carignan N

Carignan blanc B

Carmenère N

Castets N

Chardonnay B

Chasan B

Chasselas B

Chasselas rose Rs

Chatus N

Chenanson N

Chenin B

Cinsaut N – Cinsault

Clairette B

Clairette rose Rs

Clarin B

Claverie B

Codivarta B

Colombard B

Colombaud B – Bouteillan

Corbeau N – Douce noire

Cot N – Malbec

Counoise N

Courbu B – Gros Courbu

Courbu noir N

Crouchen B – Cruchen

César N

Danlas B

Duras N

Durif N

Egiodola N

Ekigaïna N

Elbling B

Etraire de la Dui N

Fer N – Fer Servadou, Braucol, Mansois, Pinenc

Feunate N

Floreal B

Folignan B

Folle blanche B

Franc noir de Haute-Saône N

Fuella nera N

Furmint B

Gamaret

Gamay Fréaux N

Gamay N

Gamay de Bouze N

Gamay de Chaudenay N

Ganson N

Gascon N

Genovèse B

Goldriesling B

Gouget N

Graisse B

Gramon N

Grassen N – Grassenc

Grenache N

Grenache blanc B

Grenache gris G

Gringet B

Grolleau N

Grolleau gris G

Gros Manseng B

Gros vert B

Jacquère B

Joubertin

Jurançon blanc B

Jurançon noir N – Dame noire

Knipperlé B

Lauzet B

Len de l'El B – Loin de l'Oeil

Liliorila B

Listan B – Palomino

Lival N

Macabeu B – Macabeo

Mancin N

Manseng noir N

Marsanne B

Marselan N

Mauzac B

Mauzac rose Rs

Mayorquin B

Melon B

Merlot N

Merlot blanc B

Meslier Saint-François B – Gros Meslier

Meunier N

Milgranet N

Molette B

Mollard N

Monarch N

Mondeuse N

Mondeuse blanche B

Monerac N

Montils B

Morrastel N – Minustellu, Graciano

Mourvaison N

Mourvèdre N – Monastrell

Mouyssaguès

Muscadelle B

Muscardin N

Muscaris B

Muscat Ottonel B – Muscat, Moscato

Muscat cendré B – Muscat, Moscato

Muscat d'Alexandrie B – Muscat, Moscato

Muscat de Hambourg N – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains blancs B – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains roses Rs – Muscat, Moscato

Mérille N

Müller-Thurgau B

Nielluccio N – Nielluciu

Noir Fleurien N

Négret de Banhars N

Négrette N

Ondenc B

Orbois B

Pagadebiti B

Pascal B

Perdea B

Persan N

Petit Courbu B

Petit Manseng B

Petit Meslier B

Petit Verdot N

Picardan B – Araignan

Pineau d'Aunis N

Pinot blanc B

Pinot gris G

Pinot noir N

Piquepoul blanc B

Piquepoul gris G

Piquepoul noir N

Plant droit N – Espanenc

Portan N

Poulsard N – Ploussard

Prunelard N

Précoce Bousquet B

Précoce de Malingre B

Raffiat de Moncade B

Ribol N

Riminèse B

Rivairenc N – Aspiran noir

Rivairenc blanc B – Aspiran blanc

Rivairenc gris G – Aspiran gris

Romorantin B – Danery

Rosé du Var Rs

Roublot B

Roussanne B

Roussette d'Ayze B

Sacy B

Saint Côme B

Saint-Macaire N

Saint-Pierre doré B

Sauvignon B – Sauvignon blanc

Sauvignon gris G – Fié gris

Savagnin blanc B

Savagnin rose Rs

Sciaccarello N

Segalin N

Select B

Semebat N

Semillon B

Servanin N

Servant B

Solaris B

Soreli B

Souvignier gris Rs

Syrah N – Shiraz

Tannat N

Tempranillo N

Terret blanc B

Terret gris G

Terret noir N

Tibouren N

Tourbat B

Touriga nacional N

Tressot N

Trousseau N

Téoulier N

Ugni blanc B

Valdiguié N

Velteliner rouge précoce Rs

Verdejo B

Verdesse B

Vermentino B – Rolle

Vidoc N

Viognier B

8. Opis povezanosti

Regija Périgord, koja se često izjednačava s područjem departmana Dordogne, nalazi se na jugozapadu Francuske. Riječ je o prijelaznom području između erodiranog središnjeg masiva i velikog akvitanskog sedimentnog bazena.

Njime od sjeveroistoka do jugozapada prolazi hidrografska mreža koja se, među ostalim, sastoji od rijeka Isle i Vézère i njihovih pritoka, no prvenstveno na jugu departmana Dordogne.

Périgord ima veliku korist od atlantskih utjecaja u pogledu temperature i padalina. Temperaturni gradijent smanjuje se od jugozapada prema sjeveroistoku s povećanjem nadmorske visine. Kada je riječ o padalinama, tendencije su suprotne.

Klima je blaga oceanska s izraženijom godišnjom temperaturnom amplitudom i manjom količinom padalina nego na akvitanskoj obali. Proljeće je općenito vlažnije nego zima i prevladavaju zapadni vjetrovi.

Područje proizvodnje geomorfološki je suha vapnenačka visoravan s brojnim krškim značajkama (špilje, jame, ponikve, ponori i izvori ponornica) kroz koje prolazi dolina Céou, okružena strmim padinama.

Krajolik je vrlo isprekidan, s nekoliko područja za uzgoj žitarica na zemljištima u dolini, strmim padinama i rubovima visoravni gdje na površinu izbija vapnenac i gdje od vegetacije raste samo šikara hrasta crnike i borovice.

Područja uzgoja nalaze se na vršnim dijelovima visoravni i na vrhovima brežuljaka, gdje je vapnenac dovoljno erodirao da bi nastalo tlo.

Iako na neobrađenim vapnenačkim područjima prevladavaju šume, poljoprivreda je prisutna na alteriranim površinama i uključuje nešto žitarica, uzgoj ovaca, ali i stabla oraha i proizvodnju jagoda u općini Nabirat te nekoliko duhanskih usjeva u dolini rijeke Dordogne.

Vinova loza prirodno se nalazi na vapnenačkim visoravnima koje su dobro orijentirane i provjetrene.

Kartografi 18. stoljeća (posebno Belleyme) zabilježili su da su vinogradi bili smješteni duž doline rijeke Dordogne, s dva važna središta u blizini gradova Bergerac i Domme te postrani na sjeveroistoku departmana u prvim podnožjima središnjeg masiva, na granici škriljavca i vapnenca.

Danas se vinogradi uglavnom nalaze u regiji Bergeracois i kantonu Domme, koji je doživio svojevrsni ponovni procvat.

Za kanton Domme, antiklinala Campagnac-les-Quercy predstavlja vrh koji se uklopio u vapnenac iz razdoblja krede.

Jurske formacije portlanda i kimeridža sadrže vapnenac koji se raspada u obliku ploča te daje plosnato kamenje pod nazivom „lauzes”. Vinogradari su te vapnenačke ploče uklonili sa čestica kako bi od njih tehnikom suhozida napravili zidove oko čestica i kolibe od kojih su najpoznatije, na vapnenačkoj visoravni Daglan, naknadno uvrštene na popis povijesnih spomenika.

Vinogradi su se na tom području održali i razvili zahvaljujući toj geološkoj posebnosti. Kao i na cijelom jugozapadu, vinova loza počela se saditi u regiji Périgord u rimsko doba.

Od početka je rijeka Dordogne, kao jedini put za prijevoz teretnim brodovima (fr. gabares), imala odlučujuću ulogu u trgovini vinima iz visokih područja.

Vina kporijeklom iz doline rijeke Dordogne, ali i Garonne, Lot i Tarn, mogla su se održavati i razvijati sve do razorne pojave filoksere oko 1880. Nakon Prvog svjetskog rata, u kojem su vinogradi pretrpjeli drugi kobni udarac jer im je oduzeta jedna generacija muškaraca, vinogradi su se nastavili smanjivati. Održali su se uglavnom u regiji Bergeracois.

Među sortama vinove loze, koje se temelje na akvitanskim i lokalnim sortama, uvelike dominiraju crni merlot i cabernet, bijeli sauvignon i sémillon te ponekad u manjoj mjeri chardonnay.

Zahvaljujući toj komplementarnosti, crna su vina meka i poluslatka, s ponekad blago zrnatim taninima, što im daje određeni karakter.

S druge strane, ružičasta vina imaju voćni miris i ugodno svjež krajnji ton.

Suha bijela vina također imaju voćnu notu, lagana su u ustima, ali ugodne punoće, uz dašak kiselosti u krajnjem tonu.

Zbog svoje udaljenosti od Bordeauxa regija Domme bila je manje pogođena Stogodišnjim ratom. Tijekom cijelog razdoblja nakon Stogodišnjeg rata ulagali su se napori u obnovu vinograda i sadnju novih vinovih loza, što dokazuju brojni javnobilježnički dokumenti.

Oko 1260. grof od Toulousea ubirao je dio berbe na određenim područjima u regiji Domme. Prodaja vina u Sarlatu bila je uređena starim Pravilnikom iz 1288., koji je potvrđen patentnim pismima iz 1299.

Trenutačna proizvodnja u regiji Domme obuhvaća crna i ružičasta vina. Crna vina imaju voćne i nježne note. Ona koja dozrijevaju u hrastovim bačvama imaju rubin-crvenu boju i voćne arome te su obilježena notom slatkog korijena i laganom notom drveta.

Smatra se da vina iz općine Domme pripadaju akvitanskim vinogradima jer među sortama prevladavaju merlot N i cabernet franc N, dok je cot N, koji je vrlo prisutan u susjednom departmanu Lot, ovdje nedovoljno razvijen.

