21.2.2020

Službeni list Europske unije

C 58/12

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 58/08)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Crémant de Loire”

PDO-FR-A0391-AM01

Datum obavijesti: 22. studenog 2019.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Zemljopisno područje

Zemljopisno područje mijenja se kako slijedi: „Sve faze proizvodnje odvijaju se na zemljopisnom području koje obuhvaća područja sljedećih općina na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2018.:

—

departman Deux-Sèvres: Argenton-l’Église, Bouillé-Loretz, Brion-près-Thouet, Louzy, Mauzé-Thouarsais, Oiron, Saint-Cyr-la-Lande, Sainte-Radegonde, Sainte-Verge, Saint-Martin-de-Mâcon, Saint-Martin-de-Sanzay, Thouars, Tourtenay, Val-en-Vignes (bivša područja delegiranih općina Bouillé-Saint-Paul i Cersay),

—

departman Indre-et-Loire: Amboise, Anché, Artannes-sur-Indre, Athée-sur-Cher, Avoine, Avon-les-Roches, Azay-le-Rideau, Azay-sur-Cher, Beaumont-en-Véron, Benais, Bléré, Bossay-sur-Claise, Bourgueil, Brizay, Candes-Saint-Martin, Cangey, Chambray-lès-Tours, Chançay, Chanceaux-sur-Choisille, La Chapelle-sur-Loire, Chargé, Cheillé, Chemillé-sur-Indrois, Chenonceaux, Chinon, Chisseaux, Chouzé-sur-Loire, Cinais, Cinq-Mars-la-Pile, Civray-de-Touraine, Coteaux-sur-Loire (bivša područja delegiranih općina Ingrandes-de-Touraine, Saint-Michel-sur-Loire i Saint-Patrice), Couziers, Cravant-les-Côteaux, La Croix-en-Touraine, Crouzilles, Dierre, Draché, Épeigné-les-Bois, Esvres, Fondettes, Francueil, Genillé, Huismes, L’Île-Bouchard, Joué-lès-Tours, Langeais (bivše područje delegirane općine Langeais), Larçay, Lémeré, Lerné, Lignières-de-Touraine, Ligré, Limeray, Lussault-sur-Loire, Luynes, Luzillé, Marçay, Montlouis-sur-Loire, Montreuil-en-Touraine, Mosnes, Nazelles-Négron, Neuillé-le-Lierre, Noizay, Panzoult, Parçay-Meslay, Pocé-sur-Cisse, Pont-de-Ruan, Razines, Restigné, Reugny, Rigny-Ussé, Rivarennes, Rivière, La Roche-Clermault, Rochecorbon, Saché, Saint-Avertin, Saint-Benoît-la-Forêt, Sainte-Maure-de-Touraine, Saint-Étienne-de-Chigny, Saint-Germain-sur-Vienne, Saint-Martin-le-Beau, Saint-Nicolas-de-Bourgueil, Saint-Ouen-les-Vignes, Saint-Règle, Savigny-en-Véron, Savonnières, Sazilly, Seuilly, Souvigny-de-Touraine, Tavant, Theneuil, Thilouze, Thizay, Tours, Vallères, Véretz, Vernou-sur-Brenne, Villaines-les-Rochers, Vouvray,

—

departman Loir-et-Cher: Angé, Blois, Candé-sur-Beuvron, Cellettes, Chailles, Châteauvieux, Châtillon-sur-Cher, Chaumont-sur-Loire, Chémery, Cheverny, Chissay-en-Touraine, Chitenay, Choussy, Contres, Cormeray, Couddes, Couffy, Cour-Cheverny, Faverolles-sur-Cher, Feings, Fougères-sur-Bièvre, Fresnes, Huisseau-sur-Cosson, Mareuil-sur-Cher, Maslives, Méhers, Mesland, Meusnes, Monteaux, Monthou-sur-Bièvre, Monthou-sur-Cher, Les Montils, Montlivault, Mont-près-Chambord, Montrichard Val de Cher (bivša područja delegiranih općina Bourré i Montrichard), Muides-sur-Loire, Noyers-sur-Cher, Oisly, Ouchamps, Pontlevoy, Pouillé, Rilly-sur-Loire, Saint-Aignan, Saint-Claude-de-Diray, Saint-Dyé-sur-Loire, Saint-Georges-sur-Cher, Saint-Julien-de-Chédon, Saint-Laurent-Nouan, Saint-Romain-sur-Cher, Sambin, Sassay, Seigy, Seur, Soings-en-Sologne, Thenay, Thésée, Tour-en-Sologne, Valaire, Valencisse (bivša područja delegiranih općina Chambon-sur-Cisse i Molineuf),Vallières-les-Grandes, Valloire-sur-Cisse (bivše područje delegirane općine Chouzy-sur-Cisse), Veuzain-sur-Loire (bivše područje delegirane općine d’Onzain), Vineuil,

