Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9814 – Firmenich/Les Dérivés Résiniques et Terpéniques)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 193/01)

Dana 26. svibnja 2020. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32020M9814. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9413 – Lactalis/Nuova Castelli)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 193/02)

Dana 9. prosinca 2019. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32019M9413. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o temi „Pružanje većih mogućnosti za mlade u ruralnim i udaljenim područjima”

(2020/C 193/03)

VIJEĆE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA, KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

UVIĐAJUĆI DA:

1.

Svi mladi trebali bi imati jednake mogućnosti u okviru osobnog i profesionalnog razvoja, neovisno o preprekama kao što su, primjerice, geografski izazovi. Ti izazovi rastu u vremenima globalnih kriza, kao što je kriza prouzročena novim koronavirusom (COVID-19), koje izazivaju društvene poremećaje i gospodarske posljedice te ujedno mogu oslabiti i izolirati mlade.

2.

U Strateškom programu EU-a za razdoblje 2019.–2024. (1) uvažava se činjenica da nejednakosti, koje osobito pogađaju mlade, predstavljaju velik politički, socijalni i gospodarski rizik te dovode do generacijskog, teritorijalnog i obrazovnog jaza uz pojavu novih oblika isključenosti.

3.

Donedavno je gotovo trećina stanovništva EU-a, među kojima i znatan broj mladih, živjela na ruralnim područjima (2). Očito je da među državama članicama ima razlika u smislu gustoće naseljenosti i demografske strukture, kako u ruralnim tako i u udaljenim područjima. S druge strane, smatra se da urbanizacija, koja je trenutačno jedan od ključnih pokretača promjena, ima znatan utjecaj na buduće politike EU-a (3).

4.

Stanovništvo Europske unije sve je starije. Taj je proces izraženiji u ruralnim i udaljenim područjima, zbog čega ta područja u različitim državama članicama imaju veći udio starijih osoba (4). Te međugeneracijske i geografske neravnoteže, posebice u kombinaciji sa skromnijim socioekonomskim uvjetima, predstavljaju izazove za uspostavu i očuvanje sveobuhvatnih pomoćnih usluga i održivih uslužnih infrastruktura koje bi odgovarale potrebama sviju, što bi moglo imati dugoročne posljedice na socijalnu koheziju i solidarnost u ruralnim i udaljenim područjima.

5.

Jednakost i nediskriminacija, uključenost i sudjelovanje mladih neka su od vodećih načela na kojima se temelji Strategija EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2027. kojom se u obzir uzimaju mišljenja mladih izražena u europskim ciljevima za mlade i u okviru procesa Dijaloga EU-a s mladima. Europskim ciljem za mlade br. 6 („Poticaj mladima iz ruralnih sredina”) posebice se želi stvoriti uvjete kako bi mladi mogli ostvarivati svoja prava i ispuniti potencijal u ruralnim područjima.

6.

Mladi su okolišna i klimatska pitanja prepoznali kao jedno od područja koje EU treba rješavati kao glavni prioritet (5). Borba protiv klimatskih promjena jedan je od glavnih čimbenika u oblikovanju budućih politika (6). Budući da ruralni razvoj i strukturni fondovi EU-a imaju važnu ulogu u postizanju okolišnih ciljeva EU-a i borbi protiv klimatskih promjena, trebalo bi razmotriti dodatne mogućnosti u sektorima kao što su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo ili turizam za mlade u ruralnim i udaljenim područjima.

UZIMAJUĆI U OBZIR:

7.

Prilike u ruralnim i udaljenim područjima (7) poput blizine prirodi, nižih troškova stanovanja (8) i većeg osjećaja pripadnosti zajednici (9).

8.

Ograničenja izazvana poteškoćama u pristupačnosti većine ruralnih i udaljenih područja, među ostalim nekih otoka (10) diljem EU-a, kao i najudaljenijih regija Unije (11) te prekomorskih zemalja i područja (12).

9.

Proces urbanizacije i njegove moguće posljedice na ruralna i udaljena područja, posebice u pogledu udjela u stanovništvu osoba mlađe i starije dobi, žena i muškaraca (13) i mladih osoba s fakultetskim obrazovanjem odnosno bez njega, te potrebu za osiguravanjem raspoloživosti i pristupačnosti javnih i komercijalnih usluga, slobodnih aktivnosti, kvalitetnih radnih mjesta i obrazovanja, digitalne i fizičke infrastrukture, javnog prijevoza, stanovanja, socijalnih i zdravstvenih ustanova, ali i održivosti prirodnih resursa.

10.

Važnost uključivanja zamisli, mišljenja i kreativnosti mladih u državama članicama, što uključuje i doprinose tijekom 7. ciklusa savjetovanja u okviru Dijaloga EU-a s mladima, kao i u okviru posebne podteme „Mogućnosti za mlade u ruralnim područjima” na Konferenciji EU-a za mlade održanoj u Zagrebu u ožujku 2020. (14).

11.

Mlade u ruralnim i udaljenim područjima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET) (15) te potrebu da im se posveti osobita pozornost u pogledu mogućnosti za njihovo obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje jer su izloženi većem riziku da raspolažu s manje mogućnosti (16) i budu teže pogođeni gospodarskim uvjetima (17) u usporedbi s mladima u urbanim regijama koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju.

12.

Obvezu Europske unije i njezinih država članica da provedu Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja, posebice ciljeve povezane s ljudskim naseljima i mladima.

13.

Rad s mladima koji je dragocjen instrument za otklanjanje razlika između ruralnih i urbanih sredina zbog svojega potencijala da doprinese uključivanju mladih (različite dobi i podrijetla), među ostalim onih koji su izloženi riziku od zanemarivanja, u različite vrste aktivnosti u njihovim lokalnim zajednicama.

14.

Mogućnosti zapošljavanja koje se nude putem poduzetničkih aktivnosti, uključujući angažiranje u društvenim poduzećima (18). Potonje je instrument kojim se mladima omogućuje da se na odgovarajući način suoče sa socijalnim izazovima i izazovima povezanima sa zapošljavanjem te se njime osiguravaju uvjeti za učinkovito i održivo iskorištavanje postojećih prirodnih i ljudskih resursa.

15.

U tome kontekstu aktivnosti u okviru društvenog i solidarnog gospodarstva (19), kojima se može doprinijeti poboljšanju gospodarskog i socijalnog stanja u ruralnim i udaljenim područjima te time omogućiti odgovor na potrebe i težnje mladih koji žive u takvim područjima.

16.

Volontiranje kao jedan od izraza aktivnog građanstva kojim se može pomoći u osiguravanju socijalne uključenosti mladih u ruralnim i udaljenim područjima te promicati međugeneracijska solidarnost u tim područjima, posebice kako bi se doprinijelo otpornosti zajednica koje se suočavanju s nepogodama i krizama kao što su one uzrokovane bolešću COVID-19.

17.

Prekograničnu suradnju među udaljenim i ruralnim područjima u pograničnim regijama država članica u okviru koje bi se mogao poduprijeti njihov razvoj te na taj način mladima pružiti dodatne mogućnosti u područjima obrazovanja i osposobljavanja, rada, zdravlja, socijalnih aktivnosti i slobodnih aktivnosti.

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE DA, U SKLADU S NAČELOM SUPSIDIJARNOSTI I NA ODGOVARAJUĆIM RAZINAMA:

18.

Promiču međusektorske pristupe pri razvoju politika za mlade i povezanih strategija usmjerenih na smanjenje nejednakosti između urbanih i ruralnih odnosno udaljenih područja.

19.

U relevantne strategije i politike, ako je to primjereno, uključe akcijske planove ili mjere koji su osmišljeni s obzirom na perspektivu i mišljenja mladih u ruralnim i udaljenim područjima. Ti akcijski planovi i mjere trebali bi se razvijati na temelju znanja, dokaza, najboljih praksi, savjetovanja sa samim mladima te prikupljenih i raščlanjenih podataka, među ostalim prema spolu, invaliditetu i drugim relevantnim perspektivama, posebice ako relevantne usluge i/ili infrastrukture nedostaju ili ih je potrebno poboljšati.

20.

Promiču učinkovite modele suradnje među jedinicama lokalne i regionalne samouprave u vezi s mladima u ruralnim i udaljenim područjima kako bi se podigla svijest i razmijenile najbolje prakse i dokazi među različitim pružateljima usluga.

21.

S pomoću odgovarajućih instrumenata, kao što su lokalna vijeća mladih i inovativni odnosno alternativni načini sudjelovanja, promiču i olakšavaju aktivno građanstvo i smisleno sudjelovanje mladih različitog podrijetla u ruralnim i udaljenim područjima u procesima donošenja odluka o pitanjima koja se na njih odnose; potiču, ako je to primjereno, suradnju među relevantnim upravama na svim razinama pri provedbi javnih savjetovanja (analognih ili digitalnih) kao instrumenta za dijalog s mladima; potiču javne uprave da olakšaju rad organizacija koje vode mladi te podupiru relevantne aktere koji osiguravaju aktivnosti za rad s mladima na svim razinama, uključujući terenski rad s mladima.

22.

Dodatno promiču i poboljšaju razumijevanje, dijalog i solidarnost među generacijama kako bi se među njima poduprle uzajamno korisne razmjene te mlade potiču da se uključe i ostanu aktivno uključeni u život lokalnih zajednica u ruralnim i udaljenim područjima, među ostalim na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

23.

Dodatno promiču dostupne aktivnosti volontiranja i solidarnosti koje su instrument za socijalnu uključenost svih mladih, posebice onih u ruralnim i udaljenim područjima.

24.

Pojačaju napore kako bi osigurale redovit, održiv i cjenovno pristupačan javni prijevoz radi boljeg povezivanja urbanih i ruralnih odnosno udaljenih područja.

25.

Ako je to primjereno, poboljšaju IT infrastrukturu, među ostalim brze širokopojasne veze, kako bi se povećao pristup uporabi digitalnih tehnologija i usluga.

26.

Ako je to primjereno, promiču uspostavu prostora za mlade (20) ili, ako je to relevantno, nadogradnju takvih postojećih prostora, kao i daljinski pristup mladih koji žive u ruralnim i udaljenim područjima različitim vrstama usluga, uključujući usluge rada s mladima poput digitalnog i pametnog rada; ujedno potiču uspostavu različitih mobilnih usluga, poput usluga za slobodno vrijeme i savjetovanje, kao i višenamjenskih uslužnih centara.

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE I EUROPSKU KOMISIJU DA U OKVIRIMA SVOJIH NADLEŽNOSTI:

27.

Promiču sinergije različitih inicijativa i instrumenata EU-a u području politika za mlade i izvan tog područja, kao što su Erasmus+, Garancija za mlade, Europske snage solidarnosti, Europski socijalni fond ili EU Interreg (21), s ciljem bolje povezanosti s mladima koji žive u ruralnim i udaljenim područjima, olakšavanja njihova pristupa tim programima i pojednostavnjenja administrativnih postupaka, kao načina svladavanja izazova s kojima se suočavaju.

28.

Potiču razmjenu najboljih praksi u korištenju mogućnostima koje pružaju programi i politike povezani s mladima kao što su Erasmus+, Europske snage solidarnosti i Garancija za mlade, kao i drugi relevantni instrumenti EU-a, primjerice Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za regionalni razvoj, kako bi se poboljšala zapošljivost, mobilnost i sudjelovanje te promicale vrijednosti EU-a (22); razmjenjuju prakse u području solidarnosti i razvoja zajednice, posebice u kriznim vremenima, te povećaju socijalnu koheziju u ruralnim i udaljenim zajednicama.

29.

Organiziraju aktivnosti uzajamnog učenja, kao što su seminari, aktivnosti suradničkog učenja ili drugi relevantni oblici formalne i neformalne suradnje u koje bi mogli biti uključeni dionici iz različitih područja politika, među ostalim mladi iz različitog geografskog i kulturnog konteksta, kako bi se istražila međusektorska i međuregionalna suradnja u pristupu uslugama.

30.

Dodatno promiču privlačnost ruralnih i udaljenih područja, s posebnim naglaskom na koristi i prilikama koje takva područja pružaju u pogledu dostupnih prirodnih resursa, ako je to primjereno, i njihovoj održivoj uporabi kako bi se podigla svijest o potencijalu za poduzetničke aktivnosti i aktivnosti u području društvenog i solidarnog gospodarstva (23), imajući pri tome u vidu da bi, ako je to relevantno, trebalo očuvati i u najvećoj mogućoj mjeri promicati postojeće poljoprivredne aktivnosti.

31.

Pojačaju napore za poboljšanje poslovnih znanja, vještina, kompetencija i pouzdanja među mladima, ako je to primjereno, uz naglasak na mlade žene (24), u pogledu potencijala za poduzetništvo i aktivnosti u području društvenog i solidarnog gospodarstva u ruralnim i udaljenim područjima.

32.

Uzmu u obzir okoliš i klimatske promjene, a posebice najnovija znanstvena izvješća o tim dvama područjima, pri oblikovanju budućih politika i mjera povezanih s mladima u ruralnim i udaljenim područjima te, ako je to primjerno, osiguraju relevantno obrazovanje, osposobljavanje i pristup informacijama radi podizanja svijesti i poticanja sudjelovanja mladih koji žive u ruralnim i udaljenim područjima u pitanjima okoliša i klime.

33.

