Tečajna lista eura (1)

20. ožujka 2020.

(2020/C 94/01)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0707
JPY	japanski jen	118,37
DKK	danska kruna	7,4691
GBP	funta sterlinga	0,91028
SEK	švedska kruna	11,0598
CHF	švicarski franak	1,0546
ISK	islandska kruna	150,70
NOK	norveška kruna	12,1215
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,191
HUF	mađarska forinta	350,91
PLN	poljski zlot	4,5315
RON	rumunjski novi leu	4,8505
TRY	turska lira	6,9806
AUD	australski dolar	1,8226
CAD	kanadski dolar	1,5257
HKD	hongkonški dolar	8,3056
NZD	novozelandski dolar	1,8521
SGD	singapurski dolar	1,5515
KRW	južnokorejski von	1 335,64
ZAR	južnoafrički rand	18,5127
CNY	kineski renminbi-juan	7,5919
HRK	hrvatska kuna	7,6098
IDR	indonezijska rupija	17 050,90
MYR	malezijski ringit	4,7052
PHP	filipinski pezo	54,895
RUB	ruski rubalj	85,1038
THB	tajlandski baht	34,851
BRL	brazilski real	5,3937
MXN	meksički pezo	25,6864
INR	indijska rupija	80,4650

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.9737 — Ageas Portugal/JMRS/SPSI)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2020/C 94/02)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Objava jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te upućivanja na objavu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina

(2020/C 94/03)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Achterhoek – Winterswijk”

Referentni broj: PDO-NL-02402

Datum zahtjeva: 21. studenoga 2017..

1.   Naziv koji je potrebno upisati u registar

Achterhoek – Winterswijk

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorija proizvoda od vinove loze

1.

Vino

3.	Likersko vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

9.	Gazirano biser vino

15.	Vino od prosušenoga grožđa

16.	Vino od prezreloga grožđa

4.   Opis vina

Vino kategorije 1.: VINO: crno vino, suho, voćno ili slatko

Sorte grožđa: Regent (N), Pinotin (N), Acolon (N), Cabertin (N), Cabernet Cortis (N), Monarch (N) ili njihova mješavina

Organoleptička svojstva

Boja: tamnocrvena, ovisi o kombinaciji sorti

Aroma: tamnocrvenog bobičastog voća, kao što su šumsko voće, kupine i trešnje. Specifična aroma ovisi o kombinaciji sorti.

Okus: fine voćne arome za jednostavna vina, sadržava tanine.

Analitička svojstva

Suho voćno vino sadržava od 0,5 do 6 g/L šećera.

Slatka crna vina sadržavaju od 15 do 30 g/L šećera.

Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10,5
Najmanja ukupna kiselost	63,84 miliekvivalenta po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Vino kategorije 1.: VINO: crno vino, odležano u bačvama

Sorte grožđa: Regent (N), Pinotin (N), Acolon (N), Cabertin (N), Cabernet Cortis (N), Monarch (N) ili njihova mješavina

Organoleptička svojstva

Boja: intenzivna crvena, ovisi o kombinaciji sorti

Miris: tamnocrvenog bobičastog voća, kao što su šumsko voće, kupine i trešnje. Specifična aroma ovisi o kombinaciji sorti.

Okus: vina punog tijela s notama vanilije, na osnovi zrele taninske strukture

Analitička svojstva

Vino sadržava od 0,5 do 6 g/L šećera.

Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	11,5
Najmanja ukupna kiselost	63,84 miliekvivalenta po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Vino kategorije 1.: VINO: bijelo vino, suho, voćno ili slatko

Sorte grožđa: Johanniter (B), Souvignier Gris (Rs), Solaris (B), Merzling (B) ili mješavina tih sorti

Organoleptička svojstva

Boja: od žute do zlatnožute, ovisno o kombinaciji

Miris: za vina sorti Solaris i Merzling: miris tropskog voća; vina sorti Johanniter i Souvignier Gris imaju aromu zrelog voća, kao što su žute jabuke.

Okus: voćni i svjež; vina sorte Johanniter sadržavaju note rizlinga, djelomično zbog svoje kiselosti, dok je vino sorte Souvignier Gris punijeg tijela.

Vina sorte Solaris imaju osvježavajuću kiselost, a okus vina sorte Merzling odlikuje kombinacija slatkoće i kisele voćnosti.

Analitička svojstva

Sadržaj šećera u suhom vinu: 1–8 grama po litri

Sadržaj šećera u slatkom vinu: 15–30 grama po litri

Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10,5
Najmanja ukupna kiselost	77,14 miliekvivalenta po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Vino kategorije 1.: VINO: bijelo vino, odležano u bačvama

Sorta grožđa: Solaris (B)

Organoleptička svojstva

Boja: zlatnožuta

Miris: buke voća s autohtonog područja i tropskog voća, kao što je mango ili zreli ananas

Okus: kisela svježina. Bačve daju vinu drvenaste note i kremasti okus.

Analitička svojstva:

Vino sadržava od 15 do 30 g/L šećera.

Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10,5
Najmanja ukupna kiselost	77,14 miliekvivalenta po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Vino kategorije 1.: VINO: ružičasto vino, punog voćnog okusa

Sorte grožđa: Regent (N), Pinotin (N), Acolon (N), Cabertin (N), Cabernet Cortis (N), Monarch (N) ili njihova mješavina, uz mogućnost miješanja sa sortama Solaris (B)/Johanniter (B)

Organoleptička svojstva

Boja: boja lososa

Miris: slatkast miris bobičastog voća

Okus: voćni, malo sladak, pun

Analitička svojstva

Vino sadržava od 3 do 10 g/L šećera.

Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10
Najmanja ukupna kiselost	63,84 miliekvivalenta po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Vino kategorije 3.: LIKERSKO VINO, crno

Sorte grožđa: Regent (N), Pinotin (N), Acolon (N), Cabertin (N) ili njihova mješavina

Organoleptička svojstva

Boja: crvena

Miris: sladak, aroma crnog ribiza i blago pikantan

Okus: pikantan, s dobrom ravnotežom slatkoće i voćne kiselosti

Analitička svojstva:

Vino sadržava od 50 do 100 g/L šećera.

Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	18
Najmanja ukupna kiselost	63,84 miliekvivalenta po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Vino kategorije 5.: KVALITETNO PJENUŠAVO VINO, bijelo

Sorte grožđa: Johanniter (B), Souvignier Gris (Rs), Solaris (B) ili njihova mješavina

Organoleptička svojstva

Boja: bijela

Miris: aroma jabuke i agruma

Okus: voćni, svjež sa sitnim mjehurićima, prilično pun

Analitička svojstva:

Vino sadržava od 5 do 16 g/L šećera.

Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10,5
Najmanja ukupna kiselost	79,8 miliekvivalenata po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Vino kategorije 9.: GAZIRANO BISER VINO, ružičasto

Sorte grožđa: Regent (N), Pinotin (N), Acolon (N), Cabertin (N), Cabernet Cortis (N), Monarch (N) ili njihove mješavine, uz mogućnost miješanja sa sortama Solaris / Johanniter (B)

Organoleptička svojstva

Boja: boja lososa

Miris: blag, aroma bobičastog voća

Okus: voćni, izaziva osjet peckanja

Analitička svojstva:

Vino sadržava od 5 do 16 g/L šećera.

Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10
Najmanja ukupna kiselost	63,84 miliekvivalenta po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Vino kategorije 15.: VINO od prosušenoga grožđa, bijelo

Sorta grožđa: Solaris (B)

Organoleptička svojstva

Boja: zlatnožuta

Miris: aroma zrelog tropskog voća, meda

Okus: pun, kremast, sladak s punom svježinom

Analitička svojstva

Vino sadržava od 120 do 240 g/L šećera.

Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	66,5 miliekvivalenata po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Vino kategorije 16.: VINO od prezreloga grožđa, bijelo

Sorta grožđa: Solaris (B)

Organoleptička svojstva

Boja: zlatnožuta

Miris: aroma zrelog tropskog voća, meda

Okus: pun, kremast, sladak s punom svježinom

Analitička svojstva

Vino sadržava od 50 do 120 g/L šećera.

Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	12
Najmanja ukupna kiselost	73,15 miliekvivalenata po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Postupci proizvodnje vina

a.   Osnovni enološki postupci

Pravila proizvodnje vina i poseban enološki postupak

Sljedeća pravila proizvodnje vina primjenjuju se na sve kategorije vina navedene u nastavku.

—	Za maksimalno pojačavanje primjenjuju se pravila utvrđena u uredbi EU-a, uz mogućnost dodatnog pojačavanja od 0,5 % ako to u predmetnoj godini dopuštaju nacionalna tijela (u ovom slučaju Ministarstvo poljoprivrede, prirode i kvalitete hrane).

—	Za otkiseljavanje se primjenjuju ograničenja utvrđena u uredbi EU-a.

—	Za dokiseljavanje se u svakoj godini mora dobiti odobrenje nacionalnih tijela (u ovom slučaju Ministarstva poljoprivrede, prirode i kvalitete hrane) na temelju zahtjeva za predmetnu godinu, nakon čega se primjenjuju ograničenja utvrđena uredbom EU-a.

