PREPORUKA VIJEĆA

o zajedničkom okviru za upotrebu i validaciju brzih antigenskih testova i uzajamno priznavanje rezultata testova na COVID-19 u EU-u

(2021/C 24/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 168. stavak 6.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 168. stavkom 1. i 2. UFEU-a pri određivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije mora se osigurati visok stupanj zaštite zdravlja ljudi. Aktivnostima Unije obuhvaćeni su, među ostalim, praćenje, rano upozoravanje i suzbijanje ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju, potiče se suradnja među državama članicama u tom području, a ako je potrebno, pruža i potpora njihovu djelovanju.

(2)

U skladu s člankom 168. Stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, pri djelovanju Unije poštuje se odgovornost država članica za utvrđivanje njihove zdravstvene politike i organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite. Stoga su države članice EU-a odgovorne za odlučivanje o razvoju i provedbi strategija testiranja na bolest COVID-19, uključujući primjenu brzih antigenskih testova, uzimajući u obzir epidemiološku i socijalnu situaciju u zemlji te ciljnu populaciju za testiranje.

(3)	Komisija je 15. travnja donijela Smjernice o vrstama i učinkovitosti in vitro dijagnostičkih testova za COVID-19 (1), u kojima se razmatraju elementi učinkovitosti testova i preporučuje validacija testova za COVID-19 prije njihove rutinske upotrebe u kliničkoj praksi.

(4)

Komisija je 15. srpnja donijela Komunikaciju o pripravnosti zdravstva EU-a za brzo djelovanje u slučaju izbijanja bolesti COVID-19 (2) koja, među ostalim mjerama za jačanje pripravnosti i sposobnosti koordiniranog odgovora, testiranje identificira kao jedno od glavnih područja djelovanja kojima se države članice trebaju baviti, te utvrđuje konkretne bitne mjere koje treba poduzeti idućih mjeseci.

(5)

Komisija je 28. listopada donijela Preporuku o strategijama testiranja na bolest COVID-19, uključujući upotrebu brzih testova na antigene (3). Tom su preporukom utvrđene smjernice za ključne elemente koje zemlje trebaju razmotriti u oblikovanju strategija testiranja na COVID-19, a predložene su i mogućnosti upotrebe brzih antigenskih testova.

(6)

Komisija je 18. studenoga donijela Preporuku o primjeni brzih testova na antigene za dijagnosticiranje infekcije virusom SARS-CoV-2 (4), koja precizira koji su kriteriji za odabir brzih antigenskih testova, pod kojim se uvjetima brzi antigenski testovi mogu koristiti, tko može provoditi testiranje, kao i za validaciju i uzajamno priznavanje brzih antigenskih testova i njihovih rezultata. Iako su jeftiniji i brži, brzi antigenski testovi općenito imaju manju osjetljivost od RT-PCR-a.

(7)

Kao regulatorni okvir za stavljanje brzih antigenskih testova na tržište trenutačno se primjenjuje Direktiva 98/79/EZ (5). Prema toj direktivi, za brze antigenske testove za SARS-CoV-2 proizvođač mora izraditi tehničku dokumentaciju koja izričito pokazuje da je test siguran i učinkovit u skladu s predviđanjima proizvođača, dokazujući sukladnost sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu I. toj direktivi.

(8)

Direktivu 98/79/EZ zamijenit će od 26. svibnja 2022. Uredba (EU) 2017/746 o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (6). Na temelju te uredbe brzi antigenski testovi podlijegat će pojačanim zahtjevima u pogledu učinkovitosti proizvoda i temeljitom ocjenjivanju koje provodi prijavljeno tijelo. Tako se može smanjiti dodatni napor potreban za validaciju tih testova prije uporabe u okviru nacionalnih strategija.

(9)

Učinkovito testiranje pomaže neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta jer omogućuje ciljane mjere izolacije ili karantene. Uzajamno priznavanje rezultata testiranja na infekciju virusom SARS-CoV-2 koje u drugim državama članicama provedu ovlaštene zdravstvene ustanove, kako je predviđeno točkom 18. Preporuke Vijeća (EU) 2020/1475 (7), ključno je za olakšavanje prekograničnog kretanja, praćenja kontakata i liječenja.

(10)

S obzirom na zahtjev da se zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i potencijalne zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u, kao i zemlje koje su s EU-om sklopile sporazume o uspostavi područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, usklade s pravnom stečevinom EU-a, ako je primjenjivo, te s obzirom na sudjelovanje nekih od tih zemalja u zajedničkoj javnoj nabavi EU-a za relevantne proizvode, ovaj prijedlog preporuke Vijeća mogao bi biti zanimljiv i tim zemljama.

DONIJELO JE OVU PREPORUKU:

Upotreba brzih antigenskih testova

Ne dovodeći u pitanje odgovornosti država članica za utvrđivanje svojih nacionalnih politika testiranja, države članice trebale bi:

1.

primjenom brzih antigenskih testova nastaviti jačati ukupne testne kapacitete države, posebno zato što testiranje ostaje najvažniji oslonac za kontrolu i ublažavanje aktualne pandemije bolesti COVID-19, a ti testovi omogućuju odgovarajuće i brzo praćenje kontakata te provedbu brze i ciljane izolacije i karantenskih mjera.

2.

razmotriti upotrebu brzih antigenskih testova prvenstveno u slučaju ograničenih kapaciteta za testiranje koje se temelji na umnažanju nukleinske kiseline (NAAT), posebno testovima RT-PCR, te ako se zbog dugog razdoblja čekanja rezultati ne pokažu klinički korisnima, što bi naštetilo brzom utvrđivanju zaraženih slučajeva i smanjilo učinak traženja kontakata.

3.

pobrinuti se da brzo antigensko testiranje provodi osposobljeno zdravstveno osoblje ili drugi osposobljeni subjekti ako je to potrebno i u skladu s nacionalnim specifikacijama, uz strogo pridržavanje uputa proizvođača te uz kontrolu kvalitete. Ako istraživanja pokažu da, u određenim okolnostima, osoba koja se testira može sama provesti brzi antigenski test, umjesto osposobljenog zdravstvenog djelatnika ili druge osobe osposobljene za provedbu testa, može se razmotriti i samotestiranje sa stručnim vodstvom ili bez njega.

4.	ulagati u osposobljavanje i, prema potrebi, certifikaciju zdravstvenog osoblja i drugih subjekata za uzorkovanje i testiranje, čime će osigurati i odgovarajuće kapacitete i kvalitetne uzorke.

5.	pobrinuti se da rezultati brzog antigenskog testiranja budu zabilježeni u odgovarajućim nacionalnim sustavima za prikupljanje podataka i izvješćivanje, ako je to izvedivo.

6.

razmotriti uporabu brzih antigenskih testova posebno u sljedećim situacijama i uvjetima: (a) dijagnoza bolesti COVID-19 među simptomatskim slučajevima, bez obzira na situaciju ili uvjete. Brze antigenske testove treba primijeniti u prvih 5 dana od pojave simptoma, kada je virusno opterećenje najveće. Pacijente primljene u bolnicu i stanare ustanova socijalne skrbi koji pokazuju simptome bolesti COVID-19 trebalo bi testirati po prijmu. (b) Kontakti potvrđenih slučajeva: testiranje asimptomatskih kontakata brzim antigenskim testom treba obaviti što je prije moguće, u prvih 7 dana nakon kontakta, u skladu s važećim smjernicama. (c) utvrđena žarišta bolesti, radi ranog otkrivanja i izolacije slučajeva. U tom je kontekstu relevantno testiranje i simptomatskih i asimptomatskih slučajeva. (d) probir u visokorizičnim zatvorenim prostorima, kao što su bolnice, drugi objekti za zdravstvenu skrb, objekti za dugotrajnu skrb kao što su domovi umirovljenika i domovi za starije i nemoćne osobe ili ustanove za smještaj osoba s invaliditetom, škole, zatvori, centri za zadržavanje ili druga infrastruktura za prihvat tražitelja azila i migranata te za beskućnike. U slučaju ponavljanja testiranje treba provesti svaka 2 do 4 dana, ako je to moguće, a barem prvi pozitivni rezultat identificiran brzim antigenskim testiranjem trebalo bi potvrditi RT-PCR-om. (e) U epidemiološkim situacijama ili područjima u kojima je udio pozitivnih testova visok ili vrlo visok (npr. > 10 %), brzi antigenski testovi mogu se upotrebljavati za probir cijele populacije u skladu s nacionalnim nadležnostima, pri čemu se uzima u obzir i uvodi odgovarajući program evaluacije za mjerenje učinka. Potrebno je ustanoviti točne testne intervale za ponavljanje. ECDC će države članice podupirati objavom ažurnih smjernica o testiranju na COVID-19, u kojima će se raspravljati o prednostima i izazovima testiranja cijele populacije te upotrebi brzih antigenskih testova u tom kontekstu.

7.	pobrinuti se za strategiju kojom se objašnjava kada je potrebno potvrdno testiranje testom RT-PCR ili kad je potreban ponovni brzi antigenski test kako je navedeno u Preporuci Komisije od 18. studenoga 2020., te za dostupnost dovoljnih kapaciteta za potvrdno testiranje.

8.

osigurati odgovarajuće biosigurnosne mjere, koje uključuju dostupnost dovoljne količine osobne zaštitne opreme za zdravstveno osoblje i druge obučene osobe koje sudjeluju u prikupljanju uzoraka, posebno ako se za testiranje na razini populacije upotrebljavaju brzi antigenski testovi i ako je broj uključenih subjekata koji provode testiranje velik.

9.

nastaviti pratiti razvoj drugih brzih testova na temelju nukleinske kiseline za otkrivanje infekcije virusom SARS-CoV-2 (8) te uvođenje seroloških dijagnostičkih testova i multipleks tehnika. Ako je potrebno, prilagoditi tomu strategije testiranja i pristup upotrebi brzih antigenskih testova. Osim toga, trebalo bi uz potporu ECDC-a pozorno pratiti napredak prema mogućnosti samouzorkovanja za brzo antigensko testiranje, npr. radi rješavanja problema nedostatka kapaciteta za testiranje i resursa za uzorkovanje koje provode osposobljeni subjekti.

10.	nastaviti pratiti i procjenjivati potrebe za testiranjem u skladu s epidemiološkim stanjem i ciljevima definiranima u nacionalnim, regionalnim i lokalnim strategijama testiranja te osigurati resurse i kapacitete u skladu s potrebama.

Validacija i uzajamno priznavanje brzih antigenskih testova i testova RT-PCR

Države članice trebale bi:

11.

ne dovodeći u pitanje Direktivu 98/79/EZ, dogovoriti, održavati i s ECDC-om i Komisijom (9) dijeliti zajednički ažurirani popis brzih antigenskih testova na COVID-19 koji se smatraju prikladnima za uporabu u kontekstu situacija opisanih u točci 6., u skladu su sa strategijama testiranja zemalja i: (a) nose oznaku CE; (b) ispunjavaju minimalne zahtjeve učinkovitosti od ≥ 90 % osjetljivosti i ≥ 97 % specifičnosti. (c) potvrdila ih je najmanje jedna država članica kao prikladne za upotrebu u kontekstu bolesti COVID-19, pri čemu je navela pojedinosti o metodologiji i rezultatima takvih studija, tj. koja je vrsta uzorka upotrijebljena za validaciju, pod kojim je uvjetima upotreba testa procijenjena, te je li bilo poteškoća u vezi s traženim kriterijima osjetljivosti ili drugim elementima učinkovitosti.

12.

dogovoriti se o redovitom ažuriranju popisa brzih antigenskih testova iz točke 11., posebno stoga što će postati dostupni i novi rezultati neovisnih validacijskih studija, a na tržište će stići novi testovi. U budućim ažuriranjima popisa trebalo bi uzeti u obzir i način na koji mutacije virusa SARS-CoV-2 mogu utjecati na djelotvornost određenih brzih antigenskih testova, što omogućuje uklanjanje testova koji se više ne smatraju djelotvornima. Također je potrebno preispitivati učinak mutacija virusa SARS-CoV-2 na djelotvornost testova RT-PCR.

13.

nastaviti ulagati u provedbu neovisnih validacijskih studija koje uzimaju u obzir konkretne situacije u kojima se brzi antigenski testovi upotrebljavaju, s ciljem usporedbe njihove učinkovitosti u odnosu na NAAT, a osobito testove RT-PCR. Države članice trebale bi se dogovoriti o okviru takvih validacijskih studija, npr. detaljnim opisom metoda koje će se koristiti te utvrđivanjem prioritetnih područja i uvjeta u kojima su validacijske studije potrebne. Takav bi okvir trebao ispunjavati zahtjeve opisane u tehničkim smjernicama ECDC-a o brzim antigenskim testovima (10). Kad god je to moguće, države članice trebale bi osigurati razmjenu kompletnih validacijskih podataka, uzimajući u obzir relevantno opće zakonodavstvo o zaštiti podataka.

14.	na razini EU-a nastaviti suradnju na procjeni dokaza prikupljenih primjenom brzih antigenskih testova u kliničkoj praksi, među ostalim u okviru Zajedničke akcije EUnetHTA i drugih mogućih budućih mehanizama suradnje.

