1.7.2020

Službeni list Europske unije

C 217/1

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE

od 2. lipnja 2020.

o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike

(ESRB/2020/9)

(2020/C 217/01)

OPĆI ODBOR EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (1), a posebno njezin članak 3. i članke od 16. do 18.,

uzimajući u obzir Direktivu 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/4/EZ i 2006/49/EZ (2), a posebno njezin članak 134. stavak 4.,

uzimajući u obzir Odluku ESRB/2011/1 Europskog odbora za sistemske rizike od 20. siječnja 2011. o donošenju Poslovnika Europskog odbora za sistemske rizike (3), a osobito njezine članke od 18. do 20.,

budući da:

(1)	Radi osiguranja učinkovitih i dosljednih mjera nacionalne makrobonitetne politike, važno je dopuniti obveznu uzajamnost koja se zahtjeva na temelju prava Unije s dobrovoljnom uzajamnosti.

(2)

Cilj okvira za dobrovoljnu uzajamnost za mjere makrobonitetne politike, koji je utvrđen Preporukom ESRB/2015/2 Europskog odbora za sistemske rizike (4), jest osigurati da se sve mjere makrobonitetne politike, koje se temelje na izloženostima i koje se primjenjuju u jednoj državi članici, uzajamno primjenjuju u drugim državama članicama.

(3)

U skladu s Preporukom ESRB/2016/4 Europskog odbora za sistemske rizike (5), Preporuka ESRB/2015/2 izmijenjena je 24. lipnja 2016. kako bi se preporučilo osigurati uzajamnost jednopostotne stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju primjenjuje središnja banka Eesti Pank u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU na domaće izloženosti svih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u Estoniji.

(4)

Kao odgovor na odluku središnje banke Eesti Pank od 6. travnja 2020. da smanji razinu stope zaštitnog sloja za sistemski rizik na 0 posto, s učinkom od 1. svibnja 2020., Opći odbor Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) odlučio je isključiti estonsku mjeru iz popisa mjera makrobonitetne politike za koje se preporučuje uzajamna primjena temeljem Preporuke ESRB/2015/2.

(5)	Preporuku ESRB/2015/2 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIO JE OVU PREPORUKU:

IZMJENE

Preporuka ESRB/2015/2 mijenja se kako slijedi:

u odjeljku 1., potpreporuka C(1) zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju mjere makrobonitetne politike koje su donijela druga odgovarajuća tijela i čiju je uzajamnu primjenu preporučio ESRB. Preporučuje se da se sljedeće mjere, kao što je dalje opisano u Prilogu, uzajamno primjenjuju:

Finska:

—

donji prag od 15 % za prosječni ponder rizika za stambene kredite osigurane stambenim nekretninama u Finskoj koji se primjenjuje u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Finskoj i koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima za izračun regulatornog kapitala;

Belgija:

—

dodatni ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, primjenjivo u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Belgiji, koje primjenjuju IRB pristup za izračun regulatornog kapitala, a sastoji se od:

(a)	paušalnog dodatnog pondera rizika od 5 postotnih bodova; i

(b)	proporcionalnog dodatnog pondera rizika koji se sastoji od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji;

Francuska:

—

strože ograničenje velike izloženosti iz članka 395. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koje se primjenjuje na izloženosti prema visoko zaduženim velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj na 5 posto priznatog kapitala, što se u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjuje na globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) i ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra;

Švedska:

—

posebni donji prag od 25 posto specifičan za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguran nekretninama u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 za kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj, koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting sustavima za izračun regulatornog kapitala.”;

2.	Prilog se zamjenjuje Prilogom ovoj Preporuci.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 2. lipnja 2020.

Voditelj Tajništva ESRB-a,

u ime Općeg odbora ESRB-a

Francesco MAZZAFERRO

(1) SL L 331, 15.12.2010., str. 1.

(2) SL L 176, 27.6.2013., str. 338.

(3) SL C 58, 24.2.2011., str. 4.

(4) Preporuka ESRB/2015/2 Europskog odbora za sistemske rizike od 15. prosinca 2015. o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (SL C 97, 12.3.2016., str. 9.).

(5) Preporuka ESRB/2016/4 Europskog odbora za sistemske rizike od 24. lipnja 2016. o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (SL C 290, 10.8.2016., str. 1.).

PRILOG

Prilog Preporuci ESRB/2015/2 zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG

Finska

Posebna najniža razina od 15 % specifična za određenu kreditnu instituciju za prosječni ponder rizika za kredite osigurane stambenim nekretninama u Finskoj koja važi za kreditne institucije koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (IRB) (dalje u tekstu „kreditne institucije s IRB pristupom”) u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013.

I. Opis mjere

Finska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 sastoji se od donjeg praga od 15 % specifičnog za određenu kreditnu instituciju, za prosječni ponder rizika za kreditne institucije s IRB pristupom, na razini portfelja za stambene kredite osigurane stambenim nekretninama u Finskoj.

II. Uzajamna primjena

U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju finsku mjeru te da ju primijene na portfelje hipotekarnih kredita za stanovništvo osiguranih stambenim nekretninama u Finskoj, koje drže kreditne institucije s IRB pristupom, a koje su odobrile podružnice koje su dobile odobrenje za rad u matičnoj državi i nalaze se u Finskoj. Za potrebe ovog stavka, primjenjuje se rok iz potpreporuke C(3).

Odgovarajućim tijelima također se preporučuje uzajamna primjena finske mjere te primjena na portfelje hipotekarnih kredita za stanovništvo osiguranih stambenim nekretninama u Finskoj, koje drže kreditne institucije s IRB pristupom, koji su odobreni izravno preko granica od strane kreditnih institucija koje imaju sjedište u njihovim odnosnim državama. Za potrebe ovog stavka, primjenjuje se rok iz potpreporuke C(3).

U skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima preporučuje se primijeniti, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovom području nadležnosti koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu, uključujući donošenje nadzornih mjera i nadzornih ovlasti utvrđenih u glavi VII. poglavlju 2. odjeljku IV. Direktive 2013/36/EU. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru u roku od četiri mjeseca.

III. Prag značajnosti

Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti od 1 milijarde eura izloženosti tržištu hipotekarnih kredita osiguranih stambenim nekretninama u Finskoj radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane država članica koje uzajamno primjenjuju mjeru.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela država članica mogu izuzeti pojedine kreditne institucije s IRB pristupom čiji portfelji hipotekarnih kredita za stanovništvo osigurani stambenim nekretninama u Finskoj nisu značajni i ispod su praga značajnosti od 1 milijarde eura. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju mjeru kada kreditna institucija s IRB pristupom prijeđe prag od 1 milijarde eura.

Ako ne postoje kreditne institucije s IRB pristupom koje imaju odobrenje za rad u drugim državama članicama s podružnicama koje se nalaze u Finskoj ili koje izravno pružaju financijske usluge u Finskoj, a koje imaju izloženosti od 1 milijarde eura ili više u odnosu na finsko hipotekarno tržište, odgovarajuća tijela država članica mogu odlučiti da tu mjeru uzajamno ne primjenjuju, kako je utvrđeno u odjeljku 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju mjeru kada kreditna institucija s IRB pristupom prijeđe prag od 1 milijarde eura.

Belgija

Dodatni ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, određen kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Belgiji koje primjenjuju IRB pristup, koji se primjenjuje u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013. Dodatni ponder rizika sastoji se od dva dijela:

(a)	paušalnog dodatnog pondera rizika od 5 postotnih bodova; i

(b)	proporcionalnog dodatnog pondera rizika koji se sastoji od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji.

I. Opis mjere

Belgijska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 i određena kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Belgiji koje primjenjuju IRB pristup, sastoji se od dodatnog pondera rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, koja se sastoji od dva dijela:

(a)	Prvi dio sastoji se od povećanja od 5 postotnih bodova na ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, koji je dobiven nakon izračuna drugog dijela dodatnog pondera rizika u skladu s točkom (b).

(b)

Drugi dio sastoji se od povećanja pondera rizika od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji. Izloženošću ponderiran prosjek je prosjek pondera rizika pojedinačnih kredita izračunan u skladu s člankom 154. Uredbe (EU) br. 575/2013, ponderiran odgovarajućom vrijednosti izloženosti.

II. Uzajamna primjena

U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru primjenjujući ju na podružnice koje se nalaze u Belgiji domaćih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad i koriste IRB pristup u roku određenom u potpreporuci C(3).

Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru primjenjujući ju na domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad i koje primjenjuju IRB pristup, koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu osiguranu stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji. U skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima preporučuje se da primjenjuju istu mjeru kao onu koju nadležno tijelo za primjenu mjera primjenjuje u Belgiji u roku određenom u potpreporuci C(3).

Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovom području nadležnosti, odgovarajućim tijelima preporučuje se primijeniti, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovom području nadležnosti koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu, uključujući donošenje nadzornih mjera i nadzornih ovlasti utvrđenih u glavi VII. poglavlju 2. odjeljku IV. Direktive 2013/36/EU. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije četiri mjeseca nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.

