PREPORUKA VIJEĆA

od 15. lipnja 2020.

o procjeni napretka koji su države članice sudionice ostvarile u ispunjavanju obveza preuzetih u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO)

(2020/C 204/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 46. stavak 6.,

uzimajući u obzir Protokol br. 10 o stalnoj strukturiranoj suradnji uspostavljenoj člankom 42. Ugovora o Europskoj uniji, priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica (1),

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Člankom 4. stavkom 2. točkom (d) Odluke (ZVSP) 2017/2315 predviđeno je da Vijeće treba donositi odluke i preporuke o procjeni doprinosa država članica sudionica u ispunjavanju dogovorenih obveza u skladu s mehanizmom opisanim u članku 6. te odluke.

(2)

Člankom 6. stavkom 3. Odluke (ZVSP) 2017/2315 predviđeno je da Vijeće, na temelju godišnjeg izvješća Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (Visoki predstavnik) o PESCO-u, jednom godišnje treba preispitati ispunjavaju li države članice sudionice i dalje snažnije obveze iz članka 3. te odluke.

(3)

Točkom 15. Preporuke Vijeća od 6. ožujka 2018. o planu za provedbu PESCO-a (2) predviđeno je da bi Visoki predstavnik od 2020. trebao predstaviti svoje godišnje izvješće u ožujku ili travnju svake godine, uzimajući u obzir revidirane i ažurirane nacionalne provedbene planove koje države članice sudionice predstave u siječnju iste godine. Točkom 16. te preporuke predviđeno je da bi Vojni odbor Europske unije Političkom i sigurnosnom odboru trebao pružati vojne savjete i preporuke kako bi mu omogućio da do svibnja svake godine pripremi preispitivanje Vijeća o tome ispunjavaju li države članice sudionice i dalje snažnije obveze.

(4)

Točkom 26. Preporuke Vijeća od 15. listopada 2018. o redoslijedu ispunjavanja snažnijih obveza koje su preuzete u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) te o utvrđivanju preciznijih ciljeva (3) predviđeno je da bi Visoki predstavnik trebao uzeti u obzir tu preporuku u godišnjem izvješću o PESCO-u, kojim će se poduprijeti procjena ispunjavanja snažnijih obveza od strane svake države članice sudionice.

(5)

Člankom 4. stavkom 2. točkom (c) Odluke (ZVSP) 2017/2315 predviđeno je da Vijeće treba donositi odluke i preporuke o ažuriranju i unaprjeđenju, prema potrebi, snažnijih obveza navedenih u Prilogu toj odluci s obzirom na postignuća u okviru PESCO-a, kako bi se odrazio razvoj sigurnosnog okruženja Unije. Takve odluke posebice treba donositi na kraju faza iz članka 4. stavka 2. točke (b) Odluke (ZVSP) 2017/2315, na temelju postupka strateškog preispitivanja kojim se procjenjuje ispunjenje obveza u okviru PESCO-a.

(6)

Točkom 14. Preporuke Vijeća od 14. svibnja 2019. o procjeni napretka koji su države članice sudionice ostvarile u ispunjavanju obveza preuzetih u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) (4) predviđeno je da se, uz opis stanja provedbe PESCO-a, uključujući ispunjavanje obveza od strane svake države članice sudionice u skladu s njezinim nacionalnim provedbenim planom, Visoki predstavnik poziva da u godišnjem izvješću za 2020. također predstavi prve prijedloge s ciljem strateškog preispitivanja na kraju prve faze PESCO-a (2018.–2020.), uzimajući u obzir druge odgovarajuće inicijative EU-a kojima se doprinosi ostvarivanju razine ambicije Unije u području sigurnosti i obrane.

(7)	Visoki predstavnik predstavio je 15. travnja 2020. Vijeću svoje godišnje izvješće o stanju provedbe PESCO-a, među ostalim o ispunjavanju obveza od strane svake države članice sudionice u skladu s njezinim revidiranim i ažuriranim nacionalnim provedbenim planom.

(8)	Stoga bi Vijeće na temelju toga trebalo donijeti Preporuku o procjeni napretka koji su države članice sudionice ostvarile u ispunjavanju obveza preuzetih u okviru PESCO-a,

DONIJELO JE OVU PREPORUKU:

I.   Cilj i područje primjene

1.

Cilj je ove Preporuke procijeniti doprinose država članica sudionica u ispunjavanju snažnijih obveza preuzetih u okviru PESCO-a, na temelju godišnjeg izvješća o stanju provedbe PESCO-a koje je Visoki predstavnik predstavio 15. travnja 2020. (godišnje izvješće) i u skladu s nacionalnim provedbenim planovima koje su predstavile države članice sudionice.

2.

Slijedom preporuke koju je Vijeće donijelo 14. svibnja 2019., godišnje izvješće također sadržava posebno poglavlje o strateškom preispitivanju PESCO-a na kraju prve faze PESCO-a (2018.–2020.) te se u njemu iznose preporuke i prijedlozi o obvezama, projektima i procesima kao i metodama rada koji se razmatraju u ovoj Preporuci.

II.   Rezultati i procjena

3.

Godišnje izvješće pruža čvrst temelj za procjenu stanja provedbe PESCO-a, među ostalim ispunjavanja obveza od strane svake države članice sudionice u skladu s njezinim nacionalnim provedbenim planom.

4.

Pružanjem odgovora na sadašnje i buduće potrebe Europe u području sigurnosti i obrane, posebno svojim aktualnim i budućim naporima u ispunjavanju svojih snažnijih obveza, države članice sudionice doprinose povećanju kapaciteta Unije da djeluje kao pružatelj sigurnosti i njezine strateške autonomije te jačaju njezinu sposobnost za suradnju s partnerima i zaštitu svojih građana.

5.

Vijeće u odnosu na države članice sudionice općenito ističe sljedeće: (a) države članice sudionice potvrdile su pozitivan trend u pogledu obveza povezanih s proračunima za obranu i rashodima za ulaganja u obranu. Međutim, ukupni napredak u ovoj je fazi i dalje skroman te, iako se države članice sudionice suočavaju s financijskim izazovima kao posljedicom krize uzrokovane bolešću COVID-19, potiče ih se da dodijele potrebna sredstva kako bi u predstojećim godinama dodatno doprinijele tom pozitivnom trendu. Države članice sudionice također se potiče da dodatno doprinesu europskom suradničkom pristupu (primjerice nabavom opreme te istraživanjem i tehnologijom u području obrane); (b) države članice sudionice snažno se potiče da u svojim procesima nacionalnog planiranja u području obrane u većoj mjeri uzmu u obzir i bolje iskoriste, kao element usmjeravanja i donošenja odluka, alate EU-a za planiranje obrane, kao što su plan razvoja kapaciteta (CDP), koji uključuje i rezultate postupka glavnog cilja, slučajeve strateškog konteksta, koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) kao i druge inicijative, kao što su Europski program industrijskog razvoja u području obrane ili drugi odgovarajući instrumenti EU-a. U tom pogledu Vijeće naglašava da je važno da institucije, agencije i tijela EU-a kao i države članice dodatno poboljšaju usklađenost među tim alatima i inicijativama, uvažavajući pritom da su oni različiti i da imaju različite pravne osnove; (c) države članice sudionice potiče se da ostvare daljnji napredak u ispunjavanju obveza povezanih s međusobnim usklađivanjem svojih obrambenih aparata te da redovito preispituju planove i ciljeve kojima se potiče razvoj, ponajprije kako bi imale značajnu ulogu u razvoju kapaciteta unutar Unije, među ostalim u okviru CARD-a, uvažavajući pritom da to iziskuje stalan napor u duljem roku. Vijeće podsjeća da je u svojoj Preporuci od 14. svibnja 2019. navelo da je između CARD-a i CDP-a, s jedne strane, i odgovarajućih procesa NATO-a, kao što je NATO-ov proces planiranja u području obrane, s druge strane, osigurana usklađenost rezultata u slučaju preklapanja zahtjevâ te da će se ta usklađenost nastaviti osiguravati u budućnosti, uvažavajući pritom različitu prirodu tih dviju organizacija i njihovih odgovornosti i članstava. Vijeće potiče daljnje rasprave među državama članicama o takvoj usklađenosti između tih procesa, prema potrebi; (d) kako bi države članice sudionice hitno povećale operativne rezultate, trebale bi povećati svoje napore u pogledu obveza povezanih s jačanjem dostupnosti, mogućnosti raspoređivanja i interoperabilnosti snaga, među ostalim potpunim popunjavanjem rasporeda borbenih skupina EU-a, baze podataka za brzi odgovor te izjava o zahtjevima za misije i operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP). Osobito je važno da se njihov doprinos potpori misijama i operacijama ZSOP-a poboljša u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, također s obzirom na najzahtjevnije misije. Kada je riječ o snažnijoj obvezi u pogledu ambicioznog pristupa država članica sudionica zajedničkom financiranju vojnih misija i operacija ZSOP-a, provedba je povezana s preispitivanjem mehanizma Athena i s uspostavom predloženog Europskog instrumenta mirovne pomoći od strane Vijeća, o čemu trenutačno raspravljaju države članice; (e) u usporedbi s ažuriranim nacionalnim provedbenim planovima iz 2019. države članice sudionice ostvarile su ograničen napredak u poduzimanju mjera za uklanjanje nedostataka u pogledu kapaciteta koji su utvrđeni u okviru CDP-a i CARD-a, uključujući procjenu provedbe ciljeva u pogledu kapaciteta sa snažnim učinkom (High Impact Capability Goals), te bi stoga trebale razmotriti poduzimanje većih napora kako bi se povećala upotreba europskog suradničkog pristupa kao prioriteta u nacionalnom planiranju. Države članice sudionice također bi trebale navesti na koji se način njihovim projektima razvoja kapaciteta jača europska obrambena tehnološka i industrijska baza; (f) države članice sudionice moraju još pojačati svoje napore s ciljem ispunjavanja obveza povezanih sa sudjelovanjem, prema potrebi, u velikim zajedničkim ili europskim programima za opremu u okviru Europske obrambene agencije.

