Rezolucija Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o planu rada Europske unije u području sporta (1. siječnja 2021. – 30. lipnja 2024.)

(2020/C 419/01)

VIJEĆE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA, KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

1.

PODSJEĆAJUĆI na članak 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojemu je sport područje u kojem bi se djelovanjem na razini EU-a trebalo podupirati, koordinirati i dopunjavati djelovanja država članica;

2.

PODSJEĆAJUĆI na to da Unija doprinosi promidžbi europskog sporta, vodeći pritom računa o specifičnoj prirodi sporta, njegovim strukturama koje se temelje na dobrovoljnim aktivnostima te njegovoj društvenoj i obrazovnoj ulozi (1);

3.

PODSJEĆAJUĆI na to da je cilj djelovanja Unije razvijanje europske dimenzije u sportu promicanjem pravednosti i otvorenosti na sportskim natjecanjima i suradnje među tijelima odgovornima za sport te zaštitom tjelesnog i moralnog integriteta sportaša i sportašica, osobito najmlađih sportaša i sportašica (2);

4.

PREPOZNAJUĆI da bi se sportom moglo doprinijeti postizanju općih političkih prioriteta EU-a, a posebice ciljeva u raznim drugim područjima politika kao što su obrazovanje, zdravstvo, mladi, socijalna pitanja, uključivanje, ravnopravnost, rodna ravnopravnost, urbani i ruralni razvoj, promet, okoliš, turizam, zapošljavanje, inovacije, održivost, digitalizacija i gospodarstvo, te da bi se tim područjima politika moglo podupirati promicanje sporta na temelju međusektorske suradnje;

5.

ISTIČUĆI da je u skladu s Programom Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. sport također važan pokretač održivog razvoja (3) i stoga može doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja;

6.

PODSJEĆAJUĆI na rezolucije Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada Europske unije u području sporta za razdoblja 2011. – 2014. (4), 2014. – 2017. (5) i 2017. – 2020. (6);

7.

POZDRAVLJAJUĆI rezultate provedbe plana rada EU-a u području sporta za razdoblje 2017. – 2020., kao i izvješće Komisije o njegovoj provedbi i relevantnosti (7);

8.

UVAŽAVAJUĆI potrebu za odgovarajućom suradnjom sa sportskim pokretom i drugim relevantnim dionicima te s nadležnim međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama, uključujući Vijeće Europe, Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO), Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), Organizaciju Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) i Svjetsku antidopinšku agenciju (WADA);

USPOSTAVLJAJU PLAN RADA EUROPSKE UNIJE U PODRUČJU SPORTA ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA 2021. DO 30. LIPNJA 2024:

9.

GLAVNI su CILJEVI ovog plana rada Europske unije u području sporta (dalje u tekstu „plan rada EU-a”) sljedeći: — jačati sport u EU-u utemeljen na integritetu i vrijednostima, — jačati oporavak i otpornost sektora sporta na krize u razdoblju tijekom i nakon pandemije bolesti COVID-19, — podupirati održivu sportsku politiku utemeljenu na dokazima, — povećati sudjelovanje u sportu i zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti kako bi se promicali aktivan način života prihvatljiv za okoliš, socijalna kohezija i aktivno građanstvo, — putem međusektorske suradnje osigurati svijest u drugim područjima politika EU-a o važnom doprinosu koji sport može dati društveno i okolišno održivom rastu Europe, digitalizaciji, oporavku od pandemije bolesti COVID-19 te budućoj otpornosti, kao i postizanju ciljeva održivog razvoja, — jačati međunarodnu dimenziju sportske politike EU-a, posebice putem razmjena i suradnje s vladama i dionicima izvan EU-a, — osigurati praćenje prethodnih triju planova EU-a u području sporta i drugih dokumenata EU-a povezanih sa sportom, poput zaključaka i rezolucija Vijeća, — nastaviti razmjenu znanja i iskustava između država članica EU-a i Komisije, — jačati dijalog i suradnju na razini EU-a sa sportskim pokretom i drugim relevantnim dionicima i institucijama, u području sporta i tjelesne aktivnosti i izvan njega, — podupirati, prema potrebi, provedbu poglavlja o sportu programa Erasmus+.

10.

Plan rada EU-a bavi se sljedećim prioritetnim područjima: — zaštitom integriteta i vrijednosti u sportu, — socioekonomskom i okolišnom dimenzijom sporta, — promicanjem sudjelovanja u sportu i zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti. Konkretne ključne teme, tematska područja, ciljevi, formati rada, mogući rezultati, ciljni datumi i odgovornosti utvrđeni su i objašnjeni u prilozima I. i II. ovom dokumentu.

11.

Plan rada EU-a fleksibilan je instrument. Mogle bi biti potrebne naknadne izmjene kako bi se pravodobno odgovorilo na predstojeće ili neočekivane promjene i goruća pitanja u području sporta i tjelesne aktivnosti, uzimajući pritom u obzir prioritete budućih predsjedništava Vijeća.

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE DA:

12.

sudjeluju u provedbi ovog plana rada EU-a i prema potrebi svojim stručnim znanjem i iskustvom doprinose različitim formatima rada;

13.

razmotre uzimanje u obzir stečenih znanja i rezultata postignutih tijekom provedbe ovog plana rada EU-a pri razvoju sportskih i drugih relevantnih politika na nacionalnoj i podnacionalnoj razini, poštujući pritom načela supsidijarnosti i autonomije sporta;

14.

obavijeste nacionalni sportski pokret i druge relevantne dionike i, kada je to primjereno, savjetuju se s njima o provedbi ovog plana rada EU-a te šire znanje i rezultate, kako bi se unaprijedila praktična relevantnost i vidljivost aktivnosti.

POZIVAJU PREDSJEDNIŠTVA VIJEĆA DA:

15.

uzmu u obzir ovaj plan rada EU-a pri izradi svojih programa i da temelje svoj rad na već ostvarenim rezultatima;

16.

razmotre organizaciju sastanaka na radnoj razini s relevantnim predstavnicima sportskog pokreta i drugim sportskim dionicima, među ostalim radi razmjene informacija o provedbi ovog plana rada EU-a, razmatranja uzajamnih ambicija i pružanja informacija o planiranim prioritetima predstojećih predsjedništava Vijeća (8);

17.

na kraju razdoblja obuhvaćenog ovom Rezolucijom i na temelju izvješća koje treba pripremiti Komisija prema potrebi predlože novi nacrt plana rada EU-a za sljedeće razdoblje.

POZIVAJU KOMISIJU DA:

18.

zajedno s državama članicama, sportskim pokretom i drugim relevantnim dionicima sudjeluje u provedbi ovog plana rada EU-a i svojom stručnošću i iskustvom iz svih relevantnih sektora politike podupire države članice, u skladu s prilozima I. i II. ovoj Rezoluciji;

19.

doprinese politikama u EU-u i njegovim državama članicama koje su utemeljene na dokazima, posebno putem studija i anketa;

20.

nastavi obavješćivati države članice, sportski pokret i druge relevantne dionike o tekućim i planiranim inicijativama te mogućnostima financiranja u području sporta i drugim područjima politika EU-a relevantnima za sport te da se, prema potrebi, unaprijed savjetuje s državama članicama putem relevantnih pripremnih tijela i kanala Vijeća (9) u vezi s provedbom posebnih inicijativa u okviru plana rada EU-a;

21.

promiče uključivanje sporta i tjelesne aktivnosti u druga područja politika EU-a;

22.

širi stečeno znanje i rezultate ostvarene u provedbi ovog plana rada EU-a kako bi se osigurala praktična relevantnost i vidljivost aktivnosti;

23.

razmotri osiguravanje internetske platforme za pohranu i razmjenu izvješća, najboljih praksi ili relevantnih dokumenata kako bi se olakšala razmjena informacija među državama članicama;

24.

tijekom druge polovice 2023. podnese izvješće o provedbi i relevantnosti ovog plana rada EU-a koje se temelji na dobrovoljnim doprinosima država članica. To izvješće bit će osnova za pripremu mogućeg sljedećeg plana rada EU-a tijekom prve polovice 2024.

POZIVAJU SPORTSKI POKRET I DRUGE RELEVANTNE DIONIKE DA:

25.

surađuju s državama članicama i Komisijom u provedbi ovog plana rada EU-a i svojim stručnim znanjem i iskustvom doprinose različitim formatima rada;

26.

razmotre širenje stečenog znanja i rezultata postignutih u provedbi ovog plana rada EU-a te njihovo uzimanje u obzir pri svojim vlastitim aktivnostima.

---

(1)  Vidjeti članak 165. stavak 1. drugi podstavak Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)  Vidjeti članak 165. stavak 2. UFEU-a.

(3)  https://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1&Lang=E, vidjeti točku 37.

(4)  SL C 162, 1.6.2011., str. 1.

(5)  SL C 183, 14.6.2014., str. 12.

(6)  SL C 189, 15.6.2017., str. 5.

(7)  Dok. 9469/20 + ADD 1.

(8)  Taj bi se sastanak, primjerice, mogao održati na marginama godišnjeg foruma o sportu u EU-u. Na strani EU-a sudionici tog sastanka mogli bi biti predstavnici aktualnog i predstojećeg trija predsjedništava i Komisije.

(9)  Posebice Radne skupine Vijeća za sport.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10013 — Vestas/MHI Vestas JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 419/02)

Dana 27. studenoga 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M10013. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9723 — Showa Denko K.K./Hitachi Chemical Company)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 419/03)

Dana 8.4.2020 Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9723. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9725 — Ardian/Groupe Cérélia)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 419/04)

Dana 26. veljače 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na francuskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru.

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9725. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9675 — Apollo Capital Management/Lopesan Group/IFA Faro Hotel/IFA Buenaventura Hotel)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 419/05)

Dana 8. travnja 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9675. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9684 — Parks Bottom/Omers/Accor/Fairmont Hotels)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 419/06)

Dana 11. ožujka 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9684. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9769 — VW Group/Munich RE Group/JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 419/07)

Dana 15. travnja 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9769. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o promicanju međusektorske suradnje u korist sporta i tjelesne aktivnosti u društvu

(2020/C 419/08)

VIJEĆE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA, KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

PODSJEĆAJUĆI DA:

1.

U Preporuci Vijeća od 26. studenoga 2013. o međusektorskom promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje (1) preporučuje se, među ostalim, da države članice rade na učinkovitim politikama o zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti (ZUTA) (2) razvijajući međusektorski pristup koji obuhvaća područja politike među kojima su sport, zdravlje, obrazovanje, okoliš i promet, kao i druge relevantne sektore i to u skladu s nacionalnim posebnostima (3).

2.

U Zaključcima Vijeća od 15. prosinca 2015. o promicanju motoričkih vještina, tjelesnih i sportskih aktivnosti za djecu poziva se države članice da razmotre provedbu međusektorskih politika, među ostalim u sektorima obrazovanja, mladih i zdravstva, za promicanje tjelesnih aktivnosti i motoričkih vještina u ranom djetinjstvu (4).

3.

U Zaključcima Vijeća od 9. prosinca 2017. o ulozi trenera u društvu ističe se potreba da se obrazovanju trenera doda međunarodna i međusektorska dimenzija objedinjavanjem dobrih praksi i korisnih metoda rada nastalih na temelju rada s mladima, kao što su neformalno i informalno učenje, rada s osobama s posebnim potrebama i poduzetništva (5).

4.

U Zaključcima Vijeća od 13. prosinca 2018. o gospodarskoj dimenziji sporta i njegovim društveno-gospodarskim koristima države članice pozivaju se da podrže i šire ideju proširivanja zastupljenosti gospodarske dimenzije sporta uključivanjem društveno-gospodarskih aspekata, osobito volontiranja, zdravstveno-gospodarskih aspekata i inovacija, na europskoj i nacionalnoj razini, te poboljšanja međusektorske suradnje (6).