Udruga prijatelja vina iz općine Domme, koja okuplja više od 2 000 članova, uključujući 15 proizvođača vinogradara, obuhvaća cijelu jednu malu ruralnu regiju koja se uspjela ujediniti i udružiti napore kako bi održala te prestižne vinograde i čiji se ugled temelji na dinamičnim oblicima udruživanja. Vinograde regije Périgord obilježile su povijesne i kulturne veze sa znamenitim vinogradima susjedne regije Bordeaux. Uz geomorfološki i klimatski kontinuitet postoji i kontinuitet u uzgoju pa su sorte jednake akvitanskim sortama.

Trgovinske veze omogućile su održavanje dijaloga te razmjenu znanja i iskustva između dviju susjednih vinogradarskih zajednica.

Ukupnu proizvodnju regionalnih vina departmana Dordogne obavlja 25 proizvođača, od kojih je šest zadružnih vinarija, s prosječno 8 500 hektolitara crnih i ružičastih vina te 2 500 hektolitara bijelih vina.

Zajednica vinogradara općine Domme uvela je 12. rujna 1784. načelo oglasa početka berbe „kako bi se očuvao ugled regionalnih vina, koji se samo može narušiti ako berba počne prije nego što je grožđe u potpunosti sazrelo”.

Vinski podrumi prvenstveno su se nalazili u neposrednoj blizini lukâ utovara, odnosno lukâ Domme i Castelnaud, kako bi se omogućilo spuštanje vina teretnim brodovima.

Krajem 19. stoljeća filoksera je zadala prvi kobni udarac vinogradima koji su tada obuhvaćali više od 2 800 hektara vinove loze.

Tek je 1993. osnovano udruženje poljoprivrednika, poljoprivrednih tehničara i lokalnih predstavnika u cilju obnove vinograda.

Okus vina iz regije Périgord proizlazi iz vapnenačkih visoravni na kojima je vinova loza uglavnom posađena. Takvo je tlo propusno, što pridonosi okusu bijelih i ružičastih vina, koja su svježa i imaju ugodan stupanj kiselosti. Dobar vodni režim koji se povezuje s utjecajem oceana omogućuje dobru fenolnu zrelost grožđa, a time i okus crnih vina koja su obilježena taninima.

Utjecaj doline rijeke Dordogne koja je izložena izraženijem utjecaju oceana daje vinima koja nose navod „vin de Domme” više mekoće i voćni okus.

Osim što uživaju dugogodišnji ugled, vina iz regije Périgord i općine Domme ostvaruju korist i od turizma na području jedinstvenog lokaliteta u neposrednoj blizini, srednjovjekovnog utvrđenog gradića u općini Sarlat, koji godišnje posjeti gotovo 2 milijuna posjetitelja i u kojem se snimaju mnogi povijesni filmovi.

Uz druge proizvode lokalne gastronomije kao što su orasi, jagode, kesteni, ali i kozji sir zvan „cabécou” i janjetina te neizostavni tartufi i pravi vrganji, vina iz regije Périgord pridonose ugledu te turističke regije.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Logotip ZOZP-a Europske unije navodi se na etiketi kada se izraz „Indication géographique protégée” (zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla) zamjenjuje tradicionalnim izrazom „Vin de pays” (regionalno vino).

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Périgord” može se dopuniti nazivom jedne od sljedećih dodatnih zemljopisnih jedinica u skladu s uvjetima proizvodnje utvrđenima u ovoj specifikaciji: „Dordogne” i „Vin de Domme”.

Slova naziva zemljopisnih jedinica „Dordogne” i „Vin de Domme” ne smiju visinom i širinom biti veća od slova naziva oznake zemljopisnog podrijetla „Périgord”.

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Périgord” može se dopuniti:

—	nazivom jedne ili više sorti vinove loze,

—	izrazima „primeur” ili „nouveau”.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-4178c6c2-9742-406d-84c6-24b06b5f2f18

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

15.3.2021

Službeni list Europske unije

C 87/21

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 87/08)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„VOUVRAY”

PDO-FR-A0146-AM01

Datum obavijesti: 8.12.2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Zemljopisno područje

U poglavlju 1. odjeljku IV. točki 1. dodaje se da je popis općina sastavljen u skladu sa službenim zemljopisnim šifrarnikom iz 2020.

To zahtijeva promjenu naziva općine „Tours-Sainte-Radegonde”, koji se zamjenjuje nazivom „Tours”.

Riječ je o izmjeni teksta koja ne uzrokuje izmjenu zemljopisnog područja,

ali zahtijeva izmjenu točke 1.6. jedinstvenog dokumenta.

2. Područje u neposrednoj blizini

U poglavlju 1. odjeljku IV. točki 3. dodaje se da je popis općina sastavljen u skladu sa službenim zemljopisnim šifrarnikom iz 2020.

Riječ je o izmjeni teksta koja ne uzrokuje izmjenu područja u neposrednoj blizini,

ali zahtijeva izmjenu točke 1.9. jedinstvenog dokumenta.

3. Poljoprivredno-okolišne mjere

U poglavlju I. odjeljku VI. točki 2. dodaju se dva stavka:

„(c)	Zabranjeno je potpuno kemijsko uništavanje korova na čestici.

(d)

Zabranjeni su raspršivači koji ne omogućuju jednoliko prskanje svih strana vinove loze i bez usmjerivača zraka (ventilatori priključeni na traktor s velikom zračnošću od tla ili oscilirajući raspršivači). Ako je nagib čestice veći od 20 %, upotreba ventilatora postavljenih na traktor s velikom zračnošću od tla ili oscilirajućih raspršivača može se dopustiti.”

Cilj je tih odredaba bolje uzeti u obzir potražnju potrošača, smanjiti upotrebu sredstava za zaštitu bilja i time smanjiti učinak na okoliš.

Ta izmjena ne zahtijeva izmjenu jedinstvenog dokumenta.

4. Kretanje između ovlaštenih skladišta

U odjeljku IX. točki 5. briše se podtočka (b).

Ta se odredba briše na temelju presude Državnog vijeća od 22. svibnja 2017.

Ta izmjena ne zahtijeva izmjenu jedinstvenog dokumenta.

5. Prijelazne mjere

U poglavlju 1. odjeljku XI. specifikacije proizvoda briše se točka 2. jer je riječ o prijelaznoj mjeri kojoj je istekao rok.

Dodaje se sljedeće:

„4. – Ostali postupci uzgoja

Raspršivači koji ne omogućuju jednoliko prskanje svih strana vinove loze i bez usmjerivača zraka (ventilatori postavljeni na traktor s velikom zračnošću od tla ili oscilirajući raspršivači) dopušteni su do 31. kolovoza 2024.”

Svrha je te odredbe omogućiti gospodarskim subjektima da se prilagode zabrani te vrste opreme.

Ta izmjena ne zahtijeva izmjenu jedinstvenog dokumenta.

U poglavlju II. odjeljku I. specifikacije proizvoda dodaje se:

„10. Prijava nabave opreme za raspršivanje

Svaka nabava opreme za raspršivanje mora se prijaviti tijelu za zaštitu i upravljanje. U prijavi se posebno navodi točan opis nabavljene opreme. Njemu se prilaže račun za kupnju opreme.“

Ta je izmjena posljedica ukidanja raspršivača koji ne omogućuju jednoliko prskanje svih strana vinove loze i bez usmjerivača zraka.

Ta izmjena ne zahtijeva izmjenu jedinstvenog dokumenta.

6. Glavni elementi koje treba kontrolirati

Glavni elementi koje treba kontrolirati preispitani su kako bi se prilagodile metode kontrole.

Ta izmjena ne zahtijeva izmjenu jedinstvenog dokumenta.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Vouvray

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla:

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorija proizvoda od vinove loze

Vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

8.	Biser vino

4. Opis vina

Mirna vina

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost mirnih vina iznosi 11 %.

Mirna vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 15 %.

Suha mirna vina nakon pakiranja imaju: – sadržaj fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza) od najviše 8 grama po litri; – ukupnu kiselost, izraženu u gramima vinske kiseline po litri, od najviše 2 grama po litri manje od sadržaja fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza).

Dok su mlada, mirna suha vina općenito se odlikuju voćnim i cvjetnim aromama, koje starenjem mogu poprimiti druge note, primjerice note meda ili lipe. Kada sadržavaju fermentabilne šećere, njihova složenost i potencijal za odležavanje općenito su veći. Izraženije note egzotičnog voća ili blaže note sušenog voća tada nisu neuobičajene, a s vremenom do izražaja često dolaze note prženih badema, meda ili dunje.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja ukupna kiselost:
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

Pjenušava i biser vina

Pjenušava ili biser vina nakon druge fermentacije imaju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 % ako je mošt pojačan.

Sadržaj hlapljivih kiselina, ukupna kiselost, ukupni sadržaj sumporova dioksida i ugljikova dioksida u pjenušavim i biser vinima utvrđeni su propisima Zajednice.

Pjenušava vina fine i lagane pjene često se odlikuju notama voća ili agruma te aromom brioša koja s vremenom postaje izraženija. Biser vina odlikuju se nižim sadržajem ugljikova dioksida i neupadljivim mjehurićima, koji su manje postojani u ustima. Ta su ugodna vina uglavnom vinoznija od pjenušavih vina.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja ukupna kiselost:
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

5. Enološki postupci

(a) Posebni enološki postupci

Poseban enološki postupak

Pjenušava ili biser vina proizvode se isključivo drugom fermentacijom u bocama. Nakon druge fermentacije ne prelaze ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 % ako je mošt pojačan.

