|
ISSN 1977-1088 |
||
|
Službeni list Europske unije |
C 231 |
|
|
||
|
Hrvatsko izdanje |
Informacije i objave |
Godište 63. |
|
Sadržaj |
Stranica |
|
|
|
IV. Obavijesti |
|
|
|
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE |
|
|
|
Europska komisija |
|
|
2020/C 231/01 |
||
|
|
OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA |
|
|
2020/C 231/02 |
|
|
V. Objave |
|
|
|
DRUGI |
|
|
|
Europska komisija |
|
|
2020/C 231/03 |
|
HR |
|
IV. Obavijesti
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
Europska komisija
|
14.7.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 231/1 |
Tečajna lista eura (1)
13. srpnja 2020.
(2020/C 231/01)
1 euro =
|
|
Valuta |
Tečaj |
|
USD |
američki dolar |
1,1329 |
|
JPY |
japanski jen |
121,40 |
|
DKK |
danska kruna |
7,4448 |
|
GBP |
funta sterlinga |
0,89938 |
|
SEK |
švedska kruna |
10,3833 |
|
CHF |
švicarski franak |
1,0685 |
|
ISK |
islandska kruna |
159,40 |
|
NOK |
norveška kruna |
10,6650 |
|
BGN |
bugarski lev |
1,9558 |
|
CZK |
češka kruna |
26,648 |
|
HUF |
mađarska forinta |
353,83 |
|
PLN |
poljski zlot |
4,4758 |
|
RON |
rumunjski novi leu |
4,8443 |
|
TRY |
turska lira |
7,7824 |
|
AUD |
australski dolar |
1,6248 |
|
CAD |
kanadski dolar |
1,5366 |
|
HKD |
hongkonški dolar |
8,7809 |
|
NZD |
novozelandski dolar |
1,7226 |
|
SGD |
singapurski dolar |
1,5743 |
|
KRW |
južnokorejski von |
1 361,37 |
|
ZAR |
južnoafrički rand |
18,9726 |
|
CNY |
kineski renminbi-juan |
7,9309 |
|
HRK |
hrvatska kuna |
7,5340 |
|
IDR |
indonezijska rupija |
16 342,08 |
|
MYR |
malezijski ringit |
4,8306 |
|
PHP |
filipinski pezo |
55,998 |
|
RUB |
ruski rubalj |
80,1470 |
|
THB |
tajlandski baht |
35,562 |
|
BRL |
brazilski real |
6,0494 |
|
MXN |
meksički pezo |
25,4857 |
|
INR |
indijska rupija |
85,2160 |
(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.
OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
|
14.7.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 231/2 |
Ažurirani popis graničnih prijelaza iz članka 2. točke 8. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (kodifikacija) (1)
(2020/C 231/02)
Objavljivanje popisa graničnih prijelaza iz članka 2. točke 8. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (2) temelji se na podacima koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 39. Zakonika o schengenskim granicama.
Osim objave u Službenom listu, podaci koji se redovito ažuriraju dostupni su na internetskim stranicama Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove.
FRANCUSKA
Zamjena podataka objavljenih u SL C 64, 27.2.2020., str. 17.