6.

S obzirom na rezultate i preporuke iz godišnjeg izvješća u pogledu pojedinačnih nacionalnih provedbenih planova, svaka država članica sudionica potiče se da u skladu s time nastavi ulagati napore i preispita svoj doprinos u ispunjavanju snažnijih obveza.

7.

Uzimajući u obzir činjenicu da je cilj PESCO-a doprinijeti ostvarenju razine ambicije Unije u području sigurnosti i obrane, među ostalim i s obzirom na najzahtjevnije misije, potrebno je dodatno raditi na definiranju „kompaktne sveobuhvatne oružane sile” u skladu s parametrima navedenima u zajedničkoj obavijesti o PESCO-u.

8.

Budući da države članice imaju samo „jedinstvene snage” koje mogu upotrebljavati u različitim okvirima, razvojem kapaciteta država članica u okvirima EU-a pomoći će se i u jačanju obrambenih kapaciteta koji su potencijalno na raspolaganju drugim okvirima, među ostalim Ujedinjenim narodima i NATO-u.

III.   Nacionalni provedbeni planovi

9.

Iako se kvaliteta informacija pruženih u nacionalnim provedbenim planovima općenito poboljšala, države članice sudionice poziva se da dodatno poboljšaju kvalitetu i osiguraju odgovarajuću razinu detaljnosti pruženih informacija, s posebnim naglaskom na izradi namjenskih planova usmjerenih na budućnost o tome na koji način planiraju doprinijeti ispunjavanju snažnijih obveza i preciznijih ciljeva PESCO-a. Budući da bi nacionalni provedbeni planovi trebali biti važan temelj za politički nadzor, održavanje zamaha i osiguravanje transparentnosti među državama članicama sudionicama, Vijeće naglašava potrebu za poboljšanjem njihove političke dimenzije kako bi se olakšale rasprave na političkoj razini o napretku ostvarenom u pogledu snažnijih obveza.

10.

Države članice sudionice potiče se da nastave sudjelovati u bilateralnim dijalozima s tajništvom PESCO-a o preispitivanju i ažuriranju svojih budućih nacionalnih provedbenih planova te s ciljem osiguravanja međusobne transparentnosti i daljnjeg razvoja usklađenosti i dosljednosti u vezi s informacijama koje se zahtijevaju i pružaju u kontekstu PESCO-a.

IV.   Projekti u okviru PESCO-a

11.

Smatra se da se većinom od 47 projekata koji su u izradi u okviru PESCO-a doprinosi provedbi prioriteta razvoja kapaciteta EU-a, pri čemu se 24 projekta izravno a 12 projekata neizravno odnose na ciljeve u pogledu kapaciteta sa snažnim učinkom. Tri su projekta već dosegla početni operativni kapacitet, a za 23 projekta očekuje se da će dosegnuti početni operativni kapacitet u razdoblju 2020.–2023. Međutim, više od dvije trećine (30) projekata i dalje je u konceptualnoj fazi, uključujući pojedine projekte koji su već bili uspostavljeni u ožujku i studenome 2018.

12.

S obzirom na izvješća Vijeću o napretku projekata u okviru PESCO-a od 28. veljače 2020., države članice sudionice potiče se da se usredotoče na brzu i djelotvornu provedbu svojih projekata kako bi ostvarile očekivane rezultate i proizvode s ciljem ispunjavanja snažnijih obveza. Države članice sudionice također se potiče da poboljšaju i ubrzaju procese koji vode do donošenja aranžmanâ projekata kako bi se brže postigle veća jasnoća i sigurnost u pogledu novih projekata. Vijeće također podsjeća da postoji potreba za jačanjem procesa preispitivanja napretka projekata u okviru PESCO-a primjenom jasnih, ciljanih i transparentnih kriterija razvijenih u bliskoj koordinaciji s državama članicama sudionicama. Nadalje, Vijeće naglašava da bi, kada članovi projekta utvrde da se projekti suočavaju s poteškoćama u postizanju rezultata, te projekte trebalo ili obnoviti ili zatvoriti kako bi se osigurala relevantnost i vjerodostojnost svih projekata u okviru PESCO-a.

13.

Vijeće smatra da bi radi omogućavanja bolje procjene napretka projekata i utvrđivanja sinergija trebalo organizirati namjenske radionice o upravljanju projektima u okviru PESCO-a te događanja o napretku projekata kako bi se olakšala daljnja rasprava među državama članicama sudionicama. Vijeće također prepoznaje potrebu za boljim zajedničkim razumijevanjem pojmova i definicija povezanih s razvojem projekata i upravljanjem njima. Osim toga, tajništvo PESCO-a trebalo bi i dalje pružati stručno znanje na zahtjev i olakšavati povezanost s drugim akterima EU-a u pogledu mogućih sinergija s drugim instrumentima i inicijativama EU-a razvijenima u drugim odgovarajućim institucijskim okvirima EU-a kako bi se osigurale transparentnost i uključivost te izbjeglo nepotrebno udvostručavanje.

14.

Vijeće naglašava da bi trebalo razmotriti razvrstavanje projekata u klastere ili skupine ili njihovo spajanje radi povećanja sinergija, njihova učinka i učinkovitosti, uštede resursa i sprečavanja udvostručavanja, prema potrebi i kada se članovi projekta, razmatrajući davanje potporne uloge tajništvu PESCO-a, o tome dogovore.

15.

Kako bi se utvrdili budući prijedlozi projekata u okviru PESCO-a, Vijeće preporučuje da se kao polazna točka nastave upotrebljavati dogovoreni prioriteti razvoja kapaciteta EU-a koji proizlaze iz CDP-a i koji uključuju ciljeve u pogledu kapaciteta sa snažnim učinkom, i da se povezani slučajevi strateškog konteksta upotrijebe kao provedbene smjernice. Usto, rezultati objedinjene analize CARD-a i izvješća o CARD-u trebali bi poslužiti kao smjerokaz kako bi se državama članicama sudionicama pomoglo u utvrđivanju prilika za suradničke projekte, među ostalim u operativnom području. Vijeće naglašava da bi prikladni projekti u okviru PESCO-a mogli u budućnosti biti financirani iz europskog fonda za obranu ako ispunjavaju uvjete za sudjelovanje.

16.

Iako se države članice sudionice potiče da nastave podnositi prijedloge projekata koji obuhvaćaju širok raspon tema, Vijeće također poziva na podnošenje prijedloga projekata s većom operativnom usmjerenošću i kratkoročnijim učinkom na temelju već postojećih kapaciteta. U tu se svrhu zajedno s državama članicama sudionicama mogu izraditi precizniji ili dodatni kriteriji za odabir razrađenijih prijedloga projekata kojima se izravno doprinosi ublažavanju nedostataka utvrđenih u CDP-u, uključujući ciljeve u pogledu kapaciteta sa snažnim učinkom.

17.

U skladu sa svojim Zaključcima o sigurnosti i obrani u okviru globalne strategije EU-a iz lipnja 2019. Vijeće sa zadovoljstvom iščekuje što brže donošenje Odluke Vijeća o općim uvjetima pod kojima bi treće države mogle iznimno biti pozvane na sudjelovanje u pojedinim projektima u okviru PESCO-a, u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (g) i člankom 9. Odluke Vijeća (ZVSP) 2017/2315, smjernicama navedenima u obavijesti o PESCO-u i Odlukom Vijeća (ZVSP) 2018/909 (5) o uspostavi zajedničkog skupa pravila za upravljanje projektima PESCO-a.

V.   Strateško preispitivanje PESCO-a

18.

Proces strateškog preispitivanja PESCO-a koji vode države članice sudionice i kojim se procjenjuje ispunjavanje snažnijih obveza PESCO-a, kako je utvrđeno u Odluci Vijeća (ZVSP) 2017/2315, pokrenut je u prosincu 2019. Prijedlozi i preporuke navedeni u dijelu V. temelje se na različitim raspravama i doprinosima država članica sudionica, među ostalim na preporukama predstavljenima u godišnjem izvješću. Obveze

19.

Vijeće naglašava da se postojeći skup snažnijih obveza pokazao čvrstim smjernicama za osiguravanje dosljedne provedbe PESCO-a te ga stoga u ovoj fazi ne bi trebalo mijenjati. Međutim, Vijeće također ističe da je potrebno pojačati napore za ispunjavanje tih snažnijih obveza.

20.

Usto, Vijeće ističe da je potrebno da države članice sudionice postignu dogovor o ciljevima i konkretnim rezultatima za sljedeću fazu PESCO-a (2021.–2025.) kao dijelu postupka strateškog preispitivanja PESCO-a ove godine, razmatrajući također nova područja suradnje s obzirom na razvoj sigurnosnog konteksta, osobito, ali ne isključivo, klimatske promjene, suzbijanje hibridnih prijetnji, kibertehnologiju, umjetnu inteligenciju, aspekte u vezi sa svemirom, energetsku i pomorsku sigurnost, kao i o konkretnim rezultatima koji se moraju postići kako iz perspektive kapaciteta tako i iz operativne perspektive. Nadalje, trebalo bi uzeti u obzir utvrđene srednjoročne i dugoročne posljedice i izazove odgovora na složene krizne situacije, kao što su pandemije, koje bi se mogle nastojati riješiti u okviru PESCO-a. Pri preispitivanju i ažuriranju Preporuke Vijeća od 15. listopada 2018. o preciznijim ciljevima trebalo bi uzeti u obzir sve prethodno navedeno. Kao dio tog procesa Vijeće naglašava potrebu za upotrebom strateškog preispitivanja PESCO-a kako bi se utvrdili oni projekti kojima će se početi ostvarivati konkretni rezultati do 2025.

