O sljedećim se informacijama obavješćuju: AL NASSER Abdelkarim Hussein Mohamed, AL-YACOUB Ibrahim Salih Mohammed, BOUYERI, Mohammed, IZZ-AL-DIN Hasan, MOHAMMED Khalid Shaikh, SHAHLAI Abdul Reza, SHAKURI Ali Gholam, KOMUNISTIČKA PARTIJA FILIPINA, uključujući NOVU NARODNU VOJSKU (NPA), Filipini, vojno krilo Hezbolaha, EJÉRCITO DE LIBERACIÓN NACIONAL („Nacionalna oslobodilačka vojska”), NARODNA FRONTA ZA OSLOBOĐENJE PALESTINE (PFLP), NARODNA FRONTA ZA OSLOBOĐENJE PALESTINE – GLAVNI STOŽER, „DEVRIMCI HALK KURTULUȘ PARTISI CEPHESI” – „DHKP/C”, SENDERO LUMINOSO – „SL” („Osvijetljeni put”) i „TEYRBAZEN AZADIYA KURDISTAN” – „TAK” – osobe i skupine uvrštene na popis osoba, skupina i subjekata koji podliježu člancima 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta Vijeća 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i Uredbi Vijeća (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma (vidjeti priloge Odluci Vijeća (ZVSP) 2020/20 i Provedbenoj uredbi Vijeća (EU) 2020/19)

(2020/C 183/01)

O sljedećim se informacijama obavješćuju spomenute osobe i skupine navedene u Odluci Vijeća (ZVSP) 2020/20 (1) i Provedbenoj uredbi Vijeća (EU) 2020/19 (2).

Uredbom Vijeća (EZ) br. 2580/2001 (3) predviđeno je zamrzavanje svih financijskih sredstava, druge financijske imovine i gospodarskih resursa koji pripadaju dotičnim osobama i skupinama te zabrana da im se neposredno ili posredno na raspolaganje stave financijska sredstva, druga financijska imovina i gospodarski resursi.

Vijeće je dobilo nove informacije relevantne za uvrštenje navedenih osoba i skupina na popis. Nakon što je razmotrilo te nove informacije Vijeće u skladu s navedenim namjerava izmijeniti obrazloženja.

Dotične osobe i skupine zahtjev za pribavljanje predviđenih obrazloženja na temelju kojih su i dalje uvrštene na navedeni popis mogu podnijeti na sljedeću adresu:

Vijeće Europske unije (za COMET: uvrštenja na popis)

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

Adresa e-pošte: sanctions@consilium.europa.eu

Takav zahtjev trebalo bi podnijeti do 10. lipnja 2020.

Dotične osobe i skupine u bilo kojem trenutku mogu Vijeću na navedenu adresu uputiti zahtjev za ponovno razmatranje odluke o svojem uvrštenju na popis i zadržavanju na njemu, zajedno s popratnom dokumentacijom. Takvi se zahtjevi razmatraju po primitku. U vezi s time, dotičnim osobama i skupinama ukazuje se na redovito preispitivanje popisa koje Vijeće obavlja prema članku 1. stavku 6. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP (4).

Dotične osobe i skupine obavješćuje se o mogućnosti podnošenja zahtjeva nadležnim tijelima relevantne države članice (ili više njih) navedenima u Prilogu Uredbi u svrhu pribavljanja odobrenja za uporabu zamrznutih sredstava za osnovne potrebe ili posebna plaćanja u skladu s člankom 5. stavkom 2. te uredbe.

---

(1)  SL L 8 I , 14.1.2020., str. 5.

(2)  SL L 8 I, 14.1.2020., str. 1.

(3)  SL L 344, 28.12.2001., str. 70.

(4)  SL L 344, 28.12.2001., str. 93.

Kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka u svojim glavnim operacijama refinanciranja (1):

0,00 % na dan 1. lipnja 2020.

Tečajna lista eura (2)

2. lipnja 2020.

