Rezolucija Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.)

(2021/C 66/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI NA:

—

činjenicu da je na sastanku Europskog vijeća održanog u Barceloni u ožujku 2002. odobren program rada naslovljen „Obrazovanje i osposobljavanje 2010.” („ET 2010.”), uspostavu novog ciklusa putem Zaključaka Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja („Obrazovanje i osposobljavanje 2020.” – „ET 2020.”) i procjenu provedenu u okviru Zajedničkog izvješća Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020.”), kojima je uspostavljen čvrst okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja i osiguran kontinuitet za taj okvir, na temelju zajedničkih ciljeva, kojim se u prvom redu nastoji pružati potpora poboljšanju nacionalnih sustava obrazovanja i osposobljavanja razvojem dopunskih alata na razini EU-a, uzajamnog učenja i razmjene dobre prakse upotrebom otvorene metode koordinacije,

—	političku pozadinu ovog pitanja kako je navedeno u Prilogu I.,

i POTVRĐUJUĆI:

—	da su se u Rimskoj deklaraciji iz ožujka 2017. čelnici i čelnice EU-a obvezali da će raditi na Uniji u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta,

—

da su čelnici i čelnice EU-a na socijalnom samitu u Göteborgu 2017. proglasili europski stup socijalnih prava, u kojem se kao prvo načelo utvrđuje pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje za sve, kao četvrto načelo pravo na pravodobnu i individualno prilagođenu pomoć u poboljšanju izgleda za zapošljavanje ili samozapošljavanje, što uključuje osposobljavanje i prekvalifikaciju, a kao jedanaesto načelo pravo djece na pristupačan i kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje, te pravo djece u nepovoljnom položaju na posebne mjere za poticanje jednakih mogućnosti,

—	da je u zaključcima Europskog vijeća od 14. prosinca 2017. obrazovanje izdvojeno kao ključno za izgradnju uključivih i povezanih društava te održavanje europske konkurentnosti, čime su obrazovanje i osposobljavanje prvi put stavljeni u središte europskog političkog programa,

—	napredak ostvaren u okviru programa rada ET 2010. i okvira ET 2020., posebice kao potpora nacionalnim reformama, pri čemu se prepoznaje da i dalje postoje znatni izazovi ako Europa želi ostvariti ambicije utvrđene u navedenim proglasima,

—

da je Komisija zajedno s državama članicama pokrenula aktivnosti za ostvarenje te vizije budućnosti obrazovanja i osposobljavanja uspostavom europskog prostora obrazovanja (1), od 2018. nadalje, na što je Vijeće odgovorilo usvajanjem Zaključaka Vijeća od 22. svibnja 2018. o napretku prema viziji europskoga prostora obrazovanja i Rezolucije Vijeća od 8. studenoga 2019. o daljnjem razvoju europskoga prostora obrazovanja u cilju podupiranja sustavâ obrazovanja i osposobljavanja okrenutih budućnosti;

—	rad obavljen u okviru Bolonjskog procesa, poduprt ministarskim priopćenjem iz Rima iz studenoga 2020., kao i u okviru Kopenhaškog procesa, koji je također nedavno poduprt Deklaracijom iz Osnabrücka iz studenoga 2020.,

—	da se u Godišnjoj strategiji održivog rasta 2021. naglašava važnost osiguravanja jednakih mogućnosti i uključivog obrazovanja, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti skupinama u nepovoljnom položaju te ulagati u prekvalifikaciju i usavršavanje,

NAGLAŠAVA da:

—

obrazovanje i osposobljavanje imaju ključnu ulogu kad je riječ o oblikovanju budućnosti Europe, u trenutku kada je nužno da njezino društvo i gospodarstvo postanu povezaniji, uključiviji, digitalniji, održiviji, zeleniji i otporniji, te da građani i građanke pronađu osobno zadovoljstvo i dobrobit, da budu spremni prilagoditi se promjenama na tržištu rada i biti uspješni na njemu te da sudjeluju u aktivnom i odgovornom građanstvu,

—

pandemija bolesti COVID-19 na dosad je nezabilježen način opteretila sektor obrazovanja i osposobljavanja te izazvala opći prelazak na poučavanje i učenje na daljinu te kombinirano poučavanje i učenje. Taj prelazak donio je različite izazove i mogućnosti za sustave i zajednice obrazovanja i osposobljavanja, razotkrivši učinak digitalnog jaza i nedostataka u pogledu povezivosti u državama članicama, kao i nejednakosti među dohodovnim skupinama te između urbanih i ruralnih sredina, naglašavajući istodobno potencijal obrazovanja i osposobljavanja za izgradnju otpornosti i poticanje održivog i uključivog rasta,

—

europski prostor obrazovanja omogućit će učenicima da se obrazuju u različitim fazama života i da traže zaposlenje diljem EU-a, a državama članicama i dionicima da surađuju, tako da se visokokvalitetno, inovativno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje kojima se podupiru gospodarski rast i visokokvalitetne mogućnosti zapošljavanja, kao i osobni, društveni i kulturni razvoj, provedu u djelo u svim državama članicama i regijama diljem EU-a,

—	nadalje, europski prostor obrazovanja bit će područje u kojem učenici i odgojno-obrazovni djelatnici mogu lako surađivati i komunicirati u različitim disciplinama, kulturama i preko granica, i gdje se kvalifikacije i ishodi učenja iz razdobljâ učenja u inozemstvu automatski priznaju (2);

PREPOZNAJE da:

—

prethodni strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) pomogao je u promicanju uzajamnog učenja u obrazovanju i osposobljavanju putem zajedničkih strateških ciljeva, zajedničkih referentnih alata i pristupa, dokaza i podataka iz svih relevantnih europskih agencija i međunarodnih organizacija te razmjene dobre prakse i uzajamnog učenja između država članica EU-a i drugih dionika te je njime pružena potpora provedbi nacionalnih reformi u obrazovanju i osposobljavanju,

—

ažuriranim strateškim okvirom europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja – iako se njime u potpunosti poštuje načelo supsidijarnosti i raznolikost nacionalnih obrazovnih sustava država članica, te se on nadovezuje na postignuća prethodnih okvira – poboljšat će se ta suradnja u područjima kao što su pojačana koordinacija, među ostalim na političkoj razini, veća sinergija među različitim politikama kojima se doprinosi društvenom i gospodarskom rastu te zelenoj i digitalnoj tranziciji, te ojačana komunikacija i širenje rezultata, u okviru inovativnije perspektive potpore reformama obrazovanja i osposobljavanja usmjerene na budućnost,

—

kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala je da sustavi obrazovanja i osposobljavanja moraju biti dovoljno fleksibilni i otporni na prekide svojih uobičajenih ciklusa, te je dokazala da zemlje EU-a imaju sposobnost pronaći rješenja za nastavak procesâ poučavanja i učenja na različite načine i u različitim kontekstima, te osigurati da svi učenici nastave učiti, neovisno o njihovu socioekonomskom podrijetlu ili potrebama u pogledu učenja. Isto se odnosi i na okvir europske suradnje, koji bi trebao ostati dovoljno fleksibilan kako bi se odgovorilo i na trenutačne i na buduće izazove, među ostalim u kontekstu europskog prostora obrazovanja;

POZDRAVLJA i PRIMA NA ZNANJE:

glavne elemente, a posebice viziju iz Komunikacije Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. od 30. rujna 2020. (3), u kojoj se iznosi kako se europskom suradnjom može dodatno obogatiti kvaliteta, uključivost te digitalna i zelena dimenzija sustavâ obrazovanja i osposobljavanja u EU-u. U toj komunikaciji predlaže se okvir kojim će se omogućiti suradnja s državama članicama i angažman s relevantnim dionicima, uključujući strukturu za izvješćivanje i analizu, s prijedlozima za cilj obrazovanja u svrhu poticanja i praćenja reformi u području obrazovanja i osposobljavanja kako bi se europski prostor obrazovanja uspostavio do 2025.;

i TAKOĐER POZDRAVLJA:

—	glavne elemente komunikacije Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljene „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost” iz srpnja 2020. (4),

—	glavne elemente komunikacije Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljene „Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu” iz rujna 2020. (5);

SLAŽE SE da:

1.

Do 2030. uspostava i daljnji razvoj europskog prostora obrazovanja bit će sveobuhvatan politički cilj novog strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja, koji će biti uključen u sve strateške prioritete i prioritetna područja, kako je utvrđeno u ovoj Rezoluciji, imajući na umu da će strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja biti glavni alat za potporu i provedbu europskog prostora obrazovanja, doprinoseći njegovoj uspješnoj uspostavi i ambicioznom daljnjem razvoju (6), putem svojih inicijativa i zajedničke vizije, u duhu zajedničkog stvaranja.

2.

Dok se približava uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025., glavni bi cilj europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja trebalo biti podupiranje daljnjeg razvoja sustavâ obrazovanja i osposobljavanja u državama članicama čiji je cilj osigurati: a) osobno, društveno i profesionalno zadovoljstvo svih građana i građanki, uz istodobno promicanje demokratskih vrijednosti, jednakosti, socijalne kohezije, aktivnog građanstva i međukulturnog dijaloga; b) održivo gospodarsko blagostanje, zelenu i digitalnu tranziciju te zapošljivost.

3.

Europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u razdoblju do 2030. trebalo bi uspostaviti u kontekstu strateškog okvira koji obuhvaća sustave obrazovanja i osposobljavanja u cjelini, u perspektivi uključivog, sveobuhvatnog i cjeloživotnog učenja. To bi trebalo naglasiti kao osnovno načelo na kojem se temelji cijeli okvir, kojim se namjerava obuhvatiti poučavanje, osposobljavanje i učenje u svim kontekstima i na svim razinama – formalno, neformalno ili informalno – od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do obrazovanja odraslih, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) te visoko obrazovanje, među ostalim u digitalnom okruženju. Europska suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja trebala bi također doprinijeti relevantnim prioritetima europskog semestra.

4.

Radom koji se obavlja unutar tog novog okvira trebalo bi doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji, u skladu s ciljevima utvrđenima u komunikaciji Komisije naslovljenoj „Europski zeleni plan” iz prosinca 2019. (7), kao i glavnim elementima utvrđenima u komunikaciji Komisije naslovljenoj „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” iz veljače 2020. (8)

5.

Takve ciljeve trebalo bi promatrati i u globalnoj perspektivi, s obzirom na to da je suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja postupno postala važan instrument za provedbu vanjskih politika EU-a, na temelju europskih vrijednosti, povjerenja i autonomije. To će pomoći da EU postane još privlačnije odredište i partner, kako u globalnoj utrci za talentima tako i u promicanju strateških partnerstava s međunarodnim partnerima kako bi se pružilo uključivo, kvalitetno obrazovanje za sve, u svim kontekstima i na svim razinama obrazovanja. Suradnja je stoga ključna dimenzija za ostvarenje geopolitičkih prioriteta Unije, kao i UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030., i na globalnoj razini i unutar država članica EU-a. Poticanjem bolje koordinacije između EU-a i država članica ojačat će se položaj Europe kao ključnog partnera u obrazovanju na globalnoj razini i pomoći u učvršćivanju veza između europskog prostora obrazovanja i ostatka svijeta.

6.

Djelotvorno i učinkovito ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje preduvjet je za jačanje kvalitete i uključivosti sustavâ obrazovanja i osposobljavanja te poboljšanje odgojno-obrazovnih ishoda, kao i za pokretanje održivog rasta, poboljšanje dobrobiti i izgradnju uključivijeg društva. Uz poštovanje načela supsidijarnosti, pojačan rad na ulaganjima mogao bi pomoći oporavku od trenutačne krize i doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji sektora obrazovanja i osposobljavanja.

7.

Periodično praćenje napretka prema ostvarivanju utvrđenih ciljeva s pomoću sustavnog prikupljanja i analize međunarodno usporedivih podataka pruža ključan doprinos oblikovanju politika temeljenih na dokazima. Strateški prioriteti navedeni u nastavku trebali bi u skladu s time tijekom razdoblja 2021. – 2030. biti popraćeni pokazateljima i ciljevima na razini EU-a, kako je navedeno u Prilogu II. ovoj Rezoluciji. Njima će se, nadovezujući se na rezultate ostvarene tijekom posljednjeg ciklusa europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja, omogućiti mjerenje ukupnog napretka ostvarenog na europskoj razini te pokazivanje toga što je ostvareno, kao i poticati i podupirati razvoj i reforme sustavâ obrazovanja i osposobljavanja.

8.

Konkretno, tijekom sljedećeg desetljeća strateškim okvirom obuhvatit će se sljedećih pet strateških prioriteta:

–   Strateški prioritet 1.: Poboljšanje kvalitete, pravednosti, uključenosti i uspjeha za sve u obrazovanju i osposobljavanju

Kako bi napredovali u današnjem svijetu i kako bi se nosili s budućim preobrazbama u društvu, gospodarstvu i na tržištu rada, svi pojedinci moraju imati odgovarajuće znanje, vještine, kompetencije i stavove. Obrazovanje i osposobljavanje ključni su za osobni, građanski i profesionalni razvoj europskih građana i građanki.

Na razini EU-a, zahvaljujući viziji kvalitete u obrazovanju i osposobljavanju ovladavanje ključnim kompetencijama, uključujući osnovne vještine, osnovni je temelj za budući uspjeh (9), uz potporu visokokvalificiranih i motiviranih učitelja i nastavnika te voditelja osposobljavanja, kao i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika.

Iako se opseg ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja, zbog kojeg su mladi i odrasli izloženi smanjenim socioekonomskim mogućnostima, smanjio u posljednjem desetljeću, on i dalje predstavlja izazov, osobito kada se razmišlja o očekivanim posljedicama pandemije bolesti COVID-19. Potrebno je nastaviti ulagati napore u smanjenje stope ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja te nastojati da više mladih stekne kvalifikaciju srednjoškolskog obrazovanja.

Nacionalni sustavi obrazovanja i osposobljavanja uspjeli su poboljšati svoju uspješnost u tim područjima, ali i dalje postoji potreba za utvrđivanjem političkih mjera kojima se može potaknuti obrazovni uspjeh svih učenika.

Osiguravanjem kvalitetnog i uključivog obrazovanja i osposobljavanja za sve, države članice mogu dodatno smanjiti društvene, gospodarske i kulturne nejednakosti. Međutim, diljem Europe učenici u nepovoljnom položaju, među ostalim iz ruralnih i udaljenih sredina, prekomjerno su zastupljeni među učenicima koji postižu slabe rezultate, a pandemija bolesti COVID-19 još je više naglasila važnost pravednosti i uključenosti u području obrazovanja i osposobljavanja.

Kako bi se osiguralo istinski uključivo obrazovanje i jednake mogućnosti za sve učenike na svim razinama i u svim oblicima obrazovanja i osposobljavanja, stečena razina obrazovanja i obrazovno postignuće trebali bi biti odvojeni od društvenog, gospodarskog i kulturnog statusa ili od drugih osobnih okolnosti.

Kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje ima osobito važnu ulogu i trebalo bi ga dodatno ojačati kao temelj za budući obrazovni uspjeh.

Potrebno je poticati sve druge aktivnosti usmjerene na šire uključivanje, kao što je podupiranje pristupa uključivom kvalitetnom obrazovanju za osobe s invaliditetom (10), osobe s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, učenike migrantskog podrijetla i druge ranjive skupine, podupiranje ponovnog uključivanja u obrazovanje u okviru cjeloživotnog učenja i pružanje mogućnosti za ulazak na tržište rada putem različitih oblika obrazovanja i osposobljavanja.

Uključivo obrazovanje i osposobljavanje također obuhvaća razvoj rodne osjetljivosti u procesima učenja i u odgojno-obrazovnim ustanovama te suzbijanje i rušenje rodnih stereotipa, osobito onih koji ograničavaju odabir područja studiranja kod dječaka i djevojčica. Profesije u kojima tradicionalno prevladavaju muškarci ili žene trebalo bi dodatno promicati među osobama manje zastupljenog spola. Potreban je i daljnji rad prema ostvarenju prave rodne ravnoteže na vodećim položajima u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Digitalne tehnologije imaju važnu ulogu u tome da se okruženja za učenje, nastavni materijali i metode poučavanja učine prilagodljivima i prikladnima za različite učenike. Njima se može promicati istinsko uključivanje, pod uvjetom da se istodobno rješavaju pitanja digitalnog jaza, kako u pogledu infrastrukture tako i u pogledu digitalnih vještina.