Ako je to primjereno, pojačaju napore za poticanje mladih da se uključe u poljoprivredne (25) i druge gospodarske aktivnosti u ruralnim i udaljenim područjima, među ostalim s pomoću bespovratnih sredstava za pokretanje poslovanja, dohodovnih poticaja, samoinicijativa mladih te ciljanog obrazovanja i osposobljavanja.

34.

Potiču suradnju među relevantnim dionicima uz opći cilj ostvarivanja prava na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje za mlade u ruralnim i udaljenim područjima, s posebnim naglaskom na smanjenje ranog napuštanja školovanja i poboljšanje mogućnosti za jednak pristup obrazovanju, osposobljavanju i radu.

35.

Promiču digitalno obrazovanje i osposobljavanje te neformalno učenje i mogućnosti koje nudi rad s mladima kako bi se poboljšala ukupna razina digitalnih vještina i kompetencija te izbjegla izolacija mladih u ruralnim i udaljenim područjima i ublažio učinak kriza kao što je kriza uzrokovana bolešću COVID-19, primjerice olakšavanjem pristupa internetu i uređajima IKT-a (26), ako je to primjereno, u svim ruralnim i udaljenim područjima.

36.

Potiču suradnju između ruralnih i udaljenih pograničnih područja EU-a, pri čemu je potrebno iskoristiti relevantne programe kao što je EU Interreg, kako bi se poboljšale mogućnosti za mlade na tim lokalitetima.

37.

Nastave razmatrati pitanja koja se odnose na mlade u ruralnim i udaljenim područjima pri provedbi trenutačnih i razvoju novih inicijativa, kao što su dugoročna vizija za ruralna područja – te, ako je to primjereno, u kontekstu aktivnosti povezanih s Konferencijom o budućnosti Europe, Europskim prostorom obrazovanja do 2025., ažuriranim Akcijskim planom za digitalno obrazovanje, Sporazumom o klimi te ojačanom Garancijom za mlade.

POZIVA EUROPSKU KOMISIJU DA:

38.

Uzme u obzir istraživanja i analize koristeći se postojećim instrumentima kao što je Youth Wiki te prikupi raščlanjene podatke (među ostalim prema spolu, invaliditetu i drugim relevantnim perspektivama) u pogledu pitanja povezanih s mladima i njihovom dobrobiti u ruralnim i udaljenim područjima, kako bi se doprinijelo unapređenju znanja, dokaza i podataka na kojima se temelje politike na svim razinama, imajući pri tome na umu i potrebu za mogućim mehanizmima praćenja.

39.

Potiče sinergije politike EU-a prema mladima i drugih relevantnih politika i programa EU-a, primjerice u vezi s ruralnim razvojem, poljoprivredom i socijalnom kohezijom, među ostalim promicanjem uzimanja u obzir rezultata Dijaloga EU-a s mladima u tom pogledu.

40.

Potiče pridavanje odgovarajuće pozornosti izazovima s kojima se suočavaju mladi u ruralnim i udaljenim područjima pri provedbi aktivnosti u okviru Partnerstva za mlade Europske unije i Vijeća Europe (27).

POZIVA SEKTOR EU-a ZA MLADE (28) DA:

41.

Doprinese naporima za podizanje svijesti među mladima i općim stanovništvom u ruralnim i udaljenim područjima o mogućnostima unutar njihovih lokalnih zajednica kako bi se, s jedne strane, poticale radne i profesionalne mogućnosti te, s druge strane, mjere dostupne unutar sektora iskoristile za suzbijanje stereotipa o mladima u ruralnim područjima i proaktivno promicala pozitivna slika mladih u ruralnim i udaljenim područjima.

42.

Maksimalno iskoristi mogućnosti koje pružaju Erasmus+, Europske snage solidarnosti i drugi relevantni programi EU-a kako bi se ostvario potencijal mladih muškaraca i žena u ruralnim i udaljenim područjima.

---

(1)  Europsko vijeće usvojilo je taj program 20. lipnja 2019.

(2)  Prema Eurostatovoj bazi podataka 49,2 % mladih u dobi od 15 do 24 godina živjelo je u ruralnim područjima u 2018. (stanovništvo EU-28 prema razini obrazovanja, spolu, dobi i stupnju urbanizacije (%)). https://espas.secure.europarl.europa.eu/orbis/sites/default/files/generated/document/en/ESPAS_Report2019.pdf

(3)  (Global trends to 2030 – Challenges and Choices for Europe, ESPAS, travanj 2019.).

(4)  https://www.unece.org/fileadmin/DAM/pau/age/Policy_briefs/ECE-WG1-25.pdf (UNECE Policy Brief on Ageing No. 18 (2017.)).

(5)  https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/FLASH/surveyKy/2224

(Eurobarometar br. 478).

(6)  Ibid, bilješka 3.

(7)  Vidjeti definicije „ruralnih područja” i „udaljenih područja” u Prilogu.

(8)  Udio osoba koje su preopterećene troškovima stanovanja manji je u ruralnim područjima EU-a (European statistics on regions and cities, 2018.).

(9)  Eurofound (2019), Is rural Europe being left behind?, European Quality of Life Survey 2016, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

(10)  Naseljeni mali otoci koji nisu najudaljenije regije ili prekomorske zemlje i područja, ali kojima je pristup otežan zbog pomanjkanja mostovnih veza, zračnog i pomorskog prometa ili drugih sličnih čimbenika (vidjeti definiciju „udaljenih područja” u Prilogu).

(11)  Navedene u članku 349. UFEU-a.

(12)  Navedeni u Prilogu II. UFEU-u.

(13)  Žene u ruralnim područjima EU-a čine manje od 50 % ukupnog ruralnog stanovništva te 45 % ekonomski aktivnog stanovništva. Prema analizi, zaposlenost žena u ruralnim regijama EU-a (u dobnoj skupini od 15 do 64 godina) povećala se za gotovo 2 % u razdoblju 2013.–2017. (The professional status of rural women in the EU, Europski parlament, 2019.)

(14)  https://mdomsp.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti2020/Creating%20Opportunities%20for%20Youth%20-%20outcomes%20report%2027%20mar%202020.pdf.

(15)  NEET – Not in Education, Employment or Training

(16)  https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Statistics_on_young_people_neither_in_employment_nor_in_education_or_training#NEETs:_analysis_by_degree_of_urbanisation.

(17)  https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Archive:Impact_of_the_economic_crisis_on_unemployment.

(18)  Vidjeti definiciju u Prilogu.

(19)  Vidjeti definiciju u Prilogu.

(20)  Vidjeti definiciju u Prilogu.

(21)  https://interreg.eu/.

(22)  Kako je utvrđeno u članku 2. UEU-a.

(23)  Vidjeti definiciju u Prilogu.

(24)  Ibid, bilješka 13.

(25)  Primjerice, poljoprivrednici mlađi od 35 godina vode samo 6 % svih poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji te je vrlo teško uvjeriti više mladih da se počnu baviti poljoprivredom. (https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/key-policies/common-agricultural-policy/income-support/young-farmers_en).

(26)  Informacijska i komunikacijska tehnologija.

(27)  https://pjp-eu.coe.int/en/web/youth-partnership.

(28)  Vidjeti definiciju u Prilogu.

Zaključci Vijeća o europskim učiteljima i nastavnicima budućnosti

(2020/C 193/04)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI NA političku pozadinu ovog pitanja iz Priloga ovim zaključcima;

PREPOZNAJUĆI DA:

1.

Obrazovanjem i osposobljavanjem oblikuje se čovječanstvo, a njihova je uloga transformacijska i za pojedince i za društvo. Važni su za društveni, gospodarski, demokratski i kulturni angažman građana te za rast, održivi razvoj, socijalnu koheziju i blagostanje u Uniji. Relevantnim, uključivim i pravičnim kvalitetnim obrazovanjem i osposobljavanjem ne samo da se građanima pružaju znanje, vještine i kompetencije u skladu s trenutačnim i budućim kretanjima, već se oblikuju i njihovi stavovi, vrijednosti i ponašanje, te im se pritom omogućuje da napreduju profesionalno i osobno te da budu aktivni i odgovorni članovi društva.

2.

Učitelji i nastavnici (1), na svim razinama i u svim oblicima obrazovanja i osposobljavanja, neizostavna su pokretačka snaga obrazovanja i osposobljavanja. Imaju ključnu ulogu u pripremi pojedinaca iz svih sredina i dobnih skupina za život, učenje i rad u svijetu današnjice, kao i u stvaranju i usmjeravanju budućih promjena.

3.

Svijet obrazovanja i osposobljavanja mijenja se u kontekstu stalnih društvenih, demografskih, kulturnih, gospodarskih, znanstvenih, okolišnih i tehnoloških promjena, a mijenja se i zanimanje učitelja i nastavnika, uz sve veće zahtjeve, odgovornosti i očekivanja koji se stavljaju pred njih. Stalne inovacije i izazovi utječu ne samo na potrebne kompetencije, već i na dobrobit učitelja i nastavnika, kao i na privlačnost nastavničke profesije.

4.	Europski učitelji i nastavnici temelj su europskog prostora obrazovanja te imaju središnju ulogu u promicanju europske dimenzije poučavanja (2), podupiranjem učenika u razumijevanju i spoznavanju osjećaja europskog identiteta i pripadnosti.

POTVRĐUJUĆI DA:

5.

Trenutačna kriza uzrokovana bolešću COVID-19 stavila je učitelje i nastavnike na svim razinama i u svim oblicima obrazovanja i osposobljavanja pred dosad nezapamćene izazove. Od njih se zahtijevalo da se brzo prebace s poučavanja uživo na poučavanje uglavnom na daljinu koje je u velikoj mjeri virtualno. U tim iznimnim okolnostima učitelji i nastavnici pokazali su impresivnu predanost, kreativnost i međusobnu suradnju te su uložili znatne napore kako bi osigurali da se nastavi i učenje i napredak učenika, studenata i polaznika među ostalim pružanjem potpore za njihovu dobrobit.

SVJESNO TOGA DA:

6.

U skladu s načelom supsidijarnosti, kojim je obuhvaćena i nastavnička profesija, za organizaciju i sadržaj sustavâ obrazovanja i osposobljavanja odgovorne su države članice. U tom kontekstu države članice imaju različite zahtjeve u odnosu na vrste i razine kvalifikacija potrebnih za pristup nastavničkoj profesiji i napredovanje u njoj (3).

7.

Završavanje viših razina obrazovanja i osposobljavanja budućim učiteljima i nastavnicima može pružiti sveobuhvatniji skup kompetencija, uključujući one potrebne za razvoj profesionalne autonomije u njihovim metodama poučavanja. Time se pak može doprinijeti većem zadovoljstvu poslom, kao i percepciji vrijednosti i poštovanja prema profesiji (4).

8.

Učitelji i nastavnici imaju odgovornost olakšati stjecanje ključnih kompetencija (5) i profesionalnih vještina učenika, ne samo kako bi ih pripremili za uspješno obavljanje budućih poslova, od kojih neki još nisu ni poznati, već i kako bi potaknuli njihovu društvenu odgovornost i građanski angažman, kako bi im prenijeli ljudske vrijednosti i podupirali njihov osobni rast i dobrobit.

9.

Njihovo stručno i pedagoško znanje, kao i njihova predanost, entuzijazam, zadovoljstvo poslom i samopouzdanje utječu na ishode učenja, napredak i dobrobit učenikâ. Pružajući primjer cjeloživotnog učenja učitelji i nastavnici mogu motivirati učenike za angažman i preuzimanje odgovornosti za vlastito cjeloživotno učenje, poticanjem njihova interesa te znatiželje i kreativnosti.

10.

Reagirajući na različite, sve zahtjevnije uloge, odgovornosti i očekivanja učenika, studenata i polaznika, ravnatelja ustanova, oblikovatelja politika, roditelja i zajednica, ako je to primjenjivo i u skladu s nacionalnim okolnostima, učitelji i nastavnici trebaju ostati angažirani i treba ih se podupirati kako bi učinkovito odgovarali na promjene i izazove. Ti izazovi mogu u različitoj mjeri biti prisutni u različitim državama članicama te su, među ostalim, posebice povezani sa sljedećim: (a) postizanjem ravnoteže među različitim aspektima svojeg radnog opterećenja, što uključuje često suočavanje s brojnim administrativnim zadaćama, sudjelovanje u vođenju ustanove, pružanje potpore i smjernica svojim učenicima, studentima i polaznicima, planiranje i pronalaženje vremena za međusobnu suradnju i svoje stručno usavršavanje, uz istodoban kontinuirani razvoj i održavanje kvalitete svojeg poučavanja i ishodâ učenja učenika, studenata i polaznika; (b) poticanjem razvoja intelektualnog, emocionalnog, društvenog i kreativnog potencijala učenika na holistički način, uz istodobno osiguravanje njihova obrazovnog napretka; (c) korištenjem različitim metodama i praksama poučavanja temeljenima na istraživanju, što uključuje inovativne i digitalne metode i pristupe, s naglaskom na pristupima usmjerenima na učenike, studente i polaznike i utemeljenima na kompetencijama, u skladu s pojedinačnim potrebama učenika, studenata i polaznika koje se mijenjaju, kako bi se olakšao proces učenja i poduprlo zajedničko osmišljavanje metoda učenja i poučavanja, osiguravajući pritom da takve prakse budu uključive, socijalno pravedne i pravične; (d) radom u okruženjima koja su doživjela preobrazbu zahvaljujući tehnologiji, digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji, usmjeravajući pažnju na njihov pedagoški potencijal i etičku, sigurnu i odgovornu upotrebu; (e) radom u jezično i kulturno raznolikim razredima i okruženjima za učenje, s učenicima, studentima i polaznicima iz različitih socioekonomskih sredina, s različitim potrebama, uključujući posebne obrazovne potrebe (6) i zaštitu uključivosti; (f) sudjelovanjem u oblikovanju politika, posebice u razvoju, provedbi i vrednovanju reformi u području obrazovanja i osposobljavanja, uključujući kontinuirano preispitivanje kurikuluma; (g) izgradnjom poticajne i konstruktivne atmosfere u okruženjima za učenje, uključujući pozitivne i uzajamno poticajne odnose unutar vlastitih timova i s drugim odgojno-obrazovnim osobljem, učenicima, studentima i polaznicima, obiteljima i poslodavcima, ako je to relevantno; (h) upravljanjem ponašanjem u učionici i potencijalnim sprečavanjem različitih vrsta nasilja, uključujući kibernasilje, koje može negativno utjecati na ishode i zdravlje učenika; nadalje, mogućim suočavanjem s nasilnim ponašanjem usmjerenim prema njima samima; (i) odabirom odgovarajućih alata, kriterija i metoda vrednovanja, usklađenih s planiranim ishodima učenja, kako bi se svakom učeniku pružile kvalitetne i pravodobne povratne informacije kojima se može usmjeriti i poboljšati njihovo daljnje učenje; (j) poučavanjem s često ograničenim resursima, uključujući ograničenu ili neodgovarajuću obrazovnu infrastrukturu, prostore za učenje, opremu i alate, uključujući alate kojima se omogućuje internetsko učenje.