15.	postići dogovor na temelju informacija uvrštenih u zajednički popis iz točke 11. o onim brzim antigenskim testovima čije će rezultate uzajamno priznavati za javnozdravstvene mjere.

16.	razmotriti, kad god se ažurira popis iz točke 11., treba li koji brzi antigenski test ukloniti ili dodati odabranim brzim antigenskim testovima čije rezultate međusobno priznaju.

17.	uzajamno priznavati rezultate testova RT-PCR na infekciju bolešću COVID-19 koje su provele ovlaštene zdravstvene ustanove u drugim državama članicama.

18.	kako bi se u praksi olakšalo uzajamno priznavanje rezultata brzih antigenskih testova i testova RT-PCR, kako je predviđeno u točki 18. preporuke Vijeća 2020/1475, postići dogovor o zajedničkom standardiziranom skupu podataka koje treba uključiti u obrazac za potvrde o rezultatima testova.

19.

istražiti potrebu i mogućnost, među ostalim uzimajući u obzir pitanja u vezi s vremenom i troškovima, uspostave digitalne platforme kojom bi se moglo koristiti za validaciju autentičnosti standardiziranih potvrda o testiranju na COVID-19 (za brze antigenske testove i za testove RT-PCR) te o zaključcima s tih rasprava obavijestiti Komisiju.

---

(1)  SL C 122 I, 15.4.2020., str. 1.

(2)  COM(2020) 318 final.

(3)  SL L 360, 30.10.2020., str. 43.

(4)  SL L 392, 23.11.2020., str. 63.

(5)  SL L 331, 7.12.1998., str. 1.

(6)  SL L 117, 5.5.2017., str. 176. U toj je uredbi propisano prijelazno razdoblje koje je počelo na dan njezina stupanja na snagu (svibanj 2017.), a tijekom kojega se usklađenost in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda može ocjenjivati prema Uredbi ili prema Direktivi 98/79/EZ.

(7)  SL L 337, 14.10.2020., str. 3.

(8)  Primjerice: RT-LAMP (reverse transcription loop-mediated isothermal amplification – petljom posredovano izotermalno umnažanje uz prethodnu reverznu transkripciju), TMA (Transcription Mediated Amplification – transkripcijom posredovano umnažanje) i CRISPR (clustered regularly interspaced short palindromic repeats – grupirana kratka palindromska ponavljanja s pravilnim razmacima).

(9)  Baza podataka Komisije: „JRC COVID-19 In Vitro Diagnostic Devices and Test Methods”

(10)  Mogućnosti upotrebe brzih antigenskih testova za COVID-19 u EU-u/EGP-u i Ujedinjenoj Kraljevini. Stockholm, 19. studenoga 2020. ECDC: Stockholm; 2020.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9984 — CIMIC/Elliott/Thiess)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 24/02)

Dana 27. studenoga 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9984. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9911 — Voith/PCSH/TSA)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 24/03)

Dana 19. studenoga 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na njemačkom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9911. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10034 — Pizarreño/Maderas Arauco/E2E JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 24/04)

Dana 18. siječnja 2021. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10034. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9892 — Leonardo/Thales/VSB)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 24/05)

Dana 2. prosinca 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9892. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Tečajna lista eura (1)

21. siječnja 2021.

(2021/C 24/06)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,2158
JPY	japanski jen	125,72
DKK	danska kruna	7,4395
GBP	funta sterlinga	0,88625
SEK	švedska kruna	10,0825
CHF	švicarski franak	1,0773
ISK	islandska kruna	156,80
NOK	norveška kruna	10,2513
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	26,094
HUF	mađarska forinta	357,38
PLN	poljski zlot	4,5284
RON	rumunjski novi leu	4,8740
TRY	turska lira	8,9555
AUD	australski dolar	1,5635
CAD	kanadski dolar	1,5345
HKD	hongkonški dolar	9,4245
NZD	novozelandski dolar	1,6853
SGD	singapurski dolar	1,6081
KRW	južnokorejski von	1 337,11
ZAR	južnoafrički rand	17,9988
CNY	kineski renminbi-juan	7,8552
HRK	hrvatska kuna	7,5650
IDR	indonezijska rupija	17 009,04
MYR	malezijski ringit	4,8997
PHP	filipinski pezo	58,406
RUB	ruski rubalj	89,6369
THB	tajlandski baht	36,389
BRL	brazilski real	6,4073
MXN	meksički pezo	23,8443
INR	indijska rupija	88,7220

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Mišljenje Savjetodavnog odbora o ograničavajućim sporazumima i vladajućem položaju na sjednici održanoj 10. srpnja 2020. o nacrtu odluke u vezi s predmetom AT.40410 – Etilen

Izvjestitelj: Češka Republika

(2021/C 24/07)

Završno izvješće službenika za usmene rasprave (1)

(Predmet AT.40410 – Etilen)

(2021/C 24/08)

Nacrt odluke, upućen poduzetnicima Westlake (2), Orbia (3), Clariant (4) i Celanese (5) (zajednički „stranke”), odnosi se na jedinstvenu i trajnu povredu članka 101. UFEU-a koja obuhvaća državna područja Belgije, Nizozemske, Francuske i Njemačke, a koja je trajala od 26. prosinca 2011. do 29. ožujka 2017. U nacrtu odluke utvrđeno je da su poduzetnici koji čine stranke sudjelovali u navedenoj povredi koja se sastojala od razmjene osjetljivih poslovnih informacija i onih povezanih s određivanjem cijena te od određivanja dijela cijene u vezi s kupnjom etilena.

Komisija je 10. srpnja 2018. pokrenula postupak protiv stranaka u skladu s člankom 11. stavkom 6. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 (6).

Nakon rasprava o nagodbi (7) i prijedloga za nagodbu (8) u skladu s člankom 10.a stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 773/2004 (9) Komisija je 7. veljače 2020. donijela i strankama uputila obavijest o utvrđenim činjenicama.

Stranke su u svojim odgovorima na obavijest o utvrđenim činjenicama u skladu s člankom 10.a stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 773/2004 potvrdile da obavijest o utvrđenim činjenicama odražava sadržaj njihovih prijedloga za nagodbu te da su stoga i dalje spremne sudjelovati u postupku nagodbe.

U skladu s člankom 16. Odluke 2011/695/EU ispitao sam razmatraju li se u nacrtu odluke samo činjenice o kojima su se stranke mogle očitovati. Utvrdio sam da je tako.

Uzimajući u obzir gore navedeno i to da mi stranke nisu uputile zahtjeve ni pritužbe (10), smatram da je u ovom predmetu omogućeno djelotvorno ostvarenje postupovnih prava stranaka.

---

(1)  U skladu s člankom 16. Odluke 2011/695/EU predsjednika Europske komisije od 13. listopada 2011. o funkciji i opisu posla službenika za usmene rasprave u određenim postupcima tržišnog natjecanja (SL L 275, 20.10.2011., str. 29.).

(2)  Westlake Chemical Corporation, Westlake Germany GmbH & Co. KG, Vinnolit GmbH & Co. KG i Vinnolit Holdings GmbH (zajedno „Westlake”).

(3)  ORBIA ADVANCE CORPORATION, S.A.B. de C.V. (pravni subjekt je do 5. rujna 2019. nosio naziv Mexichem S.A.B. de C.V.) i VESTOLIT GmbH (zajedno „Orbia”).

(4)  Clariant AG i Clariant International AG (zajedno „Clariant”).

(5)  Celanese Corporation, Celanese Services Germany GmbH i Celanese Europe B.V. (zajedno „Celanese”).

(6)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora o EZ-u (SL L 1, 4.1.2003., str. 1.).

(7)  Rasprave o nagodbi održane su od 18. rujna 2018. do 12. studenoga 2019.

(8)  Stranke su podnijele svoje službene zahtjeve za nagodbu od 19. studenoga 2019. do 6. siječnja 2020.

(9)  Uredba Komisije (EZ) br. 773/2004 od 7. travnja 2004. o postupcima koje Komisija vodi na temelju članaka 81. i 82. Ugovora o EZ-u (SL L 123, 27.4.2004., str. 18.).

(10)  U skladu s člankom 15. stavkom 2. Odluke 2011/695/EU, stranke u postupku u predmetima kartela koje su uključene u rasprave o nagodbi prema članku 10.a Uredbe (EZ) br. 773/2004 mogu se obratiti službeniku za usmene rasprave u svakoj fazi postupka nagodbe kako bi osigurale djelotvorno ostvarenje svojih postupovnih prava. Vidjeti i stavak 18. Obavijesti Komisije 2008/C 167/01 o vođenju postupaka nagodbe s ciljem donošenja odluka u skladu s člancima 7. i 23. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 u predmetima kartela (SL C 167, 2.7.2008., str. 1.).

Sažetak Odluke Komisije

od 14. srpnja 2020.

u vezi s postupkom na temelju članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

(Predmet AT. 40410 – Etilen)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2020) 4817 final)

(Vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku)

(2021/C 24/09)

Komisija je 14. srpnja 2020. donijela Odluku u vezi s postupkom na temelju članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U skladu s odredbama članka 30. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 (1) , Komisija u ovom sažetku objavljuje imena stranaka i glavni sadržaj Odluke uključujući sve izrečene kazne, uzimajući u obzir zakoniti interes poduzetnika da štite svoje poslovne tajne.

1.   UVOD

(1)

Komisija je 14. srpnja 2020. donijela Odluku koja se odnosi na jedinstvenu i trajnu povredu članka 101. Ugovora.

(2)

Povreda obuhvaća razmjenu osjetljivih poslovnih informacija i onih povezanih s određivanjem cijena te određivanje dijela cijene u vezi s kupnjom etilena. Razdoblje povrede trajalo je od 26. prosinca 2011. do 29. ožujka 2017. Zemljopisni opseg povrede obuhvaćao je državna područja država članica Europske unije („Unija”), i to Belgije, Francuske, Njemačke i Nizozemske.

(3)

Proizvod na koji se Odluka odnosi jest etilen kupljen na slobodnom tržištu. Ne odnosi se na etilen proizveden za vlastite potrebe, to jest etilen koji proizvođači proizvode i upotrebljavaju za vlastitu potrošnju.

(4)

Etilen je bezbojan, zapaljiv plin koji se proizvodi od benzina i plina postupkom parnog krekiranja. Široko se primjenjuje u kemijskoj industriji za proizvodnju raznih kemijskih proizvoda.

(5)

Nabavna cijena etilena ovisi o promjenjivim tržišnim čimbenicima (npr. cijena sirovina, odnos ponude i potražnje i upotreba etilena za vlastitu uporabu). Kako bi se uzeo u obzir rizik od nestabilnosti cijena u ugovorima o opskrbi etilenom i omogućilo uspostavljanje referentne vrijednosti u odnosu na koju bi se određivale cijene u trgovini etilenom, u ugovorima o opskrbi etilenom, posebno u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, često se spominje takozvana mjesečna ugovorna cijena za etilen („Monthly Contract Price” – MCP), o kojoj obavješćuju privatne i nezavisne agencije za izvješćivanje.

(6)

MCP nije neto cijena etilena, već dio formule za određivanje cijena u određenim ugovorima o opskrbi etilenom, posebno u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. MCP stoga utječe izravno na stvarnu nabavnu cijenu etilena koja se plaća pri transakcijama izvršenima u skladu s nekim ugovorima o opskrbi etilenom, posebno u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, te pri nekim transakcijama na promptnom tržištu etilena.

(7)

Kako bi se odredio MCP etilena za određeni nadolazeći mjesec, dva različita para dobavljača i kupaca trebaju sklopiti dva zasebna, ali jednaka bilateralna sporazuma (nazivaju se još i „nagodbe”) kao što je opisano u uvodnoj izjavi 8. (tj. pravilo „2 + 2”).

(8)

Nakon što jedan par dobavljača i kupaca postigne sporazum o cijeni za sljedeći mjesec, o njoj obavješćuje privatne i nezavisne agencije za izvješćivanje. Agencije taj sporazum, „početnu nagodbu”, objavljuju na tržištu. Nakon što drugi par dobavljača i kupaca ugovori jednaku cijenu i te je agencije objave, ona postaje MCP za sljedeći mjesec. Svaka agencija nastoji objaviti MCP prije svih ostalih.

(9)

Poduzeća dobrovoljno sudjeluju u postupku „nagodbe” u vezi s MCP-om. To znači da će neka poduzeća sudjelovati vrlo često, dok druga možda uopće neće sudjelovati. Osim toga, ona koja sudjeluju nisu obvezna podnositi sve relevantne informacije agencijama za izvješćivanje. Pregovori o „nagodbi” obično se odvijaju nakon što analitičari tržišta objave relevantna predviđanja u pogledu određivanja cijene u posljednjih nekoliko dana prethodnog mjeseca. Adresati predmetne Odluke (nazivaju se i „stranke” ili pojedinačno „stranka”) redovito su svakog mjeseca sudjelovali u pregovorima o „nagodbi”. Osim toga, bili su i jedna od stranaka u nagodbi.