Vino kategorije 1.: VINO: crno vino, suho, voćno ili slatko

Poseban enološki postupak

Fermentacija pulpe tijekom najmanje četiri dana

Vino kategorije 1.: VINO: crno vino, odležano u bačvama

Poseban enološki postupak

Fermentacija pulpe tijekom najmanje četiri dana

Starenje u drvenim bačvama tijekom najmanje osam mjeseci

Vino kategorije 1.: VINO: bijelo vino, suho, voćno ili slatko

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

Vino kategorije 1.: VINO: bijelo vino, odležano u bačvama

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

Starenje u drvenim bačvama barem 50 % količine tijekom najmanje tri mjeseca

Vino kategorije 1.: VINO: ružičasto vino, voćna punoća

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

Vino kategorije 3.: LIKERSKO VINO, crno

Poseban enološki postupak

Fermentacija pulpe tijekom najmanje četiri dana

Starenje u drvenim bačvama tijekom najmanje godinu dana

Dodavanje vinskog alkohola

Vino kategorije 5.: KVALITETNO PJENUŠAVO VINO, bijelo

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

Druga fermentacija u boci tradicionalnom metodom

Vino kategorije 9.: Gazirano BISER VINO, ružičasto

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

Dodavanje ugljikova dioksida tijekom buteljiranja (pri najvećem tlaku od 2,5 bara)

Vino kategorije 15.: VINO od prosušenoga grožđa, bijelo

Poseban enološki postupak

Kasna berba, grožđe ubrano rukom

Grožđe sušeno prirodno, zatim sušeno na slami, tijekom najmanje dva tjedna

Prerađeno u vino hladnom fermentacijom na temperaturi nižoj od 18 °C

Vino kategorije 16.: VINO od prezreloga grožđa, bijelo

Poseban enološki postupak

Kasna berba grožđa sa sadržajem šećera od najmanje 120 Oechsleovih stupnjeva

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

b.   Najveći prinosi

Crno, Regent (N)

50 hektolitara po hektaru

Crno, Pinotin (N)

50 hektolitara po hektaru

Crno, Monarch (N)

50 hektolitara po hektaru

Crno, Acolon (N)

50 hektolitara po hektaru

Crno, Cabertin (N)

50 hektolitara po hektaru

Crno, Cabernet Cortis (N)

50 hektolitara po hektaru

Bijelo, Souvignier Gris (Rs)

60 hektolitara po hektaru

Bijelo, Souvignier Gris (Rs), prosušeno grožđe

20 hektolitara po hektaru

Bijelo, Souvignier Gris (Rs), prezrelo grožđe

40 hektolitara po hektaru

Bijelo, Johanniter (B)

60 hektolitara po hektaru

Bijelo, Johanniter (B), prosušeno grožđe

20 hektolitara po hektaru

Bijelo, Johanniter (B), prezrelo grožđe

40 hektolitara po hektaru

Bijelo, Solaris (B)

50 hektolitara po hektaru

Bijelo, Solaris (B), prosušeno grožđe

20 hektolitara po hektaru

Bijelo, Solaris (B), prezrelo grožđe

40 hektolitara po hektaru

Bijelo, Merzling (B)

60 hektolitara po hektaru

6.   Definirano zemljopisno područje

Definirano zemljopisno područje nalazi se u istočnom dijelu regije Achterhoek, proteže se do granice s Njemačkom i omeđeno je granicama općine Winterswijk.

Unutar područja Achterhoek – Winterswijk vinogradi obuhvaćeni tom zaštićenom oznakom izvornosti uključuju područja čija su tla razvrstana kao HN21, KX i eZE23. Obuhvaćaju i tla razvrstana kao HN23, ZG23 i ZG21, u čijem su sastavu humus i ilovača, koji su važni za uzgoj grožđa. Tlo na definiranom području najvećim se dijelom sastoji od tih vrsta tla.

Općina uključuje veliko rubno područje koje se sastoji od devet zaseoka, a svi su oni dio općine Winterswijk. Riječ je o sljedećim zaseocima, koji su navedeni redom prema položaju na karti u smjeru kazaljke na satu: Meddo (1 448 stanovnika), Huppel (414 stanovnika), Henxel (268 stanovnika), Ratum (354 stanovnika), Brinkheurne (272 stanovnika), Kotten (798 stanovnika), Woold (861 stanovnik), Miste (675 stanovnika) i Corle (281 stanovnik). Zaseok Meddo jedini ima seoski centar s raznim sadržajima.

7.   Glavne sorte vinove loze

Cabertin (N) (VB-91-26-17)

Cabernet Cortis

Johanniter (B)

Monarch

Acolon

Pinotin (N)

Regent (N)

Souvignier Gris

Solaris

Merzling (B)

8.   Opis povezanosti

Definirano područje:

Većina definiranog područja nalazi se na istočnom nizozemskom platou i ima različitu strukturu tla (sadržava ilovaču i vapno) od područja regije Achterhoek koja se nalaze zapadno od općine Winterswijk (čije se tlo sastoji od gline fluvijalnog podrijetla i površinskih nanosa pijeska).

Područje općine Winterswijk poznato je po svojem krajoliku ispresijecanom živicom i kamenolomima koji sadržavaju fosilne ostatke. Slojevi iz razdoblja donje jure (lijas) mogu se naći na površini brojnih korita u općini Winterswijk. Stoga je nizozemska vlada 2005. područje općine Winterswijk proglasila nacionalnim krajobrazom, a ono ukupno obuhvaća gotovo 22 000 hektara.

Tlo

Oko općine Winterswijk proteže se tlo „istočnog nizozemskog platoa”, koje sadržava ilovaču i vapno. U drugim dijelovima regije Achterhoek tlo se sastoji od gline fluvijalnog podrijetla i površinskih nanosa pijeska.

Definirano područje ima različite vrste tla koje se međusobno izmjenjuju i spajaju.

Tipovi tla imaju sljedeća svojstva:

—	Znatan sloj humusa.

—	Tlo sadržava ilovaču koja vinu daje punoću okusa i sprečava isušivanje tla.

—	Sloj ilovače (lutum) smanjit će brzinu sušenja vinove loze.

—	Pjeskoviti gornji sloj tla osigurava dobru vodnu bilancu.

—	Podzemne vode apsorbiraju minerale iz podzemnih slojeva (kao što je u njima sadržano vapno) i osiguravaju dobru opskrbu vinove loze hranjivim tvarima.

Klima i okoliš

Definirano područje nije daleko od mjerne postaje nizozemskog Kraljevskog meteorološkog instituta u Hupselu, gdje su klimatski prosjeci (u razdoblju 2010.–2015.) za vinogradarsku sezonu od svibnja do rujna iznosili:

—	prosječna temperatura: 15,58 °C

—	prosječna najniža temperatura: 9,93 °C

—	prosječna najviša temperatura: 20,83 °C

—	prosječna relativna vlažnost zraka: 78,36 %

—	prosječna količina padalina: 78,54 mm mjesečno

—	prosječan broj sunčanih sati: 192,93 sata mjesečno

Činjenica da su noćne temperature malo ispod nacionalnog prosjeka pridonosi postizanju svježine i voćnosti vina, dok nešto veće maksimalne temperature i veći broj sunčanih sati omogućuju da grožđe bude zrelije.

Ljudski čimbenici (uzgoj i proizvodnja vina)

Za postupak uzgoja karakteristične su sljedeće posebno odabrane prakse za proizvodnju kvalitetnog vina:

—	Odabir sorti: Odabrane sorte mogu dobro dozrijevati u lokalnom okruženju i osigurati potrebne arome. Odabrane su i zbog svoje otpornosti kako bi se doprinijelo održivosti uzgoja.

—

Gustoća sadnje: Redovi su međusobno udaljeni od 2 do 2,2 metara (kako bi se osiguralo da imaju dovoljno sunčeve svjetlosti), pri čemu je razmak između trsova 1–1,25 metara. Stoga je površina po trsu oko 2,2 m2, čime se osigurava da svaki trs dobije dovoljno hranjivih tvari (radi dozrijevanja grožđa i razvijanja aroma).

—	Tlo staza između redova ostavlja se golo kako bi apsorbiralo što više topline noću radi ubrzavanja zrenja. Time se pomaže i u zaštiti od noćnog mraza. Staze mogu biti i zelene, s pokrovom niske vegetacije.

—	Izdanci vinove loze orezuju se kad je vrijeme povoljno za rast kako bi se osiguralo da hranjive tvari dospiju do grozdova.

—	Uzgoj je ograničen (najveći prinos naveden je u opisu vina). Grozdovi se prema potrebi prorjeđuju.

—

Uzgoj vinove loze: Odlučeno je da se primjenjuje metoda Guyot (vinova loza pričvršćuje se na žicu svake godine), s listovima koji rastu u visinu do približno 2,2 metara (radi apsorpcije sunčeve svjetlosti za fotosintezu) i otvorenim prostorom oko grožđa nakon uklanjanja listova (brže sušenje, sunčeva svjetlost).

—	Jedna od ključnih odluka u postupku uzgoja jest odabir trenutka za berbu grožđa. Odluka se donosi na temelju vrlo pomnog praćenja dozrijevanja grožđa (njegova sadržaja šećera, kiselosti (pH) i aroma) kako bi se dobilo kvalitetno vino.

