ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 120
European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Godište 63.
14. travnja 2020.

Sadržaj

Stranica

 

III   Pripremni akti

 

Europski gospodarski i socijalni odbor

 

550. plenarno zasjedanje EGSO-a, 19.2.2020.–20.2.2020.

2020/C 120/01

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci – Godišnja strategija održivog rasta 2020. (COM(2019) 650 final)

1

2020/C 120/02

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Preporuci za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja (COM(2019) 652 final)

7

HR

 

III Pripremni akti

Europski gospodarski i socijalni odbor

550. plenarno zasjedanje EGSO-a, 19.2.2020.–20.2.2020.

14.4.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 120/1

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci – Godišnja strategija održivog rasta 2020.

(COM(2019) 650 final)

(2020/C 120/01)

Izvjestitelj:

Tommaso DI FAZIO

Zahtjev za savjetovanje:

Europska komisija, 6.2.2020.

Pravni temelj:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

4.2.2020.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

19.2.2020.

Plenarno zasjedanje br.:

550

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

120/1/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 EGSO pozdravlja strukturu godišnje strategije rasta za 2020., koja se temelji na četiri osnovna stupa, a to su: okoliš, produktivnost, stabilnost i pravednost. Konkretno, smatra da je – kao što je ispravno istaknuto u strategiji – cilj održivosti okoliša najvažnije stjecište prema kojem trebaju konvergirati odluke i napori cijelog društva, kao i sredstva koja će ono moći i htjeti koristiti za ostvarenje ciljeva određenih za 2030. godinu i za postizanje klimatske neutralnosti 2050. EGSO preporučuje da se predvidi mogućnost skraćivanja tih rokova ako pokazatelji stanja okoliša pokažu pogoršanje koje to čini nužnim.

1.2.

 EGSO pozdravlja činjenicu da se u strateškoj viziji Komisije ciljevi održivog razvoja UN-a do 2030. uključuju u sve gospodarske politike i politike zapošljavanja, čime se doprinosi europskoj socijalnoj tržišnoj ekonomiji u interesu svih i osigurava održivost, uključivost i konkurentnosti rasta.

1.3.

 EGSO je uvjeren da je održivost ključna sastavnica svake uspješne strategije za konkurentnost te da bi Europa trebala ojačati ekonomske faktore koji je potiču, a time i svoj globalni položaj inovatora, koji bi trebao biti utemeljen na modelu kružnog gospodarstva i na tranziciji prema novim održivim obrascima razvoja, čime bi se stvorila sljedeća generacija poslovnih mogućnosti koje bi bile vođene potražnjom za održivim rješenjima.

1.4.

 EGSO izražava zadovoljstvo promjenama najavljenima u godišnjoj strategiji kako bi se prevladao aktualni način razmišljanja usmjeren na kratkoročne i srednjoročne programe i ciljeve te napokon predvidjele dugoročne strategije, što je nužno zbog ulaganja potrebnih za provedbu strategije za održivost okoliša uz pomoć složenih integriranih energetskih i klimatskih planova koje su države članice sastavile, a Komisija odobrila.

1.5.

 EGSO poziva Komisiju da u stratešku viziju uključi potrebu za brzim razvojem interoperabilnih, pametnih infrastrukturnih mreža – materijalnih i nematerijalnih – koje su nužne za dovršetak i održiv razvoj dostatno opremljenog i kohezivnog europskog jedinstvenog tržišta kako bi se osigurao skladan, pravedan i uključiv razvoj.

1.6.

 EGSO podržava, smatrajući da su nužne, i od presudne važnosti, smjernice utvrđene u godišnjoj strategiji u vezi s ulaganjima u nematerijalne sektore: obrazovanje, osposobljavanje i razvoj vještina. Riječ je o dugoročnim i dalekosežnim ulaganjima u unapređenje društva, njegove kulture i međunarodne konkurentnosti.

1.7.

 EGSO se slaže i podržava smjernicu o razvijanju istraživanja i inovacija te o povećanju relevantnih financijskih sredstava, što predstavlja dugoročno ulaganje od strateške važnosti za konkurentnost EU-a kao cjeline na međunarodnoj razini, naročito u području modernizacije i zamjene čistim tehnologijama u sektorima energetike, prometa, grijanja i hlađenja zgrada, kao i u svim industrijskim sektorima, ali i u poljoprivredi i uslugama, uz pomoć sve raširenijeg korištenja inovativnih tehnologija, posebno digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije i tehnologije 5G.

1.8.

 EGSO izražava žaljenje zbog toga što je samo mali dio komunikacije Komisije posvećen godišnjem pregledu rasta u Uniji te da se ta analiza svodi na sljedeće navode: „Kratkoročni gospodarski izgledi zasjenjeni su znatno nepovoljnijim gospodarskim i geopolitičkim okruženjem te velikom nesigurnošću”, i: „Međutim, ulaganja i potencijalni rast i dalje su ispod razina prije krize.” Na to bi stanje mogao utjecati i neujednačen proces Brexita. EGSO smatra da je najveći prioritet poticanje održivog rasta, prije svega u slabije razvijenim zemljama i regijama, i veliko povećanje europskog BDP-a kako bi se stvorili prosperitet i bogatstvo nužni za podupiranje predmetne strategije.

1.9.

 S druge strane, EGSO podržava sve navedene strateške smjernice za rast i europski semestar 2020. Također se slaže s problemima za koje je utvrđeno da otežavaju postizanje pojedinačnih ciljeva, naročito kad su posrijedi ulaganja potrebna za provedbu programa koji se tiču okoliša, koja – za vrijeme trajanja tekućeg Pakta o stabilnosti i njegovih strogih pravila – mogu otežati osiguravanje ujednačene provedbe energetskih i klimatskih planova u državama članicama. Lako bi se moglo dogoditi da se ciljevi sanacije okoliša ostvare samo u državama članicama EU-a koje ispunjavaju uvjete Pakta o stabilnosti, ili ih čak premašuju, što bi značilo da cilj za EU u cjelini ne bi bio postignut, mada bi i to donijelo djelomičan rezultat na razini planeta. Time bi se ujedno udaljilo od ambicije da cijeli EU postane referentna vrijednost za sve druge zemlje svijeta.

1.10.

 EGSO stoga poziva na razmatranje i usvajanje mjera za reguliranje ulaganja kojima bi se – uz uvažavanje ograničenja Pakta o stabilnosti, ili uz izuzeće od njih i od pravila o državnim potporama – svim zemljama omogućilo da ulažu koliko je potrebno za ostvarivanje vlastitih ciljeva utvrđenih u integriranim energetskim i klimatskim planovima koje je odobrila Komisija.

1.11.

 EGSO pozdravlja prijedlog iz strategije rasta za 2020. da se iskoriste sva financijska sredstava i poluge koji su već dostupni u okviru postojećih instrumenata predviđenih u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. Taj je prijedlog objavljen prilikom predstavljanja u Europskom parlamentu 15. siječnja 2020. EGSO ujedno poziva i na povećanje financijskih sredstava ako to bude potrebno za postizanje ciljeva.