(10)

Odluka je upućena sljedećim pravnim subjektima koji pripadaju sljedećim poduzetnicima („stranke”): (a) Westlake Chemical Corporation, Westlake Germany GmbH & Co. KG, Vinnolit GmbH & Co. KG i Vinnolit Holdings GmbH („WESTLAKE”); (b) Orbia Advance Corporation, S.A.B. de C.V. (2) i Vestolit GmbH („ORBIA”); (c) Clariant AG i Clariant International AG („CLARIANT”); (d) Celanese Corporation, Celanese Services Germany GmbH i Celanese Europe B.V. („CELANESE”).

2.   OPIS PREDMETA

2.1.   Postupak

(11)

Nakon što je poduzetnik WESTLAKE, u skladu s odredbama Obavijesti o oslobađanju od kazni i smanjenju kazni iz 2006. (3), u lipnju 2016. podnio zahtjev za oslobađanje od kazne u vezi s tajnim kontaktima s drugim kupcima etilena u EGP-u. Nakon nenajavljenih inspekcijskih pregleda poduzetnik ORBIA podnio je 23. svibnja 2017. zahtjev za oslobađanje od kazni ili, podredno, smanjenje kazni u skladu s Obavijesti o oslobađanju od kazni i smanjenju kazni. Poduzetnik CLARIANT podnio je 6. lipnja 2017. zahtjev za oslobađanje od kazni ili, podredno, smanjenje kazni u skladu s Obavijesti o oslobađanju od kazni i smanjenju kazni. Poduzetnik CELANESE podnio je 3. srpnja 2017. zahtjev za oslobađanje od kazni ili, podredno, smanjenje kazni u skladu s Obavijesti o oslobađanju od kazni i smanjenju kazni.

(12)

Komisija je protiv stranaka 10. srpnja 2018. pokrenula postupak u skladu s člankom 11. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 1/2003 kako bi s njima započela rasprave o nagodbi. Sastanci i rasprave o nagodbi između Komisije i svake stranke održani su od rujna 2018. do studenoga 2019. Sve su stranke nakon toga podnijele službeni zahtjev za nagodbu u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 773/2004 (4).

(13)

Komisija je 7. veljače 2020. donijela obavijest o utvrđenim činjenicama upućenu strankama. Sve su stranke u svojim odgovorima na tu obavijest potvrdile da ona odražava sadržaj njihovih prijedloga za nagodbu te da su i dalje spremne sudjelovati u postupku nagodbe.

(14)

Savjetodavni odbor za pitanja ograničavajućih djelovanja i vladajućih položaja izdao je 10. srpnja 2020. pozitivno mišljenje.

(15)

Komisija je 14. srpnja 2020. donijela Odluku.

2.2.   Sažetak povrede

(16)

Odlukom se utvrđuje jedinstvena i trajna povreda koja se sastojala od razmjene osjetljivih poslovnih informacija i onih povezanih s određivanjem cijena te od određivanja dijela cijene, točnije MCP-a, u vezi s kupnjom etilena u državama članicama Unije Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. Cilj povrede bio je utjecati na pregovore o MCP-u u korist kupaca u svrhu kupnje etilena po najnižoj mogućoj cijeni koju bi prodavatelji prihvatili u postupku„nagodbe”. Stranke su se bilateralno dogovarale o budućem ponašanju u vezi s MCP-om, o ponašanju na tržištu tijekom pregovorâ o „nagodbi” za MCP s prodavačima etilena te o stajalištima u pogledu tržišnih kretanja. Sve navedeno odvijalo se prije i tijekom pregovorâ o „nagodbi” za MCP.

2.2.1.   Trajanje

(17)

Svaka stranka je sudjelovala u povredi kako slijedi: Povreda Poduzetnik Početak Kraj   WESTLAKE 26.12.2011. 29.6.2016 (5) ORBIA 17.11.2015. 28.3.2017.   CLARIANT 26.12.2011. 29.3.2017.   CELANESE 18.1.2012. 28.3.2017.

2.3.   Adresati

2.3.1.   Westlake

(18)

Odgovornost za povredu pripisuje se solidarno i pojedinačno poduzetnicima Vinnolit GmbH & Co. KG (za izravno sudjelovanje od 26. prosinca 2011. do 29. lipnja 2016.), Westlake Chemical Corporation (kao krajnjem matičnom društvu poduzetnika Vinnolit GmbH & Co. KG od 31. srpnja 2014. do 29. lipnja 2016.), Westlake Germany GmbH & Co KG (kao neizravnom matičnom društvu poduzetnika Vinnolit GmbH & Co. KG od 31. srpnja 2014. do 29. lipnja 2016.) i Vinnolit Holdings GmbH (kao izravnom matičnom društvu poduzetnika Vinnolit GmbH & Co. KG od 26. prosinca 2011. do 29. lipnja 2016.).

2.3.2.   Orbia

(19)

Odgovornost za povredu pripisuje se solidarno i pojedinačno poduzetnicima Vestolit GmbH (za izravno sudjelovanje) i Orbia Advance Corporation, S.A.B. de C.V. (kao matičnom društvu poduzetnika Vestolit GmbH) od 17. studenoga 2015. do 28. ožujka 2017.

2.3.3.   Clariant

(20)

Odgovornost za povredu pripisuje se solidarno i pojedinačno poduzetnicima Clariant International AG (za izravno sudjelovanje) i Clariant AG (kao matičnom društvu poduzetnika Clariant International AG) od 26. prosinca 2011. do 29. ožujka 2017.

2.3.4.   Celanese

(21)

Odgovornost za povredu pripisuje se solidarno i pojedinačno poduzetnicima Celanese Services Germany GmbH (za izravno sudjelovanje od 18. siječnja 2012. do 20. siječnja 2016.), Celanese Europe B.V. (za izravno sudjelovanje od 21. siječnja 2016. do 28. ožujka 2017. i kao neizravnom matičnom društvu poduzetnika Celanese Services Germany GmbH od 18. siječnja 2012. do 20. siječnja 2016.) i Celanese Corporation (kao matičnom društvu poduzetnika Celanese Services Germany GmbH i Celanese Europe B.V.) od 18. siječnja 2012. do 28. ožujka 2017.

2.4.   Pravni lijekovi

(22)

U Odluci se primjenjuju Smjernice o metodi za utvrđivanje kazni iz 2006. (6)

2.4.1.   Osnovni iznos novčane kazne

(23)

S obzirom na to da se ovaj predmet odnosi na kupovni kartel, umjesto vrijednosti prodaje uzeta je u obzir relevantna vrijednost kupnje (taj pristup potvrdio je Opći sud u predmetu AT.40018 – Recikliranje automobilskih akumulatora T-222/17 – Recylex).

(24)

Povreda se ne odnosi na sve kupnje etilena koje su izvršile stranke, već na kupnje izvršene uz upotrebu formula za određivanje cijena koje su povezane s MCP-om. Kako bi se taj element uzeo u obzir, zadržane vrijednosti podrazumijevaju vrijednosti kupnji izvršenih sukladno ugovorima o opskrbi etilenom uz upotrebu formule za određivanje cijena utemeljene na MCP-u, te kupnji na temelju MCP-a koje su stranke izvršile na promptnom tržištu etilena 2016. (2015. u slučaju zahtjeva za oslobađanje od kazne poduzetnika WESTLAKE) u Belgiji, Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj.

(25)

S obzirom na vrstu povrede i njezin geografski obuhvat, postotak promjenjivog iznosa kazni i dodatni iznos („pristupna naknada”) određuju se u iznosu od 15 % vrijednosti kupnji za tu povredu.

(26)

Promjenjivi iznos množi se s brojem godina ili dijelovima godine tijekom kojih je svaka stranka sudjelovala u povredi kako bi se za svaku pojedinačno u potpunosti uzelo u obzir stvarno trajanje njezina sudjelovanja u povredama. Množitelj za trajanje izračunava se na temelju kalendarskih dana.

2.4.2.   Prilagodbe osnovnog iznosa

(27)

U ovom predmetu nisu utvrđene otegotne ni olakotne okolnosti, osim ponovljene povrede u slučaju poduzetnika CLARIANT. Poduzetnik CLARIANT počinio je povredu sudjelovanja u kartelu u prethodnom predmetu (AT.37773 – Monoklorooctena kiselina kartel). U skladu s tim osnovni iznos kazne izrečene poduzetniku CLARIANT uvećava se za 50 %.

2.4.3.   Primjena točke 37. Smjernica o metodi za utvrđivanje kazni

(28)

U skladu s nedavnom praksom Komisije u pogledu kupovnih kartela (Predmet AT.40018 – Recikliranje automobilskih akumulatora) (7), u svrhu odvraćanja primjenjuje se posebno povećanje kazni. To je odraz činjenice da su sudionici kartela umjesto da održavaju cijene višima, ciljali na smanjenje cijena. Doista, što su članovi kartela bili uspješniji u smanjenju nabavne cijene, to je vrijednost kupnje za koju se obračunava kazna bila niža.

(29)

S obzirom na to da se ovaj predmet odnosi na kupovni kartel, nije vjerojatno da sama vrijednost kupnje čini odgovarajuću približnu vrijednost koja bi odražavala gospodarsku važnost te povrede. To je i zato što je u slučaju operativnog poduzetnika kupnja obično niže vrijednosti od prodaje, što podrazumijeva sustavno niže polazište za izračunavanje visine kazne.

(30)

Komisija je stoga primijenila povećanje iznosa kazni za 10 % svim strankama u skladu s točkom 37. Smjernica o metodi za utvrđivanje kazni iz 2006.

2.4.4.   Primjena ograničenja od 10 % prometa

(31)

Nijedna izračunata novčana kazna ne premašuje 10 % ukupnih globalnih prihoda predmetne stranke u 2019.

2.4.5.   Primjena Obavijesti o oslobađanju od kazni i smanjenju kazni iz 2006.: smanjenje kazni

(32)

Poduzetnik WESTLAKE prvi je dostavio podatke i dokaze za povredu u skladu s uvjetima iz točke 8.(a) Obavijesti o oslobađanju od kazni i smanjenju kazni iz 2006. Poduzetnik WESTLAKE oslobađa se stoga od kazni za povredu.

(33)

Poduzetnik ORBIA prvi je poduzetnik koji je ispunio uvjete iz točaka 24. i 25. Obavijesti o oslobađanju od kazni i smanjenju kazni iz 2006. Poduzetnik ORBIA dostavio je određene vrijedne dokaze iz vremena povrede kojima se potvrđuje sudjelovanje stranaka u povredi te dokaze s dodatnim popratnim informacijama o povredi, njezinu obuhvatu i cilju, sudjelovanju stranaka te predmetnoj industriji. Međutim, Komisija je u tom trenutku već posjedovala neke od informacija koje su navedene u zahtjevu. Stoga je poduzetniku ORBIA odobreno smanjenje kazne za povredu u iznosu od 45 %.

(34)

Poduzetnik CLARIANT drugi je poduzetnik koji je ispunio uvjete iz točaka 24. i 25. Obavijesti o oslobađanju od kazni i smanjenju kazni iz 2006. Poduzetnik CLARIANT dostavio je neke vrijedne dokaze iz vremena povrede u vezi s tajnim kontaktima s ostalim sudionicima kartela. Osim toga, dao je potkrepljujuće dokaze i detaljne informacije kojima je dodatno opisan kontekst povrede i predmetna industrija te kojima je potvrđeno postojanje povrede u vremenskom okviru koji je utvrdila Komisija. Stoga je poduzetniku CLARIANT odobreno smanjenje kazne za povredu u iznosu od 30 %.

(35)

Poduzetnik CELANESE treći je poduzetnik koji je ispunio uvjete iz točaka 24. i 25. Obavijesti o oslobađanju od kazni i smanjenju kazni iz 2006. Poduzetnik CELANESE dostavio je dokaze o nekim tajnim kontaktima s drugim strankama u povredi. Osim toga, dostavio je detaljne informacije o kronološkom tijeku i funkcioniranju ponašanja pod istragom. Nadalje, dostavio je informacije o činjenicama i potkrepljujuće dokaze kojima je dodatno opisan kontekst povrede te trajno sudjelovanje ostalih stranaka u povredi. Stoga je poduzetniku CELANESE odobreno smanjenje kazne za povredu u iznosu od 20 %.

2.4.6.   Primjena Obavijesti o nagodbi

(36)

Primjenom Obavijesti o nagodbi iznosi novčanih kazni izrečenih svakoj stranci umanjeni su za 10 %. To je smanjenje dodano njihovim ostalim oslobođenjima od kazni, odnosno smanjenjima kazni.

3.   ZAKLJUČAK

(37)

Na temelju članka 23. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1/2003 izriču se sljedeće kazne za povredu: (a) poduzetnici Vinnolit GmbH & Co. KG, Vinnolit Holdings GmbH, Westlake Chemical Corporation i Westlake Germany GmbH & Co. KG, solidarno i pojedinačno: 0 EUR; (b) poduzetnici Orbia Advance Corporation, S.A.B. de C.V. i VESTOLIT GmbH, solidarno i pojedinačno: 22 367 000 EUR; (c) poduzetnici Clariant International AG i Clariant AG, solidarno i pojedinačno: 155 769 000 EUR; (d) poduzetnici Celanese Services Germany GmbH, Celanese Europe B.V. i Celanese Corporation, solidarno i pojedinačno: 66 484 000 EUR; (e) poduzetnici Celanese Europe B.V. i Celanese Corporation, solidarno i pojedinačno: 15 823 000 EUR.