5.

U Zaključcima Vijeća od 11. lipnja 2020. o osnaživanju trenera povećanjem mogućnosti za stjecanje vještina i kompetencija sportski pokret poziva se da u suradnji s odgovarajućim institucijama na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini poboljša međusektorsku suradnju kako bi se u svakodnevnom radu primjenjivale nove spoznaje i metode te da uključi sektor istraživanja i inovacija u razvoj programa obrazovanja i osposobljavanja trenera (7).

6.

U Zaključcima Vijeća od 29. lipnja 2020. o učinku pandemije bolesti COVID-19 i oporavku sektora sporta države članice pozivaju se da promiču međusektorsku suradnju i savjetovanja u područjima koja su relevantna za sport na svim razinama, među ostalim sa sportskim pokretom, poslovnim sektorom povezanim sa sportom i drugim relevantnim dionicima, kako bi se učinkovito pristupilo rješavanju izazova s kojima se sektor sporta suočava zbog pandemije bolesti COVID-19 i ojačao položaj sporta u društvu (8).

7.

U planu rada Europske unije u području sporta za razdoblje 2017. – 2020. prepoznaje se da sport ima pozitivnu ulogu u međusektorskoj suradnji na razini EU-a i na taj način pomaže osigurati održiv razvoj i na prikladan se način pozabaviti glavnim socioekonomskim i sigurnosnim izazovima s kojima se EU suočava (9).

8.	U Europskoj povelji o sportu Vijeća Europe ističe se važnost koordinacije među različitim područjima politika kako bi se osiguralo da sport bude sastavni dio sociokulturnog razvoja (10).

9.	U Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. sadržana je uloga sporta kao važnog pokretača održivog razvoja i njegov sve veći doprinos ciljevima u, među ostalim, području zdravstva, obrazovanja i socijalne uključenosti (11).

UVAŽAVAJUĆI DA:

10.	Sportom i tjelesnom aktivnošću, kad se njima bavi odgovorno i na način prilagođen značajkama svakog pojedinca, promiču se zdravlje i dobrobit ljudi svih generacija i istodobno pomaže smanjiti opterećenje na zdravstveni sustav (12).

11.	Bavljenjem sportom u zajednici, posebice u sportskim klubovima, može se ojačati socijalna kohezija i društveno sudjelovanje te tako promicati integracija i uključenost.

12.	Volonterski rad u području sporta prilika je za stjecanje dodatnih vještina i za aktivan doprinos razvoju lokalnih zajednica.

13.	U području prometa tjelesna aktivnost u obliku hodanja i vožnje biciklom važan je dio zaštite okoliša i klime.

UZIMAJUĆI U OBZIR SLJEDEĆE:

14.	Prema nedavno provedenim statističkim istraživanjima udio osoba koje sudjeluju u sportu ili tjelesnoj aktivnosti stagnira ili se čak smanjuje u nekoliko država članica (13).

15.	Osim toga, čini se da sportske organizacije imaju sve više poteškoća u privlačenju ljudi za volonterski rad, posebice za dugotrajne volonterske angažmane u sportskim klubovima.

16.	Pandemija bolesti COVID-19 i naknadne mjere i ograničenja uspostavljeni kako bi se spriječilo širenje virusa u velikoj su mjeri utjecali na bavljenje sportom i tjelesnom aktivnošću, posebice u pogledu kolektivnog i organiziranog sporta u sportskim centrima.

ISTIČUĆI DA:

17.	Sport i tjelesna aktivnost više su od aktivnosti u slobodno vrijeme za pojedince. Zbog njihovih pozitivnih učinaka (14) postoji javni interes za promicanje sporta i tjelesne aktivnosti među svim građanima.

18.

Lokalni uvjeti znatno utječu na odluku pojedinaca o vođenju aktivnog i zdravog života, kao i o uključivanju u volonterski rad u sportu. Osobito je važan cjenovno povoljan i jednostavan pristup sportu, kao i sportskim objektima i javnim prostorima koji potiču tjelesnu aktivnost u sigurnom okružju. Isto vrijedi i za održivu prometnu infrastrukturu i urbano planiranje koje je prilagođeno potrebama i sigurnosnim uvjetima pješaka i biciklista.

19.	Takvi lokalni uvjeti poboljšavaju opću kvalitetu života u općini ili regiji, a time i njezinu konkurentnost i privlačnost. Pozitivni učinci stoga nadilaze područje sporta i tjelesne aktivnosti.

20.

Sport i tjelesna aktivnost na brojne su načine povezani s drugim sektorima politika kao što su obrazovanje, zdravstvo, mladi, socijalna pitanja, infrastruktura, javni prostor (odnosno parkovi), urbani i ruralni razvoj, promet, istraživanje, inovacije, digitalizacija, kultura, gospodarstvo, zapošljavanje, turizam i međunarodna suradnja, uključujući njihove instrumente financiranja.

21.

Međusektorska suradnja može imati važnu ulogu u stvaranju ili optimizaciji uvjeta za aktivan i zdrav način života, a time i u aktiviranju pozitivnog društvenog potencijala sporta i tjelesne aktivnosti, kao i u poticanju inovacija i gospodarske dimenzije sporta. Koordinirane aktivnosti na više razina mogu biti učinkovitije od pojedinačnih intervencija.

22.	Uz uključenost sektora sporta, međusektorska suradnja može proširiti pozitivan učinak koji bi sport i tjelesna aktivnost mogli imati na druge sektore politika (15).

23.	Nastojeći ostvariti svoje vlastite ciljeve, različiti akteri u sektoru sporta (16) mogu dati važan doprinos uspjehu međusektorske suradnje i postizanju općih političkih ciljeva na odgovarajućim razinama (17).

24.	Dugoročan uspjeh takve međusektorske suradnje ovisi, među ostalim, o promicanju i potpori donositelja političkih i administrativnih odluka, a time u konačnici i o uzajamnoj koristi za sve uključene dionike i njihovim ciljevima sektorskih politika.

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE DA, NA ODGOVARAJUĆIM RAZINAMA I UZIMAJUĆI U OBZIR NAČELO SUPSIDIJARNOSTI:

25.	zajedno s relevantnim dionicima prema potrebi razviju i prate zajedničke strategije s jasnom podjelom odgovornosti kako bi se povećalo kratkoročno, srednjoročno i dugoročno sudjelovanje građana u sportu i tjelesnoj aktivnosti te da u tom pogledu posebnu pozornost posvete međusektorskoj suradnji;

26.	na svim razinama prema potrebi utvrde područja politika i administrativna područja koja su relevantna za sport i tjelesnu aktivnost te potaknu sektorske donositelje odluka da u većoj mjeri uzimaju u obzir koristi koje sport i tjelesna aktivnost mogu donijeti u njihovu području politike;

27.	promiču i potiču dugoročnu međusektorsku suradnju na različitim razinama, među ostalim razmjenom najbolje prakse, te s pomoću odgovarajućih mjera olakšaju i podupru tu suradnju;

28.	u međusektorsku suradnju uključe, prema potrebi, sve dionike iz sektora sporta, posebice sportski pokret;

29.	obavijeste dionike o odgovarajućim programima financiranja sredstvima EU-a za potporu međusektorskim projektima povezanima sa sportom i tjelesnom aktivnošću i/ili prema potrebi iskoriste takve programe (18).

POZIVAJU KOMISIJU DA:

30.	putem odgovarajućih inicijativa (19) promiče međusektorsku suradnju u korist sporta, tjelesne aktivnosti i socijalne kohezije i podupire razmjenu najbolje prakse u tom pogledu, uključujući u to mrežu kontaktnih točaka za zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost kada je to potrebno (20);

31.

organizira sastanke s predstavnicima sektora sporta i drugim relevantnim dionicima radi oblikovanja, dokumentiranja i praćenja zajedničkih ciljeva i strategija na europskoj razini kako bi se povećalo kratkoročno, srednjoročno i dugoročno sudjelovanje građana u sportu i tjelesnoj aktivnosti te da u tom pogledu posebnu pozornost posveti međusektorskoj suradnji;

32.	razmotri podupiranje međusektorskog pristupa promicanju projekata povezanih sa sportom i tjelesnom aktivnošću u provedbi odgovarajućih programa financiranja sredstvima EU-a;

33.	obavješćuje države članice, sportski pokret i druge relevantne dionike o odgovarajućim programima financiranja sredstvima EU-a i inicijativama EU-a koji se mogu iskoristiti za potporu međusektorskim projektima povezanima sa sportom i tjelesnom aktivnošću te za promicanje zdravog načina života;

34.	utvrdi područja politika i administrativna područja na razini EU-a koja su relevantna za sport i tjelesnu aktivnost i potakne to da se u planiranju i programima drugih sektora i ostvarivanju općih političkih prioriteta EU-a u većoj mjeri uzima u obzir pozitivan učinak sporta i tjelesne aktivnosti;

35.	doprinese boljem poznavanju sektora, primjerice osiguravanjem studija i analize za potporu pozitivnom učinku sporta i tjelesne aktivnosti, uključujući financijske koristi koje sport i tjelesna aktivnost mogu imati za druge sektore.

POZIVAJU SPORTSKI POKRET I DRUGE RELEVANTNE DIONIKE DA:

36.	aktivno sudjeluju u osmišljavanju strategija za povećanje sudjelovanja građana u sportu i tjelesnoj aktivnosti;

37.	razmotre mogućnost da se uključe u međusektorsku inicijativu za suradnju na svim razinama kako bi promicali važnu ulogu koju sport i tjelesna aktivnost mogu imati u zdravom načinu života, osobnom i društvenom razvoju, socijalnoj koheziji i socijalnoj uključenosti.

---

(1)  Svi referentni dokumenti iz ovog dokumenta navedeni su u Prilogu.

(2)  Zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost.

(3)  Vidjeti preporuku 1.

(4)  Vidjeti točku 13.

(5)  Vidjeti točku 14.h.

(6)  Vidjeti točku 23.

(7)  Vidjeti točku 40.

(8)  Vidjeti točku 25.

(9)  Vidjeti točku 5.

(10)  Vidjeti članak 13. stavak 1.

(11)  Vidjeti posebice točku 37.

(12)  Trošak tjelesne neaktivnosti u EU-u procjenjuje se na 84 milijardi EUR (poveznica: https://ec.europa.eu/jrc/en/science-update/european-public-health-week-jrc-publishes-overview-physical-activity).

(13)  Posebno istraživanje Eurobarometra 472, Sport i tjelesna aktivnost, ožujak 2018. (poveznica: https://data.europa.eu/euodp/hr/data/dataset/S2164_88_4_472_ENG).

(14)  Vidjeti, na primjer, točke od 10. do 13.

(15)  Vidjeti, na primjer, točke od 10. do 13.

(16)  Vidjeti definiciju u Prilogu.

(17)  Primjerice promicanje suradnje lokalnih sportskih klubova sa školama (npr. ponudom sportskih skupina u poslijepodnevnim satima) moglo bi dovesti do povećanja broja članova sportskih klubova.

(18)  Na primjer program Erasmus+, fondovi kohezijske politike ili Poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

(19)  Takve inicijative mogle bi biti Europski tjedan sporta, forum o sportu u EU-u, Poziv iz Tartua za zdrav način života i inicijativa SHARE (SportHub: Savez za regionalni razvoj u Europi).

(20)  Preporuka Vijeća od 26. studenoga 2013. o međusektorskom promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje, osobito preporuka 3.