11.

Ti su izazovi još zahtjevniji za učitelje i nastavnike koji su pripravnici (nedavno su stekli kvalifikaciju) jer se od prvih godina poučavanja ili pružanja osposobljavanja suočavaju s istim odgovornostima kao i njihovi iskusniji kolege. Osim toga, često rade u zahtjevnim okruženjima, kao što su ustanove za obrazovanje i osposobljavanje s višim stopama učenika iz socioekonomski nepovoljnih ili migrantskih sredina (7). Stariji učitelji i nastavnici mogu se suočavati s drugim poteškoćama, na primjer s generacijskim jazom na radnom mjestu.

12.

Osim toga, učitelji i nastavnici koji rade u ruralnim ili udaljenim područjima ili područjima u nepovoljnom položaju mogu se suočavati s dodatnim izazovima, poput onih koji se odnose na profesionalnu izolaciju, ograničenu infrastrukturu, uključujući digitalnu infrastrukturu, pristup potpori i prilikama za stručno usavršavanje ili poučavanje u učionicama s više dobnih skupina ili više razreda. Nadalje, učitelji i nastavnici koji rade u gusto naseljenim urbanim područjima mogu se češće suočavati s izazovima povezanima s poučavanjem učenika iz različitih višejezičnih, višekulturnih i socioekonomskih sredina.

13.

Iako se mnogi učitelji i nastavnici suočavaju s mnogo istih izazova, u različitoj mjeri u različitim državama članicama prisutni su i posebni izazovi povezani s različitim razinama i oblicima obrazovanja i osposobljavanja, uključujući sljedeće: (a) u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju: — poteškoće u privlačenju i zadržavanju kvalificiranih i dobro osposobljenih odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, — starenje osoblja i rodna neravnoteža, s pretežno ženskom radnom snagom, — neprivlačni uvjeti rada, uključujući velik broj djece u odnosu na broj osoblja, te nedostatak atraktivnih mogućnosti za razvoj karijere, kao i nedostatak mogućnosti za trajno stručno usavršavanje; (b) u školskom obrazovanju: — postoje poteškoće povezane s privlačenjem i zadržavanjem studenata s velikim potencijalom u inicijalnom obrazovanju učitelja i nastavnika (8), kao i s privlačenjem osoba s diplomom i zadržavanjem postojećih učitelja i nastavnika u profesiji, — nastavnički kadar sve je stariji, prisutna je i rodna neravnoteža, pri čemu su većina učitelja i nastavnika žene, posebice u nekim predmetima i na nekim razinama obrazovanja; osim toga, u samoj profesiji ne odražava se nužno kulturna raznolikost zajednice kojoj služi, — sve se to odražava u nedostatku učitelja i nastavnika s kojim se mnoge države članice suočavaju, bilo općenito, na određenim geografskim područjima, u određenim tematskim područjima, kao što je STEM, ili u pogledu nedostatka učitelja i nastavnika s kompetencijama za poučavanje učenika s posebnim potrebama, poučavanje u višekulturnom ili višejezičnom okruženju ili poučavanje učenika iz socioekonomski nepovoljnih sredina (9); (c) u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju: — nastavnici bi trebali biti kompetentni za promicanje i razvoj osnovnih vještina i ključnih kompetencija, uz poučavanje suvremenih strukovnih ili tehničkih vještina i znanja, — može doći do povećanja potrebe za nastavnicima koji rade u okviru hibridnog modela, odnosno i u ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i u poduzećima, — postoji i potreba za suradnjom među nastavnicima, posebice voditeljima osposobljavanja u poduzećima, s obzirom na njihove komplementarne uloge i odgovornosti, posebice u pogledu pružanja naukovanja i učenja kroz rad, — budući da može ponuditi poticajnije uvjete, rad u privatnom sektoru može biti privlačniji od rada u ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, — mnoge države članice suočavaju se s izazovima povezanima sa starenjem nastavnika; (d) u obrazovanju odraslih: — nastavnici u obrazovanju odraslih imaju važnu ulogu u promicanju i razvoju i osnovnog i profesionalnog znanja, vještina i kompetencija, — možda se moraju suočavati s izazovom koji predstavljaju pismenost, matematička pismenost i jezične poteškoće polaznika ili loše iskustvo u obrazovanju i osposobljavanju, — s obzirom na to da nastavnici u obrazovanju odraslih često rade s različitim skupinama polaznika, trebaju biti pripravni primijeniti različite i učinkovite strategije i metode poučavanja kako bi zadovoljili potrebe, potaknuli motivaciju i uzeli u obzir individualne načine učenja svojih polaznika, — kako bi se pojedince osnažilo za učenje u svrhu usavršavanja i prekvalifikacije, ulogu nastavnika možda će trebati preispitati s obzirom na njihov mogući doprinos usmjeravanju i priznavanju vještina stečenih neformalnim i informalnim učenjem, — od nastavnika u obrazovanju odraslih može se zahtijevati da surađuju s poslodavcima u vezi s učenjem kroz rad, — nastavnici u obrazovanju odraslih često nisu posebno pripremljeni za poučavanje odraslih i mogu biti zaposleni u nepunom radnom vremenu ili raditi kao vanjski suradnici, pa profesionalizacija takvog osoblja predstavlja znatan izazov za osiguravanje kvalitete obrazovanja odraslih; (e) u visokom obrazovanju: — kvalifikacije potrebne za pristup nastavnoj profesiji u visokom obrazovanju često nisu usmjerene na to da se kandidatima pruže odgovarajuće vještine poučavanja, — opsežne, sistemske prilike za trajno stručno usavršavanje usmjerene na poboljšanje vještina poučavanja znanstveno-nastavnog osoblja ne postoje u svim državama članicama, — potpori međuinstitucijskom razvoju osoblja, uključujući međunarodnu mobilnost u svrhu poučavanja, ne pridaje se dovoljno pozornosti, kao ni izgradnji zajednica prakse i profesionalnih mreža, — raznolikost studentske populacije zahtijeva upotrebu različitih metoda poučavanja na temelju pristupa koji je usmjeren na studente i koji može biti izazov za visoka učilišta, — u nekim akademskim disciplinama prisutna je rodna neravnoteža, a žensko osoblje osobito je nedovoljno zastupljeno na višim položajima, — iako je poučavanje jedna od triju misija visokog obrazovanja, istraživanje se često više cijeni od poučavanja pri vrednovanju u pogledu napretka u karijeri; više poučavanja često se zahtijeva od osoblja u zvanjima niže i srednje razine, s obzirom na to da napredovanje u karijeri često rezultira s manje poučavanja i više vremena za istraživanje (10). 14. Iako zahtjevi postaju sve složeniji i njihova profesija sve zahtjevnija, mnogi učitelji i nastavnici ne osjećaju da ih društvo poštuje ili cijeni (11), a profesija gubi na privlačnosti u mnogim državama članicama.

NAGLAŠAVA DA:

15.

Ključno je dodatno razvijati i unaprjeđivati kompetencije učitelja i nastavnika, osigurati njihovo stručno znanje i poticati njihovu samostalnost i angažman, kao i promicati njihovu osobnu i profesionalnu dobrobit, motivaciju i osjećaj vrijednosti, pripremajući ih za to da na odgovarajući način odgovore na promjene, ali i potičući ih da budu proaktivni i inovativni u svojoj profesiji.

16.

Kako bi se to postiglo potrebno je dodatno razvijati nacionalne politike za ciljanu i sveobuhvatnu potporu radu učitelja i nastavnika, uzimajući u obzir zahtjeve i potrebe u pogledu usavršavanja koje su utvrdili sami učitelji i nastavnici, kao i potrebe širih zajednica učenja, relevantne rezultate istraživanja u području obrazovanja i opće nacionalne ciljeve politike u području obrazovanja i osposobljavanja. Osim toga, korisno je ponuditi različite modele osposobljavanja, uključujući učenje uživo, virtualno i kombinirano učenje te učenje kroz rad.

17.

Potreban je komplementaran i sveobuhvatan pristup na svim razinama i u svim segmentima obrazovanja i osposobljavanja učitelja i nastavnika. To bi trebalo obuhvaćati zapošljavanje i odabir studenata, inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika (uključujući osposobljavanje za samostalan rad), uvođenje u posao i kvalitetno mentorstvo te promicanje i podupiranje trajnog stručnog usavršavanja tijekom cijele njihove nastavničke karijere i, ako je to relevantno, mehanizme za ocjenjivanje osoblja. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti učiteljima i nastavnicima pripravnicima pružanjem dodatnih smjernica i mentorstva kako bi im se olakšao početak karijere te kako bi im se pomoglo da se nose sa specifičnim potrebama s kojima se suočavaju.

18.

U skladu s nacionalnim okolnostima to bi se moglo poduprijeti ažuriranim i relevantnim sveobuhvatnim nacionalnim okvirima za kompetencije za učitelje i nastavnike (12), koji su sastavljeni u strukturiranim, sustavnim dijalozima s relevantnim dionicima i u kojima se odražavaju suvremeni i inovativni pristupi poučavanju te strategije i metode poučavanja, kao i novonastale okolnosti u društvu u cjelini. U tom je smislu važno da obrazovanje i osposobljavanje učitelja i nastavnika tijekom cijelog profesionalnog rada sustavnije obuhvaćaju teme i mogućnosti za učenje povezane s radom u višejezičnim i višekulturnim okruženjima, radom s učenicima s posebnim potrebama i u nepovoljnom položaju, digitalnim pedagoškim metodama, održivim razvojem i zdravim načinom života. U tom kontekstu posebnu pozornost trebalo bi posvetiti zahtjevima i potrebama koje su izrazili sami učitelji i nastavnici (13).

19.

Trajno stručno usavršavanje učitelja i nastavnika trebalo bi smatrati preduvjetom za kvalitetno poučavanje i pružanje osposobljavanja; učitelje i nastavnike stoga bi trebalo poticati na promišljanje o svojim praksama i potrebama u pogledu usavršavanja, kao i da budu motivirani i da imaju potporu za angažman tako da im se pruže kvalitetne mogućnosti za usavršavanje, osigurava vrijeme za sudjelovanje i pruže poticaji.

20.	Jačanje veze učitelja i nastavnika s istraživačima može imati pozitivan učinak na njihovo stručno usavršavanje te potaknuti inovativne i poboljšane prakse poučavanja vođene istraživanjem.

21.

Prekogranična mobilnost, bilo kratkoročna ili dugoročna, fizička, virtualna ili kombinirana, snažno je iskustvo učenja i vrijedna prilika za razvoj društvenih, međukulturnih, višejezičnih i međuljudskih kompetencija sudionika, i za studente u inicijalnom obrazovanju učitelja i nastavnika i za aktivne učitelje i nastavnike u njihovu trajnom stručnom usavršavanju. Međutim, postoje prepreke koje sprečavaju mobilnost studenata te aktivnih učitelja i nastavnika, kao što je nedostatak jezičnih kompetencija ili pronalazak zamjena za aktivne učitelje i nastavnike. Osim toga, programi inicijalnog obrazovanja za učitelje i nastavnike često imaju slabu međunarodnu dimenziju i niske razine mobilnosti u svrhu studiranja i stažiranja u usporedbi sa studijskim programima u drugim područjima (14), a javljaju se i izazovi povezani s priznavanjem razdoblja mobilnosti u inozemstvu i ishodâ učenja.

22.

Mogućnostima u vezi s različitim karijernim odabirima u nastavničkoj profesiji, kojima se nude višestruki načini profesionalnog razvoja, mogu se povećati motivacija za pristupanje profesiji i ostanak u njoj, kao i motivacija za cjeloživotno učenje. Njima se može potaknuti učitelje i nastavnike da ostanu predani profesiji te svojim učenicima, studentima i polaznicima te vlastitom učenju tijekom radnog vijeka. S druge strane, jednako je važno da učitelji i nastavnici ne budu preopterećeni administrativnim zadaćama na način da im to otežava da se usredotoče na poučavanje.