–   Strateški prioritet 2.: Ostvarivanje cjeloživotnog učenja i mobilnosti za sve

Društveni, tehnološki, digitalni, okolišni i gospodarski izazovi sve više utječu na način na koji živimo i radimo, što uključuje raspodjelu radnih mjesta i potražnju za vještinama i kompetencijama. Zbog velikog broja promjena tijekom karijere koje će prosječni europski građanin ili građanka vjerojatno iskusiti, zajedno s povećanjem dobi za umirovljenje, cjeloživotno učenje i cjeloživotno profesionalno usmjeravanje, među ostalim putem aktivnosti informiranja, postat će ključni za pravednu tranziciju, dok su razine obrazovanja i vještina, uključujući digitalne vještine, i dalje ključan faktor na tržištu rada.

Cjeloživotno učenje uključeno je u cjelokupnu viziju i ciljeve obrazovanja i osposobljavanja u EU-u i na cjelovit način obuhvaća sve razine i sve oblike obrazovanja i osposobljavanja, kao i neformalno i informalno učenje.

Potreban je daljnji napredak u pružanju kvalitetnog cjeloživotnog učenja za sve učenike, među ostalim osiguravanjem prohodnosti i fleksibilnosti među različitim oblicima učenja u različitim formatima i na različitim razinama obrazovanja i osposobljavanja, kao i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja.

Sustavi obrazovanja i osposobljavanja trebali bi postati fleksibilniji, čvršći, otporniji na buduće promjene i privlačniji, trebali bi doprijeti do raznolikijih skupina učenika te omogućavati priznavanje i vrednovanje prethodnog učenja, prilike za osposobljavanje u svrhu usavršavanja i prekvalifikacije, među ostalim na višim razinama kvalifikacije i tijekom cijelog radnog vijeka (11), uz potporu inicijativa kao što su Europska sveučilišta i centri strukovne izvrsnosti, pokrenuti u okviru programa Erasmus+.

Trenutačno svjedočimo povećanju potreba na tržištu rada za različitim kombinacijama vještina i kvalifikacija, kao i strukturnim promjenama u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Oba razvoja događaja zahtijevaju modernizirano, učinkovito, uključivo i izvrsno strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje doprinosi suočavanju s izazovima tržišta rada i društvenim izazovima. Potrebno je nastaviti razvijati strukovno obrazovanje i osposobljavanje kao privlačan i kvalitetan oblik zapošljavanja i života.

Prosječna razina sudjelovanja odraslih u obrazovanju u EU-u i dalje je niska, što ugrožava istinski održiv i pravedan gospodarski rast u Uniji. Inovacije u oblicima učenja, novi obrazovni pristupi, uključujući individualne pristupe, te u okruženjima za učenje u svim odgojno-obrazovnim ustanovama, uključujući visoka učilišta, kao i na radnom mjestu i u zajednicama, preduvjet su za bolje zadovoljavanje potreba šireg raspona učenika jer će sve većem broju odraslih biti potrebna prekvalifikacija i usavršavanje.

Osim toga, potrebno je ojačati mjere kako bi se odraslima omogućilo stjecanje osnovnih vještina i motiviralo ih se za to, tako da se mogu zajamčiti jednake mogućnosti i da se može osigurati veće društveno sudjelovanje, čime bi se omogućio cjelovit pristup obrazovanju odraslih.

Kao osnovni element cjeloživotnog učenja i važno sredstvo za podupiranje osobnog razvoja, zapošljivosti i prilagodljivosti, mobilnost za učenike, učitelje i nastavnike, edukatore učitelja i ostale odgojno-obrazovne djelatnike trebalo bi i dalje proširivati kao ključan element suradnje EU-a i alat za jačanje kvalitete i uključivanja u obrazovanje i osposobljavanje te promicanje višejezičnosti u EU-u. Važno je nastojati ostvariti ravnotežu u tokovima mobilnosti kako bi se potaknula optimalna cirkulacija mozgova te je pratiti, među ostalim putem praćenja osoba s kvalifikacijom.

Moraju se uložiti daljnji napori kako bi se uklonile postojeće smetnje i prepreke svim vrstama mobilnosti u svrhu učenja i poučavanja, uključujući pitanja u vezi s pristupom, usmjeravanjem, studentskim uslugama i priznavanjem, te također s obzirom na učinak svih trenutačnih ili budućih ograničenja putovanja.

Nadalje, kako bi se ojačala suradnja odgojno-obrazovnih ustanova i potaknula mobilnost, još treba raditi na područjima kao što su automatsko uzajamno priznavanje kvalifikacija i razdoblja studiranja u inozemstvu te osiguravanje kvalitete. Potrebni su trajni napori kako bi se iskoristile europske inicijative za olakšavanje mobilnosti, uključujući one koje se financiraju u okviru programa Erasmus+.

–   Strateški prioritet 3.: Poboljšanje kompetencija i motivacije u nastavničkoj profesiji

Učitelji i nastavnici, voditelji osposobljavanja, odgojno-obrazovni djelatnici i pedagoško osoblje te ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova, na svim razinama, u središtu su obrazovanja i osposobljavanja. Kako bi se poduprle inovacije, uključenost, kvaliteta i postignuća u obrazovanju i osposobljavanju, odgojno-obrazovni djelatnici moraju biti veoma kompetentni i motivirani, što zahtijeva niz mogućnosti za stručno učenje i potporu tijekom njihova radnog vijeka.

Više nego ikad potrebno je posvetiti pozornost dobrobiti učitelja i nastavnika, voditelja osposobljavanja i odgojno-obrazovnih djelatnika u sustavima obrazovanja i osposobljavanja, što je važan čimbenik i za kvalitetu obrazovanja i osposobljavanja jer ne utječe samo na zadovoljstvo učitelja i nastavnika već i na kvalitetu poučavanja.

Osim toga, potrebno je povećati privlačnost nastavničke profesije i ponovno je vrednovati, što postaje sve važnije jer se zemlje EU-a suočavaju s nedostatkom i starenjem učitelja i nastavnika (12).

Nadalje, pri razvoju povoljnih okruženja i uvjeta za razvoj kompetencija i motivacije učitelja i nastavnika, voditelja osposobljavanja i odgojno-obrazovnih djelatnika u obzir bi trebalo uzeti ključnu ulogu vodstva u obrazovanju i osposobljavanju, čime se osigurava da odgojno-obrazovne ustanove djeluju kao organizacije za učenje. Inicijativama kao što su europske akademije za učitelje i nastavnike, koje će se pokrenuti putem programa Erasmus+, olakšat će se umrežavanje, razmjena znanja i mobilnost među ustanovama koje učiteljima i nastavnicima pružaju prilike za učenje u svim fazama njihove karijere te razmjenu najbolje prakse i inovativnih pedagoških pristupa, čime će se omogućiti uzajamno učenje na europskoj razini.

–   Strateški prioritet 4.: Jačanje europskog visokog obrazovanja

Sektor visokog obrazovanja i sama visoka učilišta dokazali su svoju otpornost i sposobnost suočavanja s nepredviđenim promjenama, kao što je pandemija bolesti COVID-19. Kriza je pojačala preostale izazove, ali i stvorila prilike za daljnji razvoj u okviru predviđene agende za preobrazbu visokog obrazovanja.

Tijekom sljedećeg desetljeća visoka učilišta poticat će se da pronađu nove oblike dublje suradnje, posebice stvaranjem transnacionalnih saveza, udruživanjem znanja i resursa te stvaranjem više prilika za mobilnost i sudjelovanje studenata te odgojno-obrazovnih djelatnika, kao i za poticanje istraživanja i inovacija, među ostalim cjelovitom provedbom inicijative Europska sveučilišta.

U okviru Bolonjskog procesa već je obavljen uspješan rad na uspostavi Europskog prostora visokog obrazovanja. U budućnosti će biti važno nastaviti s radom u okviru Bolonjskog procesa, istodobno stvarajući daljnju i snažniju sinergiju s europskim istraživačkim prostorom (EIP), izbjegavajući paralelne ili dvostruke strukture ili instrumente.

-   Strateški prioritet 5.: Potpora zelenoj i digitalnoj tranziciji u obrazovanju i osposobljavanju te putem obrazovanja i osposobljavanja

Zelena i digitalna tranzicija u središtu su programa Unije za sljedeće desetljeće. Prelazak na okolišno održivo, kružno i klimatski neutralno gospodarstvo i digitalniji svijet imat će znatne društvene i gospodarske učinke te učinke na zapošljavanje. Ako se ne osigura da svi građani i građanke steknu potrebno znanje, kompetencije, vještine i stavove kako bi se mogli nositi s tim promjenama, socijalno pravedna preobrazba EU-a bit će nemoguća.

Potrebno je omogućiti korjenitu promjenu u ponašanju i vještinama pojedinaca, počevši od sustava obrazovanja i osposobljavanja te odgojno-obrazovnih ustanova kao katalizatora promjena. Odgojno-obrazovne ustanove trebaju u svoj organizacijski razvoj uključiti zelenu i digitalnu dimenziju. Za to su potrebna ulaganja, posebice u digitalne obrazovne ekosustave, ne samo kako bi se uključila perspektiva okolišne održivosti te osnovnih i naprednih digitalnih vještina na svim razinama i u svim oblicima obrazovanja i osposobljavanja, već i kako bi se osiguralo da su infrastrukture odgojno-obrazovnih ustanova na odgovarajući način pripremljene za suočavanje s tim promjenama i obrazovanje za njih. Preusmjeravanje odgojno-obrazovnih ustanova na pristup na razini cijele škole te stvaranje uključivih, zdravih i održivih obrazovnih okruženja ključni su za ostvarenje potrebnih promjena za zelenu i digitalnu tranziciju. Osim toga, poduzeća, nacionalna, regionalna i lokalna tijela te relevantni dionici trebaju u skladu s time razviti strategije i zajedničku odgovornost. U tom je kontekstu važno modernizirati studijske programe u području znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike (STEAM).

UJEDNO SE SLAŽE SA sljedećim:

1.

Pri nastojanju da se djeluje unutar strateškog okvira, na temelju prethodno opisanih strateških prioriteta te kako bi se uspostavio europski prostor obrazovanja i podupro njegov daljnji razvoj, u razdoblju do 2030. trebalo bi poštovati sljedeća načela: a) Europska suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja trebala bi omogućiti EU-u i široj zajednici u području obrazovanja i osposobljavanja da provedu inicijative kojima se uglavnom podupire uspostava europskog prostora obrazovanja do 2025., ali i Akcijskog plana za digitalno obrazovanje, kao i Programa vještina za Europu. Na temelju pojačanog usmjeravanja Vijeća i u skladu s otvorenom metodom koordinacije, to zahtijeva poticanje fleksibilnih metoda suradnje i jačanje sinergije s drugim inicijativama u području obrazovanja i osposobljavanja. b) Europska suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja trebala bi se provoditi u okviru perspektive uključivog, sveobuhvatnog te cjeloživotnog učenja, održavanjem i produbljivanjem provjerenih i ispitanih dostupnih mehanizama uzajamnog učenja, alata, instrumenata i potpore politike, kao što su oni iz okvira ET 2020. i u okviru otvorene metode koordinacije, te razvojem sinergije između sektora obrazovanja i osposobljavanja te drugih područja politika, prema potrebi. Uz potpuno poštovanje nadležnosti država članica u području obrazovanja i osposobljavanja te dobrovoljne prirode europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja tijekom sljedećeg desetljeća, strateški okvir trebao bi se oslanjati na: i) pet prethodno opisanih strateških prioriteta za europsku suradnju; ii) zajedničke referentne alate i pristupe; iii) uzajamno učenje, uzajamno savjetovanje i razmjenu dobre prakse, s posebnim naglaskom na širenju i jasnoj vidljivosti ishoda, kao i nacionalnom učinku; iv) periodično praćenje i izvješćivanje, među ostalim putem ciljeva na razini EU-a, godišnjeg Pregleda obrazovanja i osposobljavanja, također u vezi s europskim semestrom, uz iskorištavanje stručnog znanja Stalne skupine za pokazatelje i mjerila te izbjegavanje dodatnih administrativnih opterećenja za države članice; v) usporedive dokaze i podatke iz svih relevantnih europskih agencija, europskih mreža i međunarodnih organizacija, kao što su, na primjer, OECD, UNESCO i IEA; vi) stručno znanje Stalne skupine za pokazatelje i mjerila, koja bi trebala biti prvi forum za raspravu o zajedničkim ciljevima i pokazateljima na razini EU-a te budućim područjima na koja bi se trebalo usmjeriti, kao i suradnju s drugim relevantnim sektorima (sektor zapošljavanja te socijalni i istraživački sektor) kako bi se osigurali odgovarajući i svrsishodni pokazatelji; vii) potpuno iskorištavanje mogućnosti dostupnih u okviru programâ, fondova i instrumenata EU-a, posebice u području obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim za cjeloživotno učenje. c) Europska suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja trebala bi biti relevantna, konkretna i učinkovita. Trebalo bi uložiti daljnje napore kako bi se osiguralo da se jasni i vidljivi ishodi planiraju unaprijed te da se redovito i strukturirano predstavljaju, preispitaju i šire putem europskih i nacionalnih foruma, čime se uspostavlja temelj za kontinuiranu evaluaciju i razvoj. d) Kako bi se poduprli napori država članica da olakšaju predviđenu preobrazbu visokog obrazovanja u Europi i promicala suradnja visokih učilišta, trebalo bi osigurati blisku i strukturnu sinergiju s Europskim prostorom visokog obrazovanja i Bolonjskim procesom, posebice u pogledu instrumenata za osiguravanje kvalitete, priznavanje, mobilnost i transparentnost, izbjegavajući paralelne ili dvostruke strukture i instrumente koji su već razvijeni u Europskom prostoru visokog obrazovanja. e) Kopenhaški proces važan je aspekt europske suradnje u okviru otvorene metode koordinacije u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kojim će se doprinijeti ostvarenju strateških prioriteta utvrđenih u ovom okviru. f) Trebalo bi pojačati međusektorsku suradnju između relevantnih inicijativa EU-a u području obrazovanja i osposobljavanja i onih u povezanim područjima politika i sektorima, posebice u području zapošljavanja, socijalne politike, istraživanja, inovacija, mladih i kulture. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti poticanju boljeg dijaloga između Odbora za obrazovanje i Odbora za zapošljavanje, osiguravajući pravodobnu razmjenu informacija (13). Kad je riječ o provedbi europskog stupa socijalnih prava, a posebice njegova prvog, četvrtog i jedanaestog načela, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti njegovu praćenju, koje se provodi putem „pregleda socijalnih pokazatelja”, kojim će se pratiti trendovi i napredak u državama članicama te će se uključiti u europski semestar. g) S posebnim naglaskom na „kvadratu znanja” (obrazovanje, istraživanje, inovacije i usluge za društvo), posebnu pozornost trebalo bi posvetiti sinergiji politike i financiranja između obrazovanja i osposobljavanja, istraživanja i inovacija, odnosno u kontekstu europskog istraživačkog prostora i europskog prostora obrazovanja, uz istodobno osiguravanje dosljednosti s Europskim prostorom visokog obrazovanja (14). h) Europska suradnja, posebno u cilju uspostave europskog prostora obrazovanja, zahtijeva transparentan i dosljedan dijalog i umrežavanje u perspektivi zajedničkog stvaranja, ne samo između država članica i Komisije, već i sa svim relevantnim dionicima. i) Trebalo bi ojačati dijalog politike s trećim zemljama i suradnju s međunarodnim organizacijama kao što su Vijeće Europe, OECD i UNESCO, čime bi se pružili dokazi i podaci, ali i nadahnuće i izvor svježih ideja i različite metode rada za usporedbu i poboljšanje. j) Financijska sredstva iz programa Erasmus+, europskih strukturnih fondova, inicijative REACT-EU, Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih programa i mehanizama financiranja sredstvima Unije trebala bi se upotrebljavati za poboljšanje sustavâ obrazovanja i osposobljavanja u skladu s općim ciljem uspostave europskog prostora obrazovanja i prioritetima država članica, u sklopu strateških prioriteta novog okvira. k) Uspostava europskog prostora obrazovanja, s obzirom na temeljnu ulogu obrazovanja i osposobljavanja u oporavku i izgradnji društvene i gospodarske otpornosti, zahtijeva stavljanje većeg naglaska na ulaganja u obrazovanje. Komisija će zajedno s državama članicama pojačati rad na ulaganjima, što će uključivati poticanje rasprave u odgovarajućim političkim forumima visoke razine, prema potrebi, kao što su zajedničke rasprave ministara financija i ministara obrazovanja EU-a, te s drugim institucijama kao što su Europska investicijska banka i Europski parlament (15).

2.

