25.2.2021

Službeni list Europske unije

C 65/4

MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

оd 25. siječnja 2021.

o prijedlogu uredbe u pogledu prekograničnih plaćanja u Uniji

(CON/2021/3)

(2021/C 65/04)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 15. listopada 2020. zahtjev Vijeća Europske unije za davanje mišljenja o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prekograničnim plaćanjima (1) (dalje u tekstu „Prijedlog uredbe“).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u vezi s četvrtom alinejom članka 127. stavka 2. Ugovora i četvrtom alinejom članka 3. stavka 1. Protokola (br. 4) o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, budući da Prijedlog uredbe sadrži odredbe koje se tiču nesmetanog funkcioniranja platnih sustava. Upravno vijeće donijelo je ovo mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

Opće napomene

Prijedlog uredbe ima za cilj kodificirati Uredbu (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2), kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2019/518 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Premda ESB općenito pozdravlja postupak kodifikacije, primjećuje, kako je istaknuto u obrazloženju Prijedloga uredbe, da instrumenti koji su predmet kodifikacije ne sadrže bitne promjene, već samo formalne izmjene koje zahtijeva kodifikacija. ESB je donio mišljenje (4) i o prijedlogu Uredbe (EU) 2019/518 (5). Međutim, određene odredbe Uredbe (EU) 2019/518 uvedene su u kontekstu zakonodavnog postupka Unije nakon podnošenja prijedloga Komisije ESB-a, i stoga nisu bile dio zahtjeva Vijeća za savjetovanje s ESB-om. Stoga, s obzirom da prethodno nije bilo mogućnosti za davanjem mišljenja, a s obzirom na to da će Prijedlog uredbe biti usvojen u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, ESB koristi ovu priliku da se izjasni o jednoj odredbi Prijedloga uredbe koja je uvedena Uredbom (EU) 2019/518.

1. Posebne napomene

1.1 Pozivanje na referentne tečajeve eura koje je izdao ESB

Članak 4. stavak 1. Prijedloga uredbe, čiji je cilj dopuniti zahtjeve za transparentnošću i obavješćivanjem utvrđene Direktivom (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća (6) (u daljnjem tekstu „Direktiva o platnim uslugama“) u odnosu na usluge konverzije valuta (7), zahtijeva od pružatelja usluga platnog prometa i strana koje pružaju usluge konverzije valuta na bankomatu ili na prodajnom mjestu da izraze ukupne troškove konverzije valute kao postotak uvećanja u odnosu na najnovije dostupne referentne tečajeve eura koje je izdao ESB.

Od 1998. ESB objavljuje referentne tečajeve eura (referentni tečajevi ESB-a) na temelju okvira koje je odobrilo Upravno vijeće ESB-a 1998., i naknadno izmijenilo 2015. (8) (dalje u tekstu „Okvir za referentne tečajeve ESB-a (ECBRR) “). Referentni tečajevi ESB-a su osigurani kao javno dobro za pojedine građane i institucije (9) i koristi ih širok raspon institucija. Cilj Okvira za ECBRR je očuvanje integriteta ECBRR-ova: i. obeshrabrivanjem trgovanja na ECBRR-u, te ii. ograničavanjem njihove uporabe na referentne svrhe. Stoga se odlučno savjetuje da se ECBRR-ovi ne koriste u transakcijske svrhe, te se ECBRR-ovi objavljuju samo u informativne svrhe (10). S tim u vezi, Okvir za ECBRR ima za cilj ojačati razliku između ECBRR-ova i referentnih vrijednosti tečaja koji su namijenjeni u transakcijske svrhe.

Pozivanje na ECBRR-ove u Prijedlogu uredbe moglo bi, suprotno ciljevima ECBRR-ova, stvoriti poticaj za neke sudionike na tržištu da trguju ECBRR-ovima. Stoga ESB preporučuje da se upućivanje u članku 4. Prijedloga uredbe na ECBRR-ove ukloni i zamijeni odgovarajućim upućivanjem na odgovarajuću referentnu kamatnu stopu strane valute koja ulazi u područje primjene uredbe o referentnoj vrijednosti Unije (11), i koja se može koristiti u kontekstu troškova konverzije valuta. Točnost i cjelovitost takvih referentnih vrijednosti, koja je osigurana režimom za administratore referentnih vrijednosti uvedene tom uredbom, štiti interese klijenata pružatelja usluga platnog prometa i strana koje pružaju usluge konverzije valuta.

Na mjestima gdje ESB preporučuje izmjenu Prijedloga uredbe, poseban prijedlog nacrta naveden je u posebnom tehničkom radnom dokumentu uz obrazloženje dano u tu svrhu. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na mrežnim stranicama EUR-Lex.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 25. siječnja 2021.

Predsjednica ESB-a

Christine LAGARDE

(1) COM(2020) 323 konačno.

(2) Uredba (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2560/3002 (SL L 266, 9.10.2009., str. 11.).

(3) Uredba (EU) 2019/518 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 u pogledu određenih naknada za prekogranična plaćanja u Uniji i naknada za preračunavanje valuta (SL L 91, 29.3.2019., str. 36.).

(4) Vidi mišljenje Europske središnje banke CON/2018/38 оd 31. kolovoza 2018. o prijedlogu uredbe u pogledu određenih naknada za prekogranična plaćanja u Uniji i naknadama za konverziju valute (SL C 382, 23.10.2018., str. 7.). Sva mišljenja ESB-a objavljuju se na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(5) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 u pogledu određenih naknada za prekogranična plaćanja u Uniji i naknada za konverziju valute, COM(2018) 163 konačno.

(6) Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).

(7) Vidi uvodnu izjavu 8. Prijedloga uredbe.

(8) Vidi Okvir za referentne tečajeve eura ESB-a dostupan na mrežnoj stranici ESB-a www.ecb.europa.eu.

(9) Vidi priopćenje za javnost ESB-a od 7. prosinca 2015. o ESB-ovom uvođenju promjena u referentne tečajeve eura.

(10) Okvir ECBRR-a izričito propisuje da „naziv „referentni tečaj“ znači tečaj koji nije namijenjen za upotrebu – ni izravnu ni neizravnu (kao temeljna referentna vrijednost) – u transakcijama na tržištu. Svrha tih tečajeva isključivo je obavijesna.“

(11) Uredba (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29.6.2016., str. 1.).

25.2.2021

Službeni list Europske unije

C 65/6

Tečajna lista eura (1)

24. veljače 2021.

(2021/C 65/05)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,2146
JPY	japanski jen	128,69
DKK	danska kruna	7,4364
GBP	funta sterlinga	0,86030
SEK	švedska kruna	10,0893
CHF	švicarski franak	1,1029
ISK	islandska kruna	154,60
NOK	norveška kruna	10,2483
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,978
HUF	mađarska forinta	359,74
PLN	poljski zlot	4,5178
RON	rumunjski novi leu	4,8749
TRY	turska lira	8,7071
AUD	australski dolar	1,5347
CAD	kanadski dolar	1,5266
HKD	hongkonški dolar	9,4189
NZD	novozelandski dolar	1,6451
SGD	singapurski dolar	1,6049
KRW	južnokorejski von	1 346,15
ZAR	južnoafrički rand	17,5723
CNY	kineski renminbi-juan	7,8362
HRK	hrvatska kuna	7,5805
IDR	indonezijska rupija	17 070,23
MYR	malezijski ringit	4,9100
PHP	filipinski pezo	59,072
RUB	ruski rubalj	89,4919
THB	tajlandski baht	36,487
BRL	brazilski real	6,5642
MXN	meksički pezo	24,7700
INR	indijska rupija	87,8760

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

25.2.2021

Službeni list Europske unije

C 65/7

Preporuka Stalnog odbora država EFTA-e br. 1/2020/SC o obavijesti Norveške od 5. studenoga 2020. o primjeni zaštitnog sloja za sistemski rizik u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, kako je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 79/2019 uključen u Sporazum o EGP-u

(2021/C 65/06)

STALNI ODBOR DRŽAVA EFTA-e,

budući da:

Norveško Ministarstvo financija („Finansdepartmentet”, dalje u tekstu „Ministarstvo”), koje je nacionalno imenovano tijelo nadležno za primjenu zaštitnog sloja za sistemski rizik (dalje u tekstu „SyRB”), kako je navedeno u članku 133. Direktive 2013/36/EU, koji je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 79/2019 uključen u Sporazum o EGP-u, obavijestilo je 5. studenoga 2020. Stalni odbor država EFTA-e o namjeri da poveća postojeći SyRB za domaće izloženosti (dalje u tekstu „obavijest”).

Kreditne institucije u Norveškoj trenutačno podliježu SyRB-u od 3 % za sve izloženosti, osim dvije sistemski važne institucije koje podliježu SyRB-u od 5 % za sve izloženosti. Prijavljena mjera je SyRB od 4,5 %, a primjenjivat će se na domaće izloženosti svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Norveškoj, uključujući pet društava kćeri matičnih društava s poslovnim nastanom u državama članicama Unije. Zaštitnim slojem namjeravaju se ublažiti sistemski rizici u Norveškoj i promicati domaća financijska stabilnost tako što će se zaštititi otpornost financijskog sustava i osigurati stalni odgovarajući kapital u bankama s obzirom na visoku razinu dugoročnog sistemskog rizika u Norveškoj. Ministarstvo je usto dostavilo zasebnu obavijest o namjeri da u skladu s člankom 131. Direktive 2013/36/EU uvede zaštitni sloj za dvije kreditne institucije razvrstane u kategoriju ostalih sistemski važnih institucija (OSV institucije). Stopa tog zaštitnog sloja bit će 2 % za jednu instituciju i 1 % za drugu.

Prijavljeni SyRB primjenjivao bi se od 31. prosinca 2020. na sve kreditne institucije, osim na one koje ne primjenjuju „napredni IRB pristup”, a koje bi imale prijelazno razdoblje u kojem bi postojeći zaštitni sloj ostao 3 % za sve izloženosti do 31. prosinca 2022. Ministarstvo će ponovno procijeniti mjeru svake druge godine.

Budući da se prijavljena mjera odnosi i na društva kćeri matičnih društava s poslovnim nastanom u drugim državama EGP-a, primjenjuje se postupak opisan u članku 133. stavku 14. podstavku 3. paketa CRD IV, kako je prilagođen Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 79/2019. Stoga je Ministarstvo, kao imenovano tijelo zaduženo za primjenu SyRB-a, o svojoj namjeri dužno obavijestiti odgovarajuća tijela ostalih država EGP-a te Stalni odbor država EFTA-e i Europski odbor za sistemske rizike (ESRB). Stalni odbor i ESRB dužni su u roku od mjesec dana od obavijesti izdati preporuku o poduzetim mjerama.

5.	SyRB je namijenjen ublažavanju dugoročnih strukturnih sistemskih rizika u norveškom financijskom sustavu. Ti rizici uglavnom proizlaze iz širenja i pojačavanja šokova unutar samog sustava, norveškog bankarskog sektora i realnog gospodarstva.

U obrazloženju obavijesti Ministarstvo ističe da su dugoročni strukturni sistemski rizici u Norveškoj relativno visoki. Norveške institucije doprinose toj visokoj razini sistemskih rizika jer imaju slične strukture financiranja i znatno se oslanjaju na velike izvore financiranja (48 % njihova financiranja dolazi iz takvih izvora, uključujući inozemne velike izvore financiranja), zbog čega su osjetljive na tržišna previranja. Usto su i povezane, među ostalim uzajamnim ulaganjima u pokrivene obveznice, te imaju slične i koncentrirane izloženosti prema tržištima nekretnina. Na primjer, približno 60 % ukupnih kredita norveških kreditnih institucija čine krediti za (stambene i poslovne) nekretnine. U tim su okolnostima poremećaji u gospodarstvu veći jer mogu u isto vrijeme i na isti način ozbiljno utjecati na više kreditnih institucija. Taj potencijal za povećanje rizika dodatno potvrđuje činjenica da su poslovni modeli norveških banaka slični i da su one povezane uzajamnim ulaganjima u pokrivene obveznice.