23.

Učitelji i nastavnici, kao i ravnatelji ustanova, mogu svojim znanjem, stručnošću i praktičnim uvidima doprinijeti oblikovanju politika. Istodobno, njihovim sudjelovanjem u oblikovanju politika može se povećati njihova odgovornost te posljedično ono može imati pozitivan učinak na rezultate provedbe različitih inicijativa i reformi politike.

24.

Dobrobit učitelja i nastavnika utječe na njihovo zadovoljstvo poslom i entuzijazam za posao, te ima učinak na privlačnost njihove profesije, a time i na njihovo zadržavanje u profesiji. Ona je važan čimbenik u kvaliteti i uspješnosti te je povezana s njihovom vlastitom motivacijom i s motivacijom i postignućima njihovih učenika i polaznika.

25.

Važni aspekti dobrobiti mogu se povezati, među ostalim, s razumijevanjem i upravljanjem očekivanjima, radnim opterećenjem, radnim okruženjima, uključujući sigurnost poučavanja i učenja, te uvjetima rada, dostupnom uzajamnom i institucijskom potporom, odnosima s učenicima, studentima i polaznicima, roditeljima, kolegama i ravnateljima ustanova te poštovanjem i priznanjem šire zajednice. Ako ti čimbenici nedostaju ili se ne doživljavaju pozitivno, to može dovesti do fizičke i emocionalne iscrpljenosti, stresa i izgaranja na poslu, što utječe na mentalno i fizičko zdravlje.

26.

Kako bi se poduprli i postignuća i dobrobit učitelja i nastavnika te učenika, studenata i polaznika, korisno je izgraditi i promicati suradničke zajednice učenja, te suradničku timsku kulturu među učiteljima i nastavnicima, njihovim kolegama i ravnateljima ustanova, učenicima, studentima i polaznicima, roditeljima i drugim dionicima, poput poslodavaca. Iskusni učitelji i nastavnici mogu imati važnu ulogu kao mentori svojim mlađim kolegama, te pritom i sami imati koristi od međugeneracijske razmjene. Osim toga, važno je poticati profesionalno učenje odozdo prema gore utemeljeno na uzajamnosti te promicati instruktivno i participativno vodstvo koje izgrađuje povjerenje, nadahnjuje i motivira obrazovno osoblje. Nadalje, prema potrebi, ocjenjivanje osoblja moglo bi se upotrebljavati kao potpora poboljšanju njihova rada pružanjem konstruktivnog vrednovanja i povratnih informacija o njihovoj uspješnosti, utvrđivanjem kriterija za promicanje i priznavanje onih koji postižu znatna postignuća.

27.

Dostatna, učinkovita i održiva ulaganja u učitelje i nastavnike ulaganja su u kvalitetu obrazovanja i osposobljavanja. To obuhvaća različite aspekte, kao što je ulaganje u mogućnosti za obrazovanje i osposobljavanje učitelja i nastavnika, odgovarajuću infrastrukturu i prostore za učenje, alate i resurse te plaće (15).

28.

Sve navedeno moglo bi se razmotriti tijekom osmišljavanja poticaja za rješavanje pitanja nedostatka učitelja i nastavnika. Dodatne mogućnosti koje bi trebalo istražiti mogu uključivati stipendije za privlačenje studenata u relevantne studijske programe ili zapošljavanje stručnjaka s kvalifikacijama koje nisu nastavničke, istodobno vodeći računa o promicanju i podupiranju visokokvalitetnog pružanja obrazovanja.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA, UZ UVAŽAVANJE INSTITUCIJSKE AUTONOMIJE TE U SKLADU S NACIONALNIM OKOLNOSTIMA:

29.	ulože daljnje napore i nastave uključivati učitelje i nastavnike u osmišljavanje politika u području obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama oblikovanja politika povećanjem suradnje te poticanjem vlastite odgovornosti za proces, kao i njihove autonomije u primjeni tih politika u praksi;

30.	pri izradi politika povezanih s obrazovanjem i osposobljavanjem učitelja i nastavnika u obzir uzmu potrebu za sveobuhvatnim pristupom inicijalnom obrazovanju učitelja i nastavnika, njihovim pripravništvom i trajnim stručnim usavršavanjem;

31.

promiču i podupiru veće sudjelovanje učitelja i nastavnika u trajnom stručnom usavršavanju, posebice poduzimanjem daljnjih koraka za uklanjanje prepreka sudjelovanju i mogućnostima, te se zalažu za odgovarajuća ocjenjivanja osoblja i priznavanje vrijednosti trajnog stručnog usavršavanja kao sastavnog dijela napredovanja u karijeri;

32.

potiču ustanove za obrazovanje i osposobljavanje da učiteljima i nastavnicima pružaju učinkovite prilike za trajno stručno usavršavanje utemeljeno na istraživanju, na temelju suradnje, uzajamnog praćenja poučavanja i suradničkog učenja, usmjeravanja, mentorstva i umrežavanja; u razvoju takvih prilika, prema potrebi, potiču ustanove za obrazovanje i osposobljavanje da prošire svoju ponudu obrazovnih i studijskih programa, uključujući manje jedinice učenja, kao što su one koje mogu dovesti do mikrosvjedodžbi, uzimajući u obzir aranžmane za osiguravanje kvalitete;

33.

nastave podupirati visoka učilišta, uz potpuno poštovanje njihove autonomije, u jačanju kompetencija znanstveno-nastavnog osoblja u primjeni pristupa učenja, poučavanja i vrednovanja utemeljenog na istraživanju i usmjerenog na studenta, te u uspostavi i provedbi jasnih, transparentnih i pravednih procesa za zapošljavanje osoblja kojima se prepoznaje vrijednost aktivnosti poučavanja (16), što bi također trebalo uzeti u obzir u politikama i praksama u pogledu napredovanja;

34.	istraže mogućnosti za diversifikaciju karijera učitelja i nastavnika i razvoj nacionalnih okvira za karijeru u svrhu doprinosa ostvarivanju njihovih težnji i motivacija u pogledu karijere, kao i njihovih potreba u pogledu učenja;

35.

motiviraju ustanove za obrazovanje i osposobljavanje da ugrade mobilnost učitelja i nastavnika – fizičku, virtualnu ili kombiniranu – u svoje strategije učenja, razvoja i internacionalizacije, među ostalim korištenjem potencijalom europskih instrumenata kao što su e-Twinning i EPALE kao sastavnim dijelom poučavanja; priznaju, kad god je to moguće i u skladu s nacionalnim propisima i nacionalnim okolnostima, vještine i kompetencije stečene s pomoću europskih instrumenata i u sklopu mobilnosti kao dio trajnog stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika;

36.

ulože daljnje napore u promicanje mobilnosti među učenicima i studentima te među aktivnim učiteljima i nastavnicima i da uklone dugotrajne prepreke u cilju povećanja stopa sudjelovanja; u tom pogledu, potiču visoka učilišta koja provode inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika da u potpunosti iskoriste potencijal mobilnosti kao dijela svoje ponude studijskih programa, što može uključivati, prema potrebi, razdoblja mobilnosti ugrađena u studijske programe; osim toga, olakšaju sudjelovanje u različitim oblicima mobilnosti u okviru stručnog usavršavanja aktivnih učitelja i nastavnika, među ostalim ulaganjem napora u pronalaženje održivih rješenja za potrebe u pogledu zamjena;

37.

kako bi se poboljšala privlačnost i status profesije, ulože u mjere povezane se poboljšanjem njihova inicijalnog obrazovanja i trajnog stručnog usavršavanja, uvjeta rada i mogućnosti za razvoj karijere, kao i mjere za daljnje poboljšanje njihove otpornosti i dobrobiti, kako bi ih se poduprlo u suočavanju sa stresnim aspektima njihova rada. Pri suočavanju s tim aspektima važno je omogućiti učinkovit angažman socijalnih partnera;

38.	surađuju i razmjenjuju iskustva i informacije u vezi s oblikovanjem politika povezanih s učiteljima i nastavnicima, uključujući razvoj i preispitivanje nacionalnih okvira za kompetencije učitelja i nastavnika.

POZIVA KOMISIJU DA, U SKLADU SA SVOJIM NADLEŽNOSTIMA I POŠTUJUĆI SUPSIDIJARNOST:

39.

kako bi se olakšala mobilnost učenika te aktivnih učitelja i nastavnika, u suradnji s državama članicama, potiče dijalog i istraži prepreke, uključujući strukturne aspekte, priznavanje ishoda razdoblja učenja u inozemstvu i kvalifikacije u visokom obrazovanju, te pruži smjernice ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje u svrhu poboljšanja mobilnosti i širenja međunarodne perspektive studenata nastavničkih studija;

40.	kako bi se dopunili postojeći nacionalni napori, istraži mogućnost izrade prijedloga relevantnog europskog okvira za kompetencije (17) u svrhu poticanja razvoja i vrednovanja znanja, vještina i stavova povezanih s održivim razvojem, koji će se upotrebljavati na dobrovoljnoj osnovi;

41.

podupre bliskiju suradnju među ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje u Uniji kako bi se ojačalo obrazovanje učitelja i nastavnika utemeljeno na istraživanju, poduprle prekogranična mobilnost i zajedničke mogućnosti za učenje u okviru stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika, na primjer poticanjem dobrovoljne suradnje i umrežavanja nacionalnih ustanova za obrazovanje i osposobljavanje na razini Unije, u obliku europskih akademija za obrazovanje učitelja i nastavnika;

42.

kako bi se dopunili postojeći nacionalni napori, istraži mogućnost sastavljanja europskih smjernica kao potpore koja se treba upotrebljavati, na dobrovoljnoj osnovi, pri izradi okvira za karijere na nacionalnoj razini, temeljeći se na rezultatima rada Radne skupine za obrazovanje i osposobljavanje do 2020. za škole, u cilju rješavanja pitanja napredovanja učitelja i nastavnika u široj perspektivi i pružanja odgovora na njihove ciljeve, motivaciju i ambicije;

43.

u suradnji s državama članicama, promiče upotrebu i razmatra daljnji razvoj postojećih internetskih platformi, kao što su e-Twinning, School Education Gateway i EPALE, i istraži moguće načine proširenja njihove upotrebe za olakšavanje mobilnosti i učenika i aktivnih učitelja i nastavnika, poput traženja partnera za projekte mobilnosti i osiguravanjem platforme za pripremu i daljnje praćenje mobilnosti;

44.

kako bi se poticalo uvažavanje, promicala važnost nastavničke profesije i omogućila vidljivost visokokvalitetnog poučavanja, ispita izvedivost i dodanu vrijednost uvođenja godišnje europske nagrade za iznimne učitelje i nastavnike, na primjer za promicanje inovacija, uključivosti ili europske dimenzije u poučavanju;

45.	nastavi podupirati razvoj mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja za buduće i aktivne učitelje i nastavnike, kao i njihovu mobilnost, posebice putem programa Erasmus+ i europskih strukturnih i investicijskih fondova, posebice Europskog socijalnog fonda, i njihovih sljednika;

46.	u potpunosti uzme u obzir ove zaključke pri izradi prijedlogâ za europski prostor obrazovanja i novi strateški okvir za suradnju u obrazovanju i osposobljavanju, uključujući nastavak razmjene dobre prakse među državama članicama.

---

(1)  Za potrebe ovih zaključaka učitelj ili nastavnik osoba je za koju je priznato da ima status učitelja ili nastavnika (ili jednakovrijedan status) u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom, kao i bilo koja osoba koja ispunjava jednu ili više aktivnosti povezanih s (teoretskom ili praktičnom) funkcijom osposobljavanja, u ustanovi koja pruža obrazovanje ili osposobljavanje ili na radnom mjestu. Obuhvaćeni su učitelji i nastavnici u općem obrazovanju, nastavnici u visokom obrazovanju, nastavnici u inicijalnom i trajnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te nastavnici u obrazovanju odraslih.

(2)  Kako je definirana u Preporuci Vijeća od 22. svibnja 2018. o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja.

(3)  U EU-u je za poučavanje općenito potrebno završeno tercijarno obrazovanje. Najčešći minimalni zahtjev za poučavanje na primarnoj razini jest završen preddiplomski studij. Za poučavanje na razini nižeg sekundarnog obrazovanja u polovini sustava EU-a određeno je da je najniža razina kvalifikacije završen diplomski studij. Za poučavanje na razini višeg sekundarnog obrazovanja u većini zemalja EU-a učitelji i nastavnici kao najnižu razinu kvalifikacije trebaju imati završen diplomski studij. (Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2019., str. 24.) Međutim, u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju diljem Europe zahtijevaju se različite najniže razine kvalifikacije. U nekim zemljama zahtjevi u pogledu najnižih razina kvalifikacija isti su za sve članove osoblja, dok su u drugim zemljama za različita radna mjesta i profile potrebne različite kvalifikacije. Završeno tercijarno obrazovanje često nije potrebno za sve članove tima u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. (Ključni podaci o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u Europi, Izvješće Eurydicea, 2019., str. 71–72.).

(4)  Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2019. (str. 24.).

(5)  Kako je utvrđeno u Preporuci Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje.

(6)  Na temelju podataka iz istraživanja TALIS za 2018., 21 % učitelja i nastavnika navodi da je potrebno dodatno osposobljavanje za poučavanje učenika s posebnim potrebama, 16 % za upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavi, a oko 13 % za poučavanje u višejezičnom i višekulturnom okruženju (Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2019., str. 10.). Podaci ukazuju na to da studentska populacija u Europi ujedno postaje sve raznolikija (Eurostudent VI (2016. – 2018.)).