Uspješna upotreba otvorene metode koordinacije unutar strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja ovisi o političkoj predanosti država članica i o ojačanim smjernicama Vijeća te učinkovitim metodama rada na europskoj razini, koje bi se trebale temeljiti na sljedećem: a) Ciklusi rada – razdoblje do 2030. podijelit će se u dva ciklusa, pri čemu prvi ciklus obuhvaća razdoblje od pet godina od 2021. do 2025., prema rasporedu koji je Komisija predložila u svojoj Komunikaciji o uspostavi europskog prostora obrazovanja, a drugi ciklus traje do 2030. Prvim ciklusom trebala bi se omogućiti uspostava europskog prostora obrazovanja do 2025. b) Prioritetna područja – Za svaki ciklus Vijeće će dogovoriti niz prioritetnih područja za europsku suradnju, na temelju strateških prioriteta, uzimajući u obzir opći cilj uspostave europskog prostora obrazovanja i njegov daljnji razvoj. Europskim prioritetnim područjima trebala bi se omogućiti suradnja svih država članica u pogledu širih pitanja, ali i omogućiti konkretnija i bliskija suradnja među zainteresiranim državama članicama radi suočavanja s izazovima koji nastaju i specifičnim potrebama politike. područja za prvi ciklus unutar ovog novog okvira navedena su u Prilogu III. c) Uzajamno učenje – Europska suradnja u navedenim prioritetnim područjima trebala bi se provoditi putem aktivnosti kao što su aktivnosti uzajamnog učenja i uzajamnog savjetovanja, konferencije i seminari, radionice, forumi ili stručne skupine na visokoj razini, paneli, studije i analize, suradnja na internetu i, prema potrebi, uz sudjelovanje relevantnih dionika. Sve te inicijative trebale bi se razvijati na temelju jasnih mandata, rasporeda i planiranih ishoda, koje treba predložiti Komisija u suradnji s državama članicama. d) Zajednički referentni alati i pristupi – Uzajamno učenje može se potaknuti razvojem referentnih alata i pristupa koji se temelje na zajedničkoj analizi i podupiru daljnji razvoj politika na različitim razinama upravljanja (razini EU-a, nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj, sektorskoj itd.) ili može dovesti do takvog razvoja. e) Mehanizam upravljanja – Strateški okvir trebao bi tijekom prvog ciklusa zadržati sve provjerene i ispitane mehanizme uzajamnog učenja u okviru ET-a 2020., kao što su radne skupine, sastavi ravnatelja uprava i instrumenti uzajamnog učenja, te zadržati uključenost drugih relevantnih upravljačkih tijela. Države članice i Komisija prilagodit će te mehanizme novim strateškim prioritetima i zajednički će raditi na uspostavi upravljačkih rješenja kako bi se olakšalo učinkovito priopćavanje informacija od tehničke prema političkoj razini, prema potrebi, i koordinirao rad koji treba obaviti unutar strateškog okvira, bez stvaranja nepotrebnih struktura ili dodatnih opterećenja za države članice. f) Širenje rezultata – Kako bi se povećala vidljivost i učinak na nacionalnoj i europskoj razini, ishodi suradnje širit će se među svim relevantnim dionicima i, prema potrebi, o njima će se raspravljati na političkoj razini. g) Praćenje procesa – Kako bi se promicalo ostvarivanje rezultata otvorenom metodom koordinacije, kao i preuzimanje odgovornosti za proces i na nacionalnoj i na europskoj razini, države članice i Komisija blisko će surađivati kako bi razmotrile rad obavljen na tehničkoj razini te će ocijeniti proces i njegove ishode. Godišnje praćenje provodit će se i u okviru Komisijina Pregleda obrazovanja i osposobljavanja, kojim se prati napredak prema ostvarenju svih dogovorenih ciljeva i pokazatelja na razini EU-a, uključujući potpokazatelje, u području obrazovanja i osposobljavanja te također doprinosi procesu europskog semestra. h) Izvješćivanje o napretku – Na kraju prvog ciklusa, do 2025., bit će potrebno preispitati skup prioritetnih područja kako bi ih se prilagodilo ili kako bi se utvrdila nova za sljedeći ciklus, na temelju trenutačnih izazova i kako bi se razmotrio ostvaren napredak, među ostalim u pogledu razvoja rješenja za upravljanje koja su razmjerna političkim ambicijama europskog prostora obrazovanja. Komisija će 2022. objaviti izvješće o napretku u pogledu europskog prostora obrazovanja, u kojem će razmotriti i vrednovati postignuća u ostvarenju europskog prostora obrazovanja putem strateškog okvira za suradnju i predložiti sljedeće korake, prema potrebi, a 2023. također će organizirati preispitivanje u sredini programskog razdoblja. Izvješće o napretku i preispitivanje u sredini programskog razdoblja također će se uzeti u obzir u dogovoru Vijeća o mogućim novim prioritetnim područjima nakon 2025.

3.

Komisija će 2025. objaviti cjelovito izvješće o europskom prostoru obrazovanja. Na temelju te evaluacije Vijeće će preispitati strateški okvir, uključujući ciljeve, upravljačku strukturu i metode rada na razini EU-a, te poduzeti sve potrebne prilagodbe za drugi ciklus, prema potrebi, kako bi se prilagodilo stvarnosti i potrebama europskog prostora obrazovanja ili bilo kojem drugom važnom razvoju događaja u Europskoj uniji.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA, U SKLADU S NACIONALNIM OKOLNOSTIMA:

1.

surađuju, uz potporu Komisije i upotrebom otvorene metode koordinacije kako je navedeno u ovoj Rezoluciji, kako bi se poboljšala europska suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja u razdoblju do 2030. na temelju pet strateških prioriteta, načela i metoda rada koji su prethodno opisani, te prioritetnih područja dogovorenih za svaki ciklus (ona dogovorena za prvi ciklus 2021. – 2025. navedena su u Prilogu III.);

2.

razmotre, na temelju nacionalnih prioriteta i uz dužno poštovanje nacionalnih nadležnosti u području obrazovanja i osposobljavanja, mjere na nacionalnoj razini usmjerene na postizanje napretka u sklopu strateških prioriteta navedenih u strateškom okviru i kojima se doprinosi zajedničkoj uspostavi europskog prostora obrazovanja i postizanju ciljeva na razini EU-a utvrđenih u Prilogu II.; pri osmišljavanju nacionalnih politika obrazovanja i osposobljavanja traže nadahnuće u uzajamnom učenju na europskoj razini;

3.

prema potrebi, razmotre kako i u kojoj mjeri one mogu doprinijeti zajedničkom postizanju ciljeva na razini EU-a s pomoću nacionalnih mjera i aktivnosti, čime se utvrđuju nacionalni ciljevi u skladu s posebnostima njihovih sustava obrazovanja i osposobljavanja i uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, uključujući učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19 na gospodarstvo i društvo te u samom sektoru obrazovanja i osposobljavanja;

4.

podupiru predstavljenu upravljačku strukturu i odabrane metode rada, preuzimajući odgovornost za proces;

5.

učinkovito iskoriste politike i instrumente financiranja sredstvima EU-a za potporu provedbi nacionalnih mjera i aktivnosti u svrhu postizanja napretka s obzirom na strateške prioritete i povezane ciljeve na razini EU-a i nacionalnoj razini, posebice u kontekstu oporavka te zelene i digitalne tranzicije.

POZIVA KOMISIJU DA U SKLADU S UGOVORIMA I UZ PUNO POŠTOVANJE SUPSIDIJARNOSTI:

1.

podupire države članice i sudjeluje s njima, u razdoblju do 2030., u suradnji unutar tog okvira na temelju pet prethodno opisanih strateških prioriteta, načela i metoda rada, kao i ciljeva na razini EU-a i dogovorenih prioritetnih područja navedenih u prilogu II. odnosno III.;

2.

surađuje s državama članicama do kraja 2021. kako bi se postigao dogovor o odgovarajućoj upravljačkoj strukturi za koordinaciju rada i usmjeravanje razvoja strateškog okvira u okviru sveobuhvatnog cilja uspostave i daljnjeg razvoja europskog prostora obrazovanja, uzimajući ujedno u obzir pitanja koja treba dodatno razmotriti tijekom političke rasprave na višoj razini, bez stvaranja dodatnog opterećenja za države članice, osiguravajući pritom njihovu odgovornost za taj proces;

3.

surađuje s državama članicama i pruža specifičnu potporu lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima kako bi se olakšali uzajamno učenje, analiza i razmjena dobre prakse u vezi s ulaganjima u obrazovnu infrastrukturu;

4.

analizira, posebno izvješćivanjem o napretku, u kojoj su mjeri postignuti strateški prioriteti ovog okvira u pogledu uspostave europskog prostora obrazovanja, ali i u pogledu europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja na nacionalnoj razini;

5.

radi na prijedlozima, na temelju i s pomoću stručnog mišljenja Stalne skupine za pokazatelje i mjerila, u vezi s mogućim pokazateljima ili ciljevima na razini EU-a u području uključenosti i pravednosti, nastavničke profesije te održivosti, uključujući ozelenjivanje sustavâ obrazovanja i osposobljavanja;

6.

surađuje s državama članicama kako bi se analiziralo na koji način poboljšati prikupljanje i analizu podataka za postojeće ciljeve i pokazatelje na razini EU-a, s ciljem poticanja oblikovanja politika temeljenih na dokazima, među ostalim s pomoću stručnog znanja Stalne skupine za pokazatelje i mjerila, te o tim raspravama izvješćuje Vijeće;

7.

surađuje s državama članicama kako bi se nakon 2025. ispitali ciljevi i pokazatelji EU-a čiji se utvrđeni rokovi ne podudaraju s desetogodišnjim razdobljem obuhvaćenim ovim okvirom te izvješćuje Vijeće o mogućim novim vrijednostima za te ciljeve i pokazatelje;

8.

predstavi i redovito ažurira sustavan pregled i plan tekućih i planiranih politika, alata za suradnju, instrumenata financiranja, inicijativa i ciljanih poziva na podnošenje prijedloga na razini Unije, kojima se doprinosi uspostavi europskog prostora obrazovanja i razvoju europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja;

9.

predstavi akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava, a posebice njegova prvog, četvrtog i jedanaestog načela;

10.

uspostavi platformu europskog prostora obrazovanja kao interaktivan javni portal čiji je cilj olakšati državama članicama i dionicima pristup informacijama, aktivnostima, uslugama, instrumentima i rezultatima te promicati suradnju i razmjene.

---

(1)  COM(2017) 673 final.

(2)  U skladu s Preporukom Vijeća od 26. studenoga 2018. o promicanju automatskog uzajamnog priznavanja kvalifikacija visokog obrazovanja i srednjoškolskog obrazovanja i osposobljavanja te ishoda razdoblja učenja u inozemstvu (SL C 444, 10.12.2018., str. 1.).

(3)  COM(2020) 625 final.

(4)  COM(2020) 274 final.

(5)  COM(2020) 624 final.

(6)  U skladu s Rezolucijom Vijeća od 8. studenoga 2019. o daljnjem razvoju europskog prostora obrazovanja u cilju podupiranja sustavâ obrazovanja i osposobljavanja okrenutih budućnosti (SL C 389, 18.11.2019., str. 1.).

(7)  COM(2019) 640 final.

(8)  COM(2020) 67 final.

(9)  Kako je navedeno u Preporuci Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (SL C 189, 4.6.2018., str. 1.).

(10)  U skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom od 13. prosinca 2006.

(11)  U skladu s ciljevima utvrđenima u Preporuci Vijeća od 24. studenoga 2020. o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost (SL C 417, 2.12.2020., str. 1.) i Deklaraciji iz Osnabrücka od 30. studenoga 2020.

(12)  Kako je istaknuto u Zaključcima Vijeća od 9. lipnja 2020. o europskim učiteljima i nastavnicima za budućnost (SL C 193, 9.6.2020., str. 11.).

(13)  Slijedom donošenja i u skladu s Rezolucijom Vijeća od 27. veljače 2020. o obrazovanju i osposobljavanju u okviru europskog semestra: osiguravanje utemeljenih rasprava o reformama i ulaganjima (SL C 64, 27.2.2020., str. 1.).

(14)  Taj bi se rad mogao poduprijeti na tehničkoj razini.

(15)  Na tehničkoj će razini stručna skupina za kvalitetna ulaganja u područje obrazovanja i osposobljavanja poduprijeti taj proces i pomoći da se zadrži naglasak na nacionalnim i regionalnim ulaganjima.

Obavijest Komisije o smjernicama za provedbu odredbi o provođenju revizija na temelju članka 6. Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća

(2021/C 66/02)

Predgovor

Člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (1) predviđeno je da nadležna tijela provode unutarnje revizije ili osiguravaju provedbu revizija sebe samih i poduzimaju odgovarajuće mjere s obzirom na rezultate tih revizija.

Ovim se smjernicama nastoji pomoći nadležnim nacionalnim tijelima u primjeni prethodno navedenih zahtjeva. Izradila ih je Komisija u suradnji s državama članicama i nisu pravno obvezujuće (2). Za tumačenje prava Unije na pravno obvezujući način nadležan je samo Sud Europske unije.

Sadržaj

1.

Cilj i područje primjene

24

2.

Pravni kontekst

24

3.

Definicije

24

4.

Temeljna načela

25

5.

Provedba postupka revizije

25

5.1.

Sustavni pristup

25

5.2.

Transparentnost

26

5.3.

Neovisnost

27

5.4.

Neovisna kontrola

28

5.5.

Glavni ciljevi

28

6.

Provedba revizije

29

6.1.

Planiranje i priprema revizije

29

6.2.

Provođenje revizije

29

6.3.

Izvješća o reviziji

30

6.4.

Poduzimanje daljnjih mjera s obzirom na preporuke revizije

31

7.

Preispitivanje i širenje rezultata revizije

31

8.

Ostala pitanja

31

8.1.

Resursi

31

8.2.

Stručnost revizora

32

1.   Cilj i područje primjene

U ovom se dokumentu nalaze smjernice o prirodi i provedbi sustavâ revizije za nadležna tijela iz članka 3. stavka 3. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) 2017/625. Svrha je sustavâ revizije provjeriti provode li se službene kontrole i druge službene aktivnosti (3) koje se reguliraju Uredbom (EU) 2017/625 učinkovito i jesu li prikladne za postizanje ciljeva relevantnog zakonodavstva, uključujući usklađenost s nacionalnim planovima kontrole.

Ovim se smjernicama ne nastoje propisati detaljne metode, već opisati načela koja proizlaze iz Uredbe (EU) 2017/625 u pogledu uspostavljanja nacionalnih sustava revizije i provođenja unutarnjih revizija kako bi se olakšala primjena prethodno navedenih načela u različitim sustavima kontrole i revizije država članica. Odabrane metode za primjenu tih načela mogu se razlikovati s obzirom na veličinu, prirodu, broj i složenost nadležnih tijela odgovornih za službene kontrole u svim državama članicama.

2.   Pravni kontekst

Ovim se smjernicama nastoji pomoći državama članicama u provedbi odredbi o provođenju revizija predviđenih člankom 6. Uredbe (EU) 2017/625, koji glasi:

Članak 6. Revizije nadležnih tijela 1.   Kako bi se osigurala njihova usklađenost s ovom Uredbom, nadležna tijela provode unutarnje revizije ili osiguravaju provedbu revizija sebe samih i poduzimaju odgovarajuće mjere s obzirom na rezultate tih revizija. 2.   Revizije iz stavka 1. predmet su neovisne kontrole i provode se transparentno.

Delegirani i provedbeni akti doneseni na temelju Uredbe (EU) 2017/625, iako nisu izričito navedeni u članku 6., isto su ključni za osiguravanje usklađenosti s Uredbom (EU) 2017/625. Stoga se revizije trebaju provoditi i kako bi se osigurala usklađenost s tim delegiranim i provedbenim aktima.

3.   Definicije

Za potrebe ovih smjernica upućuje se na definicije utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2017/625, člancima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

„Revizija”, kako je definirana u članku 3. stavku 30. Uredbe (EU) 2017/625 znači sustavno i neovisno ispitivanje kojim se utvrđuje jesu li aktivnosti i povezani rezultati tih aktivnosti u skladu s planiranim mjerama te provode li se te mjere djelotvorno i jesu li prikladne za ostvarenje ciljeva.

U nastavku su navedene ostale definicije koje su relevantne za potrebe ovih smjernica.

„Revizorsko tijelo” znači tijelo koje provodi postupak revizije. Ono može biti unutarnja ili vanjska zasebna jedinica.

„Popis svih potencijalnih revizija” znači popis revizijskih područja koji sastavlja i održava revizorsko tijelo radi utvrđivanja područja za reviziju tijekom procesa planiranja revizije.

„Sustav revizije” znači kombinacija jednog ili više revizorskih tijela koja provode postupak revizije unutar ili preko nadležnog tijela.

„Postupak revizije” znači skup aktivnosti opisanih u odjeljku 5.1. (Sustavni pristup) i odjeljku 6. (Provedba revizije).