Ministarstvo je istaknulo da su visoke cijene i stambenih i poslovnih nekretnina te visoki dugovi kućanstava u Norveškoj među ključnim slabostima norveškog financijskog sustava koje proizlaze iz realnog gospodarstva. U vezi s tim treba napomenuti da je zaduženost kućanstava u odnosu na raspoloživi dohodak u Norveškoj kroz povijest bila relativno visoka, što opet dovodi do sistemskog rizika za bankarski sektor. Rizik povezan s norveškim kućanstvima koja velik dio dohotka daju za servisiranje duga dodatno je pojačan time što većina norveških hipoteka ima promjenjive kamatne stope, zbog čega čak i mali poremećaji mogu ozbiljno narušiti servisiranje duga. Povijesno gledano, izloženosti rizicima poslovnih nekretnina (CRE) u prethodnim krizama prouzročile su neke od najvećih gubitaka norveškog bankarskog sustava i pridonijele problemima solventnosti bankarskog sektora. Stalni odbor nadalje napominje da je ESRB u lipnju 2019. izdao upozorenje norveškim tijelima jer su slabosti u norveškom sektoru stambenih nekretnina (RRE) utvrđene kao izvor sistemskog rizika za financijsku stabilnost te je naveo da te slabosti treba ukloniti (1).

Ministarstvo je istaknulo i da kreditne institucije posluju u norveškom gospodarstvu koje karakterizira relativno ujednačen korporativni sektor koji uvelike ovisi o naftnom sektoru. Budući da naftni sektor u Norveškoj čini 17 % BDP-a i 40 % ukupnog izvoza, mogući pad cijena nafte ili globalne potražnje znatan je rizik za gospodarstvo u cjelini. On je posljednjih godina donekle ublažen ulaganjem dobiti iz naftnog sektora u vrijednosne papire na međunarodnim financijskim tržištima. Međutim, zbog pandemije bolesti COVID-19 i aktualnog prelaska na zeleno gospodarstvo mogu se povećati i kratkoročni i dugoročni pritisak na taj sistemski važan sektor. Takav pritisak mogao bi potencijalno imati lančani učinak na druge sektore kojima su izložene kreditne institucije. Stalni odbor s tim u vezi primjećuje da Norveška središnja banka u Izvješću o financijskoj stabilnosti iz 2020. navodi da „[u] norveškom naftnom sektoru naftna uslužna poduzeća predstavljaju osobit rizik za banke, a banke su pretrpjele znatne gubitke zbog kreditiranja te industrije u posljednjih pet godina” (2).

Prema mišljenju Ministarstva, zbog veličine, važnosti i koncentracije norveškog bankarskog sektora rastu sistemski rizici za norveško gospodarstvo. Prvo, veličina bankarskog sektora znatna je u odnosu na BDP i iznosi približno 225 % BDP-a iz 2019. Drugo, bankarski sektor izrazito je važan za financiranje gospodarstva jer izdaje više od 80 % bruto domaćih kredita u nefinancijskom sektoru. Treće, bankarski sektor koncentriran je u pet najvećih banaka na koje otpada 56 % ukupnih domaćih kredita.

10.

U procjeni obrazloženja Ministarstva Stalni odbor primio je na znanje procjenu stabilnosti financijskog sustava Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Norvešku iz 2020. (3) U skladu s procjenom Ministarstva o glavnim pitanjima koja se odnose na visoku razinu sistemskog rizika, u izvješću MMF-a ustanovljeno je da su velike izloženosti norveških banaka domaćim stambenim i poslovnim nekretninama, zajedno s velikim izvorima financiranja, među ključnim temeljnim slabostima. MMF nadalje primjećuje da bi međusobna povezanost bankarskog sektora mogla dovesti do znatnog povećanja šoka i da bi naglo usporavanje gospodarskog rasta moglo narušiti sposobnost dužnika da servisiraju dug. Kad je riječ o ovisnosti o tržištu nafte, MMF primjećuje da bi nagli prelazak na gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika mogao imati dalekosežne posljedice s obzirom na to da se Norveška oslanja na proizvodnju i izvoz nafte.

11.

S obzirom na strukturu norveškog bankarskog sektora i rizike kojima je izložen, kako je prethodno opisano, Ministarstvo smatra potrebnim da kreditne institucije u cjelini budu sposobne pokriti gubitke koji mogu nastati zbog ozbiljnih šokova i poremećaja u financijskom sustavu i realnom gospodarstvu. Zaključuje da je SyRB od 4,5 % za izloženosti u Norveškoj najprikladnija mjera za ublažavanje znatnih necikličkih sistemskih rizika u Norveškoj.

12.

U procjeni zaključka Ministarstva Stalni odbor primjećuje da su testiranja otpornosti na stres koja su provela norveška tijela pokazala da bi u malo vjerojatnim, ali ne i nerealnim situacijama mnoge institucije imale manjak redovnog osnovnog kapitala u odnosu na ukupne kapitalne zahtjeve i zahtjeve za zaštitni sloj. Najnovija testiranja otpornosti na stres, koja je u studenome 2019. provela Norveška središnja banka, a u lipnju 2020. Finanstilsynet (FSA), temelje se na dubokoj međunarodnoj recesiji sa snažnim rastom premija rizika, što bi imalo ozbiljne posljedice za norveško gospodarstvo. FSA-ino testiranje otpornosti na stres pokazalo je da bi u razdoblju stresa omjer redovnog osnovnog kapitala praktički svih 20 najvećih bankovnih grupa pao ispod ukupnog zahtjeva za redovni osnovni kapital, uključujući zahtjev za zaštitni sloj i zahtjev u sklopu drugog stupa. Nadalje, od 84 ostale norveške kreditne institucije 48 ih ne bi ispunjavalo ukupne kapitalne zahtjeve.

13.

Stalni odbor nadalje primjećuje da Ministarstvo očekuje da bi se, bez provedene prijavljene mjere, budućim testiranjima otpornosti na stres otkrila veća smanjenja adekvatnosti kapitala, zbog čega bi institucije bile prisiljene iskoristiti veći udio svojeg kombiniranog zaštitnog sloja kako bi održale aktivnost kreditiranja. Time bi se oslabila otpornost bankarskog sustava na utvrđene dugoročne sistemske rizike. Kad bi zahtjev za SyRB iznosio 4,5 % za domaće izloženosti, održala bi se odgovarajuća kapitalizacija koja se temelji na prethodno spomenutim rizicima, bez znatnih povećanja efektivnih zahtjeva za veće institucije u odnosu na stanje prije 2020. S tim u vezi Ministarstvo nadalje tvrdi da postoji nekoliko aspekata koji nisu obuhvaćeni rezultatima testiranja otpornosti na stres, što može pridonijeti podcjenjivanju potencijalnih gubitaka kreditnih institucija. Na primjer, pretpostavlja se da kreditne institucije u razdobljima stresa i dalje imaju pristup velikim izvorima financiranja. Štoviše, Ministarstvo tvrdi da su akumulirani gubici u testiranjima otpornosti na stres manji od stvarnih gubitaka koje su kreditne institucije pretrpjele za norveške bankarske krize 1988.–1992. Ministarstvo tvrdi i da su sveukupni zahtjevi koji se podrazumijevaju u okviru zaštitnog sloja za sistemski rizik od 4,5 % za domaće izloženosti također unutar raspona procjena društveno optimalnih zahtjeva (4).

14.

Stalni odbor pažljivo je razmotrio dokaze koje je dostavilo Ministarstvo, uključujući rezultate testiranja otpornosti na stres koja su provela norveška tijela i povijesne podatke o ozbiljnim krizama u Norveškoj, te smatra da se razina SyRB-a od 4,5 % za domaće izloženosti može smatrati prikladnom za ublažavanje utvrđenih sistemskih rizika koji ugrožavaju stabilnost norveškog financijskog sustava. Stalni odbor nadalje smatra da je za održavanje otpornosti bankarskog sustava na utvrđene sistemske rizike u sadašnjim okolnostima potrebna razina kapitala koja se postiže zahvaljujući SyRB-u od 4,5 %. Stalni odbor u tom pogledu primjećuje da je Izvršni odbor MMF-a na temelju procjene stabilnosti financijskog sustava Norveške u kolovozu 2020. zaključio da „bi se tijela trebala zaštititi od slabljenja kapitalnih zahtjeva” (5).

15.

Pri procjeni učinkovitosti i proporcionalnosti mjere Stalni odbor uzeo je u obzir stajalište Ministarstva da će zahtjev za SyRB od 4,5 % za izloženosti u Norveškoj učinkovito doprinijeti održavanju otpornosti norveških institucija i njihovoj sposobnosti da pokriju gubitke na razini koja se smatra potrebnom s obzirom na intenzitet sistemskih rizika. Okvir CRR/CRD IV nedavno je uključen u Sporazum o EGP-u te je Ministarstvo, pripremajući usklađivanje norveškog okvira s postojećim okvirom, procijenilo područje primjene i kalibriranje zahtjeva za SyRB-a i zaključilo da će najučinkovitiji način ublažavanja sistemskog rizika biti postavljanje zahtjeva na 4,5 % samo za domaće izloženosti. Osim što će se poboljšati usklađenost između cilja i strukture mjere, na taj će se način postići i usklađivanje s odredbama okvira CRR/CRD IV kojima se olakšava uzajamna primjena domaćih stopa zaštitnog sloja.

16.

Ministarstvo smatra da je za veće norveške banke, koje čine više od polovice domaćeg bankarskog sustava, stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik od 4,5 % za domaće izloženosti gotovo istovjetna prijašnjoj stopi zaštitnog sloja od 3 %, koja se primjenjuje na sve izloženosti u smislu stvarnih kapitalnih zahtjeva. Mišljenja je da je to proporcionalno potencijalnim gubicima koji proizlaze iz strukturnih rizika u norveškom financijskom sustavu, ali i intenzitetu tih rizika i toleranciji na njih koja se podrazumijeva iz prethodnih odluka Ministarstva o zaštitnom sloju. Nadalje, vrijedi napomenuti da je postojeća stopa zaštitnog sloja od 3 % na sve izloženosti kalibrirana kada se primjenjivao donji prag iz Basela I i kada nije bilo pomoćnog faktora za MSP-ove. Ministarstvo smatra da bi, bez donjeg praga iz Basela I i uz primjenu pomoćnog faktora za MSP-ove, prethodna stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik vjerojatno bila viša s obzirom na razinu sistemskog rizika. Kao što je Ministarstvo zaključilo na temelju iskustva iz prethodnih kriza i rezultata testiranja otpornosti na stres, ukupni kapitalni zahtjev i zahtjev za zaštitni sloj proporcionalni su ukupnim rizicima prisutnima u financijskom sustavu. U skladu s tim, ukupni zahtjev trebalo bi održavati na razini približnoj onoj od prije 2020. jer je intenzitet sistemskih rizika sličan onom iz 2013., čime bi se opravdala stopa SyRB-a od 4,5 %.

17.

Prema mišljenju Ministarstva, pandemija bolesti COVID-19 nije dovela do većih promjena u strukturnim značajkama norveškog financijskog sustava, a norveške kreditne institucije nastavile su ispunjavati kapitalne zahtjeve i zahtjeve za zaštitni sloj pritom ih znatno premašujući i mogle su nastaviti kreditirati kućanstva i poduzeća tijekom pandemije bolesti COVID-19. U međuvremenu Ministarstvo je u ožujku 2020. snizilo protuciklički zaštitni sloj kapitala s 2,5 % na 1 % kao kratkoročni odgovor na potencijalni učinak pandemije bolesti COVID-19.

18.