Mirna vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 15 %.

Uz prethodno navedene odredbe, u pogledu enoloških postupaka u proizvodnji vina potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

Postupak uzgoja

– Načini uzgoja i sadnje

(a)	Gustoća sadnje Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 6 000 trsova po hektaru, s najvećim razmakom između redova od 1,60 metara. Razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 0,90 metara.

(b)

Pravila o rezidbi Vinova loza obrezuje se kratkom rezidbom na reznike, pri čemu se na svakom kraku ostavlja jedan ili dva reznika s najviše dva pupa. Može se ostaviti najviše jedan reznik po trsu s najviše tri pupa. Prosječan broj pupova po trsu je 10, a najveći 13. No vinova loza mlađa od 10 godina može imati najviše 8 pupova po trsu. Pupom se smatra svaki pupoljak koji je odvojen više od 5 milimetara od ogranka.

(b) Najveći prinosi

mirna vina

65 hektolitara po hektaru

pjenušava ili biser vina

78 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje mirnih vina, berba grožđa, proizvodnja, razvoj, dozrijevanje i pakiranje pjenušavih i biser vina provode se na području sljedećih općina departmana Indre-et-Loire (popis sastavljen na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2020.): Chançay, Noizay, Parçay-Meslay, Reugny, Rochecorbon, Tours, Vernou-sur-Brenne, Vouvray.

7. Glavne sorte vinove loze

Chenin B

Orbois B

8. Opis povezanosti

(a) Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

U blizini i uzvodno od grada Toursa zemljopisno područje kontrolirane oznake izvornosti „Vouvray” proteže se preko visoravni ispresijecane višestrukim dolinama i manjim suhim dolinama koje završavaju liticama, često strmima, prema dolini rijeke Loire.

Visoravan čini dosta istaknuti reljef s nadmorskom visinom od 85 do 110 metara. Na tom neravnom terenu posjetitelji mogu otkriti ukopane trogloditske podrume i kuće u liticama žute sedre u dolinama. Sloj od meke krede (turonska sedra) temelj je te visoravni. Iznad nje nalaze se glinovito-silikatni elementi iz senona, eocena i miopliocena, a taj sloj okružen je kvartarnim muljevitim naslagama nastalima pod utjecajem vjetra. Zemljopisno područje obuhvaća područje osam općina na obali rijeke ili u neposrednoj blizini doline i manjih dolina kroz koje prolaze pritoci.

Čestice, precizno razgraničene za berbu grožđa, imaju tla nastala erozijom geološke podloge koja tvori visoravan te se poklapaju s rubom litice koja gleda na rijeku Loire te s većim i manjim dolinama kojima je visoravan ispresijecana. Te se čestice nalaze na obroncima, na glinovito-vapnenačkom tlu, ili se nalaze na rubovima visoravni, na glinovito-silikatnom tlu.

Klima zemljopisnog područja jest blaga oceanska klima, na sjecištu oceanskih i kontinentalnih utjecaja. Loire djeluje kao toplinski regulator, kao i doline koje odvode hladan zrak s brežuljaka. Svako ljeto obično se dogodi barem jedno vruće razdoblje koje traje nekoliko dana. Količina padalina iznosi približno 680 milimetara godišnje.

(b) Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Prema legendi, u doba osnivanja samostana Marmoutier (372. godine) na području općine Sainte-Radegonde koja je danas priključena gradu Toursu, sveti Martin je u 4. stoljeću uveo sorte vinove loze koje se i danas sade te tehnike rezidbe vinove loze koje se 2010. još uvijek primjenjuju. Proždrljivost njegova magarca pomogla je u otkrivanju prednosti kratke rezidbe za vinovu lozu.

Od početka 13. stoljeća bijele sorte rezervirane su za čestice na obroncima i rubovima visoravni sa šljunkovitim i vapnenačkim tlom. Stari tekstovi potvrđuju da je sorta chenin B, lokalno poznata kao „pineau de la Loire”, plemenita sorta vinove loze. Spominje je Rabelais u svojem djelu „Gargantua” iz 16. stoljeća: „Ovo je vino pineau! O ubavo bijelo vino! Na moju dušu, ovo je vino od baršuna.” U sedri, mekanom šupljikavom materijalu koji tvori prve geološke slojeve koji izbijaju na površinu visoravni, ukopani su prostrani podrumi koji potječu od rimskog razdoblja do 20. stoljeća. Budući da se upotrebljavaju za proizvodnju vina, razvoj pjenušavih vina, dozrijevanje i skladištenje, ti su podrumi bili poticajan čimbenik za razvoj vinogradarstva i trgovine vinima.

Prisutnost francuskih kraljeva u dvorcima regije Touraine u 14. i 16. stoljeću uvelike je pogodovala razvoju i ugledu njezinih vinograda. Cijenjena vina „Vouvray” pripadala su francuskoj kruni i imala istaknuto mjesto na kraljevskom stolu. Loire je služila kao idealan način prijevoza te su se prije kraja 19. stoljeća vina „Vouvray” počela prodavati u zemljama sjeverne Europe zahvaljujući nizozemskim posrednicima.

Proizvođači vina „Vouvray” organizirali su se ubrzo nakon krize uzrokovane pojavom filoksere, a u prvoj polovini 20. stoljeća uveden je niz akata namijenjenih obrani i promicanju vina. Godine 1906. osnovan je sindikat za zaštitu koji je bio odgovoran za borbu protiv nelojalne konkurencije, odnosno određenih beskrupuloznih trgovaca koji su prodavali nekvalitetna vina iz drugih regija pod imenom „Vouvray”.

Presudom iz 1929. utvrđeno je da samo vina proizvedena na području općina Vouvray, Vernou, Chançay, Noizay, Reugny, Rochecorbon i Sainte-Radegonde mogu nositi oznaku izvornosti „Vouvray”. Kontrolirana oznaka izvornosti „Vouvray” priznata je 1936. te obuhvaća isto zemljopisno područje koje je definirano 2010. za različite kategorije vina. Promicalo ju je udruženje vinara osnovano 1937.

Zbog stalnog rasta proizvodnje proizvođači su 1953. godine osnovali zadružnu vinariju proizvođača vina Vouvray, koja u 2010. još uvijek ima važnu ulogu. Površina zasađena vinovom lozom 2009. iznosila je oko 2 200 hektara, a njome je upravljalo 165 gospodarskih subjekata. Proizvodnja se dijeli na mirna vina (oko 50 000 hektolitara) te pjenušava i biser vina (gotovo 70 000 hektolitara). Mirna vina Dok su mlada, mirna suha vina općenito se odlikuju voćnim i cvjetnim aromama, koje starenjem mogu poprimiti druge note, kao što su note meda ili lipe. Kada sadržavaju fermentabilne šećere, njihova složenost i potencijal za odležavanje općenito su veći. Izraženije note egzotičnog voća ili blaže note sušenog voća tada nisu neuobičajene, a s vremenom do izražaja često dolaze note prženih badema, meda ili dunje.

Pjenušava vina Pjenušava vina fine i lagane pjene često se odlikuju notama voća ili agruma te aromom brioša koja s vremenom postaje izraženija. Biser vina Biser vina odlikuju se nižim sadržajem ugljikova dioksida i neupadljivijim mjehurićima, koji su manje postojani u ustima. Ta su ugodna vina uglavnom vinoznija od pjenušavih vina. Pjenušava i biser vina Proizvodnja pjenušavih vina odvija se u istim okolnostima kao i proizvodnja mirnih vina. Utvrdivši da vina u bocama u podrumima ponekad ponovno prirodno fermentiraju, vinogradari su željeli ovladati tom pojavom „prirodne druge fermentacije” i iskoristiti je. Proizvodnja vina koja se potrošačima nude kao „biser” vina tako je započela u 19. stoljeću. Prvi pokušaji proizvodnje pjenušavih vina tradicionalnom metodom započeli su 1840-ih, u težnji da se iskoriste temelji enologije u nastajanju. Postojanje udubina u sedri stoga je bio čimbenik pogodan za razvoj proizvodnje tih vina za koju su potrebni veliki prostori umjerene temperature za skladištenje i rukovanje. Zahvaljujući iskustvu stečenom tijekom više od jednog stoljeća, proizvođači pjenušavih vina u 2010. posjeduju znanje i iskustvo koje savršeno pretaču u svoje kupaže. Dozrijevanje u horizontalnom položaju tijekom najmanje 12 mjeseci pridonosi razvoju aroma i složenosti vina.

Mirna vina Zemljopisno područje „Vouvray”, koje se u pogledu klime nalazi na granici uzgoja sorte chenin B, plemenite sorte područja „Val de Loire”, ali i kasnijih sorti, ima privilegirane prirodne uvjete koji u vinima rezultiraju originalnim aromatičnim okusom i izuzetnom ravnotežom okusa.

Elegancija i originalan okus vina zahtijevaju optimalno upravljanje jačinom i proizvodnim potencijalom, što se odražava u upotrebi lozne podloge slabije bujnosti, strogim pravilima uzgoja vinove loze i kratkoj rezidbi. Učinak na berbu, koji je posebno izražen u središtu zemljopisnog područja, doveo je s vremenom do toga da su gospodarski subjekti ovladali utjecajem različitih uvjeta koji utječu na zrelost grožđa. Sadržaj šećera u ubranom grožđu tako ovisi o položaju i klimatskim uvjetima u toj godini. S obzirom na to prirodno bogatstvo proizvode se različite vrste vina. Kada su klimatski uvjeti tijekom berbe posebno povoljni, vina s velikim udjelom fermentabilnog šećera proizvode se od najpunijeg grožđa ubranog nakon koncentriranja prosušivanjem na trsovima ili od grožđa na kojem je nastala plemenita plijesan djelovanjem gljivice Botrytis cinerea.