Sljedeći postupci imaju posebno važnu ulogu u oblikovanju svojstava proizvedenih vina:

—	Vina se proizvode na temelju specifikacija prilagođenih kakvoći berbe (sadržaj neprevrelog šećera, kiselost, najmanji udio alkohola, starenje u dodiru s drvom). Svake godine skupina kušača odlučuje o točnom sastavu svake mješavine i o tome treba li stariti u bačvi.

—	Hladna fermentacija bijelih i ružičastih vina kako bi bila svježa i voćna.

—	Uporaba drvenih bačvi za starenje crnih vina kako bi dobila puni okus s mekim taninima, a bijela vina podvrgavaju se djelomičnom starenju u dodiru s drvom kako bi se proizvelo punije vino.

Uzročna povezanost

Kvaliteta vina rezultat je kombinacije klime, tla, uzgoja i postupaka proizvodnje vina.

Kombinacija slojeva tla osigurava dobru vodnu bilancu. Podzemni sloj tla zaslužan je za opskrbu vapnom i mineralnim hranjivim tvarima putem podzemnih voda, dok ilovača i humus u površinskom sloju tla osiguravaju potrebne uvjete za optimalan razvoj grožđa.

Tla koja sadržavaju humus i ilovaču idealna su uzgoj vinove loze. Dobro zadržavaju vlagu i hranjive tvari, što omogućuje potpuni razvoj aroma grožđa i proizvodnju vina punog i snažnog okusa, čak i u prilično suhim razdobljima.

Klima (više kontinentalnog tipa) omogućuje postizanje željene zrelosti, uz očuvanje svježeg i voćnog okusa vina (zahvaljujući nešto nižim noćnim temperaturama).

Ljudski doprinos, primjerice odabir sorti, metoda uzgoja (maksimalno iskorištavanje sunčeve svjetlosti, prorjeđivanje grozdova), upravljanje berbom (provjera razine šećera, kiselosti i aroma) i postupci proizvodnje vina (hladna fermentacija, starenje u drvenim bačvama), dodatni su aspekt koji, zajedno s tlom i klimom, omogućuje proizvodnju kvalitetnih vina. Dobivena vina prepoznatljiva su sortna i miješana vina (puna i voćna), svježa bijela (zrelo voće/aroma agruma)/ružičasta vina i crna vina mekih tanina.

Ukratko, kombinacijom klime (svježina i zrenje), tla (ilovača/humus s vapnom za dobru vodnu bilancu i hranjive tvari), uzgoja (odabir sorti, gustoća vinove loze, rezanje lišća, odluke o berbi) i postupaka proizvodnje vina (kao što su hladna fermentacija, primjena starenja u bačvama) osigurava se:

—	svježina i puni voćni okus bijelih i ružičastih vina;

—	meki tanini i puni okus crnih vina.

Ta se kombinacija primjenjuje na kategoriju „vino”, ali i na druge kategorije vina („likersko vino”, „kvalitetno pjenušavo vino”, „biser vino”) koja se proizvode na isti način i od istog grožđa kao i vino kategorije 1. „vino” („bazno vino”), ali kojima su svojstva specifična za kategoriju dodana dodatnim postupcima tijekom procesa proizvodnje vina.

Za „vino od prosušenoga grožđa” i „vino od prezreloga grožđa” važna je i kombinacija klime, tla, uzgoja i postupaka proizvodnje vina. Međutim, ta kvalitetna desertna vina proizvode se duljim dozrijevanjem grožđa (veći udio šećera) i sušenjem (veći udio šećera/koncentracija aroma).

Podaci o ostalim kategorijama vina (osim kategorije „vino”)

—

Likersko vino Likersko vino sastoji se od „baznog vina” s istim organoleptičkim svojstvima (koja proizlaze iz kombinacije tla, klime i ljudskog djelovanja) kao i kategorija „vino”, ali sa željenim sadržajem neprevrelog šećera likerskog vina. Nadalje, likersko vino stari u bačvama najmanje jednu godinu (što omogućuje razvoj mekših tanina i drvenih nota) i dodaje se vinski alkohol kako bi se vino pretvorilo u liker. Likersko vino ima najmanju stvarnu alkoholnu jakost u iznosu od 18 %.

—

Kvalitetno pjenušavo vino „Bazno vino” za kvalitetno pjenušavo vino ima ista organoleptička svojstva kao i kategorija „vino” (jednaka svježina i voćni okus koji proizlaze iz kombinacije tla, klime i ljudskog djelovanja). Pored toga, posjeduje svojstva koja proizlaze iz prerade baznog vina u pjenušavo vino fermentacijom u boci (tradicionalna metoda), što vinu daje elegantnu pjenu. Nadtlak vina iznosi najmanje 3,5 bara. Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost mješavine upotrijebljene za kvalitetno pjenušavo vino iznosi 10,5 %.

—

Gazirano biser vino „Bazno vino” upotrijebljeno za biser vino također ima ista organoleptička svojstva kao i kategorija „vino” (jednaka svježina i voćni okus koji proizlaze iz kombinacije tla, klime i ljudskog djelovanja). Ima i svojstva koja proizlaze iz dodavanja ugljikova dioksida radi dobivanja sitnih mjehurića. Gazirano biser vino ima najmanju stvarnu alkoholnu jakost od 10 % i nadtlak od najviše 2,5 bara. To je svježe i vrlo voćno ljetno vino.

—

Vino od prosušenoga grožđa (desertno vino) Praksa duljeg dozrijevanja grožđa prije njegova sušenja u trajanju od najmanje dva tjedna ključna je za koncentraciju šećera i aroma u vinu od prosušenoga grožđa. Hladnom fermentacijom dobiva se vino najmanje stvarne alkoholne jakosti od 9,4 %. Koncentracija aroma u tom voćnom vinu posljedica je kombinacije tla, klime i ljudskog djelovanja. Vino svoj puni okus prije svega duguje posebnoj pažnji vinara koji ga proizvode.

—

Vino od prezreloga grožđa (desertno vino) Zahvaljujući prije svega dužem dozrijevanju grožđa, vino od prezreloga grožđa ima sadržaj šećera od najmanje 110 Oechsleovih stupnjeva. Rezultat je tog postupka, koji uključuje hladnu fermentaciju bez pojačavanja, vino najmanje stvarne alkoholne jakosti od 12 % za čiju je voćnost zaslužna kombinacija tla, klime i ljudskog djelovanja. Vino svoj puni okus prije svega duguje posebnoj pažnji vinara koji ga proizvode. Zahvaljujući tom pristupu, vina i dalje svake godine osvajaju medalje na brojnim natjecanjima koja se održavaju u Nizozemskoj i inozemstvu (npr. u Beču).

9.   Osnovni dodatni uvjeti

Nema

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.rvo.nl/sites/default/files/2017/06/Productdossier-BOB-Achterhoek-Winterswijk.pdf

---

(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 94/04)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Touraine”

Referentni broj: PDO-FR-A0501-AM01

Datum obavijesti: 19. prosinca 2019..

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Zemljopisno područje

Kako bi se uzela u obzir spajanja općina do kojih je došlo na zemljopisnom području oznake, brisanje i dodavanje općine, izmijenjeno je zemljopisno područje.

U skladu s tim jedinstveni dokument mijenja se u točki 6.

2.   Razgraničeno područje čestice

U poglavlju 1. odjeljku IV. točki 2. specifikacije proizvoda nakon riječi „9. lipnja 2010.” dodane su riječi „i 14. lipnja 2018.”.

Tom se izmjenom dodaje datum na koji je nadležno nacionalno tijelo odobrilo izmjenu razgraničenog područja čestice unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Definiranje područja čestice provodi se utvrđivanjem onih čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom zaštićenom oznakom izvornosti.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

3.   Područje u neposrednoj blizini

Kako bi se u obzir uzela spajanja općina do kojih je došlo na zemljopisnom području oznake, brisanje općine, zemljopisno područje u neposrednoj blizini izmijenjeno je.

U skladu s time jedinstveni dokument mijenja se u točki 9.

4.   Sorte vinove loze

Za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” za crna vina izbrisane su sorte cabernet franc, cabernet sauvignon i gamay.

Uslijed te izmjene sorta côt od sada je jedina moguća sorta za crna vina. Predmetna izmjena zatražena je s obzirom na to da je sorta côt povijesna sorta regije i na predmetnom se području od nje dobivaju kvalitetniji proizvodi.