S obzirom na prethodno navedeno, Stalni odbor smatra da je predmetna mjera učinkovita i proporcionalna jer doprinosi ublažavanju utvrđenih dugoročnih strukturnih rizika u norveškom bankarskom sektoru. Stalni odbor napominje da su rezultati testiranja otpornosti na stres koja su provela norveška tijela najjasniji dokaz u prilog tom zaključku jer ukazuju na to da će se mjerama učinkovito promicati financijska stabilnost u Norveškoj tako što će se kapital norveških kreditnih institucija održavati na razini potrebnoj za očuvanje njihova postojećeg kapaciteta pokrivanja gubitaka. U prilog tom zaključku o proporcionalnosti mjere Stalni odbor primjećuje da se time implicira da u stvarnom smislu neće biti znatnog povećanja kapitalnih zahtjeva za norveške kreditne institucije. Za nekoliko društava kćeri matičnih društava s poslovnim nastanom u drugim državama članicama EGP-a kapitalni zahtjevi povećat će se za približno 1,5 postotnih bodova, no Stalni odbor napominje da, prema Ministarstvu, razine kapitala tih kreditnih institucija premašuju zahtjeve na temelju stope SyRB od 4,5 % za norveške izloženosti. Ministarstvo priznaje da će neke norveške kreditne institucije možda trebati donekle povećati omjer kapitala kako bi održale upravljački zaštitni sloj povrh ukupnih zahtjeva prvog i drugog stupa. U međuvremenu, prijelaznim razdobljem do 31. prosinca 2022. za banke koje ne primjenjuju napredni IRB pristup trebalo bi se osigurati da promjene zahtjeva za SyRB ne dovedu do neopravdanih povećanja kapitalnih zahtjeva za kreditne institucije na koje se ukidanjem praga iz Basela I ne utječe znatno, a čije će zahtjeve iz drugog stupa možda trebati ponovno kalibrirati nakon što se na njih počne primjenjivati viši SyRB nakon prijelaznog razdoblja. Tim bi se pristupom trebali ublažiti poremećaji koje bi mogla prouzročiti prijavljena mjera te ograničiti svi negativni učinci na domaće banke i njihovu sposobnost kreditiranja.

19.

Stalni odbor razmotrio je i razloge Ministarstva za odbacivanje drugih mjera predviđenih Direktivom 2013/36/EU ili Uredbom (EU) br. 575/2013 (osim članaka 458. i 459. te uredbe), samostalno ili u kombinaciji, kao odgovarajućeg načina ublažavanja utvrđenog makrobonitetnog ili sistemskog rizika, uzimajući u obzir relativnu učinkovitost tih mjera.

20.

Člankom 124. Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležnim je tijelima dopušteno da za kreditne institucije koje primjenjuju standardizirani pristup povećaju pondere rizika za izloženosti osigurane nekretninama, na temelju razmatranja financijske stabilnosti, ostvarenih gubitaka po izloženostima osiguranima nekretninama i budućim kretanjima na tržištu nekretnina. Ministarstvo smatra da je ponder rizika od 35 % za izloženost osiguranu stambenim nekretninama u Norveškoj primjeren institucijama koje primjenjuju standardizirani pristup. Za izloženosti osigurane poslovnim nekretninama već su na temelju stavka 2. tog članka određeni veći ponderi rizika, koji se kreću od 100 % do 150 %, ovisno o rejtingu druge ugovorne strane.

21.

U skladu s člankom 164. Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela mogu, prema potrebi na temelju razmatranja financijske stabilnosti i budućih kretanja na tržištu nekretnina, odrediti više minimalne vrijednosti prosječnog gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza ponderiranog visinom izloženosti za izloženosti osigurane nekretninama na njihovu državnom području. Za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama u Norveškoj se od 2014. za uklanjanje nesigurnosti povezane s unutarnjim modelima kreditnog rizika primjenjuje veći prag za gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza od 20 %.

22.

Stalni odbor primjećuje da su članci 124. i 164. Uredbe (EU) br. 575/2013 već donekle primijenjeni u cilju ublažavanja određenih rizika. Primjećuje i da se prijavljenom mjerom namjeravaju ublažiti dugoročni sistemski rizici koji ne obuhvaćaju samo posebna kretanja na tržištu nekretnina na koja se mogu primijeniti odredbe iz članaka 124. i 164. Uredbe (EU) br. 575/2013. U te se sistemske rizike ubrajaju slične strukture financiranja kreditnih institucija, njihova međusobna povezanost te slične i koncentrirane izloženosti prema tržištima nekretnina i norveškom gospodarstvu čiji korporativni sektor nije vrlo raznolik, dok je opterećenost kućanstava dugom visoka.

23.

Ako nadležno tijelo utvrdi da kreditne institucije sa sličnim profilima rizika jesu ili bi mogle biti izložene sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, trenutačno može, u skladu s člankom 103. Direktive 2013/36/EU, provesti postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) za te institucije na sličan ili istovjetan način. Člankom 104. Direktive 2013/36/EU propisan je skup nadzornih ovlasti nadležnog tijela u primjeni članka 103. te direktive, uključujući dodatne kapitalne zahtjeve. Ministarstvo tvrdi da bi zahtjeve iz drugog stupa specifične za instituciju u skladu s člankom 104. Direktive 2013/36/EU trebalo prilagoditi situaciji svake institucije i da se takvi zahtjevi mogu primijeniti na određene elemente strukturnih sistemskih rizika, no samo u mjeri u kojoj rizici nisu opće značajke bankarskog sustava. U prilog tom stajalištu Ministarstvo smatra da je u Direktivi 2019/878 objašnjeno da su zahtjevi iz drugog stupa specifični za institucije, što bi trebalo spriječiti njihovu primjenu kao alata za ublažavanje sistemskih rizika. Stalni odbor slaže se da su mjere iz drugog stupa zaista prvenstveno namijenjene ublažavanju rizika specifičnih za institucije te su ujedno manje transparentne od zaštitnog sloja za sistemski rizik.

24.

Člankom 131. Direktive 2013/36/EU imenovana tijela ovlaštena su utvrditi ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) te za njih odrediti ili ponovno odrediti zaštitni sloj za OSV institucije. Ministarstvo je dostavilo zasebnu obavijest o namjeri da utvrdi zaštitni sloj za OSV institucije za dvije sistemski važne institucije. Smatra da se ti zaštitni slojevi nadopunjuju jer se zaštitnim slojevima za OSV institucije ublažava dio rizika koji nastaje zbog koncentracije sistemski važnih institucija, a zaštitnim se slojem za sistemski rizik ublažavaju drugi dugoročni neciklički sistemski rizici. Ministarstvo tvrdi da postoje brojne druge kreditne institucije koje su dovoljno velike da potencijalno povećaju sistemske rizike u norveškom bankarskom sektoru, ali su istovremeno i premale da bi ih Ministarstvo na pojedinačnoj osnovi moglo utvrditi kao domaće sistemski važne institucije. Stalni odbor smatra da članak 131. Direktive 2013/36/EU nije namijenjen ublažavanju svih vrsta dugoročnih necikličkih sistemskih ili makrobonitetnih rizika. Zaštitni sloj za OSV institucije ne bi bio odgovarajući alat za ublažavanje dugoročnih necikličkih sistemskih ili makrobonitetnih rizika koji utječu na bankarski sektor u cjelini.

25.

Protuciklički zaštitni sloj iz članka 136. Direktive 2013/36/EU primjenjuje se na sve nefinancijske izloženosti privatnog sektora smještene u određenoj jurisdikciji. Ministarstvo tvrdi da je on namijenjen ublažavanju druge vrste sistemskog rizika, odnosno onoga koji proizlazi iz cikličnosti u financijskom sustavu. Stalni odbor slaže se s tom ocjenom.

26.

Nakon razmatranja argumenata koje je iznijelo Ministarstvo, Stalni odbor slaže se s Ministarstvom da bi postojeće mjere iz Direktivie2013/36/EU ili Uredbe (EU) br. 575/2013 (osim članaka 458. i 459. te uredbe), same ili u kombinaciji, bile relativno manje učinkovite za dostatno i primjereno ublažavanje utvrđenog rizika.

27.

Kad je riječ o potencijalnom učinku na unutarnje tržište, Stalni odbor primjećuje da nema naznaka da prijavljena mjera ima nerazmjeran učinak na pet društava kćeri kreditnih institucija s poslovnim nastanom u drugim državama EGP-a. Osim toga, kako bi se smanjila mogućnost odavanja informacija stranim institucijama koje posluju u Norveškoj preko podružnica, Ministarstvo planira zatražiti uzajamnu primjenu SyRB-a za sve institucije EGP-a s izloženostima prema Norveškoj. Stalni odbor smatra da je to važno zbog razmjerno snažne prisutnosti banaka iz drugih nordijskih zemalja na norveškom tržištu kredita te da se spriječi regulatorna arbitraža i izbjegne odavanje informacija preko podružnica. Na snazi su posebni memorandumi o razumijevanju kojima se promiče prekogranična financijska stabilnost i osigurava odgovarajući bonitetni nadzor nad važnim podružnicama financijskih institucija koje posluju u nordijsko-baltičkom području (6). Stalni odbor napominje da će ESRB procijeniti zahtjev za uzajamnu primjenu i veće kapitalne zahtjeve koji bi proizašli iz toga za strane kreditne institucije kada Ministarstvo zatraži da ESRB svojim članovima preporuči da uzajamno primijene mjeru.

28.

S obzirom na visok stupanj međusobne povezanosti s financijskim sustavima drugih nordijskih zemalja, Stalni odbor očekuje da će prijavljena mjera povoljno utjecati na financijsku stabilnost u mjeri u kojoj se regulatorna arbitraža i odavanje informacija mogu izbjeći uzajamnom primjenom prijavljene mjere za značajne izloženosti stranih kreditnih institucija na norveško tržište, što uključuje poslovanje podružnica značajnih stranih banaka.

29.

Uzimajući u obzir sve prethodno navedene čimbenike, kako je propisano člankom 133. paketa CRD IV, Stalni odbor država EFTA-e nakon pregleda obavijesti s Norveškom i savjetovanja s relevantnim stranama u tom postupku zaključuje da zaštitni sloj za sistemski rizik od 4,5 % za domaće izloženosti ne dovodi do nerazmjernih štetnih učinaka na cjelokupni financijski sustav ili dijelove financijskog sustava Norveške ili EGP-a u cjelini. Jednako tako, ne uzrokuje prepreku niti je sam prepreka pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta,

DONIO JE OVU PREPORUKU:

Zaštitni sloj za sistemski rizik o kojem je norveško Ministarstvo financija („Finansdepartmentet”) 5. studenoga dostavilo obavijest u skladu s člankom 133. stavkom 11. Direktive 2013/36/EU, kako je prilagođen Odlukom Zajedničkog odbora br. 79/2019, opravdan je, prikladan, proporcionalan i učinkovit za ublažavanje sistemskih rizika za koje je i namijenjen. Stalni odbor država EFTA-e nadalje ističe sljedeće:

a.	veličina utvrđenih sistemskih ili makrobonitetnih rizika predstavlja prijetnju stabilnosti norveškog financijskog sustava takve prirode da je opravdano uvođenje stope zaštitnog sloja za sistemski rizik od 4,5 % za domaće izloženosti;

b.	prijavljena mjera vjerojatno će biti učinkovita i prikladna za proporcionalno ublažavanje rizika;

c.	ostale makrobonitetne mjere iz Direktive 2013/36/EU ili Uredbe (EU) br. 575/2013, same ili u kombinaciji, bile bi relativno manje učinkovite za dostatno i primjereno ublažavanje utvrđenog rizika;

d.	prijavljena mjera, uključujući njezinu primjenu na društva kćeri čija matična društva imaju poslovni nastan u drugim državama EGP-a, ne dovodi do nerazmjernih štetnih učinaka na financijski sustav Norveške ili EGP-a u cjelini i nije prepreka pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

2.	Stalni odbor država EFTA-e ne preporučuje nikakve izmjene prijavljene mjere s obzirom na njezine učinke na društva kćeri kreditnih institucija s poslovnim nastanom u drugim državama EGP-a.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. prosinca 2020.

Za Stalni odbor

Predsjednica

Sabine MONAUNI

Glavni tajnik

Henri GÉTAZ

(1) Vidjetihttps://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/warnings/esrb.warning190923_no_warning~d3e4f2c135.hr.pdf?4cf3e3031aa71bffaa0bd97a66b311ac.

(2) Norveška središnja banka (2020.), Financial Stability Report (Izvješće o financijskoj stabilnosti), str. 52.