Tradicionalno, razgraničeno područje čestica za berbu grožđa obuhvaća samo čestice čija tla imaju dobre vodne i toplinske značajke. Kvaliteta i originalnost vina „Vouvray” proizlazi iz odabira čestica za uzgoj vinove loze, prilagodbe, ali i kontinuiteta proizvodne prakse koju je tijekom vremena uvela zajednica vinogradara.

Ugled vina „Vouvray” vrlo je velik još od 13. stoljeća, a širenju vinograda i vina rijekom Loire doprinijeli su redovnici. Taj je ugled porastao u 16. i 17. stoljeću, kako u inozemstvu, tako i u Francuskoj, zahvaljujući nizozemskim posrednicima te se ta vina i u 2010. prodaju i izvan Francuske i izvoze po cijelom svijetu.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

—	sve neobavezne oznake na etiketama navode se slovima koja visinom i širinom smiju biti najviše dvostruko veća od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti,

—	slova zemljopisnog naziva „Val de Loire” moraju visinom i širinom biti barem za trećinu manja od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti,

—	izraz „suho” mora se navesti na etiketi mirnih vina koja su u skladu s odredbama odjeljka IX. točke 1. podtočke (b) specifikacije proizvoda,

—

na oznaci vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice:

—	ako je riječ o registriranoj lokaciji,

—	ako je ta jedinica navedena u izjavi o berbi.

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja mirnih vina te proizvodnje, razvoja, dozrijevanja i pakiranja pjenušavih i biser vina, obuhvaća dio područja sljedeće općine departmana Indre-et-Loire (na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2020.): Nazelles-Négron (za dio područja sjeverno od departmanske ceste br. 1 i zapadno od departmanske ceste br. 75).

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

—	Pjenušava i biser vina proizvode se isključivo drugom fermentacijom u bocama.

—	Pjenušava i biser vina stavljaju se na tržište za potrošače nakon razdoblja dozrijevanja od najmanje 12 mjeseci od datuma punjenja.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-c92ca6c9-395b-44ee-b1c9-ba8a143bb101

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

15.3.2021

Službeni list Europske unije

C 87/27

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 87/09)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„MOULIN-À-VENT”

PDO-FR-A0933-AM02

Datum obavijesti: 9. prosinca 2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Zemljopisno područje

U poglavlju I. odjeljku IV. točki 1. nakon riječi „općina” dodaju se riječi „na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2019.”.

Ta izmjena teksta omogućuje upućivanje na zemljopisno područje iz verzije službenog zemljopisnog šifrarnika koja je bila na snazi 2019., koji objavljuje INSEE, kao i pravnu sigurnost razgraničenja zemljopisnog područja.

Opseg zemljopisnog područja ostaje potpuno isti.

Dodaje se i rečenica kojom se subjekte obavješćuje da su na internetskoj stranici INAO-a stavljeni na raspolaganje kartografski dokumenti koji se odnose na zemljopisno područje.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

2. Područje čestice

Točka 2. odjeljka IV. zamjenjuje se sljedećim odredbama: „Vina se dobivaju isključivo iz vinove loze koja se nalazi na čestičnom području proizvodnje koje je na sastanku nadležnog nacionalnog odbora 14. studenoga 2019. odobrio Nacionalni institut za podrijetlo i kvalitetu.”

Cilj je te izmjene navesti datum na koji je nacionalno nadležno tijelo odobrilo novo razgraničeno područje čestice unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Razgraničenje čestica provodi se utvrđivanjem čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom zaštićenom oznakom izvornosti.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

3. Područje u neposrednoj blizini

U poglavlju I. odjeljku IV. točki 3. nakon riječi „općina” dodaju se riječi „na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2019.”.

Ta izmjena teksta omogućuje upućivanje na područje u neposrednoj blizini iz verzije službenog zemljopisnog šifrarnika koja je bila na snazi 2019., koji objavljuje INSEE.

Opseg tog područja ostaje potpuno isti.

Dodavanje tog upućivanja omogućuje pravnu sigurnost definicije područja u neposrednoj blizini kako na nju kasnije ne bi utjecali spajanja ili podjele općina ili njihovih dijelova ili promjene naziva.

Kako bi se uzele u obzir administrativne izmjene nastale prije 2019., ažuriran je i popis općina koje čine područje u neposrednoj blizini, pri čemu se nije izmijenio opseg.

Slijedom toga je izmijenjen dio „Dodatni uvjeti” jedinstvenog dokumenta.

4. Prijelazna mjera

Briše se točka 3. odjeljka XI. u poglavlju I. jer je prošlo razdoblje tijekom kojeg su proizvođači mogli koristiti posebnu mjeru koja se odnosi na razdoblje sazrijevanja, a time i datum stavljanja na tržište za potrošača.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

5. Elementi povezani s kontrolom specifikacije

—	Proizvođače od sada nadzire certifikacijsko tijelo te riječi „plan kontrole” zamjenjuju riječi „plan inspekcije” u različitim odlomcima poglavlja II. specifikacije. Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

—

Upućivanja na nadzorno tijelo

U poglavlju III. odjeljku II.: od homologacije specifikacije u prosincu 2011. izmijenjena su pravila o sastavljanju tog dijela kako se više ne bi navodili svi podaci nadzornog tijela kada kontrole provodi certifikacijsko tijelo.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Moulin-à-Vent

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

Opis vina

Analitički opis

Riječ je o mirnim, suhim, crnim vinima.

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina iznosi 10,5 %.

Ukupna volumna alkoholna jakost vina nakon pojačavanja ne premašuje 13 %.

Vina u fazi pakiranja imaju najveći sadržaj jabučne kiseline od 0,4 grama po litri.

Gotova vina, koja su spremna za puštanje u potrošnju, u skladu su sa sljedećim analitičkim standardima:

Najveći udio fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza): 3 grama po litri

U pogledu najveće ukupne alkoholne jakosti, najmanje stvarne alkoholne jakosti, najmanje ukupne kiselosti i najvećeg ukupnog sadržaja sumporova dioksida primjenjuju se norme predviđene zakonodavstvom Zajednice.

Vina su tamne boje, od rubin crvene do granat crvene. Kad je riječ o mirisu, često imaju cvjetne note i note zrelog šumskog voća koje se s vremenom pretvaraju u opojan miris začina, tartufa ili čak divljači. Struktura okusa je bogata, puna i uravnotežena u pogledu jačine, složenosti i elegancije.

U njima se može uživati dok su mlada, ali finoću i jačinu postižu nakon nekoliko godina čuvanja.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja ukupna kiselost:
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	14,17
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

5. Enološki postupci

(a) Posebni enološki postupci

Postupci proizvodnje vina

Poseban enološki postupak

—	Zabranjena je upotreba komada drva.

—	Ukupna volumna alkoholna jakost vina nakon pojačavanja ne premašuje 13 %.

—	Reduktivne tehnike pojačavanja vina dopuštene su uz ograničenje stope koncentracije od 10 %.

Uz prethodno navedene odredbe, u pogledu enoloških postupaka u proizvodnji vina potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

Postupak uzgoja

Gustoća sadnje

OPĆE ODREDBE

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 6 000 trsova po hektaru.

Razmak između redova vinove loze ne smije biti veći od 2,10 metara, a razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 0,80 metara.

POSEBNE ODREDBE

Pod uvjetom da se poštuje najmanja gustoća od 6 000 trsova po hektaru i za potrebe mehanizacije, razmak između redova vinove loze može biti najviše tri metra.

Pravila o rezidbi

—	Rezidbu treba dovršiti do 15. svibnja.

—	Vino se dobiva od vinove loze koja se obrezuje kratkom rezidbom (račvasti uzgojni oblik, lepezasti oblik ili kordonac Royat s jednim krakom ili dva kraka ili u obliku „rašlji”) s najviše deset pupova po trsu.

—	Svaki trs ima od tri do pet reznika s najviše dva pupa; radi pomlađivanja svaki trs može sadržavati i jedan reznik s najviše dva pupa koji se obrezuje na suvišnoj grani starog stabla.

—	Prilikom obrezivanja ili promjene načina rezidbe, vinova loza obrezuje se na najviše 12 pupova po trsu.

Odredbe o mehaničkoj berbi

(a)	Ubrano grožđe slaže se u spremnike u kojima se prevozi od čestice do vinskog podruma tako da visina naslaganoga grožđa ne prelazi 0,50 metara.

(b)	Spremnici su izrađeni od inertnog materijala za primjenu u prehrambenoj industriji.

(c)	Oprema za berbu i transport ubranog grožđa ima odgovarajući sustav otjecanja vode ili zaštite.

(b) Najveći prinosi

61 hektolitar po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina odvijaju se na području sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2019.:

—	departman Rhône: Chénas,

—	departman Saône-et-Loire: Romanèche-Thorins.

7. Glavne sorte vinove loze

Aligoté B

Gamay N

Melon B

8. Opis povezanosti

Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

Zemljopisno područje obuhvaća istočne obronke planinskog lanca „Monts du Beaujolais”, posebno planinu „Montagne de Rémont” (510 metara nadmorske visine) i terase nasuprot ravnice Saône koje se nalaze 15 kilometara jugozapadno od grada Mâcona i 25 kilometara sjeverno od općine Villefranche-Sur-Saône.

Stoga obuhvaća područje općina Chénas i Romanèche-Thorins na rubnim dijelovima departmana Rhône i Saône-et-Loire.