POPIS GRANIČNIH PRIJELAZA
Zračne granice
|
(1) |
Ajaccio-Napoléon-Bonaparte |
|
(2) |
Albert-Bray |
|
(3) |
Angers-Marcé |
|
(4) |
Angoulême-Brie-Champniers |
|
(5) |
Annecy-Methet |
|
(6) |
Auxerre-Branches |
|
(7) |
Avignon-Caumont |
|
(8) |
Bâle-Mulhouse |
|
(9) |
Bastia-Poretta |
|
(10) |
Beauvais-Tillé |
|
(11) |
Bergerac-Dordonge-Périgord |
|
(12) |
Béziers-Vias |
|
(13) |
Biarritz-Pays Basque |
|
(14) |
Bordeaux-Mérignac |
|
(15) |
Brest-Bretagne |
|
(16) |
Brive-Souillac |
|
(17) |
Caen-Carpiquet |
|
(18) |
Calais-Dunkerque |
|
(19) |
Calvi-Sainte-Catherine |
|
(20) |
Cannes-Mandelieu |
|
(21) |
Carcassonne-Salvaza |
|
(22) |
Châlons-Vatry |
|
(23) |
Chambéry-Aix-les-Bains |
|
(24) |
Châteauroux-Déols |
|
(25) |
Cherbourg-Mauperthus |
|
(26) |
Clermont-Ferrand-Auvergne |
|
(27) |
Colmar-Houssen |
|
(28) |
Deauville-Normandie |
|
(29) |
Dijon-Longvic |
|
(30) |
Dinard-Pleurtuit-Saint-Malo |
|
(31) |
Dôle-Tavaux |
|
(32) |
Epinal-Mirecourt |
|
(33) |
Figari-Sud Corse |
|
(34) |
Grenoble-Alpes-Isère |
|
(35) |
Hyères-le Palivestre |
|
(36) |
Pariz-Issy-les-Moulineaux |
|
(37) |
La Môle-Saint-Tropez (od 1. srpnja do 15. listopada 2020.) |
|
(38) |
La Rochelle-Ile de Ré |
|
(39) |
La Roche-sur-Yon |
|
(40) |
Laval-Entrammes |
|
(41) |
Le Havre-Octeville |
|
(42) |
Le Mans-Arnage |
|
(43) |
Le Touquet-Côte ďOpale |
|
(44) |
Lille-Lesquin |
|
(45) |
Limoges-Bellegarde |
|
(46) |
Lorient-Lann-Bihoué |
|
(47) |
Lyon-Bron |
|
(48) |
Lyon-Saint-Exupéry |
|
(49) |
Marseille-Provence |
|
(50) |
Metz-Nancy-Lorraine |
|
(51) |
Monaco-Héliport |
|
(52) |
Montpellier-Méditérranée |
|
(53) |
Nantes-Atlantique |
|
(54) |
Nice-Côte d’Azur |
|
(55) |
Nîmes-Garons |
|
(56) |
Orléans-Bricy |
|
(57) |
Orléans-Saint-Denis-de-l’Hôtel |
|
(58) |
Pariz-Charles de Gaulle |
|
(59) |
Pariz-le Bourget |
|
(60) |
Pariz-Orly |
|
(61) |
Pau-Pyrénées |
|
(62) |
Perpignan-Rivesaltes |
|
(63) |
Poitiers-Biard |
|
(64) |
Quimper-Pluguffan (granični prijelaz otvoren od početka svibnja do početka rujna) |
|
(65) |
Rennes Saint-Jacques |
|
(66) |
Rodez-Aveyron |
|
(67) |
Rouen-Vallée de Seine |
|
(68) |
Saint-Brieuc-Armor |
|
(69) |
Saint-Etienne Loire |
|
(70) |
Saint-Nazaire-Montoir |
|
(71) |
Strasbourg-Entzheim |
|
(72) |
Tarbes-Lourdes-Pyrénées |
|
(73) |
Toulouse-Blagnac |
|
(74) |
Toulouse-Francazal |
|
(75) |
Tours-Val de Loire |
|
(76) |
Troyes-Barberey |
Morske granice
|
(1) |
Ajaccio |
|
(2) |
Bastia |
|
(3) |
Bayonne |
|
(4) |
Bordeaux |
|
(5) |
Boulogne |
|
(6) |
Brest |
|
(7) |
Caen-Ouistreham |
|
(8) |
Calais |
|
(9) |
Cannes-Vieux Port |
|
(10) |
Carteret |
|
(11) |
Cherbourg |
|
(12) |
Dieppe |
|
(13) |
Douvres |
|
(14) |
Dunkerque |
|
(15) |
Granville |
|
(16) |
Honfleur |
|
(17) |
La Rochelle-La Pallice |
|
(18) |
Le Havre |
|
(19) |
Les Sables-d’Olonne-Port |
|
(20) |
Lorient |
|
(21) |
Marseille |
|
(22) |