(7)  Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2019. (str. 21.).

(8)  Prisutan je nedostatak studenata koji se upisuju u inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika, kao i visoke stope napuštanja obrazovanja (Nastavnička karijera u Europi. Pristup, napredovanje i potpora, Eurydice, 2018., str. 10.).

(9)  Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2019., str. 9., 10. i 21.

(10)  Modernizacija visokog obrazovanja u Europi: znanstveno-nastavno osoblje – 2017. Eurydice, 2017.

(11)  Na temelju podataka iz istraživanja TALIS za 2018., 18 % nastavnika u nižem sekundarnom obrazovanju u EU-u smatra da je njihova profesija cijenjena u društvu, a taj se udio smanjuje što dulje rade u profesiji, kao i (u više zemalja EU-a) udio nastavnika koji bi ponovno odabrali tu profesiju (Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2019., str. 9.).

(12)  Većina europskih zemalja donosi okvire kojima se opisuje skup kompetencija koje bi učitelji i nastavnici trebali posjedovati ili razviti tijekom karijere. Međutim, u praksi se takvi okviri razlikuju oblikom, razinom detalja, vrijednostima i upotrebom (Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2019., str. 34.).

(13)  Na temelju podataka iz istraživanja TALIS za 2018., 21 % učitelja i nastavnika navodi da je potrebno dodatno osposobljavanje za poučavanje učenika s posebnim potrebama, 16 % za upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavi, a oko 13 % poučavanje u višejezičnom i višekulturnom okruženju (Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2019., str. 10.).

(14)  Međunarodna mobilnost studenata nastavničkih studija tijekom inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika (izračunano kao udio učitelja i nastavnika koji su proveli razdoblje studiranja u inozemstvu u okviru svojeg inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika) nije veoma uobičajena i znatno se razlikuje među državama članicama (Pregled obrazovanja i osposobljavanja, str. 26.).

(15)  Dokazi upućuju na to da plaće utječu na zapošljavanje i zadržavanje učitelja i nastavnika, kao i na ishode učenja. Plaće učitelja i nastavnika često su niže od prosječnih plaća drugih zaposlenika sa završenim tercijarnim obrazovanjem. (Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2019., str. 39–40.).

(16)  Standardi 1.3 i 1.5, Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG), 2015.

(17)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: komunikacija o europskom zelenom planu, 11. prosinca 2019. (str. 19.).

Zaključci Vijeća o izmjeni plana rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022.

(2020/C 193/05)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI NA Zaključke Vijeća o planu rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022. (1),

PONOVNO PODSJEĆAJUĆI da je promicanje održivog razvoja ključno djelovanje za ostvarivanje budućnosti Europske unije iz Strateškog programa za razdoblje 2019. – 2024. (2) i ponovno isticanje uloge kulture kao pokretača održivog socijalnog i gospodarskog razvoja, kako je istaknuta u Novoj europskoj agendi za kulturu (3),

S OBZIROM NA Rezoluciju Vijeća Europske unije i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o kulturnoj dimenziji održivog razvoja (4), čiji je cilj jačanje doprinosa kulture održivom razvoju pokretanjem procesa koji će uključivati skupinu za otvorenu metodu koordinacije (OMK) te rezultirati akcijskim planom o kulturnoj dimenziji održivog razvoja na razini EU-a, koji će pripremiti Europska komisija u suradnji s državama članicama,

SUGLASNO JE, u kontekstu tog procesa, čiji je cilj maksimalno povećati doprinos kulture održivosti, s izmjenom Plana rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022. dodavanjem sljedećeg prioriteta F o kulturi kao pokretaču održivog razvoja:

U dijelu II. PRIORITETI dodaje se sljedeće:

U dijelu IV. AKTIVNOSTI dodaje se sljedeće:

U Prilog A dodaje se sljedeće:

---

(1)  SL C 460, 21.12.2018., str. 12.

(2)  Usvojilo Europsko vijeće 20. lipnja 2019.

(3)  COM (2018) 267 final.

(4)  SL C 410, 6.12.2019., str. 1.

(5)  Datum finalizacije akcijskog plana ovisi o sredstvima dostupnima na razini Komisije za provedbu plana rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022.; to, međutim, ne bi trebalo utjecati na njegovo uključivanje u provedbenu strategiju EU-a za Program održivog razvoja do 2030.”

Zaključci Vijeća o medijskoj pismenosti u svijetu koji se neprestano mijenja

(2020/C 193/06)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

UZIMAJUĆI U OBZIR:

1.	političku pozadinu kako je navedena u Prilogu;

PRIZNAJUĆI DA:

2.

tehnološki i digitalni napredak unio je goleme promjene u naše živote. Novi mediji i komunikacijske platforme promijenili su društvene i komunikacijske odnose, ostavili trag na kulturnim i kreativnim industrijama te promijenili medijski krajobraz i način na koji proizvodimo, distribuiramo i konzumiramo sadržaj. Navedeni je napredak europskom građanstvu donio bitne nove prilike za komunikaciju i pronalazak, stvaranje i distribuciju različitih vrsta sadržaja;

3.	digitalne i tehnološke promjene nepredvidive su i kontinuirane te nameću potrebu za stalnom prilagodbom i građanstva i društva. Inovacije koje svijet čine boljim, među ostalim digitalizacija i razvoj medija i komunikacijskih platformi, imaju posljedice koje je potrebno rješavati;

4.	novi medijski ekosustav uz brojne je prednosti i pozitivne učinke donio i sve veću količinu dezinformacija, manipulacije i govora mržnje;

5.	u novom medijskom ekosustavu građani i građanke preplavljeni su informacijama i mogu imati poteškoća s razumijevanjem vijesti i pronalaskom točnih informacija i pouzdanih izvora vijesti te općenito s pronalaskom kvalitetnog sadržaja;

6.

zbog izloženosti građana i građanki velikog količini dezinformacija, posebice u vrijeme velike globalne krize kao što je pandemija bolesti COVID-19, ističe se važnost sustavnog pristupa razvoju medijske pismenosti, važnost suradnje među internetskim platformama, stručnjacima i nadležnim tijelima te važnost razvoja neovisnog postupka provjere činjenica kako bi se ograničilo širenje kampanja dezinformiranja na internetu uz istodobno poštovanje slobode izražavanja;

7.

današnji svijet nalaže stjecanje velike količine novih individualnih i društvenih znanja i vještina kako bi građani i građanke svih dobnih skupina mogli pristupiti informacijama i različitim vrstama medija, i profesionalnima i onima koje generiraju korisnici, na svim vrstama kanala te distribucijskim ili komunikacijskim platformama, te kako bi ih mogli odabrati, razumjeti i upotrijebiti na sofisticiran i odgovoran način;

8.

sve te kompetencije sačinjavaju medijsku pismenost, koja se shvaća kao krovni pojam koji obuhvaća sve tehničke, kognitivne, socijalne, civilne, etičke i kreativne kapacitete koji omogućuju građanima učinkovit pristup i korištenje informacijama i medijima te sigurno i odgovorno stvaranje i dijeljenje medijskih sadržaja na različitim platformama. Medijska pismenost ne bi se trebala ograničiti samo na učenje o alatima i tehnologijama, nego bi trebala biti usmjerena i na to da građani steknu vještine kritičkog razmišljanja potrebne za prosudbu, analizu složenih situacija i razlučivanje između mišljenja i činjenica. Svi ti kapaciteti omogućuju građanstvu da sudjeluje u gospodarskim, socijalnim i kulturnim aspektima društva te da ima aktivnu ulogu u demokratskom procesu (1);

POTVRĐUJUĆI DA:

9.	slično kao drugi izazovi u današnjem svijetu, zbog pandemije bolesti COVID-19 postala je još očitijom potreba za pouzdanim izvorima informacija i transparentnošću internetskih platformi; osnaživanje građana vještinama koje su potrebne za upravljanje dezinformacijama postalo je ključno važnim;

10.	uzimajući u obzir golemu količinu informacija koja je dostupna na internetu, algoritmi su ključni za organizaciju tih informacija i mogućnost ciljanog usmjeravanja sadržaja kako bi se korisnicima pružilo relevantno i personalizirano iskustvo;

11.	istodobno se manjkom transparentnosti i primjenom algoritama bez odgovarajućih procjena rizika i učinka može pogoršati problem dezinformacija te stimulirati senzacionalizam i novinarstvo koje počiva na ekstremnom sadržaju i poveznicama mamcima (clickbait);

12.	utjecaj algoritama na kanale širenja informacija i odabir primatelja može imati znatan učinak na javno mnijenje, oblikovati društveno-politički diskurs te potencijalno dovesti do polarizacije društva;

13.	povećani opseg internetskog sadržaja koji uključuje govor mržnje, poticanje na nasilje ili mržnju, kiberzlostavljanje i drugi nezakoniti i/ili štetni sadržaj predstavlja izazov društvu;

14.	u globalnom podatkovnom gospodarstvu digitalnih medija dominantni tržišni položaj nekolicine globalnih aktera i algoritamski obrasci kojima se služe internetske platforme mogli bi ugroziti medijski pluralizam i raznolikost sadržaja;

15.	brz rast i stalne promjene u medijskom ekosustavu utječu na povjerenje u medije, što može dovesti i do pritiska na profesionalne medije i novinarske standarde.

NAPOMINJUĆI DA:

16.

medijska pismenost i naši kapaciteti za kritičko razumijevanje medija i odgovornu interakciju s njima u današnjem su svijetu zahvaćenome pandemijom bolesti COVID-19 važniji nego ikad dosad, ne samo radi zaštite javnog zdravlja nego i radi osiguravanja otpornosti demokratskih društava i jačanja demokratskog sudjelovanja;

17.	potrebno je pojačati rad na osnaživanju građana i građanki svih dobnih skupina u pogledu medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja, uz istodobno uzimanje u obzir kulturne raznolikosti i znatnih razlika u pogledu medijske pismenosti i digitalnih kompetencija općenito među državama članicama EU-a;

18.	stalnim razvojem novih medija i komunikacijskih tehnologija povećava se potražnja za novim pristupima medijskoj pismenosti, posebno u neformalnom i informalnom učenju;

19.

postoji potreba za razvojem novih modela cjeloživotnog učenja u području medijske pismenosti i pružanjem praktičnih prilika osobama svih dobnih skupina da steknu vještine koje su potrebne za razumijevanje i djelovanje u izuzetno složenom okruženju medijske komunikacije, i to u okviru programa koji su prilagođeni različitim ciljnim skupinama, a mogu biti oblikovani prema dobnoj skupini i/ili kontekstu;

20.

potrebno je šire uključivanje u pitanje medijske pismenosti dionika koji mogu doprijeti do građana i građanki svih dobnih skupina, a to su primjerice kulturne ustanove (npr. knjižnice, muzeji i kina) koje imaju pristup odgovarajućoj infrastrukturi i u koje društvo ima mnogo povjerenja te bi ih stoga trebalo dodatno poticati na to da putem svojih usluga i aktivnosti jačaju medijsku pismenost;

21.	medijske kuće, osobito one javne, kao i novinarske organizacije imaju utjecajan položaj u društvu te bi mogle imati istaknutiju ulogu u promicanju i informiranju javnosti i podizanju razine svijesti o važnosti medijske pismenosti;

22.

usporedno sa zajedničkim aktivnostima koje provode u okviru Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge, a ovisno o nacionalnom pravnom okviru unutar kojeg djeluju, relevantne nacionalne agencije i tijela, osobito nacionalna regulatorna tijela za medije, mogu imati važnu ulogu pod uvjetom da imaju kompetencije i položaj koji im omogućuju da aktivno promiču, organiziraju i koordiniraju aktivnosti u vezi s medijskom pismenošću, okupljaju dionike i znatno doprinose otklanjanju dezinformiranja;

23.	jačanje profesionalnog novinarstva, neovisnih medija, istraživačkog novinarstva i medijskog pluralizma, olakšavanje pristupa građana i građanki kvalitetnim, vjerodostojnim i raznolikim izvorima informacija te izgradnja povjerenja javnosti doprinose zaštiti demokracije;

24.	važno je podupirati europsku medijsku industriju u primjeni najnovijih tehnologija u pogledu razvoja sadržaja, distribucijskih kanala te prikupljanja i analize podataka kako bi privukla širu publiku i pomogla joj da pristupi raznolikom kvalitetnom sadržaju te kako bi se poticao medijski pluralizam;

25.	važno je nastaviti s isticanjem potrebe za ispunjavanjem viših standarda odgovornosti i transparentnosti internetskih platformi u pogledu ulaganja daljnjih napora da se korisnike zaštiti od nezakonitog i štetnog sadržaja i dezinformacija uz istodobno poštovanje slobode izražavanja;

26.	važnost suradnje internetskih platformi s javnim tijelima odnosi se na različite vrste informacija kao što su informacije u vezi s algoritmima i skupovima podataka, što bi moglo olakšati učinkovito praćenje platformi radi rješavanja problema dezinformiranja;

27.	međusektorskim pristupom za osnaživanje medijske pismenosti građana i građanki, uz digitalni i tehnološki napredak medija i kulturnih i kreativnih industrija, osnažit će se i korisnike i oblikovatelje sadržaja, a to će dovesti do kreativnije i konkurentnije medijske industrije;