Razgraničene čestice za berbu grožđa nalaze se u brežuljkastom krajoliku s ponekad strmim brežuljcima na zapadu koji dominiraju gradom Chénas te blažim padinama i terasama na istoku koje se prostiru do općine Romanèche-Thorins. Nadmorska visina tako varira od 190 do 420 metara.

Kad je riječ o tlima, 80 % tala nastalo je u rahlim ružičastim pješčarama nastalima alteracijom granitnih stijena supstrata koji se ovdje naziva „pješčenjak” ili „gore”. Na južnom dijelu i na istočnoj granici tla su razvijenija te su nastala na koluvijima. Sastavljena su od mješavine pijeska i mulja te drobljenca i šljunka. Općenito su vrlo porozna te prožeta željezovim oksidima i manganom koji su se raspršili iz rudnih žila koje prolaze kroz granitnu masu.

Naime, najveće francusko nalazište mangana otkriveno je oko 1750. u općini Romanèche-Thorins. To se nalazište iskorištavalo od 18. do 19. stoljeća, sve do sredine seoskog trga. „Romanešit”, kako se nekoć zvao, crna je i vrlo teška stijena.

Klima je blaga oceanska, pod utjecajem kontinentalne klime i klime južnih krajeva. Padaline su pravilno raspoređene tijekom godine, a prosječna godišnja temperatura iznosi blizu 11 °C. Planinski lanac „Monts du Beaujolais” ima ključnu ulogu u zaštiti od zapadnih vjetrova, čime se ublažava utjecaj oceanske klime. Posljedični učinak fena suši vlažan zrak te tako povećava osvijetljenost i smanjuje količinu padalina.

I velika dolina rijeke Saône ima važnu ulogu u razvoju vinove loze, pri čemu pruža veliku osvijetljenost i prenosi utjecaje klime južnih krajeva, koju osobito obilježavaju velike ljetne vrućine.

Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Vinova je loza već dugo prisutna na tom zemljopisnom području.

Suzanne Blanchet u svojem djelu „Les vins de Bourgogne” („Vina Burgundije”) navodi da je uzgoj vinove loze od regije „Mâconnais” do regije „Lyonnais”, u kojima prevladava šuma, djelotvoran od 1. stoljeća (Plinije Stariji). Vina, koja su se tada skladištila u amfore, u 3. su stoljeću dolazila do Lyona obližnjom rijekom Saône.

Vinogradi su pravi procvat doživjeli krajem 15. stoljeća pod vodstvom lionske građanske klase koja se bogatila zahvaljujući svilarstvu i bankarstvu.

Trgovanje vinom iz regije Beaujolais razvija se tijekom 18. stoljeća i dovodi do velikih promjena u vinogradima. Velika su imanja tada podijeljena na „napolice” koje i dalje postoje na tom zemljopisnom području.

U državnom arhivu iz 1722. pojašnjava se: „Romanèche je jedna od četiriju lokacija u regiji Mâconnais iz koje je u Pariz otpremljeno najviše bačvi vina”.

Naziv kontrolirane oznake izvornosti povezan je s drevnom vjetrenjačom izgrađenom 1550. koja se uzdiže na brežuljku Romanèche-Thorins. U njoj se žito mljelo do sredine 19. stoljeća. Sada je proglašena povijesnim spomenikom. S obzirom na to da je smještena u središtu vinograda i vidljiva izdaleka, savršeno označava zemljopisno područje oznake „Moulin-à-Vent”.

U presudi suda u Mâconu od 17. travnja 1924. službeno se navode zemljopisne granice unutar kojih se mogu proizvoditi vina pod nazivom „Thorins ou Moulin-à-Vent”. Godinu dana kasnije službeno je osnovana „Unija vinogradara” koja vodi spis o priznavanju kontrolirane oznake izvornosti, što dovodi do dekreta od 11. rujna 1936. Kako bi se izbjegla zabuna, odbačen je naziv „Thorins”.

Usporedno s time, četrdesetak proizvođača osnovalo je zadružnu vinariju koja je od 1934. smještena u depandansi dvorca Michauds u Chénasu i u kojoj se proizvodi otprilike 20 % količine te je pokretač gospodarstva.

Kontroliranu oznaku izvornosti „Moulin-à-Vent” obilježava spoj tradicija svojstvenih regiji i suvremenih tehnika.

Proizvođači koji su bili u potrazi za kvalitetnim vinom ovladali su vještinom uzgoja sorte gamay N i upravljanja njezinim rastom, posebno primjenom velike gustoće sadnje i kratke rezidbe.

Kako bi grožđe dobro dozrijevalo, proizvođači osiguravaju dovoljnu izloženost površine lišća. Na taj se način vinova loza može uzgajati primjenom fiksnog sustava brajdi. Usporedno s time proizvođači su usvojili poseban način proizvodnje vina u okviru koje se istodobno primjenjuju tradicionalna fermentacija i polukarbonska maceracija.

Imanja su većinom u obiteljskom vlasništvu te se na njima izmjenjuje više generacija koje rade zajedno.

Vinogradi su 2010. pokrivali površinu od 650 hektara za prosječnu godišnju proizvodnju od otprilike 30 000 hektolitara.

Informacije o kvaliteti i svojstvima proizvoda

Vina su tamne boje, od rubin crvene do granat crvene.

Kad je riječ o mirisu, često imaju cvjetne note i note zrelog šumskog voća koje se s vremenom pretvaraju u opojan miris začina, tartufa ili čak divljači.

Struktura okusa je bogata, puna i uravnotežena u pogledu jačine, složenosti i elegancije.

U njima se može uživati dok su mlada, ali finoću i jačinu postižu nakon nekoliko godina čuvanja.

Uzročna veza

Smješten na obroncima kuka granitne stijene, „Moulin à Vent” poznat je po tome što je najstarija među oznakama „Crus du Beaujolais”.

Vinogradi su ukorijenjeni u homogenom granitnom podtlu prošaranom brojnim rudnim žilama mangana koje su vidljive u obliku raspršenih fragmenata u tlu. Povijest kaže da ta crna ruda vinima daje poseban karakter.

Čestice vinove loze na kojima je zasađena sorta gamay N prostiru se na blagim padinama koje su dobro izložene levantu i jugoistoku, a od zapadnih vjetrova štiti ih planinski lanac „Monts du Beaujolais”. Zbog takve ih orijentacije od rane zore griju prve zrake sunca.

Granitna podloga zbog svoje slabe plodnosti daje umjerene prinose i pridonosi razvoju voćnih aroma koje se mogu zamijetiti u vinima.

Proizvođači su predani odabiru najboljih čestica, kao i tomu da se na etiketama navedu nazivi najpoznatijih lokaliteta.

Ugled oznake „Moulin-à-vent” seže daleko u prošlost. Već je u 18. stoljeću potvrđen u pritužbi koju je Pierre-Étienne Chalandon, trgovac iz Mâcona, podnio protiv proizvođača za kojeg je sumnjao da pod nazivom „Moulin-à-vent” nudi vina treće ili četvrte kategorije. André Jullien je u svojem djelu „Topographie de tous les vignobles connus” („Topografija svih poznatih vinograda”) 1816. s pohvalama opisao vina oznake „Moulin-à-Vent” koja se tada smatraju „prvoklasnima” te imaju rok trajanja u bocama dulji od deset godina.

Proizvođači se pak i dalje poistovjećuju s vjetrenjačom, simbolom kontrolirane oznake izvornosti koji se nalazi na brojnim etiketama i promidžbenim materijalima i koji će nadahnuti slikara Mauricea Utrilla.

Proizvođači vina „Moulin-à-Vent” udružili su se s proizvođačima vina „Chénas” 1996. kako bi osnovali „Bratstvo majstora vinogradara Chénas i Moulin-à-Vent”, čime je svečano potvrđen ugled vina tih dviju kontroliranih oznaka izvornosti.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja vina, čini područje sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2019.:

—

departman Côte-d’Or:

Agencourt, Aloxe-Corton, Ancey, Arcenant, Argilly, Autricourt, Auxey-Duresses, Baubigny, Beaune, Belan-sur-Ource, Bévy, Bissey-la-Côte, Bligny-lès-Beaune, Boncourt-le-Bois, Bouix, Bouze-lès-Beaune, Brion-sur-Ource, Brochon, Cérilly, Chamboeuf, Chambolle-Musigny, Channay, Charrey-sur-Seine, Chassagne-Montrachet, Châtillon-sur-Seine, Chaumont-le-Bois, Chaux, Chenôve, Chevannes, Chorey-lès-Beaune, Clémencey, Collonges-lès-Bévy, Combertault, Comblanchien, Corcelles-les-Arts, Corcelles-les-Monts, Corgoloin, Cormot-Vauchignon, Corpeau, Couchey, Curley, Curtil-Vergy, Daix, Dijon, Ebaty, Echevronne, Epernay-sous-Gevrey, L'Etang-Vergy, Etrochey, Fixin, Flagey-Echézeaux, Flavignerot, Fleurey-sur-Ouche, Fussey, Gerland, Gevrey-Chambertin, Gilly-lès-Cîteaux, Gomméville, Grancey-sur-Ource, Griselles, Ladoix-Serrigny, Lantenay, Larrey, Levernois, Magny-lès-Villers, Mâlain, Marcenay, Marey-lès-Fussey, Marsannay-la-Côte, Massingy, Mavilly-Mandelot, Meloisey, Merceuil, Messanges, Meuilley, Meursanges, Meursault, Molesme, Montagny-lès-Beaune, Monthelie, Montliot-et-Courcelles, Morey-Saint-Denis, Mosson, Nantoux, Nicey, Noiron-sur-Seine, Nolay, Nuits-Saint-Georges, Obtrée, Pernand-Vergelesses, Perrigny-lès-Dijon, Plombières-lès-Dijon, Poinçon-lès-Larrey, Pommard, Pothières, Premeaux-Prissey, Prusly-sur-Ource, Puligny-Montrachet, Quincey, Reulle-Vergy, La Rochepot, Ruffey-lès-Beaune, Saint-Aubin, Saint-Bernard, Saint-Philibert, Saint-Romain, Sainte-Colombe-sur-Seine, Sainte-Marie-la-Blanche, Santenay, Savigny-lès-Beaune, Segrois, Tailly, Talant, Thoires, Vannaire, Velars-sur-Ouche, Vertault, Vignoles, Villars-Fontaine, Villebichot, Villedieu, Villers-la-Faye, Villers-Patras, Villy-le-Moutier, Vix, Volnay, Vosne-Romanée i Vougeot,