III. Prag značajnosti

Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju od 2 milijarde eura radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela država članica mogu izuzeti pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad, s IRB pristupom koje nemaju značajne izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama u Belgiji koje su ispod praga značajnosti od 2 milijarde eura. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju belgijsku mjeru na prethodno izuzete pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad kada se povrijedi prag značajnosti od 2 milijarde eura.

Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici s podružnicama koje se nalaze u Belgiji ili koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu osiguranu stambenim nekretninama u Belgiji, a koje primjenjuju IRB pristup i koje imaju izloženost od 2 milijarde eura ili višu prema belgijskom tržištu stambenih nekretnina, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da uzajamno ne primijene belgijsku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru kada kreditna institucija koja primjenjuje IRB pristup prijeđe prag od 2 milijarde eura.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 2 milijarde eura je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.

Francuska

Strože ograničenje velike izloženosti iz članka 395. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koje se primjenjuje na izloženosti prema visoko zaduženim velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj na 5 posto priznatog kapitala, što se u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjuje na globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) i ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra.

I. Opis mjere

Francuska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 određena GSV institucijama i OSV institucijama na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra (ne na potkonsolidiranoj razini), sastoji se od strožeg ograničenja velike izloženosti na 5 posto njihovog priznatog kapitala, primjenjivo na izloženost prema visoko zaduženim velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj.

Nefinancijsko društvo definira se kao fizička ili pravna osoba privatnog prava koja ima sjedište u Francuskoj i koja, na svojoj razini i na najvišoj razini konsolidacije, pripada sektoru nefinancijskih društava kako je definiran u točki 2.45 Priloga A Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(*).

(*) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

Mjera se primjenjuje na izloženost prema nefinancijskim društvima koja imaju sjedište u Francuskoj i na izloženost prema grupama povezanih nefinancijskih društava kako slijedi:

(a)

Za nefinancijska društva koja su dio grupe povezanih nefinancijskih društava koja ima sjedište na najvišoj razini konsolidacije u Francuskoj, mjera se primjenjuje na zbroj neto izloženosti prema grupi i svim njezinim povezanim subjektima u smislu članka 4. stavka 1. točke (39) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b)

Za nefinancijska društva koja su dio grupe povezanih nefinancijskih društava koja ima sjedište na najvišoj razini konsolidacije izvan Francuske, mjera se primjenjuje na zbroj:

i.	izloženosti prema onim nefinancijskim društvima koja imaju sjedište u Francuskoj;

ii.	izloženosti prema subjektima u Francuskoj ili u inozemstvu preko kojih nefinancijska društva navedena pod točkom i. imaju izravnu ili neizravnu kontrolu u smislu članka 4. stavka 1. točke (39) Uredbe (EU) br. 575/2013; i

iii.	izloženosti prema subjektima u Francuskoj ili u inozemstvu koji ekonomski ovise o nefinancijskim društvima navedenim u točki i. u smislu članka 4. stavka 1. točke (39) Uredbe (EU) br. 575/2013.

Nefinancijska društva koja nemaju sjedište u Francuskoj i koja nisu društvo kćer, niti su subjekt ekonomski ovisan o nefinancijskom društvu koje ima sjedište u Francuskoj, a niti su pod njegovom izravnom ili neizravnom kontrolom, stoga su izvan područja primjene mjere.

U skladu s člankom 395. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, mjera se primjenjuje nakon uzimanja u obzir učinaka tehnika smanjenja kreditnog rizika i iznimaka u skladu s člancima od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013.

GSV institucija ili OSV institucija mora nefinancijsko društvo koje ima sjedište u Francuskoj smatrati velikim, ako je njegova izvorna izloženost prema nefinancijskom društvu ili prema grupi povezanih nefinancijskih društava u smislu stavka 3., jednaka ili veća od 300 milijuna eura. Vrijednost originalne izloženosti izračunava se u skladu s člancima 389. i 390. Uredbe (EU) br. 575/2013 prije uzimanja u obzir učinaka tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013, o kojima se izvješćuje u skladu s člankom 9. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014(**).

(**) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 680/2014 оd 16. travnja 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 191, 28.6.2014., str. 1.)

Smatra se da je nefinancijsko društvo visoko zaduženo ako ima omjer financijske poluge veći od 100 posto, a omjer pokrivenosti financijskih troškova je ispod tri, obračunato na najvišoj razini konsolidacije grupe kako slijedi:

(a)	omjer financijske poluge je omjer između ukupnog duga umanjenog za novac i vlasničke vrijednosne papire; i

(b)

omjer pokrivenosti financijskih troškova je omjer između, s jedne strane, dodane vrijednosti uvećano za subvencije za poslovanje umanjeno za: i. plaće, ii. poreze i carine na poslovanje, iii. druge neto redovne troškove poslovanja isključujući neto kamate i slične troškove, i iv. amortizaciju i otplatu te, s druge strane, kamate i slične troškove.

Omjeri se izračunavaju temeljem računovodstvenih agregata definiranim u skladu s primjenjivim standardima, kako su prikazani u financijskim izvještajima nefinancijskog društva koje je, prema potrebi ovjerio ovlašteni računovođa.

II. Uzajamna primjena

Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju francusku mjeru primjenjujući ju na GSV institucije i OSV institucije koje imaju domaću dozvolu za rad, na najvišoj razini konsolidacije u okviru područja nadležnosti njihovog bonitetnog parametra.

Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, u skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima se preporučuje da nakon savjetovanja s ESRB-om, primijene mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije šest mjeseci nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.

III. Prag značajnosti

Ova se mjera dopunjuje složenim pragom značajnosti radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru koja se sastoji od:

(a)	praga od 2 milijarde EUR za ukupne originalne izloženosti GSV institucija i OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad, na najvišoj razini konsolidacije u okviru područja nadležnosti bonitetnog parametra, prema francuskom sektoru nefinancijskih društava;

(b)

praga od 300 milijuna EUR primjenjivog na GSV institucije i OSV institucije koje imaju domaće odobrenje za rad, koje imaju jednak ili prelaze prag naveden pod točkom (a) za:

i.	pojedinačnu originalnu izloženost prema nefinancijskom društvu sa sjedištem u Francuskoj;

ii.	zbroj originalnih izloženosti prema grupi povezanih nefinancijskih društava, koja na najvišoj razini konsolidacije ima sjedište u Francuskoj, obračunato u skladu sa stavkom 3.(a);

iii.

zbroj originalnih izloženosti prema nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj koja su dio grupe povezanih nefinancijskih društava sa sjedištem na najvišoj razini konsolidacije izvan Francuske kako se izvještava u obrascima C 28.00 i C 29.00 Priloga VIII. Provedbenoj uredbi (EU) br. 680/2014;

(c)	prag od 5 posto priznatog kapitala GSV institucije ili OSV institucije na najvišoj razini konsolidacije, za izloženosti utvrđene pod (b) nakon što je uzet u obzir učinak tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Pragovi navedeni u stavcima (b) i (c) trebaju se primijeniti bez obzira je li odnosni subjekt ili nefinancijsko društvo visoko zaduženo ili nije.

Vrijednost originalne izloženosti navedena u stavcima (a) i (b) treba se izračunati u skladu s člancima 389. i 390. Uredbe (EU) br. 575/2013 prije nego što je uzet u obzir učinak tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013 kako se izvještava u skladu s člankom 9. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela država članica mogu izuzeti pojedine GSV institucije ili OSV institucije koje imaju domaću dozvolu za rad, na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra, koje ne krše kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8. Prilikom primjene praga značajnosti, odgovarajuća tijela bi trebala pratiti značajnost izloženosti GSV institucija ili OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad prema francuskom sektoru nefinancijskih društava, kao i koncentraciju izloženosti GSV institucija i OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad prema velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj, te se preporučuje da, kada je prekršen kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8., primijene francusku mjeru na prethodno izuzete GSV institucije ili OSV institucije koje imaju domaću dozvolu za rad na najvišoj razini konsolidacije svojeg bankarskog bonitetnog parametra. Odgovarajuća tijela se također potiče da drugim sudionicima na tržištu u svojim državama signaliziraju sistemske rizike povezane s povećanom financijskom polugom velikih nefinancijskih društava sa sjedištem u Francuskoj.

10.

Ako nema GSV institucija ili OSV institucija na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici i koje su izložene francuskom sektoru nefinancijskih društava iznad praga značajnosti navedenog u stavku 8., odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da uzajamno ne primijene francusku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti GSV institucija i OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad prema francuskom sektoru nefinancijskih društava kao i koncentraciju izloženosti GSV institucija i OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad prema velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj, te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju francusku mjeru kada GSV institucija ili OSV institucija na najvišoj razini konsolidiranosti svog bankarskog bonitetnog parametra premaši kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8. Odgovarajuća tijela se također potiče da drugim sudionicima na tržištu u svojim državama signaliziraju sistemske rizike povezane s povećanom financijskom polugom velikih nefinancijskih društava sa sjedištem u Francuskoj.

11.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8. je preporučena maksimalna razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.

Švedska

Posebni donji prag od 25 posto specifičan za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguran nekretninama u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 za kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj, koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting sustavima za izračun regulatornog kapitala.