Za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” za ružičasta vina izbrisane su sorte cabernet franc i cabernet sauvignon.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

5.   Udio sorti na poljoprivrednom gospodarstvu

Zbog brisanja određenih sorti za crna i ružičasta vina za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” izmijenjena su pravila o udjelu sorti na poljoprivrednom gospodarstvu.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

6.   Razmak između redova

Za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” mijenja se razmak između redova i umjesto dosadašnjeg najmanjeg razmaka od 1 m, sada iznosi najmanje 0,90 m.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

7.   Rezidba

Za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” pravila o rezidbi, koja su se razlikovala ovisno o sorti, pojednostavnjena su i glase kako slijedi:

„S najviše 11 pupova po trsu:

—	ili rezidbom jednostruki Guyot, s jednim krakom ili dva kraka na kojima se nalazi samo jedan dugačak krak;

—	ili kratkom rezidbom (u obliku vaze na četiri kraka, u obliku kordonca ili kordonca Royat), s najviše tri pupa po rezniku;

Bez obzira na način rezidbe broj rodnih izdanaka u godini po trsu iznosi najviše 11”.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

8.   Uzgoj kroz sustav brajdi

Posebne odredbe o uzgoju kroz sustav brajdi brišu se za dodatni zemljopisni naziv „Amboise”.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

9.   Sadržaj šećera u grožđu

Za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” sadržaji šećera povećani su kako bi se zajamčila viša razina kvalitete grožđa:

Najmanji sadržaj šećera u grožđu (g po litri mošta)

Suha bijela vina	179
Polusuha, poluslatka i slatka vina	212
Ružičasta vina	179
Crna vina	189

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost

Suha bijela vina	11 %
Polusuha, poluslatka i slatka bijela vina	13 %
Ružičasta vina	11 %
Crna vina	11 %

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

10.   Prinos i najveći prinos

Za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” prinos se smanjuje s 55 hektolitara na 52 hektolitra po hektaru za bijela vina.

Za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” najveći prinos se smanjuje sa 63 hektolitra na 60 hektolitara po hektaru za crna i bijela vina i sa 67 na 60 hektolitara za ružičasta vina.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

11.   Gubitak prava na oznaku

Za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” pravo na kontroliranu oznaku izvornosti gubi se iznad 65 hektolitara po hektaru za bijela vina i 70 hektolitara po hektaru za crna i ružičasta vina.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

12.   Mješavina

Zbog brisanja određenih sorti za ružičasta vina za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” stvorena su pravila o udjelu u mješavini.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

13.   Fermentabilni šećeri

Za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” kategorija polusuhih ružičastih vina izbrisana je zbog neupotrebe.

Za suha bijela vina s dodatnim zemljopisnim nazivom „Amboise” sadržaj fermentabilnih šećera smanjen je s najviše 9 g po litri na najviše 8 g po litri.

Za polusuha bijela vina s dodatnim zemljopisnim nazivom „Amboise” sadržaj fermentabilnih šećera smanjen je s najmanje 9 g po litri na najmanje 8 g po litri.

Za suha ružičasta vina s dodatnim zemljopisnim nazivom „Amboise” sadržaj fermentabilnih šećera smanjen je s najviše 9 g po litri na najviše 6 g po litri.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

14.   Pojačavanje

Za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” bijela vina sa sadržajem fermentabilnih šećera iznad 8 g po litri proizvode se bez pojačavanja. Svrha je navedene izmjene ograničiti mogućnosti pojačavanja.

Uz to, za sva vina s dodatnim zemljopisnim nazivom „Amboise” pojačavanje je ograničeno na 1 %.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

15.   Kapacitet vinskog podruma

Za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” briše se posebna odredba o kapacitetu vinskog podruma.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

16.   Dozrijevanje

Za bijela i crna vina s dodatnim zemljopisnim nazivom „Amboise” trajanje dozrijevanja povećano je te sada umjesto do najmanje 31. prosinca traje do 30. travnja u godini nakon berbe.

Svrha je navedene izmjene uzeti u obzir prakse i činjenicu da se crna vina od sada proizvode jedino od sorte côt koja ima višu razinu tanina i kojoj je potrebno dugotrajnije dozrijevanje kako bi se omogućilo da se tanini ublaže. Produljenje trajanja dozrijevanja bijelih vina poboljšava kvalitetu njegova okusa.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

17.   Prešanje

Za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” ružičasta vina od sada se obvezno proizvode tehnikom izravnog prešanja prije fermentacije, a riječ je o kvalitativnijoj tehnici.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

18.   Stavljanje na potrošačko tržište

Zbog izmjene trajanja dozrijevanja za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” datum stavljanja na potrošačko tržište pomaknut je na 15. svibnja.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

19.   Kretanje između ovlaštenih skladišta

U poglavlju 1. odjeljku IX. briše se točka 5. podtočka (b) koja se odnosi na kretanje između ovlaštenih skladišta.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

20.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Zbog izmjene trajanja dozrijevanja za dodatni zemljopisni naziv „Amboise” povezanost s podrijetlom nadopunjena je rečenicom „Dozrijevanje crnih vina omogućuje ublažavanje njihove taninske strukture. Kod bijelih vina to dozrijevanje pojačava aromatsku složenost.”

U skladu s time jedinstveni dokument mijenja se u točki 8.

21.   Prijelazna mjera

Brišu se prijelazne mjere koje su istekle.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

22.   Glavni elementi koje je potrebno kontrolirati

Glavni elementi koje je potrebno kontrolirati izmijenjeni su kako bi se njihov sadržaj pojednostavio.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

23.   Adresa

Ažurirana je adresa INAO-a u specifikaciji proizvoda.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv proizvoda

Touraine

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

4.   Opis vina

Analitičke norme

Riječ je o mirnim bijelim, crnim i ružičastim vinima i o bijelim i ružičastim pjenušavim vinima. Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost mirnih bijelih, crnih i ružičastih vina iznosi 10 %.

Nakon pakiranja sve su serije vina sukladne sa sljedećim analitičkim normama:

—	Sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) u bijelim i ružičastim vinima iznosi najviše 4 grama po litri, a ukupna kiselost iznosi najmanje 3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina.

—	Crna vina imaju udio fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) koji ne prelazi 2 grama po litri. Kod crnih vina dovršena je malolaktična fermentacija. Sadržaj jabučne kiseline iznosi najviše 0,3 grama po litri.

—

Bijela i ružičasta vina proizvedena bez pojačavanja i čija najmanja stvarna volumna alkoholna jakost iznosi 12,5 % imaju sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) od najviše 6 grama po litri. U tom slučaju sadržaj ukupne kiselosti izražen kao vinska kiselina najviše je 1 gram po litri manji od sadržaja fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza).

Ta vina nakon pojačavanja ne premašuju sljedeću ukupnu volumnu alkoholnu jakost: 12,5 % za bijela, crna i ružičasta vina i 13 % za pjenušava bijela i ružičasta vina (ako je riječ o pojačanom moštu).

Za mirna bijela i ružičasta vina sadržaj hlapljivih kiselina i ukupni sadržaj sumporova dioksida utvrđeni su propisima Zajednice. Za crna mirna crna vina ukupni sadržaj hlapljivih kiselina, ukupna kiselost i ukupni sadržaj sumporova dioksida utvrđeni su propisima Zajednice.

Za pjenušava ružičasta i bijela vina sadržaj hlapljivih kiselina, ukupna kiselost i ukupni sadržaj sumporova dioksida i ugljičnog dioksida utvrđeni su propisima Zajednice.

Svaka serija vina koje nije pakirano, a može nositi navod „primeur” („rano”) ili „nouveau” („novo”) ima sadržaj hlapljivih kiselina od najviše 10,2 miliekvivalenata po litri.

Vina s kontroliranom oznakom izvornosti „Touraine” puna su okusa, a pri kraju ostaju svježe i uravnotežene note.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Opis

Bijela vina, često svjetlozlatne boje, odlikuju se brojnim aromama, od nota koje podsjećaju na citruse ili egzotično voće pa sve do voćnih nota koje podsjećaju na bijelo cvijeće. Njihov okus na kraju ostavlja osjećaj svježine.

Ružičasta vina otvaraju se nježnim aromama koje mogu podsjećati na crni ribiz, egzotično voće ili agrume.

Crna vina proizvedena od sorte gamay N (vina s oznakom „gamay” ili vina s navodom „primeur” („rano”) ili „nouveau” („novo”)) često su crvene boje poput trešnje i uglavnom se odlikuju toplima aromama sitnog šumskog voća na nježnoj taninskoj podlozi. Riječ je o uravnoteženim vinima koja su istodobno lagana i profinjena. Vina dobivena od mješavina ili samo od sorte cabernet franc N, zapadno od Toursa, elegantna su i snažna, dobre taninske strukture, a njihove arome objedinjuju crveno voće i crno voće, s bojama u rasponu od tamne rubin-crvene do intenzivne granat-crvene.

Bijela i ružičasta pjenušava vina temelje se na strukturi u kojoj prevladava kiselost kojoj vino duguje svoju svježinu i profinjenost. S vremenom ta kiselost može biti popraćena voćnim notama i aromom brioša.

5.   Enološki postupci

a.   Osnovni enološki postupci

—	Za proizvodnju ružičastih vina zabranjena je upotreba enološkog ugljena, čistog ili umiješanog u pripravke;

—	Za crna vina dopuštene su tehnike pojačavanja vina oduzimanjem vode, a najveća stopa djelomičnog koncentriranja u odnosu na upotrijebljenu količinu iznosi 10 %;

—	Pjenušava vina proizvode se isključivo drugom fermentacijom u boci;

—	Vina nakon pojačavanja ne premašuju sljedeću ukupnu volumnu alkoholnu jakost: 12,5 % za bijela, crna i ružičasta vina i 13 % za pjenušava bijela i ružičasta vina (ako je riječ o pojačanom moštu).

Uz te odredbe, u pogledu enoloških postupaka potrebno je poštovati obveze koje su određene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

Postupak uzgoja

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 500 trsova po hektaru, s razmakom između redova od najviše 2,1 metar. Razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 1 metar.