Monaco-Port de la Condamine |
|
(23) |
Nantes-Saint-Nazaire |
|
(24) |
Nice |
|
(25) |
Port-de-Bouc-Fos/Port-Saint-Louis |
|
(26) |
Port-la-Nouvelle |
|
(27) |
Port-Vendres |
|
(28) |
Roscoff |
|
(29) |
Rouen |
|
(30) |
Saint-Brieuc |
|
(31) |
Saint-Malo |
|
(32) |
Sète |
|
(33) |
Toulon |
Kopnene granice
|
(1) |
Željeznički kolodvor Bourg Saint Maurice (granični prijelaz otvoren od početka prosinca do sredine travnja) |
|
(2) |
Željeznički kolodvor Moûtiers (granični prijelaz otvoren od početka prosinca do sredine travnja) |
|
(3) |
Željeznički kolodvor Ashford International |
|
(4) |
Željeznički kolodvor Avignon-Centre |
|
(5) |
Cheriton/Coquelles |
|
(6) |
Željeznički kolodvor Chessy-Marne-la-Vallée |
|
(7) |
Željeznički kolodvor Fréthun |
|
(8) |
Željeznički kolodvor Lille-Europe |
|
(9) |
Željeznički kolodvor Pariz-Nord |
|
(10) |
Željeznički kolodvor Saint-Pancras |
|
(11) |
Željeznički kolodvor Ebbsfleet |
|
(12) |
Pas de la Case-Porta |
Popis prethodnih objava
SL C 316, 28.12.2007., str. 1.
SL C 134, 31.5.2008., str. 16.
SL C 331, 31.12.2008., str. 13.
SL C 229, 23.9.2009., str. 28.
SL C 263, 5.11.2009., str. 22.
SL C 298, 8.12.2009., str. 17.
SL C 326, 3.12.2010., str. 17.
SL C 355, 29.12.2010., str. 34.
SL C 190, 30.6.2011., str. 17.
SL C 210, 16.7.2011., str. 30.
SL C 271, 14.9.2011., str. 18.
SL C 356, 6.12.2011., str. 12.
SL C 313, 17.10.2012., str. 11.
SL C 394, 20.12.2012., str. 22.
SL C 314, 29.10.2013., str. 5.
SL C 244, 26.7.2014., str. 22.
SL C 332, 24.9.2014., str. 12.
SL C 420, 22.11.2014., str. 9.
SL C 126, 18.4.2015., str. 10.
SL C 341, 16.10.2015., str. 19.
SL C 278, 30.7.2016., str. 47.
SL C 401, 29.10.2016., str. 4.
SL C 484, 24.12.2016., str. 30.
SL C 120, 13.4.2017., str. 17.
SL C 411, 2.12.2017., str. 10.
SL C 368, 11.10.2018., str. 4.
SL C 459, 20.12.2018., str. 40.
(1) Vidjeti popis ranijih objava na kraju ažuriranog popisa.
V. Objave
DRUGI
Europska komisija
|
14.7.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 231/7 |
Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012
(2020/C 231/03)
Europska komisija odobrila je ovu manju izmjenu u skladu s člankom 6. stavkom 2. trećim podstavkom Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).
Zahtjev za odobrenje ove manje izmjene može se pregledati u Komisijinoj bazi podataka eAmbrosia.
JEDINSTVENI DOKUMENT
„RADICCHIO DI CHIOGGIA”
EU br.: PGI-IT-0484-AM01 – 5.12.2019.
ZOI () ZOZP (X)
1. Naziv
„Radicchio di Chioggia”
2. Država članica ili treća zemlja
Italija
3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda
3.1. Vrsta proizvoda
Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.
ZOZP „Radicchio di Chioggia” namijenjen je proizvodima koji se dobivaju od biljaka iz porodice Asteraceae, roda Cichorium, vrste intybus, varijeteta silvestre. Postoje dvije vrste proizvoda „Radicchio di Chioggia”: „rana” i „kasna”.