(3) Međunarodni monetarni fond (2020.), Financial System Stability Assessment for Norway (Procjena stabilnosti financijskog sustava za Norvešku), Izvješće MMF-a za Norvešku br. 20/259, kolovoz.

(4) Bazelski odbor za nadzor banaka (2019.), The costs and benefits of bank capital – a review of the literature (Troškovi i koristi bankarskog kapitala – pregled literature), Radni dokument br. 37, lipanj.

(5) Međunarodni monetarni fond (2020.), Procjena stabilnosti financijskog sustava za Norvešku, Izvješće MMF-a za Norvešku br. 20/259, kolovoz, str. 2.

(6) Vidjeti https://www.regjeringen.no/contentassets/ff0c28c162ca43f39b585d7c9f94dab5/nbsg-mou_2018.pdf.

25.2.2021

Službeni list Europske unije

C 65/20

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 65/11)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI KOJOM SE MIJENJA JEDINSTVENI DOKUMENT

„LA MANCHA”

PDO-ES-A0045-AM03

Datum obavijesti: 18.11.2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Izmjena najmanje stvarne alkoholne jakosti za bijela i ružičasta vina i određivanje najmanje stvarne alkoholne jakosti za biser vina (odjeljak 2.1. Specifikacije proizvoda i točka 2.1. Jedinstvenog dokumenta)

Opis i razlozi

Najmanja stvarna alkoholna jakost bijelih i ružičastih vina povećava se na 9 % i izričito se određuje najmanja stvarna alkoholna jakost biser vina.

Potrošači danas žele vina s većim udjelom neprevrelog šećera, stoga je ovoj vrsti vina potrebna niža stvarna alkoholna jakost za postizanje potrebna sadržaja neprevrelog šećera.

Navodi se i da se najmanja stvarna alkoholna jakost bijelih, ružičastih i crnih vina odnosi i na biser vina.

Vrsta izmjene: standardna

Ovom se izmjenom prilagođavaju analitički parametri, ali ona ne uključuje znatnu izmjenu zaštićenog proizvoda, koji zadržava svojstva i profil koji su opisani u odjeljku o povezanosti i koji su posljedica međudjelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika. Stoga ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

2. Prilagodba sadržaja sumpornog dioksida i terminologije koja se odnosi na analitičke parametre za neprevreli šećer i hlapljive kiseline primjenjivim pravilima (odjeljak 2.1. Specifikacije i točka 2.1. Jedinstvenog dokumenta)

Opis i razlozi

Analitički parametar „neprevreli šećer” preimenovan je u „ukupni šećeri izraženi kao fruktoza i glukoza” u skladu s člankom 20. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/34 od 17. listopada 2018., u kojem se predviđa određivanje ukupnih šećera izraženih kao fruktoza i glukoza.

Treba napomenuti i da se sadržaj hlapljivih kiselina izražava kao octena kiselina.

Osim toga, člankom 20. Provedbene uredbe (EU) 2019/34 sumporni dioksid utvrđen je kao analitički parametar koji treba odrediti, te se stoga dodaje taj parametar za pjenušava vina. Granične vrijednosti za vina u odjeljcima 2.1.4., 2.1.5. i 2.1.6. utvrđene su u skladu s dijelom B Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/934 od 12. ožujka 2019.

Vrsta izmjene: standardna

Ovom se izmjenom prilagođava terminologija koja se odnosi na fizička i kemijska svojstva, ali se ne mijenja konačni proizvod, koji zadržava svojstva i profil koji su opisani u odjeljku o povezanosti i koji su posljedica međudjelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika. Stoga ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

3. Redefiniranje organoleptičkih svojstava (odjeljak 2.2. Specifikacije i točka 2.2. Jedinstvenog dokumenta)

Opis i razlozi

Zbog provedbe norme UNE-EN-ISO 17065 pri provjeri specifikacije potrebno je izmijeniti organoleptički opis obuhvaćenih vina tako da se njihova svojstva mogu povezati s deskriptorima koje može ocijeniti panel za organoleptičko ocjenjivanje koji ispunjava kriterije utvrđene normom UNE-EN-ISO 17025.

Vrsta izmjene: standardna

Riječ je o izmjeni kojom se prilagođavaju organoleptička svojstva radi njihove bolje procjene u okviru senzorne analize. Izmjena ne podrazumijeva znatnu izmjenu proizvoda, koji zadržava svojstva i profil koji su opisani u odjeljku o povezanosti i koji su rezultat međudjelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika. Stoga se smatra da ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

4. Ažuriranje upućivanja na zakonodavstvo (odjeljak 3.2.5. Specifikacije i točka 3.2.5. Jedinstvenog dokumenta)

Opis i razlozi

Upućivanja na zakonodavstvo zamijenjena su upućivanjima na važeće propise te je uključeno upućivanje na Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Vrsta izmjene: standardna

Ova je izmjena ažuriranje. Stoga se smatra da ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

5. Pojašnjenje o prerađivačkim vinarijama i mjestima proizvodnje (odjeljak 4. Specifikacije i točka 4. Jedinstvenog dokumenta)

Opis i razlozi

U posljednjem odlomku navodi se da će se vina proizvoditi u vinarijama na području proizvodnje La Manche te da će se proizvoditi od grožđa s parcela navedenih u međustrukovnom registru vinograda kako bi se otklonile sumnje u pogledu lokacije prerađivačkih vinarija te kao bi se poboljšale kontrola i sljedivost mjesta proizvodnje.

Vrsta izmjene: standardna

Tekst odlomka samo je poboljšan, ali samo područje nije izmijenjeno. Stoga se smatra da ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

6. Dodavanje sorti Moscatel de Alejandría (muškat aleksandrijski) i Garnacha Tintorera (grenaš crni) (odjeljak 6. Specifikacije i točka 6. Jedinstvenog dokumenta)

Opis i razlozi.

U specifikaciju se dodaju bijela sorta „Moscatel de Alejandría” i crna sorta „Garnacha tintorera”. Bijela sorta „Moscatel de Alejandría” tipično je mediteranska. Njezina aromatična svojstva i sadržaj šećera čine je prikladnom za proizvodnju vina La Mancha. To je područje prikladno i za uzgoj crne sorte „Garnacha tintorera”, o čemu svjedoče tisuće hektara te sorte na našem području proizvodnje. Nakon što je na temelju više ocijenjenih uzoraka provjerilo njezin potencijal za proizvodnju kvalitetnih vina i usklađenost sa zahtjevima specifikacije za ZOI La Mancha, navedeno međustrukovno udruženje odlučilo ju je uključiti u specifikaciju.

Bijelo vino (u cijelosti ili djelomično) proizvedeno od sorte „Moscatel de Alejandría” i crno vino (u cijelosti ili djelomično) proizvedeno od sorte „Garnacha tintorera” dugo se proizvode na području proizvodnje. Stoga je svrha ove izmjene u specifikaciju proizvoda uključiti sorte koje se već neko vrijeme uzgajaju na tom području.

Vrsta izmjene: standardna

Ovom se izmjenom omogućuje proizvodnja istih vrsti vina koje imaju ista svojstva kao i zaštićeni proizvod. Stoga se smatra da ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

7. Izmjena teksta primjenjivih zahtjeva u nekoliko odlomaka (odjeljak 8. Specifikacije. Ne utječe na jedinstveni dokument)

Opis i razlozi

Prvi odlomak: Tekst odlomka izmijenjen je kako bi se pojasnilo da punjenje u bocama u vinarijama na području proizvodnje i izvan njega koje su upisane u odgovarajući registar ZOI-ja La Mancha mora biti u skladu sa zahtjevima za punjenje u boce te da se sljedivost vina sa ZOI-jem La Mancha mora moći provjeriti. Nadalje, svako vino koje se stavlja na tržište sa ZOI-jem La Mancha mora imati svoju sekundarnu oznaku ili pečat jamstva koje je izdalo prethodno navedeno međustrukovno udruženje.

Drugi odlomak: Kapacitet punjenja proširen je na PET boce (samo boce od 18,7 cl i isključivo za zračne prijevoznike i objekte u kojima je uporaba stakla zabranjena) radi usklađivanja s propisima o sigurnosti zračnog prometa i javnim ustanovama.

Treći odlomak: Postotak potreban za upotrebu naziva određene, pojedinačne sorte grožđa ažuriran je na 85 %. Time se usklađuje s primjenjivim zakonodavstvom (članak 50. stavak 1. točka (a) podtočka i. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 od 17. listopada 2018. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013).

Ažurirana su i regulatorna upućivanja na trenutačno važeće standarde.

Vrsta izmjene: standardna

Riječ je o izmjeni teksta i ažuriranju. Stoga se smatra da ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

8. Ažuriranje upućivanja na zakonodavstvo (odjeljak 9.2. Specifikacije. Ne utječe na jedinstveni dokument)

Opis i razlozi

U trećem i devetom odlomku upućivanje na uredbe stavljene izvan snage zamjenjuje se upućivanjem na uredbe koje su na snazi.

Vrsta izmjene: standardna

Ova je izmjena ažuriranje. Stoga se smatra da ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

„La Mancha”

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

8.	Biser vino

4. Opis vina

Bijelo i ružičasto vino, mlada i tradicionalna vina te bijela vina dozrela u hrastovim bačvama

Niska alkoholna jakost. Nijanse bijelih vina u rasponu su od zelenkastih do žutih, ali ne i zlatnih. Primarne su arome jake i voćne, blago kiselkaste i uravnotežene.

Ako su odležala u bačvama, boja im je u rasponu od žute do zlatne ili slamnate, s prženim notama i pozadinskim notama vanilije te trajnim notama hrasta i voća.

Boja ružičastih vina varira od ružičaste do blago crvenkaste, s jakim voćnim i/ili cvjetnim aromama. Blago su kisela, uravnotežena i voćnog okusa.

Vina fermentirana u bačvi imaju arome i dugotrajan naknadni okus koji podsjeća na bačvu.

*	Najveći sadržaj hlapljivih [kiselina] mladih vina: 8,33 meq/l

Najveći udio sulfita: 190 mg/l ako je šećer > 5 g/l (osim vina dozrelih u hrastovim bačvama)

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	9
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	10
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	140

Mlada i tradicionalna crna vina i crna vina dozrela u hrastovim bačvama

Od ljubičastocrvene do boje nara, jaka i voćna vina, primarnih aroma. Okus tanina, uravnoteženog omjera alkohola i kiselosti, dugotrajnog voćnog okusa.

Boja vina koje je dozrijevalo u bačvama kreće se od boje nara do boje rubina. Jaka su, voćna, primarnih aroma i arome vanilije. U ustima ostavljaju dugotrajan i uravnotežen okus s natruhama vanilije.

Daljnjim dozrijevanjem mogu dobiti nijanse terakote ili naranče. Dugotrajna su okusa koji podsjeća na med. U ustima su blaga, skladna, zaokružena i strukturirana.

Vina fermentiranima u bačvama imaju arome i naknadni okus koji podsjeća na bačvu.

*	Najveći sadržaj hlapljivih [kiselina] mladih vina: 8,33 meq/l

*	Najveći udio sulfita: 180 mg/l ako je šećer > 5 g/l (osim vina dozrelih u hrastovim bačvama)

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	11,5
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	10
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	130

Prirodno slatka tradicionalna vina

U skladu sa suhoćom bijelih vina i u rasponu od granatno crvene do crvene s nijansama žuto-smeđe. Intenzivno aromatična, podsjećaju na voće i/ili džemove, uravnotežena i puna.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost unutar je zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	13
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	20
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	250

Bijelo i crno vino pod nazivima „crianza”, „reserva” i „gran reserva”

Bijela vina variraju u rasponu od boje slame do zlatne boje, različitih su intenziteta, ovisno o starosti. Drvenaste i prepečene arome. Uravnotežena.

Crna vina boje su od granatno crvene do terakote, ovisno o starosti. Dozrijevanjem se aroma mijenja iz voćne u drvenastu i/ili prepečenu. Uravnotežena i puna okusa.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost unutar je zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

**	Najmanja stvarna volumna alkoholna jakost određena je u specifikaciji ovisno o tome radi li se o bijelom ili crnom vinu.