Vinova loza obrezuje se u skladu sa sljedećim tehnikama s najviše 11 pupova po trsu:

—	ili rezidbom jednostruki Guyot, s najviše devet pupova po kraku za sortu sauvignon B i osam pupova po kraku za ostale sorte, i s najviše dva reznika;

—	ili rezidbom na dva polukraka s najviše pet pupova;

—	ili kratkom rezidbom (na četiri kraka), s najviše dva pupa po rezniku;

—	ili kratkom rezidbom (rezidba u obliku kordonca Royat).

Bez obzira na način rezanja vinova loza može se rezati s dva dodatna pupa po trsu ako je u fenološkom stadiju, kada je izbilo 11 ili 12 listova, broj rodnih izdanaka u godini po trsu iznosi najviše 11.

b.   Najveći prinosi

Bijela vina

72 hektolitra po hektaru

Crna i ružičasta vina

66 hektolitara po hektaru

Pjenušava vina

78 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja i razvoj vina kao i berba grožđa, proizvodnja, razvoj, dozrijevanje i pakiranje pjenušavih vina odvijaju se na području sljedećih općina (popis sastavljen na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2018.):

—

Departman Indre-et-Loire: Amboise, Anché, Artannes-sur-Indre, Athée-sur-Cher, Avoine, Avon-les-Roches, Azay-le-Rideau, Azay-sur-Cher, Beaumont-en-Véron, Benais, Bléré, Bossay-sur-Claise, Bourgueil, Brizay, Candes-Saint-Martin, Cangey, Chambray-lès-Tours, Chançay, Chanceaux-sur-Choisille, La Chapelle-sur-Loire, Chargé, Cheillé, Chemillé-sur-Indrois, Chenonceaux, Chinon, Chisseaux, Chouzé-sur-Loire, Cinais, Cinq-Mars-la-Pile, Civray-de-Touraine, Coteaux-sur-Loire, Couziers, Cravant-les-Coteaux, La Croix-en-Touraine, Crouzilles, Dierre, Draché, Epeigné-les-Bois, Esvres, Fondettes, Francueil, Genillé, Huismes, L’Ile-Bouchard, Ingrandes-de Touraine, Joué-lès-Tours, Langeais (samo na nekadašnjem području općine Langeais, koja je postala glavna općina), Larçay, Lémeré, Lerné, Lignières-de-Touraine, Ligré, Limeray, Lussault-sur-Loire, Luynes, Luzillé, Marçay, Montlouis-sur-Loire, Montreuil-en-Touraine, Mosnes, Nazelles-Négron, Neuillé-le-Lierre, Noizay, Panzoult, Parçay-Meslay, Pocé-sur-Cisse, Pont-de-Ruan, Razines, Restigné, Reugny, Rigny-Ussé, Rivarennes, Rivière, La Roche-Clermault, Rochecorbon, Saché, Saint-Avertin, Saint-Benoît-la-Forêt, Saint-Etienne-de-Chigny, Saint-Germain-sur-Vienne, Saint-Martin-le-Beau, Saint-Nicolas-de-Bourgueil, Saint-Ouen-les-Vignes, Saint-Règle, Sainte-Maure-de-Touraine, Savigny-en-Véron, Savonnières, Sazilly, Seuilly, Souvigny-de-Touraine, Tavant, Theneuil, Thilouze, Thizay, Tours, Vallères, Véretz, Vernou-sur-Brenne, Villaines-les-Rochers, Vouvray;

—

departman Loir-et-Cher: Angé, Blois, Chailles, Châteauvieux, Châtillon-sur-Cher, Chaumont-sur-Loire, Chémery, Chissay-en-Touraine, Choussy, Contres, Couddes, Couffi, Faverolles-sur-Cher, Mareuil-sur-Cher, Méhers, Mesland, Meusnes, Monteaux, Monthou-sur-Bièvre, Monthou-sur-Cher, Montrichard Val de Cher, Noyers-sur-Cher, Oisly, Pontlevoy, Pouillé, Rilly-sur-Loire, Saint-Aignan, Saint-Georges-sur-Cher, Saint-Julien-de-Cheédon, Saint-Romain-sur-Cher, Sassay, Seigy, Soings-en-Sologne, Thenay, Thésée, Valaire, Valencisse (za područje delegiranih općina Chambon-sur-Cisse i Molineuf) Vallières-les-Grandes, Valloire-sur-Cisse (za područje delegirane općine Chouzy-sur-Cisse), Veuzain-sur-Loire (za područje delegirane općine Onzain).

7.   Glavne sorte vinove loze

Orbois B

Sauvignon gris G – Fié gris

Sauvignon B – Sauvignon blanc

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Cot N – Malbec

Gamay N

Pinot noir N

Grolleau N

Grolleau gris G

Meunier N

Pineau d’Aunis N

Pinot gris G

Chardonnay B

Chenin B

8.   Opis povezanosti

(a)   Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

Zemljopisno područje blago je valovita visoravan na jugozapadu pariške kotline i podudara se s područjem stjecišta rijeka Cher, Indre i Vienne s rijekom Loire. Vinogradi, zasađeni na stotinjak kilometara, raspoređeni su duž dolina, osim vinorodnog područja Sologne na istoku, čiji su vinogradi na visoravni smješteni između rijeka Cher i Loire.

Zemljopisna područja dodatnih zemljopisnih naziva „Amboise” i „Mesland” prostiru se središtem dolina koje se od zapada do istoka nižu duž regije Val de Loire, dok zemljopisno područje dodatnog zemljopisnog naziva „Azay-le-Rideau” omeđuje dolinu rijeke Indre. Donji dio doline rijeke Cher područje je dodatnog zemljopisnog naziva „Chenonceaux”, dok dodatni zemljopisni naziv „Oisly” zauzima istočnu visoravan smještenu između rijeka Loire i Cher.

Nadmorska visina rijetko prelazi 100 metara ili 120 metara na području 143 općina koje čine zemljopisno područje.

Vina se proizvode od grožđa s čestica koje su strogo i jasno razgraničene, u skladu s povijesnim proizvodnim središtima. Među tim česticama razlikuju se: — čestice čija tla potječu od kremenaste gline, s primjesama pijeska iz razdoblja miocena, a lokalno se nazivaju „bournais perrucheux”, – čestice čija su se tla razvila na kremenastim glinama ili „perruches”, ili s glinasto-vapnenačkima kamenitima tlima, nastalima od vapnenca, a lokalno se nazivaju „aubais”; ta su tla topla i propusna, a nalaze se na prvim padinama ili „obroncima” dolina; — čestice na kojima su dolinska tla, položene na terase starih aluvijalnih naslaga, koje se lokalno nazivaju „graviers”.

Zemljopisno područje odlikuje se oceanskom klimom, s time da njezin utjecaj izrazito slabi kako se ide prema istočnom dijelu zemljopisnog područja u visini meridijana Toursa. O slabljenju tog utjecaja svjedoče temperature i padaline, koje na zapadu iznose približno 550 milimetara pa sve do 650 milimetara na istoku, i veći temperaturni raspon na istoku, što je izraženiji znak smanjenog utjecaja oceanske klime.

(b)   Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Ostaci stare preše otkrivene u općini Cheillé u blizini mjesta Azay-le-Rideau svjedoče da se vinova loza u pokrajini Touraine uzgaja od 2. stoljeća. Pod utjecajem Crkve uzgoj vinove loze doživio je istinski procvat od 8. do 12. stoljeća.

Prisutnost kraljevskog dvora u dolini rijeke Loire u 16. stoljeću (dvorac Chambord Chenonceau itd.) pridonosi znatnom razvoju proizvodnje kvalitetnih vina i ugleda određenih „vinograda”. Proizvodnja se razvija nakon donošenja edikta „Edit des vingt lieues” („Edikt o dvadeset liga”) kojim je zabranjen uzgoj vinove loze u blizini glavnog grada i pojavljuje se sorta „gamay” iz regije grada Lyona.

Prirodni prometni putovi, odnosno rijeke Loire i Cher, spontano su potaknuli trgovinu, razvoj i izvoz proizvoda zemljopisnog područja. Trgovina najboljim vinima razvila se ponajprije s Nizozemskom i Engleskom, preko carinskog prelaza Ingrandes-sur-Loire u blizini Nantesa. Ta su kvalitetna vina zatim prozvana „vinima mora” zbog toga što su dobro podnosila prijevoz.

U 18. stoljeću u donjem dijelu doline rijeke Cher, oko gradova Bléré, Thésée, Montrichard i Chenonceaux, razvio se vinograd. Nasadi vinove loze tog sektora opisani su prilikom poljoprivrednog istraživanja iz 12. godine prema republikanskom kalendaru (1804.). U „Tablici plana najrasprostranjenijeg vinograda na obroncima rijeke Cher” sorta „côt” predstavljena je kao glavna sorta „vrsta najrasprostranjenijeg nasada na obali rijeke Cher okrenutog prema jugu, a koji daje najkvalitetnije vino”.