1.12.

 EGSO se nada da će Komisija na djelotvoran i proaktivan način pratiti rezultate koje različite države članice trebaju ostvariti na temelju dogovorenih energetskih i klimatskih planova, pri čemu potiče na potporu za rješavanje problema (kako financijskih tako i metodoloških), a ne na sankcije.

1.13.

 EGSO se slaže s time da je potrebno povećati stabilnost i otpornost financijskog sustava i postrožiti propise kojima se uređuju financijska tržišta radi jačanja međunarodne uloge europske valute te radi poduzimanja mjera predostrožnosti u odnosu na eventualne buduće krize do kojih bi moglo doći u nekom drugom dijelu svijeta, a koje bi, zbog globalizacije, mogle utjecati na Europu. To se može učiniti uz pomoć strožih makrobonitetnih pravila i drugih mjera čiji je cilj zaštititi financijsku stabilnost država članica. Osim tekućeg procesa dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala, predstojeću stratešku reviziju monetarne politike ESB-a (1) trebalo bi posebno usmjeriti na poticanje gospodarskog rasta u europodručju i jačanje međunarodne uloge eura.

1.14.

 EGSO naglašava važnost toga da se u središtu strategije rasta za 2020. zadrži dobrobit građana, i to očuvanjem i jačanjem socijalnih postignuća zahvaljujući kojima je EU glavna referentna točka na svijetu.

1.15.

 Kad je riječ o temeljnom stupu socijalnih prava, EGSO izražava zadovoljstvo što se ta prava potvrđuju u strategiji održivog rasta za 2020. EGSO se nada da će se u okviru ciljeva europskog semestra posebna pozornost posvetiti rodnom pitanju, s posebnim naglaskom na pravu žena na rad, na ujednačavanju plaća, na zaštiti radnih mjesta majki – među ostalim radi promjene negativnog demografskog trenda – kao i na znatnom poboljšanju zakonodavstva o zaštiti obitelji, uključujući poboljšanje roditeljskog dopusta očeva, te na osiguravanju povoljnog radnog okruženja u cilju sprečavanja svih oblika fizičkog i psihičkog nasilja nad ženama. U pogledu rodne ravnopravnosti potrebna je dosljedna i ravnomjerna primjena zakonodavstva o razvodu kako bi se osiguralo da oba bračna druga uvijek imaju jednaka prava u odnosu na maloljetnu djecu.

1.16.

 EGSO smatra da EU mora ojačati svoj položaj na međunarodnoj sceni u cilju očuvanja prosperiteta, sigurnosti i vrijednosti na kojima se temelji i preuzeti vodeću ulogu na svjetskoj razini zahvaljujući podupiranju sveopćeg, odlučnog i dosljednog ostvarivanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja i multilateralnog svjetskog poretka utemeljenog na pravilima u čijem je središtu Organizacija Ujedinjenih naroda, te pritom odlučno braniti načela demokracije i zaštite planeta kao i vladavinu prava i temeljna prava.

1.17.

 EGSO je uvjeren da dovršenje dostatno opremljenog i povezanog jedinstvenog tržišta, usmjerenog na potrebe građana i poduzeća, može dati ključan doprinos rastu, te mora biti u središtu ravnomjerne i uključive europske integracije, revitalizirane, ažurirane i prilagođene novim tehnologijama i infrastrukturama na potpuno interoperabilnom digitalnom jedinstvenom tržištu. U tranziciji predviđenoj u Europskom zelenom planu poseban bi se naglasak stavio na ulogu modela poduzeća u čijem su središtu građani, primjerice poduzeća socijalne ekonomije.

1.18.

 EGSO smatra da je, uz temeljito administrativno pojednostavljenje, sveobuhvatan proces digitalizacije i intenzivnu izgradnju kapaciteta svih dionika – potrebno unaprijediti infrastrukturu za pojačano upravljanje jedinstvenim tržištem na europskoj i nacionalnoj razini.

1.19.

 EGSO smatra da bi se prilikom provedbe predložene strateške vizije moglo naići na rizike i otpor ako ne budu postojali novi mehanizmi upravljanja uz pomoć kojih bi se građani i poduzeća, kao i javni i privatni akteri na lokalnoj i regionalnoj razini, mogli uključiti kao proaktivni protagonisti u proces „odozdo prema gore” u okviru kojeg bi se saslušale i uvažile konkretne potrebe i problemi na terenu.

1.20.

 EGSO stoga preporučuje uvođenje novih struktura upravljanja na različitim razinama kako bi se osiguralo sudjelovanje i uključenost lokalnih aktera i civilnog društva u osmišljavanju i provedbi pravednih mjera koje odgovaraju stvarnim okolnostima u kojima se provode.

2.   Godišnja strategija održivog rasta 2020. koju je predložila Komisija

2.1.

 Čini se da se sada svi slažu oko toga da je za budućnost Europe potrebna nova dugoročna globalna strategija održivog i uključivog rasta – popraćena potpunim provedbenim planom za postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030. – koja bi obuhvaćala sve aspekte koji utječu na europsko društvo i europske građane te na poduzeća i okoliš u kojem ona posluju, kao i na industriju i njezinu konkurentnost, od ulaganja i javne nabave do trgovine, vještina, inovacija te potpore malim i srednjim poduzećima (MSP).

2.2.

 Prilikom pripreme nacionalnih politika i strategija koje će doprinijeti njihovim programima za stabilnost ili konvergenciju i nacionalnim programima reformi, države članice trebale bi uzimati u obzir prioritete koje Komisija određuje u dokumentu o godišnjem pregledu rasta EU-a.

2.3.

 U Komunikaciji o Godišnjoj strategiji održivog rasta u Europskoj uniji 2020. (2) predstavlja se stajalište Komisije o političkim prioritetima koje države članice trebaju uzeti u obzir prilikom izrade ekonomskih politika za 2020. Ta se komunikacija temelji na uključivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030. u europske politike, a posebno na:

—

održivosti okoliša, povećanju produktivnosti, pravednosti i makroekonomskoj stabilnosti kao stupovima nove paradigme ekonomske politike EU-a u predstojećim godinama;

—

potrebi da se ta nova paradigma rasta razvija tako da bi se na učinkovit način mogli rješavati dugoročni problemi koji će vjerojatno iz temelja promijeniti europsko društvo;

—

ostvarivanju europskog političkog i gospodarskog vodstva na globalnoj razini na temelju nove paradigme kao poticaja za potencijalni rast;

—

uravnoteženju u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju troškova i koristi takvih politika i strukturnih reformi: koristi moraju biti raspodijeljene, a troškovi koje snose najranjiviji segmenti društva moraju biti ograničeni;

—

znatnim javnim i privatnim ulaganjima kako bi se maksimalno povećale sinergije među različitim strateškim ciljevima, među ostalim, kako bi se moglo uložiti „rekordne iznose u najnaprednije istraživanje i inovacije” i u osposobljavanje, a naročito za „postizanje postojećih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030.”;

—

optimizaciji ključnog faktora proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027. kako bi se ostvarile te političke ambicije. „Na temelju postojećih i novih mehanizama Plan ulaganja za održivu Europu osigurat će ulaganja nužna za provedbu europskog zelenog plana. Mehanizam za pravednu tranziciju bit će usmjeren na najpogođenije regije i njime ćemo se pobrinuti da nitko ne bude zapostavljen.”