„Program revizije” znači skup jedne ili više revizija koje se planiraju za određeni vremenski okvir i koje su usmjerene prema određenoj svrsi.

„Plan revizije” znači opis aktivnosti i pravila za reviziju.

„Revizijski pristup” znači mjera u kojoj se tijekom revizije stavlja naglasak na aktivnosti koje su predmet revizije (npr. izravna revizija usklađenosti s početnim naglaskom na rezultate i ishode za razliku od revizije sustavâ kontrole s početnim naglaskom na sustave i kontrole).

Za specifičnu terminologiju revizije može biti korisno uputiti na važeće verzije međunarodnih normi kao što su ISO 19011, ISO 9000 i Institut internih revizora (IIA) (5).

4.   Temeljna načela

Sustavi revizije trebali bi obuhvaćati sve službene kontrole i druge službene aktivnosti u svim fazama lanca poljoprivredno-prehrambene proizvodnje Unije, obuhvaćene Uredbom (EU) 2017/625, uključujući aktivnosti svih nadležnih tijela bez obzira na način organizacije ili administrativnu razinu i sve uključene agencije ili kontrolna tijela. Kako bi se to postiglo, revizije bi se, prema potrebi, trebale proširiti na cijelo administrativno područje i izvan njega. Ako u državi članici postoje višestruki sustavi revizije, trebali bi se uspostaviti mehanizmi kojima se osigurava da se njihovom kombinacijom u cijelosti obuhvate sve prethodno navedene aktivnosti.

Kako bi se izgradilo i zadržalo povjerenje u integritet sustava revizije, upravljanje postupkom revizije i njegova provedba moraju biti transparentni za sve relevantne dionike. To konkretno znači da bi trebala postojati potpuna transparentnost između revizorskog tijela i revidiranog subjekta (vidjeti tablicu u odjeljku 5.2. u nastavku). Osiguravanje transparentnosti postupka revizije u odnosu na interesne skupine način je za promicanje povjerenja i pomaže širenju informacija, a posebno kad je riječ o razmjeni primjera najbolje prakse unutar i između nadležnih tijela.

Neovisnost bi trebalo razmatrati na organizacijskoj i funkcionalnoj razini te na razini postupka revizije i revizora. Revizorsko tijelo i revizorski tim trebalo bi imenovati najviše rukovodstvo nadležnih tijela te bi mu oni trebali biti odgovorni. Trebalo bi osigurati jasno, dokumentirano ovlaštenje koje omogućuje dostatne ovlasti za provođenje revizije. Tim bi ovlaštenjem trebalo obuhvatiti barem svrhu, odgovornosti, ovlasti i odgovornost revizorskog tijela i sve ostale aspekte koji se smatraju potrebnima za postizanje zadovoljavajuće razine neovisnosti. Ni revizorsko tijelo ni revizorski tim ne smiju biti uključeni u upravljanje ili nadziranje sustava kontrole koji se revidiraju.

Ako se kontrolne zadaće delegiraju, a nadležno tijelo odluči da će delegirano tijelo revidirati umjesto da ga pregleda, ugovorne obveze tog delegiranog tijela trebaju uključivati prihvaćanje zahtjeva i uvjeta revizije.

Neovisna kontrola trebala bi biti redoviti i planirani postupak koji se provodi vanjski i neovisno od revizorskog tijela kako bi se osiguralo da se sustavom revizije mogu dobiti objektivni rezultati i da nadležna tijela ispunjavaju svoje obveze na temelju članka 6. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/625.

Uz posebne smjernice određene u ovom dokumentu, za opće smjernice izvor može biti norma ISO 19011.

5.   Provedba postupka revizije

5.1.   Sustavni pristup

Postupkom revizije trebalo bi upravljati na sustavan način. U tu svrhu, postupak revizije trebao bi ispunjavati sljedeće zahtjeve:

—	trebao bi biti rezultat transparentnog procesa planiranja kojim se utvrđuju prioriteti utemeljeni na riziku u skladu s odgovornostima nadležnog tijela na temelju Uredbe (EU) 2017/625;

—	trebao bi uključivati višegodišnje strateško planiranje koje je: — osnova za postavljanje ciljeva i prioriteta, — polazna točka za odlučivanje o tome koje će se teme revizije odabrati za reviziju, i — osnova za detaljno godišnje planiranje;

—

na temelju strateškog planiranja trebalo bi utvrditi popis svih potencijalnih revizija: grupiranjem subjekta koji mogu biti predmet revizije unutar tog popisa, utvrđivanjem izvora informacija koji će se uzeti u obzir pri procesu planiranja i uspostavljanjem kriterija odabira koji će se koristiti za odabir teme revizije;

—

u okviru tog postupka trebalo bi uspostaviti program revizije kojim se osigurava primjereno obuhvaćanje svih relevantnih područja aktivnosti i svih relevantnih nadležnih tijela reguliranih Uredbom (EU) 2017/625, uz primjerenu učestalost na temelju procjene rizika tijekom razdoblja koje nije duže od pet godina. Program revizije može sadržavati informacije o vrstama revizija, resursima, rasporedu, učestalosti pregleda (npr. jednom godišnje ili češće);

—

trebao bi biti potkrijepljen dokumentiranim postupcima i evidencijom kako bi se osigurala dosljednost i pokazalo da se slijedi sustavni pristup. Takvi bi postupci trebali obuhvaćati: — planiranje programa revizije na temelju procjene rizika, — utvrđivanje nalaza revizije, uključujući dokaze o usklađenosti i neusklađenosti, ovisno o slučaju, — pripremu, prihvaćanje i distribuciju izvješća o reviziji, — preispitivanje zaključaka revizije radi utvrđivanja prednosti i slabosti kontrolnog sustava, širenja primjera najbolje prakse i osiguravanja praćenja korektivnih i preventivnih mjera;

—	trebalo bi ga pratiti i preispitivati kako bi se osiguralo postizanje ciljeva programa revizije te radi utvrđivanja mogućnosti za unapređenje.

Ako je unutar države članice predviđeno više programa revizije, treba poduzeti mjere za osiguravanje učinkovite koordinacije takvih programa kako bi se osigurao cjeloviti revizorski postupak u svim relevantnim nadležnim tijelima. Programi revizije trebali bi obuhvatiti i sve relevantne razine hijerarhije nadležnog tijela.

5.2.   Transparentnost

Kako bi se dokazala transparentnost postupka revizije dokumentirani postupci trebali bi obuhvaćati jasno definirani postupak planiranja revizije, koji uključuje utvrđivanje ciljeva i kriterija revizije, odabir pristupa reviziji te mehanizam za odobravanje izvješća o reviziji i za njegovu dostavu.

Nadležna tijela trebala bi donijeti odgovarajuće mjere za osiguravanje transparentnosti uzimajući u obzir relevantne zahtjeve iz nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva Unije te, prema potrebi, druge uvjete. U tu svrhu nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir poticanje praksi koje poboljšavaju transparentnost postupka. Neki primjeri takve prakse navedeni su u tablici u nastavku. Kada odlučuju o tome koje mjere treba poduzeti, nadležna tijela trebala bi uravnotežiti potrebu za transparentnošću s rizikom ugrožavanja sposobnosti sustava revizije da ostvari svoje ciljeve. Kako bi se optimizirale prednosti transparentnosti, treba je kombinirati s uravnoteženim izvješćivanjem, koje je pravilna mješavina provjerene usklađenosti (pozitivnih nalaza) i područja za poboljšanje (negativnih nalaza).

Tablica – Primjeri djelovanja kojima se zadržava transparentnost postupka revizije

	Revidirani subjekt	Unutar nadležnog tijela	Među nadležnim tijelima (unutar država članica)	Javne i druge interesne skupine
Pristup dokumentiranim postupcima revizorskog tijela	✓	✓	✓
Konzultacije o planiranju programa revizije	✓	✓	✓
Objavljivanje programa revizije	✓	✓	✓	✓
Dostavljanje programa revizije	✓	✓
Prilika za očitovanje na nacrt izvješća o reviziji	✓	✓
Distribucija konačnog izvješća o reviziji	✓	✓	✓
Objavljivanje očitovanja revidiranog subjekta na nacrt izvješća	✓	✓	✓	✓
Objavljivanje konačnog izvješća o reviziji	✓	✓	✓	✓
Objavljivanje sažetaka konačnih izvješća o reviziji i godišnjeg izvješća	✓	✓	✓	✓
Objavljivanje akcijskog plana revidiranog subjekta	✓	✓	✓	✓
Objavljivanje rezultata praćenja revizije	✓	✓	✓	✓
Napomena: nadležna tijela trebaju odabrati postupke (prvi stupac) i stupanj do kojega se oni primjenjuju (preostali stupci) primjereno njihovim specifičnim okolnostima.

5.3.   Neovisnost

Revizorska tijela trebaju biti slobodna od bilo kakvih komercijalnih, financijskih, hijerarhijskih, političkih ili drugih pritisaka koji bi mogli utjecati na njihovu procjenu ili na ishod postupka revizije. Sustav revizije, revizorsko tijelo i revizori trebaju biti neovisni u odnosu na aktivnosti koje se revidiraju i ne smiju biti pristrani i u sukobu interesa.

Postoje razne okolnosti u kojima nije moguće ostvariti potpunu neovisnost. Potrebna je razina neovisnosti koju bi razumni vanjski promatrač smatrao dostatnom kako bi se osiguralo da se revizije provode na pošten, objektivan i nepristran način i da revizorsko tijelo i njegovi revizori ne podliježu neprimjerenom utjecaju te da nisu u sukobu interesa kojim bi se u pitanje doveli postupak revizije ili pojedinačne revizije.

Revizorskom tijelu trebalo bi osigurati dostatno kvalificiranog i kompetentnog osoblja, financijskih sredstava, infrastrukture i drugih resursa potrebnih za provedbu programa revizije. Revizorskom tijelu trebalo bi omogućiti pristup trajnom stručnom usavršavanju te raspolaganje odgovarajućom tehničkom stručnošću.

Na revizorsko tijelo ne smije se neprimjereno utjecati na bilo kojoj razini postupka revizije. To se osobito odnosi na to da revidirani subjekt ne bi trebao utjecati na odobrenje programa revizije i izvješća ili ga ometati. Revizorsko tijelo trebalo bi moći slobodno odrediti opseg i ciljeve revizije i imati pristup svim prostorima i informacijama potrebnima za ostvarivanje ciljeva revizije.

Potrebno je provesti provjeru kako bi se osiguralo da ne postoji sukob interesa za revizorsko tijelo, revizorski tim ili bilo kojeg drugog povezanog tehničkog stručnjaka. Članovi revizorskog tima trebali bi se ponašati objektivno, pošteno, neovisno, nepristrano, pravično te imati intelektualno poštenje i integritet te, prema potrebi, prijaviti sukob interesa. U tu svrhu, rotacija revizora i/ili revizorskih timova može pomoći u postizanju tog cilja.

Ako je tehnička stručnost potrebna za reviziju dostupna samo unutar nadležnog tijela koje je predmet revizije, trebalo bi poduzeti mjere kako bi se osiguralo da revizorski tim ostane neovisan. Ako se kontrolne aktivnosti organiziraju na regionalnoj osnovi, tehnički stručnjaci mogu se zamijeniti kako bi se osigurala njihova neovisnost. U slučajevima u kojima se moraju angažirati tehnički stručnjaci izvan revizorskog tijela, trebalo bi poduzeti mjere kako bi se osiguralo da su oni neovisni i da ne postoji sukob interesa kojim bi se dovela u pitanje neovisnost revizorskog tima.

5.4.   Neovisna kontrola

Postupak neovisne kontrole trebaju provoditi osobe izvan revizorskog tijela i organizacije koja je predmet unutarnjih revizija s dostatnom razinom neovisnosti i stručnosti za nadzor postupka revizije. Ako je uspostavljeno tijelo ili odbor s ciljem neovisne kontrole postupka revizije, jedna ili više neovisnih osoba trebaju biti članovi takvog tijela ili odbora.

Neovisna kontrola trebala bi obuhvatiti cijeli postupak revizije, uključujući programiranje, planiranje i provedbu revizija, izvješćivanje (uključujući odobravanje izvješća), korektivne i daljnje mjere. Njom bi trebale biti obuhvaćene i različite prijetnje neovisnosti i mehanizmi za upravljanje tim prijetnjama. Neovisna kontrola nije revizija, ali takva se kontrola može provesti i primjenom revizijskog pristupa. Kontrola se može razlikovati u opsegu, razini detalja i intenzitetu i u okviru nje trebalo bi osigurati:

—	objektivnu procjenu učinkovitosti i neovisnosti postupka revizije i revizijskog tijela,

—	povratne informacije za kontinuirano poboljšanje,

—	povjerenje revizorskog tijela, uprave nadležnih tijela i ostalih dionika da postupak revizije ispunjava ciljeve članka 6. Uredbe (EU) 2017/625.

Takva bi kontrola trebala biti redovita, ali učestalost može varirati ovisno o rezultatima prethodne kontrole i unutarnjih kontrola koje provodi revizorsko tijelo.

Nadležna tijela trebala bi osigurati (6) da se postupak neovisne kontrole dokumentira, uključujući: nadležnost, uloge i odgovornosti, povjerljivost, etički kodeks, prava i obveze, zahtjeve za izvješćivanje i širenje informacija.

Revizorsko tijelo trebalo bi poduzeti mjere kako bi se ispravili svi nedostatci utvrđeni neovisnom kontrolom.

5.5.   Glavni ciljevi

Svrha je sustava revizije provjera usklađenosti nadležnih tijela s Uredbom (EU) 2017/625, kao i funkcioniranja sustava službenih kontrola. S tim ciljem i radi ispunjavanja zahtjeva članka 6. Uredbe (EU) 2017/625, sustav revizije trebao bi obuhvaćati sljedeće tri točke iz članka 3. stavka 30. te uredbe.

a)

Provjera provode li se službene kontrole u skladu s planiranim mjerama Time se osigurava da nadležna tijela ispunjavaju svoje opće obveze (7) i da se službene kontrole provode kako je predviđeno te da osoblje koje provodi takve kontrole slijedi sve upute ili smjernice koje su dane. Provjera ovog zahtjeva većinom se može provoditi pregledom dokumentacije, ali trebala bi uključivati i provjeru na licu mjesta. Revizorski tim trebao bi imati dobro opće revizorsko znanje i vještine kako bi mogao ispuniti taj cilj revizije.

b)

Provjera provode li se planirane mjere djelotvorno Djelotvornost je mjera u kojoj se službenim kontrolama proizvodi (namjeravani) učinak/ostvaruje cilj. Očekuje se da sustav službene kontrole adekvatno funkcionira što se postiže planiranim mjerama za provjeru usklađenosti s relevantnim pravnim zahtjevima te tako da se, kada se utvrde neusklađenosti, poduzmu mjere za ublažavanje ili uklanjanje tih neusklađenosti u odgovarajućem vremenskom roku. Osim toga, trebalo bi provoditi onu razinu kontrole i izvršavanja koja može djelovati kao sredstvo odvraćanja od nepridržavanja i upravljati rizicima za sigurnost hrane. Provjera ispunjenosti tog zahtjeva trebala bi uključivati procjenu kvalitete, pouzdanosti i dosljednosti kontrola te revizijske aktivnosti na licu mjesta. Revizorski tim trebao bi imati relevantnu tehničku stručnost za ostvarivanje tog cilja revizije.

c)

Provjera prikladnosti planiranih mjera za postizanje ciljeva službenih kontrola Prikladnost se odnosi na „svrsishodnost” oblikovanja i provedbe sustava kontrole za postizanje željenih rezultata, odnosno ciljeva Uredbe (EU) 2017/625, višegodišnjih nacionalnih programa kontrole država članica (VNPK-a) ili ciljeva nacionalnih politika. Taj je aspekt posebno važan kada postoje pokazatelji da se kontrolama, koje se provode u skladu s planiranim mjerama, ne postižu planirani rezultati ili ciljevi. Provjera ispunjenosti tog zahtjeva trebala bi obuhvaćati procjenu službenih kontrola, na primjer njihovo planiranje, njihovu učestalost/intenzitet i primijenjene metode, uzimajući u obzir strukturu i profil rizika proizvodnih lanaca te proizvodne prakse i obujam. Trebalo bi razmotriti i ograničenja koja su mogla utjecati na planiranje ili provedbu mjera (8). Revizorski tim trebao bi posjedovati dostatno znanje i razumijevanje sustava koji se revidira, uz relevantnu tehničku stručnost za ostvarivanje ovog revizorskog cilja.

6.   Provedba revizije

6.1.   Planiranje i priprema revizije

Revizor (ili revizorski tim) trebao bi planirati reviziju na način koji osigurava da se revizija provodi pravodobno te na učinkovit i djelotvoran način.