21.

Vijeće naglašava da bi trebalo dodatno istražiti mogućnosti za poboljšanje daljnjeg postupanja u vezi s ispunjavanjem svih snažnijih obveza, među ostalim na političkoj razini i putem Političkog i sigurnosnog odbora (PSO), posebno u slučajevima u kojima je Visoki predstavnik procijenio napredak nedostatnim, a Vijeće ga istaknulo kao takvog, osobito u pogledu operativnih obveza, kao i obveza povezanih s europskim suradničkim pristupom. Potiču se i daljnje rasprave o pokazateljima napretka koje bi mogle pomoći državama članicama sudionicama u planiranju ispunjavanja snažnijih obveza i olakšavanju procjene napretka, kako je navedeno u točki 2. Preporuke Vijeća od 15. listopada 2018.

22.

Vijeće naglašava da se mogu razmotriti i dodatno istražiti mogućnosti za inovativne poticaje za promicanje ispunjavanja operativnih obveza PESCO-a, s posebnim naglaskom na poboljšanju dostupnosti, mogućnosti raspoređivanja i interoperabilnosti snaga za misije i operacije ZSOP-a. Vijeće ističe da bi se time također trebao uzeti u obzir rad koji je u tijeku i pružiti doprinos budućim naporima u pogledu zajedničkog financiranja vojnih misija i operacija ZSOP-a.

23.

Vijeće naglašava da bi rasprave o „strateškom kompasu” i njegovoj analizi prijetnji na razini EU-a, koju treba dovršiti do kraja 2020., trebale dovesti do jasnijeg smjera za inicijative EU-a, kao što je PESCO. Tim bi se potrebnim procesom moglo dodano doprinijeti razvoju zajedničke europske kulture u području sigurnosti i obrane koja se temelji na našim zajedničkim vrijednostima i ciljevima te kojom se poštuje posebna priroda sigurnosnih i obrambenih politika država članica.

24.

Vijeće prepoznaje potrebu za daljnjim ulaganjem napora, među ostalim u okviru strateškog preispitivanja PESCO-a, u osiguravanje usklađenosti i koordinacije među različitim obrambenim inicijativama EU-a (CARD, PESCO i budući europski obrambeni fond) uz pomnije političko praćenje i usmjeravanje od strane država članica, među ostalim na ministarskoj razini, uvažavajući pritom da su te inicijative različite i da imaju različite pravne osnove. Projekti

25.

Vijeće naglašava da bi projektni ciklus u okviru PESCO-a trebao biti usklađen s ciklusom CARD-a kako bi se nalazi i preporuke ciklusa CARD-a koristili kao smjerokaz za prilike za suradničke projekte te kako bi se državama članicama sudionicama osigurao poboljšan okvir za podnošenje ambicioznijih prijedloga projekata, među ostalim u operativnom području. Usto, rezultati postupka glavnog cilja posebno su važni za misije i operacije ZSOP-a, što bi trebalo uzeti u obzir prilikom predlaganja novih projekata u okviru PESCO-a s ciljem jačanja ispunjavanja operativnih obveza. Ta bi razmatranja trebala služiti kao putokaz za utvrđivanje ciklusa podnošenja projekata, uzimajući pritom u obzir ravnotežu između administrativnog opterećenja te ishoda i kvalitete projekata u okviru PESCO-a. Procesi

26.

Kada je riječ o ciklusu nacionalnih provedbenih planova, Vijeće poziva tajništvo PESCO-a da predstavi detaljne mogućnosti za poboljšanje usklađenosti između ciklusa nacionalnih provedbenih planova u okviru PESCO-a i CARD-a, kao i postupka glavnog cilja. Cilj bi također trebao biti smanjenje administrativnog opterećenja i poboljšanje kvalitete nacionalnih provedbenih planova te osiguravanje odgovarajuće razine detaljnosti. Vijeće naglašava da je istodobno potrebno osigurati potreban politički zamah kao i ulogu Vijeća u pružanju strateškog usmjeravanja i smjernica za PESCO na godišnjoj osnovi. Vijeće bi također trebalo razmotriti mogućnost prilagodbe rokova za države članice sudionice za predaju dokumenata PESCO-a, također u pogledu podnošenja nacionalnih provedbenih planova i prijedloga projekata.

VI.   Daljnji koraci

27.

Vijeće poziva: — tajništvo PESCO-a da pripremi i organizira namjenske radionice s državama članicama sudionicama u 2020. kako bi se dodatno poboljšali povezani procesi PESCO-a (među ostalim budući nacionalni provedbeni planovi u okviru PESCO-a, projektni ciklusi i procesi te usklađenost između nacionalnih provedbenih planova i CARD-a, kao i postupka glavnog cilja) te utvrdili ključni ciljevi politika za PESCO u razdoblju 2021.–2025. u pripremi za prilagodbu redoslijeda/preciznijih ciljeva; — tajništvo PESCO-a da istraži mogućnost poticaja za ispunjavanje pojedinih obveza koje države članice sudionice nisu u dovoljnoj mjeri ispunile te iznese mogućnosti za poboljšanje daljnjeg postupanja u tom pogledu; — tajništvo PESCO-a da do kraja 2020. predstavi dokument za potvrđivanje kako bi se dovršilo strateško preispitivanje PESCO-a i — države članice sudionice da preispitaju svoje nacionalne provedbene planove kako bi ih prema potrebi ažurirale.

---

(1)  SL L 331, 14.12.2017., str. 57.

(2)  SL C 88, 8.3.2018., str. 1.

(3)  SL C 374, 16.10.2018., str. 1.

(4)  SL C 166, 15.5.2019., str. 1.

(5)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2018/909 od 25. lipnja 2018. o uspostavi zajedničkog skupa pravila za upravljanje projektima PESCO-a (SL L 161, 26.6.2018., str. 37.).

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9838 – Altor Fund Manager/Eleda/JVAB)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 204/02)

Dana 11. lipnja 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9838. EUR‐Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9666 – Deutsche Asphalt/KEMNA BAU Andrae/Heideasphalt)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 204/03)

Dana 4. lipnja 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na njemačkom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9666. EUR‐Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9331 – Danaher/GE Healthcare Life Sciences Biopharma)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 204/04)

Dana 18. prosinca 2019. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b), u vezi s člankom 6. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32019M9331. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Tečajna lista eura (1)

17. lipnja 2020.

(2020/C 204/05)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1232
JPY	japanski jen	120,65
DKK	danska kruna	7,4560
GBP	funta sterlinga	0,89448
SEK	švedska kruna	10,5123
CHF	švicarski franak	1,0669
ISK	islandska kruna	152,40
NOK	norveška kruna	10,7050
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	26,561
HUF	mađarska forinta	344,50
PLN	poljski zlot	4,4467
RON	rumunjski novi leu	4,8355
TRY	turska lira	7,7012
AUD	australski dolar	1,6292
CAD	kanadski dolar	1,5204
HKD	hongkonški dolar	8,7049
NZD	novozelandski dolar	1,7395
SGD	singapurski dolar	1,5650
KRW	južnokorejski von	1 362,21
ZAR	južnoafrički rand	19,2289
CNY	kineski renminbi-juan	7,9602
HRK	hrvatska kuna	7,5460
IDR	indonezijska rupija	15 948,04
MYR	malezijski ringit	4,8095
PHP	filipinski pezo	56,273
RUB	ruski rubalj	78,1853
THB	tajlandski baht	35,055
BRL	brazilski real	5,8521
MXN	meksički pezo	24,9416
INR	indijska rupija	85,5505

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Poziv na podnošenje ponuda za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 204/06)

Država članica	Italija
Predmetni zračni putovi	Comiso – Roma Fiumicino i obratno Comiso – Milano Linate i obratno Comiso – Milano Malpensa i obratno Comiso – Bergamo Orio al Serio i obratno
Razdoblje valjanosti ugovora	Od 1. studenoga 2020. do 31. listopada 2023.
Rok za podnošenje ponuda	Dva mjeseca od datuma objave ove informativne obavijesti
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst poziva na podnošenje ponuda i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Ente Nazionale per l’Aviazione Civile (ENAC) (Nacionalna agencija za civilno zrakoplovstvo) Direzione Sviluppo Trasporto Aereo e Licenze (Odjel za izdavanje dozvola i razvoj zračnog prometa) Viale Castro Pretorio, 118 00185 Roma ITALIA Tel. +39 0644596515 E-pošta: osp@enac.gov.it Internetske stranice: http://www.mit.gov.it http://www.enac.gov.it

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 16. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Izmjena obveza pružanja javnih usluga u pogledu redovitog zračnog prijevoza

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 204/07)

Država članica	Italija
Predmetni zračni putovi	Comiso – Roma Fiumicino i obratno Comiso – Milano Linate i obratno Comiso – Milano Malpensa i obratno Comiso – Bergamo Orio al Serio i obratno
Početni datum stupanja na snagu obveza javnih usluga	1. kolovoza 2020.
Novi datum stupanja na snagu obveza javnih usluga	1. studenoga 2020.
Adresa na kojoj su dostupni tekst i sve važne informacije i/ili dokumentacija o obvezi javnih usluga	Referentni dokument SL C 69, 3.3.2020., str. 10. Više informacija dostupno je na sljedećim adresama: Ministero delle Infrastrutture e dei Trasporti Dipartimento per i trasporti, la navigazione, gli affari generali ed il personale Direzione Generale per Aeroporti e il Trasporto Aereo Via Giuseppe Caraci, 36 00157 Roma ITALIA Tel. +39 0641583690 Ente Nazionale per l’Aviazione Civile (ENAC) (Nacionalna agencija za civilno zrakoplovstvo) Direzione Sviluppo Trasporto Aereo e Licenze (Odjel za izdavanje dozvola i razvoj zračnog prometa) Viale Castro Pretorio, 118 00185 Roma ITALIA Tel. +39 0644596515 Internetske stranice http://www.mit.gov.it http://www.enac.gov.it E-pošta: dg.ta@pec.mit.gov osp@enac.gov.it