Zaključci Vijeća

„Europski uhidbeni nalog i postupci izručenja – trenutačni izazovi i daljnji koraci”

(2020/C 419/09)

VIJEĆE JE USVOJILO SLJEDEĆE ZAKLJUČKE:

1.

Glavni prioritet Strateškog programa za razdoblje 2019. – 2024., koji je Europsko vijeće donijelo 20. lipnja 2019., jest zaštita građana i slobodâ. Europa mora biti mjesto na kojem se ljudi osjećaju slobodnima i sigurnima. S tim ciljem potrebno je proširiti i ojačati borbu protiv terorizma i prekograničnog kriminala. Suradnja u kaznenim stvarima i razmjena informacija trebale bi odražavati te ambicije, a primjena zajedničkih instrumenata treba se dodatno poboljšati i razvijati.

2.

Okvirnom odlukom Vijeća od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (2002/584/PUP, Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu) (1), koja je glavni instrument pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, pojednostavnjena je i ubrzana suradnja među državama članicama. Njome se i dalje daje ključan doprinos ostvarenju cilja Unije da svojim građanima osigura područje slobode, sigurnosti i pravde.

3.

U više navrata održane su rasprave o tome kako dodatno poboljšati pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima. Tijekom tog procesa ustanovljeno je da bi se u određenim područjima mogla dodatno povećati učinkovitost mehanizma predaje iz europskog uhidbenog naloga. Stoga je Vijeće tijekom austrijskog predsjedanja 2018. usvojilo zaključke o uzajamnom priznavanju u kaznenim stvarima pod naslovom „Promicanje uzajamnog priznavanja jačanjem uzajamnog povjerenja” (2). Rumunjsko predsjedništvo objavilo je 2019. izvješće pod naslovom „Daljnje djelovanje u području uzajamnog priznavanja sudskih odluka u kaznenim stvarima” (3). Najnovije Komisijino izvješće o provedbi od 2. srpnja 2020. (4), aktualni deveti krug uzajamnih evaluacija u okviru Vijeća (5), nacrt izvješća o provedbi Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta od 4. rujna (6) i virtualna konferencija održana 24. rujna 2020. u kontekstu njemačkog predsjedanja (7) dali su novi zamah raspravi o budućnosti europskog uhidbenog naloga.

4.

Dvadeseta obljetnica donošenja Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu bit će 13. lipnja 2022. Kako bi se obilježila ta obljetnica, države članice, Komisija, Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), Eurojust, Europska pravosudna mreža (EJN) i stručnjaci koji svakodnevno rade na postupcima predaje trebali bi nastojati pronaći i provesti rješenja za trenutačne izazove u primjeni Okvirne odluke.

5.

Vijeće se slaže da u sljedećim područjima ima prostora za poboljšanje: A. poboljšanje prenošenja u nacionalno pravo i praktične primjene Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu; B. pružanje potpore izvršnim tijelima u evaluaciji temeljnih prava; C. rješavanje određenih aspekata postupka u državi članici izdavateljici i u državi članici izvršenja; D. obrada zahtjeva za izručenje građana EU-a trećim zemljama; E. jačanje postupaka predaje iz europskog uhidbenog naloga u kriznim vremenima.

A.   Poboljšanje prenošenja u nacionalno pravo i praktične primjene Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu

6.

Učinkovitost i djelotvornost Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu uglavnom ovise o cjelovitom prenošenju zahtjeva prava EU-a u nacionalno zakonodavstvo. Unatoč tome što su već uloženi znatni napori, još ima prostora za poboljšanje, posebno s obzirom na razvoj sudske prakse Suda Europske unije.

7.

Vijeće poziva države članice da osiguraju ispravno prenošenje Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije i preporuke koje proizlaze iz četvrtog i aktualnog devetog kruga uzajamnih evaluacija (8), kao i iz Komisijinih izvješća o provedbi od 24. siječnja 2006., 11. srpnja 2007., 11. travnja 2011. i 2. srpnja 2020. (9) Treba napomenuti da je Komisija pokrenula postupke zbog povrede prava na temelju članka 258. UFEU-a i da će u bliskoj budućnosti, prema potrebi, nastaviti s pokretanjem takvih postupaka.

8.

Pokazalo se da je Priručnik o izdavanju i izvršavanju europskog uhidbenog naloga (10), posljednji put ažuriran 2017., vrijedan alat za stručnjake. S obzirom na razvoj događaja u međuvremenu, posebno u pogledu velikog broja presuda Suda Europske unije, Vijeće poziva Komisiju da u bliskoj budućnosti ažurira taj priručnik.

9.

Države članice potiču se da stručnjacima olakšaju primjenu i tumačenje nacionalnog zakonodavstva o provedbi Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu utvrđivanjem neobvezujućih smjernica za primjenu europskog uhidbenog naloga. Takve smjernice, kojima bi se trebao uzeti u obzir Priručnik o europskom uhidbenom nalogu i koje bi trebale biti usklađene s tim priručnikom, mogle bi pomoći pravosudnim tijelima koja izdaju uhidbeni nalog, posebno u pogledu provjere jesu li ispunjeni uvjeti za izdavanje europskog uhidbenog naloga i poštuje li se načelo proporcionalnosti.

10.

Pokazalo se da je Eurojustov pregled „Sudska praksa Suda Europske unije u vezi s europskim uhidbenim nalogom”, koji je posljednji put ažuriran u ožujku 2020., koristan alat za stručnjake. Vijeće poziva Eurojust da, prema potrebi, što češće ažurira taj pregled te da ga i dalje elektronički stavlja na raspolaganje u odgovarajućem obliku.

11.

Vijeće potiče države članice, Komisiju i Europsku mrežu za pravosudno osposobljavanje u njihovim nastojanjima da pruže potporu kontinuiranom osposobljavanju stručnjaka uključenih u postupke predaje iz europskog uhidbenog naloga i povećaju to osposobljavanje te da dodatno promiču razmjenu mišljenja među stručnjacima iz različitih država članica. Izravnim kontaktom među stručnjacima u različitim državama članicama jača se uzajamno povjerenje i na taj način doprinosi boljoj primjeni Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu. Kako bi se promicalo uzajamno razumijevanje, trebalo bi dodatno istražiti mogućnosti za organizaciju posebnih tečajeva osposobljavanja za stručnjake iz dviju ili više država članica s velikim brojem zajedničkih predmeta.

12.

Eurojust i Europska pravosudna mreža (EJN) imaju ključnu ulogu u praktičnoj primjeni Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu, što je došlo do izražaja tijekom pandemije bolesti COVID-19. Vijeće potiče Eurojust i Europsku pravosudnu mrežu da nastave sa svojim vrijednim radom i da pojačaju svoje napore kako bi dodatno poboljšali razmjenu informacija, koordinaciju i suradnju među nacionalnim pravosudnim tijelima te pružili najbolju moguću potporu suradnji s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO).

13.

Kako bi se dodatno poboljšala primjena Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu, trebalo bi osigurati centralizirani portal na razini Unije na kojem bi se prikupljale i kontinuirano ažurirale sve relevantne informacije koje bi stručnjacima mogle olakšati služenje europskim uhidbenim nalogom. U tu se svrhu Europska pravosudna mreža, uz savjetovanje s Komisijom, Eurojustom i drugim relevantnim dionicima, poziva da istraži mogućnosti proširenja i daljnjeg poboljšanja internetske stranice EJN-a, kojom se već pruža širok raspon informacija o europskom uhidbenom nalogu i koja je stoga dobar temelj u tom pogledu.

B.   Pružanje potpore izvršnim tijelima u evaluaciji temeljnih prava

14.

Sustav uspostavljen Okvirnom odlukom o europskom uhidbenom nalogu temelji se na načelu uzajamnog priznavanja (uvodna izjava 6., članak 82. stavak 1. UFEU-a); izvršenje europskog uhidbenog naloga jest pravilo (članak 1. stavak 2.), a odbijanje izvršenja iznimka. Takvo odbijanje, koje bi moglo povećati opasnost od nekažnjavanja i ugroziti sigurnost građana i zaštitu žrtava, načelno se može predvidjeti samo u okolnostima navedenima u člancima 3., 4. i 4.a Okvirne odluke. Iako Okvirnom odlukom nije utvrđen razlog za odbijanje u slučaju neminovnog kršenja temeljnih prava, njome se ne mijenja obveza država članica da poštuju temeljna prava i temeljna načela sadržana u članku 6. UEU-a i u Povelji o temeljnim pravima (članak 1. stavak 3., uvodne izjave 12. i 13.).

15.

Sud Europske unije potvrdio je da pravosudno tijelo izvršenja može, u iznimnim okolnostima i pod određenim uvjetima, odbiti izvršiti europski uhidbeni nalog ako postoji stvarna opasnost da bi predaja dotične osobe mogla dovesti do nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja u smislu članka 4. Povelje (11) zbog uvjeta oduzimanja slobode u državi izdavateljici naloga ili zbog kršenja temeljnog prava na pošteno suđenje sadržanog u članku 47. stavku 2. Povelje (12) uslijed zabrinutosti u pogledu neovisnosti pravosuđa u državi izdavateljici naloga. Stručnjaci su stoga dobili zahtjevnu zadaću rješavanja nesklada između uzajamnog priznavanja i zaštite temeljnih prava u pojedinačnim slučajevima.

Zaštita od nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja

16.

Zabrana nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne, utvrđena u članku 4. Povelje, apsolutna je jer je čvrsto povezana s poštovanjem ljudskog dostojanstva, predmetom članka 1. Povelje i jednom od temeljnih vrijednosti Unije i njezinih država članica, kako je navedeno u članku 2. UEU-a (13).

17.

Vijeće naglašava da se izazovi koji se odnose na uvjete oduzimanja slobode u državi članici izdavateljici naloga moraju rješavati u toj državi članici i u odnosu na sve zadržane osobe. Ističe činjenicu da minimalni standardi i referentne vrijednosti za uvjete oduzimanja slobode, uključujući zadržavanje prije suđenja, već postoje u obliku priznatih instrumenata koji nisu pravno obvezujući, konkretno „Europskih zatvorskih pravila” Vijeća Europe (14). Vijeće potiče države članice da poduzmu potrebne mjere kako bi se osigurala usklađenost s tim instrumentima.

18.

Vijeće naglašava važnost pružanja potrebne potpore i informacija stručnjacima za provedbu procjene u dva koraka, kako je utvrdio Sud Europske unije (15). Stručnjaci moraju imati pristup objektivnim, pouzdanim, konkretnim i ispravno ažuriranim informacijama kako bi najprije procijenili postoje li nedostaci u pogledu uvjeta oduzimanja slobode u državi članici izdavateljici naloga, koji mogu biti sustavni ili opći, a mogu utjecati na određene skupine osoba ili na određena mjesta zadržavanja. U drugom koraku procjene stručnjaci moraju, u skladu s člankom 15. stavkom 2. Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu, dobiti sve potrebne informacije o uvjetima u kojima je stvarno predviđeno da će dotična osoba biti zadržana u državi članici izdavateljici naloga, kako bi se procijenilo postoje li opravdani razlozi za pretpostavku da bi, u slučaju predaje, postojala stvarna opasnost od podvrgavanja nečovječnom ili ponižavajućem postupanju.

19.

Vijeće pozdravlja činjenicu da je Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) s ciljem poboljšanja pristupa potrebnim informacijama 2019. pokrenula bazu podataka o kaznama oduzimanja slobode u kojoj se na jednom mjestu objedinjuju informacije o uvjetima oduzimanja slobode u svim državama članicama EU-a od 2015. do 2019. Agencija Europske unije za temeljna prava poziva se da redovito ažurira tu bazu podataka kako bi osigurala da dostavljene informacije ispunjavaju zahtjeve koje je utvrdio Sud Europske unije te da u srednjoročnom razdoblju procijeni ispunjava li baza podataka potrebe u praksi.