Biljka ima okrugle, usko isprepletene listove koji čine tipičnu okruglu glavicu. Boja listova kreće se od crvene do tamnocrvene, s bijelim središnjim žilama.
U nastavku su navedena posebna svojstva tih dviju vrsta:
|
— |
„rana”: zatvorena glavica, masa od 200 do 600 grama, s tipičnim hrskavim listovima, čija se boja kreće od grimizne do boje amaranta, a okus od slatkoga do lagano gorkog, |
|
— |
„kasna”: vrlo zbijena glavica, masa od 200 do 600 grama, s poprilično hrskavim listovima tamne boje amaranta i gorkog okusa. |
„Radicchio di Chioggia” na tržište se stavlja s korijenom (glavni korijen) uredno odrezanim ispod vrata.
Glavice moraju biti cijele, zdepaste, izgledati svježe i ne smiju biti vidljivi nametnici ili oštećenja koja uzrokuju nametnici ili višak vlage, čak i ako je za to potrebno odrezati listove.
3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)
–
3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području
Svi postupci uzgoja i berbe moraju se provesti na definiranom zemljopisnom području.
3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Kad se radič naziva „Radicchio di Chioggia” pušta u potrošnju, mora se pakirati u spremnike koji omogućuju pravilno skladištenje proizvoda. Ako je proizvod namijenjen prerađivačkoj industriji, isto se treba stavljati na tržište u primjerenim spremnicima (posudama).
Svi spremnici mogu imati zapečaćeni poklopac kako bi se spriječilo manipuliranje sadržajem. U suprotnom, svako pakiranje mora imati sustav sljedivosti mase upotrebom brojeva serije.
Nakon podrezivanja u polju „Radicchio di Chioggia” može se pakirati za prodaju kao spreman za konzumaciju. To pakiranje može se provoditi i u centrima za preradu izvan područja proizvodnje definiranog u točki 4.
3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Na logotipu se nalazi ukrasni grb s bijelom pozadinom, žutim obrubom, smeđim završnim rubom i crnim profilom crvenog lava prikazanog u srednjovjekovnom stilu. Oko grba su crvenim velikim slovima ispisane riječi „RADICCHIO DI CHIOGGIA I.G.P.”.
Font: Garamond
Veličina fonta: najviše 50, najmanje 10
Promjer kruga: najviše 15, najmanje 3
Boja logotipa:
|
|
crvena = magenta 95 % – žuta 80 % |
|
|
žuta = magenta 7 % – žuta 85 % |
|
|
smeđa = cijan 12 % – magenta 60 % – žuta 95 % |
|
|
crna = 0 crna 100 % |
Ako je etiketa s logotipom oznake „Radicchio di Chioggia ZOZP” pričvršćena na spremnike, ne smije se ponovno upotrijebiti.
Na spremnicima se moraju nalaziti i informacije koje omogućuju utvrđivanje:
|
— |
imena i adrese ili naziva poduzeća i registriranog sjedišta pojedinačnog proizvođača ili udruženja proizvođača i subjekta koji provodi pakiranje, |
|
— |
početne neto mase i kategorije, |
|
— |
bilo kakvih dodatnih informacija koje nisu pohvalne naravi i koje ne mogu dovesti potrošača u zabludu u pogledu naravi i svojstava proizvoda. |
Bilo kakve druge riječi koje se koriste uz izraz „Radicchio di Chioggia” moraju biti ispisane slovima koja su znatno manja od slova kojima je ispisana oznaka zemljopisnog podrijetla.
4. Sažeta definicija zemljopisnog područja
Kasni „Radicchio di Chioggia” uzgaja se na cijelom području općina Chioggia, Cona i Cavarzere u pokrajini Veneciji, Codevigo i Correzzola u pokrajini Padovi te Rosolina, Ariano Polesine, Taglio di Po, Porto Viro i Loreo u pokrajini Rovigo, dok se rana vrsta uzgaja samo u općinama Chioggia i Rosolina, u kojima posebni uvjeti tla i klimatski uvjeti omogućuju da do izražaja dođu posebna svojstva te vrste.