***	Donje granice sadržaja hlapljivih kiselina ovisno o razini i trajanju dozrijevanja.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	20
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	150

Kvalitetno pjenušavo vino

Boja pjenušavih bijelih vina varira od blijedih do zlatnih i svijetlih nijansi, dok su nijanse ružičastih vina blijedoružičaste. Mjehurići su mali i postojani.

Arome su čiste i voćne.

Punog su i uravnoteženog okusa.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	11,66
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

Biser vino

Biser vina mogu biti bijela vina različitih nijansi žute, ružičasta vina različitih nijansi ružičaste i crna vina ljubičastocrvene boje.

Bijela vina imaju voćne arome, dok su arome ružičastih i crnih vina intenzivne i podsjećaju na crveno voće.

Riječ je o vinima punog, uravnoteženog okusa s dugotrajnim voćnim naknadnim okusom te istaknutim ugljikovim dioksidom.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	10
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

5. Enološki postupci

a. Posebni enološki postupci

Poseban enološki postupak

Bijela, ružičasta i crna vina obuhvaćena [ovim ZOI-jem] proizvode se isključivo od dopuštenih sorti. Nije dopušteno miješati sorte bijelog i crnog vina.

Maksimalna stopa konverzije iznosi 74 litre vina na svakih 100 kilograma ubranog grožđa.

Bijela i ružičasta vina proizvode se gnječenjem grozdova i cijeđenjem primjenom statičkog ili dinamičkog sustava. Mogu se unaprijed macerirati radi ekstrakcije aroma i boje, a obavezna je fermentacija na temperaturi od najviše 22 °C.

Crna vina moraju se fermentirati s pokožicom tijekom najmanje tri dana na temperaturi od najviše 28 °C.

b. Maksimalni prinosi

Vinogradi s račvastim sustavom uzgoja

10 000 kilograma grožđa po hektaru

Vinogradi s račvastim sustavom uzgoja

74 hektolitara po hektaru

Vinogradi sa špalirskim sustavom uzgoja

13 000 kilograma grožđa po hektaru

Vinogradi sa špalirskim sustavom uzgoja

96,2 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

La Mancha je prirodna i povijesna regija smještena u autonomnoj zajednici Kastilja-La Mancha u središtu Španjolske. Obuhvaća sjeverni dio pokrajine Albacete, južni i jugozapadni dio pokrajine Ciudad Real, istočni dio pokrajine Toledo i jugozapadni dio pokrajine Cuenca.

7. Glavne sorte vinove loze

AIRÉN

BOBAL

CABERNET SAUVIGNON

GARNACHA TINTA

MACABEO – VIURA

SYRAH

TEMPRANILLO – CENCIBEL

VERDEJO

8. Opis povezanosti

„Vino”

Prema sastavu, tlo u nizini La Mancha produkt je sedimentacije vapnenca, lapora i pijeska u miocenu, zbog čega je zemlja smeđe ili crvenkastosmeđe boje.

Zahvaljujući obilju vapnenačkih tala u La Manchi to je područje zaista idealno za proizvodnju punih crnih vina, pogodnih za dozrijevanje, dok pjeskoviti vapnenac vinu daje ugodnu jačinu.

Zbog izostanka padalina (od 300 do 350 mm godišnje) i velike izloženosti sunčevoj svjetlosti (3 000 sunčanih sati) dobivaju se vina intenzivnih boja primjetno jačeg aromatskog intenziteta.

Prosječni je prinos vinograda nizak, što isto tako pridonosi izvrsnoj uravnoteženosti vina.

„Biser vino”

Zbog ekstremne kontinentalne klime, sastava crvenkastosmeđeg tla i visokih temperatura biser vina odlikuju voćne arome i nijanse. Kao bazno vino za proizvodnju tih vina koriste se vina opisana u odjeljku o vinu. Stoga se sadržaj tog odjeljka odnosi i na biser vina.

„Kvalitetna pjenušava vina”

Zemljopisno okruženje omogućuje uzgoj sorti utvrđenih u specifikaciji, koje vinu daju puninu i uravnoteženost. Slično tome, zbog izostanka padalina i zbog sati sunčeve svjetlosti dobiva se prirodna alkoholna jakost koja omogućuje proizvodnja vina utvrđenih razina alkoholne jakosti. Za proizvodnju pjenušavih vina kao bazno vino upotrebljavaju se vina navedena u odjeljku o vinu. Stoga se sadržaj tog odjeljka primjenjuje i na pjenušava vina.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Kako bi se navela specifična, posebna sorta grožđa, najmanje 86 % upotrijebljenog grožđa mora pripadati toj sorti, što mora biti navedeno u evidenciji vinarije.

Na oznaci kvalitetnih pjenušavih vina sa ZOI-jem La Mancha mogu se navesti izrazi „Premium” i „Reserva”.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://pagina.jccm.es/agricul/paginas/comercial-industrial/consejos_new/pliegos/Mod_PC_La_Mancha_20200731_MP_I.pdf

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

25.2.2021

Službeni list Europske unije

C 65/28

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 65/12)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1)

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI KOJOM SE MIJENJA JEDINSTVENI DOKUMENT

„LOS CERRILLOS”

PDO-ES-02228-AM01

Datum obavijesti: 16. studenoga 2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Dodavanje sorte Petit Verdot u opis vina (odjeljci 2.a i 2.b specifikacije i točka 4. jedinstvenog dokumenta).

Opis vina sada uključuje vina proizvedena od sorte Petit Verdot. U skladu s time definirani su analitički parametri i organoleptička svojstva za dvije vrste vina Petit Verdot: Petit Verdot (odležalo 6 mjeseci) i Petit Verdot (odležalo 12 mjeseci).

S obzirom na to da razgraničeno područje ZOI-ja Los Cerrillos obuhvaća parcelu grožđa Petit Verdot čija vina imaju i svojstva i profil ostalih vina obuhvaćenih ZOI-jem Los Cerrillos, želimo izmijeniti specifikaciju kako bi se uključila crna sorta Petit Verdot i crna vina proizvedena od te sorte.

Vrsta izmjene: standardna

Vina sorte Petit Verdot dodaju se u kategoriju „vina”, koja ostaje jedina kategorija odobrena u specifikaciji proizvoda. Smatra se da se tom izmjenom ne mijenja, ne dodaje niti se briše bilo koja kategorija vina. Stoga ona ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

2. Prilagodba terminologije koja se odnosi na analitičke parametre za neprevreli šećer primjenjivim pravilima (odjeljak 2.a specifikacije, ne utječe na jedinstveni dokument)

Opis i razlozi

Vrsta izmjene: standardna

3. Prilagodba mjernih jedinica fenolnih spojeva (tpi) (odjeljak 2.a specifikacije, ne utječe na jedinstveni dokument)

Prilagođene su mjerne jedinice ukupnih polifenola. Koncentracija polifenola u vinu poznata kao TPI (indeks ukupnih polifenola) mjera je koncentracije čitave skupine fenolnih spojeva prisutnih u grožđu i vinu. Daje nam predodžbu o mogućoj boji vina. TPI općenito odgovara zbroju antocijanina i tanina prisutnih u vinu, a definira se kao:

TPI = ultraljubičasti indeks = A280 x faktor razrjeđivanja.

Budući da je riječ o indeksu, uklanjaju se mjerne jedinice meq/l.

Vrsta izmjene: standardna

Ovom se izmjenom prilagođava terminologija koja se odnosi na fizička i kemijska svojstva, ali ne mijenja se konačni proizvod, koji zadržava svojstva i profil koji su opisani u odjeljku o povezanosti i koji su posljedica međudjelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika. Stoga se smatra da ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

4. Promjena teksta o posebnim enološkim postupcima zbog dodavanja vina proizvedenog od sorte Petit Verdot (odjeljak 3. specifikacije i točka 5.a jedinstvenog dokumenta).

Opis i razlozi

Uključuju se posebni enološki postupci za proizvodnju vina Petit Verdot koje je, u skladu s točkom 1., uvršteno u odjeljak o opisu vina.

Vrsta izmjene: standardna

Budući da je iz prethodno navedenih razloga Petit Verdot uvršten u odjeljak o opisu vina, potrebno je utvrditi uvjete proizvodnje i ograničenja kako bi se očuvala bitna obilježja vina s tog područja. Stoga ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

5. Dodavanje najviših prinosa sorte Petit Verdot (odjeljak 5. specifikacije i točka 5.b jedinstvenog dokumenta).

Opis razloga:

Zbog dodavanja vina proizvedenog od sorte Petit Verdot u opis vina, potrebno je utvrditi maksimalni prinos te sorte po hektaru.

Vrsta izmjene: standardna

Zbog dodavanja vina proizvedenog od sorte Petit Verdot u odjeljak o opisu vina, iz razloga navedenih u točki 1., potrebno je dodati i prinose za sortu Petit Verdot. Stoga ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

6. Dodavanje sorte Petit Verdot (odjeljak 6. Specifikacije, ne utječe na jedinstveni dokument)

Opis razloga:

Zbog dodavanja vina proizvedenog od sorte Petit Verdot u opis vina u specifikaciji potrebno je dodati tu sortu u ovaj odjeljak.

Vrsta izmjene: standardna

Zbog dodavanja vina proizvedenog od sorte Petit Verdot u odjeljak o opisu vina, iz razloga navedenih u točki 1., potrebno je dodati i sortu Petit Verdot. Stoga ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

7. Ažuriranje pravnog okvira iz odjeljka 8. „ostali primjenjivi zahtjevi” (odjeljak 8. Specifikacije, ne utječe na jedinstveni dokument)

Opis i razlozi

U odjeljku 8. „Ostali primjenjivi zahtjevi” upućivanje na uredbe stavljene izvan snage zamjenjuje se upućivanjem na uredbe koje su na snazi radi ažuriranja pravnog okvira.

Vrsta izmjene: standardna

Predložene izmjene ovog odjeljka ne uključuju promjenu naziva koji treba zaštititi ili nova ograničenja stavljanja na tržište. Stoga ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

„Los Cerrillos”

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4. Opis vina

Crno vino Tempranillo, crno vino Tempranillo i Cabernet Sauvignon i crno vino Syrah Petit Verdot (6 mjeseci).

Crno vino ljubičaste boje ili boje trešnje s nijansama ljubičaste. Odlikuje se voćnom aromom cvjetnih mirisa. Na nepcu je ugodno, svježe i dobro strukturirano.

*	Vrijednost najveće ukupne alkoholne jakosti mora biti unutar zakonskih granica utvrđenima relevantnim propisima EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	12,5
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4,8 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	15
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	115

Crno vino Tempranillo i Cabernet Sauvignon („Colección Privada”), Petit Verdot (12 mjeseci) i crno vino Cabernet Sauvignon („Familia”)

Boje trešnje s nijansama granatno crvene / terakote. Aroma zrelog voća koju odlikuju naznake slatkog korijena i balzama. Na nepcu je svježe, snažno i strukturirano, bogatih kremastih naznaka dozrelosti.

*	Vrijednost najveće ukupne alkoholne jakosti mora biti unutar zakonskih ograničenja utvrđenim relevantnim propisima EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	13
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4,8 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	16
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	115

5. Enološki postupci

(a) Posebni enološki postupci

Poseban enološki postupak

Sortna vina proizvode se u posudama od nehrđajućeg čelika. Fermentaciji prethodi dugo razdoblje hladne maceracije u trajanju od dva do pet dana pri temperaturama između 10 i 15 °C, nakon čega slijedi maceracija tijekom fermentacije u trajanju od jednog ili dva tjedna na temperaturama između 20 i 28 °C, do završetka alkoholne fermentacije.

Vina koja su namijenjena dozrijevanju u bačvama prave se u posudama od nehrđajućeg čelika i podvrgnuta su maceraciji tijekom fermentacije u trajanju od 15 do 25 dana pri temperaturama između 25 i 30 °C. Tijekom tog postupka provodi se „délestage” (oksidacija) kako bi se potaknula ekstrakcija boje i fenolnih spojeva prisutnih u klobuku tijekom vrenja pokožice.