20.

Vijeće poziva Komisiju da pri ažuriranju Priručnika o europskom uhidbenom nalogu stavi poseban naglasak na pružanje smjernica stručnjacima o tome kako rješavati pitanje uvjeta oduzimanja slobode uzimajući u obzir rezultate aktualnog devetog kruga uzajamnih evaluacija. U tom kontekstu Komisija bi trebala razmotriti i preporučljivost razvijanja praktičnih rješenja, kao što je predložak za podnošenje zahtjeva za dostavljanje dopunskih informacija u skladu s člankom 15. stavkom 2. Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu.

Zaštita prava na pošteno suđenje

21.

Pravo na pošteno suđenje, kako je utvrđeno u članku 47. stavku 2. Povelje, od ključne je važnosti kao jamstvo zaštite svih prava koja pojedinci imaju na temelju prava Unije i zaštite zajedničkih vrijednosti država članica iz članka 2. UEU-a, posebno vrijednosti vladavine prava (16).

22.

Vijeće podsjeća države članice na njihovu odgovornost da osiguraju poštovanje vladavine prava u EU-u i da štite pravo na pošteno suđenje, a posebno pristup neovisnim i nepristranim sudovima. Države članice moraju poduzeti potrebne mjere za otklanjanje nedostataka kako bi se ojačalo uzajamno povjerenje i izbjegao rizik od politizacije suradnje u kaznenim stvarima. Vijeće poziva Komisiju da u tom pogledu iskoristi svoju ulogu čuvarice Ugovorâ.

23.

Vijeće naglašava važnost pružanja potrebne potpore i informacija stručnjacima za provedbu procjene u dva koraka koja je potrebna u slučajevima navodnog rizika od kršenja članka 47. stavka 2. Povelje kako je utvrdio Sud Europske unije (17). Stručnjaci moraju imati pristup objektivnom, pouzdanom, konkretnom i ispravno ažuriranom materijalu kako bi se najprije procijenilo postoji li stvaran rizik od povrede temeljnog prava na pošteno suđenje, povezan s nedostatkom neovisnosti sudova u državi članici izdavateljici zbog sustavnih ili općih nedostataka. U drugom koraku stručnjaci moraju, u skladu s člankom 15. stavkom 2. Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu, dobiti sve potrebne informacije kako bi procijenili postoje li opravdani razlozi za pretpostavku da će dotična osoba biti izložena takvom riziku u slučaju predaje, uzimajući u obzir osobnu situaciju te osobe, prirodu kaznenog djela i činjenični kontekst na kojem se temelji europski uhidbeni nalog.

24.

Vijeće poziva Komisiju da pri ažuriranju Priručnika o europskom uhidbenom nalogu pruži smjernice stručnjacima o tome kako postupati u slučajevima navodnog rizika od kršenja članka 47. stavka 2. Povelje te da, u savjetovanju s Agencijom Europske unije za temeljna prava, razmotri načine na koje bi se mogao poboljšati pristup stručnjaka informacijama i izvorima informacija kojima se stručnjaci mogu služiti, uzimajući u obzir kriterije koje je utvrdio Sud Europske unije.

Jamstva

25.

U skladu s člankom 15. stavkom 2. Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu i načelom lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. prvog podstavka UEU-a, tijelo izvršenja može zatražiti dopunske informacije, a tijelo koje izdaje nalog može jamčiti da dotična osoba, u slučaju predaje, neće pretrpjeti povredu svojih temeljnih prava (18).

26.

Vijeće ističe da se pravosudno tijelo izvršenja, s obzirom na uzajamno povjerenje koje mora postojati između pravosudnih tijela država članica i na kojem se temelji sustav europskog uhidbenog naloga, mora osloniti na ta jamstva, barem u slučaju da ne postoje konkretne naznake iz kojih proizlazi suprotno (19).

C.   Rješavanje određenih aspekata postupka u državi članici izdavateljici i u državi članici izvršenja

Jačanje postupovnih prava u postupcima povezanima s europskim uhidbenim nalogom

27.

U pogledu postupovnih prava osumnjičenikâ ili optuženikâ u kaznenom postupku već je postignut znatan napredak. Pri provedbi Plana djelovanja za jačanje postupovnih prava (20) u okviru Stockholmskog programa (21), Direktivom 2010/64/EU (pravo na tumačenje i prevođenje), Direktivom 2012/13/EU (pravo na informiranje), Direktivom 2013/48/EU (pravo na pristup odvjetniku), Direktivom (EU) 2016/343 (pretpostavka nedužnosti, pravo sudjelovanja na raspravi), Direktivom (EU) 2016/800 (postupovna jamstva za djecu) i Direktivom (EU) 2016/1919 (pravna pomoć) uspostavljeni su zajednički minimalni zahtjevi za kaznene postupke.

28.

Izvješća Komisije o provedbi direktiva 2010/64/EU (22) i 2012/13/EU (23), objavljena 18. prosinca 2018., i izvješće o provedbi Direktive 2013/48/EU (24) objavljeno 27. rujna 2019., pokazuju jasnu potrebu za poboljšanjem u prenošenju tih direktiva. Vijeće poziva dotične države članice da otklone nedostatke utvrđene u izvješćima o provedbi te da osiguraju cjelovitu i pravilnu provedbu direktiva. Treba napomenuti da je Komisija pokrenula postupke zbog povrede prava na temelju članka 258. UFEU-a i da će u bliskoj budućnosti, prema potrebi, nastaviti s pokretanjem takvih postupaka.

29.

Vijeće naglašava potrebu da se procijeni praktična učinkovitost postupovnih prava u okviru postupaka u državama članicama izdavateljicama i državama članicama izvršenja u skladu s Okvirnom odlukom o europskom uhidbenom nalogu. Izvješće koje je Agencija Europske unije za temeljna prava objavila 27. rujna 2019. (”Prava u praksi: pristup odvjetniku i postupovna prava u kaznenom postupku i postupku na temelju europskog uhidbenog naloga”) i kojim je obuhvaćeno stanje u osam država članica, vrijedan je doprinos u tom pogledu. Vijeće poziva Agenciju Europske unije za temeljna prava da razmotri mogućnost nastavka studije, njezina proširenja na sve države članice i stavljanja posebnog naglaska na iskustva odvjetnika koji djeluju u postupcima predaje do 2022.

Prijevodi

30.

Vijeće podsjeća na to da se europski uhidbeni nalog mora prevesti na jedan od službenih ili prihvaćenih jezika države članice izvršenja i naglašava da je odgovarajući prijevod ključan za učinkovito funkcioniranje postupaka predaje iz europskog uhidbenog naloga.

31.

Vijeće poziva države članice da u pogledu prijevoda europskog uhidbenog naloga razmotre bi li mogle bolje iskoristiti mogućnost predviđenu člankom 8. stavkom 2. Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu i prihvatiti prijevod na jedan ili više službenih jezika Europske unije kako bi se postupak pojednostavnio i ubrzao.

Prijenos postupaka i sukobi nadležnosti

32.

Kako bi se izbjeglo nekažnjavanje u Europi bez granica, na primjer kada je odbijeno izvršenje europskog uhidbenog naloga, ako postoji sukob nadležnosti ili u slučaju paralelnih postupaka u dvije ili više država članica u vezi s istim činjenicama, postavlja se pitanje, među ostalim, o tome kako se postupci mogu učinkovito prenositi i kako se mogu riješiti sukobi nadležnosti.

33.

Cilj je Okvirne odluke Vijeća od 30. studenoga 2009. o sprečavanju i rješavanju sporova o izvršavanju nadležnosti u kaznenim postupcima (2009/948/PUP) (25) spriječiti usporedne postupke u pogledu istih činjenica i povrede načela ne bis in idem, ali je ona ograničena na uspostavu odredaba o razmjeni informacija i izravnih savjetovanja među nadležnim tijelima država članica. Kako je istaknuto u izvješću „Eurojustov rad na predmetima u području sprečavanja i rješavanja sukoba nadležnosti” od 16. veljače 2018., i dalje postoje poteškoće, posebno u složenim predmetima i onima koji se odnose na negativne sukobe nadležnosti.

34.

Trenutačno ne postoji zajednički pravni okvir za prijenos kaznenih postupaka između država članica. Samo je 13 država članica ratificiralo Europsku konvenciju o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima od 15. svibnja 1972. Druge države članice oslanjaju se na primjenu Europske konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima od 20. travnja 1959., zajedno s Konvencijom o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije od 29. svibnja 2000. ili na bilateralne sporazume ili neformalnu suradnju.

35.

Unatoč znatnim naporima, posebno inicijativi 16 država članica za Okvirnu odluku Vijeća o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima iz 2009. (26), u prošlosti nije bilo moguće postići konsenzus o instrumentu EU-a. Međutim, kako je istaknuto u izvješću Eurojusta od 16. veljače 2018. i zaključcima s 52. plenarne sjednice Europske pravosudne mreže održane 2019. (27), stručnjaci se zbog toga i dalje suočavaju s pravnim i praktičnim izazovima te stoga obično podupiru uspostavu instrumenta EU-a.

36.

Zajednička pravila među državama članicama o prijenosu postupaka i sukobima nadležnosti mogla bi, u načelu, biti važan doprinos borbi protiv prekograničnog kriminala povećanjem učinkovitosti kaznenih postupaka i poboljšanjem dobrog sudovanja u području slobode, sigurnosti i pravde.

37.

U svojem izvješću pod naslovom „Daljnje djelovanje u području uzajamnog priznavanja sudskih odluka u kaznenim stvarima” (28) rumunjsko predsjedništvo predložilo je daljnje istraživanje potrebe za pokretanjem zakonodavnog prijedloga o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima u širem kontekstu, uključujući procjenu odredaba Okvirne odluke 2009/948/PUP o sporovima o izvršavanju nadležnosti. S obzirom na to izvješće Komisija je financirala akademsku studiju o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima, koja će se dovršiti u drugoj polovici 2021.

38.

Vijeće poziva Komisiju da, čim ishod studije bude dostupan, s državama članicama, Eurojustom i Europskom pravosudnom mrežom raspravi je li novi prijedlog instrumenta EU-a o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima izvediv i bi li predstavljao dodanu vrijednost. Ako je odgovor potvrdan, Komisija se poziva da pripremi procjenu učinka i, prema potrebi, zakonodavni prijedlog.

Promicanje zamjenskih rješenja za oduzimanje slobode i za primjenu europskog uhidbenog naloga

39.

Vijeće potiče države članice da, prema potrebi, istraže mogućnosti za poboljšanje primjene kaznenih sankcija i mjera koje se ne sastoje u oduzimanju slobode, kako je navedeno u zaključcima Vijeća koji su usvojeni tijekom finskog predsjedanja o primjeni kaznenih sankcija i mjera u području kaznenog pravosuđa koje se ne sastoje u oduzimanju slobode (29).

40.

Pri razmatranju posljedica koje će izvršenje europskog uhidbenog naloga imati na slobodu tražene osobe, tijelo koje izdaje uhidbeni nalog mora utvrditi je li, s obzirom na posebne okolnosti svakog slučaja, proporcionalno izdati europski uhidbeni nalog. Ta procjena posebno uključuje pitanje je li europski uhidbeni nalog najprikladniji instrument ili bi se umjesto toga mogle primijeniti druge mjere pravosudne suradnje (npr. europski istražni nalozi, europski nalozi za nadzor, premještaj zatvorenika).

41.