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 16. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Izmjena obveza pružanja javnih usluga u pogledu redovitog zračnog prijevoza

Tekst značajan za EGP

(2020/C 204/08)

Država članica	Italija
Predmetni zračni putovi	Trapani – Trst i obratno Trapani – Brindisi i obratno Trapani – Parma i obratno Trapani – Ancona i obratno Trapani – Perugia i obratno Trapani – Napulj i obratno
Početni datum stupanja na snagu obveza javnih usluga	15. srpnja 2020.
Novi datum stupanja na snagu obveza javnih usluga	1. studenoga 2020.
Adresa na kojoj su dostupni tekst i sve važne informacije i/ili dokumentacija o obvezi javnih usluga	Referentni dokument SL C 29, 28.1.2020, str. 10. Više informacija dostupno je na sljedećim adresama: Ministero delle Infrastrutture e dei Trasporti Dipartimento per i trasporti, la navigazione, gli affari generali ed il personale Direzione Generale per Aeroporti e il Trasporto Aereo Via Giuseppe Caraci, 36 00157 Roma ITALIA Tel. +39 0641583690 Ente Nazionale per l’Aviazione Civile (ENAC) (Nacionalna agencija za civilno zrakoplovstvo) Direzione Sviluppo Trasporto Aereo e Licenze (Odjel za izdavanje dozvola i razvoj zračnog prometa) Viale Castro Pretorio, 118 00185 Roma ITALIA Tel. +39 0644596515 Internetske stranice:http://www.mit.gov.it http://www.enac.gov.it E-pošta: dg.ta@pec.mit.gov osp@enac.gov.it

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Poziv na podnošenje ponuda za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 204/09)

Država članica	Italija
Predmetni zračni putovi	Trapani – Ancona i obratno
Razdoblje valjanosti ugovora	Od 1. studenoga 2020. do 31. listopada 2023.
Rok za podnošenje ponuda	Dva mjeseca od datuma objave ove informativne obavijesti
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst poziva na podnošenje ponuda i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Ente Nazionale per l’Aviazione Civile (ENAC) (Nacionalna agencija za civilno zrakoplovstvo) Direzione Sviluppo Trasporto Aereo e Licenze (Odjel za izdavanje dozvola i razvoj zračnog prometa) Viale Castro Pretorio, 118 00185 Roma ITALIA Tel. +39 0644596515 E-pošta: osp@enac.gov.it Internetske stranice: http://www.mit.gov.it http://www.enac.gov.it

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Poziv na podnošenje ponuda za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 204/10)

Država članica	Italija
Predmetni zračni putovi	Trapani – Brindisi i obratno
Razdoblje valjanosti ugovora	Od 1. studenoga 2020. do 31. listopada 2023.
Rok za podnošenje ponuda	Dva mjeseca od datuma objave ove informativne obavijesti
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst poziva na podnošenje ponuda i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Ente Nazionale per l’Aviazione Civile (ENAC) (Nacionalna agencija za civilno zrakoplovstvo) Direzione Sviluppo Trasporto Aereo e Licenze (Odjel za izdavanje dozvola i razvoj zračnog prometa) Viale Castro Pretorio, 118 00185 Roma ITALIJA Tel. +39 0644596515 E-pošta: osp@enac.gov.it Internetske stranice: http://www.mit.gov.it http://www.enac.gov.it

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Poziv na podnošenje ponuda za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 204/11)

Država članica	Italija
Predmetni zračni putovi	Trapani – Napulj i obratno
Razdoblje valjanosti ugovora	Od 1. studenoga 2020. do 31. listopada 2023.
Rok za podnošenje ponuda	Dva mjeseca od datuma objave ove informativne obavijesti
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst poziva na podnošenje ponuda i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Ente Nazionale per l’Aviazione Civile (ENAC) (Nacionalna agencija za civilno zrakoplovstvo) Direzione Sviluppo Trasporto Aereo e Licenze (Odjel za izdavanje dozvola i razvoj zračnog prometa) Viale Castro Pretorio, 118 00185 Roma ITALIA Tel. +39 0644596515 E-pošta: osp@enac.gov.it Internetske stranice: http://www.mit.gov.it http://www.enac.gov.it

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Poziv na podnošenje ponuda za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 204/12)

Država članica	Italija
Predmetni zračni putovi	Trapani – Parma i obratno
Razdoblje valjanosti ugovora	Od 1. studenoga 2020. do 31. listopada 2023.
Rok za podnošenje ponuda	Dva mjeseca od datuma objave ove informativne obavijesti
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst poziva na podnošenje ponuda i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Ente Nazionale per l’Aviazione Civile (ENAC) (Nacionalna agencija za civilno zrakoplovstvo) Direzione Sviluppo Trasporto Aereo e Licenze (Odjel za izdavanje dozvola i razvoj zračnog prometa) Viale Castro Pretorio, 118 00185 Roma ITALIA Tel. +39 0644596515 E-pošta: osp@enac.gov.it Internetske stranice: http://www.mit.gov.it http://www.enac.gov.it

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Poziv na podnošenje ponuda za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 204/13)

Država članica	Italija
Predmetni zračni putovi	Trapani – Perugia i obrnuto
Razdoblje valjanosti ugovora	Od 1. studenoga 2020. do 31. listopada 2023.
Rok za podnošenje ponuda	Dva mjeseca od datuma objave ove informativne obavijesti
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst poziva na podnošenje ponuda i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Ente Nazionale per l’Aviazione Civile (ENAC) (Nacionalna agencija za civilno zrakoplovstvo) Direzione Sviluppo Trasporto Aereo e Licenze (Odjel za izdavanje dozvola i razvoj zračnog prometa) Viale Castro Pretorio, 118 00185 Roma ITALIA Tel. +39 0644596515 E-pošta: osp@enac.gov.it Internetske stranice : http://www.mit.gov.it http://www.enac.gov.it

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Poziv na podnošenje ponuda za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 204/14)

Država članica	Italija
Predmetni zračni putovi	Trapani – Trst i obratno
Razdoblje valjanosti ugovora	Od 1. studenoga 2020. do 31. listopada 2023.
Rok za podnošenje ponuda	Dva mjeseca od datuma objave ove informativne obavijesti
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst poziva na podnošenje ponuda i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Ente Nazionale per l’Aviazione Civile (ENAC) (Nacionalna agencija za civilno zrakoplovstvo) Direzione Sviluppo Trasporto Aereo e Licenze (Odjel za izdavanje dozvola i razvoj zračnog prometa) Viale Castro Pretorio, 118 00185 Roma ITALIJA Tel. +39 0644596515 E-pošta: osp@enac.gov.it Internetske stranice: http://www.mit.gov.it   http://www.enac.gov.it

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Poziv na podnošenje ponuda za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 204/15)

Država članica	Španjolska
Predmetni zračni putovi	Melilla-Almería/Granada/Sevilla
Razdoblje valjanosti ugovora	Od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021.
Rok za podnošenje ponuda	Dva mjeseca od dana objave ove obavijesti
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst poziva na podnošenje ponuda i sve potrebne informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i obvezom javnih usluga	Ministerio de Transportes, Movilidad y Agenda Urbana Dirección General de Aviación Civil Subdirección General de Transporte Aéreo Paseo de la Castellana 67 28071 Madrid Madrid ESPAÑA E-pošta: osp.dgac@mitma.es

Državne potpore – Odluka o nepodnošenju prigovora

(2020/C 204/16)

Nadzorno tijelo EFTA-e ne podnosi prigovor na sljedeću mjeru državne potpore:

Datum donošenja odluke	11.3.2020.
Broj predmeta	84744
Broj odluke	017/20/COL
Država EFTA-e	Norveška
Naziv (i/ili ime korisnika)	The Hywind Tampen Project
Pravna osnova	Program potpore „Promotion of energy from renewable sources” („Promicanje energije iz obnovljivih izvora”) u okviru programa poduzeća Enova „Full scale innovative energy and climate technology” („Sveobuhvatna inovativna energetska i klimatska tehnologija”)
Vrsta mjere	Pojedinačna potpora
Cilj	Energija iz obnovljivih izvora, zaštita okoliša
Vrsta potpore	Izravna bespovratna sredstva
Proračun	2 229,6 milijuna NOK (diskontirana vrijednost)
Intenzitet	43,5 %
Gospodarski sektori	Proizvodnja električne energije
Naziv i adresa davatelja potpore	Enova SF Brattørkaia 17 A 7010 Trondheim NORVEŠKA

Vjerodostojan tekst odluke, iz kojeg su uklonjene sve povjerljive informacije, dostupan je na internetskim stranicama Nadzornog tijela EFTA-e:http://www.eftasurv.int/state-aid/state-aid-register/decisions/.

PRESUDA SUDA

od 10. ožujka 2020.

u predmetu E-3/19

Gable Insurance AG in Konkurs

(Direktiva 2009/138/EZ – nesolventnost – postupak likvidacije – osigurnina – sudska nagodba – različit tretman osigurnina)

(2020/C 204/17)

U predmetu E-3/19, Gable Insurance AG in Konkurs – ZAHTJEV Sudu na temelju članka 34. Sporazuma među državama EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda koji je podnio Prvostupanjski sud Kneževine Lihtenštajn (Fürstliches Landgericht) u vezi s tumačenjem Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II), kako je prilagođena Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru, Sud, u sastavu Páll Hreinsson, predsjednik, Per Christiansen (sudac izvjestitelj) i Bernd Hammermann, suci, presudio je 10. ožujka 2020. kao u izreci:

1.