I. Opis mjere

Švedska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d), podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 određena kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj koje primjenjuju IRB pristup, sastoji se od posebnog donjeg praga od 25 posto specifičnog za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguran nekretninama.

Izloženošću ponderiran prosjek je prosjek pondera rizika pojedinačnih izloženosti izračunan u skladu s člankom 154. Uredbe (EU) br. 575/2013, ponderiran odgovarajućom vrijednosti izloženosti.

II. Uzajamna primjena

U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju švedsku mjeru primjenjujući ju na podružnice koje se nalaze u Švedskoj domaćih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad i koriste IRB pristup u roku određenom u potpreporuci C(3).

Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjene švedsku mjeru primjenjujući ju na domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad i koje primjenjuju IRB pristup, koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguranu nekretninama. U skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima se preporučuje da primjenjuju istu mjeru kao onu koju nadležno tijelo za primjenu mjera primjenjuje u Švedskoj u roku određenom u potpreporuci C(3).

Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, odgovarajućim tijelima preporučuje se da nakon savjetovanja s ESRB-om, primijene mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije četiri mjeseca nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.

III. Prag značajnosti

Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju od 5 milijardi SEK radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela država članica mogu izuzeti pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad, s IRB pristupom koje nemaju značajne izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj osigurane nekretninama koje su ispod praga značajnosti od 5 milijardi SEK. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela bi trebala pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju švedsku mjeru na prethodno izuzete pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad kada se povrijedi prag značajnosti od 5 milijardi SEK.

Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici s podružnicama koje se nalaze u Švedskoj ili koje imaju izravne izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj osigurane nekretninama, a koje primjenjuju IRB pristup i koje imaju izloženosti prema stanovništvu od 5 milijardi SEK ili više prema dužnicima koji su rezidenti u Švedskoj osigurane nekretninama, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da uzajamno ne primijene švedsku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju švedsku mjeru kada kreditna institucija koja primjenjuje IRB pristup prijeđe prag od 5 milijardi SEK.

U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 5 milijardi SEK je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.

”

1.7.2020

Službeni list Europske unije

C 217/15

Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o otvaranju pregovora o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom

[Cjelovit tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na internetskoj stranici Europskog nadzornika za zaštitu podataka www.edps.europa.eu]

(2020/C 217/07)

Sažetak

Europska komisija donijela je 3. veljače 2020. Preporuku za Odluku Vijeća o odobravanju otvaranja pregovora o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Cilj je pregovora uspostavljanje sveobuhvatnog partnerstva između Unije, a prema potrebi i Euratoma, i Ujedinjene Kraljevine koje će obuhvaćati područja od interesa navedena u političkoj izjavi. Takvo partnerstvo sastojalo bi se od tri glavna dijela: općih odredbi, koje, između ostalog, sadržavaju temeljna načela i osnovu za suradnju, kao i odredbe o upravljanju, gospodarskog partnerstva i sigurnosnog partnerstva.

Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja i podržava cilj Komisije da sklopi sveobuhvatno partnerstvo s Ujedinjenom Kraljevinom i tako uspostavi suradnju čiji bi osnovni elementi osobito trebali biti poštovanje i zaštita ljudskih prava te vladavina prava, potvrdi predanost stranaka da osiguraju visoku razinu zaštite osobnih podataka te potpuno poštuje pravila Unije o zaštiti osobnih podataka.

S obzirom na blisku suradnju za koju se očekuje da se nastavi između EU-a i Ujedinjene Kraljevine na kraju prijelaznog razdoblja, Europski nadzornik za zaštitu podataka također pozdravlja i podržava predanost Komisije u njezinoj Preporuci da radi na donošenju odluka o primjerenosti, pod uvjetom da su ispunjeni relevantni uvjeti.

Cilj je ovog Mišljenja pružiti konstruktivne i objektivne savjete u pogledu predviđenog partnerstva i ocjene primjerenosti.

Europski nadzornik za zaštitu podataka daje sljedeće tri glavne preporuke u pogledu predviđenog partnerstva:

—	osigurati da se i sigurnosno i gospodarsko partnerstvo temelji na sličnim obvezama poštovanja temeljnih prava, među ostalim na odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka,

—	definirati prioritete kada bi se dogovori o međunarodnoj suradnji trebali sklopiti o drugim pitanjima osim izvršavanja zakonodavstva, osobito o suradnji između javnih tijela, među ostalim između institucija, tijela, ureda i agencija Europske unije,

—	ocijeniti pitanje daljnjeg prijenosa osobnih podataka, u svjetlu Mišljenja 1/15 Suda Europske unije i za gospodarsko i za sigurnosno partnerstvo.

Kad je riječ o ocjeni primjerenosti, Europski nadzornik za zaštitu podataka skreće pozornost na sljedeće točke:

—	važnost te ocjene prema Direktivi o zaštiti podataka (Direktivi za provedbu zakona) i Općoj uredbi o zaštiti podataka za suradnju među javnim tijelima i njezin utjecaj na prijenose od strane institucija, tijela, ureda i agencija Europske unije Ujedinjenoj Kraljevini,

—	važnost definiranja područja primjene predviđenih odluka o primjerenosti, osobito prema Direktivi o zaštiti podataka,

—	donošenje odluke o primjerenosti podliježe posebnim uvjetima i zahtjevima i, ako Komisija predstavi nacrt odluke o primjerenosti, Europski odbor za zaštitu podataka trebao bi biti primjereno i pravovremeno uključen,

—	s obzirom na posebnu situaciju Ujedinjene Kraljevine, svako bitno odstupanje od pravne stečevine Europske unije o zaštiti podataka koje bi dovelo do niže razine zaštite predstavljalo bi važnu prepreku zaključcima o primjerenosti.

Europski nadzornik za zaštitu podataka naposljetku preporučuje da Unija poduzme korake kako bi se pripremila za sve moguće slučajeve, uključujući one u kojima se odluka ili odluke o primjerenosti ne mogu donijeti u prijelaznom razdoblju, u kojima odluke o primjerenosti uopće ne bi bile donesene ili u kojima bi bile donesene samo u odnosu na neka područja.

Europski nadzornik za zaštitu podataka ostaje na raspolaganju Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću za daljnje savjetovanje tijekom pregovora i prije dovršetka sporazuma o predviđenom partnerstvu.

1. UVOD

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske (dalje u tekstu „Ujedinjena Kraljevina”) povukla se 1. veljače 2020. iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju. Pojedinosti o načinu povlačenja utvrđene su u Sporazumu o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (1).

Sporazum o povlačenju stupio je na snagu 1. veljače 2020. i njime je predviđeno prijelazno razdoblje tijekom kojeg se pravo Unije primjenjuje na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u skladu s tim sporazumom. To razdoblje završit će 31. prosinca 2020. osim ako Zajednički odbor osnovan na temelju Sporazuma o povlačenju donese prije 1. srpnja 2020. jedinstvenu odluku o produljenju prijelaznog razdoblja za najviše jednu ili dvije godine. Sporazumu o povlačenju (2) priložena je politička izjava o utvrđivanju okvira za budući odnos Europske unije i Ujedinjene Kraljevine 2020/C 34/01 (dalje u tekstu „politička izjava”) (3).

Europska je komisija 3. veljače 2020. donijela svoju preporuku za Odluku Vijeća o odobravanju otvaranja pregovora o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske (4) (dalje u tekstu „Preporuka”). U Prilogu Preporuke (dalje u tekstu „Prilog”) utvrđuju se pregovaračke smjernice Vijeća Komisiji, odnosno ciljevi koje Komisija treba nastojati ispuniti u ime EU-a tijekom pregovora.

Preporuka je donesena na temelju postupka utvrđenog u članku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) za sporazume sklopljene između EU-a i trećih zemalja. Kad je riječ o materijalnopravnoj osnovi, Komisija preporučuje da se u ovoj fazi Odluka temelji na članku 217. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (sporazum o pridruživanju), a pritom priznaje da se „materijalnopravna osnova za potpisivanje i sklapanje sporazuma o novom partnerstvu može utvrditi tek na kraju pregovora”.

„Predviđeno partnerstvo jedinstven je paket koji sadržava tri glavne sastavnice:

—	opće dogovore (uključujući odredbe o osnovnim vrijednostima i načelima i o upravljanju),

—	gospodarske dogovore (uključujući odredbe o trgovini i ravnopravnim jamstvima), i

—	sigurnosne dogovore (uključujući odredbe o izvršavanju zakonodavstva i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima, kao i vanjskoj politici, sigurnosti i obrani)” (5).

Europski parlament donio je 12. veljače 2020. Rezoluciju (6) o predloženom mandatu za pregovore o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom.

Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja činjenicu da se Europska komisija 12. veljače 2020. savjetovala s njim o Preporuci. Ovo Mišljenje ne dovodi u pitanje bilo kakve dodatne primjedbe koje bi Europski nadzornik za zaštitu podataka mogao iznijeti na temelju dodatnih dostupnih informacija u kasnijoj fazi. Europski nadzornik za zaštitu podataka u dogledno vrijeme očekuje poziv na savjetovanje o tekstu nacrta sporazuma o partnerstvu u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725.