—

jačanju ekonomskog upravljanja i demokratske odgovornosti koji moraju ići ruku pod ruku: veća demokratska odgovornost u okviru europskog semestra i, općenitije, namjera Komisije da nastavi s dijalogom s državama članicama i da ih pozove na uključivanje nacionalnih parlamenata, socijalnih partnera i relevantnih zainteresiranih strana.

2.4.

 EU i države članice sada bi trebali pretvoriti te prioritete u strategiju i niz mjera koje se mogu provesti. Kako bi održivost bila temelj politike i djelovanja, europske institucije, države članice i regije trebale bi objediniti niz instrumenata za omogućavanje sudjelovanja svih građana, a pritom poboljšavati kvalitetu njihova života i konkurentnost gospodarstva EU-a.

2.5.

 U svojoj rezoluciji od 30. listopada 2019. EGSO je naglasio da moramo „istodobno djelovati na svim razinama i stvoriti dinamiku djelovanja kako bismo prevladali goruće gospodarske, društvene i okolišne izazove” (3) pozivajući na „sveobuhvatnu strategiju EU-a za održivost do 2050. godine u cilju provedbe UN-ova Programa održivog razvoja do 2030.” (4).

2.6.

 U toj rezoluciji EGSO je naglasio i da taj „prelazak na novu paradigmu zahtijeva promjene u

—

upravljanju, tj. namjenske mehanizme upravljanja u cilju bržeg rješavanja hitnih problema i rješavanja složenih pitanja, čija bi uloga bila povezati razinu EU-a i razinu država članica, a ne zamijeniti djelovanja ni na jednoj od tih razina,

—

integriranju ciljeva održivog razvoja u postupke EU-a za gospodarsko i društveno praćenje i određivanje proračuna”,

—

te da je on prilika da se u europski semestar uključe „novi, poboljšani, mjerljivi i dopunski društveni, gospodarski i okolišni pokazatelji koji bi omogućili nadziranje i praćenje svih aspekata i načela europskog stupa socijalnih prava te 17 ciljeva održivog razvoja”.

2.7.

 Održivost je ključna sastavnica svake uspješne strategije za konkurentnost te bi Europa trebala ojačati ekonomske faktore koji je potiču, a time i svoj globalni položaj inovatora, koji bi trebao biti utemeljen na modelu kružnog gospodarstva, čime bi se stvorila sljedeća generacija poslovnih mogućnosti koje bi bile vođene potražnjom za održivim rješenjima. Snažan rast tržišne potražnje za održivim rješenjima iziskuje dosljednost ciljeva politika usmjerenih na održivost.

2.8.

 U svojem dodatnom mišljenju o Godišnjem pregledu rasta za 2019. (5) EGSO je istaknuo:

—

potrebu za povećanjem javnih i privatnih ulaganja, posebno u socijalnu i obrazovnu infrastrukturu,

—

usklađivanje s UN-ovim ciljevima održivog razvoja do 2030. i Planom za energetsku i klimatsku tranziciju,

—

jačanje strukturnih reformi, posebno u pogledu strukturnih neravnoteža i postojećih suficita,

—

korištenje fondova za fizička, digitalna i okolišna ulaganja te za razvoj vještina i kvalifikacija,

—

središnju ulogu zaštite socijalnih prava koja je potrebno uključiti u europski semestar kao jednako važna kao i makroekonomski i proračunski ciljeve,

—

oporezivanje kojim se potiču produktivna ulaganja i potrošnja u realnom gospodarstvu,

—

savjetovanja sa socijalnim partnerima u različitim fazama europskog semestra,

—

isključivanje imovine od strateške važnosti iz privatizacije.

2.9.

 Na makroekonomskom planu postoji „jasna potreba za novom europskom gospodarskom strategijom u vidu pozitivnog diskursa za budući razvoj gospodarstva EU-a u globalnom kontekstu, koja bi doprinijela poboljšanju otpornosti EU-a na gospodarske šokove te gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj održivosti gospodarskog modela EU-a, čime bi se vratilo povjerenje, stabilnost i zajedničko blagostanje u korist svih Europljana” (6).

2.10.

 Potrebno je sljedeće: „održiv i uključiv rast, smanjenje nejednakosti, uzlazna konvergencija, osiguravanje rasta produktivnosti i konkurentnosti u skladu s ciljevima strategije Europa 2020., povoljni uvjeti za ulaganje i poduzeća, kvalitetna radna mjesta i adekvatne plaće, borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti, stabilne i održive javne financije, stabilan financijski sektor te postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030. i ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma” (7).

2.11.

 Uvjeren da se realna budućnost EU-a može temeljiti samo na neraskidivoj vezi između čvrste gospodarske osnove i snažne socijalne dimenzije (8), „EGSO se dosljedno zalaže za uzlaznu konvergenciju i djelotvorniju socijalnu politiku na razini EU-a i država članica” (9), popraćenu izradom „jasnog i koordiniranog plana kojim će se utvrditi prioriteti za provedbu stupa socijalnih prava i ostvarivanje postojećih socijalnih prava i standarda”. „Novim postupkom europskog semestra trebali bi se ostvariti socijalni ciljevi u okviru praćenja socijalne neravnoteže te bi trebalo uvesti nove i mjerljive pokazatelje, zajedno s ciljanim preporukama po zemljama u području socijalne politike” (10).

2.12.

 U okviru mjera za jačanje jedinstvenog tržišta potrebno je poticati „stvaranje okvira prilagođenog razvoju raznih oblika poduzeća koja su spremna odgovoriti na izazove s kojima se društvo suočava”. Potrebno je „osigurati zajedničko funkcioniranje i integriranje različitih oblika poduzeća, no svako od tih područja zaslužuje posebnu pozornost u smislu zakonodavnih mjera i javnih ulaganja”, odnosno pristup „jedinstveno rješenje za sve” nije prihvatljiv (11).

2.13.

 EGSO je naglasio da će se promjene „koje nove tehnologije, umjetna inteligencija i velike količine podataka sa sobom donose u proizvodnim procesima i gospodarstvu općenito znatno odraziti i na tržište rada” te da je važno „da se ti procesi promjene odvijaju u okviru uspješnog socijalnog dijaloga i uz poštovanje prava i kvalitete života radnika” (12).

3.   Opće napomene

3.1.

 EGSO smatra da je od najveće važnosti preporučiti jačanje održivog gospodarskog rasta koji će omogućiti stvaranje novih trajnih radnih mjesta i osigurati prosperitet potreban za podupiranje ulaganja koja će povećati rast ukupne produktivnosti faktora u kružnom gospodarstvu i intenzivirati strukturne reforme u svrhu unapređenja upravljanja i povećanja odgovornosti, naročito u području digitalizacije i okoliša, kao i u svrhu razvijanja vještina i kvalifikacija te zaštite socijalnih prava potrebnih u okviru novog Europskog zelenog plana.