—

departman Maine-et-Loire: Allonnes, Angers, Antoigné, Artannes-sur-Thouet, Aubigné-sur-Layon, Beaulieu-sur-Layon, Bellevigne-en-Layon (bivša područja delegiranih općina Champ-sur-Layon, Faveraye-Machelles, Faye-d’Anjou, Rablay-sur-Layon i Thouarcé), Blaison-Saint-Sulpice (bivša područja delegiranih općina Blaison-Gohier et Saint-Sulpice), Bouchemaine, Brain-sur-Allonnes, Brézé, Brissac Loire Aubance (bivša područja delegiranih općina Alleuds, Brissac-Quincé, Charcé-Saint-Ellier-sur-Aubance, Chemellier, Coutures, Luigné, Saint-Rémy-la-Varenne, Saint-Saturnin-sur-Loire i Vauchrétien), Brossay, Cernusson, Chacé, Chalonnes-sur-Loire, Champtocé-sur-Loire, Chaudefonds-sur-Layon, Chemillé-en-Anjou (bivša područja delegiranih općina Chanzeaux, La Jumellière i Valanjou), Cizay-la-Madeleine, Cléré-sur-Layon, Le Coudray-Macouard, Courchamps, Denée, Dénezé-sous-Doué, Distré, Doué-en-Anjou (bivša područja delegiranih općina Brigné, Concourson-sur-Layon, Doué-la-Fontaine, Forges, Meigné, Montfort, Saint-Georges-sur-Layon i Les Verchers-sur-Layon), Épieds, Fontevraud-l’Abbaye, Les Garennes sur Loire (bivša područja delegiranih općina Juigné-sur-Loire i Saint-Jean-des-Mauvrets), Gennes-Val-de-Loire (bivša područja delegiranih općina Chênehutte-Trêves-Cunault, Gennes, Grézillé, Saint-Georges-des-Sept-Voies i Le Thoureil), Huillé, Ingrandes-Le Fresne sur Loire (bivše područje delegirane općine Ingrandes), Jarzé Villages (bivše područje delegirane općine Lué-en-Baugeois), Louresse-Rochemenier, Lys-Haut-Layon (bivša područja delegiranih općina Cerqueux-sous-Passavant, La Fosse-de-Tigné, Nueil-sur-Layon, Tancoigné, Tigné, Trémont iVihiers), Mauges-sur-Loire (bivša područja delegiranih općina La Chapelle-Saint-Florent, Le Mesnil-en-Vallée, Montjean-sur-Loire, La Pommeraye, Saint-Florent-le-Vieil, Saint-Laurent-de-la-Plaine i Saint-Laurent-du-Mottay), Mazé-Milon (bivše područje delegirane općine Fontaine-Milon), Montilliers, Montreuil-Bellay, Montsoreau, Mozé-sur-Louet, Mûrs-Erigné, Orée d’Anjou (bivša područja delegiranih općina Bouzillé, Champtoceaux, Drain, Landemont, Liré i La Varenne), Parnay, Passavant-sur-Layon, La Possonnière, Le Puy-Notre-Dame, Rochefort-sur-Loire, Rou-Marson, Saint-Cyr-en-Bourg, Sainte-Gemmes-sur-Loire, Saint-Georges-sur-Loire, Saint-Germain-des-Prés, Saint-Just-sur-Dive, Saint-Macaire-du-Bois, Saint-Melaine-sur-Aubance, Saumur, Savennières, Soulaines-sur-Aubance, Souzay-Champigny, Terranjou (bivša područja delegiranih općina Chavagnes, Martigné-Briand i Notre-Dame-d’Allençon), Tuffalun (bivša područja delegiranih općina d’Ambillou-Château, Louerre et Noyant-la-Plaine), Turquant, Les Ulmes, Val-du-Layon (bivša područja delegiranih općina Saint-Aubin-de-Luigné i Saint-Lambert-du-Lattay), Varennes-sur-Loire, Varrains, Vaudelnay, Villevêque,

—	departman Vienne: Berrie, Curçay-sur-Dive, Glénouze, Pouançay, Ranton, Saint-Léger-de-Montbrillais, Saix, Ternay, Les Trois-Moutiers.