Osigurnina se mora temeljiti na osiguranom događaju koji se dogodio prije otkazivanja ugovora o osiguranju kako bi se smatrala osigurninom u smislu članka 268. stavka 1. točke (g) Direktive 2009/138/EZ. Međutim, opseg osigurnine ne može se ograničiti na tražbine koje su nastale, prijavljene ili utvrđene prije otvaranja postupka likvidacije ako se tražbina još ne može u potpunosti utvrditi. U skladu s člankom 274. stavkom 2. točkom (g) Direktive 2009/138/EZ na nacionalnom je pravu da odredi posebna pravila i uvjete u pogledu prijave, ispitivanja i utvrđivanja tražbina, uključujući rokove za prijavu tražbina i konačno utvrđivanje iznosa osigurnine u slučajevima u kojima elementi obveze još nisu poznati, pod uvjetom da osigurnine imaju apsolutnu prednost pred bilo kojom drugom tražbinom u skladu s člankom 275. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2009/138/EZ. Premija koja se duguje zbog otkazivanja ugovora o osiguranju nakon otvaranja postupka likvidacije ne predstavlja osigurninu u smislu članka 268. stavka 1. točke (g) Direktive 2009/138/EZ.

2.

U skladu s člankom 268. stavkom 1. točkom (d) i člankom 274. stavkom 2. točkom (i) Direktive 2009/138/EZ države članice EGP-a mogu, ali nisu obvezne predvidjeti mogućnost prekida postupka likvidacije nagodbom. Na nacionalnom je pravu da odredi uvjete zaključenja postupka likvidacije, pod uvjetom da se poštuje načelo jednakog tretmana vjerovnikâ društva za osiguranje.

3.

Članku 275. stavku 1. točki (a) Direktive 2009/138/EZ ne protive se nacionalna pravila o prijavi, ispitivanju i utvrđivanju tražbina koja za posljedicu imaju različitu kategorizaciju i isplatni red tražbina, pod uvjetom da se tim pravilima jamči da osigurnine imaju prednost pred drugim tražbinama i da se vjerovnike društva za osiguranje tretira jednako u pogledu prijave, ispitivanja i utvrđivanja tražbina.

Objava zahtjeva za upis naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2020/C 204/18)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„LIMONE DELL’ETNA”

EU br.: PGI-IT-02444 – 12.12.2018.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Naziv

„Limone dell’Etna”

2.   Država članica ili treća zemlja

Italija

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.6.: Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Naziv „Limone dell’Etna” odnosi se na limun koji se uzgaja uzduž priobalnog područja Etne, između rijeke Alcantara na sjeveru i sjeverne granice općine Catania. Smije se primjenjivati samo za kultivare „Femminello” (i njegove klonove) i „Monachello” koji pripadaju botaničkoj vrsti Citrus limon (L.) Burm. Povezanost sa zemljopisnim područjem temelji se na značajkama i kvalitetama proizvoda.

Kad ga se stavlja u prodaju, proizvod mora imati sljedeće značajke i parametre kvalitete:

Kultivar i razdoblja uzgoja	Značajke ploda	Parametri kvalitete
„Femminello” „Primofiore” zimski plod plodovi ubrani 15. rujna ili nakon tog datuma	boja kore: od svjetlozelene do limunsko žute, oblik: eliptičan, masa: najmanje 90 g, boja mesa: od svjetlozelene do limunsko žute	značajke soka: boja: limunsko žuta, udio > 34 %, kiselost > 5,5 %, ukupne topljive krute tvari: vrijednost Brixa za pulpu > 7, udio esencijalnih ulja > 0,3 %
„Femminello” „Bianchetto” ili „maiolino” proljetni limun plodovi ubrani 1. travnja ili nakon tog datuma	boja kore: svjetložuta, oblik: eliptičan ili jajolik, masa: najmanje 90 g, boja mesa: žuta	značajke soka: boja: limunsko žuta, udio > 34 %, kiselost > 5,5 %, ukupne topljive krute tvari: vrijednost Brixa za pulpu > 7, udio esencijalnih ulja > 0,3 %
„Femminello” „Verdello” (ili ljetni limun) plodovi ubrani 15. svibnja ili nakon tog datuma	boja kore: od zelene do svjetložute, oblik: eliptično-okrugli, masa: najmanje 80 g, boja mesa: od svjetlozelene do limunsko žute	značajke soka: boja: limunsko žuta, udio > 30 %, kiselost > 5,5 %, ukupne topljive krute tvari: vrijednost Brixa za pulpu > 7, udio esencijalnih ulja > 0,3 %
„Monachello” „Primofiore” zimski plod plodovi ubrani 15. listopada ili nakon tog datuma	boja kore: od svjetlozelene do limunsko žute, oblik: eliptičan, masa: najmanje 90 g, boja mesa: od svjetlozelene do limunsko žute	značajke soka: boja: limunsko žuta udio > 25 %, kiselost > 5,5 %, ukupne topljive krute tvari: vrijednost Brixa za pulpu > 7, udio esencijalnih ulja > 0,3 %
„Monachello” „Bianchetto” ili „maiolino” proljetni limun plodovi ubrani 1. travnja ili nakon tog datuma	boja kore: svjetložuta, oblik: eliptičan ili jajolik, masa: najmanje 90 g, boja mesa: žuta	značajke soka: boja: limunsko žuta, udio > 25 %, kiselost > 5,5 %, ukupne topljive krute tvari: vrijednost Brixa za pulpu > 7, udio esencijalnih ulja > 0,3 %
„Monachello” „Verdello” (ili ljetni limun) plodovi ubrani 15. svibnja ili nakon tog datuma	boja kore: od zelene do svjetložute, oblik: eliptično-okrugli, masa: najmanje 80 g, boja mesa: od svjetlozelene do limunsko žute	značajke soka: boja: limunsko žuta, udio > 25 %, kiselost > 5,5 %, ukupne topljive krute tvari: vrijednost Brixa za pulpu > 7, udio esencijalnih ulja > 0,3 %

Plodovi zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Limone dell’Etna” moraju se stavljati na tržište svježi, pripadati klasi „Extra” ili „I” te biti veličine 3, 4, 5 ili 6.

Uz prethodno navedene plodove, i plodovima čija klasa, veličina, oblik, masa ili boja kore odstupa od propisanih, dodjeljuje se ZOZP „Limone dell’Etna” i mogu se upotrebljavati isključivo za prerađivanje, pod uvjetom da su u skladu s posebnim parametrima kvalitete koji se odnose na sok i udio esencijalnih ulja. Takvi se plodovi ne smiju prodavati krajnjim potrošačima kao svježe voće.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi koraci u proizvodnji limuna „Limone dell’Etna” moraju se provesti na određenom zemljopisnom području iz odjeljka 4. u nastavku.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Limuni „Limone dell’Etna” mogu se stavljati na tržište u rinfuzi ili u bilo kojoj vrsti pakiranja koja je u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Na sve plodove koji se na tržište stavljaju u rinfuzi mora se pričvrstiti naljepnica. Na naljepnici se mora nalaziti logotip ZOZP-a „Limone dell’Etna” koji je opisan i prikazan u nastavku.

Limuni „Limone dell’Etna” mogu se na tržište stavljati i u maloprodaji uz oznaku koja je postavljena na vidljivo mjesto i na kojoj se navode iste informacije kao i na pakiranju.

Limun namijenjen prerađivanju koji se ne smije prodavati krajnjim potrošačima kao svježe voće može se prodavati u rinfuzi, bez naljepnica, u pakiranjima ili spremnicima koji su u skladu sa zakonodavstvom na snazi i na kojima se, na barem jednoj strani, jasno i čitljivo navodi „Limone dell’Etna IGP destinato alla trasformazione” [ZOZP „Limone dell’Etna” namijenjen prerađivanju], uz naznaku kultivara i serije, ili izravno iz prikolica vozila za tu namjenu, pri čemu ne smiju biti prisutni nikakvi plodovi osim ZOZP-a „Limone dell’Etna”.

Na oznaci koja se stavlja na pakiranje jasno se i čitljivo moraju navesti europski simbol za ZOZP, logotip ZOZP-a „Limone dell’Etna” opisan u nastavku, zakonski propisane informacije te naziv kultivara, klasa i veličina proizvoda. Upotreba privatnih marki dopuštena je samo ako se njima potrošače ne dovodi u zabludu i ako su dopušteni u okviru zakonodavstva koje je na snazi. Zabranjeno je dodavati bilo kakve opise i pojmove osim onih izričito dopuštenih u specifikaciji proizvoda, među ostalim pridjeve kao što su „fine” [„visoka kvaliteta”], „superiore” [„vrhunska kvaliteta”], „selezionato” [„poseban odabir”], „scelto” [„birani plodovi”] i slično. Ne smiju se upotrebljavati pohvalni izrazi.

Logotip ZOZP-a „Limone dell’Etna”

Na logotipu su prikazana dva limuna i riječi „Limone dell’Etna IGP” [ZOZP „Limone dell’Etna”].

Logotip se ne smije ni na koji način mijenjati niti ga se smije upotrebljavati samo djelomično ili u djelomično izmijenjenom obliku.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje na kojem se uzgaja limun „Limone dell’Etna” smješteno je u pokrajini Catania, uzduž obalnog područja između Jonskog mora i planine Etna, a uključuje upravno područje sljedećih općina: Aci Bonaccorsi, Aci Castello, Aci Catena, Aci Sant’Antonio, Acireale, Calatabiano, Castiglione di Sicilia, Fiumefreddo di Sicilia, Giarre, Mascali, Piedimonte Etneo, Riposto, Santa Venerina, San Gregorio di Catania, Valverde, Zafferana Etnea.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost proizvoda sa zemljopisnim područjem ključan je element koji ga čini izuzetnim, a temelji se na značajkama kvalitete ploda.