3.2.

 Prijelaz na novi model razvoja mora se temeljiti na konkurentnoj održivosti kao temelju uspješnog europskog socijalnog tržišnog gospodarstva te bi i u budućnosti trebao ostati vodeće načelo pod uvjetom da se građani i regije zaštite od troškova promjena do kojih će neizbježno doći, i to uz pomoć ulaganja u učinkovite i integrirane sustave socijalne zaštite zaštiti.

3.3.

 Financijska kriza skrenula je pozornost na važnost stabilnosti i povezanosti tržišta kapitala i financija, na kojima je fragmentacija i dalje prepreka rastu poduzeća i ulaganja: potrebno je usvojiti dodatne mjere, naročito u financijskom sektoru, kako bi se vratilo povjerenje tržišta i povjerenje u sve države članice.

3.4.

 EU-u je potrebna nova gospodarska strategija koja bi promicala kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski razvoj te nudila punu i produktivnu zaposlenost i pristojna radna mjesta za sve. EGSO je uvjeren da dovršenje dobro opremljenog i povezanog jedinstvenog tržišta, usmjerenog na potrebe građana i poduzeća, mora biti u središtu ravnomjerne i uključive europske integracije, revitalizirane, ažurirane i prilagođene novim tehnologijama i infrastrukturama na potpuno interoperabilnom digitalnom jedinstvenom tržištu. U tranziciji predviđenoj u Europskom zelenom planu poseban bi se naglasak stavio na ulogu modela poduzeća u čijem su središtu građani, primjerice poduzeća socijalne ekonomije.

3.5.

 EGSO smatra da je – uz temeljito administrativno pojednostavljenje, sveobuhvatan proces digitalizacije i intenzivnu izgradnju kapaciteta svih dionika – potrebno unaprijediti infrastrukturu za pojačano upravljanje jedinstvenim tržištem na europskoj i nacionalnoj razini, uz proaktivno uključivanje građana, potrošača i poduzeća u cilju poticanja pojednostavljenog i korisnicima prilagođenog osmišljavanja te pravovremene, transparentne i učinkovite provedbe i primjene pravila jedinstvenog tržišta kao osnove za uspješnu tranziciju prema učinkovitoj Europskoj uniji temeljenoj na digitalizaciji, koja bi bila dosljedna, uravnotežena i održiva iz gospodarskog, ekološkog i socijalnog aspekta.

3.6.

 EGSO ističe ono što je već naveo u vezi s potrebom „što hitnijeg premošćivanja infrastrukturnog, teritorijalnog i kulturnog digitalnog jaza koji danas predstavlja kočnicu u gospodarskom i društvenom razvoju EU-a i izvor nejednakosti životnih uvjeta i prilika za građane i poduzeća” (13).

3.7.

 EGSO smatra da bi se prilikom provedbe predložene strateške vizije moglo naići na rizike i otpor koji bi mogli usporiti proces njezine provedbe ako ne budu postojali novi mehanizmi upravljanja uz pomoć kojih bi se građani i poduzeća, kao i javni i privatni akteri na lokalnoj i regionalnoj razini, mogli uključiti kao proaktivni protagonisti u proces „odozdo prema gore” u okviru kojeg bi se saslušale i uvažile konkretne potrebe i problemi na terenu. Stoga europskim i nacionalnim institucijama preporučuje uvođenje novih struktura upravljanja kojima bi se moglo osigurati sudjelovanje i uključenost lokalnih aktera i civilnog društva u osmišljavanje i provedbu pravednih mjera koje odgovaraju stvarnim okolnostima u kojima se provode.

Bruxelles, 19. veljače 2020.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1)  Uvodna izjava predsjednice ESB-a Christine Lagarde na konferenciji za medije 12. prosinca 2019..

(2)  Godišnja strategija održivog rasta 2020. (COM (2019) 650 final).

(3)  Rezolucija EGSO-a o „Doprinosu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora programu rada Komisije za 2020. godinu i nadalje” (SL C 47, 11.2.2020., str. 1.).

(4)  Transforming our World: The 2030 Agenda for Sustainable Development („Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.”)

(5)  SL C 190, 5.6.2019., str. 24.

(6)  Mišljenje EGSO-a od 17. srpnja 2019.„Prema otpornijem i održivijem europskom gospodarstvu” (SL C 353, 18.10.2019., str. 23.).

(7)  Mišljenje EGSO-a od 17. srpnja 2019.„Nova vizija za dovršetak ekonomske i monetarne unije” (SL C 353, 18.10.2019., str. 32.).

(8)  Mišljenje EGSO-a od 19. listopada 2017.„Utjecaj socijalne dimenzije i europskog stupa socijalnih prava na budućnost Europske unije” (SL C 81, 2.3.2018., str. 145.), točke 1.2 i 2.2.

(9)  Primjerice, u sljedećim mišljenjima: „Načela učinkovitih i pouzdanih sustava socijalne skrbi” (SL C 13, 15.1.2016., str. 40.), „Utjecaj socijalne dimenzije i europskog stupa socijalnih prava na budućnost Europske unije” (SL C 81, 2.3.2018., str. 145.) i „Prijedlog preporuke Vijeća o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti” (SL C 440, 6.12.2018., str. 135.).

(10)  Mišljenje EGSO-a od 25. rujna 2019.„Europski stup socijalnih prava – evaluacija početne faze provedbe i preporuke za budućnost” (SL C 14, 15.1.2020., str. 1.).

(11)  Mišljenje EGSO-a od 17. srpnja 2019.„Poticanje jedinstvenog tržišta pogodnog za poduzetništvo i inovacije” (SL C 353, 18.10.2019., str. 6.), točke 1.3 i 1.5.

(12)  Mišljenje EGSO-a od 17. srpnja 2019.„Poticanje jedinstvenog tržišta pogodnog za poduzetništvo i inovacije” (SL C 353, 18.10.2019., str. 6.), točke 1.3 i 1.5.

(13)  Mišljenje EGSO-a od 18. listopada 2017.„Preispitivanje provedbe Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini provedbenog razdoblja”, (SL C 81, 2.3.2018., str. 102.), točka 1.8.

14.4.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 120/7

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Preporuci za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja

(COM(2019) 652 final)

(2020/C 120/02)

Izvjestitelj:

Petr ZAHRADNÍK

Zahtjev za savjetovanje:

Europska komisija, 6.2.2020.

Pravni temelj:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

4.2.2020.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

19.2.2020.

Plenarno zasjedanje br.:

550

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

129/10/17

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 EGSO sa zabrinutošću primjećuje smanjenje uspješnosti gospodarstva europodručja i postupno okončanje smanjenja stope nezaposlenosti, što ide ruku pod ruku s daljnjim povećanjem broja čimbenika rizika koji utječu na gospodarske rezultate.

1.2.