(2020/C 183/02)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1174
JPY	japanski jen	120,83
DKK	danska kruna	7,4541
GBP	funta sterlinga	0,89083
SEK	švedska kruna	10,4520
CHF	švicarski franak	1,0741
ISK	islandska kruna	151,00
NOK	norveška kruna	10,6798
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	26,645
HUF	mađarska forinta	345,67
PLN	poljski zlot	4,3993
RON	rumunjski novi leu	4,8423
TRY	turska lira	7,5698
AUD	australski dolar	1,6310
CAD	kanadski dolar	1,5106
HKD	hongkonški dolar	8,6609
NZD	novozelandski dolar	1,7680
SGD	singapurski dolar	1,5668
KRW	južnokorejski von	1 364,42
ZAR	južnoafrički rand	19,2755
CNY	kineski renminbi-juan	7,9413
HRK	hrvatska kuna	7,5848
IDR	indonezijska rupija	16 107,32
MYR	malezijski ringit	4,7797
PHP	filipinski pezo	56,071
RUB	ruski rubalj	76,8001
THB	tajlandski baht	35,271
BRL	brazilski real	5,9499
MXN	meksički pezo	24,4448
INR	indijska rupija	84,0390

---

(1)  Stopa primijenjena na najnoviju operaciju izvršenu prije navedenog datuma. U slučaju ponude s promjenjivom kamatnom stopom, kamatna stopa je marginalna stopa.

(2)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.9757 – Providence/VOO/Brutélé)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 183/03)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.9850 – EQT Fund management/Schülke & Mayr)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 183/04)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.9851 – Naturgy/Sonatrach/BlackRock/Medgaz)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 183/05)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.9782 – Experian/Bertelsmann/Informa)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 183/06)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.9676 – Lov Group/Banijay/ESG)

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 183/07)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

Objava zahtjeva za upis naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2020/C 183/08)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Brački varenik”

EU br.: PGI-HR-02454 – 8.4.2019.

ZOI () ZOZP (X)

1.   Naziv

„Brački varenik”

2.   Država članica ili treća zemlja

Hrvatska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.8. Ostali proizvodi navedeni na popisu u Prilogu I. Ugovoru (začini itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Brački varenik” je proizvod koji se koristi kao dodatak jelima, a dobiva se ukuhavanjem ocijeđenog soka svježeg ili prosušenog grožđa dok se njegov volumen ne smanji na približno trećinu početnog volumena. „Brački varenik” je slatka, viskozna tekućina medne arome, blago izraženog okusa i mirisa na grožđe i srednje izraženog okusa na karamel. Boja „Bračkog varenika” može biti od tamno crvene do tamno smeđe, ako se radi od crnih sorata grožđa, odnosno tamno žute do svjetlo smeđe boje ako se radi od bijele sorte grožđa. „Brački varenik”, u trenutku stavljanja na tržište mora imati najmanje 45 % topljive suhe tvari (određene refraktometrijski), a pH vrijednost mora biti od 3 do 5 jedinica (razrijeđen vodom na 25 % suhe tvari). Proizvod „Brački varenik” na tržište se stavlja u staklenoj ambalaži zapremine do 0.5 l.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

„Brački varenik” se proizvodi od autohtonih sorata vinove loze i to od crnih sorti Babića, Crljenka, Plavca malog i od bijele sorte Maraštine. Ove sorte moraju biti zastupljene pojedinačno ili zajedno u najmanjem udjelu od 80 %, a preostali dio mogu biti druge sorte grožđa s otoka Brača.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve faze proizvodnje „Bračkog varenika” od branja grožđa, prešanja, procjeđivanja do ukuhavanja moraju se provesti unutar zemljopisnog područja definiranog u točki 4.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Prilikom stavljanja na tržište na etiketi, naziv proizvoda „Brački varenik” mora veličinom, vrstom i bojom slova (tipografijom) biti jasnije istaknut od bilo kojeg drugog natpisa. Veličina natpisa proizvođača ne smije prelaziti 70 % veličine naziva proizvoda.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

„Brački varenik” se proizvodi na otoku Braču koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji, a podijeljen je na osam jedinica lokalne samouprave: Grad Supetar i općine: Postira, Pučišća, Selca, Bol, Nerežišća, Milna i Sutivan. Od kopna je na sjeveru odvojen Bračkim kanalom. Prema zapadu je od otoka Šolte odvojen Splitskim vratima, a prema jugu od otoka Hvara Hvarskim kanalom.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Uzročno-posljedična povezanost „Bračkog varenika” i otoka Brača temelji se na ugledu proizvoda, na specifičnom tradicionalnom načinu pripreme i recepturi očuvanim do danas koji su karakteristični za ovo zemljopisno područje.