Godine 1845. grof ODART u svojem je djelu „Ampélographie” jednako tako spomenuo sortu „cot N” kao sortu koja se najviše uzgaja na obalama rijeka Cher i Lot. Jules GUYOT, uvijek detaljan u svojim opisima, 1860. piše: „Središte sorte breton (cabernet franc N) nalazi se u Bourgueilu, između Chinona i Saumura, gdje daje izvrsna vina; ali nestaje kako idemo prema istoku regije, gdje sorte ,côt’, ,chardenet’, ,pinot noir’, ,beurot’ i ,meunier’ (...) prevladavaju u departmanu Loir-et-Cher...”

Nakon invazije filoksere područje proizvodnje vina „Touraine” obnovljeno je sortom koja je ponajprije dobivena novim cijepljenim sortama kao što su sorte gamay N i sauvignon B. Zemljopisno područje zatim se pomalo izgrađuje i obuhvaća sektore vina s dobrim mogućnostima u pogledu kvalitete, a netom prije početka Drugog svjetskog rata, 1939., priznata je kontrolirana oznaka izvornosti „Coteaux de Touraine”.

Godine 1953. konačno je prihvaćen naziv „Touraine”, uz mogućnost da se nadopuni dodatnim zemljopisnim nazivom „Azay-le-Rideau” za mali sektor u dolini rijeke Indre.

Godine 1955. priznati su dodatni zemljopisni nazivi „Amboise” i „Mesland”. Oni se odnose na dva sektora s tradicionalnim nasadima, osobito sa sortom chenin B.

Vinograd prekriva površinu od 8 000 hektara, a proizvođači, okupljeni u pet zadruga vinara, razvijaju proizvodnju vina dobivenih od sorti sauvignon B i gamay N, koje postaju poprilično poznate u ugostiteljstvu pod uobičajenim nazivima „sauvignon de Touraine” i „gamay de Touraine”.

Svjesni mogućnosti svojeg područja i svojih sorti, proizvođači iz doline rijeke Cher od 1985. uvode sorte cot N i sauvignon B na česticama prvih „obronaka”, dok u vinorodnom području Sologne sortu sauvignon B uzgajaju na česticama s pjeskovitim tlima.

Taj rad na istraživanju autohtonosti očituje se priznavanjem dodatnih zemljopisnih naziva „Chenonceaux” za bijela i crna vina s obronaka rijeke Cher i naziva „Oisly” za bijela vina vinorodnog područja Sologne.

Vinogradi 2009. pokrivaju površinu od 4 500 hektara koje obrađuje približno 800 proizvođača. Proizvedeno je približno 260 000 hektolitara vina, od čega više od 60 % bijelih vina. Mirna vina s kontroliranom oznakom izvornosti „Touraine” puna su okusa, a pri kraju ostaju svježe i uravnotežene note.

Bijela vina, često svjetlozlatne boje, odlikuju se brojnim aromama, od nota koje podsjećaju na citruse ili egzotično voće pa sve do voćnih nota koje podsjećaju na bijelo cvijeće. Njihov okus na kraju ostavlja osjećaj svježine.

Ružičasta vina otvaraju se nježnim aromama koje mogu podsjećati na crni ribiz, egzotično voće ili agrume. Ta ružičasta vina mogu nositi navod „primeur” („rano”) ili „nouveau” („novo”) i tada se proizvode kako bi se konzumirala ubrzo u mjesecu nakon mjeseca proizvodnje.

Crna vina proizvedena od sorte gamay N (vina s oznakom „gamay” ili vina s navodom „primeur” („rano”) ili „nouveau” („novo”)) često su crvene boje poput trešnje i uglavnom se odlikuju toplima aromama sitnog šumskog voća na nježnoj taninskoj podlozi. Riječ je o uravnoteženim vinima koja su istodobno lagana i profinjena. Vina dobivena od mješavina ili samo od sorte cabernet franc N, zapadno od Toursa, elegantna su i snažna, dobre taninske strukture, a njihove arome objedinjuju crveno voće i crno voće, s bojama u rasponu od tamne rubin-crvene do intenzivne granat-crvene.

Pjenušava vina Bijela i ružičasta pjenušava vina temelje se na strukturi u kojoj prevladava kiselost kojoj vino duguje svoju svježinu i profinjenost. S vremenom ta kiselost može biti popraćena voćnim notama i aromom brioša. Tijekom vremena prostrana riječna mreža koju čine Loire, Vienne, Cher i Indre oblikovala je brežuljkastu visoravan mekih stijena iz razdoblja tercijara i mezozoika. U srednjem vijeku pod utjecajem Crkve ljudi su zasadili vinograde duž tako ispresijecanih obronaka i na rubovima visoravni.

Blizina vodenih tokova već je u renesansi bila važan čimbenik koji je pogodovao izvozu vina „Touraine”. Tako su postojanje graničnog prijelaza Ingrandes-sur-Loire, odakle su se vina izvozila u Nizozemsku, i primjena edikta Edit des vingt lieues 1577. oblikovali vinogradarsko područje rijeke Loire i pogodovali proizvodnji kvalitetnih vina. Pod utjecajem klime u zapadnom dijelu zemljopisnog područja razvio se nasad koji se temelji na sortama chenin B i cabernet franc N dok se u istočnom dijelu zemljopisnog područja pretežito uzgajaju sorte sauvignon B, cot N i gamay N. Meridijan u Toursu označava tu prirodnu granicu. Određene sorte vinove loze prirodno su se nametnule u kontekstu raznolikosti vinogradarskih uvjeta kojima su proizvođači raspolagali.

U skladu s postojećom praksom razgraničeno područje čestica za berbu grožđa obuhvaća jedino čestice s propusnim tlima koja su se razvila ponajprije na tlima iz razdoblja turona i senona. Kremenasta glina, bogata silikatnim kamenjem, većim dijelom prekriva tla prijelaznih dolina. Ta kremenasta tla, koja prevladavaju na površini, imaju važnu ulogu u dozrijevanju time što povećavaju postotke izmjene topline u tlu. Navedene okolnosti uvelike pridonose kvaliteti bijelih i crnih vina. Sorta sauvignon B osobito se sadi na česticama s tlima „ perruches” i „aubuis”. Takve okolnosti temelj su potreban za ujednačenu zrelost tijekom godina. Vina dobivena od te sorte, na tim tlima i u toj klimi, svježa su i originalna. Godine 2009. čine dvije trećine proizvodnje vina kontrolirane oznake izvornosti. Sorta gamay N, crna sorta dobivena obnovom nakon invazije filoksere, ponajprije počiva na česticama s „kremenastim glinama”, a vina dobivena od nje voćna su i živahna.

Crna vina, koja se proizvode istočno od meridijana Toursa, temelje se na sorti cot N, dok zapadno od meridijana prevladava sorta cabernet franc N. Imaju dobru taninsku strukturu.

Na zemljopisnom području kontrolirane oznake izvornosti „Touraine”, kao primjer raznolikosti prirodnih okruženja, priznato je pet dodatnih zemljopisnih naziva, sa strožim pravilima proizvodnje.

„Amboise”

Visoravan s tlom od meke krede čini dosta istaknuti reljef s nadmorskom visinom do 80 do 100 metara. Raznovrsnost geopedoloških uvjeta omogućila je proizvođačima da za svaku sortu vinove loze koja se udomaćila pronađu uvjete koji toj sorti najbolje odgovaraju. Ružičasta vina voćna su i svježa, crna vina, koja imaju dobru taninsku strukturu, odlikuju se razvijenom aromatičnošću, u kojoj se ponajprije osjećaju note bobičastog voća, a bijela vina uglavnom su suha, iako ponekad mogu sadržavati fermentabilne šećere i nositi oznaku „polusuho”, „poluslatko” ili „slatko”. Taninska struktura crnih vina ublažava se dozrijevanjem. Kod bijelih vina to dozrijevanje pojačava aromatsku složenost.

„Azay-le-Rideau”

Zahvaljujući položaju između dolina rijeke Loire i Indre, vinograd uživa umjerenu klimu. Sorte grolleau N i chenin B uzgajaju se na uzvisinama i pjeskovito-šljunčanim zaravnima koje pogoduju proizvodnji elegantnih i svježih bijelih vina i voćnih ružičastih vina. U skladu s praksom, ružičasta vina obavezo se proizvode tehnikom izravnog prešanja prije fermentacije kako bi se postigla ta voćna nota. Bijela vina koja ponekad mogu sadržavati fermentabilne šećere elegantna su i mineralna.

„Chenonceaux”

Zemljopisno područje proteže se na obroncima obiju obala rijeke Cher. Sorte se sade na česticama s tlima obilježenima znatnom prisutnošću kremena. Bijelo vino odlikuje se uglavnom razvijenom aromatičnošću, s naglaskom na cvjetnim aromama (glog, akacija...) i na voćnijim notama (agrumi, suho voće...). Dozrijevanje, najmanje do 30. travnja godine koja slijedi nakon godine berbe, pruža im punoću i profinjenost. Crna vina imaju dobru taninsku strukturu. Odlikuju se razvijenom aromatičnošću u kojoj se ponajprije osjećaju note bobičastog voća. Dozrijevanje, najmanje do 31. kolovoza godine koja slijedi nakon godine berbe, doprinosi dobivanju vina sa složenim aromama i punim i nježnim taninima.