 Unatoč tomu, EGSO smatra da je Europski zeleni plan ključan element buduće ekonomske paradigme kako EU-a tako i europodručja te da može predstavljati prekretnicu i polazište za korjenite promjene. Mnogo će toga ovisiti o načinu na koji ćemo se nositi s tim promjenama. Njegov uspjeh može kvalitativno poboljšati Europu u ekonomskom i socijalnom pogledu; s druge strane, mogući neuspjeh može predstavljati smrtonosni rizik za cjelovitost EU-a.

1.3.

 Važni parametri gospodarskog razvoja, i iz tradicionalne perspektive i s gledišta novih elemenata sadržanih u Europskom zelenom planu, jesu neprekidna teritorijalna divergencija i razlike unutar EU-a, koji postoje unatoč relativno uspješnoj konvergenciji u proteklih nekoliko godina.

1.4.

 EGSO se slaže s tim da Europski zeleni plan može poslužiti kao platforma za promicanje zajedničke europske dodane vrijednosti, pogotovo zbog potrebe da se potpomogne i ubrza proces konvergencije.

1.5.

 EGSO napominje da je unatoč stalnim rizicima, posebno u nekim državama članicama, došlo do poboljšanja stanja, stabilnosti i funkcioniranja financijskog sektora u europodručju.

1.6.

 EGSO je uvjeren da strukturne reforme i ulaganja povezani e s provedbom Europskog zelenog plana mogu znatno doprinijeti gospodarskom blagostanju europodručja, čak i u onim državama članicama čiji je potencijal za rast trenutačno ispod prosjeka. Njime se može poduprijeti konvergencija unutar europodručja i cijelog EU-a.

1.7.

 EGSO smatra da su za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana hitno potrebni solidni financijski temelji koji trenutačno nisu u potpunosti osigurani. Posebno smo zabrinuti zbog nedostatne količine predloženih sredstava za Fond za pravednu tranziciju i odgovarajući mehanizam. Međutim, dodaje da će u tu svrhu od ključne važnosti biti uključivanje daljnjih nacionalnih javnih i privatnih sredstava u taj proces i stvaranje povoljnih uvjeta za njihovu dodjelu radi postizanja ciljeva Zelenog plana.

1.8.

 EGSO naglašava stalnu potrebu za oprezno ofenzivnom fiskalnom politikom u nadolazećem razdoblju, posebno s obzirom na očekivano usporavanje gospodarskog rasta, čime bi se trebala osigurati ravnoteža između ekonomske politike i stupova na kojima se temelji EMU. Usvajanje „zlatnog pravila” za javna ulaganja pridonijelo bi postizanju tih ciljeva.

1.9.

 EGSO preporučuje posvećivanje veće pozornosti prilagodbi poreznog sustava budućim potrebama radi poticanja ekološkijeg ponašanja potrošača i proizvođača, radi osiguravanja pravednih uvjeta oporezivanja kojima bi se izbjeglo daljnje povećanje razlika u prihodima i bogatstvu te radi sprečavanja poreznih prijevara, utaje i izbjegavanja poreza.

1.10.

 EGSO skreće pozornost na potrebu za usklađivanjem razvoja financijskih inovacija s utvrđivanjem pravila za nadzor i reguliranje financijskih tržišta u okolnostima dinamičnog razvoja novih vrsta financijskih platformi. Odbor ističe veliku važnost osiguravanja stabilnosti financijskog tržišta. Pritom ponovno upozorava na kašnjenje u provedbi preostalih ključnih elemenata, presudnih za dovršetak financijske unije.

2.   Kontekst

2.1.

 Gospodarski zamah europodručja usporava, nezaposlenost se prestala smanjivati, a inflacija je unatoč blagom rastu i dalje niska te ispod željenog cilja.

2.2.

 Izgledi za 2020. povezani su s većom učestalošću faktora rizika i nesigurnošću koja iz njih proizlazi. Ti rizici mogu izazvati duže razdoblje slabog rasta i niske inflacije te rasta plaća i nejednakosti u dohotku tijekom sljedećih godina, osim ako ne dođe do snažnog oporavka ulaganja, posebno u sektorima visoke produktivnosti u kojima europodručje i EU mogu biti konkurentni na globalnoj razini.

2.3.

 Unatoč povoljnim uvjetima na tržištu rada, 2018. i 2019. zabilježen je samo spor i umjeren rast realnih plaća (za manje od 1 %), a čak i taj porast i dalje je vrlo neravnomjerno raspoređen, uz neravnotežu u raspodjeli bogatstva. Naprotiv, u mnogim su slučajevima nejednakosti u plaćama porasle, a u nekim je zemljama stvarna plaća i dalje niža nego prije deset godina. To pridonosi rastu udjela siromašnih radnika, odnosno pojavi da ljudi, čak i ako su zaposleni, teško dosežu prihode za život iznad praga siromaštva ili se suočavaju s rizikom od socijalne isključenosti. Rast realnih plaća i smanjenje siromaštva važni su za podizanje životnog standarda i privatne potrošnje, s pozitivnim učinkom na proizvodnju i rast.

2.4.

 Veliki suficit tekućeg računa smanjio se, a blago se smanjila i razlika između država članica s deficitom i onih sa suficitom, uglavnom zbog slabljenja vanjske potražnje. Međutim, neke države članice još uvijek imaju prekomjeran suficit. Mjerama za smanjenje suficita – s pomoću ulaganja i plaća – pridonijelo bi se preokretanju trenda slabog rasta u europodručju.

2.5.

 Odlučujući novi element predstavlja Europski zeleni plan koji se smatra dugoročnom prilikom koja može utjecati na održiv gospodarski rast u kratkom vremenskom razdoblju. U kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju to će iziskivati velike financijske troškove. Od velike će važnosti biti novi predloženi instrumenti, plan ulaganja za održivu Europu i Fond za pravednu tranziciju.

2.6.

 Problem gospodarskog razvoja europodručja i dalje se očituje u njegovoj neuravnoteženosti, s obzirom na duboke posljedice posljednje gospodarske krize i razlike u strukturnim problemima gospodarstava država članica koje ne uspijevaju u potpunosti ostvariti svoj gospodarski potencijal. Ta neuravnoteženost ima i ozbiljne socijalne posljedice, posebno trajno siromaštvo i socijalnu isključenost. Iako u toj kategoriji trenutačno ima oko 5 milijuna manje ljudi u odnosu na 2012., EGSO se s pravom pita postoji li u slučaju očekivanog gospodarskog usporavanja vjerojatnost ponavljanja te situacije i jesu li EU i države članice sada spremniji za suočavanje se s tom prijetnjom.

2.7.

 Stanje, stabilnost i funkcioniranje financijskog sektora u europodručju znatno su se poboljšali od početka krize, ali i dalje postoje rizici i slabosti, osobito kod nekih nacionalnih financijskih sustava.

3.   Opće napomene

3.1.