5. Povezanost sa zemljopisnim područjem
Za područje lagune karakteristične su dvije značajke: male razlike u temperaturi i tijekom dana i između različitih dana te dominantni vjetrovi i povjetarci, odnosno uobičajena jadranska bura, koji pomažu u miješanju nižih slojeva atmosfere i na taj način sprečavaju nastajanje područja s većom vlagom koja bi negativno utjecala na zdravlje kulture.
Rahla, glinovita tla pogoduju uzgoju kasne vrste, a prevelika toplina spriječila bi zatvaranje glavice kojim nastaje tradicionalni okrugli oblik te bi uzrokovala prerano cvjetanje.
Rana vrsta može se uzgajati samo u obalnim općinama Chioggia i Rosolina zahvaljujući kombinaciji čimbenika koji uključuju pjeskovito tlo, blizinu mora, što osigurava razliku u temperaturi u usporedbi s područjima u unutrašnjosti, više vjetra i dostupnost vode za navodnjavanje jer se razina vode nalazi blizu površine te se do nje dolazi kopanjem rupa lokalno poznatih kao „buse”.
Pokazalo se da pjeskovita tla i klima obalnih područja u općinama Chioggia i Rosolina pružaju idealne uvjete za uzgoj tog proizvoda: studije su pokazale da je iznimno važno zaštiti proizvod „Radicchio di Chioggia” od stresa koji uzrokuju velike promjene temperature i znatne razlike u vlažnosti tla te da proizvodnja u bilo kojem drugom okolišu dovodi do razina preranog cvjetanja od 50 % do 60 %, sa znatnim gubitcima u proizvodnji i mnogo bljeđom bojom glavice.
Proizvod se razlikuje od ostalih radiča jer se udio bjelančevina u suhoj biljci kreće od 1,0 % do 1,4 % te sadržava visoke razine kalija, fosfora i kalcija, uz nisku kalorijsku vrijednost, zbog čega je poželjan izbor iz prehrambene perspektive.
Dokazi o uzgoju povrća na području Chioggie sežu sve do 1700. godine, o čemu svjedoče karte posjeda „Villa Episcopale” i statistički podaci koje je prikupio Alessandro Ottolini o školama u mjestu Podestà di Chiazza (današnja Chioggia). Oni pokazuju da je od škole „Scuola di S. Giovanni di Ortolani” (Škola svetog Ivana od Povrtlara), koja je imala 544 učenika, poznatija bila samo „Scuola dei pescatori” (Ribarska škola).
U izdanju mjesečne publikacije iz ožujka 1923. ustanove Istituto Federale di Credito per il Risorgimento delle Venezie, koju objavljuje Premiate Officine Grafiche Ferrari, radič je zajedno s drugim povrćem naveden kao kultura za plodored. Daljnji dokazi dostupni su u djelu „Cenni di economia orticola” (opis uzgoja povrća) autora Pagani-Gallimberti (1929.), u kojem se opisuje metoda uzgoja radiča u prodajnim vrtovima lagune koji su nastali na pjeskovitim zemljištima izuzetima od mora.
Stvaranjem velikog tržišta voća i povrća u blizini područja proizvodnje riješena su pitanja stavljanja na tržište i distribucije, za što se od 1860. koristi željeznička linija Verona–Chioggia.
Upućivanje na objavu specifikacije
(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)
Cjelokupan tekst specifikacije proizvoda dostupan je na sljedećim stranicama: http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335
ili
izravno na početnoj stranici Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku (www.politicheagricole.it), klikom na „Qualità” [„Kvaliteta”] (u gornjem desnom kutu zaslona) i zatim na „Prodotti DOP IGP STG” [„Proizvodi ZOI ZOZP ZTS”] (na lijevoj strani zaslona) te naposljetku na „Disciplinari di Produzione all’esame dell’UE” [„Specifikacije podnesene na razmatranje Europskoj uniji”].