Kartografski dokumenti koji predstavljaju zemljopisno područje dostupni su na internetskim stranicama Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu.”

Izmjena teksta: novi popis upravnih jedinica uzima u obzir spajanja ili druge promjene u upravnoj podjeli područja do kojih je došlo nakon odobrenja specifikacije. Radi veće pravne sigurnosti taj se popis temelji na verziji važećeg službenog zemljopisnog šifrarnika i svake ga godine objavljuje INSEE. Opseg zemljopisnog područja ostaje potpuno isti.

Naposljetku, navodi se da su radi boljeg informiranja javnosti kartografski dokumenti koji predstavljaju zemljopisno područje stavljeni na raspolaganje na internetskim stranicama Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu.

U skladu s tim jedinstveni dokument mijenja se u točki 6. koja se odnosi na zemljopisno područje.

2. Razgraničeno područje čestice

U poglavlju 1. odjeljku IV. točki 2. prvom odlomku specifikacije ZOI-ja „Crémant de Loire”, nakon riječi „10. veljače 2011.” dodaju se riječi „i 20. lipnja 2018.”, a nakon riječi „5. rujna 2007.” dodaju se riječi „10. srpnja 2014. i 19. siječnja 2017.”.

Tom je izmjenom dodan datum na koji je nacionalno nadležno tijelo odobrilo izmjenu razgraničenog područja čestice unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Definiranje područja čestice provodi se utvrđivanjem onih čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom zaštićenom oznakom izvornosti.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

3. Poljoprivredno-okolišna odredba

U poglavlju 1. odjeljku VI. točki 2. dodaje se sljedeći tekst: „Između redova obvezan je samonikli ili posijani kontrolirani biljni pokrov; ako nema biljnog pokrova, gospodarski subjekt obrađuje tlo kako bi osigurao kontrolu samoniklog bilja ili dokazuje da upotrebljava proizvode za biološku kontrolu koje su odobrila tijela javne vlasti u području vinogradarstva. Ako se na čestici upotrebljavaju biološka sredstva za suzbijanje štetnika, zabranjena je upotreba drugih sredstva za suzbijanje štetnika.

Navedene se odredbe ne primjenjuju na čestice vinograda na kojima je razmak između redova do 1,70 metara.”.

Predmetna izmjena prati najnovije promjene u praksama gospodarskih subjekata u korist agroekologije na cijelom vinogradarskom području pokrajine Anjou. Odražava rastuću brigu za okoliš koja se uzima u obzir u načinima obrađivanja zemlje. Ako se potiče postojanje biljnog pokrova, mehaničko uklanjanje korova ili upotreba bioloških sredstva za suzbijanje štetnika, smanjuje se upotreba kemijskih sredstava za suzbijanje štetnika. Smanjenje sredstava za suzbijanje štetnika mora omogućiti jačanje zaštite vinogradarskog tla i očuvati njihove prirodne funkcije (plodnost, bioraznolikost, prirodno pročišćavanje), što pridonosi kvaliteti i autentičnosti vina i jača identitet lokalne proizvodnje.

Posebnom su odredbom iz područja primjene poljoprivredno-okolišnih odredaba izostavljeni vinogradi na kojima je razmak između redova do 1,70 metara. Naime, područja proizvodnje kontrolirane oznake izvornosti Crémant de Loire i Rosé de Loire prostrana su i obuhvaćaju raznolike prakse u vezi s varijacijama prirodnog okruženja. U istočnom dijelu vinograda postoji veća opasnost od proljetnog mraza, a ocjedita pjeskovita tla naglašavaju nedostatak vode u vinovoj lozi ljeti. U tim okolnostima nije se činilo poželjnim nametnuti provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera u uskim, često gušćim i nižim vinogradima.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

4. Odobrenje za početak berbe

U poglavlju 1. odjeljku VII. točki 1. rečenica „Datum početka berbe utvrđuje se u skladu s odredbama članka D. 645-6. Zakonika o poljoprivredi i morskom ribarstvu.” briše se.

U današnje vrijeme više nije potrebno utvrditi datum početka berbe jer gospodarski subjekti imaju na raspolaganju velik izbor sredstava kojima točno mogu ocijeniti zrelost grožđa. Svaki gospodarski subjekt ima određen broj mehanizama i opreme, vlastitih i zajedničkih, koji mu omogućuju da točno odredi najbolji datum za početak berbe na svakoj čestici, ovisno o tome koji su ciljevi proizvodnje.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

5. Kretanje vina

U poglavlju 1. odjeljku IX. briše se točka 5. podtočka (b) koja se odnosi na kretanje između ovlaštenih skladišta.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

6. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost je izmijenjena kako bi se ažurirao predmetni broj općina (255 umjesto 318).