 EGSO napominje da je europodručje i dalje u razdoblju gospodarskog rasta, premda slabijeg. U ovoj je fazi važno imati na umu da se EMU temelji na monetarnom i financijskom stupu, ekonomskom stupu, socijalnom stupu i političkom stupu. EGSO u skladu sa svojim ranijim mišljenjima (1) preporučuje da se osigura uravnoteženost tih stupova EMU-a; zanemarivanje i narušavanje te uravnoteženosti mogli bi dovesti do opasnih razlika.

3.2.

 Međutim, EGSO je mišljenja da se Europski zeleni plan može smatrati ključnim parametrom za provedbu potrebnih strukturnih reformi i s njima povezanih ulaganja. Simbioza Europskog zelenog plana i strukturnih reformi, uz poštovanje ciljeva održivog razvoja UN-a i načela europskog stupa socijalnih prava, može znatno poboljšati uvjete za dugoročni održivi gospodarski rast i uklanjanje socijalnih i okolišnih negativnih vanjskih utjecaja i određenih drugih tržišnih nedostataka.

3.3.

 EGSO smatra da su te reforme osobito važne za one države članice čiji je potencijal za rast znatno ispod prosjeka europodručja. Snažna ciljana ulaganja u proizvodne sektore omogućit će im da prevladaju tu prazninu u nadolazećem desetljeću.

3.4.

 EGSO naglašava da je važno imati na umu upozorenje da će europodručje bez dovoljno obimnih i održivih ulaganja biti suočeno s opasnošću od duljeg razdoblja niskog potencijalnog rasta i produktivnosti, niskih plaća, rastućih nejednakosti i neodržive inflacije.

3.5.

 EGSO napominje da će europodručje u predstojećem razdoblju morati pokazati veći stupanj odgovornosti i osjetljivosti na učinak gospodarstva na klimatske promjene. Njihov opseg i intenzitet trenutačno su jedan od najvažnijih, najpoznatijih i najpriznatijih globalnih sistemskih rizika.

3.6.

 EGSO smatra da je vrlo vjerojatno da će 2020. biti prekretnica, jer će te godine doći do pomaka u gospodarskoj paradigmi, u koju će biti uvršteni okolišni kriteriji kao sastavni dio donošenja odluka o tržištu. To će imati dalekosežne posljedice i nakon 2020. Ta se prekretnica smatra ključnom ne samo iz perspektive funkcioniranja gospodarskog sustava nego i iz perspektive očekivanih rezultata gospodarske politike. EGSO upozorava na to da bi loše upravljanje tom presudnom fazom moglo imati destruktivne posljedice na cijeli projekt EU-a. Stoga je od ključne važnosti da se oko tog pitanja složi cijeli niz aktera, npr. Europska komisija s državama članicama, države članice međusobno, pri čemu treba voditi računa o znatnim teritorijalnim razlikama i razlikama u interesima dionika iz raznih područja civilnog društva itd.

3.7.

 EGSO stoga smatra da Europski zeleni plan i glavni instrumenti njegove provedbe, prije svega plan ulaganja za održivu Europu i Fond za pravednu tranziciju, predstavljaju priliku da se odgovori na novonastale izazove i potrebe; njegova provedba bit će važan test usklađenosti interesa članova europodručja i cijelog EU-a. U tom pogledu države članice moraju braniti ne samo svoje vlastite potrebe nego i poštovati potrebe drugih članica i tražiti zajedničku poziciju u korist svih. Pritom se mora uzimati u obzir i učinak na pojedinačne segmente društva; pored ostalog, mora se osigurati pravedna raspodjela troškova i koristi klimatske politike među državama članicama i unutar njih.

3.8.

 EGSO upozorava da su zajednička sredstva kojima raspolaže proračun EU-a nedvojbeno nedostatna za ogromne izazove povezane s Europskim zelenim planom. Stoga je nužno razmisliti o novom okviru za financiranje zajedničkih strateških potreba EU-a, zahvaljujući kojemu bi se u taj proces uključili i nacionalni javni i privatni fondovi. EGSO dodaje da prilike za dodjelu tih sredstava postoje ne samo u isključivo „zelenim područjima” nego i u područjima koja mogu znatno doprinijeti postizanju ciljeva Europskog zelenog plana, kao što su digitalna transformacija, razvoj mrežnih industrija ili pametna i održiva prometna infrastruktura.

3.9.

 EGSO smatra da je ključno da strategije ulaganja europodručja i EU-a u novom desetljeću budu strogo koordinirane i da se u okviru njih poštuju interesi svih relevantnih aktera. U tu svrhu od 2021. mogu dobro poslužiti dva nova instrumenta – proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost te program InvestEU (2) – u kombinaciji s tradicionalnim načinima upravljanja sredstvima iz proračuna EU-a, kao što je kohezijska politika.

3.10.

 Gospodarska kriza 2008. zaustavila je proces gospodarske konvergencije među državama europodručja. Općenito govoreći, oporavak je neujednačen: znakovi oporavka zabilježeni su u središnjoj i istočnoj, ali ne i u južnoj Europi. U isto vrijeme, najuspješnije zemlje iz središnje, istočne i jugoistočne Europe pretekle su neka od tradicionalnih gospodarstava EU-a, a taj će se proces vjerojatno nastaviti i u sljedećem desetljeću. Međutim, konvergencija se mora dodatno poboljšati jer među državama članicama i dalje postoje znatne razlike. U tom kontekstu EGSO podržava održiv i uključiv rast EU-a kao cjeline, zahvaljujući kojemu bi se smanjile socijalne i gospodarske neravnoteže unutar država članica i među njima.

3.11.

 EGSO stavlja snažan naglasak na ravnotežu sastavnica gospodarske politike. Osobito je važno koristiti i instrumente fiskalne politike, na što ESB poziva posljednjih godina. ESB će vjerojatno i ubuduće primjenjivati prilagodljivu monetarnu politiku koja je usmjerena na rast i čiji je cilj ne samo približavanje stvarne inflacije ciljnoj vrijednosti nego i očuvanje uvjeta pogodnih za rast, uz istodobno osiguravanje financijske stabilnosti. EGSO također predlaže konsolidaciju uloge ESB-a kao zajmodavca u krajnjoj nuždi.

3.12.

 Poboljšanje fiskalne discipline u proteklom razdoblju omogućit će provođenje oprezno ofenzivne fiskalne politike u bliskoj budućnosti, pri čemu treba imati na umu učinke realnog gospodarskog usporavanja u nadolazećim godinama. Sada postoji vrlo velik manevarski prostor ne samo za ulaganja nego i za daljnje izrazito jačanje provedbe strukturne politike u cilju povećanja gospodarskog potencijala i uklanjanja preostalih neravnoteža i tržišnih nedostataka, uz istodobno osiguravanje pravednih radnih uvjeta i socijalne zaštite. To obuhvaća, na primjer, potporu funkcioniranju učinkovitih institucija, neovisnog i učinkovitog pravosuđa, kvalitetne javne uprave, snažnih okvira za borbu protiv korupcije, učinkovitih poreznih sustava, solidnih sustava obrazovanja, tržišno konformnih alata za promicanje poduzetništva, visokih standarda za osiguravanje naknade za nezaposlenost, ali i jačanje struktura socijalnog dijaloga, uključujući kolektivno pregovaranje.