Naziv „Limone dell’Etna” odnosi se na limun koji se uzgaja na nižim padinama planine Etna i asocira na značajke kvalitete i elemente tipične za to područje i tradiciju koja se više od dva stoljeća prenosi s generacije na generaciju.

Kad je riječ o značajkama kvalitete, epikarp limuna „Limone dell’Etna” bogat je uljnim žlijezdama i sadržava esencijalna ulja visoke aromatične kvalitete. Konkretno, karakterističan okus limuna ističe se zahvaljujući „citralu” (mješavina aldehidâ geranial i neral).

Značajke kvalitete esencijalnih ulja u limunu „Limone dell’Etna” daju plodovima posebna svojstva koja potrošači cijene. Te su značajke i predmet istraživanja. Istraživanja o kvaliteti esencija dobivenih od kultivara limuna „Femminello” uzorkovanih na tipičnim područjima Sicilije, koja su proveli nekadašnji Eksperimentalni institut za agrume, sada Istraživački centar za masline, voće i agrume sa sjedištem u Acirealeu, koji je dio Vijeća za poljoprivredna istraživanja i analizu poljoprivredne ekonomije (CREA-OFA), i Institut za organsku kemiju Sveučilišta u Messini, pokazala su da se esencijalna ulja dobivena iz plodova s područja uzgoja limuna „Limone dell’Etna” odlikuju prosječnim sadržajem citrala (3,61 %) koji je veći nego u limunu s drugih područja koja se proučavaju, konkretno iz Siracuse (3,49 %) i Bagherije (3,29 %) (Izvor: „Industrie e Conserve”, br. 2, 1969., str. 110.–116.).

Isto vrijedi i za kultivar „Monachello” limuna „Limone dell’Etna”. Drugo se istraživanje koje je proveo Istraživački centar za masline, voće i agrume u Acirealeu (CREA-OFA) odnosilo na kvalitetu esencija dobivenih iz limuna kultivara „Monachello”, a pokazalo je da se esencijalna ulja dobivena iz plodova s područja uzgoja limuna „Limone dell’Etna” odlikuju većim prosječnim sadržajem citrala jer je njihov sadržaj geraniala od 1,67 % i nerala od 0,82 % veći od onog u limunu s područja Lascarija (pokrajina Palermo) (0,70 %–0,59 % odnosno 0,85 %–0,72 %) i Barcellone Pozzo di Gotto (pokrajina Messina) (1,15 % odnosno 0,77 %) (Izvor: „Contributo alla conoscenza delle essenze di limone di alcune cultivar italiane” u „Rivista Italiana Essenze, Profumi, Piante Officinali, Aromi, Saponi, Cosmetici”, svezak XLVII., br. 7, srpanj 1965., str. 370.–377.; „Ricerche sugli olii essenziali del flavedo di 44 cloni di limone” u „Essenze Derivati Agrumari”, svezak LVII., br. 3, srpanj–rujan 1987.; „Determinazione delle caratteristiche analitiche e della composizione enantiomerica di oli essenziali agrumari ai fini dell’accertamento della purezza e della qualità” u „Essenze Derivati Agrumari”, svezak 74., br. 1, siječanj–travanj 2004.).

Kvaliteta limuna „Limone dell’Etna” može se pripisati činjenici da se limun razvija i dozrijeva u okruženju koje je vrlo specifično u pogledu tla i klimatskih uvjeta, s vulkanskim tlima tipičnima za područja u blizini vulkanske planine Etna i klimom koja je blaga zahvaljujući utjecaju mora.

Limuni „Limone dell’Etna” uzgajaju se na vulkanskim tlima različitog stupnja razvoja koja se nalaze na starim vulkanskim litološkim formacijama. Kad je riječ o veličini zrna i teksturi, tla su heterogena: tla u brdovitom dijelu definiranog područja relativno su plitka, izrazito stjenovita na površini, pjeskovite teksture i kamenita, dok su u priobalnom dijelu tla razvijenija, dublja i imaju pjeskovito-ilovastu teksturu (Izvor: Kemijsko-poljoprivredni laboratorij, SOAT (Operativna jedinica za tehničku podršku), Acireale).

Osim toga, istraživanja koja je provela CREA-OFA („Acta Italus Hortus”, br. 9, 2013., str. 61.–65.; „Food Chemistry”, br. 211, 2016., str. 734.–740.) pokazala su da limun „Limone dell’Etna” ima visoku koncentraciju mangana i stroncija zbog posebne vrste tla, uglavnom vulkanskog zahvaljujući blizini vulkana Etne, kao i zbog sastava bazaltnih stijena.

Osim svojstava tla, optimalne uvjete za uzgoj limuna „Limone dell’Etna” osiguravaju i drugi prirodni čimbenici.

Na klimu područja uzgoja limuna „Limone dell’Etna” uglavnom utječu temperaturni i topografski čimbenici.

Na temperature znatno utječu blizina Jonskog mora i vulkanskog kompleksa Etne. Zahvaljujući pogodnim temperaturama, uzgoj limuna tijekom stoljeća raširio se uzduž priobalnog područja Etne i na brdima uz obalu, na području koje je sa sjevera omeđeno rijekom Alcantara, a s juga sjevernom granicom općine Catania.

Topografski čimbenici imaju važnu ulogu za količinu kišnih padalina: na zemljopisnoj širini kojoj su svojstvene polusuha i suha klima, zbog prisutnosti vulkana dolazi do velike količine kišnih padalina te ih se na području uzgoja limuna bilježi oko 600–700 mm godišnje. Ljetne oluje, koje su relativno česte na istočnoj strani planine, pomažu ublažiti temperature.

Vrijednosti atmosferske vlage koje se bilježe na istočnoj strani planine Etna, a posebno u meteorološkoj postaji instituta CREA-OFA u Acirealeu (194 m nadmorske visine), pokazuju da je u proteklih 27 godina (1990.–2017.) prosječna godišnja vrijednost vlage iznosila oko 67 %, pri čemu prosječna najviša vrijednost nije iznosila više od 88 %, a prosječna najniža vrijednost manje od 43 %.

Sunčeva svjetlost i vjetar drugi su važni klimatski čimbenici koji znatno utječu na usjeve.

Iz prosječnog broja sunčanih sati zabilježenih u mjesečnom biltenu (od 1936. do 1939.) u opservatoriju Collegio Pennisi (Izvor: „Il clima di Acireale nei suoi elementi metereologici anno 1943”) vidljivo je da u Acirealeu ima više sunčanih sati nego u drugim gradovima. To potvrđuju i vrijednosti koje se odnose na količinu oblaka zabilježene u istom opservatoriju.

Posebna značajka prisutna samo kod limuna „Limone dell’Etna” jest posebna tehnika uzgoja: „forzatura” [„prisiljavanje”] ili „secca” [„suh”]. Tehniku primjenjuju lokalni uzgajivači, a njome se omogućuje proizvodnja ploda ljeti i uobičajena je za područje uzgoja limuna „Limone dell’Etna”.

Ovom se tehnikom stablo prisiljava na cvjetanje ljeti i davanje plodova u razdoblju od svibnja do rujna sljedeće godine, a osmislili su je prije tri stoljeća stručnjaci s područja oko Jonskog mora i Etne, zatim se više od dva stoljeća prenosila s jedne generacije na drugu te je i dalje uobičajena tehnika u obalnom području Acirealea. U lipnju i srpnju ne provodi se navodnjavanje, čime se izaziva stres u stablu. Nakon tog razdoblja postupno se povećava navodnjavanje i potiče gnojidba na bazi dušika, čime se stablo budi iz prisilne letargije te tako potiče druga cvatnja koja će uroditi plodom sljedeće godine. Plodovi dobiveni primjenom te tehnike nazivaju se „verdelli”.

Planinu Etna već se dugo povezuje s uzgojem limuna, što je očito iz upijajućeg papira u koji se limun zamatao u paketima s početka stoljeća.

Upućivanja na uzgoj limuna u podnožju Etne mogu se pronaći i u romanima iz tog razdoblja. U svojem je romanu „I Vicere” [„Potkraljevi”] iz 1894. Federico De Roberto pisao o aktivnostima kultiviranja zemlje i potrage za vodom kopanjem stoljećima stare lave na planini Mongibello radi sadnje naranči i limuna.

Uzgoj limuna u podnožju Etne poznat je zbog tradicije uzgoja duge više od dva stoljeća. Istraživanje literature otkrilo je radove velikog povijesnog i znanstvenog značaja, posebno studiju o uzgoju limuna u podnožju Etne koju je proveo Giulio Savastano, ugledni znanstvenik s početka 20. stoljeća, koja je objavljena 1922. u „Annali della Regia Stazione Sperimentale di Agrumicoltura e Frutticoltura di Acireale” pod naslovom „La biologia colturale del limone nel versante orientale etneo”. U tom je radu Savastano naveo povijesne, biološke i agronomske razloge zbog kojih je za stabla limuna idealno okruženje priobalno područje s istočne strane planine Etna, opisano kao „regione etnea del limone” [regija limuna s Etne], koje sada, stotinu godina kasnije, pripada zemljopisnom području za uzgoj limuna „Limone dell’Etna”.

Toponimi Riviera dei Limoni i Città del Lemone Verdello i dalje se često upotrebljavaju, što svjedoči o važnosti povijesnog uzgoja limuna na tom području.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

Pročišćeni tekst specifikacije proizvoda dostupan je na sljedećoj internetskoj stranici: http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

ili

izravno na početnoj stranici Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku (www.politicheagricole.it), klikom na „Qualità” [„Kvaliteta”] (u gornjem desnom kutu zaslona) i zatim na „Prodotti DOP IGP STG” [„Proizvodi ZOI ZOZP ZTS”] (na lijevoj strani zaslona) te naposljetku na „Disciplinari di Produzione all’esame dell’UE” [„Specifikacije podnesene na razmatranje Europskoj uniji”].

