28.9.2020

Službeni list Europske unije

C 319/7

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 319/06)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„CÔTES CATALANES”

PGI-FR-A1135-AM01

Datum obavijesti: 2.7.2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Područje u neposrednoj blizini

Područje u neposrednoj blizini opisano u točki 4. poglavlja I. specifikacije ZOZP-a „Côtes Catalanes” uključeno je u popis općina u skladu sa službenim zemljopisnim šifrarnikom iz 2019., odnosno nacionalnim referentnim dokumentom. To ažuriranje ne mijenja opseg tog područja.

Taj popis općina ažuriran je za područje u neposrednoj blizini u točki koja se odnosi na „dodatne uvjete” jedinstvenog dokumenta.

2. Sorte vinove loze

Na popis sorti vinove loze utvrđen za proizvodnju vina ZOZP-a „Côtes Catalanes” koji se navodi u točki 5. poglavlja I. specifikacije proizvoda dodano je sljedećih pet sorti vinove loze: Cabernet blanc B, Cabernet cortis N, Muscaris B, Soreli B, Souvignier gris RS.

Za te se sorte smatra da su otporne na sušu i kriptogamne bolesti. Potrebna im je manja količina sredstava za zaštitu bilja, a odgovaraju sortama koje se upotrebljavaju za proizvodnju ZOZP-a. Ne mijenjaju svojstva vina sa ZOZP-om.

Te su sorte dodane na popis sorti u točki koja se odnosi na „Glavne sorte vinove loze” ovog jedinstvenog dokumenta.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Côtes Catalanes

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOZP – Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3. Kategorija proizvoda od vinove loze

Vino

4. Opis vina

ZOZP „Côtes Catalanes”

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes” smije se upotrebljavati za mirna crna, ružičasta i bijela vina.

Ukupna volumna alkoholna jakost (najmanja i najveća), ukupna kiselost, ukupni sadržaj hlapljivih kiselina i ukupni sadržaj sumporova dioksida propisani su zakonodavstvom Zajednice.

Ružičasta vina mogu imati širok raspon boja od najsvjetlije sive do izraženije ružičaste, što ovisi o upotrijebljenim sortama vinove loze. Ovisno o proizvodnim tehnikama, ružičasta vina mogu biti vrlo aromatična, lagana i podatna ili, ako potječu s obronaka slabih prinosa, mogu biti snažne strukture što ih čini ugodnim dodatkom jelu.

Crna vina mogu imati više ili manje izraženu boju koja ovisi o traženom profilu. Svoj mediteranski karakter izražavaju mirisom i okusom, odišući pritom snagom i elegancijom koje su često popraćene određenom svježinom i začinskim notama bobičastog voća i šikare. Struktura se mijenja prema zrelosti i profilima proizvodnje.

Boja bijelih vina može biti u rasponu od najsvjetlije žuto-zelene do zlatnožute.

Njihova mineralnost, punoća i aromatska snaga ovise o tome je li vinova loza zasađena na visini ili u nizini. Općenito, miješanjem svježine i mineralnosti dobivaju se vina punog i dugotrajnog okusa.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10,5
Najmanja ukupna kiselost:
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

ZOZP „Côtes Catalanes” dopunjen izrazom „rancio”

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes” može se dopuniti izrazom „rancio” za mirna vina koja su zbog uvjeta dozrijevanja dobila „okus rancio”.

Grožđe namijenjeno proizvodnji vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes” dopunjenom izrazom „rancio” mora imati sadržaj šećera od najmanje 238 g/l.

Vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes” dopunjenom izrazom „rancio” imaju udio fermentabilnog šećera (glukoza + fruktoza) od najviše 12 g/l.

U pogledu drugih analitičkih kriterija, vina trebaju ispunjavati europske standarde.

Vina vrste „rancio” proizvode se isključivo od sorti vinove loze Carignan B, Carignan N, Cinsaut N, Grenache blanc B, Grenache gris G, Grenache N, Macabeu B, Tourbat B, Mourvèdre N, Muscat à petits grains B, Muscat d’Alexandrie B. Ta su vina tamno jantarne boje, katkad boje orahove ljuske, s ponekim zelenkastim odsjajem, čime se odražava dugo dozrijevanje u oksidativnom okruženju. Njihova je aroma snažna i dugotrajna te priziva orašaste plodove i određene začine kao što je sjeme piskavice (Trigonella foenum-graecum).

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	14
Najmanja ukupna kiselost:
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	24,48
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Enološki postupci

a. Posebni enološki postupci

ZOZP „Côtes Catalanes”

Poseban enološki postupak

Vina (osim onih koja se dopunjavaju izrazom „rancio”) sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes”, koja dozrijevaju u oksidativnom okruženju, s kvascem ili bez njega, dozrijevaju barem do 1. ožujka u godini nakon godine berbe te ih se nakon tog datuma može stavljati na tržište.