5. ZAKLJUČAK

20.

Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja i podržava cilj Komisije da sklopi sveobuhvatno partnerstvo s Ujedinjenom Kraljevinom i tako uspostavi suradnju čiji bi osnovni elementi osobito trebali biti poštovanje i zaštita ljudskih prava te vladavina prava, da potvrdi predanost stranaka osiguravanju visoke razine zaštite osobnih podataka te da potpuno poštuje pravila Unije o zaštiti osobnih podataka.

21.

22.

Ovo je Mišljenje stoga usmjereno na pružanje konstruktivnih i objektivnih savjeta institucijama EU-a jer Komisija nastoji dobiti odobrenje Vijeća za pregovaranje o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom i namjerava raditi na odlukama o primjerenosti ako su ispunjeni uvjeti.

23.

U tu svrhu, u vezi s predviđenim partnerstvom, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje:

—	osigurati da se i sigurnosno i gospodarsko partnerstvo temelji na sličnim obvezama poštovanja temeljnih prava, među ostalim na odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka,

—	definirati prioritete kada bi se dogovori o međunarodnoj suradnji trebali sklopiti o drugim pitanjima osim izvršavanja zakonodavstva, osobito o suradnji između javnih tijela, među ostalim između institucija, tijela, ureda i agencija Europske unije,

—	da se ocijeni pitanje daljnjeg prijenosa osobnih podataka, u svjetlu Mišljenja 1/15 Suda Europske unije ne samo u okviru obrade podataka iz PNR-a (evidencije podataka o putnicima), već i za gospodarsko i za sigurnosno partnerstvo.

24.

Kad je riječ o ocjeni primjerenosti, Europski nadzornik za zaštitu podataka naglašava:

—	važnost te ocjene prema Direktivi o zaštiti podataka i Općoj uredbi o zaštiti podataka za suradnju među javnim tijelima i njezin utjecaj na prijenose od strane institucija, tijela, ureda i agencija Europske unije Ujedinjenoj Kraljevini,

—	važnost definiranja područja primjene predviđenih odluka o primjerenosti, osobito u skladu s Direktivom o zaštiti podataka.

25.

Europski nadzornik za zaštitu podataka podsjeća da donošenje odluke o primjerenosti podliježe posebnim uvjetima i zahtjevima i, ako Komisija predstavi nacrt odluke o primjerenosti, Europski odbor za zaštitu podataka trebao bi biti primjereno i pravovremeno uključen. Naglašava da bi, s obzirom na posebnu situaciju Ujedinjene Kraljevine, svako bitno odstupanje od pravne stečevine Europske unije o zaštiti podataka koje bi dovelo do niže razine zaštite predstavljalo važnu prepreku zaključcima o primjerenosti. Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje i da Unija poduzme korake kako bi se pripremila za sve moguće slučajeve, uključujući one u kojima se odluka ili odluke o primjerenosti ne mogu donijeti u prijelaznom razdoblju, u kojima odluke o primjerenosti uopće ne bi bile donesene ili u kojima bi bile donesene samo u odnosu na neka područja.

26.

Naposljetku, Europski nadzornik za zaštitu podataka i dalje je na raspolaganju Komisiji, Vijeću i Europskom parlamentu za pružanje savjeta u daljnjim fazama ovog postupka. Primjedbe u ovom Mišljenju ne dovode u pitanje bilo kakve dodatne primjedbe koje bi Europski nadzornik za zaštitu podataka mogao iznijeti ako se pojave dodatni problemi koji bi se trebali rješavati kad budu dostupne dodatne informacije. Očekuje da će se s njime savjetovati o tekstu nacrta sporazuma o partnerstvu prije njegova dovršetka.

U Bruxellesu 24. veljače 2020.

Wojciech Rafał WIEWIÓROWSKI

Europski nadzornik za zaštitu podataka

(1) SL L 29, 31.1.2020., str. 7.

(2) U članku 184. Sporazuma o povlačenju predviđeno je: „Unija i Ujedinjena Kraljevina ulažu sve moguće napore, u dobroj vjeri i u cijelosti poštujući svoje pravne poretke, da bi poduzele korake potrebne za promptne pregovore o sporazumima kojima će biti uređen njihov budući odnos iz političke izjave od 17. listopada 2019. i za provedbu odgovarajućih postupaka ratifikacije ili sklapanja tih sporazuma, kako bi zajamčile da se ti sporazumi u najvećoj mjeri počnu primjenjivati od isteka prijelaznog razdoblja.”

(3) SL C 34, 31.1.2020., str. 1.

(4) COM(2020) 35 final.

(5) Stranica 2 Preporuke.

(6) 2020/2557(RSP) Rezolucija Europskog parlamenta od 12. veljače 2020. o predloženom mandatu za pregovore o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske (P9_TA(2020)0033).

1.7.2020

Službeni list Europske unije

C 217/21

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 217/10)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI KOJOM SE MIJENJA JEDINSTVENI DOKUMENT

„ALELLA”

PDO-ES-A1423-AM04

Datum obavijesti: 3.4.2020.

OPIS I RAZLOZI ZA ODOBRENU IZMJENU

1. Proširenje zemljopisnog područja oznake izvornosti

Izmjena se odnosi na proširenje razgraničenog područja kako bi se uključila općina Santa Coloma de Gramenet, čime se izmjenjuju točka 6. specifikacije proizvoda i točka 1.6. jedinstvenog dokumenta.

Stoga je se smatra standardnom izmjenom jer ne utječe na naziv oznake izvornosti niti dolazi do promjene kategorija vina, utjecaja na povezanost s područjem ili ograničenja trgovine.

Obrazloženje:

Općina Santa Coloma de Gramenet podnijela je zahtjev za uključivanje svojeg teritorija u područje obuhvaćeno ZOI-jem „Alella” te je dostavila potrebnu tehničku dokumentaciju.

Iz dostavljenog izvješća vidljivo je da su značajke tla, klime i okoliša u toj općini slične onima na trenutačnom razgraničenom području za ZOI „Alella”. Razlog tomu je činjenica da su oba područja dio geomorfološkog sustava koji uključuje gorje Sierra de la Marina, San Mateo, Corredor i Montnegre, između rijeka Besós i Tordera, s temeljem od granitnih stijena čijim raspadanjem nastaje vrsta tla nazvana „sauló”, karakteristična za to područje.

Stoga je Santa Coloma de Gramenet dio kontinuiranog prirodnog područja ZOI-ja „Alella”.

Iako je tradicionalni uzgoj vinove loze u toj općini u padu, posljednjih se godina bilježi njegov ponovni procvat. Glavnu ulogu u tome ima projekt povratka vinogradarske tradicije koji od 2015. provodi vinograd Vinya d’en Sabater. Jedan je od primjera za taj sve veći interes ugovor koji su sklopili Sveučilište u Barceloni, INCAVI (Katalonski institut za vinovu lozu i vino) i općinsko vijeće Santa Coloma de Gramenet, uz podršku ZOI-ja „Alella”, radi istraživanja prikladnosti četiriju lokalnih sorti vinove loze za ekološki prihvatljive tehnike uzgoja.

Općina i stručnjaci koji stoje iza ovog projekta i traže zaštitu ZOI-ja „Alella” žele omogućiti stavljanje proizvoda na tržište što je prije moguće te povećati broj parcela za uzgoj i vinarija.

Osim toga, u desetoj dodatnoj odredbi Zakona 2/2020 od 5. ožujka 2020. o uzgoju vinove loze i proizvodnji vina, pod naslovom o zaštiti prigradskih područja (kao što je općina Santa Coloma de Gramenet), utvrđuje se obveza katalonske javne uprave da uspostavi poseban projekt za zaštitu prigradskih područja za proizvodnju vina kako bi se smanjio pritisak urbanizacije i zaštitio nastavak tradicije uzgoja vinove loze.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

„Alella”

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od grožđa i vina

Vino

3.	Likersko vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

8.	Biser vino

4. Opis vina

Bijelo vino i ružičasto vino

Proizvodi se od sorti navedenih u odjeljku 6. specifikacije; za bijelo vino upotrebljavaju se samo sorte bijelog grožđa, a za ružičasto sve sorte. Frakcije mošta dobivene nedostatnim prešanjem ni u kojem se slučaju ne smiju upotrebljavati za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom.

* Stvarni sadržaj hlapljivih kiselina za vina crianza ne smije biti veći od 0,80 g/l.

* Najveći sadržaj sumpora iznosi 250 mg/l ako sadržaj šećera iznosi 5 g/l ili više.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	10,5
Najmanja ukupna kiselost	(u miliekvivalentima po litri)
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	8,3
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	200

Crno vino

Proizvodi se od sorti crnog grožđa navedenih u odjeljku 6. ove specifikacije. Frakcije mošta dobivene nedostatnim prešanjem ni u kojem se slučaju ne smiju upotrebljavati za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom.

* Granica stvarne hlapljive kiselosti može se povećati za 0,06 g/l za svaki stupanj alkohola veći od 11 % volumnog udjela i sa svakom godinom dozrijevanja, do najviše 0,9 g/l.