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

Objava zahtjeva za upis naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2020/C 204/19)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Malostonska kamenica”

EU br.: PDO-HR-02426 – 22.8.2018.

ZOI (X)ZOZP ( )

1.   Naziv (nazivi)

„Malostonska kamenica”

2.   Država članica ili treća zemlja

Republika Hrvatska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.7. Svježa riba, mekušci i rakovi te proizvodi dobiveni od njih

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Malostonska kamenica” taksonomski pripada vrsti europske plosnate kamenice Ostrea edulis Linnaeus, 1758.

„Malostonska kamenica” je školjkaš nepravilna ovalna oblika, nepravilnih rubova, čvrste građe, asimetričan, nejednakih ljuštura, katkada lomljiv. Lijeva (donja) ljuštura je ispupčena, a desna (gornja) ravna i ulazi unutar lijeve. Ljušture su žućkasto ili sivo-smeđe ili žuto-zelene boje s crvenkastim ili ljubičastim obojenjima. Skulptura ljuštura sastoji se od koncentričnih grebena ili crta, brazda i rebara te lisnatih ljuskica. Katkada se javljaju i radijalne brazde i rebra. Unutrašnjost ljušture biserno je bijele boje, ponekad s raznobojnim mrljama.

Meko tkivo ili „meso” ispunjava veći dio šupljine ljušture i jestivo je bez termičke obrade. Meso karakterizira čvrsta, kupolasto nabubrena masna struktura smještena u području visceralne mase koja je sjajne bijelo-žućkaste boje te izrazito tamni, najčešće crni rubovi plašta, koji su u izraženom kontrastu sa svijetlom i sjajnom visceralnom masom.

U trenutku stavljanja na tržište „Malostonska kamenica” mora biti živa te posjedovati sljedeća svojstva:

—	ljušture su cjelovite, bez oštećenja i deformacija, očišćene od obraštajnih organizama i ostalih nečistoća;

—	meso je na ugriz masne teksture, mekano, sočno i topi se u ustima; ima svojstven slatko-slani uravnotežen okus koji nastaje kombinacijom slatkog i punog okusa visceralnog dijela te ugodnog morskog mineralnog okusa u kojem prevladava aroma joda koja se zadržava na nepcu;

—	najmanji sadržaj ugljikohidrata u mesu iznosi 25 miligrama po gramu suhe tvari;

—	vrijednost indeksa mesa, tj. udio mesa u masi cijelog školjkaša (masa mokrog mesa/masa cijelog školjkaša × 100), iznosi više od 10,5 u razdoblju od veljače do srpnja te u rujnu, dok u ostalom dijelu godine iznosi više od 6,5;

—	osim mesa, unutrašnjost ljušture sadrži i svojstvenu prozirnu i bistru intervalvalnu tekućinu koju karakterizira osvježavajući miris morskih algi u zoni plime i oseke;

—	najmanja dužina pojedinog školjkaša je 7 centimetara, a najmanja masa 60 grama.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4.   Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provesti u identificiranom zemljopisnom području

Prva faza uzgoja obuhvaća postupke sakupljanja mlađi „Malostonske kamenice”, a sastoji se od pripreme i postavljanja kolektora za prihvat mlađi te razrjeđivanja i sortiranja prihvaćene mlađi. Druga faza obuhvaća uzgoj mlađi na uzgojnim instalacijama do komercijalne dužine i karakteriziraju je dvije metode uzgoja koje se često kombiniraju, uzgoj u kašetama i mrežama te cementiranje.

Uzgoj „Malostonske kamenice” odvija se na plutajućim instalacijama.

Sve navedene faze proizvodnje „Malostonske kamenice” do izlova za tržište, moraju se odvijati unutar zemljopisnog područja definiranog u točki 4.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Prilikom stavljanja u promet bilo koje vrste predpakovine, deklaracija proizvoda mora sadržavati naziv „Malostonska kamenica” a koja veličinom, vrstom i bojom slova (tipografijom) mora biti jasnije istaknuta od bilo kojeg drugog natpisa.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje u kojem se odvijaju sve faze proizvodnje „Malostonske kamenice” obuhvaća akvatorij Malostonskog zaljeva koji pripada teritoriju Republike Hrvatske. Malostonski zaljev je 28 km dugi nastavak Neretvanskog kanala koji se pruža između obala kopna i poluotoka Pelješca u smjeru sjeverozapad - jugoistok s najvećom širinom 6,1 km na spojnici luka Drače uvala Soline. Zaljev obuhvaća područje od uvale Kuta do spojnice rta Rat na Pelješcu i rta Rivine na kopnu, gdje je širina zaljeva 4,5 km.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnost „Malostonske kamenice” temelji se na specifičnosti proizvoda koja proizlazi iz jedinstvenih prirodnih karakteristika Malostonskog zaljeva zbog kojih je ovo područje ujedno proglašeno zaštićenim dijelom prirode i vještinama koje su razvijene tijekom višestoljetne tradicije uzgoja u Malostonskom zaljevu. Jedinstvena svojstva akvatorija Malostonskog zaljeva, optimalna količina i sastav hrane, izvrsna kvaliteta morske vode uz primjenu tradicionalnih znanja i vještina direktno se odražavaju na kvalitetu i organoleptička svojstva ovog cijenjenog proizvoda.

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Malostonski zaljev se kroz dugu povijest sve do današnjih dana očuvao kao područje uzgoja „Malostonske kamenice”. Posebni ekološki uvjeti u zaljevu razlog su interesa znanstvenika i temeljitih istraživanja ovog područja koja se provode još od 1979. godine. Na osnovi provedenih istraživanja nadležna državna tijela su 1983. godine zaštitila ovo područje koje je ostalo zaštićeno od danas kao „Posebni rezervat u moru.”

Karakteristika Malostonskog zaljeva je značajan dotok slatke vode vruljama, rijekom Neretvom i oborinskim ispiranjem s kopna koja djeluju kao specifični regulator temperature i saliniteta te obogaćuje hranjivim tvarima koje omogućuju visoku produktivnost zaljeva. Cijeli Malostonski zaljev je plitak s prosječnom dubinom od 15 m i muljevitim dnom što pogoduje posebnim ekološkim uvjetima za uzgoj školjkaša, ali i omogućuje tehnološku realizaciju proizvodnje.

Posebnost obalnog zemljopisnog područja Malostonskog zaljeva ogleda se u biljnoj vegetaciji u kojoj prevladava makija i šuma hrasta crnike čiji biljni ostaci se talože na obalnoj površini tla te time sprječavaju eroziju tla. Ova vegetacija omogućava postupni dotok hranjivih tvari (fosfati, silikati, nitrati) i minerala s kopna u more i tako utječe na ravnomjeran razvoj fitoplanktonskih populacija važnih za ishranu „Malostonske kamenice”.

Na karakteristike akvatorija utječu i vjetrovi. Pod utjecajem sjevernih i južnih vjetrova u površinskom sloju voda izlazi iz Malostonskog zaljeva, a u pridnenom voda ulazi u zaljev donoseći dubokojadranske planktonske vrste. Jaki zapadni vjetrovi naprotiv uvjetuju jači utjecaj rijeke Neretve, što rezultira padom vrijednosti saliniteta. Zbog male dubine akvatorija javljaju se izrazito jaka strujanja morske vode promjenjivog smjera. Time je omogućena dobra prozračenost morske vode u zaljevu te kvalitetna distribucija planktonske hrane.

Konstantan dotok hranjivih tvari s kopna, jaka strujanja, utjecaj vjetrova i termohalina svojstva rezultiraju specifičnom planktonskom zajednicom. U Malostonskom zaljevu determinirano je ukupno 195 vrsta mikrofitoplanktona. Tijekom cijele godine dominiraju dijatomeje i gimnoidni dinoflagelati, a zimi se u zaljevu razvija gusta populacija mikrozooplanktona, posebice skupine tintinina zastupljene s 20 vrsta.

Tradicija školjkarstva u Malostonskom zaljevu vezana za kamenicu potječe još od vremena Rimskog carstva (Plinije - Historiae naturalis) i Dubrovačke republike (Odredba stonskog kneza iz 1641. godine). Prvi dostupni arhivski zapis o načinu sakupljanja kamenice s prirodnih rastilišta i poluuzgoju u Malostonskom zaljevu datira iz 1573. godine. Uzgoj je u XVI. stoljeću bio već uhodan i u rukama predstavnika Dubrovačke Republike u Stonu. U uvali Sutvid pokraj Drača 1889. godine kapetan Stijepo Bjelovučić osnovao je „Prvo dalmatinsko racionalno gojilište kamenica i klapavica” i značajno unaprijedio tehnologiju uzgoja kamenice na ovim prostorima.

Višestoljetna tradicija uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu rezultirala je akumulacijom niza specifičnih znanja i vještina lokalnih školjkara. Naime, uzgajivači su s vremenom upoznavali karakteristike uzgojnog područja te su permanentno prilagođavali i unaprjeđivali uzgojne prakse kako bi povećali kvantitetu i kvalitetu uzgojenih kamenica.

Jedan od uzgojnih postupaka povezan je s visokom planktonskom produkcijom Malostonskog zaljeva koja pozitivno utječe na rast i kondiciju kamenica, ali istodobno omogućuje intenzivniji rast obraštaja koji usporava razvoj kamenice. Zbog toga lokalni uzgajivači provode učestalije čišćenje obraštaja prilikom kojeg vrše i selekciju kamenica na način da za nastavak uzgoja izabiru samo najbolje jedinke. S obzirom na to da su u ranim fazama kamenice vrlo osjetljive, čišćenje obraštaja se provodi ručno, što podrazumijeva pojedinačni pregled te obradu i selekciju svake pojedine jedinke. U cilju uzgoja što kvalitetnijih kamenica, opisani postupak se provodi od tri do pet puta tijekom jednog uzgojnog ciklusa.