---

(1)  SL L 1, 4.1.2003., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 411/2004 (SL L 68, 6.3.2004., str. 1.).

(2)  Pravni subjekt je do 5. rujna 2019. nosio naziv Mexichem S.A.B. de C.V.

(3)  SL C 298, 8.12.2006., str. 17.

(4)  SL L 123, 27.4.2004., str. 18.

(5)  Datum podnošenja zahtjeva za oslobađanje od kazne.

(6)  SL C 210, 1.9.2006., str. 2.

(7)  Kako je potvrđeno u predmetu T-222/17, Recylex S.A. Fonderie et Manufacture de Métaux S.A. i Harz-Metall GmbH protiv Komisije, ECLI:EU:T:2019:356, točka 124. i T-240/17, Campine NV i Campine Recycling NV protiv Komisije, ECLI:EU:T:2019:778, točke 342.–349.

Mišljenje Savjetodavnog odbora za koncentracije sa sastanka održanog 27. svibnja 2019. o preliminarnom nacrtu odluke koja se odnosi na predmet M.8713 – Tata Steel/ThyssenKrupp/JV

Izvjestitelj: Bugarska

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 24/10)

Operacija

1.

Savjetodavni odbor (13 država članica) slaže se s Komisijom da transakcija čini koncentraciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama.

Značaj za cijelu Uniju

2.

Savjetodavni odbor (13 država članica) slaže se s Komisijom da transakcija ima značaj za cijelu Uniju u skladu s člankom 1. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama.

Tržišta proizvoda

3.

Savjetodavni odbor (13 država članica) slaže se s Komisijinim definicijama relevantnih tržišta proizvoda za proizvodnju i dobavljanje određenih dovršenih plosnatih proizvoda od ugljičnog čelika, a posebno s time da pokositreni (bijeli) lim, elektrolitički kromirani čelik i laminirani čelik za ambalažne proizvode čine zasebna tržišta proizvoda.

4.

Savjetodavni odbor (13 država članica) slaže se s Komisijinim definicijama relevantnih tržišta proizvoda za proizvodnju i dobavljanje određenih dovršenih proizvoda od ugljičnog čelika, a posebno s time da: 4.1. vruće galvanizirani proizvodi od čelika koji se dobavljaju za automobilsku industriju („vruće galvanizirani proizvodi za automobilsku industriju”) čine zasebno tržište proizvoda u odnosu na vruće galvanizirane proizvode od čelika koji se dobavljaju za druge namjene, ponajprije zbog ograničene zamjenjivosti potražnje i ponude, drugih posebnosti potražnje i ponude za vruće galvanizirane proizvode za automobilsku industriju kako su detaljno navedene u odluci te prevladavajućih uvjeta tržišnog natjecanja ([informacije o maržama]) između kupaca iz automobilskog sektora i kupaca izvan automobilskog sektora; 4.2. svi vruće galvanizirani proizvodi za automobilsku industriju, bez obzira na to isporučuju li se izravno ili neizravno proizvođačima originalne opreme iz automobilskog sektora, pripadaju istom relevantnom tržištu proizvoda, koje je vjerojatno diferencirano.

Zemljopisna tržišta

5.

Savjetodavni odbor (13 država članica) slaže se s Komisijinim definicijama relevantnih zemljopisnih tržišta za proizvodnju i dobavljanje određenih dovršenih proizvoda od ugljičnog čelika, a posebno s time da: 5.1. tržišta za pokositreni (bijeli) lim, elektrolitički kromirani čelik i laminirani čelik ne obuhvaćaju više od cijelog EGP-a; i 5.2. tržište za vruće galvanizirane proizvode za automobilsku industriju ne obuhvaća više od cijelog EGP-a, ali postoje dokazi da je to tržište zemljopisno diferencirano unutar EGP-a.

Ocjena tržišnog natjecanja

6.

Savjetodavni odbor (13 država članica) slaže se s ocjenom Komisije da bi se transakcijom znatno ograničilo učinkovito tržišno natjecanje kao posljedica horizontalnih nekoordiniranih učinaka s obzirom na proizvodnju i dobavljanje: 6.1. pokositrenog (bijelog) lima, elektrolitički kromiranog čelika i laminiranog čelika za ambalažu u EGP-u; i 6.2. vruće galvaniziranih proizvoda za automobilsku industriju u EGP-u.

Učinkovitosti

7.

Savjetodavni odbor (13 država članica) slaže se s Komisijom da nijedna od učinkovitosti na koje se pozivaju stranke ne zadovoljava kriterije kumulativne učinkovitosti s obzirom na provjerljivost, specifičnost koncentracije i korist za potrošače.

Obveze

8.

Savjetodavni odbor (13 država članica) slaže se s Komisijom da se konačnim obvezama ne otklanja znatno ograničavanje učinkovitog tržišnog natjecanja u vezi s proizvodnjom i dobavljanjem: 8.1. pokositrenog (bijelog) lima, elektrolitički kromiranog čelika i laminiranog čelika za ambalažu u EGP-u; i 8.2. vruće galvaniziranih proizvoda za automobilsku industriju u EGP-u.

9.

Savjetodavni odbor (13 država članica) slaže se s Komisijom da se konačnim obvezama ne osigurava dostatna održivost i konkurentnost dijelova poslovanja koja se prodaju.

Spojivost s unutarnjim tržištem

10.

Savjetodavni odbor (13 država članica) slaže se s Komisijom da bi transakciju stoga trebalo proglasiti nespojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u u skladu s člankom 2. stavkom 3. i člankom 8. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama te člankom 57. Sporazuma o EGP-u.

Završno izvješće službenika za usmene rasprave (1)

(Predmet M.8713 – Tata Steel/Thyssenkrupp/JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 24/11)

---

(1)  U skladu s člancima 16. i 17. Odluke 2011/695/EU predsjednika Europske komisije od 13. listopada 2011. o funkciji i opisu posla službenika za usmene rasprave u određenim postupcima tržišnog natjecanja (SL L 275, 20.10.2011., str. 29.) („Odluka 2011/695/EU”).

(2)  Iako je službenik za usmene rasprave nadležan za odlučivanje o produljenju roka u pogledu odluka kojima se zahtijevaju informacije na temelju članka 18. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1/2003, u Odluci 2011/695/EU ne postoji slična odredba u vezi s odlukama kojima se zahtijevaju informacije na temelju članka 11. stavka 3. Uredbe o koncentracijama. Međutim, za odluke o zahtjevima za informacije mogli su se Općem sudu podnijeti zahtjevi za poništenje.

(3)  Poduzetnik Tata odgovorio je na odluku o zahtjevima za informacije 4. siječnja 2019., a poduzetnik ThyssenKrupp 9. siječnja 2019.

Sažetak Odluke Komisije

od 11. lipnja 2019.

o proglašenju koncentracije nespojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u

(Predmet M.8713 – Tata Steel/ThyssenKrupp/JV)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4228)

(Vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 24/12)

Komisija je 11. lipnja 2019. donijela Odluku u predmetu o koncentracijama na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (1) , a posebno članka 8. stavka 3. te uredbe. Cjeloviti tekst Odluke u verziji koja nije povjerljiva (prema potrebi to može biti i privremena verzija) dostupan je na izvornom jeziku predmeta na internetskim stranicama Glavne uprave za tržišno natjecanje, na sljedećoj adresi:

http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/index.cfm?clear=1&policy_area_id=2

1.   STRANKE

(1)

Poduzetnik Tata Steel Limited („Tata”), osnovan u Indiji, društvo je diversificiranih djelatnosti koje se bavi vađenjem ugljena i željezne rude te proizvodnjom proizvoda od čelika i njihovom prodajom u cijelom svijetu. Nadalje, Tata proizvodi i feroslitine i povezane minerale te neke druge proizvode, kao što su poljoprivredna oprema i ležajevi.

(2)

Poduzetnik ThyssenKrupp AG („ThyssenKrupp”), osnovan u Njemačkoj, grupa je diversificiranih industrijskih djelatnosti koja se bavi proizvodnjom plosnatih proizvoda od ugljičnog čelika, pružanjem usluga obrade materijala, tehnologijom dizala, industrijskim rješenjima i tehnologijom izrade komponenti.

2.   OPERACIJA

(3)

Komisija je 25. rujna 2018. zaprimila službenu prijavu predložene koncentracije, u skladu s člankom 4. Uredbe o koncentracijama, kojom bi poduzetnici Tata i ThyssenKrupp stekli, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 4. Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad novoosnovanim zajedničkim pothvatom (2). Dalje u tekstu poduzetnici Tata i ThyssenKrupp zajedno se nazivaju „podnositelji prijave” ili „stranke”, a svaki zasebno naziva se „stranka”. Prijavljena operacija dalje u tekstu naziva se „transakcija”.

3.   POSTUPAK

(4)

Nakon istražnog postupka u prvoj fazi Komisija je zaključila da postoje ozbiljne sumnje u pogledu spojivosti transakcije s unutarnjim tržištem te je 30. listopada 2018. donijela odluku o pokretanju postupka u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o koncentracijama.

(5)

Komisija je 13. veljače 2019. donijela obavijest o utvrđenim činjenicama, u kojoj je iznijela preliminarne dvojbe. Podnositelji prijave dostavili su odgovor na obavijest o utvrđenim činjenicama 27. veljače 2019.

(6)

Podnositelji prijave dostavili su 1. travnja 2019. obveze preuzete u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama kako bi otklonili dvojbe povezane s tržišnim natjecanjem koje su utvrđene u obavijesti o utvrđenim činjenicama („obveze od 1. travnja 2019.”).

(7)

Komisija je 2. travnja 2019. pokrenula tržišno ispitivanje obveza od 1. travnja 2019.

(8)

Podnositelji prijave dostavili su 23. travnja 2019. izmijenjene obveze („izmijenjene obveze od 23. travnja 2019.”).

(9)

Komisija je 25. travnja 2019. pokrenula tržišno ispitivanje izmijenjenih obveza od 23. travnja 2019.

4.   SAŽETAK

(10)

U istražnom postupku Komisije utvrđeno je da bi se transakcijom znatno ograničilo učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu s obzirom na tržišta za proizvodnju i dobavljanje i. vruće galvaniziranih proizvoda od čelika za automobilsku industriju („vruće galvanizirani proizvodi za automobilsku industriju”) i ii. metalom prevučenih i laminiranih proizvoda od čelika za ambalažu.

(11)

Iako su podnositelji prijave predložili preuzimanje obveza kojima bi se otklonile dvojbe povezane s tržišnim natjecanjem, predložene obveze nisu bile odgovarajuće ni prikladne za trajno i potpuno otklanjanje dvojbi.

(12)

Stoga je Komisija transakciju proglasila nespojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, u skladu s člankom 2. stavkom 3. i člankom 8. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama te člankom 57. Sporazuma o EGP-u.

5.   OBRAZLOŽENJE

5.1.   Relevantna tržišta proizvoda

(13)

Odluka u skladu s člankom 8. stavkom 3. odnosi se na proizvodnju i dobavljanje i. vruće galvaniziranih proizvoda od čelika za automobilsku industriju („vruće galvanizirani proizvodi za automobilsku industriju”) i ii. metalom prevučenih i laminiranih proizvoda od čelika za ambalažu.

(14)

Vruće galvanizirani proizvodi za automobilsku industriju plosnati su proizvodi od ugljičnog čelika namijenjeni primjeni u automobilskoj industriji. Sa stajališta potražnje, u istražnom postupku potvrđeno je da su oni različiti od osnovnijih vruće galvaniziranih proizvoda od čelika („vruće galvanizirani proizvodi za namjene izvan automobilske industrije”), ponajprije zbog posebnih i često strožih zahtjeva kupaca iz automobilske industrije u odnosu na mnoge druge korisnike čelika. U praksi, vruće galvanizirani proizvodi za automobilsku industriju obično imaju manje tolerancije, bolju površinsku kvalitetu, strože zahtjeve u pogledu prevlake od cinka te veći broj stupnjeva kvalitete nego u slučaju vruće galvaniziranih proizvoda za namjene izvan automobilske industrije. Osim toga, za njihovu je proizvodnju potrebno koristiti visokokvalitetan toplovaljani i hladnovaljani čelik. Sa stajališta ponude, u istražnom postupku potvrđeno je da ne mogu sve linije za galvaniziranje proizvoditi vruće galvanizirane proizvode za automobilsku industriju te da su potrebne posebne proizvodne sposobnosti za dobavljanje tih proizvoda kupcima iz automobilske industrije. To uključuje i kontrolu nad cijelim lancem vrijednosti od tekućeg i toplovaljanog čelika do galvaniziranja, što posjeduje samo ograničen broj (integriranih) dobavljača. Stoga je opravdano definirati zasebno tržište proizvoda za vruće galvanizirane proizvode od čelika za automobilsku industriju.