Uz prethodno navedene odredbe, u pogledu enoloških postupaka u proizvodnji vina potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

ZOZP „Côtes Catalanes” dopunjen izrazom „rancio”

Poseban enološki postupak

Vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes” dopunjenom izrazom „rancio” dozrijevaju u oksidativnom okruženju barem do 31. kolovoza pete godine nakon godine berbe te ih se može prodavati potrošačima od 1. rujna pete godine nakon godine berbe.

Međutim, ako se upotrebljava samo jedan spremnik, nakon pet godina dozrijevanja odjednom se svake godine može izvaditi najviše samo jedna petina sadržaja koji se nalazi u spremniku u trenutku vađenja.

U slučaju upotrebe spremnika koji sadržava nekoliko berbi, može se prodavati samo jedna petina sadržaja vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes – rancio” te se ta petina može izvaditi tek šest mjeseci nakon posljednjeg dodavanja vina.

Crna i bijela vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes” dopunjenom izrazom „rancio” mogu se miješati nakon dozrijevanja.

Uz prethodno navedene odredbe, u pogledu enoloških postupaka u proizvodnji vina potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

b. Najveći prinosi

90 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, prerada i dodatna obrada vina namijenjenog proizvodnji vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes” provode se u departmanu Pyrénées-Orientales.

7. Glavne sorte vinove loze

Alicante Henri Bouschet N

Alphonse Lavallée N

Altesse B

Alvarinho – Albariño

Aramon N

Arinarnoa N

Arvine B – Petite Arvine

Bourboulenc B – Doucillon blanc

Cabernet blanc B

Cabernet cortis N

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Caladoc N

Carignan N

Carignan blanc B

Carmenère N

Chardonnay B

Chasan B

Chenanson N

Chenin B

Cinsaut N – Cinsault

Clairette B

Clairette rose Rs

Colombard B

Cot N – Malbec

Counoise N

Egiodola N

Fer N – Fer Servadou, Braucol, Mansois, Pinenc

Gewurztraminer Rs

Grenache N

Grenache blanc B

Grenache gris G

Gros Manseng B

Listan B – Palomino

Lledoner pelut N

Macabeu B – Macabeo

Marsanne B

Marselan N

Mauzac B

Merlot N

Mondeuse N

Morrastel N – Minustellu, Graciano

Mourvèdre N – Monastrell

Muscadelle B

Muscaris B

Muscat d'Alexandrie B – Muscat, Moscato

Muscat de Hambourg N – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains blancs B – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains roses Rs – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains rouges Rg – Muscat, Moscato

Nielluccio N – Nielluciu

Négrette N

Parrellada B

Petit Manseng B

Petit Verdot N

Pinot blanc B

Pinot gris G

Pinot noir N

Piquepoul blanc B

Piquepoul gris G

Piquepoul noir N

Portan N

Poulsard N – Ploussard

Raffiat de Moncade B

Ribol N

Riesling B

Rivairenc N – Aspiran noir

Roussanne B

Sauvignon B – Sauvignon blanc

Sauvignon gris G – Fié gris

Savagnin blanc B

Savagnin rose Rs

Sciaccarello N

Semillon B

Soreli B

Souvignier gris Rs

Sylvaner B

Syrah N – Shiraz

Tannat N

Tempranillo N

Terret blanc B

Terret gris G

Terret noir N

Tourbat B

Ugni blanc B

Verdelho B

Vermentino B – Rolle

Villard blanc B

Villard noir N

Viognier B

8. Opis povezanosti

Posebnost zemljopisnog područja

Vinogradarsko područje nalazi se u prostranom amfiteatru otvorenom na istok prema Sredozemnom moru koji je omeđen nizom sljedećih visokih reljefa:

—	na zapadu planinskim masivom Canigou (planina Pic du Canigou –2 780 metara),

—	na jugu planinskim masivom Albères (planina Roc de France –1 450 metara),

—	na sjeveru planinskim masivom Corbières (planina Mont Tauch – 878 metara).

U ovom se krajoliku s brežuljcima katkad strmih padina, dolinama i prostirućim terasama smjestilo vinogradarsko područje na kojem se uzgaja gotovo samo monokultura sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes”.

Vinogradarsko područje sa zapada prema istoku presijecaju tri rijeke kratkog toka i pritoci koji često presušuju i koji su tijekom godina prenosili elemente koji su se odvajali od planinskih formacija te tako stvorili brojne terase.

U njima su zastupljena sva geološka razdoblja koja su stvorila različite vrste tala proizašlih iz formacija matične stijene, prijenosa ili taloženja naslaga iz jezera i mora. Prema općim obilježjima, tla odabrana za uzgoj vinove loze jesu tanka, vrlo suha, siromašna organskim tvarima te uvijek vrlo šljunkovita i porozna.

Kako bi se postigla raznolikost proizvodnje, na određenim ravnicama koje su bogatije i lakše za obrađivanje posađena je vinova loza sorti koje su nove u regiji.