U skladu s tim mijenja se točka 8. jedinstvenog dokumenta.

7. Prijelazna odredba

Prijelazne odredbe iz odjeljka XI. točke 1. specifikacije kojima je istekao rok brišu se.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

8. Vođenje registara

U poglavlju 2. odjeljku II. točki 3. riječ „potencijalna” zamjenjuje se riječju „prirodna”.

U skladu s tekstom cijele specifikacije područja Anjou Saumur, izrazi „potencijalna” ili „stupanj” zamjenjuju se izrazom „prirodna volumna alkoholna jakost”. Te izmjene poboljšavaju čitljivost specifikacije. Odredbe o vođenju registara usklađuju se kako bi se olakšalo sastavljanje plana nadzora i kontrola tih registara.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

9. Glavni elementi koje treba kontrolirati

Poglavlje 3. izmijenjeno je kako bi se uskladio tekst glavnih elemenata koje treba kontrolirati u specifikaciji proizvoda područja Anjou Saumur.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Crémant de Loire

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorija proizvoda od vinove loze

Kvalitetno pjenušavo vino

4. Opis vina

Značajke

Riječ je o kvalitetnim pjenušavim ružičastim i bijelim vinima.

Minimalna prirodna volumna alkoholna jakost tih vina iznosi 9 %.

Osnovna vina koja nisu obogaćena imaju najveću stvarnu prirodnu volumnu alkoholnu jakost od 12 % i najveći udio fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza) od 24 grama po litri.

Osnovna vina koja su pojačana nakon fermentacije imaju udio fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza) do 5 grama po litri.

Osnovna vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 11,6 %.

Vina prije odvajanja kvasca imaju nadtlak ugljikova dioksida od najmanje 4 bara, izmjeren na temperaturi od 20 °C, a nakon odvajanja kvasaca ukupni udio sumporova dioksida iznosi 150 miligrama po litri ili manje.

Ukupni sadržaj kiselina, ukupni sadržaj hlapivih kiselina i ukupni sadržaj sumporova dioksida utvrđeni su propisima Zajednice.

Vina nakon druge fermentacije, a prije dodavanja ekspedicionog likera, te pojačani mošt, imaju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 %.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Opis

Vino „Crémant de Loire” pjenušavo je vino, uglavnom bijelo, a u manjem omjeru ružičasto. Pjena mu je pravilna i čine je nizovi sitnih, nježnih i postojanih mjehurića. Miris često podsjeća na arome bijelog cvijeća pomiješane s voćnim notama kao što su note breskve ili marelice. U nježnom i skladnom okusu izvrsno su usklađene svježina i slatkoća.

5. Enološki postupci

a. Osnovni enološki postupci

Posebni postupci proizvodnje vina

Gustoća sadnje – razmaci

Postupak uzgoja

(a)

Vinogradi smješteni unutar zemljopisnog područja kontrolirane oznake izvornosti „Anjou”: – najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 000 trsova po hektaru. Razmak između brajdi ne smije biti veći od 2,50 metara, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 1 metra; – čestice vinograda s gustoćom sadnje vinove loze do 4 000 trsova po hektaru, ali ne manje od 3 300 trsova po hektaru imaju pravo pri berbi na kontroliranu oznaku izvornosti pod uvjetom da se poštuju posebne odredbe o pravilima o uzgoju kroz ustav brajdi i visini lišća utvrđenima u specifikaciji. Razmak između redova na tim česticama vinograda ne smije biti veći od 3 metra, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 1 metra;

(b)	Vinogradi smješteni unutar zemljopisnog područja kontrolirane oznake izvornosti „Touraine”: najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 500 trsova po hektaru. Razmak između brajdi ne smije biti veći od 2,10 metara, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 1 metra;

(c)

Vinogradi smješteni unutar zemljopisnog područja kontrolirane oznake izvornosti „Cheverny”: najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 500 trsova po hektaru. Razmak između redova u tim vinogradima ne smije biti veći od 2,10 metara. Razmak između trsova u istom redu iznosi od 0,90 metara do 1,20 metara.

Pravila o rezidbi i uzgoju kroz sustav brajdi

Postupak uzgoja

Vinova loza obrezuje se najkasnije 30. travnja u skladu s pravilima detaljno opisanima u specifikaciji u kojima se za svaku sortu propisuje najveći broj pupova po trsu.