(15)

Ambalažni čelici koriste se za širok raspon rješenja za ambalažu, kao što su limenke za hranu, limenke za boju, aerosolne limenke i krunski čepovi. Kao podloga se koristi hladnovaljani plosnati ugljični čelik koji se dodatno prevlači kositrom (pokositreni (bijeli) lim) ili kromom (elektrolitički kromirani čelik). Laminirani čelik za ambalažu proizvod je koji se dobiva daljnjom obradom pokositrenog (bijelog) lima ili elektrolitički kromiranog čelika te se proizvodi nanošenjem laminirane prevlake na podlogu od pokositrenog (bijelog) lima ili elektrolitički kromiranog čelika. Komisija je u prethodnim predmetima uzimala u obzir postojanje zasebnog tržišta za pokositreni (bijeli) lim i elektrolitički kromirani čelik (no nije ih definirala) te je u aktualnom istražnom postupku potvrđeno da se ta tržišta mogu definirati kao zasebna tržišta proizvoda. Nadalje, u istražnom postupku potvrđeno je da laminirani čelik za ambalažu čini zasebno tržište. Komisija u ovom predmetu zaključuje da pokositreni (bijeli) lim, elektrolitički kromirani čelik i laminirani čelik za ambalažu čine zasebna tržišta proizvoda.

5.2.   Relevantna zemljopisna tržišta

(16)

U najnovijem predmetu (ArcelorMittal/Ilva) Komisija je postavila presedan kada je pri definiranju tržišta plosnatih proizvoda od ugljičnog čelika utvrdila da obuhvaćaju cijeli EGP, ali je pritom priznala da unutar njih postoji zemljopisna diferencijacija.

(17)

U istražnom postupku potvrđeno je da uvjeti tržišnog natjecanja na svjetskoj razini nisu homogeni te da se prisutnost dobavljača znatno razlikuje među različitim svjetskim regijama.

(18)

Nadalje, u skladu s presedanom, u detaljnom istražnom postupku pokazalo se da većina europskih kupaca nabavlja proizvode pretežno od dobavljača koji se nalaze u EGP-u ili čak i na užem području koje je bliže njihovim proizvodnim postrojenjima. Razlog tomu nisu samo troškovi prijevoza, već i necjenovni čimbenici kao što su duljina vremena od narudžbe do isporuke i integriranost u neprekinute lance opskrbe koji funkcioniraju po načelu „točno na vrijeme” (engl. just-in-time), sigurnost opskrbe i tehnička podrška.

(19)

Kad je riječ o globalnoj trgovini, tržišta čelika sve više obilježavaju trgovinske mjere kojima se stvaraju dodatne prepreke trgovini. Nekoliko država donijelo je mjere (kao što su carine koje je SAD uveo za većinu država koje izvoze čelik) ili je, kao odgovor na takve mjere, pokrenulo postupke za ograničavanje uvoznih tokova. Komisija je u EU-u uvela antidampinške pristojbe na niz proizvoda te donijela zaštitne mjere kao posljedicu mjera koje je uveo SAD. Njima su obuhvaćeni svi relevantni plosnati proizvodi od ugljičnog čelika. Te mjere, kao i mjere koje su donijele ili pokrenule druge jurisdikcije, primjerice Kanada, Turska i Euroazijska ekonomska unija, teško se mogu smatrati dokazom o postojanju globalnih tržišta. Naprotiv, njima se nastoje neutralizirati neuobičajeno visoke razine uvoza koje su posljedica narušavanja tržišta. U istražnom postupku potvrđeno je da se zbog sve većeg broja prepreka trgovini povećavaju troškovi i rizici povezani s uvozom čelika, osobito za kupce iz automobilske industrije i industrije ambalaže, kojima su od ključne važnosti sigurnost opskrbe, duljina vremena od narudžbe do isporuke i lanci opskrbe koji funkcioniraju po načelu „točno na vrijeme”.

(20)

Zaključno, u detaljnom istražnom postupku pokazalo se da nije prikladno odstupiti od postavljenog presedana te bi tržišta trebalo definirati tako da obuhvaćaju cijeli EGP. Međutim, dokazi o zemljopisnoj diferencijaciji na tržištu za proizvodnju i dobavljanje vruće galvaniziranih proizvoda za automobilsku industriju te konkretna uloga uvoza za svako pojedino tržište proizvoda ocjenjuju se u okviru analize tržišnog natjecanja.

5.3.   Ocjena tržišnog natjecanja

5.3.1.   Horizontalni nekoordinirani učinci na tržištu za proizvodnju i dobavljanje vruće galvaniziranih proizvoda za automobilsku industriju

(21)

Na tržištu vruće galvaniziranih proizvoda od čelika za automobilsku industriju stranke imaju udio u prodaji od [20–30] %, a vodeći položaj na tom tržištu i veći udio ima poduzetnik ArcelorMittal. Ostali konkurenti mnogo su manji – poduzetnici Voestalpine i Salzgitter svaki imaju tržišni udio od približno [10–20] %, a udio poduzetnika SSAB i USSK još je manji. Uvoz i neintegrirana postrojenja za ponovno valjanje imaju zanemarivu ulogu, a kupci vertikalnu integraciju smatraju važnom.

(22)

Malo je poduzeća koja mogu dobavljati vruće galvanizirane proizvode za automobilsku industriju, što je posljedica zahtjeva za većom kvalitetom tijekom cijelog procesa proizvodnje, a još je manje poduzeća sa širokim portfeljem koji uključuje specijalizirane podsegmente kao što su čelik visoke čvrstoće ili čelik velike širine i visoke površinske kvalitete namijenjen izloženim dijelovima automobila. Osim toga, potrebna je i sposobnost upravljanja optimiziranim lancima opskrbe s kratkim rokovima od narudžbe do isporuke i pravodobnom isporukom. Nadalje, sudionici na tržištu u cijelom tom sektoru stalno navode da imaju visoke stope iskorištenosti kapaciteta i vrlo ograničen rezervni kapacitet.

(23)

U podacima o tržišnim udjelima važnost poduzetnika Tata vjerojatno je podcijenjena – on ima znatne kapacitete i sve je snažniji, a znatnim ulaganjima u cilju proširenja i povećanja udjela na tržištu vrši sve veći konkurentski pritisak na poduzetnika ThyssenKrupp. U istražnom postupku u drugoj fazi potvrđeno je i da su stranke veliki konkurenti u nizu segmenata za vruće galvanizirane proizvode za automobilsku industriju te zbog geografskih područja na kojima posluju.

(24)

Spojeni subjekt ne bi bio znatno ograničen u podizanju cijena jer svi manji europski konkurenti posluju gotovo punim kapacitetom. Iako poduzetnik ArcelorMittal (uključujući poduzetnika Ilva) ima rezervne kapacitete, i sâm bi imao koristi od povećanja razina cijena te ne bi imao mnogo poticaja da poveća količinu proizvodnje. U skladu s tim, unatoč uskom tržištu za galvanizirani čelik, poduzetnik ArcelorMittal najavio je smanjenje broja radnih smjena te moguće zatvaranje postrojenja.

(25)

Više poduzeća iz automobilskog sektora, uključujući velike proizvođače, izrazilo je zabrinutost u pogledu učinka transakcije na cijene, a neka poduzeća izrazila su i zabrinutost u pogledu njezina učinka na inovacije. Čini se da kvalitativni i kvantitativni dokazi potkrepljuju te tvrdnje.

5.3.2.   Horizontalni nekoordinirani učinci na tržištu za proizvodnju i dobavljanje metalom prevučenih i laminiranih proizvoda od čelika za ambalažu

(26)

Tržišta za ambalažne čelike (pokositreni (bijeli) lim, elektrolitički kromirani čelik i laminirani čelik, koji čine zasebna tržišta proizvoda) u EGP-u već su vrlo koncentrirana i prije provedbe transakcije. Poduzetnici ArcelorMittal, ThyssenKrupp, Tata Steel i u manjoj mjeri USSK jedini su proizvođači tih proizvoda u EGP-u. Poduzetnik USSK mnogo je manji od ostalih dobavljača, bavi se jedino proizvodnjom pokositrenog (bijelog) lima i nema u ponudi sve vrste proizvoda. Transakcijom bi stoga nastao duopol u proizvodnji ambalažnog čelika u EGP-u za dobavljače s punim portfeljem proizvoda (te monopol u proizvodnji jednog proizvoda, laminiranog čelika).

(27)

Iako postoji uvoz iz zemalja izvan EGP-a, kupci ga ne smatraju prihvatljivom alternativom zbog nedovoljne kvalitete i vremena od narudžbe do isporuke koje kupci zahtijevaju, primjerice za limenke za hranu. Osim toga, uslijed nedavnih razvoja događaja u trgovini nabava proizvoda od dobavljača izvan EGP-a postala je teža u smislu sigurnosti opskrbe.

(28)

Nakon provedbe transakcije spojeni subjekt imao bi na tržištu pokositrenog (bijelog) lima zajednički udio u prodaji od [40–50] %, a sljedeći najveći udio imao bi poduzetnik ArcelorMittal. U smislu udjela u kapacitetu spojeni subjekt imao bi udio od [60–70] %. Osim poduzetnika ArcelorMittal, na tržištu ostaje i poduzetnik USSK iz Slovačke, no on ima samo ograničene kapacitete te ga kupci smatraju slabijom konkurentskom silom i, u najboljem slučaju, regionalnim akterom.

(29)

Na tržištu elektrolitički kromiranog čelika tom bi koncentracijom među europskim dobavljačima od triju konkurenata nastala dva. Spojeni subjekt bio bi drugi s udjelom u prodaji od [30–40] %, a najveći udio imao bi poduzetnik ArcelorMittal. Rekonstrukcija tržišta koju je napravila Komisija ukazuje na to da bi u smislu kapaciteta spojeni subjekt imao vodeći položaj na tržištu s udjelom od [40–50] %.

(30)

Na tržištu laminiranog čelika za ambalažu stranke su jedina dva proizvođača u EGP-u. Koncentracijom bi u stvarnosti nastao monopol.

(31)

Stranke i poduzetnik ArcelorMittal dobavljači su s punim portfeljem proizvoda koji imaju dobre mogućnosti za zadovoljavanje potreba kupaca u EGP-u. U usporedbi s njima poduzetnik USSK i dobavljači izvan EGP-a znatno su manji konkurenti i vrše samo ograničen konkurentski pritisak, pri čemu poduzetnik USSK ima samo ograničene rezervne kapacitete. Nakon provedbe transakcije kupci bi imali ograničene mogućnosti promjene dobavljača (to jest mogli bi birati između spojenog subjekta i poduzetnika ArcelorMittal). Velika većina kupaca očekuje povećanja cijena te su se neki kupci aktivno žalili i dostavljali podneske o tom pitanju.

5.3.3.   Zaključak

(32)

U odluci se stoga zaključuje da bi prijavljena koncentracija znatno ograničila učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu s obzirom na tržišta za proizvodnju i dobavljanje vruće galvaniziranih proizvoda za automobilsku industriju i metalom prevučenih i laminiranih čelika za ambalažu.

5.3.4.   Obveze koje su predložile stranke

(33)

Kako bi se otklonile prethodno navedene dvojbe povezane s tržišnim natjecanjem na tržištima za vruće galvanizirane proizvode za automobilsku industriju i metalom prevučene i laminirane čelike za ambalažu, stranke su predložile obveze opisane u nastavku.

(34)

Podnositelji prijave obvezali su se da će, podložno odobrenju Komisije, neovisnom kupcu ili kupcima prodati nekoliko postrojenja za završnu obradu na kraju proizvodnog lanca za metalom prevučene i laminirane čelike za ambalažu i za vruće galvanizirane proizvode za automobilsku industriju. Zahtjevom o unaprijed definiranom kupcu za svako pojedino postrojenje stranke su se obvezale na to da neće zaključiti predloženu transakciju prije nego što one ili povjerenik za prodaju sklope obvezujući sporazum o prodaji dijela poslovanja i prije nego što Komisija odobri kupca/kupce i uvjete prodaje.

(35)

Kad je riječ o ambalažnim čelicima, predložene obveze sastojale su se od imovine za ambalažni čelik poduzetnika Tata u Trostreu (Ujedinjena Kraljevina, „postrojenje Trostre”) i Duffelu (Belgija, „postrojenje Duffel”), zajedno „poslovanje s ambalažnim čelikom”. Poslovanje s ambalažnim čelikom uključivalo je operativne kapacitete za proizvodnju pokositrenog (bijelog) lima, elektrolitički kromiranog čelika i laminiranog čelika za ambalažu. Postrojenje Trostre ima kapacitete za dekapiranje ulaznog toplovaljanog čelika i njegovo hladno valjanje. U fazama završne obrade uključivalo je jednu liniju za elektrolitički kromirani čelik, dvije linije za pokositreni (bijeli) lim i jednu liniju za laminiranje. Postrojenje Duffel ima jednu liniju za laminiranje.