Vijeće poziva Komisiju i države članice da razmotre postoji li potreba za jačanjem primjene drugih mjera pravosudne suradnje, uzimajući u obzir rezultate aktualnog devetog kruga uzajamnih evaluacija.

D.   Obrada zahtjevâ za izručenje građana EU-a trećim zemljama

42.

Vijeće podsjeća na razmjenu mišljenja o trenutačnom stanju u vezi s obradom zahtjeva za izručenje iz trećih zemalja koji se odnose na građane EU-a koji nisu državljani države članice kojoj je upućen zahtjev, koja je održana na neformalnoj videokonferenciji ministara pravosuđa 4. lipnja 2020.

43.

Nakon presuda Suda Europske unije u predmetu Petruhhin i nekoliko naknadnih presuda (30) pri obradi takvih zahtjeva države članice imaju dvije obveze: s jedne strane, obvezu poštovanja postojećih obveza koje proizlaze iz međunarodnog prava i borbe protiv rizika da dotično kazneno djelo prođe nekažnjeno i, s druge strane, države članice koje ne izručuju svoje državljane obvezne su, u skladu s načelima slobode kretanja i nediskriminacije na temelju državljanstva, što učinkovitije zaštititi građane drugih država članica od mjera kojima im se može uskratiti pravo na slobodu kretanja i boravak unutar EU-a. U tom pogledu Sud je pojasnio da država članica kojoj je upućen zahtjev mora provjeriti postoji li alternativna mjera koja bi manje štetila ostvarivanju prava na slobodno kretanje i koja bi bila jednako učinkovita u postizanju cilja sprečavanja nekažnjavanja (31). To uključuje obavješćivanje države članice čiji je dotična osoba državljanin i, ako ta država članica to zatraži, predaju tražene osobe toj državi članici primjenom Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu, pod uvjetom da je navedena država članica nadležna za kazneni progon te osobe zbog kaznenih djela počinjenih izvan državnog područja (32).

44.

Ostvaren je znatan napor kako bi se pružio uvid u praktičnu primjenu načela iz presude Petruhhin u državama članicama (33). Međutim, u postojećoj sudskoj praksi ne može se pronaći rješenje ako država članica državljanstva ne može izdati europski uhidbeni nalog za traženu osobu.

45.

Vijeće pozdravlja činjenicu da su Eurojust i Europska pravosudna mreža proveli izrazito korisnu analizu načina na koji se u praksi obrađuju zahtjevi trećih zemalja za izručenje građana Unije. Vijeće će pravodobno raspravljati o rezultatima te analize i odlučiti o tome treba li poduzeti daljnje mjere i, ako je odgovor potvrdan, u kojem obliku.

46.

Praktično iskustvo različitih država članica pokazuje da postoje slučajevi u kojima treće zemlje podnose neutemeljene i protupravne zahtjeve za izručenje. Vijeće poziva Komisiju da, s obzirom na rezultate analize koju su pripremili Eurojust i Europska pravosudna mreža, razmotri potrebu za daljnjim djelovanjem, kao što je prijedlog zajedničkog pristupa rješavanju potencijalno protupravnih zahtjeva trećih zemalja za pretraživanje i izručenje, uključujući one koji su politički motivirani. U tom kontekstu trebale bi se uzeti u obzir najbolje prakse država članica.

E.   Jačanje postupaka predaje iz europskog uhidbenog naloga u kriznim vremenima

47.

Kako bi se spriječilo širenje bolesti COVID-19, države članice poduzele su niz mjera, kao što su zatvaranje granica, obustava zračnog prometa i uvođenje strogih pravila o ograničavanju socijalnih kontakata. To je znatno utjecalo i na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, posebno na postupke predaje na temelju Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu.

48.

Vijeće naglašava da je osiguravanje pravilnog funkcioniranja pravosudne suradnje u kaznenim stvarima u kriznim vremenima vrlo značajno za područje slobode, sigurnosti i pravde. Zbog bolesti COVID-19 došla je do izražaja važnost koordinirane i brze razmjene informacija i iskustava te potreba za daljnjom digitalizacijom suradnje među državama članicama.

49.

S obzirom na potrebnu razmjenu informacija i iskustava u kriznim vremenima, neophodan je koordinirani pristup svih uključenih aktera kako bi se izbjeglo udvostručavanje posla te racionaliziralo prikupljanje i distribucija informacija. Pokazalo se da je uporaba upitnika vrijedan instrument za prikupljanje informacija, a i da je redovito ažurirana zbirka Eurojusta i Europske pravosudne mreže, koja objedinjuje informacije koje su primili Eurojust, Europska pravosudna mreža i predsjedništvo / Glavno tajništvo Vijeća, vrijedan alat za koordiniranu razmjenu informacija te da je ona vrlo korisna stručnjacima. U budućnosti bi trebalo razmotriti kreiranje elektroničke platforme na kojoj bi se u kriznim vremenima mogle svakodnevno pregledavati i ažurirati korisne informacije.

50.

Vijeće naglašava središnju ulogu digitalizacije. Pandemija bolesti COVID-19 jasno je ukazala na potrebu za brzom i sveobuhvatnom digitalizacijom prekogranične pravosudne suradnje, kako je istaknuto u zaključcima Vijeća pod naslovom „Pristup pravosuđu – iskorištavanje mogućnosti digitalizacije”, o kojima je tijekom njemačkog predsjedanja postignut dogovor (34). U mnogim se slučajevima praktična pitanja mogu riješiti s pomoću digitalnih rješenja.

51.

Vijeće pozdravlja završno izvješće Komisije o studiji pod naslovom „Prekogranično digitalno kazneno pravosuđe”, objavljeno 14. rujna 2020. U okviru mjera donesenih u svrhu daljnjeg postupanja u odnosu na tu studiju treba se obratiti posebna pozornost na sljedeće aspekte: kreiranje sigurnih elektroničkih komunikacijskih kanala među nadležnim tijelima, usklađen pristup priznavanju i uporabi elektroničkih potpisa ili barem fleksibilniju uporabu postojećih sustava, kreiranje sigurnog načina prijenosa velikih datoteka i bolje usklađivanje sustava za videokonferencije, posebno u pogledu njihove kvalitete i tehničke interoperabilnosti.

---

(1)  SL L 190, 18.7.2002., str. 1.

(2)  SL C 449, 13.12.2018., str. 6.

(3)  Dokument 9728/19.

(4)  COM(2020) 270 final.

(5)  Deveti krug uzajamnih evaluacija o pravnim instrumentima za uzajamno priznavanje u području lišavanja ili ograničavanja slobode, vidjeti dokument 6333/19 za opseg evaluacije.

(6)  Nacrt izvješća o provedbi europskog uhidbenog naloga i postupaka predaje između država članica (2019/2207(INI)), 4. rujna 2020.; EPRS, Procjena provedbe europskog uhidbenog naloga na europskoj razini, PE 642.839, lipanj 2020.

(7)  Vidjeti dokument predsjedništva 11419/20.

(8)  Vidjeti završno izvješće 8302/4/09 REV 4 i 6333/19.

(9)  COM(2006)8 final, COM(2007)407 final, COM(2011)175 final i COM(2020)270 final.

(10)  SL C 335, 6.10.2017., str. 1.

(11)  Sud Europske unije, 5. travnja 2016., C-404/15, Aranyosi i Căldăraru; Sud Europske unije, 25. srpnja 2018., C-220/18 PPU; Sud Europske unije, 15. listopada 2019., C-128/18, Dorobantu.

(12)  Sud Europske unije, 25. srpnja 2018., C-216/18 PPU, LM. Vidjeti postupke koji su u tijeku u spojenim predmetima C-354/20 PPU i C-412/20 PPU, Openbaar Ministerie i dr.

(13)  Sud Europske unije, 5. travnja 2016., C-404/15, Aranyosi i Căldăraru, točke 85. i 87.

(14)  Preporuka Rec(2006)2 Odbora ministara državama članicama o Europskim zatvorskim pravilima.

(15)  Sud Europske unije, 5. travnja 2016., C-404/15, Aranyosi i Căldăraru; Sud Europske unije, 25. srpnja 2018., C-220/18 PPU, točke od 88. do 94.; Sud Europske unije, 15. listopada 2019., C-128/18, Dorobantu, točke od 52. do 55.

(16)  Sud Europske unije, 25. srpnja 2018., C-216/18 PPU, LM, točka 48.

(17)  Sud Europske unije, 25. srpnja 2018., C-216/18 PPU, LM, točke 61., 68. i 79.

(18)  Sud Europske unije, 25. srpnja 2018., C-220/18 PPU, ML, točke od 108. do 110.

(19)  Sud Europske unije, 25. srpnja 2018., C-220/18 PPU, ML, točka 112.

(20)  Rezolucija Vijeća od 30. studenoga 2009. o planu djelovanja za jačanje postupovnih prava osumnjičenikâ ili optuženikâ u kaznenom postupku (SL C 295, 4.12.2009., str. 1.).

(21)  Stockholmski program – otvorena i sigurna Europa koja služi građanima i štiti ih (SL C 115, 4.5.2010., str. 1.).

(22)  COM(2018) 857 final.

(23)  COM(2018) 858 final.

(24)  COM(2019) 560 final.

(25)  SL L 328, 15.12.2009., str. 42.

(26)  SL C 219, 12.9.2009., str. 7.

(27)  Dokument 14501/19.

(28)  Dokument 9728/19.

(29)  SL C 422, 16.12.2019., str. 9.

(30)  Sud Europske unije, 6. rujna 2016., C-182/15, Petruhhin; Sud Europske unije, 10. travnja 2018., C-191/16, Pisciotti; Sud Europske unije, 13. studenoga 2018., C-247/17, Raugevicius; Sud Europske unije, 2. travnja 2020., C-897/19 PPU, Ruska Federacija; vidjeti predmet koji je u tijeku C-398/19, Generalstaatsanwaltschaft Berlin.

(31)  Sud Europske unije, 6. rujna 2016., C-182/15, Petruhhin, točka 41. i točke od 47. do 50.

(32)  Sud Europske unije, 6. rujna 2016., C-182/15, Petruhhin, točka 41. i točke od 47. do 50.

(33)  Vidjeti dokumente Vijeća 10429/17, 15786/17 i 15207/17.

(34)  SL C 342 I, 14.10.2020., str. 1.

Tečajna lista eura (1)

3. prosinca 2020.

(2020/C 419/10)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,2151
JPY	japanski jen	126,49
DKK	danska kruna	7,4439
GBP	funta sterlinga	0,90358
SEK	švedska kruna	10,3025
CHF	švicarski franak	1,0831
ISK	islandska kruna	153,00
NOK	norveška kruna	10,7070
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	26,420
HUF	mađarska forinta	357,63
PLN	poljski zlot	4,4733
RON	rumunjski novi leu	4,8730
TRY	turska lira	9,5021
AUD	australski dolar	1,6361
CAD	kanadski dolar	1,5692
HKD	hongkonški dolar	9,4188
NZD	novozelandski dolar	1,7175
SGD	singapurski dolar	1,6228
KRW	južnokorejski von	1 325,91
ZAR	južnoafrički rand	18,5475
CNY	kineski renminbi-juan	7,9567
HRK	hrvatska kuna	7,5470
IDR	indonezijska rupija	17 181,51
MYR	malezijski ringit	4,9453
PHP	filipinski pezo	58,299
RUB	ruski rubalj	90,8441
THB	tajlandski baht	36,660
BRL	brazilski real	6,3037
MXN	meksički pezo	24,1384
INR	indijska rupija	89,7090

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Obavijest o pokretanju antisubvencijskog postupka u vezi s uvozom aluminijske konverterske folije podrijetlom iz Narodne Republike Kine

(2020/C 419/11)

Europska komisija („Komisija”) primila je pritužbu u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), u kojoj se tvrdi da se uvoz aluminijske konverterske folije podrijetlom iz Narodne Republike Kine subvencionira te da se njime stoga nanosi šteta (2) industriji Unije.