U okviru plana revizije trebalo bi osigurati tehničko i pravno razumijevanje teme revizije i subjekata koji bi mogli biti predmet revizije, odrediti ciljeve i opseg revizije, osmisliti kriterije revizije, utvrditi ključna/rizična područja, odabrati revizijski pristup i procijeniti resurse i vrijeme.

Kriteriji revizije trebali bi sadržavati ciljeve koji proizlaze iz VNPK-a, uredbi (EZ) br. 178/2002 i (EU) 2017/625, kao i, prema potrebi, posebne zahtjeve relevantnog zakonodavstva EU-a i nacionalnog zakonodavstva.

Nakon što se definiraju ciljevi, opseg i kriteriji revizije, treba odrediti pristup, metodologiju i tehnike revizije. Svrha je utvrđivanja revizijskog pristupa osigurati postizanje ciljeva revizije i prikupljanje dovoljno odgovarajućih revizijskih dokaza za donošenje valjanih, pouzdanih zaključaka revizije. Revizor (ili revizorski tim) trebao bi razviti takav pristup na temelju stručne procjene.

Revizorski tim trebao bi u fazi planiranja revizije razmotriti koji su revizijski dokazi potrebni. Planiranje potrebnih dokaza i kako, kada i gdje ih prikupiti sastavni je dio postupka planiranja revizije. Kvaliteta prikupljenih dokaza izravno i znatno utječe na nalaze i zaključke revizije.

6.2.   Provođenje revizije

Prije revizije revizorski tim trebao bi osigurati da je revidirani subjekt u potpunosti informiran o svrsi, ciljevima i opsegu revizije te o svim zahtjevima koji se odnose na njegov doprinos ili pomoć, na primjer pristup prostorima, dokumentima ili podacima prije ili tijekom revizije.

Uvodni sastanak dobra je prilika za razmjenu relevantnih informacija između revizorskog tima i ključnog osoblja revidiranog subjekta. Taj je sastanak forum na kojem će se rastumačiti ciljevi revizije, provjeriti razumijevanje plana revizije, uspostaviti radni dogovori i riješiti sva otvorena pitanja.

Revizorski tim treba u reviziji prikupiti, provjeriti i analizirati/procijeniti revizijske dokaze kako bi potvrdio njihovu prikladnost i dostatnost za postizanje ciljeva revizije, posebno u pogledu usklađenosti s planiranim mjerama, djelotvornosti provedbe i prikladnosti planiranih mjera za postizanje navedenih ciljeva. Te aktivnosti treba evidentirati.

Da bi revizorski tim mogao utvrditi nalaze revizije i predočiti uvjerljive zaključke revizije, revizijske dokaze treba usporediti s kriterijima i ciljevima revizije. Samo prikladnim i dostatnim revizijskim dokazima mogu se učinkovito potkrijepiti nalazi, zaključci i preporuke revizije (ako ih ima) koji mogu podnijeti osporavanje i uspješno proći postupak unutarnje i vanjske provjere.

Na završnom sastanku revizorski tim iznosi rezultate revizije i na njemu bi trebalo pružiti priliku:

—	da se u raspravi s upravom revidiranog subjekta dobiju povratne informacije o preliminarnim nalazima i zaključcima,

—	da revidirani subjekt ispravi nesporazume i raspravi preliminarne nalaze i zaključke te pruži daljnje informacije ili argumente u prilog svojem stavu,

—	da revidirani subjekt iznese svoje stavove o načinu provedbe revizije.

Revizorski tim može preispitati preliminarne nalaze i zaključke na temelju daljnje analize prikupljenih dokaza ili dodatnih dokaza koje treba dostaviti.

Sve relevantne povratne informacije revidiranog subjekta trebaju se evidentirati i uzeti u obzir pri izvješćivanju o reviziji i u budućim revizijama.

6.3.   Izvješća o reviziji

Izvješće o reviziji vrlo je važan dio revizije kojim se:

—	pružaju relevantna jamstva o funkcioniranju procesa koji su predmet revizije,

—	utvrđuju i šire primjeri dobre prakse,

—	utvrđuju područja neusklađenosti ili slabosti i obavješćuje revidiranog subjekta o njima kako bi poduzeo korektivne ili preventivne radnje,

—	pripremaju osnove za praćenje provedbe mjera koje je revidirani subjekt poduzeo kao odgovor na preporuke revizije,

—	pruža prilika za komunikaciju sa širom zajednicom dionika ako bude potrebna.

Izvješće o reviziji mora biti objektivno, uvjerljivo i pravodobno.

Kako bi se osigurala njegova objektivnost, revizorski tim trebao bi pri izvješćivanju iznijeti relevantne dokaze, pa i one koji su suprotni ili ne idu u prilog njegovu mišljenju ili zaključku. Trebalo bi izbjegavati selektivno iznošenje dokaza, a mišljenja revizorskog tima koja nisu potkrijepljena čvrstim dokazima ne smiju se odražavati u izvješću. Izvješćivanje bi trebalo biti uravnoteženo i ne bi trebalo biti usmjereno isključivo na negativne elemente. Izvješće bi trebalo sadržavati pozitivne izjave ako se utvrdi da su aktivnosti revidiranog subjekta dobro organizirane i provedene.

Vjerodostojnost uvjerljive revizije postiže se iznošenjem valjanih nalaza utemeljenih na dokazima, logičnih zaključaka i praktičnih, realnih i relevantnih preporuka. Izvješće bi trebalo biti logički strukturirano tako da se čitatelja vodi kroz postupak, od svrhe revizije, ciljeva i opsega revizije preko nalaza i zaključaka do preporuka. Trebala bi postojati očita usklađenost dokaza, nalaza, zaključaka i preporuka.

Zaključci bi se trebali odnositi na usklađenost s planiranim mjerama, djelotvornost provedbe i prikladnost planiranih mjera za postizanje navedenih ciljeva, prema potrebi (vidjeti odjeljak 5.5.). Trebali bi biti utemeljeni na objektivnim dokazima. Posebice, ako se zaključi izvode na temelju prikladnosti planiranih mjera za postizanje navedenih ciljeva, dokaze je moguće dobiti sakupljanjem i analizom rezultata iz nekoliko revizija. U tom slučaju zaključci trebaju prelaziti granice pojedinih ustanova, jedinica tijela ili tijela.

Preporuke trebaju biti usmjerene na uklanjanje ili ispravljanje razloga zbog kojih revidirani subjekt nije ispunio kriterije revizije. Preporukama se ne bi trebala propisati mjera koju revidirani subjekt mora poduzeti, već precizirati rezultat koji se treba postići nakon što revidirani subjekti poduzmu korektivne i/ili preventivne mjere.

Izvješće bi trebalo sadržavati barem sljedeće informacije:

—	određivanje revizije, datuma, mjesta i revidiranog subjekta,

—	ciljeve, opseg, metodologiju i kriterije revizije,

—	nalaze (i povezane dokaze), zaključke i, prema potrebi, preporuke revizije.

Ovisno o politici revizorskog tijela, revizorski tim može se ili ne mora navesti u izvješću.

6.4.   Poduzimanje daljnjih mjera s obzirom na preporuke revizije

Prema potrebi, revidirani subjekt treba sastaviti i dostaviti akcijski plan. U njemu treba predložiti vremenski rok za provedbu korektivnih i preventivnih mjera (9) koje se odnose na bilo koju preporuku koja je proizašla iz revizije. Revizorski tim (10) treba procijeniti prikladnost akcijskog plana i može biti uključen u provjeru njegove kasnije provedbe:

—

akcijski plan revizorskom timu omogućuje da procijeni jesu li predložene korektivne i preventivne mjere dostatne za provođenje preporuka iz izvješća o reviziji. Akcijski planovi trebali bi uključivati određivanje prioriteta na temelju rizika, odgovornost za provedbu i vremenski rok za provedbu korektivnih i preventivnih mjera. Zadovoljavajućima se mogu smatrati različiti akcijski planovi. Revidirani subjekt treba odabrati među različitim dostupnim mogućnostima;

—

korektivne i preventivne mjere ne smiju biti ograničene samo na rješavanje specifičnih tehničkih zahtjeva već trebaju, prema potrebi, uključivati mjere koje obuhvaćaju cjelokupan sustav (primjerice komunikaciju, suradnju, koordinaciju, pregledavanje i tijek kontrolnih procesa). Revidirani subjekt treba provesti analizu temeljnih uzroka bilo kakvih neusklađenosti kako bi se odredila najučinkovitija korektivna i preventivna mjera. Bilo kakve razlike u mišljenju između revidiranog subjekta i revizorskog tima trebaju se razriješiti;

—	zatvaranje: treba uspostaviti mehanizme kojima se osigurava da su akcijski planovi primjereni i da su korektivne i preventivne mjere učinkovito i pravodobno provedene. Postupci za provjeru zatvaranja akcijskog plana trebaju se dogovoriti između revidiranog subjekta i revizorskog tima.

7.   Preispitivanje i širenje rezultata revizije

Rezultati revizije i, prema potrebi, povratne informacije trebaju se razmotriti tijekom planiranja budućih programa revizije i u kontekstu preispitivanja postupka revizije.

Trebalo bi uzeti u obzir posljedice nalaza revizije ili neusklađenosti za druge sektore, regije ili druga nadležna tijela, posebno u državama članicama u kojima kontrole obavlja više nadležnih tijela ili su decentralizirane.

Unutarnje revizije pružaju neovisnu procjenu učinkovitosti i prikladnosti službenih kontrola za postizanje ciljeva. Stoga bi rezultati revizije trebali biti dostupni relevantnim nadležnim tijelima država članica kako bi im pomogli u razvoju i poboljšanju njihovih sustava kontrole i preispitivanju njihovih VNPK-a.

Rezultati revizije mogu biti i temelj za utvrđivanje primjera najbolje prakse koje treba širiti. Te primjere revidirani subjekt može koristiti u drugim područjima ili ih mogu koristiti drugi subjekti koji se bave sličnim djelatnostima za poboljšanje svojih postupaka. U tu svrhu izvješća na zahtjev trebaju biti dostupna drugim sektorima i područjima unutar države članice ili Komisiji.

8.   Ostala pitanja

8.1.   Resursi

Države članice trebaju osigurati da nadležna tijela imaju dovoljno provedbenih ovlasti (pravnih i administrativnih) te da raspolažu osobljem s odgovarajućom stručnošću kako bi se uspostavio, proveo ili održao učinkovit sustav revizije.

Ljudski i ostali resursi potrebni za upravljanje, praćenje i preispitivanje postupka revizije trebaju biti dostupni, imajući na umu da bi trebalo revidirati sva nadležna tijela i njihove aktivnosti kontrole obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2017/625. Kako bi se stekla nužna stručnost za ispunjavanje svrhe i opsega revizije i programa revizije, revizorski tim može uključivati bilo koju kombinaciju revizora općeg znanja i vještina, posebnih tehničkih znanja i vještina te tehničke stručnjake.

Opće smjernice o resursima potrebnima za revizije nalaze se u normi ISO 19011.

8.2.   Stručnost revizora

Stručnost revizora i kriteriji za odabir trebaju se odrediti pod sljedećim rubrikama:

—	opća znanja i vještine,

—	načela, postupci i tehnike revizije, upravljačke/organizacijske vještine,

—	posebna tehnička znanja i vještine,

—	osobne karakteristike (11),

—	obrazovanje,

—	radno iskustvo,

—	osposobljavanje i iskustvo revizora.

Presudno je uspostaviti mehanizam koji će osigurati dosljednost revizora i održavanje njihove stručnosti. Sposobnosti koje se zahtijevaju od revizorskih timova mogu se razlikovati ovisno o području koje se revidira unutar sustava kontrole ili nadzora. Revizori bi trebali imati potrebno tehničko znanje i vještine te biti upoznati s tematskim područjima osposobljavanja osoblja koje provodi službene kontrole i druge službene aktivnosti utvrđenima u poglavlju I. Priloga II. Uredbi (EU) 2017/625.

---

(1)  Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.)

(2)  Formulacija „trebalo bi” u ovim smjernicama znači dobru praksu, a ne obvezujući zahtjev.

(3)  Prema članku 1. stavku 5. Uredbe (EU) 2017/625 članak 6. te uredbe odnosi se i na druge službene aktivnosti. Za potrebe ovih smjernica kada se navode „službene kontrole” to obuhvaća i „ostale službene aktivnosti”.

(4)  Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

(5)  https://na.theiia.org/Pages/IIAHome.aspxhttps://na.theiia.org/Pages/IIAHome.aspx

(6)  Očekuje se određeni stupanj fleksibilnosti jer se odgovornost za neovisnu kontrolu razlikuje među državama članicama.

(7)  Na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2017/625.

(8)  Analiza temeljnih uzroka može biti važan alat za procjenu prikladnosti.

(9)  U tom kontekstu „korektivna mjera” znači mjera za uklanjanje uzroka neusklađenosti i sprječavanje da se ona ponovi, dok „preventivna mjera” znači mjera za uklanjanje uzroka potencijalne neusklađenosti (kako bi se spriječila pojava neusklađenosti) ili druga potencijalna nepoželjna situacija.

(10)  Očekuje se određeni stupanj fleksibilnosti jer se odgovornost za praćenje razlikuje među nadležnim tijelima država članica.

(11)  Revizori bi trebali biti neovisni u razmišljanju, etični, otvorenog uma, taktični, dobri promatrači, imati moć zapažanja te biti svestrani, uporni, odlučni, asertivni, samostalni te spremni napredovati.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10116 — ION/NN/bpfBOUW/IRP JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 66/03)

Dana 17. veljače 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10116. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10128 — Stirling Square Capital Partners/TA Associates/Glenigan)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 66/04)

Dana 19. veljače 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10128. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10064 — AnaCap/Carrefour/Market Pay)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 66/05)

Dana 19. veljače 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10064. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10072 — Sojitz/Eneos/Edenvale Solar Park)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 66/06)

Dana 15. veljače 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10072. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10004 — EQT/Zentricity/Cajelo/Recipharm)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 66/07)

Dana 10. veljače 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10004. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10109 — Cinven/BCI/Compre)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 66/08)

Dana 17. veljače 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10109. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10145 — American Industrial Partners/Personal Care Business of Domtar)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 66/09)

Dana 4. veljače 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10145. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Zaključci Vijeća

o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe

(2021/C 66/10)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

1.

CIJENI stalnu produktivnu suradnju u poreznim stvarima uspostavljenu između Skupine EU-a za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja („Skupina za Kodeks o postupanju”) i većine jurisdikcija u svijetu radi promicanja načela dobrog poreznog upravljanja na globalnoj razini;

2.

POZDRAVLJA napredak koje su relevantne jurisdikcije postigle poduzimanjem aktivnih koraka u dogovorenim rokovima za uklanjanje nedostataka koje je utvrdila Skupina za Kodeks o postupanju te ISTIČE da takvi koraci doprinose jačanju mehanizama dobrog poreznog upravljanja, pravednog oporezivanja, globalne porezne transparentnosti i borbe protiv poreznih prijevara, utaje i izbjegavanja poreza na razini EU-a i na globalnoj razini;

3.

POTVRĐUJE da aktualna pandemija bolesti COVID-19 i dalje utječe na sposobnost brojnih jurisdikcija da preuzmu nove ili ispune svoje prethodne obveze, kao i na sveukupne metode rada Skupine za Kodeks o postupanju;

4.

POZIVA Skupinu da nastavi ostvarivati napredak u pogledu svih preostalih pitanja na koja je utjecala pandemija bolesti COVID-19 kako bi ih se što prije dovršilo te da prema potrebi započne raspravu o mogućim zahtjevima da jurisdikcije preuzmu obveze;

5.