„Mesland”

Zemljopisno područje, smješteno na sjeveroistoku zemljopisnog područja kontrolirane oznake izvornosti „Touraine”, odgovara rubu visoravni okrenutom prema rijeci Loire. Zajedničko obilježje tih tala jesu prisutnost kremena i pijeska iz razdoblja miocena. Velik temperaturni raspon i zemljopisni položaj ističu rane sorte. Crna i ružičasta vina, većim dijelom dobivena od sorte gamay N, odlikuju se koncentriranim aromama sitna bobičastog voća. Bijela vina koja ponekad mogu sadržavati fermentabilne šećere odlikuju se složenom aromatičnošću, s cvjetnim aromama (glog, lipa, verbena...) i voćnijim norama (agrumi, kruška...). Kušanje često završava osjećajem svježine.

„Oisly”.

U srcu vinorodnog područja Sologne taj vinograd daje suha bijela vina samo od sorte sauvignon B, čiji se puni potencijal ostvaruje na kontinentalnim pjeskovitim i šljunčanim tlima i na takozvanim formacijama „de Sologne”, koje čine pijesak, glina i školjkovita zemlja. Klima zemljopisnog područja ističe kasnije suho razdoblje koje je najizraženije u regiji grada Toursa. To prirodno okruženje daje vina koja se odlikuju profinjenim i blagim aromama koje podsjećaju na agrume i bijelo cvijeće. Dozrijevanje, najmanje do 30. travnja godine koja slijedi nakon godine berbe, pruža im složenost.

Vino „Touraine”, nasljednik vinograda i dolina koje su opjevali kraljevi, jedna je od perjanica sjevernih vinograda, a njegovi živi kulturni krajolici, očuvani stoljetnim uzgojem vinove loze, pridonijeli su stavljanju Doline rijeke Loire na popis povijesne baštine UNESCO-a.

Pjenušava vina

Proizvodnja pjenušavih vina odvija se u prethodno opisanim okolnostima. Utvrdivši da vina stavljena u boce u podrumima ponekad prolaze kroz novu fermentaciju, proizvođači regije oko Toursa željeli su ovladati tom pojavom „prirodne druge fermentacije” i iskoristiti je. Tako su rođena vina koja se potrošačima od 19. stoljeća nude kao „pucketava”. Postojanje udubina u sedri tada je bio čimbenik pogodan za razvoj proizvodnje tih vina za koju su potrebni veliki prostori s umjerenom temperaturom za skladištenje i rukovanje.

Zahvaljujući iskustvu stečenom tijekom više od jednog stoljeća, proizvođači pjenušavih vina sada posjeduju znanje i iskustvo koji se savršeno pretaču u svoje kupaže. Originalnost područja bijelih vina očituje se obavezom da udio sorte chenin B ili orbois B iznosi 60 %. Dugotrajno dozrijevanje „u vodoravnom položaju” pridonosi razvoju aroma brioša i složenosti vina.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, utvrđeno odstupanjem za proizvodnju, izradu vina, kao i za proizvodnju, dozrijevanje i pakiranje pjenušavih vina, obuhvaća područja sljedećih općina (popis sastavljen na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2018.):

—	Departman Indre: Faverolles-en-Berry, Fontguenand, Lye, La Vernelle, Veuil, Villentrois;

—	Departman Indre-et-Loire: Bréhémont, La Chapelle-aux-Naux, Chaveignes, Chezelles, Crissay-sur-Manse;

—	departman Loir-et-Cher: Candé-sur-Beuvron, Cheverny, Cormeray, Feings, Fougères-sur-Bièvre, Fresnes, Les Montils, Mont-près-Chambord, Ouchamps, Sambin, Selles-sur-Cher;

—	Departman Maine-et-Loire: Brain-sur-Allonnes, Montsoreau.

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

—	Nazivu kontrolirane oznake izvornosti obavezno se dodaje oznaka „gamay”, u skladu s odredbama utvrđenima u specifikaciji proizvoda.

—	Naziv kontrolirane oznake izvornosti može se nadopuniti nekim od sljedećih dodatnih zemljopisnih naziva, u skladu s pravilima utvrđenima u specifikaciji proizvoda: „Amboise”, „Azay-le-Rideau”, „Chenonceaux”, „Mesland”, „Oisly”.

—	Naziv kontrolirane oznake izvornosti može se nadopuniti navodom „primeur” („rano”) ili „nouveau” („novo”), u skladu s odredbama utvrđenima u specifikaciji proizvoda.

—	Svi neobvezni navodi, čiju upotrebu u skladu s odredbama Zajednice mogu uređivati države članice, navode se na etiketama, slovima koja su visinom i širinom najviše dvostruko veća od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

—	Slova u zemljopisnom nazivu „Val de Loire” visinom i širinom ne smiju biti veća od dvije trećine veličine slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

Dodatni zemljopisni nazivi

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

—	Dodatni zemljopisni nazivi „Amboise”, „Azay-le-Rideau” i „Mesland” obvezno se navode nakon naziva kontrolirane oznake izvornosti slovima koja visinom i širinom nisu veća od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

—	Dodatni zemljopisni nazivi „Chenonceaux” i „Oisly” obvezno se navode ispod naziva kontrolirane oznake izvornosti slovima koja visinom i širinom ne smiju biti veća od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

—

Bijela vina s dodatnim zemljopisnim nazivima „Amboise”, „Mesland” ili „Azay-le-Rideau” obvezno se na etiketama predstavljaju s navodom „polusuho”, u skladu s analitičkim normama utvrđenima za taj navod u ovoj specifikaciji proizvoda, i s navodom „poluslatko” ili „slatko”, koji odgovara sadržaju fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) u vinu, kako je utvrđeno propisima Zajednice.

Označivanje

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

—

Ružičasta vina s dodatnim zemljopisnim nazivoma „Mesland” obvezno se na etiketama predstavljaju s navodom „polusuho”, u skladu s analitičkim normama utvrđenima za taj navod u specifikaciji proizvoda, i s navodom „poluslatko” ili „slatko”, koji odgovara sadržaju fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) u vinu, kako je utvrđeno propisima Zajednice.

—	Na vinima koja mogu nositi navod „primeur” („rano”) ili „nouveau” („novo”) obvezno mora biti navedena godina berbe.

—	Na oznaci vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice: — ako je riječ o registriranoj lokaciji, — ako je ta jedinica navedena na izjavi o berbi.

—	Oznaka „gamay” navodi se neposredno ispod naziva kontrolirane oznake izvornosti, slovima koja visinom i širinom smiju biti najviše za jednu trećinu manja od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-5f8c6cbf-bad9-4bba-9f9e-c780f349dfaf

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 94/05)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Vinsobres”

Referentni broj: PDO-FR-A0690-AM02

Datum obavijesti: 8. siječnja 2020..

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Razgraničeno područje čestice

U odjeljku IV. točki 2. specifikacije proizvoda o područjima u kojima se provode različiti postupci, dodan je datum 19. lipnja 2019. Tom se izmjenom dodaje datum na koji je nacionalno nadležno tijelo odobrilo izmjenu razgraničenog područja čestice unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Razgraničenje čestica provodi se utvrđivanjem čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom kontroliranom oznakom.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

2.   Sorte vinove loze

Pravila o udjelu na poljoprivrednom gospodarstvu za crvene sorte ne primjenjuju se na gospodarske subjekte uzgajivače grožđa koji ne proizvode vino od svojeg grožđa, a obrađuju ukupnu površinu na razgraničenom području čestice manju od 1,5 hektara kontrolirane oznake izvornosti „Vinsobres”.

Ta izmjena specifikacije proizvoda ne utječe na jedinstveni dokument.

3.   Navodnjavanje

Navodnjavanje je dopušteno u skladu s nacionalnim pravilom utvrđenim u članku D. 645-5. Zakonika o poljoprivredi i morskom ribarstvu. Predmetna je točka predviđena odjeljkom VI. specifikacije proizvoda koji se odnosi na način uzgoja vinove loze.

Briše se zabrana upotrebe stalne opreme za navodnjavanje smještene na česticama.

Ako je navodnjavanje dopušteno, najveće opterećenje po čestici koja se navodnjava iznosi 5 000 kilograma po hektaru umjesto 7 000 kilograma po hektaru kako ne bi došlo do povećanja prinosa vina.

Te izmjene specifikacije proizvoda ne utječu na jedinstveni dokument.

4.   Početak prerade mlade vinove loze

Datum početka proizvodnje mladih vina pomaknut je na treću godinu nakon godine tijekom koje je vinova loza zasađena umjesto sedme godine (druga umjesto šeste za cijepljenu vinovu lozu) kako bi se omogućili novi nasadi i brža obnova vinograda.

Ta izmjena specifikacije proizvoda ne utječe na jedinstveni dokument.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost sa zemljopisnim područjem nadopunjena je obveznom oznakom o razdoblju dozrijevanja za vina. U točku o uzročnoj vezi dodana je sljedeća rečenica: „Svojstva tih koncentriranih vina pojačana su i stabilizirana dozrijevanjem koje se odvija najmanje do 15. ožujka godine koja slijedi nakon godine berbe. ”

Jedinstveni dokument nadopunjen je kako bi se pojasnio taj element u točki „Povezanost sa zemljopisnim područjem”.