28.	za jačanje medijske pismenosti i otklanjanje dezinformiranja potreban je sustavan, strateški i sveobuhvatan pristup svih država članica, kao i međusektorska suradnja među različitim dionicima.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA U OKVIRU SVOJIH PODRUČJA NADLEŽNOSTI I U SKLADU S NAČELOM SUPSIDIJARNOSTI:

29.	sustavno rade na podizanju javne svijesti o važnosti medijske pismenosti i podupiru stalan razvoj politika u području medijske pismenosti i njihove provedbe;

30.	podupiru uspostavu i razvoj (nacionalnih, regionalnih, lokalnih ili tematskih) mreža za medijsku pismenost kako bi se okupilo relevantne dionike i omogućilo da surađuju i razvijaju dugoročne i održive projekte i inicijative u području medijske pismenosti;

31.	razvijaju pristup cjeloživotnog učenja u području medijske pismenosti za sve dobne skupine i u tom kontekstu pružaju potporu pokusnim i istraživačkim projektima s ciljem stvaranja ili razvoja i ocjene novih metodologija, aktivnosti i sadržaja prilagođenih konkretnim potrebama ciljnih skupina;

32.

podupiru razvoj i dijeljenje nastavnih materijala i materijala za osposobljavanje u području medijske pismenosti, kao i razvoj sustavnog pristupa s ciljem jačanja kompetencija stručnjaka u različitim područjima (npr. knjižničara i knjižničarki, osoblja u muzeju, osoba koje rade s mladima, nastavnika i nastavnica, stručnjaka i stručnjakinja u području medijske pismenosti, novinara i novinarki) kako bi im se omogućilo da osnaže svoju važnu ulogu u razvoju medijske pismenosti građana i građanki;

33.

potiču kulturne institucije, organizacije civilnog društva i novinarske organizacije da u svoje djelovanje uključe programe cjeloživotnog učenja u području medijske pismenosti, kao i da potiču sve vrste medijskih organizacija, osobito javne medije, na razvoj i promicanje inicijativa u području medijske pismenosti i na sudjelovanje u inicijativama i projektima dionika;

34.	nastave s proučavanjem mogućnosti za promicanje i poticanje profesionalnog novinarstva kao održivog elementa globalnog okruženja digitalnih medija;

35.	unaprijede postojeće modele osposobljavanja i, prema potrebi, osmisle nove za razvoj digitalnih vještina u okviru europskih kulturnih i kreativnih industrija kako bi se poticala učinkovita primjena inovativnih tehnologija i držao korak s tehnološkim napretkom.

POZIVA KOMISIJU DA:

36.	dodatno ojača i razvije koncept Europskog tjedna medijske pismenosti u suradnji s državama članica te da promiče sudjelovanje na tom događanju;

37.	u okviru budućeg Europskog opservatorija za digitalne medije razvije mehanizme za olakšavanje suradnje i dobrovoljne razmjene ideja i praksi u području medijske pismenosti među različitim dionicima;

38.

predloži moguće daljnje korake kako bi se pronašla dugoročna, sustavna i učinkovita rješenja za otklanjanje dezinformacija na temelju ishoda postojećeg i budućeg sveobuhvatnog istraživanja o već poduzetim mjerama i njihovoj analizi, uzimajući u obzir, među ostalim, rad koji je Europska skupina regulatora za audiovizualne medijske usluge ostvarila u tom području i u cilju potrebne suradnje nacionalnih regulatornih tijela;

39.

u kontekstu nedavno objavljenog Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2024. – 2020. i s obzirom na pripremu novog zakona o digitalnim uslugama, akcijskog plana za europsku demokraciju te akcijskog plana za medijski i audiovizualni sektor, razmotri potrebu za učinkovitijim metodama za rješavanje problema dezinformiranja bez narušavanja zaštite temeljnih prava, pri čemu su transparentnost i odgovornost platformi vodeće načelo;

40.	osigura da se u obzir uzmu lokalne posebnosti i kapaciteti različitih država članica, kao i potreba za opsežnom suradnjom među svim relevantnim dionicima u državama članicama kako bi moguće mjere bile primjenjive i djelotvorne te kako bi se mogle učinkovito i neovisno provjeriti;

41.

u suradnji s državama članicama razvije sustavne kriterije i postupke evaluacije za projekte i inicijative u području medijske pismenosti koje financira EU te da razvije jedinstvenu i usporedivu metodologiju za izvješćivanje država članica u okviru budućih smjernica iz revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, koju će Komisija izdati nakon savjetovanja s Odborom za kontakt.

POZIVA KOMISIJU I DRŽAVE ČLANICE DA U OKVIRU SVOJIH PODRUČJA NADLEŽNOSTI I U SKLADU S NAČELOM SUPSIDIJARNOSTI:

42.

nastave s ulaganjem daljnjih napora u pogledu sustavnog i sveobuhvatnog međusektorskog pristupa razvoju medijske pismenosti i podizanja svijesti o važnosti medijske pismenosti; nacionalni napori koji se poduzimaju u tom pogledu, uključujući inicijative za financiranje, trebali bi biti popraćeni na razini EU-a;

43.

potiču bolje korištenje mogućnostima koje nude fondovi i programi EU-a za potporu medijskom obrazovanju te različiti projekti i inicijative u području medijske pismenosti (npr. potpora za medije u okviru programa Kreativna Europa, osobito nova mjera za potporu medijima) te da uspostave dodatne izvore financiranja i uspostave sinergije među relevantnim programima EU-a;

44.	osiguraju da se mjere u području medijske pismenosti koje su usmjerene na maloljetnike u okviru Strategije za bolji internet za djecu ažuriraju u skladu digitalnim okruženjem koje se neprestano razvija;

45.

financiraju i potiču sustavno i redovito istraživanje medijske pismenosti i učinka medija i digitalnih platformi (npr. sustavno istraživanje mjera i inicijativa u području medijske pismenosti, istraživanje utjecaja novih medija i komunikacijskih platformi na dobrobit građana i građanki, istraživanje funkcioniranja algoritama i umjetne inteligencije te njihova utjecaja na javno mnijenje, ljudske živote i uporabu medija, kao i na europsku medijsku i audiovizualnu industriju);

46.	podupiru audiovizualnu industriju u razvoju kvalitetnog europskog sadržaja i distribucijskih platformi, uzimajući u obzir gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19 na audiovizualni sektor općenito;

47.	potiču platforme i medijske kuće da surađuju na razvoju alata i procesa kojima se promiče vidljivost i mogućnost pronalaska kvalitetnih izvora vijesti, kao i vidljivost i mogućnost pronalaska kvalitetnog europskog audiovizualnog sadržaja.

---

(1)  Utemeljeno na definicijama iz misije Skupina stručnjaka za medijsku pismenost i revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

Obavijest namijenjena određenim osobama i subjektima na koje se odnose mjere ograničavanja iz Odluke Vijeća 2014/145/ZVSP i Uredbe Vijeća (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine

(2020/C 193/07)

O sljedećim informacijama obavješćuju se g. Denis Valentinovich BEREZOVSKIY (br. 4), g. Aleksandr Viktorovich VITKO (br. 19), g. Vladislav Yurievich SURKOV (br. 29), g. Dmitry Nikolayevich KOZAK (br. 34), g. Sergei Ivanovich NEVEROV (br. 40), g. Sergey Gennadevich TSYPLAKOV (br. 47), g. Rashid Gumarovich NURGALIEV (br. 76), g. Vladimir ANTYUFEYEV (br. 87), g. Andrey Yurevich PINCHUK (br. 100), g. Viktor Petrovich VODOLATSKY (br. 109), g. Yevgeniy Vyacheslavovich ORLOV (br. 131), gđa Ekaterina Vladimirovna GOGIASHVILI (br. 141), g. Zaur Raufovich ISMAILOV (br. 146), g. Konstantin Mikhailovich BAKHAREV (br. 153), g. Dmitry Anatolievich BELIK (br. 154), g. Andrey Vladimirovich CHEREZOV (br. 158), g. Evgeniy Petrovich GRABCHAK (br. 159) te poduzeće Republike Krima „Azov distillery plant” (br. 17) i federalna državna proračunska institucija za znanost i istraživanje „Sveruski nacionalni znanstveni institut za vinogradarstvo i proizvodnju vina ‘Magarach’ Ruske akademije znanosti” (br. 19), osobe i subjekti navedeni u Prilogu Odluci Vijeća 2014/145/ZVSP (1) i Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 269/2014 (2) o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

Vijeće razmatra mogućnost zadržavanja mjera ograničavanja protiv navedenih osoba i subjekata s novim obrazloženjima. Te se osobe i subjekti obavješćuju da do 16. lipnja 2020. na sljedeću adresu mogu podnijeti zahtjev Vijeću radi dobivanja predviđenih obrazloženja za njihovo uvrštenje na popis:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

---

(1)  SL L 78, 17.3.2014., str. 16.

(2)  SL L 78, 17.3.2014., str.6.

Tečajna lista eura (1)

8. lipnja 2020.

(2020/C 193/08)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1285
JPY	japanski jen	123,41
DKK	danska kruna	7,4555
GBP	funta sterlinga	0,89173
SEK	švedska kruna	10,3978
CHF	švicarski franak	1,0861
ISK	islandska kruna	149,50
NOK	norveška kruna	10,4603
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	26,585
HUF	mađarska forinta	344,16
PLN	poljski zlot	4,4333
RON	rumunjski novi leu	4,8359
TRY	turska lira	7,6574
AUD	australski dolar	1,6156
CAD	kanadski dolar	1,5126
HKD	hongkonški dolar	8,7460
NZD	novozelandski dolar	1,7291
SGD	singapurski dolar	1,5700
KRW	južnokorejski von	1 353,20
ZAR	južnoafrički rand	18,9799
CNY	kineski renminbi-juan	7,9836
HRK	hrvatska kuna	7,5650
IDR	indonezijska rupija	15 815,42
MYR	malezijski ringit	4,8159
PHP	filipinski pezo	56,301
RUB	ruski rubalj	77,0563
THB	tajlandski baht	35,474
BRL	brazilski real	5,5702
MXN	meksički pezo	24,3220
INR	indijska rupija	85,2410

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Tematsko izvješće br. 13/2020

„Biološka raznolikost na poljoprivrednim zemljištima: doprinos ZPP-a nije zaustavio njezino smanjivanje”

(2020/C 193/09)

Europski revizorski sud obavještava vas da je upravo objavljeno tematsko izvješće br. 13/2020 „Biološka raznolikost na poljoprivrednim zemljištima: doprinos ZPP-a nije zaustavio njezino smanjivanje”.

Izvješće možete pregledati ili preuzeti na internetskim stranicama Europskog revizorskog suda: http://eca.europa.eu.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.9843 – Colony Capital/PSP/NGD)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 193/10)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2020/C 193/11)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma objave.

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE KOJA NIJE MANJA U SPECIFIKACIJI PROIZVODA ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI/ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

„POULIGNY-SAINT-PIERRE”

EU BR.: PDO-FR-0128-AM03 – 24.12.2018.

ZOI (X) ZOZP ()

1.   Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

Syndicat des producteurs de Pouligny-Saint-Pierre (Sindikat proizvođača sira Pouligny-Saint-Pierre)

Adresa: Maison de l’agriculture, 65 avenue Gambetta, 36300 LE BLANC

Tel. +33 254375213

Faks +33 254370421

E-pošta: syndicataocpouligny@sfr.fr

Skupina obuhvaća proizvođače i prerađivače sira, stoga ima legitimni interes za podnošenje zahtjeva

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

☐	Naziv proizvoda

☒	Opis proizvoda

☒	Zemljopisno područje

☒	Dokaz o podrijetlu

☒	Metoda proizvodnje

☒	Povezanost

☒	Označivanje

☒	Ostalo: nacionalni zahtjevi, nadzor, podaci za kontakt grupe i nadležne službe države članice.

4.   Vrsta izmjena

☒	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument), koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

5.   Izmjene

5.1.   Opis proizvoda

Rečenica:

zamjenjuje se sljedećim:

Obvezom upotrebe sirovog i punomasnog mlijeka jača se povezanost sa zemljopisnim područjem očuvanjem izvorne mliječne flore. Značajke piramide dopunjene su kako bi bile u skladu s opisom proizvoda. Podaci koji se odnose na dimenzije kalupa premještene su u poglavlje 5.3.4.

Rečenica:

dopunjena je kako slijedi:

Budući da se uvijek upotrebljava mliječni gruš, izraz „ponajprije” izbrisan je jer nije prikladan. Upućivanje na sporu koagulaciju premješteno je iz poglavlja „Metoda proizvodnje” jer nije dio opisa proizvoda. Upućivanje na prirodno cijeđenje odgovara trenutačnim praksama, kojima se čuva struktura mliječnog gruša.

Rečenica:

mijenja se kako slijedi:

Poboljšan je opis vanjskog izgleda proizvoda kako bi se postigla bolja karakterizacija. Navedeni novi tekst omogućuje jasniji prikaz svojstava sira.

Umeće se rečenica:

Opis izgleda i okusa proizvoda poboljšan je kako bi se postigla bolja karakterizacija. Navedeni novi tekst omogućuje jasniji opis svojstava sira.

Rečenica:

zamjenjuje se sljedećim:

„Dostupan je u dva oblika:

—	‚Pouligny-Saint-Pierre’, čija masa na kraju najkraćeg razdoblja zrenja iznosi najmanje 250 grama te čiji ukupni suhi ekstrakt iznosi najmanje 90 grama po siru,

—	mali ‚Pouligny-Saint-Pierre’, čija masa na kraju najkraćeg razdoblja zrenja iznosi najmanje 150 grama te čiji ukupni suhi ekstrakt iznosi između 55 i 85 grama po siru.