—

Vinogradi smješteni unutar zemljopisnog područja kontrolirane oznake izvornosti „Anjou”: visina lišća povezanog uz brajde iznosi najmanje 0,6 puta više od razmaka između redova, s tim da se visina lišća povezanog uz brajde mjeri od donjeg ruba lišća, koje se nalazi na najmanje 0,40 metara iznad tla, i gornjeg ruba orezanog lišća, koji se nalazi najmanje 0,20 metara iznad gornjeg reda brajde. Čestice vinograda na kojima je gustoća sadnje manja od 4 000 trsova po hektaru, ali iznosi 3 300 trsova po hektaru ili više, uz to odgovaraju sljedećim pravilima uzgoja kroz sustav brajdi: najmanja visina kolaca brajde iznad tla iznosi 1,90 metara; brajdu čine četiri razine žica; najmanja visina gornje žice iznosi 1,85 metara iznad tla.

—

Vinogradi smješteni unutar zemljopisnog područja kontrolirane oznake izvornosti „Touraine” i „Cheverny”: visina lišća povezanog uz brajde iznosi najmanje 0,6 puta više od razmaka između redova, s tim da se visina lišća povezanog uz brajde mjeri od donjeg ruba lišća, koje se nalazi na najmanje 0,30 metara iznad tla, i gornjeg ruba orezanog lišća, koji se nalazi najmanje 0,20 metara iznad gornjeg reda brajde.

Navodnjavanje

Postupak uzgoja

Navodnjavanje je zabranjeno.

Berba

Postupak uzgoja

Vina se dobivaju od ručno ubranog grožđa. Zabranjena je upotreba stroja za berbu grožđa.

Grožđe se prevozi u posudama koje nisu nepropusne. Posude ne smiju biti veće od 1,20 × 1,20 metara sa strane, a visina grožđa smije biti do 0,40 metara. Vrijeme koje protekne od branja grožđa do prešanja ne smije biti dulje od 24 sata.

Poseban enološki postupak

(a)	Bijela vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 11,6 %. Vina nakon druge fermentacije, a prije dodavanja ekspedicionog likera, te pojačani mošt, imaju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 %.

(b)	Uz tu odredbu, u pogledu enoloških postupaka potrebno je poštovati obveze koje su određene na razini općine te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

(c)

Objekti za prešanje moraju odgovarati kriterijima za prijem ubranog grožđa, za preše i za način prešanja, za punjenje preša, frakcioniranje soka i higijenu, kako su utvrđeni u specifikaciji.

Grožđe se u preše stavlja cijelo. Za osnovna vina od 150 kilograma upotrijebljenog grožđa dobiva se najviše 100 litara mošta.

b. Najveći prinosi

80 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Sve faze proizvodnje odvijaju se na zemljopisnom području koje obuhvaća područja sljedećih općina na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2018.:

—

—	departman Vienne: Berrie, Curçay-sur-Dive, Glénouze, Pouançay, Ranton, Saint-Léger-de-Montbrillais, Saix, Ternay, Les Trois-Moutiers.

Kartografski dokumenti koji predstavljaju zemljopisno područje dostupni su na internetskim stranicama Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu.

7. Glavne sorte vinove loze

Pinot noir N

Chardonnay B

Chenin B

Grolleau gris G

Grolleau N

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Pineau d’Aunis N

8. Opis povezanosti

1. Informacije o zemljopisnom području

(a)

Opis prirodnih čimbenika koji doprinose povezanosti

Zemljopisno područje prostire se na valovitoj visoravni koja geološki odgovara formacijama iz paleozoika na predgorju Armoričkog masiva, novijim formacijama iz doba mezozoika te u manjoj mjeri tercijara na jugozapadnom dijelu pariškog bazena. Zemljopisno područje proteže se uz rijeku Loire i njezine pritoke, rijeke Vienne, Indre i Cher, na približno 200 kilometara. Godine 2018. obuhvaća 255 općina, od kojih su neke poznate po svojim dvorcima.

Razgraničene čestice za branje grožđa nalaze se na tlu koje čine škriljevac ili glina i škriljevac na zapadnom dijelu te glinasto-vapnenačka tla (cenoman, turon, senon i eocen) na njezinu istočnom dijelu. Posebnost tih tla jest da sadrže umjerene zalihe vode i imaju dobru sposobnost isušivanja.