3.13.

 EGSO je uvjeren da postoji prostor za daljnje razmatranje relevantnosti i održivosti postojećih parametara poreznih sustava. Europodručje je obilježeno relativno visokim poreznim opterećenjem, koje je povrh toga usredotočeno na oporezivanje rada; istodobno je udio ekoloških poreza i poreza na imovinu u ukupnim poreznim prihodima prosječno iznimno nizak. EGSO stoga napominje da je potrebno uvesti oblike oporezivanja kojima se olakšava porezno opterećenje u slučaju rada, a povećava oporezivanje u slučaju, primjerice, financijskih špekulacija. Preporučuje se uvođenje poštenih uvjeta oporezivanja, posebno u vezi s novim oblicima digitalnog gospodarstva, u kojima je kapital usmjeren uglavnom na stjecanje vrijednosti, a ne toliko na proizvodnju dobara i pružanje usluga. Ekološki usmjereni porezi u budućnosti bi mogli biti važan instrument za poticanje ekološkijeg ponašanja potrošača i proizvođača, a da se pritom znatno neće utjecati na uvjete za gospodarski rast. EGSO istodobno napominje da bilo kakve promjene u poreznim sustavima ne smiju dodatno pogoršati ionako neravnomjernu raspodjelu dohotka i bogatstva. EGSO poziva na nastavak i jačanje napora u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza (agresivno porezno planiranje) radi povećanja učinkovitosti poreznog sustava. EGSO se slaže s Europskom komisijom da je potrebno ojačati koordinaciju i suradnju među državama članicama u određivanju parametara porezne politike radi stvaranja pravednih uvjeta na jedinstvenom tržištu. EGSO također podupire Europsku komisiju u njezinim naporima i razmatranjima usmjerenima na postizanje konsenzusa o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) i stjecanje uvida o raspodjeli dobiti među državama članicama. Kao što je navedeno u prethodnom mišljenju (3) i potvrđeno u publikaciji EGSO-a „Oporezivanje – stavovi organiziranog civilnog društva”, EGSO smatra da porezna politika općenito te posebno borba protiv poreznih prijevara moraju ostati prioritet sljedeće Europske komisije. U tom smislu EGSO podržava rasprava o postupnom prelasku na glasovanje kvalificiranom većinom i redovni zakonodavni postupak u poreznim pitanjima, priznajući da sve države članice u svakom trenutku moraju imati dovoljno mogućnosti za sudjelovanje u postupku odlučivanja.

3.14.

 EGSO je opetovano isticao kako je izrazito važno poticati i poboljšavati funkcioniranje jedinstvenog tržišta te stvarati i osiguravati uvjete za pošteno tržišno natjecanje i dobro poslovno okruženje. Taj bi se problem mogao riješiti putem aktivnosti i mjera u okviru europskog semestra.

3.15.

 EGSO je svjestan činjenice da golemi strukturni izazovi europskog gospodarstva imaju neizbježne društvene učinke i posljedice. Ključni preduvjet za uspjeh u svladavanju tih izazova jesu osiguravanje i stvaranje uvjeta za razvoj novih profesionalnih vještina, razvoj sustavâ za mobilnost među zanimanjima te osiguravanje djelotvorne i primjerene socijalne zaštite. EGSO smatra da je europski stup socijalnih prava prikladna platforma za tu svrhu i slaže se s prijenosom njegova sadržaja u zakonodavstvo EU-a.

3.16.

 EGSO skreće pozornost na razlike između brzine kojom se primjenjuju inovacije u financijskom sektoru i mogućnosti regulatornih sustava da im se prilagode u vidu pravila i zaštite. Čini se da je tradicionalni sektor kreditiranja u velikoj mjeri osiguran sve strožim pravilima, no ona iziskuju visoke troškove usklađivanja, a poslovnom okruženju često su potrebni fleksibilniji i pristupačniji alati. U tom smislu bankovna unija i europodručje predstavljaju važan ekosustav, od kojeg se ipak očekuju bolji regulatorni sustavi i pravila uz pomoć kojih bi se poticala ulaganja na cijelom jedinstvenom tržištu i uklonile prepreke kako financijska tržišta i njihove stvarne aktivnosti ne bi ostali u velikoj mjeri ograničeni nacionalnim granicama.

3.17.

 EGSO ističe da proces uspostave financijske unije (bankovne unije funkcionalno povezane s unijom tržišta kapitala) te ekonomske i monetarne unije ni na kraju drugog desetljeća 21. stoljeća još nije u potpunosti dovršen. EGSO pozitivno ocjenjuje ostvareni napredak, posebno u području gospodarske unije, u okviru koje su se instrument europskog semestra i njegova stalna poboljšanja pokazali kao dragocjeni. Istodobno sa zabrinutošću primjećuje da u slučaju monetarne unije (iz perspektive niza država članica izvan europodručja, kao i u pogledu napretka u vanjskom predstavljanju europodručja i njegovog upravljanja) u posljednjih nekoliko mjeseci nije ostvaren nikakav konkretan napredak. EGSO pozdravlja povećanje otpornosti i solidnosti financijskog sektora europodručja te podupire mjere za uklanjanje preostalih slabosti. EGSO poziva na brzu provedbu europskog sustava osiguranja depozita (EDIS) i pozdravlja najavu Europske komisije o jačanju europskog nadzornog i regulatornog okvira, uključujući mjere protiv pranja novca.

3.18.

 Kako bi se dodatno ojačao politički stup EMU-a, EGSO pozdravlja stajalište Europske komisije u pogledu uključivanja socijalnih partnera u reforme usmjerene na zapošljavanje te socijalna i gospodarska pitanja, što se smatra ključnim za jačanje osjećaja odgovornosti i potporu provedbi reformi. Međutim, uključivanje socijalnih partnera i civilnog društva prije svega je bitno radi ravnoteže između financijskih, gospodarskih, socijalnih i političkih stupova EMU-a.

4.   Posebne napomene

4.1.

 EGSO smatra kako je neizbježno da zelena dimenzija i njezini socijalni učinci postanu sastavni dio ekonomskog sustava i svakodnevnog ponašanja gospodarskih subjekata, kao i subjekata koji tvore i provode politike.

4.2.

 Sadržaj Zelenog plana mora biti povezan sa socijalnom dimenzijom. Iako se moramo pozabaviti izazovom koji predstavljaju klimatske promjene, moramo promicati i uključiv rast, poboljšati prilagodljivost gospodarstva, smanjiti nejednakosti, postići pravedne uvjete rada za sve radnike, ojačati obrazovne sustave za osposobljavanje radnika i riješiti probleme povezane sa siromaštvom i socijalnom isključenošću. EGSO pozdravlja uključivanje europskog stupa socijalnih prava i ciljeva održivog razvoja u proces europskog semestra. Međutim, to se mora dodatno formalizirati.

4.3.