Relevantna ograničenja u proizvodnji vina

Vinificirano grožđe ne preša se, već statički ocjeđuje kako bi se vino dobilo „kapanjem”. Ostatak komina blago se dinamički ocjeđuje, zbog čega je prinos vrlo nizak.

Nakon završetka malolaktične fermentacije vina se prirodno razbistruju pretakanjem, a ne kemijskom obradom, a potom se pretaču u hrastove bačve od 225 litara koje se upotrebljavaju najviše šest godina, u kojima dozrijevaju.

Vina se potom pune u boce kako bi se proveo postupak redukcije te kako bi vino postalo spremno za konzumaciju.

Tempranillo: 100 %-tni Tempranillo čuvan u hrastovim bačvama najmanje 30 dana.

Syrah: 100 %-tni Syrah koji je u hrastovim bačvama dozrijevao najmanje šest mjeseci.

Tempranillo i Cabernet Sauvignon: mješavina vina Tempranillo i Cabernet Sauvignon koja je u hrastovim bačvama dozrijevala najmanje šest mjeseci.

Colección Privada: mješavina vina Tempranillo i Cabernet Sauvignon koja je u hrastovim bačvama dozrijevala najmanje 13 mjeseci.

„Cabernet Sauvignon de Familia”: 100 %-tni Cabernet Sauvignon. Dozrijevao je u bačvama najmanje 24 mjeseca. Postupak dozrijevanja završava odležavanjem u bocama u trajanju od 18 mjeseci.

Petit Verdot (6 mjeseci) – 100 %-tni Petit Verdot koji je u hrastovim bačvama dozrijevao najmanje šest mjeseci.

Petit Verdot (12 mjeseci) – 100 %-tni Petit Verdot koji je u hrastovim bačvama dozrijevao najmanje šest mjeseci.

Postupak uzgoja

U razdoblju uzgoja provodi se zelena rezidba kako bi se ograničio prirodni rast i poboljšali prinosi, a time i kvaliteta grožđa.

Grožđe se bere od 5 do 11 sati ujutro kako bi se izbjegle visoke temperature, čime se omogućuje pravilna hladna maceracija.

(b) Maksimalni prinosi

Tempranillo

12 000 kilograma grožđa po hektaru

Tempranillo

88,80 hektolitara po hektaru

Cabernet Sauvignon

9 000 kilograma grožđa po hektaru

Cabernet Sauvignon

66,60 hektolitara po hektaru

Syrah

13 000 kilograma grožđa po hektaru

Syrah

96,20 hektolitara po hektaru

Chardonnay

9 000 kilograma grožđa po hektaru

Chardonnay

66,60 hektolitara po hektaru

Petit Verdot

12 000 kilograma grožđa po hektaru

Petit Verdot

81,60 hektolitara po hektaru

Merlot

8 500 kilograma grožđa po hektaru

Merlot

62,90 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Područje obuhvaća sljedeće parcele u općini Argamasilla de Alba (Ciudad Real):

PODRUČJE/PARCELA

109	62, 63
111	15, 30 i 9001
131	71
151	od 115 do 121, 190, 277, 278, 9001, 9002, od 9004 do 9006, 9008, 9023
160	od 8 do 13, 15, 16, 17, od 21 do 23, 30, 31, 9003, 9005, 9006
161	14, od 16 do 27, od 31 do 33, 35, od 9001 do 9004
162	1, od 3 do 5, od 7 do 8, od 11 do 13, od 17 do 18, 9001, 9002
163	1, 3, 4, od 6 do 21, 9001, 9004
171	1, od 3 do 7, od 9004 do 9009, od 011 do 012
173	2, 3, 9001, 9006
174	1, od 3 do 12, 14, 15, 19, 20, 22, 23, 9001, od 9003 do 9011, od 9013 do 9020
175	1, 9001, 9002
176	od 3 do 18, 9001, 9003
177	od 18 do 23, od 25 do 32, od 66 do 72, 74, od 89 do 111, 113, 114, 115, 118, 121, 124, 126, 127, 133, od 9001 do 9005, od 9008 do 9014, 9019, 9022, od 9024 do 9029
178	6, 7, 9, od 12 do 24, od 30 do 31, od 34 do 38, od 40 do 60, od 9001 do 9004, od 9006 do 9061
180	1, 2, 5, 9, od 9005 do 9007
181	60, 9001, 9002
194	45, 71, 73, 74, 76, 79, 82, 9002, 9009, 9011, 9028, 8
195	od 10 do 20, od 22 do 28, 30, 32, 33, 35, od 37 do 57, 86, 88, 93, 94, 95, 96, od 99 do 108, 112, 114, 118, 119, od 9001 do 9006, od 9008 do 9014, od 9016 do 9018

7. Glavne sorte vinove loze

CABERNET SAUVIGNON

PETIT VERDOT

SYRAH

TEMPRANILLO – CENCIBEL

8. Opis povezanosti

„Okoliš (prirodni i ljudski čimbenici)”

Los Cerrillos je posebno područje koje obuhvaća cijeli predio Vega Alta uz rijeku Guadianu. Proteže se na više od 60 km2. Započinje na izvoru rijeke Guadiane tri kilometra uzvodno od brane Peñarroya i proteže se više od sedam kilometara nizvodno od brane prema općini Argamasilla de Alba, što je vidljivo i na vojnoj karti Španjolske iz 1975.

Rijeka Guadiana teče kroz razgraničeno područje u blizini prirodnog rezervoara Peñarroya na nadmorskoj visini od 695 metara. Područje je okruženo brdima, koja u topografskom smislu koče vegetacijski ciklus jer sprečavaju visoke noćne temperature koje znatno pospješuju polifenolno dozrijevanje grožđa. Brda usto omogućuju i snažan prodor zraka.

Tlo je uglavnom bogato vapnencem. Prevladava laporasti kamen, koji je mješavina nestvrdnutog vapnenca i gline. Ilovaste je teksture i pH-vrijednosti od oko 8.

Na tom području vlada kontinentalna sredozemna klima s vrućim ljetima i hladnim zimama. Temperaturna odstupanja ponekad mogu dosegnuti i 45 °C, a tijekom cijele godine velike su razlike između dnevnih i noćnih temperatura. Nebo je bez oblaka gotovo 80 % godine, s obično više od 2 500 sunčanih sati godišnje.

Zbog blizine rijeke Guadiane područje Los Cerrillos znatno se razlikuje od susjednih područja. Količina padalina na području Los Cerrillos mnogo je veća nego u ostatku regije Kastilja-La Mancha, dok temperature nisu tako ekstremne kao na okolnim područjima prema jugu i zapadu. Grožđe se bere oko 15 do 20 dana kasnije nego u ostatku područja.

Tijekom alkoholnog vrenja primjenjuje se postupak „délestage”: riječ je o tehnikama proizvodnje vina kojima se vinificirano grožđe ne preša, već se statički ocjeđuje kako bi se vino dobilo „kapanjem”, što daje prinos od 62–68 % hektolitara po hektaru, a vina se prirodno bistre pretakanjem.

„Opis vina”

Crno vino ljubičaste ili boje trešnje s nijansama ljubičaste ili smeđocrvene. Prevladava voćna aroma cvjetnog mirisa ili aroma zrelog voća s naznakom slatkog korijena i balzama. Svježeg je i ugodnog okusa, dobro strukturirano na nepcu i s bogatom kremastom notom dozrelosti.

Kao rezultat svega navedenoga, alkoholna jakost vina može iznositi više od 14 %. Navedena alkoholna jakost izvrsno je upotpunjena odgovarajućom kiselosti, zbog čega je vrlo važno odrediti optimalan trenutak za berbu pomnim praćenjem dozrijevanja grožđa.

Vina imaju sadržaj polifenola od najviše 80 miliekvivalenata po litri i bogata su ekstraktima, aromatična i jake boje te dosežu do 18 apsorpcijskih jedinica (zbroj apsorbancija pri 420, 520 i 620 nanometara) na skali boja i udio antocijanina do 800 miligrama po litri.

„Povezanost”

Položaj razgraničenog područja s pliokvartarnim rahlim materijalima, tvrdim vapnencem, laporom i glinom oker žute boje pogoduje uzgoju vina jake boje (do 18 na skali boja) i karakteristične mineralizacije.

Rijeka Guardiana teče vinogradima Los Cerrillos, koji se nalaze u blizini prirodnog rezervoara Peñarroya na nadmorskoj visini od 695 metara i okruženi su brdima. To znači da je riječ o području s niskim temperaturama, koje pogoduju fotosintezi i razvoju ploda i šećera. To dovodi do sniženja pH-vrijednosti, povećanja razine kiselosti i udjela fenolnih spojeva do 80 miliekvivalenata po litri, kao i do veće koncentracije antocijanina (do 800 miligrama po litri).

Postupkom „délestage” tijekom alkoholnog vrenja, praksom neprešanja grožđa te prirodnim postupkom bistrenja pretakanjem proizvode se vina više cvjetne nego voćne arome te dozrela vina sa začinskim i prženima notama, uz dašak slatkog korijena i balzama.

Iako je razgraničeno zemljopisno područje u okruženju područja ZOI-ja La Mancha, njegova se obilježja znatno razlikuju od susjednog razgraničenog područja s obzirom na sljedeće čimbenike:

Prirodni čimbenici:

Rijeka Guardiana teče vinogradima Los Cerrillos, koji se nalaze u blizini prirodnog rezervoara Peñarroya na nadmorskoj visini od 695 metara i okruženi su brdima.

Tlo je uglavnom bogato vapnencem. Prevladava laporasti kamen, koji je mješavina nestvrdnutog vapnenca i gline. Na tom području vlada klima koju karakteriziraju vruća ljeta i hladne zime. U proljeće su česti kasni mrazovi, zbog čega je bilo potrebno ugraditi neke od malobrojnih sustava za zaštitu od mraza u Španjolskoj koji se temelje na inverziji te jedinog takvog sustava u regiji Kastilja-La Mancha kako bi se kontrolirali jaki proljetni mrazovi te jutarnja rosa da bi trsovi ostali suhi tijekom berbe.

Ljudski čimbenici:

Najznačajnije razlike u načinima proizvodnje vina Los Cerrillos i onih u susjednom području ZOI-ja La Mancha proizlaze iz enoloških postupaka jer se vinificirano grožđe ne preša, već se statički ocjeđuje kako bi se vino dobilo „kapanjem”, što daje prinos od 62–68 % hektolitara po hektaru, a vina se prirodno bistre pretakanjem.

Kad je riječ o svojstvima vina, najvažnije su razlike (uzmu li se dozrela crna vina kao referentno mjerilo jer je to jedina vrsta koja se proizvodi na području Los Cerrillos):

ZOI LA MANCHA	LOS CERRILLOS	RAZLIKE
≥ 11,5 % vol.	≥ 12,5 % vol.	veći udio alkohola
≤ 10 meq/l	≤ 15 meq/l	veći udio hlapljivih kiselina
74 %	68 %	manje hl/ha
---	> 40 meq/l	više polifenola

S obzirom na tlo bogato vapnencem, laporasti kamen, nadmorsku visinu i utjecaj rijeke, na razgraničenom području samo jedna vinarija proizvodi vino i u vlasništvu je podnositelja zahtjeva.

Važno je napomenuti da se razgraničeno područje prostire na 1 570 hektara koji pripadaju različitim vlasnicima, ali na njemu nisu posađene druge vrste vinove loze i nema drugih vinarija. Stoga je razgraničenje provedeno na temelju okolišnih uvjeta, kako je prethodno opisano.