Budući da je na zapadu omeđeno prijevojem na nadmorskoj visini od 300 metara ili izotermom od 13 °C, to je vinogradarsko područje osunčano više od 2 500 sati godišnje, a razina padalina iznosi od 500 do 650 milimetara, koje su često olujne i uglavnom raspoređene u proljeće i jesen.

Strogo sredozemnoj klimi treba dodati i umjereni učinak mora koje ublažava ljetno sunce i održava laganu svježinu po noći. No, klimu Roussillona najviše obilježava učestalost (jedan od tri dana) i jačina tramontane, sjeverozapadnog vjetra koji je zimi vrlo hladan nakon što prođe preko snijegom prekrivenih vrhova Pirineja.

Posebnost proizvoda

Vinova loza stigla je u Roussillon zajedno sa sredozemnom civilizacijom.

U ovoj su se vrućoj i vjetrovitoj klimi od početka naše ere proizvodila posebna vina od prirodno vrlo slatkog grožđa.

Malo po malo proizvodnja se usmjerila na prirodno slatka vina, koja su bogatstvo Roussillona. Od takve su uporabe vinogradari naučili o dozrijevanju u oksidativnom okruženju koje zahtijeva jedinstveno i posebno znanje i umijeće.

Iako se u Roussillonu tradicionalno proizvode prirodno slatka vina, oduvijek su se proizvodila i mirna vina. Njihova potrošnja do XIX. stoljeća bila je većinom lokalna. No, zahvaljujući prirodno visokim stupnjevima alkohola zbog čega dobro podnose prijevoz, vina su se počela prodavati i izvan Roussillona te su tako proizvođači shvatili kvalitetu i posebnost mirnih vina departmana.

Praksa dozrijevanja u oksidativnom okruženju dovela je do proizvodnje vina „rancio”, koja su nevjerojatan pokazatelj katalonske kulture. Sredinom 18. stoljeća Saint Simon odredio je „rancio” kao odležano španjolsko vino, a krajem 19. stoljeća Paul Oliver, preuzimajući vina iz stare proizvodnje misnog vina opatije Rous u Banyulsu, ponosno je uveo „rancio doux” (slatki rancio) u ponudu proizvoda.

Ojačan tom raznolikošću i snažnim identitetom, zaštićeni zemljopisni identitet Côtes Catalanes priznat je odlukom od 16. studenoga 1981., a njegovo je zemljopisno područje izmijenjeno 1. rujna 2003. objedinjavanjem ZOZP-ova „Coteaux de Fenouillèdes”, „Vals d’Agly” i „Côtes Catalanes” kao rezultat želje vinogradara da ujedine snage u proizvodnji vina snažnog katalonskog identiteta.

Proizvodnja iznosi oko 150 000 hl crnih vina (55 %), ružičastih vina (30 %) i bijelih vina (15 %), uz tradicionalnu, specifičnu i tajnu proizvodnju vina „rancio”, koje je dozrijevalo u oksidativnom okruženju i ima vrlo karakteristična rancio obilježja.

Crna vina najčešće se povezuju s tradicionalnim sredozemnim sortama vinove loze (Carignan N, Grenache, Syrah N). U nizinama se mogu pronaći i sorte vinove loze sa jugozapada, kao što su Merlot N ili Cabernet-Sauvignon N. One su snažne i elegantne, a sve su ublažene svježinom koja unosi ravnotežu u ta vina proizvedena od vinove loze okupane suncem, koja imaju prirodno visok stupanj alkohola.

Lokalne bijele sorte vinove loze (Grenache B, Grenache G, Macabeu B, Tourbat B, muškati) uzgajaju se pokraj nedavno zasađenih vinovih loza kao što su Chardonnay B, Marsanne B, Roussanne B ili Vermentino B… Njihova mineralnost, punoća i aromatska snaga ovise o tome je li vinova loza zasađena na visini ili u nizini. Imaju raskošnu aromu i osobnost. Miješanjem svježine i mineralnosti dobivaju se vina punog i dugotrajnog okusa.

Ružičasta vina uglavnom su aromatska i široke palete boja. U ravnici Roussillona proizvode se vrlo aromatična, lagana i podatna vina. Kad potječu s brežuljaka njihova je boja intenzivnija, a njihova ih struktura čini ugodnim dodatkom jelu.

Vina „rancio” proizvode se od jedine tradicionalne vinove loze Roussillona i dozrijevaju barem pet godina.

Okus „rancio” obilježava određena vina nakon dugog razdoblja dozrijevanja, općenito u spremnicima ili starim bačvama. Bez obzira na to jesu li vina u početku bijela ili crna, nakon nekog vremena dobiju istu tamnu jantarnu boju, katkad boju orahove ljuske, s ponekim zelenkastim odsjajem. Njihova je aroma snažna i dugotrajna te priziva orašaste plodove i određene začine kao što je sjeme piskavice (Trigonella foenum-graecum).