IZRAŽAVA ŽALJENJE zbog toga što neke jurisdikcije nisu poduzele dostatne korake za ispunjavanje svojih obveza u dogovorenom roku ili zbog toga što nisu započele smislen dijalog koji bi mogao dovesti do preuzimanja takvih obveza te POZIVA te jurisdikcije da surađuju sa Skupinom za Kodeks o postupanju kako bi se riješila preostala pitanja;

6.

posebno IZRAŽAVA ŽALJENJE zbog toga što Turska nije ostvarila bitan napredak u djelotvornoj provedbi automatske razmjene informacija sa svim državama članicama EU-a te stoga još nije ispunila sve obveze koje je preuzela u pogledu provedbe načela dobrog poreznog upravljanja, kako je navedeno u izvješću Skupine za Kodeks o postupanju; PRIMA NA ZNANJE da je razmjena informacija aktivirana s 21 državom članicom EU-a i da bi trebala početi 2022. s pet država članica EU-a; IZRAŽAVA ŽALJENJE zbog toga što nisu dostavljeni dokazi o učinkovitoj razmjeni podataka iz Turske s bilo kojom državom članicom; NAGLAŠAVA da nikakav napredak nije postignut u pogledu razmjene informacija s jednom državom članicom; PONOVNO ISTIČE da je djelotvorna razmjena informacija sa svim državama članicama uvjet da Turska ispuni kriterij 1.1. EU-ova popisa u skladu sa zaključcima Vijeća iz veljače 2020.; POZIVA Tursku da se do 31. svibnja 2021. na visokoj političkoj razini u potpunosti obveže djelotvorno aktivirati svoj odnos automatske razmjene informacija sa šest preostalih država članica do 30. lipnja 2021.; Za svih 27 država članica informacije za fiskalnu godinu 2019. moraju se poslati najkasnije do 1. rujna 2021., a informacije za fiskalne godine 2020. i 2021. moraju se poslati u skladu s kalendarom OECD-a za automatsku razmjenu informacija, a u svakom slučaju najkasnije do 30. rujna 2021. odnosno 30. rujna 2022.; NAVODI da bi se nepoštovanjem bilo kojeg od navedenih pet rokova ispunili uvjeti da Turska bude navedena u Prilogu I. u okviru kriterija 1.1.; POZIVA Skupinu da o tom zahtjevu obavijesti Tursku, nastavi pratiti napredak u vezi s učinkovitom razmjenom informacija sa svim državama članicama i obavijesti Vijeće o razvoju događaja u tom pogledu, istodobno održavajući dijalog s Turskom o tom pitanju te NAVODI da će Vijeće donijeti potrebnu odluku o uvrštenju na popis u listopadu 2021. na temelju analize Skupine o usklađenosti Turske te preispitati tu odluku nakon preostalog navedenog roka;

7.

ODOBRAVA izvješće Skupine za kodeks o postupanju iz dok. 6223/21;

8.

u skladu s time POTVRĐUJE revidirani EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe („popis EU-a”) naveden u Prilogu I.;

9.

POTVRĐUJE trenutačno stanje izloženo u Prilogu II. u odnosu na obveze koje su preuzele kooperativne jurisdikcije s ciljem provedbe načela dobrog poreznog upravljanja;

10.

POZIVA institucije i države članice EU-a da, prema potrebi, revidirani EU-ov popis naveden u Prilogu I. nastave uzimati u obzir u vanjskoj politici, gospodarskim odnosima i razvojnoj suradnji s relevantnim trećim zemljama, ne dovodeći u pitanje područja nadležnosti država članica odnosno Unije koja proizlaze iz Ugovorâ.

Obavijest namijenjena osobama i subjektima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja iz Odluke Vijeća 2012/642/ZVSP i Uredbe Vijeća (EZ) br. 765/2006 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Bjelarusu

(2021/C 66/11)

Obavješćuju se osobe i subjekti navedeni u Prilogu Odluci Vijeća 2012/642/ZVSP (1), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/353 (2), i u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 765/2006 (3), kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2021/339 (4), o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Bjelarusu.

Nakon što je preispitalo popis osoba i subjekata uvrštenih u navedene priloge Vijeće Europske unije odlučilo je da bi se mjere ograničavanja predviđene Odlukom 2012/642/ZVSP i Uredbom (EZ) br. 765/2006 trebale nastaviti primjenjivati na te osobe i subjekte. Razlozi za uvrštenje tih osoba i subjekata na popis navedeni su u odgovarajućim unosima u tim prilozima.

Dotične osobe i subjekti upućuju se na mogućnost podnošenja zahtjeva nadležnim tijelima relevantne države članice ili država članica, kako je navedeno na internetskim stranicama u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 765/2006, kako bi pribavili odobrenje za upotrebu zamrznutih sredstava za osnovne potrebe ili posebna plaćanja (usp. članak 3. Uredbe).

Dotične osobe i subjekti mogu do 30. studenoga 2021. Vijeću podnijeti zahtjev, zajedno s popratnom dokumentacijom, za ponovno razmatranje odluke o njihovu uvrštenju na navedeni popis, na sljedeću adresu:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Sve zaprimljene primjedbe uzet će se u obzir u svrhu periodičnog preispitivanja popisa uvrštenih osoba i subjekata koje Vijeće provodi u skladu s člankom 8. stavkom 2. Odluke 2012/642/ZVSP i člankom 8.a stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 765/2006.

---

(1)  SL L 285, 17.10.2012., str. 1.

(2)  SL L 68, 26.2.2021., str. 189.

(3)  SL L 134, 20.5.2006., str. 1.

(4)  SL L 68, 26.2.2021., str. 29.

Obavijest namijenjena ispitanicima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća 2012/642/ZVSP i Uredbom Vijeća (EZ) br. 765/2006 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Bjelarusu

(2021/C 66/12)

U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (1) ispitanicima se skreće pozornost na informacije u nastavku.

Pravnu osnovu za taj postupak obrade čine Odluka Vijeća 2012/642/ZVSP (2), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/353 (3), i Uredba Vijeća (EZ) br. 765/2006 (4), kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2021/339 (5).

Voditelj tog postupka obrade jest odjel RELEX.1.C Glavne uprave za vanjske odnose – RELEX Glavnog tajništva Vijeća (GTV), s kojim se može stupiti u kontakt na adresi:

Council of the European Union

General Secretariat

RELEX.1.C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Sa službenikom GTV-a za zaštitu podataka može se stupiti u kontakt putem e-adrese:

Službenik za zaštitu podataka

data.protection@consilium.europa.eu

Svrha postupka obrade jest uspostava i ažuriranje popisa osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja u skladu s Odlukom Vijeća 2012/642/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/353, i Uredbom (EZ) br. 765/2006, kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2021/339.

Ispitanici su fizičke osobe koje ispunjavaju kriterije za uvrštenje na popis navedene u Odluci 2012/642/ZVSP i Uredbi (EZ) br. 765/2006.

Prikupljanje osobnih podataka obuhvaća podatke potrebne za ispravnu identifikaciju dotične osobe, obrazloženje i ostale povezane podatke.

Prikupljeni osobni podaci mogu se prema potrebi razmjenjivati s Europskom službom za vanjsko djelovanje i Komisijom.

Ne dovodeći u pitanje ograničenja na temelju članka 25. Uredbe (EU) 2018/1725, ostvarivanje prava ispitanika, kao što su pravo na pristup i pravo na ispravak ili podnošenje prigovora, bit će uređeno u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.

Osobni podaci ostat će pohranjeni pet godina od trenutka brisanja ispitanika s popisa osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja, od trenutka kada mjere ograničavanja prestanu biti važeće ili za vrijeme trajanja sudskih postupaka ako su pokrenuti.

Ne dovodeći u pitanje bilo koji pravni lijek u sudskom, upravnom ili izvansudskom postupku, ispitanici imaju pravo podnijeti pritužbu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 (edps@edps.europa.eu).

---

(1)  SL L 295, 21.11.2018., str. 39.

(2)  SL L 285, 17.10.2012., str. 1.

(3)  SL L 68, 26.2.2021., str. 189.

(4)  SL L 134, 20.5.2006., str. 1.

(5)  SL L 68, 26.2.2021., str. 29.

Tečajna lista eura (1)

25. veljače 2021.

(2021/C 66/13)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,2225
JPY	japanski jen	129,73
DKK	danska kruna	7,4363
GBP	funta sterlinga	0,86408
SEK	švedska kruna	10,0668
CHF	švicarski franak	1,1076
ISK	islandska kruna	153,30
NOK	norveška kruna	10,2275
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	26,110
HUF	mađarska forinta	360,18
PLN	poljski zlot	4,5122
RON	rumunjski novi leu	4,8748
TRY	turska lira	8,8344
AUD	australski dolar	1,5317
CAD	kanadski dolar	1,5257
HKD	hongkonški dolar	9,4793
NZD	novozelandski dolar	1,6409
SGD	singapurski dolar	1,6120
KRW	južnokorejski von	1 359,14
ZAR	južnoafrički rand	18,1101
CNY	kineski renminbi-juan	7,8898
HRK	hrvatska kuna	7,5895
IDR	indonezijska rupija	17 352,10
MYR	malezijski ringit	4,9383
PHP	filipinski pezo	59,492
RUB	ruski rubalj	90,3519
THB	tajlandski baht	36,858
BRL	brazilski real	6,6663
MXN	meksički pezo	25,3424
INR	indijska rupija	88,7940

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Obavijest o pokretanju postupka povezanog s mogućim produljenjem zaštitne mjere koja se primjenjuje na uvoz određenih proizvoda od čelika

(2021/C 66/14)

Europska komisija („Komisija”) uvela je 1. veljače 2019. konačnu zaštitnu mjeru na određene proizvode od čelika Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 (1). Mjera koja je trenutačno na snazi je carinska kvota na temelju prethodnog uvoza koja se primjenjuje na uvoz svake od 26 kategorija proizvoda koje čine predmetni proizvod u Uniju. Ako je relevantna carinska kvota iscrpljena, na neto cijenu franko granica Unije naplaćuje se dodatna carina od 25 %.

Zaštitna mjera uvedena je na početno razdoblje od tri godine, tj. do 30. lipnja 2021.

1.   Zahtjev za produljenje mjere

Komisija je 15. siječnja 2021. primila obrazloženi zahtjev 12 država članica za razmatranje, na temelju članka 19. Uredbe (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća (2) te članka 16. Uredbe (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (3), produljenja trenutačne zaštitne mjere.

Zahtjev sadržava dokaze koji upućuju na to da je zaštitna mjera i dalje nužna za sprečavanje ili ispravljanje ozbiljne štete i da se proizvođači iz Unije prilagođavaju. Točnije, u zahtjevu su navedeni podaci o negativnom kretanju pojedinih ključnih pokazatelja štete i postojanju kontinuiranog znatnog pritiska uvoza iz trećih zemalja. Zatim se navode elementi koji upućuju na to da je globalni višak kapaciteta i dalje veoma velik, da treće zemlje nastavljaju donositi mnogo mjera za ograničavanje i zaštitu trgovine te da nema temelja za zaključak da će SAD ukinuti mjere na temelju odjeljka 232. koje se odnose na čelik. Zbog toga se u zahtjevu tvrdi da je rizik od preusmjeravanja trgovine i dalje prisutan te da bi se u slučaju ukidanja mjere industrija Unije suočila s valom uvoza koji bi veoma nepovoljno utjecao na njezine gospodarske rezultate. Usto, navedeni su primjeri koji se odnose na prilagodbe koje su učinili proizvođači iz Unije. Komisija je smatrala da su dostavljene informacije, uključujući izvore i popratne dokaze, dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

2.   Opseg i cilj ispitnog postupka

U skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 16. Uredbe (EU) 2015/755 početno razdoblje trajanja zaštitne mjere može se produljiti. Kako bi utvrdila opravdanost takvog produljenja, Komisija bi trebala provesti ispitni postupak u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2015/478 odnosno člankom 3. Uredbe (EU) 2015/755.

Komisija će se u istrazi usredotočiti ponajprije na procjenu je li zaštitna mjera i dalje nužna za sprečavanje ili ispravljanje ozbiljne štete, ima li dokaza da se proizvođači iz Unije prilagođavaju te je li produljenje u interesu Unije. U ispitnom postupku utvrdit će se i primjereno trajanje eventualnog produljenja (ako postoji).

3.   Proizvod iz ispitnog postupka

Proizvod iz ispitnog postupka sastoji se od određenih proizvoda od čelika navedenih u Prilogu ovoj Obavijesti.

4.   Postupak

Budući da je utvrdila da raspolaže s dovoljno dokaza, Komisija pokreće ispitni postupak kako bi utvrdila treba li produljiti trajanje trenutačne zaštitne mjere za određene proizvode od čelika.

4.1.   Odgovori na upitnik (samo proizvođači iz Unije)

Komisija smatra da je potrebno prikupiti specifične podatke od industrije Unije da bi se pravilno procijenila potreba za produljenjem trajanja trenutačne zaštitne mjere radi sprečavanja ili ispravljanja ozbiljne štete. Među tim podacima su kretanja ključnih gospodarskih i financijskih pokazatelja za razmatrano razdoblje (2018.–2020.).

Od proizvođača iz Unije stoga se traži da, preko svojih udruženja iz Unije, ispune i dostave upitnike u roku od 21 dana od objave ove Obavijesti. Predložak odgovarajućeg upitnika dostupan je na: https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2519.

4.2.   Pisani podnesci

Kako bi se prikupile sve informacije bitne za ispitni postupak, zainteresirane strane, tj. strane s objektivnom vezom između svojih aktivnosti i proizvoda iz ispitnog postupka, pozivaju se da u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije Komisiji iznesu stajališta i dostave podatke i popratne dokaze u pisanom obliku. Svi pisani podnesci dostavljaju se putem stranice TRON.tdi (https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI). Za više pojedinosti vidjeti odjeljak 4.6.

Strane koje dostavljaju podneske dužne su u svojoj korespondenciji jasno navesti na koja se pitanja u nastavku njihov podnesak odnosi te svoje argumente iznijeti pod sljedećim naslovima:

(a)	jesu li mjere i dalje potrebne i zašto;

(b)	razmatranje interesa Unije;

(c)

ostalo.

Radi učinkovitosti i kao što je to radila u prethodnim ispitnim postupcima revizije, Komisija će automatski proširiti status zainteresirane strane na sve dionike s tim statusom u okviru trenutačne zaštitne mjere. To se, međutim, neće primjenjivati na punomoći.

Društva, udruženja ili vlade trećih zemalja koja u postupku pokrenutom objavom ove Obavijesti žele sudjelovati preko vanjskih pravnih zastupnika dužna su dati na uvid punomoć upravo za ovaj postupak.

Strane koje žele sudjelovati u postupku, a nisu registrirane kao zainteresirane strane u predmetu pozivaju se da pri podnošenju podneska putem TRON-a obrazlože svoj interes i veze s predmetom.

4.3.   Mogućnost dostave primjedbi na podneske drugih strana

Kako bi se zajamčila prava na obranu, zainteresirane strane trebale bi imati mogućnost iznošenja primjedbi na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane. Zainteresirane strane pritom smiju iznositi primjedbe samo na pitanja iz podnesaka drugih zainteresiranih strana i ne smiju postavljati nova pitanja. Zainteresirane strane bi pri opovrgavanju trebale konkretno navesti strane i njihove primjedbe koje osporavaju te strukturirati očitovanje prema navedenim naslovima.

Te primjedbe moraju se dostaviti Komisiji u roku od 10 dana od trenutka kad se podnesci iz stavka 4.2. i odgovori proizvođača iz Unije na upitnik daju na uvid zainteresiranim stranama u TRON-u. Komisija će pravovremeno obavijestiti zainteresirane strane, putem TRON-a, o pokretanju te druge faze pisanog postupka.

Pristup dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama moguć je putem internetske stranice TRON.tdi na sljedećoj adresi: https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI. Za pristup slijedite upute na toj stranici.

Navedeni rokovi ne dovode u pitanje pravo Komisije da zatraži dodatne informacije od zainteresiranih strana u propisno opravdanim slučajevima.

4.4.   Mogućnost saslušanja pred ispitnim službama Komisije

Sve zainteresirane strane mogu zatražiti saslušanje pred ispitnim službama Komisije. Svi zahtjevi za saslušanje moraju se podnijeti u pisanom obliku u roku od 15 dana od objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije i moraju sadržavati razloge za njihovo podnošenje, kao i sažetak pitanja o kojima zainteresirana strana želi raspravljati tijekom saslušanja.

Napominjemo da, s obzirom na potrebu dovršetka i utvrđivanja nalaza ispitnog postupka najkasnije do 30. lipnja 2021. (vidjeti odjeljak 5. u nastavku), vjerojatno velik broj zainteresiranih strana te mogućnost da se zainteresirane strane očituju na podneske drugih strana, što će im dati dostatnu priliku za obranu i iznošenje svojih stajališta, Komisija namjerava provesti ispitni postupak u pisanom obliku, bez organiziranja usmenih saslušanja osim ako zainteresirane strane mogu dokazati da postoji posebna potreba za usmenim saslušanjem.

4.5.   Dostavljanje informacija i produljenje rokova navedenih u ovoj Obavijesti

U pravilu zainteresirane strane mogu dostaviti informacije samo u rokovima navedenima u ovoj Obavijesti. Svako produljenje rokova predviđenih u ovoj Obavijesti može se zatražiti samo u iznimnim okolnostima te će se odobriti samo ako je propisno opravdano. Propisno opravdana iznimna produljenja roka za dostavu informacija u pravilu su ograničena na najviše tri dodatna dana.