(36)

Iako obveze nisu uključivale imovinu za proizvodne faze na početku proizvodnog lanca hladnog valjanja (kao što su toplo valjanje ili proizvodnja tekućeg čelika), uključivale su opciju sklapanja desetogodišnjeg ugovora o opskrbi za toplovaljane kolute pod uvjetima s dodatkom na troškove, koji se sklapa na zahtjev kupca. Postrojenje Trostre čeličnu podlogu trenutačno dobavlja iz postrojenja poduzetnika Tata u Port Talbotu, a postrojenje Duffel iz postrojenja Trostre.

(37)

Nadalje, stranke su se obvezale na otvaranje založnog računa za kupca s kojeg bi on mogao povlačiti sredstva radi financiranja proširenja kapaciteta, dodavanje postrojenja za istraživanje i razvoj te dodatna poboljšanja u okviru poslovanja s ambalažnim čelikom.

(38)

Za razdoblje prije nego što se u okviru poslovanja s ambalažnim čelikom dovrše ulaganja radi povećanja kapaciteta (povlačenjem sredstava s raspoloživog založnog računa), stranke su ponudile ugovor s kupcem na temelju kojeg bi kupcu pružale usluge proizvodnje dovršenih proizvoda od ambalažnog čelika ili mu isporučivale te proizvode (ili oboje) za poslovanje s ambalažnim čelikom do određene količine godišnje. Taj bi ugovor bio dodijeljen za poslovanje s ambalažnim čelikom na razdoblje do najviše tri godine i temeljio bi se na načelu dodatka na troškove.

(39)

Stranke su se obvezale da će usmjeriti komercijalno opravdana nastojanja u poticanje svojih postojećih kupaca na promjenu dobavljača u korist poslovanja s ambalažnim čelikom.

(40)

Osim toga, stranke su se obvezale da će ponuditi nekoliko prijelaznih ugovora o opskrbi, uključujući i. trogodišnji ugovor o opskrbi za toplovaljane kolute (u slučaju da se ne sklopi desetogodišnji ugovor o opskrbi); ii. trogodišnji ugovor o opskrbi za polimerni film (za proizvodnju laminiranog ambalažnog čelika); i iii. u prijelaznom razdoblju do 18 mjeseci, ugovor o pružanju različitih drugih usluga, uključujući pružanje usluga korištenja ispitnih postrojenja u postrojenju IJmuiden poduzetnika Tata.

(41)

Zajedničko osoblje i zajednička postrojenja za ispitivanje i istraživanje koji se nalaze u postrojenju IJmuiden poduzetnika Tata trebali su biti isključeni iz poslovanja s ambalažnim čelikom.

(42)

Kad je riječ o vruće galvaniziranim proizvodima za automobilsku industriju, predložene obveze sastojale su se od postrojenja poduzetnika ThyssenKrupp u Saguntou (Španjolska, „postrojenje Sagunto”) i postrojenja poduzetnika Tata u Ivôz-Rametu (Belgija, „postrojenje Segal”, zajedno „poslovanje s vruće galvaniziranim proizvodima za automobilsku industriju”). I postrojenje Sagunto i postrojenje Segal sastoje se od jedne linije za galvaniziranje za proizvodnju vruće galvaniziranih proizvoda od čelika s prevlakom od cinka i magnezija te od jedne linije za završnu obradu/kontrolni pregled.

(43)

Poslovanje s vruće galvaniziranim proizvodima za automobilsku industriju nije uključivalo imovinu za proizvodnju hladnovaljanih koluta te ulaznih proizvoda koji se koriste bliže početku proizvodnog lanca. Umjesto toga uključivalo je opciju za sklapanje desetogodišnjeg ugovora o opskrbi potrebnom hladnovaljanom podlogom pod uvjetima s dodatkom na troškove, koji se sklapa na zahtjev kupca.

(44)

Nadalje, stranke su se obvezale na otvaranje založnog računa za kupca s kojeg bi on mogao povlačiti sredstva radi financiranja poboljšanja i modernizacije postrojenja Sagunto.

(45)

Osim toga, stranke su se obvezale da će ponuditi nekoliko prijelaznih ugovora o opskrbi, uključujući i. trogodišnji ugovor o opskrbi za hladnovaljane kolute (u slučaju da se ne sklopi desetogodišnji ugovor o opskrbi); i ii. u prijelaznom razdoblju do 18 mjeseci, ugovor o pružanju svih potrebnih usluga za sve postojeće aranžmane u okviru kojih stranke ili njihova povezana poduzeća isporučuju proizvode ili pružaju usluge za poslovanje s vruće galvaniziranim proizvodima za automobilsku industriju.

(46)

Zajedničko osoblje i zajednička postrojenja za ispitivanje i istraživanje koji se nalaze u postrojenju Duisburg-sjever poduzetnika ThyssenKrupp i postrojenju IJmuiden poduzetnika Tata trebali su biti isključeni iz poslovanja s vruće galvaniziranim proizvodima za automobilsku industriju.

5.3.5.   Ocjena predloženih obveza

Vruće galvanizirani proizvodi za automobilsku industriju

(47)

Kad je riječ o vruće galvaniziranim proizvodima za automobilsku industriju, Komisija smatra da prijedlogom korektivnih mjera od 23. travnja 2019. nije uklonjeno znatno ograničavanje učinkovitog tržišnog natjecanja koje je posljedica transakcije. Razlog tomu su veličina, opseg i zemljopisna lokacija imovine te nepostojanje integracije na početku proizvodnog lanca.

(48)

Poslovanje s vruće galvaniziranim proizvodima za automobilsku industriju činilo bi samo 40 % povećanog nominalnog kapaciteta nastalog transakcijom s obzirom na preklapanja stranaka u sektoru vruće galvaniziranih proizvoda za automobilsku industriju u EGP-u te bi se odnosilo na samo dvije proizvodne linije za vruće galvanizirane proizvode za automobilsku industriju od više od deset takvih linija koje stranke imaju u EGP-u.

(49)

Nadalje, obje linije koje su predložene za prodaju imaju tehnička ograničenja (kao što su ograničena sposobnost proizvodnje vruće galvaniziranih proizvoda s velikom širinom traka i vrlo visokom vlačnom čvrstoćom) pri čemu naročito postrojenje Sagunto trenutačno isporučuje znatan dio proizvodnje na lokacije izvan središta u kojem se nalazi većina potražnje u EGP-u za vruće galvaniziranim proizvodima za automobilsku industriju.

(50)

Rezultati ispitivanja tržišta potvrdili su te nalaze. Velika većina ispitanih kupaca koji su iznijeli svoje stajalište o tome smatrala je da korektivne mjere nisu prikladne ni odgovarajuće za učinkovito otklanjanje Komisijinih dvojbi povezanih s tržišnim natjecanjem u pogledu vruće galvaniziranih proizvoda za automobilsku industriju u EGP-u.

(51)

Nedostatak kapaciteta na početku proizvodnog lanca u prijedlogu korektivnih mjera za vruće galvanizirane proizvode za automobilsku industriju istaknut je kao problematičan i u velikom broju odgovora kupaca iz automobilskog sektora (osobito proizvođača originalne opreme).

Metalom prevučeni i laminirani čelici za ambalažu

(52)

Kad je riječ o metalom prevučenim i laminiranim čelicima za ambalažu, Komisija smatra da prijedlogom korektivnih mjera od 23. travnja 2019. nije uklonjeno znatno ograničavanje učinkovitog tržišnog natjecanja koje je posljedica transakcije. Razlog tomu su veličina, opseg i zemljopisna lokacija imovine te neizvjesnosti povezane s predloženim ulaganjima i nepostojanje integracije na početku proizvodnog lanca.

(53)

Transakcijom bi nastalo znatno povećanje na već koncentriranom tržištu, i u smislu kapaciteta i u smislu prodaje u EGP-u. Za pokositreni (bijeli) lim, spojeni subjekt imao bi udio u prodaji od [30–40] % i udio u kapacitetima od [50–60] %, a poslovanje s ambalažnim čelikom imalo bi udio u prodaji od samo [5–10] % i udio u kapacitetima od samo [5–10] %. S poduzetnikom ArcelorMittal kao jedinim drugim velikim preostalim konkurentom struktura tržišta u stvarnosti bi se, unatoč korektivnim mjerama, ipak prebacila iz strukture s trima akterima u duopol.

(54)

Ispitanici u okviru Komisijina ispitivanja tržišta nadalje su ukazali na to da je kvaliteta proizvoda koji se proizvode u postrojenjima koja su predložena za prodaju u određenim slučajevima lošija od kvalitete proizvoda koji se proizvode u postrojenjima koja bi stranke zadržale. S obzirom na to ispitanici su tvrdili da je postrojenju Trostre često potrebna pomoć postrojenja IJmuiden poduzetnika Tata radi rješavanja problema kvalitete.

(55)

Čak i ako se uzme u obzir ishod u kojem bi predložena ulaganja radi povećanja kapaciteta i poboljšanja drugih aspekata poslovanja s ambalažnim čelikom bila uspješna, time se i dalje ne bi riješio problem povećanog preklapanja koje je posljedica transakcije. Slično tomu, većina kupaca koji su iznijeli stajalište o tome nije smatrala da bi razina i opseg obveza, uključujući obvezu o ulaganjima predviđenu radi proširenja kapaciteta, bili dostatni za osiguranje održivosti i konkurentnosti tog poslovanja.

(56)

Za predloženo proširenje kapaciteta poslovanja s ambalažnim čelikom vjerojatno bi bilo potrebno puno vremena. Zbog tog su se razloga stranke obvezale na proizvodnju ambalažnog čelika za poslovanje s ambalažnim čelikom u okviru ugovora o pružanju usluga proizvodnje pod uvjetima s dodatkom na troškove koji se sklapa na privremenoj osnovi. S obzirom na to, u okviru ispitivanja tržišta pokazalo se da postoji velika neizvjesnost među kupcima u pogledu toga bi li se poslovanje s ambalažnim čelikom moglo djelotvorno cjenovno natjecati sa strankama na temelju predloženog ugovora o pružanju usluga proizvodnje.

(57)

Osim toga, zbog lokacije postrojenja Trostre dopiranje do kupaca bilo bi problematično tamo gdje se stranke preklapaju u kontinentalnoj Europi. To na primjer pokazuje činjenica da je prodaja tog postrojenja snažno usmjerena na Ujedinjenu Kraljevinu. U usporedbi s time prodaja postrojenja Rasselstein poduzetnika ThyssenKrupp mnogo je manje usmjerena na jednu zemlju i ravnomjernije je raspoređena među različitim zemljama. Iako to stanje već sad postoji, potencijalnim izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz EGP-a dodatno bi se pogoršalo.

(58)

Nadalje, zbog nepostojanja integracije na početku proizvodnog lanca nastala je znatna neizvjesnost u pogledu toga bi li poslovanje s ambalažnim čelikom poslovalo kao održivo poslovanje neovisno o strankama ili drugim dobavljačima u okviru oligopolne strukture tržišta za pokositreni (bijeli) lim, elektrolitički kromirani čelik i laminirani čelik za ambalažu. Kupci su naglasili i važnost toga da je dobavljač metalom prevučenih i laminiranih čelika za ambalažu vertikalno integriran kako bi imao kontrolu nad potrebnim visokokvalitetnim ulaznim proizvodima s početka proizvodnog lanca. Ti su ulazni proizvodi specifični za ambalažni čelik te je ispitivanje tržišta pokazalo da ih ne proizvode proizvođači čelika koji se ne bave proizvodnjom ambalažnih čelika. Ispitivanje tržišta pokazalo je i da u Europi trenutačno ne postoji prodajno tržište za potrebnu podlogu, što poslovanje s ambalažnim čelikom najvjerojatnije čini ovisnim o pozicioniranim proizvođačima ambalažnog čelika u EGP-u.

(59)

Komisija je stoga u svojoj odluci donijela zaključak da obveze koje su podnositelji prijave predložili nisu djelotvorne i sveobuhvatne jer se njima ne uklanja znatno ograničavanje učinkovitom tržišnom natjecanju.

6.   ZAKLJUČAK

(60)

Zbog prethodno navedenih razloga u odluci se zaključuje da bi predložena koncentracija znatno ograničila učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili u njegovu velikom dijelu.

(61)

Koncentracija se stoga proglašava nespojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, u skladu s člankom 2. stavkom 3. i člankom 8. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama te člankom 57. Sporazuma o EGP-u.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1., „Uredba o koncentracijama”.

(2)  SL C 354, 3.10.2018., str. 4.

Informacije Komisije u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2020/1421

(2021/C 24/13)

U skladu s člankom 3. Odluke Vijeća (EU) 2020/1421 od 1. listopada 2020. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u vezi s izmjenama prilogâ Europskom sporazumu o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR) i propisa priloženih Europskom sporazumu o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN) (1) Komisija izvješćuje da su odluke koje su donijela odgovarajuća tijela dostupne ovdje:

https://treaties.un.org/doc/Publication/CN/2020/CN.438.2020-Eng.pdf

https://treaties.un.org/doc/Publication/CN/2020/CN.461.2020-Eng.pdf

https://treaties.un.org/doc/Publication/CN/2020/CN.546.2020-Eng.pdf

---

(1)  SL L 329, 9.10.2020., str. 1.