Uzročna povezanost posebnosti zemljopisnog područja i posebnosti proizvoda

Suha vina u Kataloniji dugo su istraživana zbog njihove boje, koncentracije i visokog stupnja alkohola, koji je trgovcima omogućavao da miješanjem uravnoteže druge nedostatne proizvode. Zbog vruće i suhe klime te nepostojanja odgovarajuće geološke podloge za izgradnju podzemnih podruma, ta suha vina nisu se mogla čuvati te se time u prošlosti poticalo vinogradare da brzo prodaju proizvedena vina. Pojavljivanje modernih tehnologija tijekom proteklih četrdesetak godina i konkretnije izum hladnjaka, omogućili su da se ponovno pokrene ta proizvodnja koja je sada značajna dopuna drugim vinima koja se proizvode u departmanu.

Budući da je to najtoplije područje u Francuskoj, sve sorte vinove loze ovdje svake godine sazrijevaju u potpunosti, što pridonosi utvrđivanju snažnog sredozemnog identiteta svih proizvedenih vina.

Iako je zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes” dobila ugled zahvaljujući tradicionalnim sortama vinove loze Carignan N, Grenache B, Grenache G i Grenache N te Macabeu B, u plodnijim i katkad navodnjavanim područjima Sjeverne Katalonije, koja omogućuju proizvodnju podatnog vina voćnog okusa u većim prinosima, počele su se uzgajati netradicionalne sorte vinove loze (nekoliko sorti Cabernet, Merlot, Chardonnay kao najvažnije).

U vinogradarskom kontekstu u kojem je ključan pojam identiteta, vinogradari Roussillona imaju priliku proizvoditi vina vrlo snažnog kulturološkog ugleda kao što su vina „rancio” autentičnog okusa Katalonije koja se ponose svojom dugotrajnom tradicijom.

Zahvaljujući mogućnosti proizvodnje izuzetnih vina snažnog identiteta, kao i ponosu vinogradara zbog pripadnosti katalonskom području, zemlji ragbija, vina i tradicija, mostu između Francuske i Španjolske čijoj oštrini može parirati samo karakter ljudi koji na njoj rade, ispunjeni su svi uvjeti za proizvodnju kvalitetnog vina.

Na katalonskom se području već dugi niz godina razvijaju različite vrste turizma, od mora do planina, koji omogućuje otkrivanje bogatstva tog departmana i ZOZP-a „Côtes Catalanes” kao jednog od njegovih predstavnika.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes” može se dopuniti sljedećim izrazima:

—	izrazima „primeur” (mlado) ili „nouveau” (novo);

—	nazivom jedne ili više sorti vinove loze;

—	izrazom „rancio” podložno uvjetima utvrđenim u specifikaciji proizvoda.

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes” može se dopuniti nazivom najmanje zemljopisne jedinice „Pyrénées-Orientales” podložno uvjetima utvrđenim u specifikaciji proizvoda.

Ako se izraz „Indication géographique protégée” („zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla”) zamjenjuje tradicionalnim izrazom „Vin de pays” („regionalno vino”), na etiketi se nalazi logotip ZOZP-a Europske unije.

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na određenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini definirano odstupanjem u pogledu proizvodnje i razvoja vina koja nose zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Côtes Catalanes” sastoji se od sljedećih područja općina:

—

Departman Ariège:

Aigues-Juntes, L’Aiguillon, Albiès, Alliat, Allières, Alzen, Appy, Arabaux, Arignac, Arnave, Artigues, Ascou, Aston, Auzat, Axiat, Ax-les-Thermes, La Bastide-de-Sérou, Baulou, Bédeilhac-et-Aynat, Bélesta, Bénac, Bénaix, Bestiac, Bompas, Le Bosc, Bouan, Brassac, Burret, Les Cabannes, Cadarcet, Capoulet-et-Junac, Carcanières, Carla-de-Roquefort, Caussou, Caychax, Cazenave-Serres-et-Allens, Celles, Château-Verdun, Cos, Dreuilhe, Durban-sur-Arize, Ferrières-sur-Ariège, Foix, Fougax-et-Barrineuf, Freychenet, Ganac, Garanou, Génat, Gestiès, Gourbit, L’Herm, L’Hospitalet-près-l’Andorre, Ignaux, Ilhat, Illier-et-Laramade, Lapège, Larbont, Larcat, Larnat, Lassur, Lavelanet, Lercoul, Lesparrou, Leychert, Lieurac, Lordat, Loubières, Luzenac, Mercus-Garrabet, Mérens-les-Vals, Miglos, Mijanès, Montagagne, Montaillou, Montels, Montferrier, Montgaillard, Montoulieu, Montségur, Montseron, Nalzen, Nescus, Niaux, Orgeix, Orlu, Ornolac-Ussat-les-Bains, Orus, Pech, Péreille, Perles-et-Castelet, Le Pla, Prades, Pradières, Prayols, Le Puch, Quérigut, Quié, Rabat-les-Trois-Seigneurs, Raissac, Roquefixade, Roquefort-les-Cascades, Rouze, Saint-Jean-d’Aigues-Vives, Saint-Jean-de-Verges, Saint-Martin-de-Caralp, Saint-Paul-de-Jarrat, Saint-Pierre-de-Rivière, Saurat, Sautel, Savignac-les-Ormeaux, Senconac, Sentenac-de-Sérou, Serres-sur-Arget, Siguer, Aulos-Sinsat, Sorgeat, Soula, Surba, Suzan, Tarascon-sur-Ariège, Tignac, Unac, Urs, Ussat, Vaychis, Vèbre, Verdun, Vernajoul, Vernaux, Val-de-Sos, Villeneuve-d'Olmes.