Na otoku Braču razlikuju se tri različita geomorfološka područja: niži priobalni pojas, (do 170 m visine), srednji visoravni predjeli (do 400 m) te više planinsko područje. Najzastupljeniji matični supstrat na otoku Braču su kredni vapnenci i dolomiti na kojima su se formirali kamenjari, crnice, smeđa tla, crvenice i antropogena tla. Na takvim vrstama tla najpogodnije za uzgoj su tradicionalne mediteranske kulture: maslina, vinova loza i agrumi, smokva, aromatično i ljekovito bilje.

Na zemljopisnom području otoka Brača vinogradarstvo ima dugu i bogatu tradiciju te predstavlja najznačajniju granu poljoprivrede. Na to ukazuje činjenica da se vinova loza kontinuirano uzgajala na ovom području još od antičkih vremena. Budući da su na otoku Braču dominirali tereni reljefnog oblika, kako bi stvorili što više obradivih poljoprivrednih površina lokalno stanovništvo je kultiviralo antropogena tla krčenjem, kopanjem i gnojidbom stvarajući terase. Usijecanjem terena i gradnjom terasa zadržalo se plodno tlo i omogućila obrada tih površina na kojima se uzgajala najčešće vinova loza.

Dugogodišnjom tradicijom uzgoja vinove loze na otoku Braču, utjecajem znanosti i struke kroz odabir najpovoljnijeg sortimenta vinove loze koji odgovara prirodnim uvjetima zemljopisnog područja te način uzgoja i tehnologija proizvodnje, neki su od ljudskih čimbenika koji su imali presudan utjecaj na kakvoću grožđa od kojeg se proizvodio „Brački varenik”.

Najznačajnije sorte grožđa koje se uzgajaju na otoku Braču, a od kojih se proizvodi „Brački varenik” su Babić, Crljenak, Plavac mali i Maraština čiji nasadi se nalaze na osunčanim položajima. Na otoku Braču prevladava topla mikroklima jer se nalazi na području južne Dalmacije koju karakterizira blaga mediteranska klima (Csa tip klime) s vrućim i suhim ljetima i blagim zimama s visokim srednje godišnjim temperaturama (tijekom vegetacije iznosi 21.8 °C), obiljem sunca i mora. U toplom dijelu godine na osunčanim položajima otoka prevladavaju vjetrovi maestral (puše danju) i burin (puše noću) koji ublažavaju ljetne žege. Otok Brač pripada najsunčanijem jadranskom području s oko 2 600 sunčanih sati godišnje, što je izuzetno važno u fazi zriobe grožđa.

Od grožđa, pored vina, stanovništvo na otoku Braču proizvodi i tradicionalnu gastronomsku deliciju „Brački varenik” koji se dobiva iskuhavanjem soka od grožđa i koristi se kao neizostavan dodatak (začin) bračkim tradicionalnim jelima.

Da se „Brački varenik” kao dodatak jelima koristio još u vrijeme antičkog Rima dokazao je autor Marko Cecilije Apicije opisujući način njegove pripreme (V. Vodanović Kukec, 1997, Iz pijata i žmula, Korijeni bračke kuhinje). Prema povijesnim zapisima iz 1885. godine autor S. Bulimbašić navodi „kako se na posjedu obitelji Didolića s otoka Brača pripremao prema tradicionalnoj recepturi „Brački varenik”, koji je bio namijenjen vrhunskim kuhinjama u Beču, gdje je kao začin jelu bio posebno cijenjen i tražen” (S. Bulimbašić, Brački varenik, objavljeno 30.9.2011.).