* Najveći sadržaj sumpora iznosi 200 mg/l ako sadržaj šećera iznosi 5 g/l ili više.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	11,5
Najmanja ukupna kiselost	(u miliekvivalentima po litri)
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	11,7
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	150

Likersko vino

Rancio: dobiva se od sorti Garnacha Blanca i Macabeo ili Garnacha Negra, proizvodnjom od bijelih vina najmanjeg sadržaja šećera od 14 °Bx uz primjenu metode dozrijevanja oksidacijom u bačvama od hrastovine. Metoda „sol y serena” (u skladu s kojom se vino danju izlaže sunčevoj svjetlosti, a noću čuva pri hladnijim temperaturama) primjenjuje se za dozrijevanje oksidacijom, a vino se čuva u bačvama od hrastovine najmanje jednu godinu.

Mistelle: dobiva se od svih sorti bijelog grožđa. Proizvodi se tako da se odvoji samotok i odmah filtrira vino. Zatim se dodaje vinski alkohol i sve se promiješa.

Prirodno slatko vino: proizvodi se od mošta s visokim sadržajem šećera (više od 250 g/l) koji se djelomično fermentira.

* Najveći sadržaj sumpora iznosi 200 mg/l ako sadržaj šećera iznosi 5 g/l ili više.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	15
Najmanja ukupna kiselost	(u miliekvivalentima po litri)
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	150

Kvalitetno pjenušavo vino

Proizvodi se od odobrenih sorti u skladu s tradicionalnom metodom sekundarne fermentacije u boci, pri nadtlaku od najmanje 3,5 bara, uz razdoblje dozrijevanja od devet mjeseci od datuma tiraže do pretakanja.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	10,8
Najmanja ukupna kiselost	(u miliekvivalentima po litri)
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Biser vino

Proizvodi se od svih sorti crnog i bijelog grožđa. Tijekom postupka proizvodnje zadržava se dio ugljičnog dioksida nastalog vlastitom fermentacijom vina.

* Najveći sadržaj sumpora iznosi 250 mg/l ako sadržaj šećera u bijelom ili ružičastom vinu iznosi 5 g/l ili više. U slučaju crnog vina, granice iznose 150 odnosno 200 mg/l.

* Nadtlak pri 20 °C zbog unutarnjeg otopljenog ugljičnog dioksida iznosi najmanje 1 bar, a najviše 2,5 bara.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	10,5
Najmanja ukupna kiselost	(u miliekvivalentima po litri)
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	200

5. Enološki postupci

(a) Osnovni enološki postupci

Postupak uzgoja

Vinova loza mora se uzgajati u skladu s odredbama u nastavku kako bi se osigurala najbolja kvaliteta i bogatstvo aroma u vinu:

(a)	tradicionalna metoda račvastog uzgoja pri čemu loza ima dva pupa i jedan slijepi pup;

(b)	uzgoj s pomoću stupova, uz odvajanje od vegetacije.

Navodnjavanje mora biti odobreno i smije se provoditi samo u cilju poboljšanja kvalitete grožđa, njegove alkoholne jakosti i kiselosti. Vinogradarske parcele mogu se preraspodijeliti u smislu opskrbe vodom, u skladu sa stanjem vlažnosti tla, kao i ekološkim uvjetima za uzgoj vinove loze.

Osnovni enološki postupci

Grožđe se mora brati iznimno oprezno, a za proizvodnju vina obuhvaćenih predmetnim ZOI-jem smije se upotrebljavati samo zdravo grožđe koje je dovoljno zrelo da bi se od njega moglo proizvesti vino najmanje prirodne alkoholne jakosti od 9,5 % volumnog udjela ili više. Ubrano grožđe mora se otpremiti što je brže moguće i to na način na koji se jamči očuvanje njegove kvalitete.

(b) Najveći prinosi

Sorte bijeloga grožđa:

12 000 kilograma grožđa po hektaru

Sorte bijeloga grožđa:

78 hektolitara po hektaru

Sorte crnoga grožđa:

10 000 kilograma grožđa po hektaru

Sorte crnoga grožđa:

60 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

—

Alella

—	Arenys de Mar

—	Arenys de Munt

—

Argentona

—

Badalona

—	Cabrera de Mar

—

Cabrils

—

Calella

—

El Masnou

—	Granollers

—	La Roca del Vallès

—	Llinars del Vallès

—

Montgat

—	Montornès del Vallès

—	Martorelles

—

Mataró

—

Òrrius

—	Premià de Dalt

—	Premià de Mar

—	Sant Cebrià de Vallalta

—	Sant Fost de Campsentelles

—	Sant Iscle de Villalta

—	Sant Pol de Mar

—	Santa Coloma de Gramenet

—	Santa Maria de Martorelles

—

Teià

—

Tiana

—	Vilanova del Vallès

—	Vilassar de Dalt

—	Vilassar de Mar

—	Vallromanes

7. Glavne sorte vinove loze

GARNACHA TINTA

SYRAH

XARELLO – PANSA BLANCA

8. Opis povezanosti

Vino

Lokalna je vrsta tla granitno podtlo, s morskim tragovima. Površinski sloj čine sitne čestice. Tlo se odlikuje dobrom odvodnjom, što znači da vinova loza mora imati duboko korijenje da bi pronašla vodu i različite hranjive tvari koje dobiva iz lokalnog tla. To uzrokuje „stres” za lozu, što pridonosi reguliranju proizvodnje grozdova po lozi, ako se dobro kontrolira. Postoji neznatna razlika u okusu između vina koja se proizvode na obali i onih iz unutrašnjosti te su potonja kiselija.

Likersko vino

Predmetni ZOI svoje prepoznatljive značajke duguje dozrijevanju oksidacijom tijekom proizvodnje vina jer postupak „sol y serena” ističe mineralne/morske ostatke..

Kvalitetno pjenušavo vino

Prepoznatljiva značajka tih vina jest ta da se proizvode od autohtonih sorti grožđa s predmetnog područja, ali i klasičnijih sorti. DNK našeg ZOI-ja čini lokalno tlo koje vinima pruža mineralni sadržaj koji vina ZOI-ja „Cava” nemaju (ta je usporedba valjana jer se pjenušava vina proizvedena na tom području dobivaju od istih sorti grožđa kao vina ZOI-ja „Alella”). Kušaju li se kvalitetna pjenušava bijela vina s tih dvaju područja, vino ZOI-ja „Alella” može se prepoznati prije svega po svojem profinjenom gorkastom/citrusnom okusu koji ostaje u ustima, nalik zelenim bademima. Zajedničko im je svojstvo mineralni sadržaj, bez obzira na metodu proizvodnje.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali uvjeti)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

pakiranje unutar razgraničenog zemljopisnog područja

Opis uvjeta:

Punjenje u boce vina obuhvaćenih ZOI-jem „Alella” mora se provoditi u podrumima ovlaštenima za punjenje kako bi se omogućila sljedivost i očuvala kvaliteta konačnog proizvoda.

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Na etiketama se mora nalaziti jamstvena oznaka.

Znakovi kojima se ispisuje naziv „Alella” ne smiju biti viši od 4 mm, a oni za „Oznaku podrijetla” ne smiju biti viši od 2 mm.

Kad je riječ o oznakama vina na kojima se navodi naziv vinara ili vinograda, vino se mora proizvoditi od vinove loze koju uzgaja taj vinar ili je registrirana za taj vinograd te se smije proizvoditi isključivo od usjeva vinara odnosno u njegovu vinogradu.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://ves.cat/eqCL

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

1.7.2020

Službeni list Europske unije

C 217/27

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 217/11)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„MITTERBERG”

Referentni broj: PGI-IT-A0295-AM02

Datum obavijesti: 24.3.2020.

OPIS I RAZLOZI ZA ODOBRENU IZMJENU

1. Proizvodnja biser vina i vina s oznakom Passito

Utvrđeno je da se biser vina i vina s oznakom Passito mogu proizvoditi kao nesortna i sortna vina (jednosortna ili višesortna).

Svrha je ove službene izmjene bolje definiranje ovih vrsta kako trenutačno postoje.

Izmjena se odnosi na članak 2. specifikacije proizvoda i njome se ne mijenja jedinstveni dokument.

2. Ažuriranje popisa odobrenih sorti grožđa za proizvodnju vina

Bijela vina Johanniter, Solaris, Muscaris i Souvignier gris dodana su na popis vrsta koje se mogu upotrebljavati za proizvodnju vina.

Izmjenom se ove sorte dodaju na popis sorti u Prilogu 1. specifikaciji proizvoda te se stoga mogu upotrebljavati za proizvodnju nesortnih i sortnih (jednosortnih ili višesortnih) vina „Mitterberg” sa ZOZP-om.

Izmjena se odnosi na članak 2. specifikacije proizvoda i njezin Prilog 1. i točku 1.7. jedinstvenog dokumenta.

3. Okolišni uvjeti i uvjeti uzgoja

Utvrđeno je da okolišni uvjeti i uvjeti uzgoja u vinogradima u kojima se proizvode vina „Mitterberg” s oznakom zemljopisnog podrijetla (IGT) moraju biti u skladu s tradicijom područja i osigurati posebna svojstva kakvoće grožđa i dobivenih navedenih u specifikaciji proizvoda.