—

Departman Aude:

Ajac, Alaigne, Albas, Alet-les-Bains, Antugnac, Argeliers, Argens-Minervois, Armissan, Arques, Artigues, Aunat, Axat, Bages, Belcaire, Belcastel-et-Buc, Belfort-sur-Rebenty, Bellegarde-du-Razès, Belvèze-du-Razès, Belvianes-et-Cavirac, Belvis, Bessède-de-Sault, La Bezole, Bizanet, Bize-Minervois, Bouriège, Bourigeole, Le Bousquet, Boutenac, Brézilhac, Brugairolles, Bugarach, Cailhau, Cailhavel, Cailla, Cambieure, Campagna-de-Sault, Campagne-sur-Aude, Camplong-d’Aude, Camps-sur-l’Agly, Camurac, Canet, Cascastel-des-Corbières, Cassaignes, Castelnau-d’Aude, Castelreng, Val de Lambronne, Caunette-sur-Lauquet, Caves, Cépie, Chalabre, Le Clat, Clermont-sur-Lauquet, Comus, Conilhac-Corbières, Corbières, Coudons, Couiza, Counozouls, Cournanel, Coursan, Courtauly, La Courtète, Coustaussa, Coustouge, Cruscades, Cubières-sur-Cinoble, Cucugnan, Cuxac-d’Aude,La Digne-d’Amont, La Digne-d’Aval, Donazac, Duilhac-sous-Peyrepertuse, Durban-Corbières, Embres-et-Castelmaure, Escales, Escouloubre, Escueillens-et-Saint-Just-de-Bélengard, Espéraza, Espezel, Val-du-Faby, Fabrezan, La Fajolle, Fenouillet-du-Razès, Ferrals-les-Corbières, Ferran, Festes-et-Saint-André, Feuilla, Fitou, Fleury, Fontanès-de-Sault, Fontcouverte, Fontjoncouse, Fourtou, Fraissé-des-Corbières, Gaja-et-Villedieu, Galinagues, Gardie, Gincla, Ginestas, Ginoles, Gramazie, Granès, Greffeil, Gruissan, Homps, Hounoux, Jonquières, Joucou, Ladern-sur-Lauquet, La Palme, Lasserre-de-Prouille, Lauraguel, Leucate, Lézignan-Corbières, Lignairolles, Limoux, Loupia, Luc-sur-Aude, Luc-sur-Orbieu,Magrie, Mailhac, Maisons, Malras, Malviès, Marcorignan, Marsa, Mazerolles-du-Razès, Mazuby, Mérial, Mirepeisset, Missègre, Montazels, Montbrun-des-Corbières, Montfort-sur-Boulzane, Montgaillard, Montgradail, Monthaut, Montjardin, Montredon-des-Corbières, Montséret, Moussan, Narbonne, Nébias, Névian, Niort-de-Sault, Port-la-Nouvelle, Ornaisons, Ouveillan, Padern, Paraza, Pauligne, Paziols, Peyrefitte-du-Razès, Peyriac-de-Mer, Peyrolles, Pieusse, Pomas, Pomy, Portel-des-Corbières, Pouzols-Minervois, Puilaurens, Puivert, Quillan, Quintillan, Quirbajou, Raissac-d’Aude, Rennes-le-Château, Rennes-les-Bains, Rivel, Rodome, Roquefeuil, Roquefort-de-Sault, Roquefort-des-Corbières, Roquetaillade-et-Conilhac, Roubia, Rouffiac-des-Corbières, Routier, Saint-André-de-Roquelongue, Saint-Benoît, Sainte-Colombe-sur-Guette, Sainte-Colombe-sur-l’Hers, Saint-Couat-du-Razès, Saint-Ferriol, Saint-Hilaire, Saint-Jean-de-Barrou, Saint-Jean-de-Paracol, Saint-Julia-de-Bec, Saint-Just-et-le-Bézu, Saint-Laurent-de-la-Cabrerisse, Saint-Louis-et-Parahou, Saint-Marcel-sur-Aude, Saint-Martin-de-Villereglan, Saint-Martin-Lys, Saint-Nazaire-d’Aude, Saint-Polycarpe, Sainte-Valière, Sallèles-d’Aude, Salles-d’Aude, Salvezines, Seignalens, La Serpent, Serres, Sigean, Sonnac-sur-l’Hers, Sougraigne, Terroles, Thézan-des-Corbières, Tourouzelle, Tourreilles, Treilles, Tréziers, Tuchan, Valmigère, Ventenac-en-Minervois, Véraza, Verzeille, Villardebelle, Villar-Saint-Anselme, Villarzel-du-Razès, Villebazy, Villedaigne, Villefloure, Villefort, Villelongue-d’Aude, Villeneuve-les-Corbières, Villesèque-des-Corbières, Vinassan.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-5e5bb316-d3a0-4505-a928-4c5624575423