 EGSO s velikim zanimanjem prima na znanje prijedlog izrade plana ulaganja za održivu Europu i uvođenja Fonda za pravednu tranziciju, uvažava postavljanje njihovih ciljeva i pozdravlja predložene mjere kao što je povećanje udjela rashoda iz proračuna EU-a namijenjenih aktivnostima u području klime i okoliša. Međutim, dodaje da plan ulaganja za održivu Europu neće biti dostatan. Očekuje se da će se planom ulaganja omogućiti investicije u vrijednosti od približno 100 milijardi eura godišnje, dok će prema procjeni Europske komisije za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a do 2030. biti potrebno još oko 260 milijardi eura godišnje. Fond za pravednu tranziciju, kao temelj mehanizma za pravednu tranziciju, trebalo bi u tom pogledu ojačati. Predstojeća mišljenja EGSO-a sadržavat će detaljnije evaluacije o tim inicijativama.

4.4.

 EGSO predlaže da se Europski zeleni plan smatra platformom za promicanje zajedničke europske dodane vrijednosti, zajedničkih potreba i interesa te zajedničkog ulaganja, od čega će koristi imati i europodručje i cijeli EU, a ne samo pojedinačni akteri.

4.5.

 Radi uspješne provedbe Europskog zelenog plana vrlo je važno imati uravnotežen pristup diljem EU-a i europodručja. EGSO smatra da je taj parametar ključan za osiguravanje povoljnih uvjeta za kontinuiranu konvergenciju i makroekonomsku stabilnost.

4.6.

 EGSO ima na umu da je za fiskalnu održivost izrazito važno oprezno i postupovno besprijekorno funkcioniranje nacionalnih fiskalnih mehanizama. To na prihodovnoj strani podrazumijeva, primjerice, pravednost i transparentnost poreznih sustava i poštovanje poreznih pravila, a na rashodovnoj strani uvođenje poštenih pravila javne nabave ili primjenu kriterija kojima se utvrđuju i mjere učinkovitost i kvaliteta javne potrošnje.

4.7.

 EGSO preporučuje da se – u okviru poboljšanja funkcioniranja jedinstvenog tržišta i njegovih veza s europskim semestrom uz pomoć ciljane usmjerenosti u preporukama za pojedinačne zemlje, povezivanja s proračunom EU-a i dosljednog pridržavanja obveza iz tih preporuka – provodi sustavno ocjenjivanje koristi od tih procesa kako bi se popunili fiskalni kapaciteti, povećala konkurentnost Europe kao cjeline i poboljšala okolišna i društvena održivost.

4.8.

 Predmetom našeg interesa ne bi smjeli biti samo javni dug nego i zaštita javnog bogatstva. Znatna sredstva nisu potrebna samo za borbu protiv klimatskih promjena. Nakon stagnacije u javnim ulaganjima sada je ključno potaknuti ulaganja u javnu infrastrukturu (npr. u području digitalizacije), čime se neće samo kratkoročno poduprijeti gospodarski rast nego i osigurati dugoročni proizvodni kapaciteti za buduće blagostanje i konkurentnost. U skladu s argumentima Europske komisije fiskalna politika iziskuje komplementarnost s monetarnim kursom ESB-a. Proračunsko pravilo za javna ulaganja (tzv. zlatno pravilo) moglo bi u kombinaciji s fiskalnom disciplinom potaknuti i izazvati znatnije povećanje javnih ulaganja za tu svrhu.

4.9.

 Kako bi se povećala fleksibilnost i otpornost europodručja na ekonomske šokove, treba uvesti instrument uz pomoć kojeg bi se državama članicama pružala potpora pri otklanjanju posljedica takvih šokova i još boljem pripremanju na to da ih izdrže. EGSO stoga pozdravlja predloženi proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost (BICC) (4), kao i sporazum o jačanju uloge Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). EGSO istodobno upozorava na opasnost od narušavanja ravnoteže između ključnih stupova (vidjeti gore) na kojima počiva EMU. Kad je riječ o upravljanju instrumentima za stabilizaciju, EGSO podržava demokratizaciju posredstvom većeg uključivanja Europskog parlamenta i socijalnih partnera u politički stup ekonomske i monetarne unije, uz poštovanje načela europskog stupa socijalnih prava i ciljeva održivog razvoja.

Bruxelles, 19. veljače 2020.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1)  SL C 47, 11.2.2020., str.106.; SL C 353, 18.10.2019., str. 32.

(2)  Ta su pitanja nedavno bila tema mišljenja EGSO-a SL C 47, 11.2.2020., str.106., SL C 62, 15.2.2019., str. 131. i SL C 282, 20.8.2019., str. 20.

(3)  SL C 353, 18.10.2019., str. 90.

(4)  Vidjeti mišljenje EGSO-a SL C 47, 11.2.2020., str. 106.

DODATAK

Sljedeća točka mišljenja Stručne skupine promijenjena je kako bi odrazila amandman koji je usvojila Skupština iako je više od četvrtine glasova podržalo tekst u originalnom obliku (pravilo 59. stavak 4. Poslovnika):

3.13.

 EGSO je uvjeren da postoji prostor za daljnje razmatranje relevantnosti i održivosti postojećih parametara poreznih sustava. Europodručje je obilježeno relativno visokim poreznim opterećenjem, koje je povrh toga usredotočeno na oporezivanje rada; istodobno je udio ekoloških poreza i poreza na imovinu u ukupnim poreznim prihodima prosječno iznimno nizak. EGSO je stoga svjestan potrebe za uvođenjem oblika oporezivanja kojima se olakšava porezno opterećenje u slučaju rada, a povećava oporezivanje u slučaju, primjerice, financijskih špekulacija. Preporučuje se uvođenje poštenih uvjeta oporezivanja, posebno u vezi s novim oblicima digitalnog gospodarstva, u kojima je kapital usmjeren uglavnom na stjecanje vrijednosti, a ne toliko na proizvodnju dobara i pružanje usluga. Ekološki usmjereni porezi u budućnosti bi mogli biti važan instrument za poticanje ekološkijeg ponašanja potrošača i proizvođača, a da se pritom znatno neće utjecati na uvjete za gospodarski rast. EGSO istodobno napominje da bilo kakve promjene u poreznim sustavima ne smiju dodatno pogoršati ionako neravnomjernu raspodjelu dohotka i bogatstva. EGSO poziva na nastavak i jačanje napora u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza (agresivno porezno planiranje) radi povećanja učinkovitosti poreznog sustava. EGSO se slaže s Europskom komisijom da je potrebno ojačati koordinaciju i suradnju među državama članicama u određivanju parametara porezne politike radi stvaranja pravednih uvjeta na jedinstvenom tržištu. EGSO također podupire Europsku komisiju u njezinim naporima i razmatranjima usmjerenima na postizanje konsenzusa o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) i stjecanje uvida o raspodjeli dobiti među državama članicama. EGSO podupire inicijativu Komisije o glasovanju kvalificiranom većinom, ali smatra važnim da se ono uvodi postupno i da se postigne širok konsenzus o uvjetima za njegovu primjenu.

Rezultat glasovanja o amandmanu:

za:

80

protiv:

48

suzdržani:

21