4.6.   Upute za dostavu podnesaka i ispunjenih upitnika te korespondenciju

Informacije dostavljene Komisiji u svrhu postupaka trgovinske zaštite ne smiju podlijegati autorskim pravima. Prije nego što Komisiji dostave informacije i/ili podatke koji podliježu autorskim pravima treće strane, zainteresirane strane moraju zatražiti posebno dopuštenje od nositelja autorskih prava kojim se Komisiji izričito dopušta a) upotreba informacija i podataka u svrhu ovog postupka trgovinske zaštite i b) pružanje informacija i/ili podataka zainteresiranim stranama u ovom ispitnom postupku u obliku kojim im se omogućuje ostvarivanje prava na obranu.

Svi podnesci zainteresiranih strana za koje se zahtijeva povjerljivo postupanje moraju imati oznaku „Limited” (4). Strane koje dostavljaju informacije tijekom ovog ispitnog postupka pozivaju se da obrazlože svoj zahtjev za povjerljivo postupanje.

Strane koje dostavljaju informacije s oznakom „Limited” dužne su u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2015/478 (5) i člankom 5. Uredbe (EU) 2015/755 (6) dostaviti sažetke tih informacija u verziji koja nije povjerljiva s oznakom „For inspection by interested parties” (na uvid zainteresiranim stranama). Ti sažeci trebali bi biti dovoljno detaljni da se može razumjeti bit informacija koje su dostavljene kao povjerljive te se Komisiji moraju dostaviti istovremeno kad i verzija s oznakom „Limited”.

Ako stranka koja dostavlja povjerljive informacije ne navede dobar razlog za traženje povjerljivog postupanja ili ne dostavi sažetak u verziji koja nije povjerljiva, u traženom obliku i tražene kvalitete, Komisija te informacije ne mora uzeti u obzir, osim ako se iz odgovarajućih izvora može na zadovoljavajući način dokazati da su te informacije točne.

Zainteresirane strane pozivaju se da sve podneske i zahtjeve dostave putem stranice TRON.tdi (https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI) uključujući skenirane punomoći. Uporabom stranice TRON.tdi ili e-pošte zainteresirane strane izražavaju svoju suglasnost s pravilima koja se primjenjuju na elektroničke podneske, sadržanima u dokumentu „KORESPONDENCIJA S EUROPSKOM KOMISIJOM U PREDMETIMA TRGOVINSKE ZAŠTITE” objavljenom na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/june/tradoc_148003.pdf. Zainteresirane strane moraju navesti svoje ime, adresu, broj telefona i valjanu e-adresu te osigurati da je dostavljena e-adresa ispravna službena e-adresa koja se svakodnevno provjerava. Nakon što primi podatke za kontakt, Komisija će sa zainteresiranim stranama komunicirati isključivo putem stranice TRON.tdi ili e-poštom, osim ako one izričito zatraže da sve dokumente Komisije primaju nekim drugim sredstvom komunikacije ili ako vrsta dokumenta zahtijeva slanje preporučenom poštom. Dodatna pravila i informacije o korespondenciji s Komisijom, uključujući načela koja se primjenjuju na podneske poslane putem stranice TRON.tdi, zainteresirane strane mogu pronaći u prethodno navedenim uputama za komunikaciju sa zainteresiranim stranama.

Adresa Komisije za korespondenciju:

European Commission

Directorate-General for Trade

Directorate G, unit G5

Office: CHAR 03/66

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

TRON.tdi: https://webgate.ec.europa.eu/tron/tdi

E-pošta: TRADE-SAFE009-REVIEW@ec.europa.eu

5.   Vremenski okvir ispitnog postupka

Mjera na snazi prestat će važiti 30. lipnja 2021. osim ako se donese odluka o njihovu produljenju. Zato bi svaku odluku na temelju ovog postupka trebalo donijeti prije tog datuma.

6.   Nesuradnja

Ako zainteresirana strana ne dostavi potrebne informacije u roku ili ako znatno ometa ispitni postupak, nalazi se mogu donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 3. Uredbe (EU) 2015/755. Ako se utvrdi da je zainteresirana strana dostavila lažne ili obmanjujuće informacije, te se informacije ne moraju uzeti u obzir i mogu se upotrijebiti raspoloživi podaci.

7.   Službenik za saslušanje

Službenik za saslušanje veza je između zainteresiranih strana i ispitnih službi Komisije. Službenik za saslušanje ispituje zahtjeve za pristup dokumentaciji, sporove povezane s povjerljivošću dokumenata, zahtjeve za produljenje rokova i sve druge zahtjeve povezane s pravima na obranu zainteresiranih strana i trećih strana koji se mogu podnijeti tijekom postupka.

Zainteresirane strane mogu zatražiti intervenciju službenika za saslušanje. U načelu, te su intervencije ograničene na pitanja koja su se pojavila tijekom trenutačnog postupka revizije.

Zahtjevi za intervenciju službenika za saslušanje podnose se u pisanom obliku i trebali bi sadržavati razloge za njihovo podnošenje. Pozivamo zainteresirane strane da zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje podnesu u rokovima utvrđenima u odjeljcima od 4.1. do 4.3. ove Obavijesti za dostavu podnesaka Komisiji. Ako se takvi zahtjevi ne podnesu u važećem roku, službenik za saslušanje može ispitati razloge kašnjenja, vodeći pritom računa o interesima dobrog upravljanja i pravovremenom završetku ispitnog postupka.

Dodatne informacije i podatke za kontakt zainteresirane strane mogu pronaći na stranicama službenika za saslušanje na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://ec.europa.eu/trade/trade-policy-and-you/contacts/hearing-officer/.

8.   Obrada osobnih podataka

Osobni podaci prikupljeni u ovom ispitnom postupku obrađuju se u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

Obavijest o zaštiti podataka kojom se pojedinci obavješćuju o obradi osobnih podataka u okviru djelovanja Komisije u području trgovinske zaštite dostupna je na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/doclib/html/157639.htm.

---

(1)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/159 оd 31. siječnja 2019. o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 31, 1.2.2019., str. 27.).

(2)  Uredba (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (SL L 83, 27.3.2015., str. 16.).

(3)  Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33.).

(4)  Dokument s oznakom „Limited” dokument je koji se smatra povjerljivim u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2015/478, člankom 5. Uredbe (EU) 2015/755 i člankom 3.2. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama. To je ujedno zaštićeni dokument u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(5)  SL L 83, 27.3.2015., str. 16.

(6)  SL L 123, 19.5.2015., str. 33.

(7)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10148 — FCA/EEPS/JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 66/15)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 66/16)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI KOJOM SE MIJENJA JEDINSTVENI DOKUMENT

„LA JARABA”

PDO-ES-01895-AM01

Datum obavijesti: 16. studenoga 2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

Naslov

DODAVANJE BIJELOG VINA

—	Odjeljak 2.1. specifikacije proizvoda „Parametri koje treba uzeti u obzir, granične vrijednosti i dopuštena analitička odstupanja”; izmjena se odnosi i na odjeljak „Opis vina” jedinstvenog dokumenta.

Opis i razlozi

—	Potrebno je utvrditi analitičke parametre za bijela vina zbog dodavanja bijelog vina proizvedenog samo od sorte grožđa Sauvignon Blanc.

NOVI TEKST

2.1.2.

Bijelo vino Parametar Granična vrijednost Granice dopuštenog odstupanja Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) ≥ 11,5 ± 0,2 Najmanja ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) ≥ 12,5 ± 0,2 Reducirajući šećeri (g/l, izraženo kao glukoza) ≤ 4 ± 0,5 Ukupni sadržaj kiselosti (g/l, izraženo kao vinska kiselina) 4 < AT < 7 ± 0,3 Sadržaj hlapljivih kiselina (meq/l) ≤ 16,7 ± 3 Ukupni sumporov dioksid (mg/l) ≤ 130 ± 15 Sadržaj stroncija (mg/l) ≥ 2,2 ± 0,2

RAZLOG

—

S obzirom na to da razgraničeno područje ZOI-ja La Jaraba obuhvaća parcelu grožđa Sauvignon Blanc od kojeg se proizvode vina koja sadržavaju visoke razine stroncija, tražimo izmjenu specifikacije proizvoda kako bi se uključila sorta bijelog grožđa Sauvignon Blanc i bijela vina koja se od nje proizvode.

Naslov

DODAVANJE BIJELOG VINA

—	Odjeljak 2.2. specifikacije proizvoda „Svojstva koja treba utvrditi organoleptičkim analizama”; izmjena se odnosi i na odjeljak „Opis vina” jedinstvenog dokumenta.

Opis i razlozi

—	Zbog dodavanja bijelog vina koje se proizvodi samo od sorte grožđa Sauvignon Blanc potrebno je utvrditi organoleptičke karakteristike tog bijelog vina.

NOVI TEKST

2.2.4.

— bijelo vino koje se proizvedi samo od sorte Sauvignon Blanc, — izgled: čisto, svijetlo i bistro, svijetlo žute boje, — miris: intenzivan i pun, s notama koje su karakteristične za tu sortu, posebno notama bijelog koštuničavog voća i cvjetnim notama, — okus: svjež, svilenkast i uravnotežen.

RAZLOG

—

S obzirom na to da razgraničeno područje ZOI-ja La Jaraba obuhvaća parcelu grožđa Sauvignon Blanc od kojeg se proizvode vina koja sadržavaju visoke razine stroncija, tražimo izmjenu specifikacije proizvoda kako bi se uključila sorta bijelog grožđa Sauvignon Blanc i bijela vina koja se od nje proizvode.

Naslov

PROIZVODNJA VINA I POSTUPCI PROIZVODNJE BIJELIH VINA

—	Odjeljak 3. specifikacije proizvoda „Posebni enološki postupci”; izmjena se odnosi i na odjeljak „Posebni enološki postupci” jedinstvenog dokumenta.

Opis i razlozi

—	S obzirom na to da je sorta Sauvignon Blanc dodana u specifikaciju proizvoda, dodani su i enološki postupci koji se posebno odnose na proizvodnju bijelog vina.

NOVI TEKST

Mošt dobiven gnječenjem i prešanjem bijelog grožđa kojem je uklonjena peteljka taloži se na temperaturi od 15 do 20 oC najmanje 12 sati. Alkoholna fermentacija mošta na temperaturi od 10 do 21 oC u spremnicima od nehrđajućeg čelika. U normalnim okolnostima alkoholnu fermentaciju uzrokuje mikrobna flora u grožđu. Potom slijedi bistrenje, a neposredno prije punjenja u boce vino se filtrira s pomoću filtra s porama velikog promjera kako bi proizvod sadržavao što manje nečistoća.

RAZLOG

—	S obzirom na to da je u specifikaciju proizvoda dodano bijelo vino, u proizvodnji i postupcima proizvodnje vina potrebno je razlikovati proizvodnju crnog i bijelog vina.

Naslov

IZMJENA RAZDOBLJA ODLEŽAVANJA

Odjeljak 3. specifikacije proizvoda „Posebni enološki postupci”; izmjena se odnosi i na odjeljak „Posebni enološki postupci” jedinstvenog dokumenta.

Opis i razlozi

Izmjena se odnosi na tekst o proizvodnji i postupcima proizvodnje vina jer je razdoblje odležavanja vina u bačvi i u boci kraće.

NOVI TEKST

3.1.

– Mješavina crnih vina s različitim udjelima sorti Tempranillo, Cabernet Sauvignon, Merlot i Graciano. Odležavanje u hrastovim bačvama kapaciteta 225 litara najmanje tri mjeseca. Odležavanje u bocama najmanje mjesec dana.

3.2.

– Mješavina crnih vina s različitim udjelima sorti Tempranillo, Cabernet Sauvignon i Merlot. Odležavanje u hrastovim bačvama kapaciteta 225 litara najmanje tri mjeseca. Odležavanje u bocama najmanje mjesec dana.

RAZLOG

—	Sve veća tržišna potražnja za vinima s kraćim razdobljima odležavanja.

Naslov

DODAVANJE MAKSIMALNIH PRINOSA

—	Odjeljak 5. specifikacije proizvoda „Maksimalni prinosi”; izmjena se odnosi i na odjeljak „Maksimalni prinosi” jedinstvenog dokumenta.

—	Opis razloga

—	Dodavanje maksimalnih prinosa za sortu Sauvignon Blanc.

NOVI TEKST

5.

Maksimalni prinosi Tempranillo: 10 500 kg/ha, što je jednako 73,5 hl/ha. Cabernet Sauvignon: 11 000 kg/ha, što je jednako 77 hl/ha. Merlot: 10 000 kg/ha, što je jednako 70 hl/ha. Graciano: 10 000 kg/ha, što je jednako 70 hl/ha. Sauvignon Blanc: 11 000 kg/ha, što je jednako 77 hl/ha.

RAZLOG

—	S obzirom na to da je sorta Sauvignon Blanc dodana u specifikaciju proizvoda, utvrđen je maksimalni prinos za tu sortu.

Naslov

DODAVANJE KORIŠTENE SORTE VINOVE LOZE

—	Odjeljak 6. specifikacije proizvoda „Sorte za proizvodnju vina”; izmjena se ne odnosi na jedinstveni dokument.

Opis razloga

—	Dodavanje sorte Sauvignon Blanc.

NOVI TEKST

6.

Sorte za proizvodnju vina Crne: Tempranillo, Cabernet Sauvignon, Merlot, Graciano. Bijele: Sauvignon Blanc.

RAZLOG

—	S obzirom na to da je sorta Sauvignon Blanc dodana u specifikaciju proizvoda, ta je sorta uključena u ovaj odjeljak.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv proizvoda

„La Jaraba”

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

Crno vino

Vino je tamnocrvene boje trešnje i srednjeg do snažnog intenziteta, bogatog i punog okusa crvenih i crnih bobica. Sadržava veći udio stroncija nego druga vina, što je rezultat visokih razina tog elementa u tlu, pa su vina intenzivna, aromatična i puna sa snažnom mineralnom i smolastom notom.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost mora biti unutar zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	11
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	15
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	130

Bijelo vino

Čisto, svijetlo i bistro, slamnatožute boje. Intenzivna i puna aroma, s notama koje su karakteristične za tu sortu, posebno notama bijelog koštuničavog voća i cvjetnim notama. Okus je svjež, svilenkast i uravnotežen.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost mora biti unutar zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	11,5
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	10
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	130

5.   Enološki postupci

(a)   Posebni enološki postupci

Poseban enološki postupak

Alkoholna fermentacija crnog grožđa na temperaturi od 15 do 30 °C u spremnicima od nehrđajućeg čelika ili bačvama od francuskog hrasta. Točenje u spremnike i maceracija tijekom najmanje 10 dana.

Mošt dobiven gnječenjem i prešanjem bijelog grožđa kojem je uklonjena peteljka taloži se na temperaturi od 15 do 20 oC, i to najmanje 12 sati. Alkoholna fermentacija mošta na temperaturi od 10 do 21 oC u spremnicima od nehrđajućeg čelika.

Maksimalni prinos od prešanja grožđa iznosi 70 litara na 100 kg grožđa.

Vino prvo odležava u hrastovim bačvama kapaciteta 225 litara, a zatim u boci tijekom sljedećeg razdoblja:

—	mješavina crnih vina s različitim udjelima sorti Tempranillo, Cabernet Sauvignon, Merlot i Graciano: odležavanje u hrastovim bačvama kapaciteta 225 litara najmanje tri mjeseca i odležavanje u bocama najmanje mjesec dana,

—	mješavina crnih vina s različitim udjelima sorti Tempranillo, Cabernet Sauvignon i Merlot: odležavanje u hrastovim bačvama kapaciteta 225 litara najmanje tri mjeseca i odležavanje u bocama najmanje mjesec dana,

—	crno vino proizvedeno samo od sorte Merlot: odležavanje u hrastovim bačvama kapaciteta 225 litara najmanje šest mjeseci i odležavanje u bocama najmanje šest mjeseci.

Postupak uzgoja

Grožđe se bere nakon postizanja fenolne zrelosti; odabiru se grozdovi najbolje strukture i s najvećom koncentracijom fenolnih spojeva. Jedini organski materijal koji se upotrebljava u vinogradima jest ovčje gnojivo s vlastitog stočarskoga gospodarstva.

(b)   Maksimalni prinosi

Tempranillo

73,5 hektolitara po hektaru

Tempranillo

10 500 kilograma grožđa po hektaru

Cabernet Sauvignon

77 hektolitara po hektaru

Cabernet Sauvignon

11 000 kilograma grožđa po hektaru

Merlot i Graciano

70 hektolitara po hektaru

Merlot i Graciano

10 000 kilograma grožđa po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Razgraničeno područje nalazi se u općini El Provencio (Cuenca). U skladu s registrom vinograda raspored je parcela sljedeći: zona 9, parcele 14b, 14d, 14f, 14h, 26d, 26e, 26h, 26i, 26j, 26k, 26m, 26n, 26v.