Ovim se službenim pojašnjenjem upućuje na posebna svojstva okruženja i uzgoja povezana s lokalnim vinogradarstvom.

Izmjena se odnosi na članak 4. specifikacije proizvoda i njome se ne mijenja jedinstveni dokument.

4. Svojstva za potrošnju – Novello

Uklonjena je vrsta „Novello”.

Izmjena se odnosi na uklanjanje vrste vina koja se godinama ne proizvodi, što znači da više nema razloga da se navodi u specifikaciji proizvoda.

Izmjena se odnosi na članak 6. specifikacije proizvoda i točku 1.4. jedinstvenog dokumenta.

5. Svojstva za potrošnju – Passito

Za vino Mitterberg s oznakom Passito najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom povećana je s 14 na 16 % volumena, a najmanja stvarna alkoholna jakost povećana je sa 7,00 na 9,00 kako bi bilo svrstano u kategoriju „Vina od prosušenoga grožđa”. Uredba (EU) br. 1308/2013, dio II. Priloga VII.

Ova se izmjena odnosi na usklađivanje predmetnih kemijsko-fizičkih parametara sa zakonodavstvom EU-a.

Izmjena se odnosi na članak 6. specifikacije proizvoda i točku 1.4. jedinstvenog dokumenta.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Mitterberg

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOZP – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

8.	Biser vino

15.	Vino od prosušenoga grožđa

4. Opis vina

Mitterberg bianco

Boja: slamnatožuta

Miris: ugodan, voćan, ponekad i aromatičan

Okus: pun, skladan, ugodan

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 10,00 % vol.

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 15,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri):

Sortna vina (jednosortna ili višesortna) Mitterberg bianco

Boja: tipična za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Miris: ugodan, blag, tipičan za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Okus: pun, skladan, tipičan za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 10,00 % vol.

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 15,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri):

Mitterberg rosso

Boja: od svijetle i tamne rubin-crvene do tamne granat-crvene

Miris: ugodan, blag

Okus: nježan, ugodan, pun, skladan

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 10,00 % vol.

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 16,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri):

Sortna vina (jednosortna ili višesortna) Mitterberg rosso

Boja: od svijetle i tamne rubin-crvene do tamne granat-crvene, tipična za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Miris: ugodan, tipičan za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Okus: nježan, ugodan, pun, skladan, tipičan za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 10,00 % vol.

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 16,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri):

Sortna vina (jednosortna ili višesortna) ili nesortna vina Mitterberg rosato

Boja: ružičasta

Miris: blag, ugodan, tipičan za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Okus: ne baš punog tijela, skladan, tipičan za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 10,00 % vol.

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 15,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri):

Sortna vina (jednosortna ili višesortna) ili nesortna vina Mitterberg frizzante

Pjena: fina, postojana

Boja: tipična za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Miris: blag, ugodan, voćan, tipičan za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Okus: suh ili polusladak, skladan, tipičan za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 10,00 % vol.

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 15,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	3,5
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri):

Sortna vina (jednosortna ili višesortna) ili nesortna vina Mitterberg passito

Boja: tipična za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Miris: ugodan, blag, karakterističan

Okus: polusladak ili sladak, pun, skladan, tipičan za sortu grožđa od koje je vino proizvedeno

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 16,00 % vol.

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 20,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena):	9,00
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti:	3,5
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri):

5. Enološki postupci

a. Posebni enološki postupci

„Mitterberg”

Poseban enološki postupak

Dopuštene su različite tehnike obogaćivanja koje predviđa zakonodavstvo EU-a.

Miješanje s drugim moštovima ili vinima, među ostalim i s onima iz drugih talijanskih područja proizvodnje, dopušta se najviše do volumena od 15 %.

b. Najveći prinosi

Mitterberg bianco, rosso i rosato

19 000 kilograma grožđa po hektaru

Sortna vina Mitterberg

18 000 kilograma grožđa po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Područje proizvodnje grožđa pogodnog za proizvodnju vina „Mitterberg” s tipičnom zemljopisnom oznakom obuhvaća cjelokupni administrativni teritorij pokrajine Bolzano.

7. Glavne sorte vinove loze

Bronner (bijelo)

Cabernet franc (crno) – Cabernet

Cabernet sauvignon (crno) – Cabernet

Carmenère (crno) – Cabernet nostrano

Chardonnay (bijelo)

Diolinoir (crno)

Johanniter (bijelo)

Kerner (bijelo)

Lagrein (crno)

Malvasia (crno) – Roter Malvasier

Manzoni bianco (bijelo) – Incrocio Manzoni 6.0.13 (bijelo)

Merlot (crno)

Moscato giallo (bijelo) – Muskateller

Moscato rosa (ružičasto) – Rosen muskateller

Muscaris (bijelo)

Müller thurgau (bijelo) – Riesling x Sylvaner

Petit manseng (bijelo)

Petit verdot (crno)

Pinot bianco (bijelo) – Pinot

Pinot grigio – Pinot

Pinot nero (crno) – Pinot

Portoghese (crno) – Portugieser

Regent (crno)

Riesling italico (bijelo) – Riesling

Riesling italico (bijelo) – Welschriesling

Sauvignon (bijelo) – Sauvignon blanc

Schiava (crno)

Schiava gentile (crno) – Mittervernatsch

Schiava grigia (crno) – Grauvernatsch

Schiava grossa (crno) – Großvernatsch

Solaris (bijelo)

Souvignier gris (bijelo)

Sylvaner verde (bijelo) – Grüner Sylvaner

Syrah (crno) – Shiraz

Tannat (crno)

Tempranillo (crno)

Teroldego (crno)

Traminer aromatico (ružičasto) – Gewürztraminer

Veltliner (bijelo)

Viogner (bijelo)

Zweigelt (crno)

8. Opis povezanosti

„Mitterberg”

Područje proizvodnje vina „Mitterberg” sa ZOZP-om uživa pogodnosti brdskih prostranstava iznimne izloženosti i određenih svojstava tla. Ovi su čimbenici ključni u održavanju izrazito visoke kvalitete proizvoda. Iznimno raznolika morfološka svojstva područja proizvodnje uzrok su velikog broja različitih mikroklima koje omogućuju rast brojnih sorti grožđa, kako autohtonih tako i ostalih. Na sjeveru Alpe štite područje proizvodnje od vjetrova s Arktika i hladne atlantske klime, dok se na jugu područje otvara pogodnoj toplini koja dolazi s Mediterana i dopire čak do unutrašnjosti dolina Val Venosta i Valle Isarco.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali uvjeti)

Nema

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/15208

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

1.7.2020

Službeni list Europske unije

C 217/33

Objava zahtjeva za upis naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2020/C 217/12)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„PAMPEPATO DI TERNI”/„PANPEPATO DI TERNI”

EU br.: PGI-IT-02467 – 30.12.2019.

ZOI () ZOZP (X)

1. Naziv (nazivi)

„Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni”

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 2.3. Kruh, pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” proizvod je koji se peče u pećnici, a izrađuje se od orašastih plodova, čokolade, grožđica, kandiranog voća, nezaslađenog kakaa u prahu, meda, kave, začina i brašna.

Kad ga se stavlja na tržište, „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” odlikuje se sljedećim svojstvima:

Fizička svojstva:

Oblik: okrugli, ravne baze i zaobljene površine;

Veličina:

Promjer: od 1 do 20 cm;

Visina: od 1 do 10 cm;

Masa: od 25 g do 1 kg;

Vlaga: od 7,5 % do 25 %;

Organoleptička svojstva:

Vanjski izgled: tamnosmeđe, gotovo crne boje, oblik kupole, na površini su vidljivi orašasti plodovi;

Unutarnji izgled: tamnosmeđe boje, s obiljem ravnomjerno raspoređenih orašastih plodova i kandiranog voća;

Konzistencija tijesta: kompaktna, meka zahvaljujući mekim sastojcima (čokolada, grožđice, kandirano voće, med i kava) i hrskava zahvaljujući tostiranim orašastim plodovima;

Miris: isprva se osjeti miris čokolade i orašastih plodova, a zatim miris začina, a posebno cimeta, papra i muškatnog oraščića;

Okus: isprva se osjeti okus čokolade s blagim naznakama začina, a zatim postupno okus orašastih plodova i kandiranog voća; na kraju se osjeti okus čokolade i začina, a posebno cimeta, muškatnog oraščića i papra.

Proizvod ne sadržava dodane konzervanse i bojila.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Za proizvodnju kolača „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” prije pečenja potrebni su sljedeći sastojci za pripremu 10 kg tijesta:

—	tostirani orašasti plodovi: pomiješani bademi, orasi i lješnjaci u različitim udjelima, od 3,5 kg do 6 kg,

—	kandirano i sušeno voće: pomiješani grožđice, naranča i četrun u različitim udjelima, od 1,5 kg do 3 kg,

—	vrste meda od miješanog cvijeća: od 0,5 kg do 1,5 kg,

—	nezaslađeni kakao u prahu (20–22 % kakaova maslaca): od 0,2 kg do 0,5 kg,

—	čokolada (sadržaj kakaa najmanje 50 %): od 0,5 kg do 1,5 kg,

—	začini: pomiješani papar, cimet i muškatni oraščić u različitim udjelima, od 0,05 kg do 0,15 kg,

—	brašno tipa „0” ili kukuruzno, rižino ili bademovo brašno: od 0,2 kg do 0,7 kg.