Tematsko izvješće br. 2/2021

Humanitarna pomoć EU-a za obrazovanje: pomaže djeci kojoj je potrebna pomoć, ali bi trebala biti dugoročnija i doprijeti do više djevojčica

(2021/C 24/14)

Europski revizorski sud obavještava vas da je upravo objavljeno tematsko izvješće br. 2/2021 „Humanitarna pomoć EU-a za obrazovanje: pomaže djeci kojoj je potrebna pomoć, ali bi trebala biti dugoročnija i doprijeti do više djevojčica”.

Izvješće možete pregledati ili preuzeti na internetskim stranicama Europskog revizorskog suda: http://eca.europa.eu.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10105 — FSN Capital/Obton Invest/Obton Group)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 24/15)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10131 – Partners Group/Warburg Pincus/Ecom Express Private)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 24/16)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M. 10117 — A.P. Moller/APMH Invest/Faerch Group)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2021/C 24/17)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 24/18)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„SAINT-MONT”

PDO-FR-A0711-AM01

Datum obavijesti: 3.11.2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Razgraničeno zemljopisno područje

Općina Riscle zamijenjena je riječima „Riscle (bivša općina Riscle)” zbog spajanja općina Riscle i Cannet.

Ta izmjena zahtijeva izmjenu točke 6. jedinstvenog dokumenta.

2.   Sorte vinove loze

Sorte vinove loze navedene su prema boji vina.

U sorte vinove loze crnih i ružičastih vina za prilagodbu dodane su sorte manseng N i tardif N. Te dvije autohtone sorte koje potječu iz podnožja Pireneja prilagođavaju se klimatskim, ekološkim i tehničkim promjenama Kasna zrelost sorte tardif N i njezina aroma papra i svilenkasti tanini prednost su u kontekstu globalnog zagrijavanja. Osim toga, ta sorta nije posebno osjetljiva na plijesan botrytis. Sorta manseng N od nedvojbene je važnosti zbog svoje zrelosti s manjom volumnom alkoholnom jakosti. Te dvije sorte mogu ponovno uspostaviti ravnotežu (više aroma i manje alkohola) u mješavinama sorti.

U sortama vinove loze ružičastih vina dodatne sorte cabernet-sauvignon i fer N mijenjaju se u glavne kako bi se povećala njihova prisutnost. Uz već prisutne sorte cabernet franc N i merlot N, sljedeće bijele sorte koje su prvotno uključene u pravila o udjelima sorti vinove loze, ali nisu navedene u toj rubrici, dodane su na popis pomoćnih sorti: „manseng B, arrufiac B, petit courbu B, courbu B, petit manseng B”.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

3.   Udio na gospodarstvu

Zbog izmjene sorte vinove loze, pravila o udjelima opisana su prema boji vina.

Za crna i ružičasta vina dodana su pravila o udjelima koja se odnose na dodavanje novih sorti za prilagodbu: „Udio svih pomoćnih sorti tardif N i manseng N iznosi najviše 5 %.”

Kad je riječ o bijelim vinima, glavna sorta vinove loze ponovno je potvrđena uz povećanje minimalne prisutnosti s 50 na 60 % nasada.

Dodane su posebne odredbe za male proizvođače grožđa: „Izuzev odredaba koje se odnose na udio sorti za prilagodbu tardif N i manseng N i na svaku boju (bijela ili crvena), odredbe o udjelu ne primjenjuju se na subjekte koji proizvode grožđe, ali ne proizvode vino od vlastitog uzgoja i koji obrađuju manje od 1,5 hektara po boji vina s kontroliranom oznakom izvornosti ‚Saint-Mont’ te na čijem se gospodarstvu poštuje udio glavnih sorti u iznosu od najmanje 50 % nasada vinove loze predmetne boje.” Naime, 98 % gospodarskih subjekata članovi su zadruge. Zahtijevanje sadnje svih sorti navedenih u specifikaciji na tako malim površinama moglo bi ugroziti te vinogradare zbog poteškoća u obradi tako velikih udjela u odnosu na njihovu površinu. Osim toga, postoji koncept zajedničkih podruma koji bi omogućio da se poštuju pravila miješanja ovisno o sortama grožđa prisutnima na tom području.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

4.   Razmak između trsova

Najmanji razmak između trsova istog reda smanjen je s 0,9 m na 0,8 m.

Najmanji razmak između trsova istog reda smanjen je s 0,90 m na 0,80 m. Povećanje gustoće dovodi do većeg natjecanja među trsovima, koji će stvoriti dublji sustav korijenja, čime će se omogućiti snažniji izraz posebnosti tog područja.

Ta izmjena zahtijeva izmjenu točke 5. jedinstvenog dokumenta.

5.   Najveće opterećenje po čestici

Najveće opterećenje za ružičasta vina usklađeno je s opterećenjem za crna vina, odnosno smanjeno je s 10 000 kg/ha na 9 500 kg/ha. Stoga će se čestice na kojima se proizvode sorte ružičastog i crvenog vina jednako obrađivati u kontekstu odredaba koje se kontroliraju planom kontrole, a to su najveće prosječno opterećenje i berba. Budući da je masa berbe crvenih i ružičastih vina jednaka (9 500 kg), te dvije boje razlikuju se samo po načinu berbe.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

6.   Postupci uzgoja

Sljedeća odredba: „Kako bi se očuvala svojstva tla koja su temeljni element zemljišta, vegetacijski pokrov održava se na uvratinama vinogradarskih čestica koje pripadaju razgraničenom području čestice.” zamijenjena je odredbom: „Zabranjeno je kemijsko uništavanje korova na uvratinama.”, kako bi se omogućila primjerenija kontrola praksi.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

7.   Odredbe o starim sortama vinove loze

Kako bi se očuvali vinogradi od povijesnog i genetskog značaja koji bi mogli biti iskrčeni do 2021. ili do 2040. jer više neće ispunjavati zahtjeve o gustoći iz specifikacije proizvoda, dodane su posebne odredbe:

„Čestice vinove loze zasađene na dan odobrenja ove specifikacije na kojima je gustoća sadnje manja od 4 000 trsova po hektaru, koje nisu u skladu s nekom od odredaba o razmaku između redova i razmaku između trsova u istom redu, i koje su upisane u registar „starih sorti vinove loze” kontrolirane oznake izvornosti „Saint-Mont” pri berbi imaju pravo na kontroliranu oznaku izvornosti sve do njihova krčenja. Registar „starih sorti vinove loze” preispituje se svake godine u skladu sa sljedećim kriterijima:

—	vinova loza zasađena je prije 1982.,

—	vinova loza uzgaja se upotrebom „vertikalne armature”, a visina vezanog lišća najmanje je 0,6 puta veća od razmaka između redova,

—	najveći prinos iznosi 50 hl/ha za čestice s gustoćom sadnje većom od 3 600 trsova po hektaru,

—	najveći prinos iznosi 45 hl/ha za čestice s gustoćom sadnje manjom od 3 600 trsova po hektaru i većom od 3 200 trsova po hektaru,

—	najveći prinos iznosi 40 hl/ha za čestice s gustoćom sadnje manjom od 3 200 trsova po hektaru i većom od 2 600 trsova po hektaru.”.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

8.   Sadržaj šećera u grožđu

Zbog dodavanja sorti grožđa utvrđuje se sadržaj šećera za te sorte za crna i ružičasta vina:

tardif N, manseng N: 189 grama šećera po litri mošta za crna vina,

tardif N, manseng N: 180 grama šećera po litri mošta za ružičasta vina.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

9.   Miješanje sorti

Za ružičasta i crna vina dodana su pravila miješanja sorti za prilagodbu: „Vina se proizvode od mješavine u kojoj je udio svih relevantnih sorti za prilagodbu (tardif N i manseng N) najviše 10 %.”.

U mješavini crnih vina sorta tannat ponovno je potvrđena uz povećanje minimalnog postotka s 50 % na 60 %.

U mješavini crnih vina sorta tannat ponovno je potvrđena uz povećanje minimalnog postotka s 50 % na 60 %.

U mješavini ružičastih vina:

—

Sljedeće pravilo: „Vino se proizvodi od mješavine u kojoj su prisutne barem glavna sorta i pomoćne sorte” izmijenjeno je u „Vino se proizvodi od mješavine u kojoj su prisutne barem dvije glavne sorte”. Sorta tannat iz nekih berbi nije prikladna za proizvodnju ružičastog vina (razlika između fenolne i tehnološke zrelosti, teško je pronaći ravnotežu između volumne alkoholne jakosti i kiselosti). S druge strane, cabernet-sauvignon i fer N bili bi prikladniji za proizvodnju ružičastog vina (niža volumna alkoholna jakost). Tim novim pravilom o miješanju omogućuje se veća fleksibilnost u proizvodnji ružičastih vina.

—	Bijele sorte opisane su kako slijedi: „Vina se proizvode od mješavine u kojoj udio bijelih sorti manseng B, arrufiac B, petit courbu B, courbu B, petit manseng B iznosi najviše 10 %”.

—	Brišu se sljedeća pravila: „Pri miješanju sorti ni jedna sorta ne smije prelaziti 70 %” i „Pri miješanju sorti udio je glavne sorte većinski”.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

10.   Enološki ugljen

Prethodno zabranjena upotreba ugljena uvedena je na uređen način i uz ograničenje: „Kad je riječ o proizvodnji ružičastih vina, dopuštena je upotreba enološkog ugljena za mošt, do granice od 20 % količine ružičastih vina koje za određenu berbu proizvede predmetni vinar.”. Cilj je usmjeriti njihovu upotrebu na serije slabije organoleptičke ili analitičke kvalitete (npr. pogoršanje aroma povezano s oksidacijom) bez mijenjanja tipičnih svojstava proizvoda.

Ta izmjena zahtijeva izmjenu točke 5. jedinstvenog dokumenta.

11.   Kretanje između ovlaštenih skladišta

U poglavlju 1. odjeljku IX. briše se točka 5. podtočka (b), koja se odnosi na kretanje između ovlaštenih skladišta.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

12.   Vođenje evidencija

Registar starih sorti vinove loze dodan je na popis obveznih registara zbog dodavanja posebne odredbe o očuvanju čestica vinove loze od genetskog značaja.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

13.   Izjava o odustajanju od proizvodnje

Stavak koji se odnosi na odustajanje od proizvodnje pojednostavljen je kako se ne bi pravila razlika prema boji vina.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

14.   Glavni elementi koje treba kontrolirati

Za takozvane čestice na kojima se uzgajaju stare sorte vinove loze dodan je dokumentacijski i terenski pregled.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv proizvoda

Saint-Mont

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

Crna vina

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina iznosi 12 % za crna vina.

Svaka serija vina koja je spremna za stavljanje na tržište u rasutom stanju ili u pakiranjima ima sljedeća svojstva:

—	ukupna alkoholna jakost crnih vina nakon pojačavanja ne prelazi 13,5 %,

—	sadržaj jabučne kiseline u crnim vinima iznosi najviše 0,4 grama po litri,

—	sadržaj fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza) iznosi najviše: — 3 grama po litri za crna vina čija prirodna volumna alkoholna jakost ne prelazi 14 %, — 4 grama po litri za crna vina čija je prirodna volumna alkoholna jakost veća od 14 %.

Ukupni sadržaj kiselina, hlapljivih kiselina i ukupni sadržaj sumpornog dioksida u skladu su s propisima Unije.

Crna vina intenzivne su boje. Obično im je svojstvena kvalitetna koncentracija okusa koja često otkriva note šumskog voća crvenih i crnih plodova. Taninska struktura tim vinima daje dobar potencijal odležavanja, što im omogućuje da poprime složene arome kandiranog voća i začina, često u kombinaciji s notama drva povezanima s dozrijevanjem u drvenim bačvama.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Bijela i ružičasta vina

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost bijelih i ružičastih vina iznosi 11,50 %.

Svaka serija vina koja je spremna za stavljanje na tržište u rasutom stanju ili u pakiranjima ima sljedeća svojstva:

—	ukupna alkoholna jakost bijelih i ružičastih vina nakon pojačavanja ne prelazi 12,5 %,

—	sadržaj fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza) iznosi najviše: — 4 grama po litri za bijela i ružičasta vina,

Ukupni sadržaj kiselina, hlapljivih kiselina i ukupni sadržaj sumpornog dioksida u skladu su s propisima Unije.

Ružičasta vina katkad su intenzivne boje, i svojstvenog mirisa s primjesama šumskog voća. U pogledu okusa njihov ih krajnji živi ton svrstava u harmonična vina s dobrom ravnotežom između pastoznosti i kiselosti.

Bijela su vina vrlo aromatična, pastozna i uravnotežena zahvaljujući sorti gros manseng B.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Enološki postupci

a.   Posebni enološki postupci

Poseban enološki postupak

—	Ružičasta vina proizvode se izravnim prešanjem.

—	Kad je riječ o proizvodnji ružičastih vina, dopuštena je upotreba enološkog ugljena za mošt, do granice od 20 % količine ružičastih vina koje za određenu berbu proizvede predmetni vinar.