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

28.9.2020

Službeni list Europske unije

C 319/15

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2020/C 319/07)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave

JEDINSTVENI DOKUMENT

„ÚJFEHÉRTÓI MEGGY”

EU br.: PGI-HU-02411 – 15.2.2018.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1. Naziv

„Újfehértói meggy”

2. Država članica ili treća zemlja

Mađarska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.6: Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Voće za konzumaciju u svježem obliku ili preradu sljedećih sorti vrste Prunus cerasus L. odabrano u istraživačkoj stanici Újfehértó može se koristiti za proizvodnju zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Újfehértói meggy”: Újfehértói fürtös, Kántorjánosi 3, Debreceni bőtermő, Éva i Petri.

ZOZP „Újfehértói meggy” ima sljedeća kvalitativna svojstva:

—	kožica: uvijek sjajna, tamnocrvene boje do boje crnog vina,

—	meso: čvrsto, srednje obojenosti, osim sorte Debreceni bőtermő,

—	okus: bez gorčine, usklađeno sladak i kiseo; sorte Kántorjánosi 3 i Éva malo su kiselije,

—	udio šećera: najmanje 14 stupnjeva Brixa,

—	omjer šećera/kiselosti: 8–20,

—	ukupna kiselost: 0,6–1,5 %,

—	najmanji promjer ploda: 19 mm.

Voće za konzumaciju u svježem obliku bere se kad je zrelo 80–90 %. Voće za preradu bere se kad je potpuno zrelo, odnosno kad se svi plodovi u krošnji lako odvajaju od peteljke.

Kad se prodaje za konzumaciju u svježem obliku, proizvod ima sljedeća svojstva: netaknut je i nema oštećenja; ima peteljku; čist je, bez vidljivih stranih tvari i zdrav, bez truleži, štetnih organizama ili pesticida. Kada se prodaje za preradu, ne mora imati peteljku.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

–

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na definiranom zemljopisnom području

Sve faze proizvodnje višnje „Újfehértói meggy” moraju se provesti na zemljopisnom području utvrđenom u točki 4.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Pakiranje proizvoda izrađeno je od drveta, kartona, plastike ili rupičaste plastične folije, težine od 250 g do 10 kg. Može se prodavati u rasutom stanju za industrijsku preradu ili izravno potrošačima. Pakiranjem se osigurava da voće zadrži svoja svojstva i ostane neoštećeno.

Proizvod se može skladištiti u hladnjači pod uvjetom da temperatura ne padne ispod 2 °C i da relativna vlažnost ne premašuje 80 %. Da bi se očuvala svježina višanja „Újfehértói meggy”, voće se može skladištiti u hladnjači najduže tri tjedna.

Višnje „Újfehértói meggy” moraju se pakirati na zemljopisnom području utvrđenom u točki 4. kako bi voće zadržalo svježinu i ostalo neoštećeno te kako bi se spriječilo smanjenje kvalitete, s obzirom na to da se opetovanim rukovanjem i prijevozom može oštetiti kožica, zbog čega voće počne truliti i postane neprikladno za prodaju.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Oznaka zemljopisnog podrijetla može se koristiti samo za višnje koje potječu iz administrativnog područja sljedećih općina okruga Szabolcs-Szatmár-Bereg i koje se tamo uzgajaju:

Érpatak, Geszteréd, Kálmánháza, Nagykálló, Nyíregyháza-Bálinbokor, Nyíregyháza-Butyka, Nyíregyháza-Császárszállás, Nyíregyháza-Lászlótanya, Nyíregyháza-Újsortanya i Újfehértó.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost između višanja „Újfehértói meggy” i zemljopisnog područja temelji se na kvaliteti, čiji su ključni elementi navedeni u nastavku.

Prirodni čimbenici:

Zemljopisno područje nalazi se u središtu regije Nyírség, u okrugu Szabolcs-Szatmár-Bereg. Višnja se uzgaja u toj regiji izoliranih brežuljaka visine 20–50 m, koji se uzdižu nad poplavnim područjem rijeke Tise.