Uz prethodno navedene sastojke, tijestu se mogu dodati i sljedeći neobvezni sastojci:

—	kuhani mošt: do 0,8 kg,

—	liker: do najviše 0,075 kg,

—	šećer: do najviše 0,05 kg,

—	kora naranče: do najviše 0,05 kg,

—	pinjoli: do 0,2 kg,

—	tekuća kava: do 0,2 kg,

—	oblatna: kao podloga.

Ako se tijesto proizvodi strojnom metodom, može se upotrijebiti voda, u udjelu od najviše 5 %.

3.4. Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Faze miješenja tijesta, dijeljenja, oblikovanja, pečenja i zrenja kolača „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” moraju se odvijati na zemljopisnom području proizvodnje.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Početno pakiranje, nakon zrenja proizvoda, mora se odvijati na mjestu proizvodnje kako bi se izbjeglo narušavanje kvalitete proizvoda koju očekuju potrošači. Izlaganjem proizvoda zraku bez zaštite koja mu se osigurava početnim pakiranjem došlo bi do promjene trajnosti mirisa te gubitka složenih aroma začina, zbog čega bi one postale manje intenzivne, a površina kolača mogla bi postati mutna zbog izbijanja kakaova maslaca, što bi uzrokovalo i gubitak hrskavosti orašastih plodova.

Pakiranje se sastoji od najmanje jednog zapečaćenog zaštitnog omota izrađenog od: celofana za upotrebu u prehrambenoj industriji, pergamenta, aluminijske folije ili drugih materijala prikladnih za prehrambene proizvode, kako su definirani zakonodavstvom koje je na snazi.

Izvan područja proizvodnje može se dodati drugi vanjski sloj pakiranja.

Kolač „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” prodaje se u pakiranjima koja uključuju jedan proizvod, cijeli ili narezan na kriške debljine od 0,5 cm do 1,5 cm.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Na pakiranju se moraju navesti sljedeći izrazi: „Pampepato di Terni” ili „Panpepato di Terni” i „Indicazione Geografica Protetta” [„Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla”], u punom obliku ili kao pokrata „IGP” [„ZOZP”], te sljedeće dodatne informacije:

—	europski simbol za ZOZP,

—	ime ili tvrtku i adresu proizvođača i/ili subjekta koji provodi pakiranje,

—	logotip proizvoda koji se uvijek mora upotrebljavati u kombinaciji sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.

Logotip proizvoda prikazan je u nastavku:

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje kolača „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” obuhvaća cijelo upravno područje pokrajine Terni te općine Massa Martana, Marsciano, Todi, Fratta Todina, Montecastello di Vibio i Deruta u pokrajini Perugia.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Ugled kolača „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” tradicionalno se povezuje s okruženjem i područjem koje on predstavlja.

„Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” izvrstan je božićni kolač koji se već stoljećima priprema od namirnica koje su bile dostupne u okviru gospodarstva tog ruralnog područja u godini kada se pripremao.

S vremenom je kolač „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” postao zaštitni znak gastronomije pokrajine Terni u božićnom razdoblju.

Prvo upućivanje na profesionalnu i „masovnu” proizvodnju kolača „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” datira iz 1913., kad ga je jedna povijesna pekarnica u Terniju počela oglašavati kao kolač iz Ternija.

Tijekom dvadesetog stoljeća i sve do danas, u brojnim se kuharicama s tradicionalnim receptima, gastronomskim i turističkim vodičima te različitim vrstama publikacija „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” navodi kao božićni kolač karakterističan za lokalno područje.

Touring Club Italiano u prvom izdanju svoje publikacije „Guida Gastronomica d’Italia” [Gastronomski vodič kroz Italiju] objavljenom 1931. navodi „nađete li se u Terniju, nikako nemojte propustiti božićni Panpepato”; u još jednoj knjizi istog naslova, autora Felicea Cunsoloa (Istituto Geografico De Agostini, Novara, 1975.), u odjeljku posvećenom regiji Umbriji, „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” isto se tako spominje kao božićni kolač karakterističan za Terni.

„Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” spominje se i u turističkom vodiču Lorette Santini „Guida di Terni e del ternano” [Vodič kroz Terni i okolicu] kao slatki „vladar božićnog stola” (str. 23., izdavač: Qguide, 2003.).

U poglavlju o gastronomskim božićnim običajima vodiča „Sapori e Profumi” [Okusi i mirisi] koji je 2008. izdala pokrajina Terni pampepato se navodi kao jedno od slatkih jela.

Talijanska kulinarska akademija napisala je brojne članke o kolaču „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” koji su objavljeni u posebnim izdanjima knjiga ili specijaliziranim časopisima; najvažniji od njih su: „I frutti del sole” [Plodovi sunca] (2007.), gdje se navodi: „Panpepato je glavni desert božićne tradicije grada Terni”, i članak „Panpepato ternano”, podnaslova: „glavni desert božićne tradicije tog grada u Umbriji” („Civiltà della Tavola” [Civilizacija za stolom], br. 299 iz prosinca 2017.).

Još se dokaza o povezanosti ugleda kolača „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” s pokrajinom Terni može pronaći u članku „Terni da leccarsi i baffi” [Terni od kojeg rastu zazubice], objavljenom u dnevnim novinama „Corriere dell’Umbria” u subotu, 9. travnja 2016.; kad je riječ o kulinarskim tradicijama, u članku se navodi da je „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni”„najbolji primjer brojnih proturječnosti u tradiciji Umbrije. U tom se desertu postiže najbolja ravnoteža između slatkoće i gorčine, zahvaljujući kojoj se istaknuo i odmah postao dio tradicije težaka Umbrije”.

Vrijedi spomenuti i isječak iz članka objavljenog u lokalnom izdanju dnevnih novina „Il Messaggero” za područje Ternija, od 31. prosinca 2009.: „Zahvaljujući tradiciji, pampepato je još od 1851. stalni gost na stolovima stanovnika Ternija.”

U istim je novinama objavljen još jedan zanimljiv članak, naslova „In gara per il migliore ‚Pampepato dell’anno’” [Natjecanje za najbolji „Pampepato godine”] u kojem se pampepato iz Ternija slavi kao „jedinstven, može se pronaći samo u Terniju i simbol je tradicije, što pokazuju i sami sastojci”. („Il Messaggero” od 15. prosinca 2008.).

„Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” u kulinarskom časopisu „Cucina Moderna” opisuje se kao „klasični božićni desert” (siječanj 2018., str. 98., izdavač: Grupa Mondadori).

U drugom izdanju publikacije „La vera Umbria” [Prava Umbrija] iz 2000. objavljen je recept za „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni”, u kojem ga se opisuje kao desert karakterističan za Terni („La tradizione umbra nei piaceri della tavola”, P. Caruso, izdavač: Grilligraf Collazzone).

U publikaciji „Terni: la città fra due fiumi” [Terni, grad između dviju rijeka] (izdavač: Vanni, 2006.), u seriji „Il turismo culturale: la rivista che ti guida” [Kulturni turizam: vaš vodič], navodi se i sljedeće: „u Terniju u božićnom razdoblju nema obitelji koja ne priprema pampepato, kao ni restorana, gastronomske trgovine, slastičarnice ili pekarnice […]”.

„Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” prisutan je i na lokalnim natjecanjima i događanjima.

Članovi podružnice ustanove Accademia Italiana della Cucina u Terniju već se godinama pozivaju da predstave svoj domaći pampepato za degustaciju te da podijele svoje recepte. Najboljem desertu, koji je najviše u skladu s tradicijom, dodjeljuje se nagrada. Slično tome, udruženje MET iz Ternija od 2009. organizira dodjelu nagrade „Pampepato godine” na kojoj može sudjelovati bilo tko tako da dostavi svoj proizvod stručnom žiriju koje čine kulinarski stručnjaci, slastičari, čokolatijeri, sommelieri te predstavnici sektora i strukovnih tijela. Najbolji „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” osvaja drvenu slastičarsku kuhaču koju svake godine pobjednik prethodne godine vraća kako bi je se moglo dodijeliti pobjedniku za tu godinu. („Drvena kuhača za najbolji Pampepato”, članak u novinama „Il Messaggero” od 5. siječnja 2013.).

Na sajmu posvećenom kolaču „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” održanom 10. veljače 2002. skupina slastičara iz Ternija izradila je pampepato težine 112 kg, najveći koji je ikad pripremljen.

Konačno, drugi se iznimno važni pokazatelji duboko ukorijenjenog ugleda kolača „Pampepato di Terni”/„Panpepato di Terni” povezuju s njegovim sve većim i sve važnijim prisustvom na policama s uobičajenim proizvodima, s kojih ih kupci često uzimaju kao iznimno cijenjen gastronomski suvenir.