—

departman Rhône:

Alix, Anse, L'Arbresle, Les Ardillats, Arnas, Bagnols, Beaujeu, Belleville-en-Beaujolais, Belmont-d’Azergues, Blacé, Le Breuil, Bully, Cercié, Chambost-Allières, Chamelet, Charentay, Charnay, Chasselay, Châtillon, Chazay-d’Azergues, Chessy, Chiroubles, Cogny, Corcelles-en-Beaujolais, Dardilly, Denicé, Deux Grosnes (samo za dio koji odgovara području bivše općine Avenas), Dracé, Emeringes, Fleurie, Fleurieux-sur-l'Arbresle, Frontenas, Gleizé, Juliénas, Jullié, Lacenas, Lachassagne, Lancié, Lantignié, Légny, Létra, Limas, Lozanne, Lucenay, Marchampt, Marcy, Moiré, Montmelas-Saint-Sorlin, Morancé, Odenas, Le Perréon, Pommiers, Porte des Pierres Dorées, Quincié-en-Beaujolais, Régnié-Durette, Rivolet, Sain-Bel, Saint-Clément-sur-Valsonne, Saint-Cyr-le-Chatoux, Saint-Didier-sur-Beaujeu, Saint-Etienne-des-Oullières, Saint-Etienne-la-Varenne, Saint-Georges-de-Reneins, Saint-Germain-Nuelles, Saint-Jean-des-Vignes, Saint-Julien, Saint-Just-d’Avray, Saint-Lager, Saint-Romain-de-Popey, Saint-Vérand, Sainte-Paule, Salles-Arbuissonnas-en-Beaujolais, Sarcey, Taponas, Ternand, Theizé, Val d'Oingt, Vaux-en-Beaujolais, Vauxrenard, Vernay, Villefranche-sur-Saône, Ville-sur-Jarnioux, Villié-Morgon i Vindry-sur-Turdine (samo za dio koji odgovara području bivših općina Dareizé, Les Olmes i Saint-Loup),

—

departman Saône-et-Loire:

Aluze, Ameugny, Azé, Barizey, Beaumont-sur-Grosne, Berzé-la-Ville, Berzé-le-Châtel, Bissey-sous-Cruchaud, Bissy-la-Mâconnaise, Bissy-sous-Uxelles, Bissy-sur-Fley, Blanot, Bonnay, Bouzeron, Boyer, Bray, Bresse-sur-Grosne, Burgy, Burnand, Bussières, Buxy, Cersot, Chagny, Chaintré, Chalon-sur-Saône, Chamilly, Champagny-sous-Uxelles, Champforgeuil, Chânes, Change, Chapaize, La Chapelle-de-Bragny, La Chapelle-de-Guinchay, La Chapelle-sous-Brancion, Charbonnières, Chardonnay, La Charmée, Charnay-lès-Mâcon, Charrecey, Chasselas, Chassey-le-Camp, Château, Châtenoy-le-Royal, Chaudenay, Cheilly-lès-Maranges, Chenôves, Chevagny-les-Chevrières, Chissey-lès-Mâcon, Clessé, Cluny, Cormatin, Cortambert, Cortevaix, Couches, Crêches-sur-Saône, Créot, Cruzille, Culles-les-Roches, Curtil-sous-Burnand, Davayé, Demigny, Dennevy, Dezize-lès-Maranges, Donzy-le-Pertuis, Dracy-le-Fort, Dracy-lès-Couches, Epertully, Etrigny, Farges-lès-Chalon, Farges-lès-Mâcon, Flagy, Fleurville, Fley, Fontaines, Fragnes-La-Loyère (samo za dio koji odgovara području bivše općine La Loyère), Fuissé, Genouilly, Germagny, Givry, Granges, Grevilly, Hurigny, Igé, Jalogny, Jambles, Jugy, Jully-lès-Buxy, Lacrost, Laives, Laizé, Lalheue, Leynes, Lournand, Lugny, Mâcon, Malay, Mancey, Martailly-lès-Brancion, Massilly, Mellecey, Mercurey, Messey-sur-Grosne, Milly-Lamartine, Montagny-lès-Buxy, Montbellet, Montceaux-Ragny, Moroges, Nanton, Ozenay, Paris-l'Hôpital, Péronne, Pierreclos, Plottes, Préty, Prissé, Pruzilly, Remigny, La Roche-Vineuse, Rosey, Royer, Rully, Saint-Albain, Saint-Ambreuil, Saint-Amour-Bellevue, Saint-Boil, Saint-Clément-sur-Guye, Saint-Denis-de-Vaux, Saint-Désert, Saint-Gengoux-de-Scissé, Saint-Gengoux-le-National, Saint-Germain-lès-Buxy, Saint-Gervais-sur-Couches, Saint-Gilles, Saint-Jean-de-Trézy, Saint-Jean-de-Vaux, Saint-Léger-sur-Dheune, Saint-Mard-de-Vaux, Saint-Martin-Belle-Roche, Saint-Martin-du-Tartre, Saint-Martin-sous-Montaigu, Saint-Maurice-de-Satonnay, Saint-Maurice-des-Champs, Saint-Maurice-lès-Couches, Saint-Pierre-de-Varennes, Saint-Rémy, Saint-Sernin-du-Plain, Saint-Symphorien-d’Ancelles, Saint-Vallerin, Saint-Vérand, Saint-Ythaire, Saisy, La Salle, Salornay-sur-Guye, Sampigny-lès-Maranges, Sancé, Santilly, Sassangy, Saules, Savigny-sur-Grosne, Sennecey-le-Grand, Senozan, Sercy, Serrières, Sigy-le-Châtel, Sologny, Solutré-Pouilly, Taizé, Tournus, Uchizy, Varennes-lès-Mâcon, Vaux-en-Pré, Vergisson, Vers, Verzé, Le Villars, La Vineuse sur Fregande (samo za dio koji odgovara području bivših općina Donzy-le-National, Massy i La Vineuse), Vinzelles i Viré,

—

departman Yonne:

Aigremont, Annay-sur-Serein, Arcy-sur-Cure, Asquins, Augy, Auxerre, Avallon, Bazarnes, Beine, Bernouil, Béru, Bessy-sur-Cure, Bleigny-le-Carreau, Censy, Chablis, Champlay, Champs-sur-Yonne, Chamvres, La Chapelle-Vaupelteigne, Charentenay, Châtel-Gérard, Chemilly-sur-Serein, Cheney, Chevannes, Chichée, Chitry, Collan, Coulangeron, Coulanges-la-Vineuse, Courgis, Cruzy-le-Châtel, Dannemoine, Deux Rivières, Dyé, Epineuil, Escamps, Escolives-Sainte-Camille, Fleys, Fontenay-près-Chablis, Gy-l’Evêque, Héry, Irancy, Island, Joigny, Jouancy, Junay, Jussy, Lichères-près-Aigremont, Lignorelles, Ligny-le-Châtel, Lucy-sur-Cure, Maligny, Mélisey, Merry-Sec, Migé, Molay, Molosmes, Montigny-la-Resle, Montholon (samo za dio koji odgovara području bivših općina Champvallon, Villiers sur Tholon i Volgré), Mouffy, Moulins-en-Tonnerrois, Nitry, Noyers, Ouanne, Paroy-sur-Tholon, Pasilly, Pierre-Perthuis, Poilly-sur-Serein, Pontigny, Préhy, Quenne, Roffey, Rouvray, Saint-Bris-le-Vineux, Saint-Cyr-les-Colons, Saint-Père, Sainte-Pallaye, Sainte-Vertu, Sarry, Senan, Serrigny, Tharoiseau, Tissey , Tonnerre, Tronchoy, Val-de-Mercy, Vallan, Venouse, Venoy, Vermenton, Vézannes, Vézelay, Vézinnes, Villeneuve-Saint-Salves, Villy, Vincelles, Vincelottes, Viviers i Yrouerre.

Označivanje

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

(a)

Na etiketi vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice:

—	ako je riječ o registriranoj lokaciji,

—	ako je ta jedinica navedena u izjavi o berbi.

Naziv registrirane lokacije navodi se neposredno nakon naziva kontrolirane oznake izvornosti, slovima koja ne smiju biti veća, viša ni šira od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

(b)	Na etiketi vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Vin de Beaujolais”, „Grand Vin de Beaujolais” ili „Cru du Beaujolais”. Slova u nazivu veće zemljopisne jedinica ne smiju biti veća, viša ni šira od dvije trećine slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-10009261-9fab-4519-9359-c1535d713844

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

15.3.2021

Službeni list Europske unije

C 87/35

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 87/10)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„MINERVOIS”

PDO-FR-A0330-AM01

Datum obavijesti: 14.12.2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Datum odobrenja razgraničenog područja čestice

Tom je izmjenom dodan datum na koji je nacionalno nadležno tijelo odobrilo izmjenu razgraničenog područja čestice unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Razgraničenje čestica provodi se utvrđivanjem čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom kontroliranom oznakom izvornosti.