6.   Datum kretanja vina

Briše se datum 1. prosinca u godini berbe kao datum nakon kojeg se vina mogu kretati između ovlaštenih skladišta ili trgovaca, utvrđen u odjeljku IX. specifikacije proizvoda o postupcima prerade, razvoja, dozrijevanja, pakiranja, skladištenja vina.

Brisanje navedenog ograničenja omogućuje vinima kretanje između različitih kategorija gospodarskih subjekata na zemljopisnom području i području u neposrednoj blizini prije njihova stavljanja na tržište.

Ta izmjena specifikacije proizvoda ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv proizvoda

Vinsobres

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

Zaštićena oznaka izvornosti „Vinsobres” upotrebljava se za mirna crna vina. Vina se najvećim dijelom proizvode od sorti grenache N, mourvèdre N i syrah N.

Koncentrirana su i intenzivna mirisa. Miris se odlikuje voćnim notama (svježe voće) dok je vino mlado, a sa starenjem poprima mirisne note ušećerena voća, rakije, začina (papar) i aromatičnih biljaka.

Okus vina osobito je dobro uravnotežen. Strukturirana su i puna tijela, s nježnim i elegantnim taninima. Njihove voćne arome intenzivne su i dugotrajne. Svojstva tih koncentriranih vina pojačana su i stabilizirana dozrijevanjem koje se odvija najmanje do 15. ožujka godine koja slijedi nakon godine berbe. Dozrijevanjem poprimaju note vanilije, dima i pržene note.

Ta su vina izrazito crvene boje, bogatog i složenog mirisa. Uravnotežena su, skladna i prikladna za starenje.

Vina moraju imati sljedeća analitička svojstva:

—	sadržaj jabučne kiseline ne prelazi 0,4 g/l; modificirani intenzitet boje iznosi najmanje 8; indeks ukupnih polifenola iznosi najmanje 52;

—	sadržaj fermentabilnih šećera ne prelazi 3 g/l za vina prirodne volumne alkoholne jakosti od najviše 14 %;

—	sadržaj fermentabilnih šećera ne prelazi 4 g/l za vina prirodne volumne alkoholne jakosti veće od 14 %.

Ostali analitički kriteriji slijede pravila Zajednice.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)	14,5
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	12,5
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	14,28
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Enološki postupci

a.   Osnovni enološki postupci

Poseban enološki postupak

—	Zabranjena je termička obrada ubranog grožđa na temperaturi višoj od 40 °C;

—	Zabranjena je upotreba komadića drva.

Uz te odredbe, u pogledu enoloških postupaka potrebno je poštovati obveze koje su određene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

Postupak uzgoja

Razmak između trsova

—	razmak između redova ne smije biti veći od 2,5 metra;

—	svaki trs zauzima površinu od najviše 2,5 četvorna metra. Ta je površina dobivena množenjem udaljenosti između redova s razmakom između trsova;

—	razmak između trsova u istom redu iznosi od 0,8 metara do 1,2 metra.

Rezidba vinove loze

—	vinova loza reže se kratkom rezidbom (oblik vaze ili kordonac Royat), s najviše 6 reznika;

—	svaki reznik ima najviše dva pupa;

—

razdoblje uspostavljanja kordonca Royat za sve sorte koje se uzgajaju na taj način ograničeno je na dvije godine. Tijekom tog razdoblja rezidba Guyot dopuštena je, i to ili rezidba jednostruki Guyot, s najviše osam pupova po kraku i jednim ili dva reznika s najviše dva pupa ili rezidba dvostruki Guyot s najviše šest pupova na svakom kraku i jednim ili dva reznika s najviše dva pupa.

Navodnjavanje se može odobriti.

b.   Najveći prinos

42 hektolitra po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina odvijaju se na području općine Vinsobres u departmanu Drôme.

7.   Glavne sorte vinove loze

Grenache N

Syrah N – Shiraz

Mourvèdre N – Monastrell

8.   Opis povezanosti

Zemljopisno područje kontrolirane oznake izvornosti „Vinsobres” nalazi se u departmanu Drôme, u srcu sedimentnog bazena iz razdoblja miocena u općini Valréas i koluvijalno-aluvijalnog bazena rijeke Aygues, planinske bujice mediteranske varijante koja je tijekom više milijuna godina donosila krupne klastične materijale podrijetlom iz alpskih krajolika.

Rezultat su niski brežuljci s nadmorskom visinom na više od 500 metara, okrenuti u smjeru sjeveroistok/jugozapad, u čijem se podnožju nalaze zaravni ili obronci s blagim padinama izloženima jugu.

Lokalna mediteranska klima odlikuje se dvjema kišnim sezonama, prvom u jesen i drugom od ožujka do svibnja te dvama suhim razdobljima, od siječnja do veljače, a osobito u srpnju. Prosječna godišnja temperatura iznosi 12,7 °C. Vjetar mistral (vjetar sa sjevera) ima ključnu ulogu u okruženju te regije. Ovaj vjetar svakako isušuje, ali i na prirodan način ograničava razvoj gljivičnih bolesti. Suha klima ljeti jednako je tako pogodna za dobro dozrijevanje grožđa. Osim toga, isušujući učinak mistrala pridonosi koncentraciji različitih elemenata u bobicama grožđa.

Tla su uglavnom vrlo kamenita, crvene do smeđe boje koja im, zajedno s topografijom, daje izrazitu kalorijsku vrijednost zbog koje je vegetacija sklona ranom sazrijevanju.

Vodni režim, koji jamči kombinacija vrste tla i klime, pogoduje redovnoj proizvodnji visoko izražajnih crnih vina. Uravnoteženost navedenih čimbenika pridonosi i slaboj rodnosti biljke s koncentracijom sirovine u svim sastavnim dijelovima (kvaliteta grožđa).

Ujednačenost proizvedenih vina i zajednički identitet svjedoci su prepoznatljivosti povezane s podnebljem koja je prihvaćena priznavanjem „općinske” kontrolirane oznake izvornosti. Potonja je rezultat osobitog međudjelovanja prirodnih čimbenika te znanja i vještine koje je s vremenom razvijala zajednica proizvođača u toj općini.

Znanje i vještina vinogradara, koji se očituju pomnim odabirom čestica za berbu grožđa, uz optimizaciju izloženosti vinove loze, omogućuju ograničavanje učinaka nadmorske visine.

Tako unatoč godišnjim klimatskim razlikama navedeni elementi zajedno omogućuju dobru zrelost grožđa za berbu i proizvodnju jakih i koncentriranih vina pogodnih za srednje dugo i dugo dozrijevanje. Svojstva tih koncentriranih vina pojačana su i stabilizirana dozrijevanjem koje se odvija najmanje do 15. ožujka godine koja slijedi nakon godine berbe.

Zahvaljujući uravnoteženosti svih navedenih čimbenika, dobivaju se crna vina izrazite boje, bogatog i složenog mirisa, uravnotežena i prikladna za starenje.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Označivanje manje zemljopisne jedinice

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Na etiketi vina s kontroliranom oznakom izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice:

—	ako je riječ o registriranoj lokaciji,

—	ako je ta jedinica navedena na izjavi o berbi.

Označivanje veće zemljopisne jedinice

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Na etiketi vina sa zaštićenom oznakom izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Cru des Côtes du Rhône” ili „Vignobles de la Vallée du Rhône”.

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja vina, sastoji se od 36 općina departmana Drôme i 48 općina departmana Vaucluse:

—

Departman Drôme: Aubres, La Baume-de-Transit, Bouchet, Chamaret, Chantemerle-lès-Grignan, Châteauneuf-de-Bordette, Clansayes, Colonzelle, Condorcet, Donzère, La Garde-Adhémar, Les GrangesGontardes, Grignan, Mérindol-les-Oliviers, Mirabel-aux-Baronnies, Mollans-sur-Ouvèze, Montaulieu, Montbrison-sur-Lez, Montségur-surLauzon, Nyons, Le Pègue, Piégon, Les Pilles, Rochegude, Roche-SaintSecret-Béconne, Rousset-les-Vignes, Saint-Maurice-sur-Eygues, SaintPantaléon-les-Vignes, Saint-Paul-Trois-Châteaux, Saint-Restitut, Solérieux, Suze-la-Rousse, Taulignan, Tulette, Valaurie, Venterol;

—

Departman Vaucluse: Avignon, Beaumes-de-Venise, Bédarrides, Bollène, Buisson, Cairanne, Camaret-sur-Aigues, Caumont-sur-Durance, Châteauneuf-de-Gadagne, Châteauneuf-du-Pape, Courthézon, Faucon, Gigondas, Grillon, Jonquerettes, Jonquières, Lafare, Lagarde-Paréol, Mondragon, Morières-lès-Avignon, Mornas, Orange, Piolenc, Puyméras, Rasteau, Richerenches, Roaix, La Roque-Alric, Sablet, Sainte-Cécile-lesVignes, Saint-Marcellin-lès-Vaison, Saint-Romain-en-Viennois, SaintRoman-de-Malegarde, Saint-Saturnin-lès-Avignon, Sarrians, Séguret, Sérignan-du-Comtat, Sorgues, Suzette, Travaillan, Uchaux, Vacqueyras, Vaison-la-Romaine, Valréas, Vedène, Villedieu, Violès, Visan.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-dddce4c8-b45c-443d-9853-598c16610d06

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.