Vino se proizvodi od grožđa koje se bere u vinogradima na razgraničenom području te se puni u boce u vinariji koja se nalazi na proizvodnom području.

7.   Glavne sorte vinove loze

MERLOT

TEMPRANILLO – CENCIBEL

8.   Opis povezanosti

OKOLIŠ (PRIRODNI I LJUDSKI ČIMBENICI)

Kako je vidljivo na karti postojećeg ruralnog katastra Španjolske, La Jaraba je zemljopisni naziv mjesta u kojem se nalazi razgraničeno područje. Nalazi se u dolini ispunjenoj sedimentom. Prijašnji vodotok Cañada de Valdelobos sada povremeno teče kroz to područje i ulijeva se u rijeku Záncara, koja je prirodna granica između pokrajina Cuenca i Albacete. La Jaraba gotovo nema uzvisina, odnosno potpuno je ravna. Nalazi se na nadmorskoj visini od 700 m.

Vinogradi su uvelike zaštićeni šumom hrasta crnike i bora površine 92 ha, što stvara mikroklimu posebno povoljnu za rast vinove loze. Tako su pošteđeni od nestašice vode koju bi mogao prouzročiti topao i suh istočni vjetar, zbog čega grožđe može dulje dozrijevati. Grožđe je stoga bogatije bojilima, visokokvalitetnim taninom i aromama nego grožđe koje se uzgaja izvan razgraničenog područja.

Tlo, koje je iz razdoblja kvartara, oblikuje morfostratigrafsku jedinicu rijeke Guadiane. Sastav mu je različit: uključuje kvarcit, kvarc i mezozojske i miocenske vapnence, što tlu omogućuje da dulje zadrži vlagu i razlikuje ga od okolnih područja, koja imaju mnogo veći udio vapnenca.

Tlo pripada vrsti alfisol, s crvenim mediteranskim tlima na vapnenačkoj podlozi. Ima razvijen profil, pH vrijednost od 7 do 8,5, slab kapacitet razmjene, dobru unutarnju drenažu, dobru penetrabilnost sve do horizontalnih slojeva vapnenca, koji se nalaze na dubini od otprilike 60 do 90 centimetara, a tekstura mu varira od pjeskovite ilovače do gline. Tlo je bogato hranjivim tvarima zbog obilja aluvijalnih elemenata. Osim toga, morfologija plodnog tla bogatog grubim aluvijalnim sedimentima, u kombinaciji s praksom primjene stajskog gnojiva svake godine, pogoduje laganom, svježem profilu tla. Takvo je tlo vrlo pogodno za uzgoj vinove loze, a time je i čimbenik visoke kvalitete grožđa.

Klima je umjereno sredozemna sa značajkama kontinentalne. Najvažnije su godišnje prosječne klimatske vrijednosti sljedeće: temperatura od 14 do 16 °C i 450 mm oborina.

U tlu su utvrđene natprosječne razine stroncija: na pojedinim parcelama više od 100 mg/kg. Točnije, vrijednosti se kreću od 111,67 do 158,41 mg/kg i daleko su veće od onih u tlima susjednih područja, uključujući lokaciju poznatu kao „Los Canforrales”, na kojoj iznose 76,59 mg/kg, te „Manteleros”, s 20,19 mg/kg. U Mantelerosu je ta vrijednost gotovo osam puta manja nego u La Jarabi.

To se izravno odražava na vina, koja imaju razinu stroncija iznad 2,2 mg/l, a neka čak 3,3 m/g. Te su razine znatno više nego u vinima proizvedenima u susjednim područjima, koja imaju udio stroncija od 0,95 do 1,6 mg/l. Stoga se može smatrati da je razina stroncija u vinu pouzdan pokazatelj da je vino proizvedeno u La Jarabi.

Kad je riječ o postupcima proizvodnje, jedini organski materijal koji se upotrebljava ovčje je gnojivo s vlastitog stočarskoga gospodarstva.

Kad je riječ o postupcima prerade, alkoholnu fermentaciju pokreće mikrobna flora u grožđu, a prešanjem se dobiva najviše 70 litara vina na 100 kg grožđa.

OPIS VINA

Vina iz La Jarabe uvjetovana su lokalnim tlom i klimom, koji im daju velik udio fenolnih tvari, stabilnost i eleganciju. Vina imaju dojmljivu strukturu, udio minerala i punoću. Činjenica da su vina odležavala u bačvama i bocama utječe na organoleptička svojstva, a to je tamnocrvena boja trešnje te srednji do snažan intenzitet, pri čemu se u ustima osjeća pun i bogat okus crvenih i crnih bobica. Sadržavaju veći udio stroncija nego druga vina proizvedena izvan razgraničenog područja, što je rezultat visokih razina tog elementa u tlu La Jarabe, pa su vina puna i imaju snažnu mineralnu i smolastu notu.

POVEZANOST

Imanje je smješteno je u riječnoj dolini ispunjenoj sedimentom, obiluje različitim količinama kvarcita, kvarca i vapnenca te ima natprosječnu razinu stroncija u tlu, što pridonosi proizvodnji intenzivnih, aromatskih i punih vina sa snažnom mineralnom i smolastom notom. Razina stroncija vinu daje njegovu istaknutu kvalitetu.

Iako se područje nalazi unutar područja ZOI-ja La Mancha, sljedeći ga čimbenici razlikuju od La Manche.

PRIRODNI ČIMBENICI

Razgraničenje područja temelji se na razini stroncija u tlu koja je znatno viša nego u tlu u okolici. Vina s tog područja stoga imaju istaknutija mineralna svojstva.

U studiji okoliša koje je dostavio podnositelj zahtjeva vidljivo je da su razine stroncija izvan tog područja od 20 do 80 mg/kg, dok se na razgraničenom području kreću od 110 do 160 mg/kg. Vina s tog područja stoga imaju udio stroncija od 2,5 do 3,3 mg/l, a vina iz okolnih vinograda samo oko 1 mg/l.

Osim zbog udjela stroncija, to je područje jedinstveno i zbog činjenice da je okruženo brojnim stablima hrasta crnike i bora, što ga štiti od toplih i suhih istočnih vjetrova. To znači da je klima vlažnija nego u okolnim područjima, čime se produljuje postupak dozrijevanja grožđa. Rezultat je toga intenzivnija boja te jači okus i aroma grožđa, a time i vina.

LJUDSKI ČIMBENICI

Najočitije su razlike u postupcima proizvodnje vina „La Jaraba” i onih u susjednom području ZOI-ju La Mancha (uzet ćemo u obzir odležala crna vina iz La Manche jer je to jedina vrsta koju proizvodi „La Jaraba”) sljedeće:

ZOI LA MANCHA	LA JARABA	RAZLIKE
> 11,5 % vol.	> 12,5 % vol.	veći udio alkohola
< 10 meq/l	< 16,7 meq/l	veći sadržaj hlapljivih kiselina
< 13 000  kg/Ha	< 11 000  kg/Ha	manja proizvodnja po hektaru
≤ 1,6 mg/l	≥ 2,2 mg/l	veći udio stroncija

S obzirom na to da je područje razgraničeno na temelju udjela stroncija u tlu, trenutačno na tom području postoji samo jedna vinarija koja proizvodi vino, a ona pripada podnositelju zahtjeva.

Potrebno je naglasiti da je on vlasnik područja koje je veće od razgraničenog područja. Stoga razgraničenje nije provedeno na temelju vlasništva, nego na temelju prethodno navedenih okolišnih uvjeta.

Nadalje, ako u budućnosti drugi proizvođači pokrenu poslovanje na razgraničenom zemljopisnom području, smiju se koristiti registriranim nazivom ako ispune zahtjeve navedene u specifikaciji. Budući da to područje zauzima oko 75 hektara, sasvim je moguće da će se u budućnosti na njemu otvoriti nove vinarije.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Vino se proizvodi od grožđa koje se bere u vinogradima na razgraničenom području te se puni u boce u vinariji koja se nalazi na proizvodnom području. To je zato što proizvodnja crnih vina uključuje drugu fazu odležavanja u bocama u trajanju od najmanje mjesec dana, pri čemu se provodi postupak redukcije. Time se poboljšava kvaliteta vina i zaokružuje njihov okus. Vina su spremna za potrošnju kada postignu organoleptička svojstva utvrđena u specifikaciji proizvoda za svaku vrstu vina. Cilj je osigurati kvalitetu i zajamčiti podrijetlo i kontrolu kako bi se postigla svojstva utvrđena u specifikaciji proizvoda za crna i bijela vina sa ZOI-jem La Jaraba.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://pagina.jccm.es/agricul/paginas/comercial-industrial/consejos_new/pliegos/MOD_PLIEGO_LA-JARABA_20200529-II.pdf

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

(2021/C 66/17)

Europska komisija odobrila je ovaj zahtjev za manju izmjenu u skladu s člankom 6. stavkom 2. trećim podstavkom Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

Zahtjev za odobrenje ove manje izmjene može se pregledati u Komisijinoj bazi podataka eAmbrosia.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„SALCHICHÓN DE VIC”/„LLONGANISSA DE VIC”

EU br.: PGI-ES-0119-AM02 – 9.9.2020.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Nazivi

„Salchichón de Vic”/„Llonganissa de Vic”

2.   Država članica ili treća zemlja

Španjolska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

ZOZP „Salchichón de Vic”/„Llonganissa de Vic” tradicionalna je suha kobasica iz Katalonije koja se proizvodi od krte svinjetine i svinjske masti te šećera, soli i papra kao jedinih začina. Meso se melje, dodaju mu se začini, nadjeva se u ovitke i zatim suši.

Kobasica se nadijeva u prirodne ovitke, a karakterizira je naborani vanjski izgled s ovitkom koji prianja uz mješavinu mesa. Valjkasta je oblika (manje ili više pravilnog), a s vanjske je strane bjelkaste boje zbog gljivične flore, koja s vremenom poprima ljubičasto-smeđe nijanse. U unutrašnjosti su vidljive kockice svinjske masti i zrna papra.

Ima karakterističnu i ugodnu aromu i okus koje poprima začinjavanjem i tijekom postupka sušenja.

Promjer i veličina ZOZP-a „Salchichón de Vic”/„Llonganissa de Vic” ovise o upotrijebljenom ovitku. Dimenzije u trenutku otpremanja i trajanje sušenja navedeni su u nastavku:

Masa (g)	Promjer sušene kobasice (suha) (mm)		Minimalno vrijeme sušenja (u danima)
200–300	≥ 35	≤ 75	30 dana
≥ 300	> 40	≤ 90	45 dana

Fizikalni i kemijski parametri:

—	maksimalni udio masti: 48 % (*),

—	minimalni udio bjelančevina: 38 % (*),

—	maksimalni omjer kolagena i bjelančevina x 100: 12,

—	ukupni topljivi šećeri izraženi kao maksimalna dopuštena količina glukoze: 3 % (*),

—	dodane bjelančevine: nema,

—	aktivnost vode pri 20 oC: aw < 0,92,

—	5,3 ≤ pH ≤ 6,2.

(*)	vrijednost izražena na temelju suhe tvari

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Proizvod se proizvodi od probranih krtih komada svinjetine (buta, plećke i drugog krtog mesa vrhunske kvalitete), svinjske masti, soli, papra i prirodnih ovitaka (svinjskog zadnjeg crijeva, debelog crijeva, šivanih ovitaka ili sušenih sastavljenih ovitaka).

Kao ostali sastojci mogu se upotrebljavati jedino šećeri (monosaharidi i disaharidi), proizvođačevo vlastito zrelo mesno tijesto, kalijev nitrit, natrijev nitrit, kalijev nitrat, natrijev nitrat, askorbinska kiselina i natrijev askorbat.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Proizvodnja (priprema svježeg mesa, rezanje i mljevenje, miješanje, gnječenje, dodavanje začina, nadijevanje ovitka i sušenje ili dozrijevanje) mora se odvijati na zemljopisnom području određenom u točki 4.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

„Salchichón de Vic” može se prodavati u obliku zapakiranih kriški. Može se rezati na kriške i pakirati za prodaju i unutar i izvan zemljopisnog područja opisanog u točki 4.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Na pakiranju moraju biti jasno naznačeni zaštićeni naziv „Salchichón de Vic” (na španjolskom jeziku) ili „Llonganissa de Vic” (na katalonskom jeziku), logotip ZOZP-a, simbol ZOZP-a EU-a, službena numerirana oznaka koju je izdao Regulatorni odbor i sve ostale informacije propisane važećim zakonodavstvom.

Prikaz logotipa ZOZP-a:

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Definirano područje za taj ZOZP sastoji se od općina na visoravni Plana de Vic, koja je smještena u okrugu Osona u provinciji Barcelona. Riječ je o sljedećim općinama:

Aiguafreda, Sant Martí de Centelles, El Brull, Seva, Tona, Muntanyola, Malla, Taradell, Sant Julià de Vilatorta, Santa Eugènia de Berga, Calldetenes, Folgueroles, Vic, Santa Eulàlia de Riuprimer, Gurb, Tavèrnolas, Roda de Ter, Manlleu, Santa Cecila de Voltregà, Sant Hipòlit de Voltregà, Les Masies de Voltregà, Oris, Torelló, Centelles, Balenyà, Les Masies de Roda, San Vicenç de Torelló i Sant Pere de Torelló.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Jedinstvenost kobasice „Salchichón de Vic” temelji se na ugledu i dobrom glasu koje je proizvod tijekom stoljećâ stekao u Kataloniji i u ostatku Španjolske, posebno od 19. stoljeća nadalje. Dodatni su razlozi okolišni i klimatski uvjeti na zemljopisnom području koji omogućavaju njezinu proizvodnju.

Plana de Vic, zemljopisno područje ZOZP-a, visoravan je s odličnim poljoprivrednim uvjetima na kojoj se nalazi velik broj poljoprivrednih gospodarstava i malih ruralnih sredina. Smještena je na nadmorskoj visini od 400 do 600 metara te okružena planinskim lancima Guilleries, Montseny, Collsacabra i Lluçanés, koji je u određenoj mjeri izoliraju. Klima je kontinentalno-sredozemna, ali zbog položaja visoravni zrak tijekom djelovanja anticiklone obično stagnira. Tada dolazi do temperaturne inverzije, pa su temperature na visoravni i do 20 oC niže nego na okolnim područjima. Osim toga, nad tim se područjem stalno zadržava sumaglica (u prosjeku 225 dana sumaglice godišnje). Stoga se na visoravni Plana de Vic stvaraju vrlo specifični okolišni uvjeti koje je teško oponašati. To pridonosi razvoju tipične mikroflore koja je odgovorna za fermentaciju i enzimske procese koji kobasici „Salchichón de Vic” daju karakterističnu aromu i okus.

Najraniji zapisi o kobasici „Salchichón de Vic” potječu iz 1456., a njezino podrijetlo moglo bi sezati do 4. stoljeća. U prošlosti su je seljaci tog područja proizvodili na svojim imanjima kako bi očuvali najbolje komade mesa. Od sredine 19. stoljeća u mnogim su zapisima isticani kvaliteta i ugled kobasice „Salchichón de Vic”. Na primjer, u izdanju novina El Porvenir od 29. svibnja 1867. spominju se „sada poznate salchichones de Vic”. Poznato je i da je sam kralj Alfons XIII. bio ljubitelj tog proizvoda. Zbog toga su se mjesto i naziv Vic te pojam salchichón godinama upotrebljavali zajedno poput imena i prezimena velikaških obitelji, a kobasica se s vremenom počela smatrati malim blagom.

Iako se tradicionalno upotrebljava izraz salchichón, koji označava debelu sušenu kobasicu, autohtoni je naziv proizvoda llonganissa, katalonski izraz koji je u španjolskom postao salchichón. Stoga su nazivi „Salchichón de Vic” i „Llonganissa de Vic” međusobno zamjenjivi.

Ukratko, kobasica „Salchichón de Vic” proizvod je iznimnog ugleda, koji održava iskustvo koje se prenosi s generacije na generaciju proizvođača i specifične okolišne uvjete zemljopisnog područja na kojem se proizvodi.

Upućivanje na objavu specifikacije proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

Ažurirana specifikacija proizvoda nalazi se na http://agricultura.gencat.cat/web/.content/al_alimentacio/al02_qualitat_alimentaria/normativa-dop-igp/plecs-tramit/pliego-condiciones-igp-llonganissa-vic-cambio-logo.pdf dok je postupak izmjene u tijeku i objavit će se na http://agricultura.gencat.cat/ca/ambits/alimentacio/segells-qualitat-diferenciada/distintius-origen/dop-igp/normativa-dop-igp/plecs-condicions/ nakon odobrenja.

---

(1)  SL L 179, 19.6.2014., str. 17.