2. Sorte vinove loze

Na popis odobrenih sorti dodane su dvije nove sorte, grenache gris G i viognier, od kojih se proizvode ružičasta i bijela vina. Te sorte, koje već postoje na proizvodnom području, uključene su kao pomoćne sorte kako bi se uskladio izbor sorti ZOI-ja „Minervois” i regionalnog ZOI-ja „Languedoc”.

Stoga je na popis pomoćnih sorti koje su predviđene za proizvodnju ružičastih vina dodana sorta grenache gris G.

Na popis pomoćnih sorti koje su predviđene za proizvodnju bijelih vina dodane su sorte grenache gris G i viognier blanc B.

3. Pravila o udjelu sorti na gospodarstvu

Pojašnjena su pravila o udjelu na gospodarstvu za sorte grenache gris i viognier:

—

za ružičasta vina dodaje se sljedeća alineja kao treća alineja:

„–	Udio sorte grenache gris G u mješavini iznosi najviše 20 %. ”

—

za bijela vina dodaje se sljedeća alineja kao treća alineja:

„–	Udio sorte viognier blanc B u mješavini iznosi najviše 10 %. ”

4. Označivanje

Na etiketi vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Languedoc” upotrebom izraza „Grand Vin du Languedoc”.

Naziv ZOI-ja može se dopuniti i nazivom dodatne manje zemljopisne jedinice ako je riječ o registriranoj lokaciji i ako je ta jedinica navedena u izjavi o berbi.

Naziv registrirane lokacije navodi se neposredno nakon naziva ZOI-ja, slovima koja moraju visinom i širinom biti barem upola manja od slova u nazivu ZOI-ja.

5. Obveze podnošenja izjava

Prethodnoj prijavi čestica korištenih za proizvodnju oznake izvornosti mora se priložiti popis čestica koje se mogu navodnjavati.

6. Podaci o nadzornom tijelu

U jedinstvenom dokumentu ažurirani su podaci o nadzornom tijelu.

Specifikacija ZOI-ja izmijenjena je u poglavlju II. odjeljku II. kako bi se pojasnilo da nadzor izvršava nadzorno tijelo, a ne inspekcijsko tijelo, koje djeluje u ime tijela nadležnog za kontrolu, odnosno Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (INAO).

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Minervois

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla:

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

1. Vino

4. Opis vina

Analitička svojstva vina

Riječ je o mirnim, suhim, crnim, ružičastim i bijelim vinima.

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost crnih, ružičastih i bijelih vina iznosi 12 %.

Crna vina s prirodnom volumnom alkoholnom jakosti do 14 % imaju najveći dopušteni udio fermentabilnog šećera od 3 grama (glukoza i fruktoza).

Crna vina s prirodnom volumnom alkoholnom jakosti većom od 14 % imaju najveći dopušteni udio fermentabilnog šećera od 4 grama (glukoza i fruktoza).

Sadržaj jabučne kiseline u crnim vinima iznosi najviše 0,4 grama po litri.

Ružičasta i bijela vina imaju najveći dopušteni udio fermentabilnog šećera od 4 grama (glukoza i fruktoza).

Sadržaj hlapljivih kiselina i sumporova dioksida te ukupna kiselost u skladu su s propisima Zajednice.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost:
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

Organoleptička svojstva vina

Crna vina dobivaju se, ovisno o običajima, od sorti među kojima grenache N, mourvèdre N i syrah N čine najmanje 60 %. Grimizne su boje s ljubičastim odsjajem. Zbog svoje uravnoteženosti i bogatstva aroma koje podsjećaju na šumsko voće mogu se konzumirati mlada.

Topla i jaka, često razvijaju pikantne aromatske note ili note sladića te time jamče dobru mogućnost dozrijevanja.

Ružičasta vina imaju svijetlu boju lososa, a aromatska paleta podsjeća na šumsko voće. Istodobno su svježa i jaka, skladna i postojana.

Bijela su vina blijede zlaćane boje sa zelenim odsjajem. Složena i topla, s jakim cvjetnim naglaskom, u ustima imaju izražene note svježeg voća kao što su breskva, mango ili pak marelica.

5. Enološki postupci

a. Posebni enološki postupci

Postupak uzgoja

Najmanja gustoća nasada vinove loze iznosi 4 000 trsova po hektaru. Razmak između redova ne smije biti veći od 2,5 metara, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,8 metara.

Rezidba se provodi prije faze E, pri čemu tri lista prekrivaju prva dva pupa.

—	Vinova loza obrezuje se kratkom rezidbom s najviše 12 pupova po trsu. Svaki reznik ima najviše dva pupa.

—	Sorte marsanne B, roussanne B i syrah N mogu se rezati rezidbom jednostruki Guyot s najviše deset pupova po trsu, od čega najviše šest pupova na kraku te s najviše dva zamjenska reznika, od kojih svaki ima najviše dva pupa.

—	Navodnjavanje se može odobriti.

Poseban enološki postupak

Za proizvodnju ružičastih vina zabranjena je upotreba enološkog ugljena, čistog ili umiješanog u pripravke.

Uz prethodno navedenu odredbu, u pogledu enoloških postupaka u proizvodnji vina potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Zajednice i u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

b. Najveći prinosi

60 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja i razvoj vina odvijaju se na području sljedećih općina:

—

departman Aude: Aigues-Vives, Argeliers, Argens-Minervois, Azille, Badens, Bagnoles, Bize-Minervois, Blomac, Bouilhonnac, Cabrespine, Castelnau-d’Aude, Caunes-Minervois, Ginestas, Homps, Laure-Minervois, Limousis, Mailhac, Malves-en-Minervois, Marseillette, Mirepeisset, Paraza, Pépieux, Peyriac-Minervois, Pouzols-Minervois, Puichéric, La Redorte, Rieux-Minervois, Roquecourbe-Minervois, Roubia, Rustiques, Saint-Couat-d’Aude, Saint-Frichoux, Saint-Nazaire-d’Aude, Sainte-Valière, Sallèles-Cabardès, Salsigne, Tourouzelle, Trassanel, Trausse, Trèbes, Ventenac-en-Minervois, Villalier, Villarzel-Cabardès, Villegly i Villeneuve-Minervois,

—	departman Hérault: Agel, Aigne, Aigues-Vives, Azillanet, Beaufort, Cassagnoles, La Caunette, Cesseras, Félines-Minervois, La Livinière, Minerve, Montouliers, Olonzac, Oupia, Saint-Jean-de-Minervois i Siran.

7. Glavne sorte vinove loze

Bourboulenc B – Doucillon blanc

Carignan N

Cinsaut N – Cinsault

Clairette B

Grenache N

Grenache blanc B

Grenache gris G

Lledoner pelut N

Macabeu B – Macabeo

Marsanne B

Muscat à petits grains blancs B – Muscat, Moscato

Piquepoul blanc B

Piquepoul noir N

Rivairenc N – Aspiran noir

Roussanne B

Syrah N – Shiraz

Terret blanc B

Terret noir N

Vermentino B – Rolle

Viognier B

8. Opis povezanosti

Prirodni i ljudski čimbenici koji pridonose povezanosti

Zemljopisno područje naslonjeno je na planinu Montagne Noire, najjužniji dio planinskog lanca Cévennes, s najvišim vrhom Pic de Nore (1 210 metara).

Vinogradi se nalaze u središtu prostranog amfiteatra koji se pravilno spušta sa sjevera prema jugu i završava blagom padinom pored rijeke Aude. U potpunosti izloženi s južne strane, okruženi su dvama nizovima brežuljaka:

—	jednim blizu grada Carcassonne prema zapadu, koji čine brežuljci koji se protežu od općine Salsigne na sjeveru do općine Trèbes na jugu i usred kojih vijuga rijeka Clamoux,

—	drugim prema istoku, nazvanim „Serre d’Oupia”, kroz koji prolazi rijeka Cesse.

Središnji dio zemljopisnog područja proteže se stotinjak metara nad močvarnim područjem Marseillette te se potom nastavlja prema velikoj visoravni kroz koju teku rijeke „Argent-Double” i „Ognon”, pritoci rijeke Aude.

Uz cestu „Minervoise”, koja prolazi kroz brežuljke i ravnice, mogu se zapaziti vinogradi koji čine skladan spoj s prirodnim okruženjem prošaranim šikarom, borovima i hrastovima.

To zemljopisno područje pripada velikoj sinklinali koja se na sjeveru naslanja na masiv Montagne Noire te je ispunjena tercijarnim molasnim sedimentima, koji su isprekidani naslagama pješčenjaka i konglomeratima vapnenca jezerskog podrijetla.

Stoga se najtipičnija tla razvijaju na šljunčanim terasama, laporima, pješčenjacima i alteracijama (razgradnji) tvrdog vapnenca te na lećama od škriljevca na područjima većih nadmorskih visina.

Klima je sredozemna, izrazito blaga i relativno suha, s prosječnim godišnjim padalinama od 630 milimetara, prosječnom godišnjom temperaturom većom od 14 °C i više od 2 400 sunčanih sati godišnje.

Istočna je strana zemljopisnog područja pod utjecajem Sredozemnog mora, što se ljeti odražava u jugoistočnim vlažnim povjetarcima, a u proljeće i u jesen u malim količinama padalina. Suprotno tome, na zapadu je zemljopisno područje izloženo učincima vjetra sa sjeverozapada (cers) koji je često jak i obično suh, ali koji u dodiru s planinom Montagne Noire, uglavnom u jesen i u proljeće, uzrokuje oceanski tip oborina.