Upućivanje na objavu specifikacije proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

Cjelokupan tekst specifikacije proizvoda dostupan je na sljedećim stranicama: http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

ili:

izravno na početnoj stranici Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku (www.politicheagricole.it), klikom na „Qualità” [„Kvaliteta”] (u gornjem desnom kutu zaslona) i zatim na „Prodotti DOP, IGP e STG” [„Proizvodi ZOI, ZOZP i ZTS”] (na lijevoj strani zaslona) te naposljetku na „Disciplinari di Produzione all’esame dell’UE” [„Specifikacije podnesene na razmatranje Europskoj uniji”].

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

1.7.2020

Službeni list Europske unije

C 217/37

Informativna obavijest – javno savjetovanje

Oznake zemljopisnog podrijetla iz Japana

(2020/C 217/13)

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana (dalje u tekstu „Sporazum”), koji uključuje poglavlje o oznakama zemljopisnog podrijetla kojim se štite mnoge oznake zemljopisnog podrijetla EU-a i Japana, stupio je na snagu 1. veljače 2019. U skladu s člankom 14.30. Sporazuma japanska tijela dostavila su popis dodatnih oznaka zemljopisnog podrijetla koje treba zaštititi na temelju Sporazuma. Europska komisija trenutačno razmatra treba li te oznake zemljopisnog podrijetla zaštititi na temelju Sporazuma.

Komisija poziva sve države članice, treće zemlje i sve fizičke ili pravne osobe s boravištem ili poslovnim nastanom u državi članici ili trećoj zemlji koje imaju opravdani interes da ulože prigovor protiv navedene zaštite podnošenjem propisno obrazložene izjave.

Prigovori se moraju dostaviti Komisiji u roku od dva mjeseca od datuma objave ove obavijesti. Prigovori se šalju na sljedeću adresu e-pošte: AGRI-A4@ec.europa.eu

Prigovori se uzimaju u razmatranje samo ako su zaprimljeni u navedenom roku i ako se u njima u pogledu zaštite predloženog naziva dokazuje sljedeće:

(a)	naziv je u sukobu s nazivom neke biljne sorte ili životinjske pasmine pa će potrošače vjerojatno dovoditi u zabludu o stvarnom podrijetlu proizvoda;

(b)

naziv je potpun ili djelomičan homonim naziva koji je već zaštićen u Uniji u skladu s Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda (2) i Uredbom (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 110/2008 (3) ili neke od oznaka zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja koje su u EU-u zaštićene na temelju bilateralnih sporazuma, a dostupne su na sljedećoj adresi:

https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/food-farming-fisheries/food_safety_and_quality/documents/list-gis-non-eu-countries-protected-in-eu_en.pdf

(c)	s obzirom na žig koji ima ugled i dobro je poznat te duljinu vremena tijekom kojeg se koristi, potrošač bi mogao biti doveden u zabludu o stvarnom identitetu proizvoda;

(d)	bilo bi ugroženo postojanje potpuno ili djelomično identičnog naziva ili žiga ili postojanje proizvoda koji su do datuma objave ove obavijesti najmanje pet godina bili zakonito prisutni na tržištu;

(e)	ili se na temelju dostavljenih podataka može zaključiti da je naziv čija se zaštita razmatra generički.

Navedeni kriteriji ocjenjuju se u odnosu na područje Unije, koje je u slučaju prava intelektualnog vlasništva ograničeno na državna područja na kojima su navedena prava zaštićena. Moguća zaštita predmetnih naziva u Europskoj uniji ovisi o uspješnom okončanju rasprava koje se vode u skladu s člankom 14.30. Sporazuma te donošenju zakonskog akta.

Popis oznaka zemljopisnog podrijetla (4)

Br.	Zaštićeni naziv u Japanu	Prijepis na latinično pismo (samo u informativne svrhe)	Kratki opis (ako je potrebno i samo u informativne svrhe)	Kategorija proizvoda
1		Mito no Yawaraka Negi	Mladi luk	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
2		Matsudate Shibori Daikon	Japanska bijela rotkva (daikon)	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
3		Taisyu Soba	Heljda i brašno heljde	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
4	/Yamagata Celery	Yamagata Celery	Celer	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
5		Nango Tomato	Rajčica	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
6		Yamadai Kansho	Slatki krumpir	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
7	/	Iwadeyama Koridofu/ Iwadeyama Meisan Koridofu	Liofilizirani sojin sir	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
8		Kumamoto Akaushi	Govedina	Svježe meso (i nusproizvodi klanja)
9	/	Futago Satoimo/ Futago Imonoko	Taro	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
10	/	Echizen Gani/Echizen Kani	Snježna rakovica/Kuhana snježna rakovica	Svježa riba, mekušci i rakovi te proizvodi dobiveni od njih
11	/ Daisen Broccoli	Daisen Broccoli	Brokula	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
12	/Okukuji Shamo Chicken	Okukuji Shamo	Kokoš	Svježe meso (i nusproizvodi klanja)
13	/ Koge Hanagoshogaki	Koge Hanagoshogaki	Japanska kaki jabuka	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
14	/ Kikuchi Suiden Gobo	Kikuchi Suiden Gobo	Čičak	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
15	/ Tsuruta Steuben	Tsuruta Steuben	Grožđe	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
16	/Ozasa Urui	Ozasa Urui	Hosta	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
17	/Tokyo Shamo	Tokyo Shamo	Kokoš	Svježe meso (i nusproizvodi klanja)
18	/ Sayo Mochidaizu	Sayo Mochidaizu	Zrna soje	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
19	/Iburigakko	Iburigakko	Ukiseljeno povrće	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
20	/Daiei Suika	Daiei Suika	Lubenica	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
21	/ Tsunan no Yukishita Ninjin	Tsunan no Yukishita Ninjin	Mrkva	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
22	/Zentsujisan Shikakusuika	Zentsujisan Shikakusuika	Lubenica	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
23	/Hiba Gyu	Hiba Gyu	Govedina	Svježe meso (i nusproizvodi klanja)
24	/Ibuki Soba/ /Ibuki Zairaisoba	Ibuki Soba/Ibuki Zairaisoba	Heljda	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
25	/Higashiizumo no Maruhata Hoshigaki/Higashiizumo no Maruhata Hoshikaki	Higashiizumo no Maruhata Hoshigaki	Sušena japanska kaki jabuka	Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni
26		Hokkaido	Vino	Vino
27		Nadagogo	Sake	Ostala alkoholna pića
28		Harima	Sake	Ostala alkoholna pića

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(3) SL L 130, 17.5.2019., str. 1.

(4) Popis oznaka zemljopisnog podrijetla registriranih u Japanu koji su dostavila japanska tijela u okviru aktualnih rasprava u skladu s člankom 14.30. Sporazuma.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 217

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 63. 1. srpnja 2020.

Sadržaj		Stranica
	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	PREPORUKE
	Europski odbor za sistemske rizike
2020/C 217/01	Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 2. lipnja 2020. o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (ESRB/2020/9)	1

	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2020/C 217/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.9316 – Peab/YIT’s paving and mineral aggregates business) ( 1 )	10
2020/C 217/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.9601 – Czech Media Invest/Rockaway/Brasinex Bohemia) ( 1 )	11
2020/C 217/04	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.9450 – PPG/TIL/JV) ( 1 )	12

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1198
JPY	japanski jen	120,66
DKK	danska kruna	7,4526
GBP	funta sterlinga	0,91243
SEK	švedska kruna	10,4948
CHF	švicarski franak	1,0651
ISK	islandska kruna	155,40
NOK	norveška kruna	10,9120
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	26,740
HUF	mađarska forinta	356,58
PLN	poljski zlot	4,4560
RON	rumunjski novi leu	4,8397
TRY	turska lira	7,6761
AUD	australski dolar	1,6344
CAD	kanadski dolar	1,5324
HKD	hongkonški dolar	8,6788
NZD	novozelandski dolar	1,7480
SGD	singapurski dolar	1,5648
KRW	južnokorejski von	1 345,83
ZAR	južnoafrički rand	19,4425
CNY	kineski renminbi-juan	7,9219
HRK	hrvatska kuna	7,5708
IDR	indonezijska rupija	16 184,41
MYR	malezijski ringit	4,7989
PHP	filipinski pezo	55,834
RUB	ruski rubalj	79,6300
THB	tajlandski baht	34,624
BRL	brazilski real	6,1118
MXN	meksički pezo	25,9470
INR	indijska rupija	84,6235

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće Europske unije
2020/C 217/05	Obavijest namijenjena određenim osobama i subjektima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća (ZVSP) 2016/849 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1509 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje	13
	Europska komisija
2020/C 217/06	Tečajna lista eura — 30. lipnja 2020.	14
	Europski nadzornik za zaštitu podataka
2020/C 217/07	Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o otvaranju pregovora o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom [Cjelovit tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na internetskoj stranici Europskog nadzornika za zaštitu podataka www.edps.europa.eu]	15

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2020/C 217/08	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9736 – Lone Star/BASF construction chemicals (EB) Business) ( 1 )	18
2020/C 217/09	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9803 – SAZKA Group/OPAP) Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	20
	DRUGI
	Europska komisija
2020/C 217/10	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	21
2020/C 217/11	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	27
2020/C 217/12	Objava zahtjeva za upis naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	33
2020/C 217/13	Informativna obavijest – javno savjetovanje Oznake zemljopisnog podrijetla iz Japana	37


	(1) Tekst značajan za EGP.