5.2.   Pojedinosti o kakvoći proizvoda

Posebnost „Malostonske kamenice” prvenstveno je uvjetovana organoleptičkim svojstvima mesa.

Meso „Malostonske kamenice” karakterizira čvrsto kupolasto nabubrena masna struktura sjajne bijelo-žućkaste boje koja nastaje akumulacijom glikogena u području visceralne mase. Glikogen je pričuvna tvar i izvor energije za izgradnju i razvoj gonadnog tkiva tijekom procesa mriješćenja, a pohranjuje se u visceralnoj masi smještenoj iznad škrga između mišića aduktora i zgloba. Glikogen je polisaharid glukoze, koji predstavlja gotovo cjelokupni udio ugljikohidrata u mesu kamenice. Najviši sadržaj glikogena u mesu „Malostonske kamenice” nalazimo tijekom zime i u rano proljeće zbog čega je kamenica u tom razdoblju najmasnija i najdeblja.

Unutrašnjost ljušture „Malostonske kamenice” osim mekog tkiva ili „mesa” sadrži svojstvenu prozirnu i bistru intervalvalnu tekućinu koju karakterizira osvježavajući miris morskih algi u zoni plime i oseke.

Meso je na ugriz masne teksture mekano i sočno te ima specifičan slatko–slani uravnotežen okus. Okus je stoga kombinacija slatkog i punog okusa visceralnog dijela te ugodnog morskog mineralnog okusa u kojem prevladava aroma joda koja se zadržava na nepcu. Visceralna masa sa skladištenim glikogenom topi se u ustima te rezultira posebnim slatkim i punim okusom. Karakteristični mineralni okus rezultat je kombinacije niza minerala sadržanih u mesu i intervalvalnoj tekućini.

Količina ugljikohidrata u mesu „Malostonske kamenice”, koja gotovo u cijelosti čini glikogen, varira ovisno o godišnjem dobu. U svrhu osiguravanja minimalne kvalitete „Malostonske kamenice” u pogledu njene prepoznatljive sočnosti i slatkoće, najmanji sadržaj ugljikohidrata u mesu mora iznositi 25 miligrama po gramu suhe tvari.

Komercijalna kvaliteta „Malostonske kamenice” dobrim dijelom je određena količinom mesa unutar plaštane šupljine odnosno indeksom mesa. U znanstvenom radu A. Gavrilović i sur. ispitivana je kvaliteta mesa „Malostonske kamenice” u Malostonskom zaljevu te je utvrđeno prema francuskom standardu (prema IFREMER, 2003) da se prema vrijednostima indeksa mesa (masa mokrog mesa/masa cijelog školjkaša × 100) „Malostonska kamenica” kategorizira u tri kvalitativne skupine. Indeks mesa pokazuje da sedam mjeseci tijekom godine (od veljače do srpnja i u rujnu) „Malostonska kamenica” prema francuskim normativima spada u vrhunsku kategoriju („spéciale”, indeks mesa > 10,5), a ostatak godine u kategoriju izvrstan („fine” indeks mesa od 6,5 do 10,5). Najniža kategorija neklasificiran („non classées”, indeks mesa < 6,5) nije utvrđena. Iz navedenog se zaključuje da „Malostonska kamenica” ima odličnu kvalitetu tijekom cijele godine, posebice kada se ima u vidu da su vrijednosti i u nižoj kategoriji izvrstan vrlo blizu maksimuma normiranog za tu kategoriju (A. Gavrilović i sur., Utjecaj indeksa kondicije i stupnja infestacije ljušture polihetom Polydora spp. na kvalitetu europske plosnate kamenice Ostrea edulis (Linneaus, 1758) iz Malostonskog zaljeva, 2008).

Na posebnost „Malostonske kamenice” ukazuju i rezultati genskih analiza, potvrđujući gensku raznolikost njene populacije koja se po broju različitih haplotipova izdvaja od ostalih analiziranih populacija kamenica (Prilog 4.20. Institut Ruđer Bošković, Završno izvješće projekta „Zaštita proizvodnje malostonske kamenice dokazivanjem autohtonosti”, 2009).

„Malostonska kamenica” je dobila ime po Malostonskom zaljevu – području na kojem se ova kamenica uzgaja. Ime se javlja i počinje koristiti u svakodnevnom govoru 70-tih godina 20-tog stoljeća (A. Šimunović, Problemi uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu, 1975.).

Prepoznatljivost „Malostonske kamenice” dokazuje i rezultat provedenog anketnog istraživanja na području čitave države. Rezultati anketnog istraživanja provedenog na uzorku od 1 000 ispitanika u šest regija Republike Hrvatske ukazuju na značajnu prepoznatljivost proizvoda „Malostonska kamenica”. Na pitanje „Jeste li čuli za Malostonske kamenice?” 56 % anketiranih ispitanika potvrdno se izjasnilo.

Krajem XIX. stoljeća „Malostonska kamenica” je odlikovana raznim diplomama te je nagrađena na svjetskoj izložbi (World Exhibition) u Londonu 1936. godine, gdje dobiva priznanje „Grand Prix” i osvaja zlatnu medalju za kakvoću.

5.3.   Uzročno-posljedična povezanost zemljopisnog područja i proizvoda

Posebna svojstva „Malostonske kamenice” nastaju pod utjecajem okolišnih čimbenika zemljopisnog područja u kojem se uzgaja, a dijelom i uslijed tradicionalnih uzgojnih praksi koje primjenjuju lokalni školjkari.

Vrlo značajan okolišni čimbenik jest slatka voda koja iz različitih izvora dotječe u Malostonski zaljev. Ona s jedne strane smanjuje slanost morske vode, dok s druge strane ima ulogu toplinskog regulatora. Smanjenjem sezonskih temperaturnih maksimuma i minimuma morske vode, kao i smanjenjem njene slanosti, ublažava se negativni utjecaj navedenih čimbenika na rast i razvoj kamenice. Slatka voda ujedno obogaćuje zaljev hranjivim tvarima koje omogućuju visoku produktivnost zaljeva, a specifična biljna vegetacija omogućava postupni dotok hranjivih tvari (fosfati, silikati, nitrati) i minerala s kopna u more i tako utječe na ravnomjeran razvoj fitoplanktonskih populacija važnih za ishranu „Malostonske kamenice”. Regulirana temperatura i slanost te ravnomjerni razvoj fito i mikrozooplanktonskih populacija odražava se na ravnomjerni visoki indeks mesa „Malostonske kamenice” tijekom godine. Navedeno potvrđuje povezanost specifičnih uvjeta u zaljevu s kvalitetom kamenice tijekom godine. Povećani dotok slatke vode osim hranjivih tvari povećava i koncentraciju minerala u Malostonskom zaljevu, što ujedno utječe i na njihovu akumulaciju u mesu kamenice od kojih se ističu cink, željezo i jod.

Posebni ekološki uvjeti Malostonskog zaljeva te njegova prostorna izoliranost vjerojatno su utjecali i na biološku specifičnost „Malostonske kamenice” koja se ogleda u njenog genskoj različitost u odnosu na druge populacije. Potpuna prilagođenost „Malostonske kamenice” lokalnim okolišnim uvjetima u kojima se razvija, u kombinaciji s tradicionalnim uzgojnim praksama, omogućuje izražavanje njenog cjelokupnog genetskog potencijala koji se u konačnici očituje u posebnim organoleptičkim svojstvima proizvoda.

Posebnost ekoloških uvjeta u Malostonskom zaljevu pozitivno utječe i na reproduktivni ciklus „Malostonske kamenice” rezultirajući dvostrukim ciklusom mriješćenja tijekom godine s visokim koncentracijama ličinki. Malostonski zaljev bilježi najviše koncentracije ličinki u moru u odnosu na druga područja na Jadranu te predstavlja jedino područje na Jadranu s uspješnim prihvatom ličinki dva puta godišnje (M. Meštrov i A. Požar- Domac, Bitna svojstva ekosistema Malostonskog zaljeva i zaštita, 1981., A. Šimunović, Stanje i problemi uzgoja kamenice i dagnje u Malostonskom zaljevu, 2001.). Osim što ukazuje na iznimno povoljne uvjete za uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu, dvostruko mriješćenje još jednom potvrđuje posebnost „Malostonske kamenice” i njenu sposobnost korištenja i izražavanja svojeg specifičnog genetskog potencijala.

Primjena tradicionalnih postupaka uzgoja, koji podrazumijevaju često ručno čišćenje obraštaja te poseban način selekcije kamenica, u kojem se za nastavak uzgoja biraju najbolje jedinke, utječe na filtracijski kapacitet kamenice, a time i na sposobnost uzimanja hrane, odnosno na njen rast i razvoj. Metoda ručnog čišćenja koju primjenjuju uzgajivači na području Malostonskog zaljeva uvelike umanjuje pojavu poliheta Polydora sp. koji nepovoljno utječu na indeks kondicije i organoleptička svojstva kamenice. Utvrđena je značajno manja brojnost poliheta u ljušturama kamenice u Malostonskom zaljevu u usporedbi s drugim uzgojnim područjima. Lokalni školjkari iskustvom su utvrdili da pregled i čišćenje kamenica tri do pet puta tijekom uzgojnog ciklusa osigurava maksimalni filtracijski kapacitet koji, osim na ishranu, utječe i na reproduktivni ciklus te apsorpciju minerala, a time i na karakterističan okus „Malostonske kamenice”.

Genetska posebnost, raznolikost i kombinacija planktonskih vrsta, specifičan reproduktivni ciklus, dotok minerala s kopna, snažna strujanja mora te kvaliteta i prozračenost morske vode i primjena tradicionalnih vještina lokalnih uzgajivača rezultiraju visokom kvalitetom te specifičnim i prepoznatljivim organoleptičkim svojstvima „Malostonske kamenice”.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/datastore/filestore/82/Specifikacija-Malostonska-kamenica-11.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.