Zemljopisno područje stoga obuhvaća područje 45 općina departmana Aude i 16 općina departmana Hérault.

Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Vinova loza uzgaja se na području „Minervois” od rimskih vremena.

Razvoju vinogradarstva pridonijeli su otvaranje kanala Canal du Midi 1680., poboljšanje cestovne mreže u 18. stoljeću i zatim dolazak željeznice, pri čemu se vinova loza nametnula kao monokultura.

To je blagostanje narušeno krizom filoksere i prekomjernom proizvodnjom, čiji je vrhunac bio vinogradarska kriza iz 1907. koja je dovela do potpune reorganizacije cijele regije.

Na istoku zemljopisnog područja nalazi se selo Argeliers iz kojeg je vinogradar Marcellin Albert 1907. pokrenuo pobunu francuskih vinogradara protiv prijevare i loše prodaje vina. Iz tog razdoblja ozbiljnih poteškoća koje su zahvatile cijeli jug Francuske i dio vinogradarske Francuske proizašao je zakon kojim je uvedena „oznaka izvornosti”.

Sindikat za zaštitu na području regije Minervois osnovan je 1922. „Minervois” je 1951. priznat kao oznaka izvornosti vina visoke kvalitete na razgraničenom području. Nakon novog izbora sorti, osobito crnih sorti grenache N, syrah N, mourvèdre N i cinsaut N, plemenitih biljaka iz prošlosti, i bijelih sorti grenache B, maccabeu B, roussanne B, marsanne B i vermentino B, te uvođenja strožih uvjeta proizvodnje, odlukom od 15. veljače 1985. priznat je kao kontrolirana oznaka izvornosti.

Kako bi bolje kontrolirali te uvjete, proizvođači su 1996. odabrali poseban postupak na temelju kojeg je potrebno prenamijeniti čestice namijenjene berbi grožđa dvije godine prije bilo kakvog zahtjeva.

U 2009. 210 privatnih vinskih podruma i 25 zadružnih vinarija, koje proizvode 40 % količine, zatražilo je kontroliranu oznaku izvornosti za 124 000 hektolitara vina.

Crna vina čine 92 % proizvodnje, a ružičasta vina 6 % proizvodnje. Crna vina dobivaju se, ovisno o običajima, od sorti među kojima grenache N, mourvèdre N i syrah N čine najmanje 60 %. Grimizne su boje s ljubičastim odsjajem. Zbog svoje uravnoteženosti i bogatstva aroma koje podsjećaju na šumsko voće mogu se konzumirati mlada.

Topla i jaka, često razvijaju pikantne aromatske note ili note sladića te time jamče dobru mogućnost dozrijevanja.

Ružičasta vina imaju svijetlu boju lososa, a aromatska paleta podsjeća na šumsko voće. Istodobno su svježa i jaka, skladna i postojana.

Bijela su vina blijede zlaćane boje sa zelenim odsjajem. Složena i topla, s jakim cvjetnim naglaskom, u ustima imaju izražene note svježeg voća kao što su breskva, mango ili pak marelica.

Uzročna veza

Zemljopisno je područje zbog spoja sredozemne klime i topografije s južnom izloženosti, na udaru prevladavajućih vjetrova koji donose male količine padalina, pogodno za uzgoj izvorne vinove loze na pretežno glinovito-vapnenačkom tlu.

Ti su posebni uvjeti pogodni za optimalnu zrelost grožđa i vinogradaru pružaju mogućnost usklađivanja sorte i položaja vinograda, što pridonosi posebnom izražaju vina.

Sorta grenache N topla je i zaokružena te dobro uspijeva na terasama pokrivenima šljunkom i laporastom tlu. Rana sorta syrah N bogata je šećerom i aromama šumskog voća. Povijesna sorta cinsaut N, koja je tradicionalno namijenjena ružičastim vinima, također ulazi u mješavinu crnih vina u koju unosi svoju profinjenost, dok povijesna sorta carignan N unosi punoću i tanine te, dok je vrlo zrela, posebnu aromu sladića. Sorta mourvèdre N daje nježne tanine i naglašene note začina.

Jacques Puisais tako opisuje povezanost proizvoda s njegovim prirodnim okruženjem: „Minervois je vino proizašlo iz uzgoja na zraku kojemu odgovara puno vjetra, posebno u razdoblju prije berbe jer o tome ovisi brzina evapotranspiracije. To vino obilježavaju slatkoća i bogatstvo tanina te izvorno poštovanje ploda”.

Vinogradarstvo obilježava povijest područja „Minervois” već dvije tisuće godina.

Kontrolirana oznaka izvornosti dobila je naziv prema mjestu Minerve, selu s mitološkim aluzijama, smještenom na stjenovitoj litici vapnenačkog krša. Ta drevna utvrda poznata je po svojoj jedinstvenoj lokaciji i po svojem otporu prema Simonu de Montfortu u križarskom ratu protiv katara 1210. Na tom simboličnom mjestu karakterističnom za lokacije kontrolirane oznake izvornosti vinova loza koja se nalazi na tvrdom vapnencu okružena je izrazito svijetlim južnjačkim krajolikom.

I dalje su prisutni znakovi rimskog carstva. Većina postojećih posjeda i dvoraca utvrđeno je na drevnim „domusima” kao što je „Massanier la Mignarde” u općini Pépieux, staro imanje legionara Maximusa, čije je vino na natjecanju „International wine challenge” 2005. proglašeno najboljim vinom na svijetu.

Na zapadnoj granici zemljopisnog područja stari grad Carcassonne, srednjovjekovna utvrda uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine, dio je kulturne i povijesne baštine oznake „Minervois”. Jugom zemljopisnog područja protječe kanal Midi, koji je zaslužan za gospodarski procvat u 17. stoljeću i koji je isto tako uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Stoga su povijesno nasljeđe i povlaštene lokacije kontrolirane oznake izvornosti „Minervois” dokaz duboke povezanosti s uzgojem vinove loze ukorijenjenim na njezinu području.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Označivanje

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Na etiketi vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Languedoc” upotrebom izraza „Grand Vin du Languedoc”.

Slova u nazivu veće zemljopisne jedinice moraju visinom i širinom biti barem upola manja od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

Na etiketi vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice:

—	ako je riječ o registriranoj lokaciji,

—	ako je ta jedinica navedena u izjavi o berbi.

Naziv registrirane lokacije navodi se neposredno nakon naziva kontrolirane oznake izvornosti, slovima koja moraju visinom i širinom biti barem upola manja od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje i razvoja vina, obuhvaća područja sljedećih općina:

—

departman Aude: Barbaira, Berriac, Canet, Capendu, Carcassonne, Castans, Citou, Conques-sur-Orbiel, Douzens, Escales, Floure, Fontiès-d’Aude, Fournes-Cabardès, Labastide-Esparbairenque, Lastours, Lespinassière, Lézignan-Corbières, Marcorignan, Montbrun-des-Corbières, Montirat, Moux, Ouveillan, Pradelles-Cabardès, Raissac, Saint-Marcel-d’Aude, Sallèles-d’Aude, Villanière, Villardonnel, Villedubert i Villemoustaussou,

—	departman Hérault: Assignan, Cruzy, Ferrals-les-Montagnes i Villespassans.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-cc1cf391-d666-49f9-81cc-7ca4a90414cd

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 87

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 64. 15. ožujka 2021.

Sadržaj		Stranica
	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće Europske unije
2021/C 87/01	Obavijest namijenjena osobama i subjektima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća 2014/145/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/448, i Uredbom Vijeća (EU) br. 269/2014, kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2021/446, o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine	1
2021/C 87/02	Obavijest namijenjena ispitanicima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća 2014/145/ZVSP i Uredbom Vijeća (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine	3
	Europska komisija
2021/C 87/03	Tečajna lista eura — 12. ožujka 2021.	5
2021/C 87/04	Obavijest Komisije o važećim kamatnim stopama na iznose povrata državnih potpora i referentnim/diskontnim stopama koje se primjenjuju od 1. travnja 2021. (Objavljeno u skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004)	6

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1933
JPY	japanski jen	130,14
DKK	danska kruna	7,4366
GBP	funta sterlinga	0,85835
SEK	švedska kruna	10,1388
CHF	švicarski franak	1,1094
ISK	islandska kruna	153,90
NOK	norveška kruna	10,0863
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	26,150
HUF	mađarska forinta	366,18
PLN	poljski zlot	4,5867
RON	rumunjski novi leu	4,8850
TRY	turska lira	9,0452
AUD	australski dolar	1,5394
CAD	kanadski dolar	1,4975
HKD	hongkonški dolar	9,2642
NZD	novozelandski dolar	1,6633
SGD	singapurski dolar	1,6053
KRW	južnokorejski von	1 354,93
ZAR	južnoafrički rand	17,8505
CNY	kineski renminbi-juan	7,7636
HRK	hrvatska kuna	7,5885
IDR	indonezijska rupija	17 174,63
MYR	malezijski ringit	4,9140
PHP	filipinski pezo	57,772
RUB	ruski rubalj	87,7030
THB	tajlandski baht	36,730
BRL	brazilski real	6,6421
MXN	meksički pezo	24,8556
INR	indijska rupija	86,7260

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2021/C 87/05	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10163 — United Internet/Morgan Stanley/Tele Columbus) ( 1 )	7
2021/C 87/06	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M. 10174 — Macquarie/Aberdeen/Ucles JV) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	9
	DRUGI
	Europska komisija
2021/C 87/07	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	11
2021/C 87/08	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjenespecifikacije proizvoda za naziv u sektoruvina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	21
2021/C 87/09	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	27
2021/C 87/10	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	35


	(1) Tekst značajan za EGP.