1.   Pritužba

Pritužbu je 21. listopada 2020. podnijelo šest proizvođača iz Unije („podnositelji pritužbe”) koji čine više od 50 % ukupne proizvodnje aluminijske konverterske folije u Uniji.

Otvorena verzija pritužbe i analiza razine potpore pritužbi koju su izrazili proizvođači iz Unije dostupne su u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama. U odjeljku 5.6. ove Obavijesti navedene su informacije o pristupu dokumentaciji za zainteresirane strane.

2.   Proizvod iz ispitnog postupka

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jest aluminijska konverterska folija debljine manje od 0,021 mm, bez podloge, samo valjana i dalje neobrađena, u svicima mase veće od 10 kg („proizvod iz ispitnog postupka”).

Sljedeći proizvodi isključeni su:

—	aluminijska folija za kućanstva debljine ne manje od 0,008 mm i ne veće od 0,018 mm, bez podloge, samo valjana i dalje neobrađena, u svicima širine ne veće od 650 mm i mase veće od 10 kg,

—	aluminijska folija za kućanstva debljine ne manje od 0,007 mm i ne veće od 0,008 mm, neovisno o širini svitaka, žarena ili ne,

—	aluminijska folija za kućanstva debljine ne manje od 0,008 mm i ne veće od 0,018 mm, u svicima širine veće od 650 mm, žarena ili ne,

—	aluminijska folija za kućanstva debljine ne manje od 0,018 mm i ne veće od 0,021 mm, neovisno o širini svitaka, žarena ili ne.

Sve zainteresirane strane koje žele dostaviti informacije o opsegu proizvoda moraju to učiniti u roku od 10 dana od datuma objave ove Obavijesti (3).

3.   Tvrdnja o subvencioniranju

Proizvod za koji se tvrdi da se subvencionira proizvod je iz ispitnog postupka, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”), trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 7607 11 19 (oznake TARIC 7607111960 i 7606111991).

Pritužba sadržava dovoljno dokaza da su proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka iz predmetne zemlje ostvarili korist od niza subvencija koje je dodijelila vlada Narodne Republike Kine.

Navodne prakse subvencioniranja među ostalim čini sljedeće: (1) izravni prijenos sredstava i potencijalni izravni prijenosi sredstava ili obveza, (2) izgubljeni ili nenaplaćeni državni prihodi i (3) roba ili usluge koje osigurava vlada po cijeni manjoj od primjerene. Pritužba je sadržavala dokaze, primjerice, o raznim bespovratnim sredstvima, odobravanju zajmova i kreditnih linija banaka u državnom vlasništvu i drugih financijskih institucija po povlaštenim uvjetima te odobravanju izvoznih kredita od strane banaka u državnom vlasništvu i drugih financijskih institucija; smanjenjima poreza na dohodak ili oslobađanjima od poreza na dohodak, smanjenjima uvoznih carina i oslobađanjima od plaćanja PDV-a te smanjenjima PDV-a; i robi koju osigurava vlada po cijeni manjoj od primjerene.

Podnositelji pritužbe tvrde da su prethodno navedene mjere subvencije jer se sastoje od financijskog doprinosa vlade Narodne Republike Kine ili drugih regionalnih vlasti (uključujući javna tijela) i donose korist proizvođačima izvoznicima proizvoda iz ispitnog postupka. Tvrdi se da su ograničene na određena poduzeća ili industriju ili skupinu poduzeća te se stoga smatraju specifičnim subvencijama protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Na temelju toga, čini se da su navodni iznosi subvencija znatni za predmetnu zemlju.

S obzirom na članak 10. stavke 2. i 3. osnovne uredbe, Komisija je pripremila izvješće o dostatnosti dokaza koje sadržava Komisijinu procjenu svih dokaza o NRK-u koji su joj dostupni i na temelju kojih pokreće ispitni postupak. To je izvješće dostupno u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama.

Komisija zadržava pravo na ispitivanje drugih relevantnih subvencija koje bi se mogle otkriti tijekom ispitnog postupka.

4.   Tvrdnje o šteti i uzročno-posljedičnoj vezi

Podnositelji pritužbe dostavili su dokaze da se uvoz proizvoda iz ispitnog postupka iz predmetne zemlje ukupno povećao u smislu apsolutne vrijednosti.

Dokazi koje su dostavili podnositelji pritužbe upućuju na to da su obujam i cijene uvezenog proizvoda iz ispitnog postupka među ostalim negativno utjecali na visinu naplaćenih cijena industrije Unije, što je dovelo do znatnih štetnih učinaka na ukupne rezultate, financijsku situaciju i zaposlenost industrije Unije.

Nadalje, podnositelji pritužbe dostavili su dokaze o postojanju dostatnog slobodno raspoloživog kapaciteta u NRK-u, što upućuje na vjerojatnost bitnog povećanja uvoza.

Tvrdi i da će se priljev subvencioniranog uvoza vjerojatno dodatno znatno povećati zbog nedavnog uvođenja carina i mjera protiv proizvoda iz ispitnog postupka na tržištima trećih zemalja, kao što su Sjedinjene Američke Države, Turska, Indija, Meksiko i Indonezija. To upućuje na vjerojatnost preusmjeravanja izvoza u Uniju, što bi dovelo do znatnog povećanja subvencioniranog uvoza. Podnositelji pritužbe tvrde da se te promjene okolnosti mogu nesumnjivo očekivati i da su neizbježne.

Podnositelji pritužbe tvrde i da je veliko povećanje nepoštenog uvoza glavni uzrok štete te da nema drugih čimbenika koji bi mogli umanjiti uzročno-posljedičnu vezu.

Komisija smatra da postoji dovoljno dokaza koji upućuju na to da su obujam i cijene uvezenog proizvoda iz ispitnog postupka među ostalim negativno utjecali na prodane količine i visinu naplaćenih cijena, što je dovelo do znatnih štetnih učinaka na ukupne rezultate industrije Unije.

5.   Postupak

Nakon obavješćivanja država članica Komisija je utvrdila da su predstavnici industrije Unije podnijeli pritužbu ili da je pritužba podnesena u njihovo ime i da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje postupka, te stoga pokreće ispitni postupak u skladu s člankom 10. osnovne uredbe.

Ispitnim postupkom utvrdit će se je li predmetni proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje subvencioniran te je li subvencioniranim uvozom nanesena šteta industriji Unije.

Ako zaključci budu potvrdni, ispitnim postupkom utvrdit će se bi li uvođenje mjera bilo protivno interesima Unije.

Vlada predmetne zemlje pozvana je na savjetovanje u skladu s člankom 10. stavkom 7. osnovne uredbe.

Uredbom (EU) 2018/825 Europskog parlamenta i Vijeća (paket modernizacije instrumenata trgovinske zaštite), (4) koja je stupila na snagu 8. lipnja 2018., uveden je niz izmjena vremenskih rasporeda i rokova koji su se prethodno primjenjivali na antisubvencijske postupke. Konkretno, Komisija mora dostaviti informacije o planiranom uvođenju privremenih pristojbi tri tjedna prije uvođenja privremenih mjera. Skraćeni su rokovi u kojima se zainteresirane strane moraju javiti, osobito u ranoj fazi ispitnih postupaka. Stoga Komisija poziva zainteresirane strane da poštuju postupovne korake i rokove navedene u ovoj Obavijesti te daljnjim obavijestima Komisije.

Komisija također skreće pozornost stranaka da je nakon izbijanja bolesti COVID-19 objavljena Obavijest (5) o mogućim posljedicama izbijanja bolesti COVID-19 na antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke.

5.1.    Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

Ispitnim postupkom u vezi sa subvencioniranjem i štetom obuhvatit će se razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020.(„razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvatit će se razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

5.2.    Primjedbe na pritužbu i na pokretanje ispitnog postupka

Sve zainteresirane strane koje žele iznijeti primjedbe o pritužbi (uključujući pitanja koja se odnose na štetu i uzročnost) ili o bilo kojem aspektu povezanom s pokretanjem ispitnog postupka (uključujući razinu potpore pritužbi) moraju to učiniti u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti.

Zahtjev za saslušanje u vezi s pokretanjem ispitnog postupka mora se podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti.

5.3.    Postupak za utvrđivanje subvencioniranja

Proizvođači izvoznici (6) proizvoda iz ispitnog postupka pozivaju se na sudjelovanje u ispitnom postupku Komisije. Na što veću suradnju pozivaju se i druge strane od kojih će Komisija zatražiti relevantne informacije za utvrđivanje postojanja i iznosa subvencija za proizvod iz ispitnog postupka protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

5.3.1.   Ispitivanje proizvođačâ u predmetnoj zemlji

(a)   Odabir uzorka

S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji koji bi mogli biti obuhvaćeni ovim postupkom te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija može broj proizvođača izvoznika koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru odabirom uzorka. Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban te, ako jest, odabrati uzorak, svi proizvođači izvoznici ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime pozivaju se da Komisiji dostave informacije o svojim društvima u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti. Te se informacije moraju dostaviti putem internetske stranice TRON.tdi na sljedećoj adresi: https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/tdi/form/b4e93881-94c5-6b55-1a58-907cc74e7173 . Informacije o pristupu internetskoj stranici TRON nalaze se u odjeljcima 5.6. i 5.8.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za odabir uzorka proizvođačâ izvoznika, Komisija je kontaktirala i s tijelima NRK-a te može kontaktirati sa svim poznatim udruženjima proizvođača u predmetnoj zemlji.

Ako je odabir uzorka potreban, proizvođači će se odabrati na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje, prodaje ili izvoza koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. Komisija će o društvima odabranima u uzorak obavijestiti sve poznate proizvođače, tijela predmetne zemlje i udruženja proizvođača, ako je potrebno preko tijela predmetne zemlje.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za ispitni postupak u vezi s proizvođačima u predmetnoj zemlji, Komisija će upitnike staviti na raspolaganje proizvođačima koji su odabrani u uzorak, svim poznatim udruženjima proizvođača i tijelima predmetne zemlje.

Nakon što Komisija zaprimi potrebne informacije za odabir uzorka proizvođača izvoznika, obavijestit će predmetne strane o svojoj odluci o njihovu uključenju u uzorak. Proizvođači izvoznici u uzorku morat će dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 30 dana od datuma priopćenja odluke o njihovu uključenju u uzorak, osim ako je određeno drukčije.

Komisija će u dokumentaciju koja se daje na uvid zainteresiranim stranama dodati bilješku koja odražava odabir uzorka. Sve primjedbe na odabir uzorka moraju biti zaprimljene u roku od tri dana od datuma priopćenja odluke o odabiru uzorka.

Primjerak upitnika za proizvođače izvoznike dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2501. Upitnik će biti dostupan i svim poznatim udruženjima proizvođača izvoznika i tijelima Narodne Republike Kine.

Ne dovodeći u pitanje moguću primjenu članka 28. osnovne uredbe, za društva koja su pristala na to da ih se uključi u uzorak, ali nisu u njega uključena, smatrat će se da surađuju („proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak”).