Nadalje, ako u budućnosti drugi proizvođači pokrenu poslovanje na razgraničenom zemljopisnom području, smiju se koristiti registriranim nazivom ako ispune zahtjeve navedene u specifikaciji. Budući da razgraničeno područje zauzima 1 570 hektara, sasvim je moguće da će se u budućnosti na njemu otvoriti nove vinarije.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Pakiranje unutar razgraničenog zemljopisnog područja

Opis uvjeta:

Vina će se puniti u boce na proizvodnom području jer se u svim slučajevima postupak završava drugom fazom dozrijevanja u bocama. U tom razdoblju dolazi do postupka redukcije, čime se povećava kvaliteta vina i zaokružuje njihov okus. Vina su spremna za potrošnju kada postignu organoleptička svojstva navedena u specifikacijama za svaku vrstu vina.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://pagina.jccm.es/agricul/paginas/comercial-industrial/consejos_new/pliegos/Mod_Pliego_condiciones_Los_Cerrillos_20200728.pdf

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

25.2.2021

Službeni list Europske unije

C 65/36

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 65/13)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI KOJOM SE MIJENJA JEDINSTVENI DOKUMENT

„FINCA ÉLEZ”

PDO-ES-A0053-AM03

Datum obavijesti: 16. studenoga 2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

Naslov

DODAVANJE ANALITIČKIH PARAMETARA ZA RUŽIČASTO VINO U OPIS VINA

Odjeljak 2.1. specifikacije proizvoda „Parametri koje treba uzeti u obzir, granične vrijednosti i dopuštena analitička odstupanja”; izmjena se odnosi i na odjeljak „Opis vina” jedinstvenog dokumenta.

Opis i razlozi

Ružičasto vino dodaje se u opis vina te se stoga definiraju analitički parametri.

NOVI OPIS

2.1.9.

Ružičasto vino

—	stvarna alkoholna jakost od najmanje 12 % vol.

—	ukupna alkoholna jakost od najmanje 12 % vol.

—	ukupni sadržaj kiselosti najmanje 4 g/l, izraženo kao vinska kiselina

—	sadržaj hlapljivih kiselina manji od 16,7 meq/l

—	ukupni sadržaj sumporova dioksida manji od 150 mg/l

—	sadržaj reducirajućih šećera manji od 10 g/l, izraženo kao glukoza

RAZLOG

Naši kupci traže da proizvodimo ružičasto vino. Stoga tražimo izmjenu specifikacije proizvoda kako bismo otvorili novo tržište i ponudili ružičasto vino.

Naslov

DODAVANJE ORGANOLEPTIČKIH SVOJSTAVA RUŽIČASTOG VINA U OPIS VINA

Odjeljak 2.2. specifikacije proizvoda „Svojstva koja treba utvrditi organoleptičkim analizama”; izmjena se odnosi i na odjeljak „Opis vina” jedinstvenog dokumenta.

Opis i razlozi

Ružičasto vino dodano je u opis vina, te se stoga definiraju organoleptička svojstva.

NOVI OPIS

2.2.9.

Ružičasto vino

—	izgled: bistro i svijetlo, s naglašenim ružičastim tonovima,

—	miris: vrlo intenzivan, čist, s notama prženja i primjesama crvenog voća i jagoda,

—	okus: vrlo intenzivan, voćan, s dobrom ravnotežom kiselosti i alkoholne jakosti.

RAZLOG

Naši kupci traže da proizvodimo ružičasto vino. Stoga tražimo izmjenu specifikacije proizvoda kako bismo otvorili novo tržište i ponudili ružičasto vino.

Naslov

DODAVANJE ENOLOŠKIH POSTUPAKA KOJI SE POSEBNO ODNOSE NA RUŽIČASTO VINO

Odjeljak 3. specifikacije proizvoda „Posebni enološki postupci”; izmjena se odnosi i na odjeljak „Posebni enološki postupci” jedinstvenog dokumenta.

Opis i razlozi

S obzirom na to da je ružičasto vino dodano u opis vina, dodani su i enološki postupci koji se posebno odnose na njegovu proizvodnju.

NOVI OPIS

3.4.6.

Ružičasto vino: sljedeće sorte miješaju se u različitim omjerima: Tempranillo, Merlot, Cabernet Sauvignon i Syrah; ili samo sorta Merlot, Tempranillo, Cabernet Sauvignon ili Syrah. Tijekom zadnja dva sata čuvanja u posudi, mošt je potrebno pretočiti te provesti statično hladno taloženje tijekom 24 sata. Nakon isteka 24 sata čisti mošt pretače se u uređaj za fermentaciju pri niskoj temperaturi. Kad dosegne gustoću od 1 015, pretače se u bačvu, gdje se dovršava postupak fermentacije, a zatim odležava na talogu najmanje dva mjeseca.

RAZLOG

Kao što je prethodno objašnjeno, tražimo da se to novo vino uključi u specifikaciju proizvoda jer nam otvara novo tržište, a neki su kupci zatražili da počnemo nuditi „vinos de pago” [vina proizvedena u pojedinačnim vinogradima ili vinarijama].

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

„Finca Élez”

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4. Opis vina

Mladi Chardonnay i mlado crno vino

Chardonnay: zlatne do žute boje srednjeg intenziteta. Visok aromatski intenzitet s primarnim voćnim i cvjetnim aromama. Dobra ravnoteža između alkohola i kiselosti.

Mlado crno vino vrlo intenzivne boje, ljubičastih i crvenih nijansi, vrlo intenzivnih primarnih aroma s dugotrajnim naknadnim okusom i zaokruženim završnim okusom.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost mora biti unutar zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

**	Najveći sadržaj sumpora: 150 mg/l za mladi Chardonnay.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	11
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	15
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	130

Vino Chardonnay koje je djelomično fermentiralo u bačvi i crna vina „barrica”, „crianza” i „reserva”

Chardonnay: zlatne do žute boje srednjeg intenziteta.

Arome visokog intenziteta, prisutnost složenih aroma, voćne i cvjetne arome te arome karakteristične za postupak odležavanja.

Dugotrajan naknadni okus; struktura tanina u ravnoteži s alkoholom i glicerinom.

Odležala crna vina zadržavaju visok intenzitet boje te ljubičaste i crvene tonove; daljnjim odležavanjem crna vina poprimaju granatne tonove i tonove terakote. Vrlo intenzivne, voćne i izražajne arome karakteristične za postupak odležavanja. Složen okus; prisutnost tanina iz drva; Dobra struktura tanina, dugotrajan naknadni okus i zaokružen završni okus.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost mora biti unutar zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

**	Najveći sadržaj sumpora: 150 mg/l za Chardonnay koji je djelomično fermentirao u bačvi.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	11,5
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	15
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	130

Vino Chardonnay

Bistro i svijetlo; zlatne do žute boje srednjeg intenziteta.

Prisutnost voćnih i slatkih aroma te aroma karakterističnih za postupak odležavanja, koje nisu dominantne; srednjeg do visokog intenziteta.

Vrlo intenzivan okus; dobra ravnoteža između kiselosti i šećera.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost mora biti unutar zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	12
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	15
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	180

Crno vino „Gran Reserva”

Crveni tonovi i tonovi terakote. Vrlo intenzivan miris s izraženim aromama karakterističnima za postupak odležavanja i aromama zrelog voća.

Tanini iz drva i dobra struktura tanina, koja nije agresivna.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost mora biti unutar zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	12
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	16,7
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	130

Ružičasto vino

Bistro i svijetlo, naglašenih ružičastih tonova. Miris: vrlo intenzivan, čist, s primjesama crvenog voća i jagoda. Okus: vrlo intenzivan, voćan, s dobrom ravnotežom kiselosti i alkoholne jakosti.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost mora biti unutar zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	12
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	16,7
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	150

5. Enološki postupci

a. Posebni enološki postupci

Poseban enološki postupak

Tlakom pri prešanju ne dobiva se više od 70 litara na svakih 100 kg ubranog grožđa. Najveći tlak pri prešanju mora biti manji od 2 kg/cm2.

Kad je riječ vinima Chardonnay, maceracija se mora odvijati u spremniku za maceriranje i prešanje najmanje dva sata, odnosno najmanje četiri sata u slučaju kasne berbe sorte Chardonnay. Homogenizacija u spremnicima traje od 24 do 72 sata. Najmanje 10 % mora fermentirati u novim hrastovim bačvama ili bačvama starosti manje od jedne godine najvećeg kapaciteta od 500 l.

Vino mora odležavati u hrastovim bačvama tijekom razdoblja od dva do dvanaest mjeseci.

Kad je riječ o crnim vinima „barrica” i „crianza”, fermentacija i maceracija traju najmanje 10 dana na temperaturama od 25 do 30 oC, a kad je riječ o vinima „reserva” i „gran reserva”, najmanje 15 dana.

b. Maksimalni prinosi

Cabernet Sauvignon

9 000 kilograma grožđa po hektaru

Cabernet Sauvignon

66 hektolitara po hektaru

Tempranillo

12 000 kilograma grožđa po hektaru

Tempranillo

88,80 hektolitara po hektaru

Merlot

8 500 kilograma grožđa po hektaru

Merlot

62,90 hektolitara po hektaru

Syrah

13 000 kilograma grožđa po hektaru

Syrah

96,20 hektolitara po hektaru

Chardonnay

9 000 kilograma grožđa po hektaru

Chardonnay

66,60 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Imanje se nalazi u općini El Bonillo, u pokrajini Albacete.

7. Glavne sorte vinove loze

CABERNET SAUVIGNON

CHARDONNAY

TEMPRANILLO – CENCIBEL

8. Opis povezanosti

Imanje se nalazi na nadmorskoj visini od 1 080 m, na području kontinentalne klime s vrlo suhim zrakom i znatnom razlikom između dnevne i noćne temperature tijekom razdoblja dozrijevanja. Tla su glineno-vapnenačka, siromašna, šljunčana i porozna, pH-vrijednosti od otprilike 8.

Vina su uravnotežena, imaju dobru kiselost i relativno visoku alkoholnu jakost, zbog čega su svježija i pogodnija za odležavanje. Odležavanjem postaju sve bolja i imaju note svježeg, nešto kiselijeg voća, te cvjetne i mineralne note, zbog čega više nalikuju vinima kontinentalnog nego sredozemnog stila, s aromama srednjeg do jakog intenziteta; elegantna su, uravnotežena i svježa.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

ne postoje.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://pagina.jccm.es/agricul/paginas/comercial-industrial/consejos_new/pliegos/MOD-PLIEGO_FINCA_ELEZ_20200612-III.pdf

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

25.2.2021

Službeni list Europske unije

C 65/42

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 65/14)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI KOJOM SE MIJENJA JEDINSTVENI DOKUMENT

„Casa del Blanco”

PDO-ES-A0060-AM02

Datum obavijesti: 16. studenoga 2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Prilagodba analitičkih parametara zbog dodavanja novih sorti i mladih vina (odjeljak 2.1. specifikacije proizvoda i točka 3. jedinstvenog dokumenta).

Opis i razlozi

Potrebno je ponovno definirati analitičke parametre zbog dodavanja dviju novih sorti, Garnacha (grenaš) i Airén, te proizvodnje mladih vina od navedenih i drugih sorti. Stoga se analitička svojstva bijelih i crnih vina moraju prilagoditi zbog tih novih vina.

Zemljopisno područje ZOI-ja Casa del Blanco obuhvaća parcelu sorte Garnacha i parcelu sorte Airén. Mlada vina proizvedena od navedenih i drugih sorti zadržavaju svojstva i profil ostalih vina sa ZOI-jem Casa del Blanco te sadržavaju visok udio litija. S obzirom na tržišnu potražnju, budući da potrošači sve više traže jedinstvena voćna vina koja su nježna na nepcu i imaju naglašen okus grožđa, tražimo izmjenu specifikacije proizvoda kako bi se dodala analitička svojstva mladih vina proizvedenih od tih sorti vinove loze.

Vrsta izmjene: standardna

Prilagodbom analitičkih svojstava vina zadržava se jedinstvena kategorija vina odobrena u specifikaciji proizvoda, odnosno kategorija 1. iz dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) 1308/2013 od 17. prosinca. Ovom se izmjenom stoga ne mijenja, ne dodaje niti se briše bilo koja kategorija. Stoga ona ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

2. Prilagodba terminologije koja se odnosi na analitičke parametre reducirajućeg šećera u skladu s važećim propisima (odjeljak 2.1.1. specifikacije proizvoda, ne utječe na jedinstveni dokument)

Opis i razlozi

Analitički parametar „reducirajući šećeri” promijenjen je u „ukupni šećeri izraženi kao fruktoza i glukoza”, u skladu s člankom 20. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/34 оd 17. listopada 2018., u kojem se utvrđuju ukupni šećeri izraženi kao fruktoza i glukoza.