Najmanji udio masti iznosi 45 posto suhe tvari.

Sirevi ‚Pouligny-Saint-Pierre’ stavljaju se na tržište i u prodaju krajnjem potrošaču u komadu.”

U skladu s nacionalnim tekstom povezanim s Uredbom (EZ) br. 1107/96 i Uredbom (EZ) br. 1019/2009 postoji smanjeni format, odnosno mali „Pouligny-Saint-Pierre”.

Prema tome, postoje dva moguća formata sira „Pouligny-Saint-Pierre” i dodana je njihova najmanja ukupna masa postignuta na kraju najkraćeg razdoblja zrenja.

Izražavanje mase sira u suhoj tvari i utvrđivanje najmanjeg suhog ekstrakta sira omogućuje isključivanje premalih sireva (zbog nedostatka u pogledu kalupljenja) ili prekomjerno vlažnih sireva (zbog izostanka sušenja ili/ili upotrebe prevlažnog gruša) iz stavljanja na tržište.

Dodaje se da se sirevi prodaju pojedinačno, to jest prodaju se kao cijeli sirevi jer grupa ne želi odobriti prodaju sira narezanog na komade; rezanje sira ima negativan učinak na očuvanje organoleptičkih svojstava (među ostalim užeglost i isušivanje), što je osobito naglašeno malom veličinom sira.

U jedinstvenom dokumentu rečenice:

zamjenjuju se rečenicama:

„‚Pouligny-Saint-Pierre’ jest sir proizveden isključivo od punomasnog i sirovog kozjeg mlijeka. Ima oblik izdužene krnje piramide s pravilnim stranama i kvadratnom bazom.

Dobiva se od mliječnog gruša sporom koagulacijom i prirodnim cijeđenjem.

Riječ je o mekanom i blago posoljenom siru. Izvana je pokriven površinskom plijesni. Ima izbrazdanu koru bijele boje do boje slonovače, koja je prošarana, ali može biti i plavkaste boje.

Sir je čvrst pri rezanju. Ima jednostavan, ujednačen i gladak izgled i bijele je boje koja može poprimiti nijanse bjelokosti. Okus je uravnotežen i nema prekomjernu slanost ni kiselost.

Sadržava aromatične note u kojima prevladava fermentirani okus mlijeka, s notama ‚kozjeg mirisa’, ‚gljiva’ i ‚lješnjaka’.

Tekstura je kremasta i topiva.

Dostupan je u dva oblika:

—	‚Pouligny-Saint-Pierre’, čija masa na kraju najkraćeg razdoblja zrenja iznosi najmanje 250 grama te čiji ukupni suhi ekstrakt iznosi najmanje 90 grama po siru,

—	mali ‚Pouligny-Saint-Pierre’, čija masa na kraju najkraćeg razdoblja zrenja iznosi najmanje 150 grama te čiji ukupni suhi ekstrakt iznosi između 55 i 85 grama po siru.

Najmanji udio masti iznosi 45 posto suhe tvari.

Sirevi ‚Pouligny-Saint-Pierre’ stavljaju se na tržište i u prodaju krajnjem potrošaču u komadu.”

5.2.   Zemljopisno područje

Odlomak specifikacije proizvoda:

zamjenjuje se sljedećim:

U jedinstvenom dokumentu odlomak:

zamjenjuje se sljedećim:

U usporedbi s prethodnom specifikacijom, u kojoj je zemljopisno područje opisano s pomoću popisa kantona, zemljopisno područje opisano je s pomoću popisa općina, čime je omogućen precizniji opis. Ne obuhvaća izmjenu zemljopisnog područja. Isto vrijedi i za jedinstveni dokument.

5.3.   Podaci koji dokazuju podrijetlo proizvoda iz zemljopisnog područja

Odlomci:

zamjenjuju se sljedećim:

Izjava o sposobnosti zamijenjena je izjavom o identifikaciji kojom se identificiraju proizvođači koji žele sudjelovati u postupku.

Dodaju se obveze podnošenja izjave za subjekte. Navedene su izmjene povezane s promjenama nacionalnog zakonodavstva i propisa. Među ostalim, predviđena je identifikacija gospodarskih subjekata u svrhu ovlaštenja na temelju njihove sposobnosti da ispunjavaju zahtjeve specifikacije te potrebne izjave u pogledu znanja, praćenja i provjera proizvoda namijenjenih za stavljanje na tržište s oznakom izvornosti.

5.4.   Opis metode proizvodnje

Budući da u specifikaciji registriranoj u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/96 i Uredbom (EZ) br. 1019/2009 nisu utvrđena pravila o proizvodnji mlijeka, ona su definirana u skladu s trenutačnom praksom proizvođača.

Dodaju se odlomci:

Dodaju se odredbe koje se odnose na pasmine koza koje se upotrebljavaju i na držanje koza (najveće opterećenje, najmanja površina po kozi, mogućnost sezonskog pomaka).

Dodaju se odlomci:

Popisi dopuštenih krmiva i dopunske krmne smjese utvrđeni su kako bi se regulirala narav hrane koja se daje životinjama te kako bi se olakšao nadzor, ali i zabranila distribucija krmne smjese koja ima negativan utjecaj na organoleptička svojstva sira. Raznolikost hrane koja se daje kozama, zabrana silaže, reguliranje baliranja i dehidrirane hrane pridonose organoleptičkim svojstvima sira „Pouligny-Saint-Pierre”.

Dodaje se stavak:

U specifikaciju uvode se pravila o podrijetlu hrane kako bi se ojačala povezanost između proizvoda i zemljopisnog područja. Budući da zemljopisno područje ne raspolaže dostatnim poljoprivrednim resursima kako bi se zajamčila potpuna prehrana stadâ koza, hrana za životinje proizvedena na zemljopisnom području (krmiva + koncentrati) predstavlja najmanje 75 % suhe tvari u ukupnom godišnjem obroku stada.

Dodaje se stavak:

Kako bi se očuvala tradicionalna narav proizvoda, zabranjena je upotreba hrane dobivene iz GMO-ova.

Dodaje se stavak:

Nanošenje organskih tvari vjerojatno će promijeniti sastav flore trave; prema tome, njihovim reguliranjem omogućuje se održavanje raznolike prirodne flore i čuva se povezanost sa zemljopisnim područjem.

Popisi dopuštenih krmiva i dopunske krmne smjese utvrđeni su kako bi se regulirala narav hrane koja se daje životinjama te kako bi se olakšao nadzor, ali i zabranila distribucija krmne smjese koja ima negativan utjecaj na organoleptička svojstva sira.

U jedinstvenom dokumentu dodaju se rečenice:

Dodaje se sljedeći odlomak:

Dodani su zahtjevi za skladištenje mlijeka na poljoprivrednom gospodarstvu kako bi se očuvala kvaliteta mlijeka i ograničio razvoj psihotropnih mikroorganizama, koji ograničavaju razvoj prirodne mliječne flore. Upotreba fizičkih načina prerade strogo je ograničena na postupke koji ne utječu na kvalitetu mlijeka.

Proizvodnja sirovog mlijeka obvezna je kako bi se očuvala kvaliteta mlijeka, osobito njegova organoleptička svojstva, i njegova izvorna flora, čime se jača povezanost sa zemljopisnim područjem.

Dodaje se stavak:

Dodani su parametri u pogledu pripreme mlijeka kako bi se izbjegao razvoj neželjene flore u odnosu na željeni stupanj zrenja i vizualna svojstva.

Rečenica:

zamjenjuje se rečenicom:

Najkraće trajanje koagulacije skraćeno je za 2 sata (odnosno, s 20 sati na 18 sati) kako bi se opis postupka proizvodnje sira prilagodio stvarnim uvjetima proizvodnje, koja se zbog praktičnih razloga povezanih s organizacijom rada najčešće preusmjerava na ritam od 24 sata. Zbog istog razloga izbrisano je upućivanje na najdulje trajanje od 30 sati.

Umeće se rečenica:

U svrhu usklađivanja s trenutačnim praksama dodani su parametri u pogledu faza sirenja i grušanja.

Umeće se rečenica:

Prethodno cijeđenje uzrokuje raspadanje gruša, što nije kompatibilno s opisom proizvoda.

Rečenica:

zamjenjuje se rečenicom:

Grubim rezanjem gruša omogućena je bolja kontrola stope vlažnosti gruša u trenutku kalupljenja.

Opis kalupa:

Rečenica:

zamjenjuje se sljedećim:

Dimenzije kalupa nisu izmijenjene, već su preuzete dimenzije iz nacionalnog teksta povezanog s Uredbom (EZ) br. 1107/96 i Uredbom 1019/2009. Različito su izražene kako bi bile preciznije opisane u opisu piramidalnog obliku kalupa, a time i sira. Te ciljane vrijednosti primjenjuju se na dva formata sira „Pouligny-Saint-Pierre”.

Dodaje se stavak:

Jedini instrumenti odobreni za punjenje kalupa jesu grabilice ili jednakovrijedni pribor zapremnine manje od 2 litre kako bi se očuvala tradicionalna narav postupaka kalupljenja i soljenja te kako bi se očuvala struktura gruša.

Rečenice:

zamijenjene su sljedećim:

Kako bi se očuvao tradicionalni karakter kalupljenja, detaljnije je razrađen opis tehnike kalupljenja.

Osim toga, utvrđeno je da cijeđenje može trajati najviše 48 sati umjesto 36 sati kako bi se opis postupka proizvodnje sira prilagodio stvarnim uvjetima proizvodnje, koja se zbog praktičnih razloga povezanih s organizacijom rada najčešće usmjerava na ritam od 24 sata.

Umeće se rečenica:

Dodana je tehnika soljenja koja odgovara praksama gospodarskih subjekata.

Umeće se rečenica:

Budući da faza sušenja nije opisana u specifikaciji proizvoda registriranoj u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/96 i Uredbom (EZ) br. 1019/2009, dodaje se da se nakon soljenja sirevi podvrgavaju razdoblju sušenja, u skladu s proizvodnim običajima i s obzirom na njegov utjecaj na konačna organoleptička svojstva proizvoda.

Dio rečenice:

zamjenjuje se sljedećim:

Kako bi se opisane trenutačne prakse, dodani su uvjeti zrenja u sušionicama.

Rečenica:

zamjenjuje se sljedećim:

Kako bi se olakšao nadzor, dodano je da se razdoblje zrenja računa počevši od dana sirenja.

Za mali „Pouligny-Saint-Pierre” razdoblje zrenja skraćen je za jedan dan zbog njegove manje veličine, što rezultira bržim zrenjem.

Dodaje se da se sirevi smiju stavljati na tržište najmanje jedan dan nakon najkraćeg razdoblja zrenja kako bi se osigurala usklađenost s vizualnim opisom sireva.

Rečenica:

dopunjena je kako slijedi:

Kako bi se očuvala organoleptička svojstva, dodaje se da se zabrana izmjene atmosferskih uvjeta također odnosi na zrele sireve.

5.5.   Povezanost

U pogledu rubrike koja se odnosi na povezanost sa zemljopisnim područjem, u cijelosti je izmijenjena kako bi se jasnije pokazala povezanost između sira „Pouligny-Saint-Pierre” i njegova zemljopisnog područja, pri čemu povezanost u biti nije izmijenjena. Pritom se osobito ističu uvjeti proizvodnje mlijeka kojima se omogućuje upotreba sirova mlijeka pogodnog za proizvodnju sira za koju su potrebni posebno znanje, iskustvo i uvjeti zrenja. U točki „Posebnosti zemljopisnog područja” navedeni su prirodni čimbenici zemljopisnog područja i ljudski čimbenici s kratkim povijesnim opisom te naglaskom na specifično znanje i vještine. U točki „Posebnosti proizvoda” istaknuti su određeni elementi koji su uneseni u opis proizvoda. Konačno, u dijelu „Uzročna povezanost” pojašnjava se interakcija prirodnih i ljudskih čimbenika s proizvodom. Izbrisano je upućivanje na bijelu boju soli za soljenje jer nije navedeno u specifikaciji.

Ta se izmjena unosi i u jedinstveni dokument.

5.6.   Posebni elementi označivanja

Dodaju se rečenice:

Rubrika koja se odnosi na označivanje ažurirana je kako bi se uzele u obzir promjene nacionalnih i europskih propisa.

U jedinstvenom dokumentu dodaju se rečenice:

5.7.   Druge izmjene

Ažurirana je adresa nadležne službe države članice.

U rubrici „Upućivanja na kontrolna tijela” ažuriraju se naziv i podaci službenih tijela. U predmetnoj se rubrici navode podaci nadležnih tijela u području kontrola na razini Francuske: Nacionalni institut za podrijetlo i kakvoću (INAO) i Glavna uprava za tržišno natjecanje, potrošačka pitanja i sprečavanje prijevara (DGCCRF). Dodaje se da su naziv i podaci o certifikacijskom tijelu dostupni na mrežnoj stranici INAO-a te u bazi podataka Europske komisije.

U pogledu rubrike koja se odnosi na nacionalne zahtjeve uvedena je tablica s glavnim točkama koje valja provjeravati i načinom ocjenjivanja.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„POULIGNY-SAINT-PIERRE”

EU BR.: PDO-FR-0128-AM03 – 24.12.2018.

ZOI (X) ZOZP ()

1.   Naziv ZOI-ja

„Pouligny-Saint-Pierre”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda (vidjeti Prilog XI.)