(b)   Pojedinačni iznos subvencioniranja protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere za društva koja nisu uključena u uzorak

U skladu s člankom 27. stavkom 3. osnovne uredbe, proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, mogu zatražiti da Komisija za njih utvrdi pojedinačni iznos subvencioniranja protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Proizvođači izvoznici koji žele zatražiti pojedinačni iznos subvencioniranja protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere moraju ispuniti upitnik te ga propisno ispunjenog vratiti u roku od 30 dana od datuma obavijesti o odabiru uzorka, osim ako je određeno drukčije. Primjerak upitnika za proizvođače izvoznike dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2501.

Komisija će ispitati može li se proizvođačima izvoznicima koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, odobriti pojedinačna pristojba u skladu s člankom 27. stavkom 3. osnovne uredbe.

Međutim, proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak koji zatraže pojedinačni iznos subvencioniranja protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere trebaju imati na umu da Komisija može svejedno odlučiti da za njih neće utvrditi pojedinačni iznos subvencioniranja protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere ako je, primjerice, broj proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak toliki da bi utvrđivanje pojedinačnog iznosa bilo preveliko opterećenje te bi spriječilo pravovremeni završetak ispitnog postupka.

5.3.2.   Ispitivanje nepovezanih uvoznika (7) (8)

Nepovezani uvoznici koji proizvod iz ispitnog postupka uvoze iz NRK-a u Uniju pozivaju se na sudjelovanje u ovom ispitnom postupku.

S obzirom na velik broj nepovezanih uvoznika koji bi mogli biti obuhvaćeni ovim postupkom te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija može broj nepovezanih uvoznika koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru odabirom uzorka. Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban te, ako jest, odabrati uzorak, svi nepovezani uvoznici ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime pozivaju se da Komisiji dostave informacije o svojim društvima koje se traže u Prilogu ovoj Obavijesti u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za odabir uzorka nepovezanih uvoznika, Komisija može kontaktirati i sa svim poznatim udruženjima uvoznika.

Ako je odabir uzorka potreban, uvoznici se mogu odabrati na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. Komisija će o društvima odabranima u uzorak obavijestiti sve poznate nepovezane uvoznike i udruženja uvoznika.

Komisija će u dokumentaciju koja se daje na uvid zainteresiranim stranama dodati i bilješku koja odražava odabir uzorka. Sve primjedbe na odabir uzorka moraju biti zaprimljene u roku od tri dana od datuma priopćenja odluke o odabiru uzorka.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za svoj ispitni postupak, Komisija će poslati upitnike nepovezanim uvoznicima u uzorku. Te stranke moraju dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 30 dana od datuma obavijesti o odabiru uzorka, osim ako je određeno drukčije.

Primjerak upitnika za uvoznike dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2501.

5.4.    Postupak utvrđivanja štete i ispitivanja proizvođača iz Unije

Šteta se utvrđuje na temelju pozitivnih dokaza i obuhvaća objektivnu provjeru obujma subvencioniranog uvoza, njegova učinka na cijene na tržištu Unije i posljedičnog utjecaja tog uvoza na industriju Unije. Kako bi se utvrdilo je li industriji Unije nanesena šteta, proizvođači iz Unije koji proizvode proizvod iz ispitnog postupka pozivaju se na sudjelovanje u ispitnom postupku Komisije.

S obzirom na velik broj predmetnih proizvođača iz Unije te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija je odlučila broj proizvođača iz Unije koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru odabirom uzorka. Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

Komisija je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Pojedinosti su dostupne u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama. Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Osim toga, ostali proizvođači iz Unije ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime koji smatraju da postoje razlozi za njihovo uključenje u uzorak moraju kontaktirati s Komisijom u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti. Sve primjedbe u vezi s privremenim uzorkom moraju se dostaviti u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije.

Komisija će o društvima odabranima u konačni uzorak obavijestiti sve poznate proizvođače i/ili udruženja proizvođača iz Unije.

Proizvođači iz Unije u uzorku morat će dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 30 dana od datuma priopćenja odluke o njihovu uključenju u uzorak, osim ako je određeno drukčije.

Primjerak upitnika za proizvođače iz Unije dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2501.

5.5.    Postupak utvrđivanja interesa Unije

Ako se utvrdi postojanje subvencioniranja i time nanesene štete, u skladu s člankom 31. osnovne uredbe donijet će se odluka o tome bi li donošenje antisubvencijskih mjera bilo protivno interesu Unije.

Proizvođači iz Unije, uvoznici i njihova predstavnička udruženja, korisnici i njihova predstavnička udruženja, sindikati i organizacije koje zastupaju potrošače pozivaju se da Komisiji dostave informacije o interesu Unije.

Informacije u vezi s procjenom interesa Unije moraju se dostaviti u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije. Te informacije mogu se dostaviti u slobodnom obliku ili ispunjavanjem upitnika koji je pripremila Komisija.

Primjerak upitnika, uključujući upitnik za korisnike proizvoda iz ispitnog postupka dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2501. U svakom slučaju, informacije dostavljene u skladu s člankom 31. uzimaju se u obzir samo ako su u trenutku dostavljanja potkrijepljene činjeničnim dokazima kojima se potkrepljuje njihova valjanost.

5.6.    Zainteresirane strane

Kako bi sudjelovale u ispitnom postupku, zainteresirane strane, kao što su proizvođači izvoznici, proizvođači iz Unije, uvoznici i njihova predstavnička udruženja, korisnici i njihova predstavnička udruženja, sindikati te organizacije koje zastupaju potrošače, prvo moraju dokazati da postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz ispitnog postupka.

Proizvođači izvoznici u predmetnoj zemlji, proizvođači iz Unije, uvoznici i predstavnička udruženja koji su na raspolaganje stavili informacije u skladu s postupcima opisanima u prethodnim odjeljcima 5.3.1., 5.3.2. i 5.4. smatrat će se zainteresiranim stranama ako postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz ispitnog postupka.

Druge osobe moći će sudjelovati u ispitnom postupku kao zainteresirane strane tek od trenutka kada se jave i uz uvjet da postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz ispitnog postupka. Status zainteresirane strane ne dovodi u pitanje primjenu članka 28. osnovne uredbe.

Pristup dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama moguć je putem internetske stranice TRON.tdi na sljedećoj adresi: https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI. Slijedite upute na stranici kako biste dobili pristup.

5.7.    Mogućnost saslušanja pred ispitnim službama Komisije

Sve zainteresirane strane mogu zatražiti saslušanje pred ispitnim službama Komisije.

Svi zahtjevi za saslušanje moraju se podnijeti u pisanom obliku i moraju sadržavati razloge za njihovo podnošenje, kao i sažetak pitanja o kojima zainteresirana strana želi raspravljati tijekom saslušanja. Saslušanje se ograničava na pitanja koja su zainteresirane strane unaprijed iznijele u pisanom obliku.

Rokovi za saslušanje su sljedeći:

—	Za sva saslušanja koja će se održati prije uvođenja privremenih mjera zahtjev treba podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti, a saslušanje se u pravilu održava u roku od 60 dana od datuma objave ove Obavijesti.

—	Nakon privremene faze zahtjev treba podnijeti u roku od pet dana od datuma privremene objave ili informativnog dokumenta, a saslušanje se u pravilu održava u roku od 15 dana od datuma obavijesti o objavi ili datuma informativnog dokumenta.

—

U konačnoj fazi zahtjev treba podnijeti u roku od tri dana od datuma konačne objave, a saslušanje se u pravilu održava tijekom razdoblja za dostavu primjedbi na konačnu objavu. U slučaju dodatne konačne objave zahtjev treba podnijeti odmah nakon primitka te dodatne konačne objave, a saslušanje se obično održava u roku za dostavu primjedbi na tu objavu.

Utvrđeni vremenski rok ne dovodi u pitanje pravo službi Komisije da prihvate saslušanje izvan roka u propisno opravdanim slučajevima ni pravo Komisije da uskrati saslušanje u propisno opravdanim slučajevima. Ako službe Komisije odbiju zahtjev za saslušanje, predmetna stranka bit će obaviještena o razlozima tog odbijanja.

Saslušanja u načelu neće služiti izlaganju činjeničnih informacija koje još nisu unesene u dokumentaciju. Međutim, u interesu dobrog upravljanja te kako bi službe Komisije mogle ostvariti napredak u provedbi ispitnog postupka, zainteresirane strane mogu se pozvati da dostave nove činjenične informacije nakon saslušanja.

5.8.    Upute za dostavu podnesaka i ispunjenih upitnika te korespondenciju

Informacije dostavljene Komisiji u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite ne smiju podlijegati autorskim pravima. Prije nego što Komisiji dostave informacije i/ili podatke koji podliježu autorskim pravima treće strane, zainteresirane strane moraju zatražiti posebno dopuštenje od nositelja autorskih prava kojim se Komisiji izričito dopušta a) upotreba informacija i podataka u svrhu ovog postupka trgovinske zaštite i b) pružanje informacija i/ili podataka zainteresiranim stranama u ovom ispitnom postupku u obliku kojim im se omogućuje ostvarivanje prava na obranu.

Svi podnesci (uključujući informacije koje se traže u ovoj Obavijesti), ispunjeni upitnici i korespondencija zainteresiranih strana za koje se zahtijeva povjerljivo postupanje, moraju imati oznaku „Sensitive” (9) (osjetljivo). Strane koje dostavljaju informacije tijekom ovog ispitnog postupka pozivaju se da obrazlože svoj zahtjev za povjerljivo postupanje.

Strane koje dostavljaju informacije s oznakom „Sensitive” dužne su u skladu s člankom 29. stavkom 2. osnovne uredbe dostaviti sažetke tih informacija u verziji koja nije povjerljiva s oznakom „For inspection by interested parties” (na uvid zainteresiranim stranama). Ti sažeci trebali bi biti dovoljno detaljni da se može razumjeti bit informacija koje su dostavljene kao povjerljive. Ako stranka koja dostavlja povjerljive informacije ne navede dobar razlog za traženje povjerljivog postupanja ili ne dostavi sažetak u verziji koja nije povjerljiva, u traženom obliku i tražene kvalitete, Komisija te informacije ne mora uzeti u obzir, osim ako se iz odgovarajućih izvora može na zadovoljavajući način dokazati da su te informacije točne.

Zainteresirane strane pozivaju se da sve podneske i zahtjeve dostave putem stranice TRON.tdi (https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI), uključujući skenirane punomoći i potvrde. Uporabom stranice TRON.tdi ili e-pošte zainteresirane strane izražavaju svoju suglasnost s pravilima koja se primjenjuju na elektroničke podneske, sadržanima u dokumentu „KORESPONDENCIJA S EUROPSKOM KOMISIJOM U PREDMETIMA TRGOVINSKE ZAŠTITE” objavljenom na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/june/tradoc_148003.pdf. Zainteresirane strane moraju navesti svoje ime, adresu, broj telefona i valjanu e-adresu te osigurati da je dostavljena e-adresa ispravna službena e-adresa koja se svakodnevno provjerava. Nakon što primi podatke za kontakt, Komisija će sa zainteresiranim stranama komunicirati isključivo putem stranice TRON.tdi ili e-poštom, osim ako one izričito zatraže da sve dokumente Komisije primaju nekim drugim sredstvom komunikacije ili ako vrsta dokumenta zahtijeva slanje preporučenom poštom. Dodatna pravila i informacije o korespondenciji s Komisijom, uključujući načela koja se primjenjuju na podneske poslane putem stranice TRON.tdi i e-poštom, zainteresirane strane mogu pronaći u prethodno navedenim uputama za komunikaciju sa zainteresiranim stranama.