Vrsta izmjene: standardna

Ovom se izmjenom prilagođava izraz koji se upotrebljava za opis fizičkih i kemijskih svojstava, ali se ne mijenja konačni proizvod, koji zadržava svojstva i profil koji su opisani u odjeljku o povezanosti i koji su posljedica međudjelovanja okolišnih i ljudskih čimbenika. Stoga se smatra da ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

3. Izmjene organoleptičkih svojstava (odjeljak 2.2. specifikacije proizvoda i točka 3. jedinstvenog dokumenta)

Opis i razlozi

Radi provedbe norme UNE-EN-ISO 17065 u svrhu certificiranja potrebno je promijeniti organoleptički opis zaštićenih vina kako bi se njihova svojstva povezala s deskriptorima koji se mogu procijeniti u okviru senzornog ocjenjivanja koje ispunjava kriterije utvrđene normom UNE-EN-ISO 17025.

Vrsta izmjene: standardna

Ovom se izmjenom prilagođavaju organoleptička svojstva radi njihove bolje procjene u okviru senzorne analize. Proizvod se ne mijenja te zadržava svojstva i profil koji su opisani u odjeljku o povezanosti i koji su posljedica međudjelovanja okolišnih i ljudskih čimbenika. Stoga se smatra da ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

4. Definicija organoleptičkih svojstava zbog dodavanja vina proizvedenih od novih sorti i mladih vina (odjeljak 2.2. specifikacije proizvoda, ne utječe na jedinstveni dokument)

Opis i razlozi

Zbog dodavanja dviju novih sorti, Airén i Garnacha, i proizvodnje mladih vina od navedenih i drugih sorti potrebno je definirati organoleptička svojstva tih vina.

Zemljopisno područje ZOI-ja Casa del Blanco obuhvaća parcelu sorte Garnacha i parcelu sorte Airén. Mlada vina proizvedena od navedenih i drugih sorti zadržavaju svojstva i profil ostalih vina sa ZOI-jem Casa del Blanco te sadržavaju visok udio litija. S obzirom na tržišnu potražnju, budući da potrošači sve više traže jedinstvena, izrazito voćna vina, tražimo izmjenu specifikacije proizvoda kako bi se dodala analitička svojstva mladih vina proizvedenih od tih sorti vinove loze.

Vrsta izmjene: standardna

Dodavanjem organoleptičkih svojstava tih sorti zadržava se jedinstvena kategorija odobrena u specifikaciji proizvoda, odnosno kategorija 1. iz dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) 1308/2013 od 17. prosinca. Smatra se da se tom izmjenom ne mijenja, ne dodaje niti se briše bilo koja kategorija vina. Stoga ona ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

5. Prilagodba posebnih enoloških postupaka koji se primjenjuju na bijela i crna vina (odjeljak 3. specifikacije proizvoda, ne utječe na jedinstveni dokument)

Opis i razlozi

Potrebno je definirati metodu proizvodnje zbog dodavanja dviju novih sorti, Garnacha i Airén, i uvođenja nove metode proizvodnje mladih vina od navedenih i drugih sorti.

Nazivni kapacitet pakiranja povećan je na 750 ml ili više.

Zbog okolnosti opisanih u prethodnim odjeljcima u ovom se odjeljku utvrđuju posebni enološki postupci za proizvodnju novih vrsta vina koje se dodaju. Radi prilagodbe trenutačnim trendovima u smislu odležavanja, vino mora odležavati u bačvama kapaciteta 225 litara ili više. Osim toga, s obzirom na to da potrošači traže pakiranja različitih veličina, nazivni kapacitet pakiranja povećan je na 750 ml ili više.

Vrsta izmjene: standardna

Ovom se izmjenom ne mijenjaju svojstva, profil i identitet vina sa ZOI-jem Casa del Blanco. Stoga se smatra da ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

6. Revizija razgraničenih vinogradarskih parcela unutar zemljopisnog područja (odjeljak 4. specifikacije proizvoda, ne utječe na jedinstveni dokument)

Opis i razlozi

Potražnja za vinima proizvedenima od grožđa sorte Airén porasla je ponajprije na stranim tržištima tijekom ljetne sezone. Na tim se tržištima traže vina koja imaju više osvježavajući profil, nježnijeg su mirisa i trajnijeg naknadnog okusa, te su stoga manje teška od drugih, aromatičnijih sorti. Na zemljopisnom području neposredno uz područje ZOI-ja Casa del Blanco nalazi se parcela na kojoj je grožđe sorte Airén zasađeno 1945. i 1962. Ondje je i parcela s nasadima grožđa sorte Garnacha iz 2006. Obje se parcele nalaze uz vinogradarske parcele opisane u specifikaciji proizvoda. Većina parcele na kojoj je zasađena sorta Garnacha okružena je vinogradarskim parcelama koje su već opisane u specifikaciji proizvoda. Iz tog razloga, kao i zbog činjenice da te parcele imaju ista obilježja klime, tla i reljefa kao razgraničeno zemljopisno područje (na tim je parcelama i visok udio litija), tražimo izmjenu specifikacije proizvoda kako bi se one uključile u razgraničeno područje.

Vrsta izmjene: standardna

Uključivanjem tih parcela ne mijenja se povezanost jer su prirodni i ljudski čimbenici isti na proširenom području i na izvorno razgraničenom području. Osim toga, proizvedena vina zadržavaju karakteristike i profil vina sa ZOI-jem Casa del Blanco. Stoga se smatra da ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

7. Dodavanje sorti garnacha i airén (odjeljak 6. specifikacije proizvoda, ne utječe na jedinstveni dokument)

Opis razloga

S obzirom na to da su jednosortno bijelo vino proizvedeno od grožđa sorte Airén i višesortno crno vino proizvedeno od grožđa sorte Garnacha dodani u odjeljak s opisima vina u specifikaciji proizvoda, te su sorte uključene u ovaj odjeljak.

Vrsta izmjene: standardna

S obzirom na to da su jednosortno bijelo vino proizvedeno od grožđa sorte Airén i višesortno crno vino proizvedeno od grožđa sorte Garnacha uključeni u odjeljak s opisima vina, zbog razloga navedenog u točki 1., dodane su i sorte Airén i Garnacha. Stoga se smatra da ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

8. Ažuriranje upućivanja na zakonodavstvo (odjeljak 8. specifikacije proizvoda, ne utječe na jedinstveni dokument)

Opis i razlozi

U prvom i drugom odlomku odjeljka 8. specifikacije proizvoda upućivanja na uredbe izvan snage zamjenjuju se upućivanjem na uredbe na snazi, a tradicionalni se izrazi ažuriraju, kao i upotreba upućivanja reguliranih Kraljevskim dekretom 1363/2011 od 7. listopada o provedbi zakonodavstva EU-a o označivanju, prezentiranju i identifikaciji određenih vinskih proizvoda, koja se dodaju u trećem odlomku.

Vrsta izmjene: standardna

Ovom se izmjenom ažuriraju upućivanja na zakonodavstvo. Stoga se smatra da ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

9. Ažuriranje upućivanja na zakonodavstvo (odjeljak 9.2. specifikacije proizvoda, ne utječe na jedinstveni dokument)

Opis i razlozi

U trećem i devetom odlomku odjeljka 9.2. specifikacije proizvoda upućivanja na uredbe izvan snage zamjenjuju se uredbama na snazi.

Vrsta izmjene: standardna

Ovom se izmjenom ažuriraju upućivanja na zakonodavstvo. Stoga se smatra da ta izmjena ne pripada nijednoj od kategorija predviđenih člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/33.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

„Casa del Blanco”

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4. Opis vina

Crno vino

Koncentracija litijevih iona u tim je vinima do 10 puta veća nego u vinima iz okolnog područja te postoji povezanost između parcela na kojima je utvrđeno više litija i vina s većom koncentracijom tog metala.

Riječ je o crnim vinima intenzivne boje trešnje i tamnocrvene boje te vrlo snažne arome. Vina su punog i snažnog okusa te jaka.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost mora biti unutar zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	12,5
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	16,7
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	120

Bijelo vino

Bijela su vina čista i bistra te imaju arome bijelog voća, a boja im je slamnatožuta s naznakama zlatne boje. Svježa su i ugodna, uravnotežene kiselosti. Dugotrajan i uravnotežen naknadni okus.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost mora biti unutar zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):	11,50
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	6 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	16
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	120

5. Enološki postupci

(a) Posebni enološki postupci

Poseban enološki postupak

Kad je riječ o bijelim vinima, mošt dobiven gnječenjem i prešanjem grožđa kojem je uklonjena peteljka taloži se na temperaturi od 10 do 15 oC najmanje 18 sati. Kontrolirana fermentacija mošta odvija se na temperaturi od 13 do 21 oC.

Kad je riječ o crnim vinima, za svaku sortu grožđa alkoholna fermentacija provodi se zasebno bez odvajanja kožice, i to najmanje 10 dana na temperaturi od 22 oC do 32 oC. Svaka sorta zasebno odležava u francuskim i američkim hrastovim bačvama najmanje 12 mjeseci, nakon čega se vina miješaju i odležavaju u boci najmanje 12 mjeseci.

(b) Maksimalni prinosi

7 500 kilograma grožđa po hektaru

52,5 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Imanje se nalazi u općini Manzanares (Ciudad Real).

7. Glavne sorte vinove loze

CABERNET SAUVIGNON

MERLOT

PETIT VERDOT

SYRAH

TEMPRANILLO – CENCIBEL

8. Opis povezanosti

Imanje se nalazi na nadmorskoj visini od 1 080 m, na području kontinentalne klime s vrlo suhim zrakom te znatnom razlikom između dnevne i noćne temperature tijekom razdoblja dozrijevanja. Tla su glineno-vapnenačka, siromašna, šljunčana i porozna, pH-vrijednosti od otprilike 8.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

NE POSTOJE.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://pagina.jccm.es/agricul/paginas/comercial-industrial/consejos_new/pliegos/PC_Mod_Casa_del_Blanco_20200721_mp.pdf

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 65

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 64. 25. veljače 2021.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2021/C 65/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10067 — ElringKlinger/Plastic Omnium New Energies/EKPO Fuel) ( 1 )	1
2021/C 65/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10117 — A.P. Moller/APMH Invest/Faerch Group) ( 1 )	2
2021/C 65/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10115 — PAI Partners/Apleona Group) ( 1 )	3

	III. Pripremni akti
	EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA
2021/C 65/04	Mišljenje Europske središnje banke оd 25. siječnja 2021. o prijedlogu uredbe u pogledu prekograničnih plaćanja u Uniji (CON/2021/3)	4

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2021/C 65/05	Tečajna lista eura — 24. veljače 2021.	6
	OBAVIJESTI U VEZI S EUROPSKIM GOSPODARSKIM PROSTOROM
	Stalni odbor država EFTA-e
2021/C 65/06	Preporuka Stalnog odbora država EFTA-e br. 1/2020/SC o obavijesti Norveške od 5. studenoga 2020. o primjeni zaštitnog sloja za sistemski rizik u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, kako je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 79/2019 uključen u Sporazum o EGP-u	7

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2021/C 65/07	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10118 — Investindustrial/Guala Closures) ( 1 )	14
2021/C 65/08	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10087 — PROXIMUS/NEXUS INFRASTRUCTURE/JV) ( 1 )	16
2021/C 65/09	Prethodna prijava koncentracije (Case M.10161 — The Goldman Sachs Group/Warburg Pincus/Good Host Spaces) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	17
2021/C 65/10	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10151 - LINDE/SIPCHEM/JV) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	19
	DRUGI
	Europska komisija
2021/C 65/11	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	20
2021/C 65/12	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	28
2021/C 65/13	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	36
2021/C 65/14	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	42


	(1) Tekst značajan za EGP.