Godišnja količina padalina u središtu regije Nyírség iznosi 570–590 mm, ali u određenim područjima može biti i od 550 do 600 mm. Količina padalina tijekom sezone rasta iznosi oko 420 mm, od čega 65–78 mm padne u lipnju, što pogoduje uzgoju višanja „Újfehértói meggy”. Prosječna je temperatura 9,3–9,9 °C. Mraz se posljednji put javi sredinom travnja. Najtopliji je mjesec srpanj s temperaturama od 20,2 do 20,7 oC, što je za 1–2 oC niža temperatura nego u drugim područjima Velike nizine. Ljetna vrućina u tom je zemljopisnom području manje intenzivna nego u drugim dijelovima Velike nizine jer su tamo noći znatno hladnije, čak i ljeti. Proljeća počinju kasnije nego u okolnim regijama, pa cvjetovi višnje obično nisu izloženi proljetnom mrazu. Zemljopisno područje obično je izloženo velikim razlikama između dnevnih i noćnih temperatura tijekom razdoblja vegetacije višanja „Újfehértói meggy”. Iznimno toplo vrijeme na tom području započinje nakon prve polovine srpnja, ali do tada su višnje već obrane. Godišnje ima od 1 950 do 2 030 sunčanih sati, od čega 760–800 sati pripada ljetnom razdoblju.

Godišnja količina padalina u regiji Nyírség je 550–600 mm. Razdoblje vegetacije za „Újfehértói meggy” vlažnije je, a najviše kiše ima u kasno proljeće i rano ljeto.

Na definiranom zemljopisnom području prevladava pjeskovito tlo s humusom na pjeskovitim stijenama. Za tu vrstu tla svojstven je sadržaj humusa veći od 1 % i površinski sloj tla debljine od oko 40 cm. Ima dobar kapacitet zadržavanja vode, propusno je, prozračno i ne suši se lako, a nutritivni kapacitet dovoljan je za postizanje dobrog prinosa. Povećanjem rezervi dušika prinos se može znatno povećati. Uz prethodno navedenu vrstu tla prisutni su i veći ili manji komadi crveno-smeđeg šumskog tla, sa sadržajem humusa od 1 do 1,5 %. Svojstva tla povezana s upravljanjem vodom povoljna su jer uz relativnu propusnost vode tlo ima i dobru sposobnost zadržavanja vode. Daljnji su pozitivni čimbenici prozračnost i svojstva upravljanja hranjivim tvarima. Zahtjevi za proizvodnju višanja „Újfehértói meggy” savršeno odgovaraju svojstvima definiranog zemljopisnog područja i nije slučajnost da je u drugoj polovini 17. stoljeća proizvodnja višanja tamo započela, ni da je od tamo potekla sorta višanja Újfehértó „fürtös” te ni da većina usjeva višnje u okrugu Szabolcs-Szatmár-Bereg od tamo potječe.

Ljudski čimbenici

Lokalni selektivni uzgoj:

Vrste višanja s visokim prinosom, lokalno poznate kao „Fehértói csüngős Pándy” ili „Fehértói fürtös Pándy”, u Újfehértóu i njegovoj okolici proširile su se do prve polovine 20. stoljeća. Tijekom lokalnog selektivnog uzgoja, koji je započeo u istraživačkoj stanici Újfehértó tijekom 1960-ih pod vodstvom dr. Ferenca Pethőa, klonovi samoplodnih višanja visoke kvalitete i visokog prinosa koji se lako odvajaju od peteljke prikupljani su unutar i oko regije Újfehértó. Klon višnje s najpogodnijim svojstvima, ispitan testom P2, izdvojen je i klasificiran kao sorta kojoj je 1970. dodijeljeno privremeno državno priznanje pod nazivom „Újfehértói fürtös”. Lokalni selektivni uzgoj proširio se na okolne općine te regije. Sorte koje su ondje prikupljene isto tako su ispitane u Újfehértóu, a najboljim je sortama dodijeljeno državno priznanje (Debreceni bőtermő, Kántorjánosi 3, Petri, Éva).

Posebna kultura uzgoja:

Sorte višanja „Újfehértói meggy” imaju viseće krošnje i sklone su opadanju lišća, pa ih je svake godine potrebno redovito orezivati. Da bi se osigurala ravnomjerna izloženost krošnje svjetlu, pri orezivanju se ulaže puno truda kako bi se zadržao šiljati oblik ili oblik nalik stošcu.

Tijekom orezivanja pupova radi oblikovanja krošnje uklanjaju se svi okomiti pupovi – ili ako nema peteljke, oni koji vise prema dolje – pri čemu se na izdancima iz središnje osi ostavi peteljka duljine 1–2 cm. Nakon orezivanja preostali pupovi na bočnim granama imaju oblik riblje kosti. Slična se metoda orezivanja koristi i za stabla koja imaju plodove. Stožasti oblik koristi se i pri mehaničkom branju bočnih grana na otvorenim krošnjama.