Razred 1.3. Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Pouligny-Saint-Pierre” jest sir proizveden isključivo iz punomasnog i sirovog kozjeg mlijeka koji ima oblik vitke krnje piramide s pravilnim stranama i kvadratnom bazom. Dobiva se od mliječnog gruša sporom koagulacijom i prirodnim cijeđenjem. Ima mekano i blago posoljeno tijesto.

U pogledu njegova vanjskog izgleda, pokriven je površinskom plijesni. Ima izbrazdanu koru bijele boje do boje slonovače, koja je prošarana i može biti plavkaste boje.

Sir je čvrst pri rezanju. Ima jednostavan, ujednačen i gladak izgled i bijele je boje koja može poprimiti nijanse bjelokosti. Tekstura je kremasta i topiva.

Okus je uravnotežen i nema prekomjernu slanost ili kiselost. Sadržava aromatične note u kojima prevladava fermentirani okus mlijeka, s notama „kozjeg mirisa”, „gljiva” i „lješnjaka”.

Dostupan je u dva oblika:

—	„Pouligny-Saint-Pierre”, čija masa na kraju najkraćeg razdoblja zrenja iznosi najmanje 250 grama te čiji ukupni suhi ekstrakt iznosi najmanje 90 grama po siru,

—	mali „Pouligny-Saint-Pierre”, čija masa na kraju najkraćeg razdoblja zrenja iznosi najmanje 150 grama te čiji ukupni suhi ekstrakt iznosi između 55 i 85 grama po siru.

Najmanji udio masti iznosi 45 posto suhe tvari.

„Pouligny-Saint-Pierre” napušta sušionicu najranije 10. dan nakon sirenja i stavlja se u prodaju najranije 11. dan nakon sirenja.

Mali „Pouligny-Saint-Pierre” napušta sušionicu najranije 9. dan nakon sirenja i stavlja se u prodaju najranije 10. dan nakon sirenja.

Sirevi se stavljaju na tržište i prodaju krajnjem potrošaču u komadu.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Kako bi se zajamčila bliska povezanost između zemljopisnog područja i proizvoda, najmanje 75 % suhe tvari u ukupnom godišnjem obroku mliječnih koza proizvodi se na zemljopisnom području. Zemljopisno područje ne raspolaže dostatnim poljoprivrednim resursima kako bi se zajamčila potpuna prehrana stadâ koza.

Ukupni godišnji obrok mliječne koze sastoji se od najmanje 660 kg suhe tvari krmiva, koja se mogu unositi ispašom, mogu biti dana u svježem obliku, u obliku sijena ili u osušenom obliku (jedino za lucernu, čija je distribucija ograničena na 132 kg suhe tvari godišnje) ili u obliku baliranog sijena do najviše 1 kg suhe tvari dnevno po mliječnoj kozi, pod uvjetom da sadržava najmanje 60 % suhe tvari te da je proizvedeno od prvog otkosa na krmnim površinama. Dopuštena krmiva navedena su na pozitivnom popisu.

U prehrani mliječne koze zabranjeno je balirano sijeno ili kukuruz.

Dopunska krmna smjesa predstavlja najviše 40 % prehrane mliječne koze, odnosno najviše 440 kg suhe tvari po mliječnoj kozi godišnje.

Dopunska krmna smjesa proizvedena na zemljopisnom području predstavlja najmanje 15 % godišnjeg obroka mliječne koze, odnosno najmanje 165 kg suhe tvari.

Dopuštena dopunska krmna smjesa navedena je na važećem popisu.

U ishrani mliječne koze dopušteni su jedino bilje, suproizvodi i dopunska krmna smjesa koja potječe od genetski nemodificiranih proizvoda. Zabranjeni su sadnja i sijanje genetski modificiranih kultura na svim površinama gospodarstava koja proizvode mlijeko namijenjeno proizvodnji sira zaštićene oznake izvornosti „Pouligny-Saint-Pierre”.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Proizvodnja mlijeka, proizvodnja i zrenje sireva odvijaju se u zemljopisnom području određenom u točki 4.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Na etiketi naveden je naziv oznake izvornosti „Pouligny-Saint-Pierre”, ispisan podebljanim slovima čija veličina doseže najmanje dvije trećine veličine najvećih slova na etiketi. Osim toga, na etiketi može biti naveden naziv oznake izvornosti popraćen izrazom „mali” u slučaju sireva veličine definirane u točki 2.

Navodi se da je, neovisno o propisanim oznakama koje se primjenjuju na sve sireve i prethodno navedenom izrazu, zabranjena upotreba pridjevaka ili navoda uz predmetnu oznaku podrijetla pri označivanju, oglašavanju, na računima ili vrijednosnicama, uz iznimku posebnih trgovačkih ili proizvodnih marki.

Obvezno je isticanje oznake ZOI Europske unije.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Proizvodnja mlijeka mora se provoditi na zemljopisnom području koje obuhvaća sljedeće općine departmana Indre (36):

Azay-le-Ferron, Le Blanc, Ciron, Concremiers, Douadic, Fontgombault, Ingrandes, Lingé, Lurais, Lureuil, Martizay, Mauvières, Mérigny, Néons-sur-Creuse, Pouligny-Saint-Pierre, Preuilly-la-Ville, Rosnay, Ruffec, Saint-Aigny, Saint-Hilaire-sur-Benaize, Sauzelles, Tournon-Saint-Martin.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

„Pouligny-Saint-Pierre” jest sir proizveden od sirovog kozjeg mlijeka. Ima oblik piramide, s izbrazdanom korom bijele boje do boje slonovače, koja može biti plavkaste boje, dobiven sporom koagulacijom mliječnog gruša dobivenog dodavanjem starter-kulture dobivene od sirutke ili sirutke dobivene u okviru prethodno provedenog grušanja. Kremasta i topiva struktura njegova tijesta i njegove aromatične note, u kojima prevladava fermentirani okus mlijeka, povezani su s pravilima o prehrani stada, kojima se daje prednost određenom krmivu dobivenom na zemljopisnom području i sa znanjem i umijećem proizvođača i prerađivača sira.

Zemljopisno područje, koje se nalazi zapadno od departmana Indre, u okolici sela Pouligny-Saint-Pierre, u potpunosti čini dio Regionalnog parka prirode Brenne. Riječ je o regiji koja je vrlo jedinstvena, a koju čine glinovito-vapnenački visoravni nastale tijekom jurskog razdoblja, koja je na sjeveru ograničena močvarama Brennea, a jugozapadno dolinom rijeke Creuse te čija je klima toplija i suša klimu u odnosu na klimu okolnih područja.

Ta klima i jedinstvena geologija pogodovale su razvoju raznolike flore, sastavljene od stabala višnje, ledina, aromatičnog bilja, borova i hrastova, grahoraka i lucerne.

Na pjeskovito-ilovastim tlima Brennea nalaze se prirodni pašnjaci prekriveni kasnom travom, dok su pjeskovita tla u dolini rijeke Creuse, koja se ljeti isušuju, pogodnija za uzgoj pašnjaka na bazi trave i/ili mahunarki.

Svim tim prirodnim čimbenicima objašnjena je činjenica da se su stanovnici te regije u jednom trenutku okrenuli uzgoju koza („krava za siromašne”), otpornih i nezahtjevnih životinja.

Budući da su mliječna kozja gospodarstva izvorno bila vrlo mala, svaki je poljoprivrednik proizvodio tek nekoliko sireva za vlastitu potrošnju. Sakupljači prerađivači sira postupno su počeli sakupljati sireve kako bi ih sušili i stavljali na različita tržišta u Parizu, Limogesu, Châteaurouxu, Bloisu i Lyonu.

Prema tome, proizvodnja se razvila kako slijedi: proširila su se poljoprivredna gospodarstva, a prikupljanje sireva proizvedenih od sirovog mlijeka, na temelju ponajprije mliječnog gruša, organizirano je oko pogona za zrenje sireva. „Pouligny-Saint-Pierre” predstavljao je prvi kozji ZOI priznat 1972. u Francuskoj.

Uzgajivači koza danas na najbolji mogući način upotrebljavaju resurse tog područja, čiji je poljoprivredni potencijal prilično slab, kako bi prehranili stada koza. Uspostavili su sustav hranjenja u kojem je spojena raznolikost dostupnih prirodnih resursa (proizvodnja krme, ispaša, trava koja se daje kao hrana, proizvodnja žitarica i mahunarki) što, zajedno s trenutačnom uzgojnom praksom, omogućuje bolji nadzor kvalitete korištenog mlijeka (sadržaj masti, udio bjelančevina i prirodna flora mlijeka).

Proizvođači sira upotrebljavaju specifično znanje i iskustvo u području proizvodnje u svrhu vrednovanja kvalitete upotrijebljenog mlijeka, osobito očuvanjem lokalne mikrobiološke flore. Prerađivači posjeduju znanje i vještine koji im omogućuju da usavrše razvoj površinske flore u precizno definiranim uvjetima temperature, vlažnosti i trajanja.

Prema tome, svi ti ljudski čimbenici očuvali su se na zemljopisnom području sve do danas.

U pogledu specifičnih značajki sira „Pouligny-Saint-Pierre” riječ je o siru dobivenom od punomasnog i sirovog kozjeg mlijeka u obliku izdužene krnje piramide s pravilnim stranama. Njegova je kora izbrazdana, bijele boje do boje slonovače, prošarana je i može biti blago plavkasta. Okus je uravnotežen i nema prekomjernu slanost ili kiselost. Tekstura je kremasta i topiva. Sadržava aromatične note u kojima prevladava fermentirani okus mlijeka, s notama ‚kozjeg mirisa’, ‚gljiva’ i ‚lješnjaka’.

Povezanost između posebnosti proizvoda te prirodnih i ljudskih čimbenika na zemljopisnom području temelji se ponajprije na klimi i geologiji, kojima se objašnjava postojanje poljoprivrednog zemljišta koja se tijekom ljeta isušuju u tom dijelu Brennea, koja su već dugo, i sve do danas, najpogodnija za proizvodnju krme, koja i dalje predstavlja temelj raznolike prehrane koza čije mlijeko pridonosi svojstvima sira „Pouligny-Saint-Pierre”. Zahvaljujući najboljoj mogućoj upotrebi različitih vrsta tla dostupnih na zemljopisnom području, uzgajivači Brennea mogli su proizvoditi kvalitetno kozje mlijeko koje se upotrebljavalo za proizvodnju sira, koji je izvorno bio namijenjen za potrošnju unutar obitelji.

Osim toga, izbor upotrebe sirovog i punomasnog mlijeka te primjena metode prerade mlijeka objašnjavaju se ograničenjima te proizvodnje, koja se izvorno provodila na poljoprivrednom gospodarstvu.

Osim toga, proizvođači su razvili posebni kalup, čiji je piramidalni oblik izvorno nadahnut tornjem crkve u Pouligny-Saint-Pierreu. Upotreba šiljastog piramidalnog kalupa siru daje njegov originalni oblik, koji predstavlja važan element njegova vizualnog identiteta i ima ključnu ulogu u razvoju njegove teksture. Stvaranje mliječnog gruša u tom tradicionalnom kalupu povezano s aktualnim proizvodnim tehnikama, koje se temelje na tradicionalnom znanju i vještinama koje su prvotno stekli proizvođači na poljoprivrednim gospodarstvima, a koje danas dijele svi (dodavanje starter-kulture dobivene od sirutke ili sirutke dobivene u okviru prethodno provedenog grušanja, kalupljenje gruša s pomoću grabilice male zapremnine, prirodno i sporo cijeđenje, soljenje suhom soli) omogućuju dobivanje strukturiranog i dobro ocijeđenog gruša, koji siru daje karakterističnu kremastu i topivu teksturu. Ta tekstura, uravnotežene značajke sira u pogledu okusa i aromatične note u kojima prevladava fermentirani okus mlijeka, s notama „kozjeg mirisa”, „gljiva” i „lješnjaka”, postižu se zahvaljujući pažljivom upravljanju sirara postupkom tijekom razdoblja zrenja od najmanje 10 dana (devet dana za mali „Pouligny-Saint-Pierre”), čime se potiče razvoj izbrazdane kore bijele boje do boje slonovače ili plavkaste boje.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://extranet.inao.gouv.fr/fichier/CDC-PoulStPierre-050919.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

Obavijest o zahtjevu koji se odnosi na primjenjivost članka 34. Direktive 2014/25/EU

Produljenje razdoblja za donošenje provedbenih akata

(2020/C 193/12)

Komisija je 13. prosinca 2019. primila zahtjev u skladu s člankom 35. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1).

Ovaj zahtjev poduzeća SJ AB odnosi se na djelatnosti povezane s pružanjem usluga željezničkog putničkog prijevoza u Švedskoj. Relevantna je obavijest objavljena na stranici br. 11. SLEU-a C br. 53 od 17. veljače 2020. Prvotni rok bio je 3. srpnja 2020.

U skladu sa stavkom 1. četvrtim podstavkom Priloga IV. Direktivi 2014/25/EU Komisija može produljiti rok uz suglasnost onih koji su podnijeli zahtjev za predmetno izuzeće. S obzirom na zahtjev poduzeća SJ AB za podnošenje dodatnih informacija te uz suglasnost Komisije, razdoblje u kojem Komisija treba donijeti odluku o ovom zahtjevu produljuje se za 19 radnih dana.

Krajnji je rok stoga 31. srpnja 2020.

---

(1)  Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).