Adresa Komisije za korespondenciju:

European Commission

Directorate-General for Trade

Directorate H

Office: CHAR 04/039

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta:

Za pitanja o subvencijama:

TRADE-AS675-ACF-SUBSIDY@ec.europa.eu

Za pitanja štete i interesa Unije:

TRADE-AS675-ACF-INJURY@ec.europa.eu

6.   Vremenski okvir ispitnog postupka

U skladu s člankom 11. stavkom 9. osnovne uredbe, ispitni postupak zaključuje se, ako je to moguće, u roku od 12 mjeseci i u svakom slučaju ne kasnije od 13 mjeseci od datuma objave ove Obavijesti. U skladu s člankom 12. stavkom 1. osnovne uredbe, privremene mjere mogu se uvesti najkasnije devet mjeseci od objave ove Obavijesti.

U skladu s člankom 29.a osnovne uredbe, Komisija će dostaviti informacije o planiranom uvođenju privremenih pristojbi četiri tjedna prije uvođenja privremenih mjera. Zainteresirane strane mogu zatražiti te informacije pisanim putem u roku od četiri mjeseca od objave ove Obavijesti. Zainteresirane strane imat će tri radna dana za podnošenje pisanih primjedbi na točnost izračuna.

U slučajevima kada Komisija ne namjerava uvesti privremene pristojbe nego nastaviti ispitni postupak, zainteresirane strane bit će pisanim putem obaviještene o neuvođenju pristojbi četiri tjedna prije isteka roka u skladu s člankom 12. stavkom 1. osnovne uredbe.

Zainteresiranim stranama u načelu će biti dan rok od 15 dana za dostavu pisanih primjedbi na privremene nalaze ili informativni dokument te rok od 10 dana za dostavu pisanih primjedbi na konačne nalaze, osim ako je određeno drukčije. Ako je primjenjivo, u dodatnoj konačnoj objavi bit će naveden rok u kojem zainteresirane strane trebaju podnijeti pisane primjedbe.

7.   Dostavljanje informacija

Zainteresirane strane u pravilu mogu dostaviti informacije samo u rokovima navedenima u odjeljcima 5. i 6. ove Obavijesti. Dostavljanje drugih informacija koje nisu obuhvaćene tim odjeljcima trebalo bi biti u skladu sa sljedećim rasporedom:

—	Sve informacije za fazu privremenih nalaza treba dostaviti u roku od 70 dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije.

—

Osim ako je određeno drukčije, zainteresirane strane ne bi trebale dostavljati nove činjenične informacije nakon roka za dostavu primjedbi na privremenu objavu ili na informativni dokument u privremenoj fazi. Nakon tog roka zainteresirane strane mogu dostaviti nove činjenične informacije samo ako mogu dokazati da su te nove činjenične informacije nužne da bi se osporili činjenični navodi koje su iznijele druge zainteresirane strane i ako se te nove činjenične informacije mogu provjeriti unutar razdoblja raspoloživog za pravovremeni završetak ispitnog postupka.

—	Radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija neće prihvatiti podneske zainteresiranih strana nakon isteka roka za dostavu primjedbi na konačnu objavu ili, ako je primjenjivo, nakon isteka roka za dostavu primjedbi na dodatnu konačnu objavu.

8.   Mogućnost dostave primjedbi na podneske drugih strana

Kako bi se zajamčila prava na obranu, zainteresirane strane trebale bi imati mogućnost iznošenja primjedbi na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane. Zainteresirane strane pritom smiju iznositi primjedbe samo na pitanja iz podnesaka drugih zainteresiranih strana i ne smiju postavljati nova pitanja.

Te bi primjedbe trebalo dostaviti u skladu sa sljedećim rokovima:

—	Sve primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane prije uvođenja privremenih mjera treba dostaviti najkasnije u roku od 75 dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije.

—	Primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane kao odgovor na objavu privremenih nalaza ili informativnog dokumenta treba dostaviti u roku od sedam dana od isteka roka za dostavu primjedbi na privremene nalaze ili informativni dokument, osim ako je određeno drukčije.

—

Primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane kao odgovor na objavu konačnih nalaza treba podnijeti u roku od tri dana od isteka roka za iznošenje primjedbi o konačnim nalazima, osim ako je određeno drukčije. – U slučaju dodatne konačne objave, primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane kao odgovor na tu dodatnu objavu treba dostaviti u roku od jednog dana od isteka roka za dostavu primjedbi na tu dodatnu objavu, osim ako je određeno drukčije.

Navedeni rokovi ne dovode u pitanje pravo Komisije da zatraži dodatne informacije od zainteresiranih strana u propisno opravdanim slučajevima.

9.   Produljenje rokova navedenih u ovoj Obavijesti

Produljenje rokova predviđenih ovom Obavijesti može se odobriti na zahtjev zainteresiranih strana koje navedu valjan razlog.

Produljenje rokova predviđenih u ovoj Obavijesti može se zatražiti samo u iznimnim okolnostima te će se odobriti samo ako je propisno opravdano.

U svakom slučaju, produljenje roka za odgovor na upitnike obično je ograničeno na tri dana, a u pravilu ne prelazi sedam dana.

U pogledu rokova za dostavljanje drugih informacija navedenih u Obavijesti o pokretanju postupka, produljenja će biti ograničena na tri dana, osim u slučaju izvanrednih okolnosti.

10.   Nesuradnja

Ako zainteresirana strana odbije odobriti pristup potrebnim informacijama ili ih ne dostavi u roku ili ako znatno ometa ispitni postupak, privremeni ili konačni nalazi, bili pozitivni ili negativni, mogu se donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. osnovne uredbe.

Ako se utvrdi da je zainteresirana strana dostavila lažne ili obmanjujuće informacije, te se informacije ne moraju uzeti u obzir i mogu se upotrijebiti raspoloživi podaci.

Ako zainteresirana strana ne surađuje ili surađuje samo djelomično te se stoga nalazi temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. osnovne uredbe, ishod za tu stranu može biti manje povoljan nego što bi bio da je surađivala.

Nedostavljanje odgovora u elektroničkom obliku ne smatra se nesuradnjom, pod uvjetom da zainteresirana strana dokaže da bi dostavljanje odgovora u traženom obliku dovelo do nepotrebnog dodatnog opterećenja ili neopravdanog dodatnog troška. Zainteresirana strana trebala bi o tome odmah obavijestiti Komisiju.

11.   Službenik za saslušanje

Zainteresirane strane mogu zatražiti intervenciju službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima. Službenik za saslušanje ispituje zahtjeve za pristup dokumentaciji, sporove povezane s povjerljivošću dokumenata, zahtjeve za produljenje rokova i sve druge zahtjeve povezane s pravima na obranu zainteresiranih strana i trećih strana koji se mogu podnijeti tijekom postupka.

Službenik za saslušanje može organizirati saslušanja sa zainteresiranim stranama i službama Komisije te posredovati među njima kako bi osigurao da zainteresirane strane u potpunosti ostvaruju svoja prava na obranu. Zahtjevi za saslušanje pred službenikom za saslušanje podnose se u pisanom obliku i trebali bi sadržavati razloge za njihovo podnošenje. Službenik za saslušanje ispitat će razloge za podnošenje zahtjevâ. Ta bi se saslušanja trebala održati samo ako pitanja nisu pravodobno riješena sa službama Komisije.

Svi zahtjevi moraju se podnijeti pravovremeno i žurno kako se ne bi ugrozilo uredno odvijanje postupka. U tu svrhu zainteresirane strane trebale bi zatražiti intervenciju službenika za saslušanje u najkraćem roku nakon nastanka događaja koji opravdava takvu intervenciju. Ako se zahtjevi za saslušanje ne podnesu u važećem roku, službenik za saslušanje ispitat će i razloge kašnjenja, prirodu postavljenih pitanja i utjecaj tih pitanja na pravo na obranu, vodeći računa o interesu dobrog upravljanja i pravovremenom završetku ispitnog postupka.

Dodatne informacije i podatke za kontakt zainteresirane strane mogu pronaći na stranicama službenika za saslušanje na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://ec.europa.eu/trade/trade-policy-and-you/contacts/hearing-officer/.

12.   Obrada osobnih podataka

Osobni podaci prikupljeni u ovom ispitnom postupku obrađuju se u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

Obavijest o zaštiti podataka kojom se pojedinci obavješćuju o obradi osobnih podataka u okviru djelovanja Komisije u području trgovinske zaštite dostupna je na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://ec.europa.eu/trade/policy/accessing-markets/trade-defence/

---

(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 55.

(2)  Opći termin „šteta” odnosi se na materijalnu štetu te na prijetnju materijalne štete ili materijalno zaostajanje u razvoju industrije, kako je utvrđeno člankom 2. točkom (d) osnovne uredbe.

(3)  Upućivanja na objavu ove Obavijesti upućivanja su na objavu u Službenom listu Europske unije.

(4)  Uredba (EU) 2018/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1036 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije i Uredbe (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 143, 7.6.2018., str. 1.).

(5)  O posljedicama izbijanja bolesti COVID-19 na antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (SL C 86, 16.3.2020., str. 6.).

(6)  Proizvođač izvoznik svako je društvo u predmetnoj zemlji koje proizvodi i izvozi proizvod iz ispitnog postupka na tržište Unije, bilo izravno ili preko treće strane, uključujući svako njegovo povezano društvo uključeno u proizvodnju, domaću prodaju ili izvoz proizvoda iz ispitnog postupka.

(7)  Ovaj odjeljak obuhvaća samo uvoznike koji nisu povezani s proizvođačima izvoznicima. Uvoznici koji su povezani s proizvođačima izvoznicima moraju ispuniti upitnik za proizvođače izvoznike koji je dostupan u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2501. U skladu s člankom 127. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije, dvije se osobe smatraju međusobno povezanima: (a) ako je jedna osoba rukovoditelj ili direktor u poduzeću druge osobe; (b) ako su pravno priznati poslovni partneri; (c) ako su u odnosu poslodavca i posloprimca; (d) ako treća osoba izravno ili neizravno posjeduje, kontrolira ili drži 5 % ili više udjela ili dionica s pravom glasa obiju osoba; (e) ako jedna osoba izravno ili neizravno kontrolira drugu; (f) ako obje osobe izravno ili neizravno kontrolira treća osoba; (g) ako zajedno izravno ili neizravno kontroliraju treću osobu; ili (h) ako su članovi iste obitelji (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.). Osobe se smatraju članovima iste obitelji samo ako su u bilo kojem od sljedećih odnosa: i. suprug i supruga, ii. roditelj i dijete, iii. brat i sestra (i polubrat i polusestra), iv. djed ili baka i unuk ili unuka, v. ujak ili ujna / tetak ili tetka / stric ili strina i nećak ili nećakinja, vi. roditelj supružnika i zet ili snaha, vii. šurjak ili šurjakinja. U skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije, „osoba” znači fizička osoba, pravna osoba i svako udruženje osoba koje nije pravna osoba, ali kojem pravo Unije ili nacionalno pravo priznaje sposobnost poduzimanja pravnih radnji (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(8)  Podaci koje dostave nepovezani uvoznici mogu se osim za utvrđivanje štete upotrebljavati i za ostale aspekte ispitnog postupka.

(9)  Dokument s oznakom „Sensitive” dokument je koji se smatra povjerljivim u skladu s člankom 29. osnovne uredbe i člankom 12.4. Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. To je ujedno zaštićeni dokument u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(10)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018, str. 39.).

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10058 – Porsche/Transnet/JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 419/12)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10065 — Advent/Nielsen Global Connect)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 419/13)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.9993 — Allianz/Noble)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 419/14)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10092 — Accel-KKR Capital Partners/OMERS Private Equity/KCS)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 419/15)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10035 — Burnam Parties/Kroenke Parties/SMG/Cascade Investment/StorageMart)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 419/16)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.