Posebna svojstva

Višnja „Újfehértói meggy” nema gorčine, kožice je boje crnog vina ili tamnocrvene boje, obojena (osim sorte Debreceni bőtermő) i okusa koji je ugodno sladak i kiseo (za voće sorti Újfehértói fürtős, Debreceni bőtermő i Petri) ili blago kiseo (za voće sorte Kántorjánosi 3 i Éva).

Ta posebna svojstva proizlaze iz klimatskih i pedoloških uvjeta zemljopisnog područja i ljudskog znanja (odabir sorti i posebna kultura uzgoja) povezanog s Újfehértóom.

Povezanost sa zemljopisnim područjem

Na zemljopisnom području prevladava relativno velik broj sunčanih sati (950–1 030 sati), zbog čega višnje „Újfehértói meggy” imaju prepoznatljivu boju crnog vina ili tamnocrvenu boju.

Između velikih razlika u dnevnim i noćnim temperaturama te udjela šećera vlada odnos linearne regresije. Zbog znatne razlike u dnevnim i noćnim temperaturama na zemljopisnom području tijekom razdoblja vegetacije višnje „Újfehértói meggy” imaju visoki udio šećera (najmanje 14 stupnjeva Brixa), koji im daje ugodno sladak i kiseo ili blago kiseo okus.

Zbog kombiniranog učinka velike količine padalina na zemljopisnom području tijekom razdoblja vegetacije i dobrog kapaciteta zadržavanja vode pjeskovitog tla srednje gustoće s humusom, voće ima nizak udio kiselosti (ukupna kiselost od 0,6 do 1,5 %), što višnjama „Újfehértói meggy” također daje prepoznatljiv, ugodno sladak i kiseo ili blago kiseo okus.

Posebna metoda uzgoja za orezivanje višanja „Újfehértói meggy” u stožasti oblik krošnje osigurava dovoljnu izloženost ploda svjetlu tijekom dozrijevanja, čime se pridonosi i razvijanju tamnocrvene boje ili boje crnog vina ploda te slatkog i kiselog ili blago kiselog okusa.

Sorta koju je istraživačka stanica Újfehértó odabrala kao prvu bila je „Újfehértói fürtös”, čiji je plod postao poznat kao „Újfehértói” i u domovini i izvan nje. I druge odabrane sorte (Debreceni bőtermő, Petri, Kántorjánosi 3 i Éva) povezane su s područjem Újfehértóa, pa su i njihovi plodovi postali poznati pod zajedničkim nazivom „Újfehértói meggy”.

Od 2008. svake se godine održava festival na kojem se predstavljaju višnje „Újfehértói meggy”. Na natjecanjima u kuhanju i pravljenju slastica u okviru festivala od višanja „Újfehértói meggy” pripremaju se kolači, štrudle i druga jela s višnjama.

Upućivanje na objavu specifikacije proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://gi.kormany.hu/foldrajzi-arujelzok

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 319

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 63. 28 rujna 2020.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2020/C 319/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.9900 – ZF China/Wolong/Wolong ZF Automotive Electric Motors JV) ( 1 )	1

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2020/C 319/02	Tečajna lista eura — 25. rujna 2020.	2

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2020/C 319/03	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9959 – Advent/Aareal/Aareon) Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	3
2020/C 319/04	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9937 – BC Partners/Sofima/IMA) Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	5
2020/C 319/05	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9963 – Iliad S.A./Play Communications S.A.) ( 1 )	6
	DRUGI
	Europska komisija
2020/C 319/06	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	7
2020/C 319/07	Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	15

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1634
JPY	japanski jen	122,74
DKK	danska kruna	7,4465
GBP	funta sterlinga	0,91343
SEK	švedska kruna	10,6285
CHF	švicarski franak	1,0798
ISK	islandska kruna	161,80
NOK	norveška kruna	11,1445
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,107
HUF	mađarska forinta	363,16
PLN	poljski zlot	4,5557
RON	rumunjski novi leu	4,8753
TRY	turska lira	8,8709
AUD	australski dolar	1,6548
CAD	kanadski dolar	1,5560
HKD	hongkonški dolar	9,0165
NZD	novozelandski dolar	1,7756
SGD	singapurski dolar	1,6022
KRW	južnokorejski von	1 367,57
ZAR	južnoafrički rand	19,9000
CNY	kineski renminbi-juan	7,9451
HRK	hrvatska kuna	7,5490
IDR	indonezijska rupija	17 299,76
MYR	malezijski ringit	4,8485
PHP	filipinski pezo	56,431
RUB	ruski rubalj	90,4050
THB	tajlandski baht	36,781
BRL	brazilski real	6,4560
MXN	meksički pezo	26,0006
INR	indijska rupija	85,7175


	(1) Tekst značajan za EGP.