Kako se varenik proizvodio još u antičkim vremenima tako je stanovništvo otoka Brača krajem 18-tog stoljeća htjelo sačuvati od zaborava njegovu svojstvenu mednu aromu te okus i miris tog začina koji se radio od grožđa, a po recepturi čuvanoj stotinama godina od strane starih bračkih obitelji. Tradicionalan način pripravka „Bračkog varenika” bio je poseban društveni događaj u sklopu „jematve” odnosno berbe grožđa koja se odvijala u rujnu i listopadu. Događaj se sastojao u tome da su lokalni proizvođači svojim dugogodišnjim stečenim znanjem i umijećem odabirali najbolje grozdove odabranih autohtonih crnih sorata Babića, Crljenka i Plavca malog ili bijele sorte Maraštine koji su se odvajali u posebne košare, a po završetku berbe ručno mljeli i prešali, pri čemu je nastao svježi sok od grožđa koji se polako ukuhavao (ukuhavanje je moglo trajati i više od 10 sati) u velikom loncu „kotlenki” na laganoj vatri. „Brački varenik” se iskuhavao do dugo u noć, najčešće do jutra drugog dana oko čega su brigu vodile većinom žene, sve dok nije nastala gusta tekućina. Navedene autohtone sorte crnog i bijelog grožđa (Babić, Crljenak, Plavac mali i Maraština) sadrže visok postotak šećera što je bitno za gotov proizvod. Ta dugogodišnja tradicija pripreme „Bračkog varenika” održala se do današnjih dana i predstavlja sastavni dio života stanovnika otoka Brača.

Ugled koji ima „Brački varenik” se ogleda u činjenici da je ponovno postao sastavni dio jelovnika bračkih restorana jer se koristi u gastronomiji kao neizostavan dodatak brojnim tradicionalnim jelima otoka Brača (Slobodna Dalmacija, članak „Tajni recepti bračkih nona, 2014. i Slobodna Dalmacija, članak „Supetar pjati puni kuharskih čudesa”, 2015.).

Uzgoj vinove loze, proizvodnja grožđa i proizvodi dobiveni od njega stoljećima su bili okosnica ekonomije ovog područja.

Sorte grožđa (Babić, Crljenak, Plavac mali i Maraština) od kojih se dobiva „Brački varenik”, veliki broj sunčanih dana tijekom zriobe grožđa, odgovarajuća klima, plodna tla te terasiranost i položaj vinograda povećavaju sadržaj šećera u grožđu, a što je bitno u metodi proizvodnje „Bračkog varenika” jer je skraćeno vrijeme njegovog ukuhavanja.

Ugled „Bračkog varenika” i njegov tradicionalan način pripreme pripisuje se činjenici da je riječ o starom regionalnom proizvodu otoka Brača. Recept ovog proizvoda temelji se na dugogodišnjem iskustvu lokalnog stanovništva otoka Brača i prenosi se s generacije na generaciju te je usko povezan s definiranim zemljopisnim područjem.

O ugledu „Bračkog varenika” govore i podaci da se redovito svake godine izlaže i predstavlja na raznim svetkovinama i festivalima, brojne primljene nagrade, razni članci u tisku (Dani varenika na otoku Braču, 2015, PZ Supetar, Brački varenik na Markovom trgu, 2017, i Sajam GAST, Izvorni brački varenik otrgnut od zaborava, 2017.).

Povezanost naziva „Brački varenik” s zemljopisnim područjem otoka Brača ogleda se i u turističkoj promociji gdje je Turistička zajednica grada Supetra uvrstila je „Brački varenik” kao obavezni dodatak kulinarskim specijalitetima otoka Brača te u popis proizvoda koje treba kušati za vrijeme boravka turista na otoku Braču (TZG Supetar, Croatian Hot Spots, 03/2017).

Kako se tradicija proizvodnje „Bračkog varenika” ne bi zaboravila, na otoku Brača se održavaju edukativne radionice kako bi se mlađim generacijama prenijela tradicija o umijeću pripreme tog proizvoda. Tako je u osnovnoj školi Supetar organizirana edukativna radionica o pripravi „Bračkog varenika” (OŠ Supetar, Eko kutak, 2016.).

Upućivanje na objavu specifikacije proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove uredbe)

https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/zoi-zozp-zts/Izmijenjena_Specifikacija_Proizvoda_Bracki_Varenik.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.