—	Tehnike pojačavanja vina oduzimanjem vode dopuštene su za crna vina, a najveća stopa djelomičnog koncentriranja u odnosu na upotrijebljenu količinu iznosi 10 %.

—	Ukupna prirodna volumna alkoholna jakost crnih vina nakon pojačavanja iznosi najviše 13,5 %, a bijelih i ružičastih 12,5 %.

Uz prethodno navedene odredbe, u pogledu enoloških postupaka u proizvodnji vina potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Unije te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

Postupak uzgoja

—   Gustoća sadnje

Najmanja gustoća vinove loze iznosi 4 000 trsova po hektaru.

Razmak između redova ne smije biti veći od 2,5 metra, a razmak između trsova u istom redu mora iznositi od 0,8 metara do 1,1 metra.

Te se odredbe ne primjenjuju na terasaste vinograde.

Za terasaste vinograde razmak između trsova u istom redu iznosi od 0,9 do 1,1 metra.

—   Pravila o rezidbi

Vinova loza reže se na uzgojni oblik Guyot (jednostruki ili dvostruki) ili kratkom rezidbom (na uzgojni oblik kordonca Royat) s najviše (po trsu):

—	12 pupova za sortu tannat N,

—	18 pupova za sorte petit courbu B i petit manseng B,

—	16 pupova za ostale sorte.

Bez obzira na korištenu tehniku rezidbe, broj rodnih izbojaka po trsu u „početku dozrijevanja” ne smije biti veći:

—	od 10 za sortu tannat N,

—	od 16 za sortu petit courbu B i petit manseng B ,

—	od 12 za ostale sorte.

—	Navodnjavanje se smije odobriti.

—	Sorta tannat N i sorte namijenjene proizvodnji crnih vina beru se ručno.

b.   Najveći prinosi

Crna vina

63 hektolitara po hektaru

Ružičasta vina

68 hektolitara po hektaru

Bijela vina

69 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina odvijaju se na čitavom ili djelomičnom području sljedećih općina u departmanu Gers:

Općine čije područje u cijelosti pripada zemljopisnom području: Aignan, Arblade-le-Bas, Armous et Cau, Aurensan, Beaumarchès, Bernède, Bouzon-Gellenave, Castelnavet, Caumont, Corneillan, Couloumé-Mondebat, Courties, Fusterouau, Gazax et Baccarisse, Ju-Belloc, Labarthète, Ladevèze-Ville, Ladevèze-Rivière, Lannux, Lasserrade, Lelin-Lapujolle, Louslitges, Loussous-Débat, Lupiac, Margouët-Meymes, Maulichères, Peyrusse-Grande, Peyrusse-Vieille, Plaisance, Pouydraguin, Projan, Riscle (ancienne commune de Riscle), Sabazan, Saint-Aunix-Lengros, Saint-Mont, Saint-Pierre-d’Aubézies, Sarragachies, Tasque, Termes-d’Armagnac, Tieste-Uragnoux, Tourdun, Verlus.

Općine čije područje djelomično pripada zemljopisnom području: Averon-Bergelle, Dému, Marciac, Seailles.

7.   Glavne sorte vinove loze

Arrufiac B – Arrufiat

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Courbu B – Gros Courbu

Fer N – Fer Servadou, Braucol, Mansois, Pinenc

Gros Manseng B

Merlot N

Petit Courbu B

Petit Manseng B

Tannat N

8.   Opis povezanosti

Zemljopisno područje nalazi se na jednakoj udaljenosti, koja iznosi otprilike 100 kilometara, od Pireneja na jugu i od Atlantskog oceana na zapadu. Proteže se na predjelu brežuljaka smještenih s obje strane doline rijeke Adour i njezina pritoka, rijeke Arros.

Čestice vinove loze raštrkane su po obroncima u središtu poljoprivredne regije na kojoj prevladavaju mješoviti uzgoj i stočarstvo, u kojoj uzgoj kukuruza zauzima važno mjesto.

Obuhvaća područje od 46 općina.

Temperature, koje su većinom blage, prilično su ujednačene na cijelom zemljopisnom području. Padaline imaju snažan gradijent, sa zapada na istok, od 1 000 milimetara godišnje do 800 milimetara godišnje.

Ljeto i rana jesen topli su i često suhi, posebno zbog djelovanja južnog vjetra fena, koji u tom razdoblju često puše.

Geološki supstrat je raznolik. Na zapadu ga uglavnom predstavlja zlatasti pijesak (fr. „Sables Fauves”), morska formacija iz tercijara, čija se južna granica podudara s granicom zemljopisnog područja. Iznad njega nalaze se stari aluvijalni vodonosnici čiji šljunak zasipava padine.

Nešto istočnije zlatasti pijesak nestaje, a zamjenjuje ga molasa, s vapnenačkim naslagama koje jasno obilježavaju krajolik.

Tla razvijena na tom supstratu mogu biti:

—	glinovito-vapnenačka tla razvijena na molasi, ili

—	kisela isprana tla nastala na zlatastom pijesku i šljunčanom koluviju.

Ta su tla siromašna mineralnim tvarima.

Otjecanje viška vode osigurano je padinama odnosno, u zapadnom dijelu područja, pjeskovitom teksturom i kamenitošću tla.

Složena struktura reljefa duž glavnih osi (rijeke Adour i Arros), čiji je smjer često pod utjecajem tektonskih ploča, te podjela na sekundarne vrhove, oblikuju mnoštvo površina vrlo različitih smjerova.

Morfologija dolina izrazito je asimetrična. Zapadni obronci često su strmi, za razliku od istočnih obronaka blagog pada.

Od kraja srednjeg vijeka, osim crnih vina i vina „clairets”, koja se pretežno proizvode u kotlini rijeke Adour i koja su namijenjena ljudima koji žive na pirenejskim planinama, na zapadu zemljopisnog područja proizvode se bijela vina, koja se već od sedamnaestog stoljeća izvoze u sjevernu Europu.

Uzastopna pojava pepelnice, peronospore i filoksere, kao i velika potražnja za vinom za destilaciju armagnaca, dovela su do znatnog smanjenja površine vinove loze namijenjene proizvodnji kvalitetnih vina, pred kojima prednost dobivaju sorte „piquepoules”, odnosno vinova loza niskog rasta koja se upotrebljava za proizvodnju vina za destilaciju.

Naposljetku, mehanizacija poljoprivrede sredinom dvadesetog stoljeća dovela je do širenja površina na kojima se uzgaja kukuruz i pojačala je smanjenje vinogradarskih površina.

Prvi sindikat za zaštitu vina „Saint-Mont” osnovan je 1957. te je 1970. pokrenuo obnovu vinograda koji se temelji na lokalnim sortama, kao što su crne sorte, tannat N, cabernet franc N, cabernet-sauvignon N i fer N ili bijele sorte, arrufiac B, courbu B, gros manseng B i petit manseng B.

Kontrolirana oznaka izvornosti „Saint-Mont” priznata je 2011.

Crna vina intenzivne su boje. Obično im je svojstvena kvalitetna koncentracija okusa koja često otkriva note šumskog voća crvenih i crnih plodova. Taninska struktura tim vinima daje dobar potencijal odležavanja, što im omogućuje da poprime složene arome kandiranog voća i začina, često u kombinaciji s notama drva povezanima s dozrijevanjem u drvenim bačvama.

Ružičasta vina katkad su intenzivne boje i svojstvenog mirisa s primjesama šumskog voća. U pogledu okusa njihov ih krajnji živi ton svrstava u harmonična vina s dobrom ravnotežom između pastoznosti i kiselosti.

Bijela su vina vrlo aromatična, pastozna i uravnotežena zahvaljujući sorti gros manseng B.

Vinogradi su posađeni na najpogodnijim česticama, razvrstanima u cjeline koje su raspoređene na pravilno usmjerenim padinama, s dobro isušenim tlima koja su siromašna mineralnim tvarima.

Zemljopisno područje pripada slijevu rijeke Adour, a dominantne sorte vinove loze su tannat N, gros manseng B i petit manseng B, posebno prilagođene prilično vlažnoj klimi zemljopisnog područja i dubokim tlima. Međutim, njegov položaj na križištu više vinogradarskih regija obogatio je te vinograde utjecajima iz okolnih regija, od posebne koristi za njegovu biljnu baštinu, koja uključuje trilogiju slijeva rijeke Garonne, a čine ju cabernet franc N, cabernet-sauvignon N i merlot N, čijem uzgoju pogoduje i utjecaj oceanske klime.

Prakse koje provode gospodarski subjekti dovele su do obvezne ručne berbe sorti namijenjenih proizvodnji crnih vina.

Uvedeno je razdoblje dozrijevanja u bačvama nakon fermentacije kako bi se dobilo crno vino sa složenim aromama, ali prije svega kako bi tanini postali zaokruženi i svilenkasti. Vina stoga dozrijevaju najmanje do 1. ožujka nakon berbe.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Kontrolirana oznaka izvornosti „Saint-Mont” može se dopuniti dodatnim nazivom kojim se navodi veća zemljopisna cjelina „Sud-Ouest” (jugozapad) u skladu s odredbama utvrđenima u specifikaciji.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-81a8636c-9714-494d-aae4-be44e3f2820d

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

Obavijest poduzećima koja namjeravaju staviti fluorougljikovodike u velikim količinama na tržište u Europskoj uniji 2022.

(2021/C 24/19)

---

(1)  Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (SL L 150, 20.5.2014., str. 195.).

(2)  Registar osnovan u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 517/2014: https://webgate.ec.europa.eu/ods2/resources/domain

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/661 оd 25. travnja 2019. o osiguravanju neometanog funkcioniranja elektroničkog registra kvota za stavljanje fluorougljikovodika na tržište (SL L 112, 26.4.2019., str. 11.).

(4)  Vidjeti i članak 1. stavak 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/1375 (SL L 194, 26.7.2017., str. 4.).

(5)  https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/f-gas/docs/guidance_document_en.pdf

INFORMATIVNA OBAVIJEST – JAVNO SAVJETOVANJE

Oznake zemljopisnog podrijetla koje je Indonezija predložila za zaštitu u EU-u

(2021/C 24/20)

U okviru pregovora s Indonezijom o sveobuhvatnom sporazumu o gospodarskom partnerstvu (dalje u tekstu „sporazum”), koji uključuje poglavlje o oznakama zemljopisnog podrijetla, indonezijska tijela predložila su za zaštitu u okviru sporazuma treću seriju od dvije (2) oznake zemljopisnog podrijetla. Europska komisija trenutačno razmišlja hoće li te oznake zemljopisnog podrijetla u okviru budućeg sporazuma biti zaštićene kao oznake zemljopisnog podrijetla u smislu članka 22. stavka 1. Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva.

Komisija poziva sve države članice, treće zemlje i sve fizičke ili pravne osobe s opravdanim interesom, koje imaju boravište ili poslovni nastan u državi članici ili trećoj zemlji, da ulože prigovor protiv navedene zaštite podnošenjem propisno obrazložene izjave.

Prigovori se Komisiji moraju dostaviti u roku od dva mjeseca od datuma objave ove obavijesti. Prigovori se šalju na sljedeću adresu e-pošte: AGRI-A4@ec.europa.eu

Prigovori se uzimaju u razmatranje samo ako su zaprimljeni u navedenom roku i ako se u njima u pogledu zaštite predloženog naziva dokazuje sljedeće:

(a)	naziv se podudara s nazivom biljne sorte ili životinjske pasmine, što bi potrošača moglo dovesti u zabludu o stvarnom podrijetlu proizvoda;

(b)

naziv je potpuni ili djelomični homonim naziva koji je već zaštićen u Uniji u skladu s Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1) ili neke od oznaka zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja koje su u EU-u zaštićene na temelju bilateralnih sporazuma, a dostupne su na sljedećoj adresi: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/food-farming-fisheries/food_safety_and_quality/documents/list-gis-non-eu-countries-protected-in-eu_en.pdf

(c)	uzimajući u obzir ugled i renome žiga i duljinu njegove uporabe, potrošač bi mogao biti doveden u zabludu u pogledu pravog identiteta proizvoda;

(d)	bilo bi ugroženo postojanje potpuno ili djelomično identičnog naziva ili žiga ili postojanje proizvoda koji su do datuma objave ove obavijesti najmanje pet godina bili zakonito prisutni na tržištu;

(e)	ili se na temelju dostavljenih podataka može zaključiti da je naziv čija se zaštita razmatra generički.

Navedeni kriteriji ocjenjuju se u odnosu na područje Unije, koje je u slučaju prava intelektualnog vlasništva ograničeno na državna područja na kojima su navedena prava zaštićena. Moguća zaštita predmetnih naziva u Europskoj uniji ovisi o uspješnom završetku tih pregovora te donošenju zakonskog akta.

Popis oznaka zemljopisnog podrijetla (2)

Oznake zemljopisnog podrijetla koje je Indonezija predložila za zaštitu u EU-u	Kategorija proizvoda
Kopi Robusta Pagar Alam	Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) – kava
Salak Sibetan Karangasem Bali	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni – salak (zmijsko voće)

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  Nazivi koje su u okviru pregovora dostavila tijela Indonezije i koji su registrirani u Indoneziji.