Od ključne je važnosti stadij turon. Iz tog razdoblja potječe sedra čije je iskorištavanje kroz brojne kamenolome omogućilo izgradnju dvoraca u dolini rijeke Loire i općenito arhitektonske baštine te regije, što je dovelo do nastanka brojnih udubina. Ti su kamenolomi postali podrumi s postojanom temperaturom i vlažnošću zraka, pogodni za uzgoj gljiva i skladištenje vina.

Klima je oceanska s određenim razlikama. Tako se na istočnom dijelu, koji se podudara da vinogradarskom regijom Sologne, osjeti utjecaj kontinentalnije klime s ukupnim godišnjim padalinama koje su blago iznad vrijednosti u ostatku zemljopisnog područja, a iznose od 550 do 650 milimetara. Na zapadu je snažniji utjecaj oceanske klime, s ujednačenijim temperaturama, blagim zimama i umjerenim ljetnim temperaturnim vrijednostima. Međutim, prema istoku temperature rastu. Općenito hidrografska mreža koju čine rijeka Loire i njezini pritoci ima ulogu regulatora topline.

(b)

Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Povijest uzgoja vinove loze relativno je stara, a povezana je s razvojem brojnih samostana i opatija koje su snažno ukorijenjene u regiji. Sveti Grgur iz Toursa u svojoj „Povijesti Francuske” u 6. stoljeću navodi rasprostranjeni uzgoj vinove loze u tom kraju i upotrebu „strašila” kojima su se iz vinograda tjerale ptice kada bi grožđe dozrelo. Do punog procvata vinograda došlo je u 17. i 18. stoljeću zahvaljujući trgovini koju su razvijali Nizozemci. Naime, oni su se, posjedujući veliku flotu, služili rijekom Loire kako bi se opskrbljivali ponajprije bijelim vinima u mjestima Ponts-de-Cé, Saumur i Vouvray, čime su razvili tržište kvalitetnim vinima za „vina za more”.

Do proizvodnje pjenušavih vina došlo je početkom 19. stoljeća, a temeljila se na povijesnom otkriću mogućnosti da vina iz Saumura, proizvedena od sorte chenin B, razviju drugu fermentaciju. Ubrzo je, svjestan te posebnosti i začuđujuće sličnosti s vinima „Champagne”, Jean-Baptiste Ackerman od 1811. započeo proizvodnju pjenušavih vina prema tradicionalnoj metodi. Godine 1838. povjerenstvo zaduženo za ispitivanje proizvoda na industrijskoj izložbi u Angersu izjavilo je: „Riječ je o savršeno svijetlim i bistrim vinima; pjena im je bijela, živa i biserna... Dokazano je da se i kod nas mogu proizvoditi vina jednaka vinima u pokrajini Champagne.”.

U manje od pola stoljeća natjecateljski duh razvijen nakon tih prvih rezultata potaknuo je brojne poduzetnike da slijede ohrabrenja povjerenstva. Nastale su „velike kuće” za proizvodnju, „Veuve Amiot”, „Bouvet-Ladubay”, „Langlois-Château”, „Monmousseau”. Udubine nastale uslijed vađenja sedre pretvorile su se u povlaštena mjesta za proizvodnju pjenušavih vina. Čak su izdubljene galerije za potrebe skladištenja boca. Zahvaljujući rastu standarda života francuskih građana i razvoju željeznice, u razdoblju od 1845. do 1875. za proizvođače pjenušavih vina otvorili su se novi trgovinski obzori. Tako je 1874. u cijelu Europu poslano četiri milijuna boca, a u 19. stoljeću porastao je ugled pjenušavih vina iz regije Val de Loire.

Kontrolirana oznaka izvornosti „Crémant de Loire” priznata je odlukom od 17. listopada 1975. Proizvođači su tada već odavno bili dokazali utemeljenost poštovanja prema sirovinama u proizvodnji pjenušavih vina. Pravila proizvodnje utvrđena u toj odluci potvrđuju važnost ručnog branja grožđa, stavljanja cijelih grozdova u prešu, laganog prešanja i dugog čuvanja u vodoravnom položaju nakon druge fermentacije.

U 2009. godišnja proizvodnja iznosila je 13 milijuna boca.

2. Informacije o kvaliteti i svojstvima proizvoda

3. Uzročna veza

Vinograd se razvio pod utjecajem hidrografske mreže rijeke Loire, na gotovo 200 kilometara. Mezoklimatske varijacije unutar zemljopisnog područja i raznoliki sastav tla omogućili su proizvođačima sadnju različitih sorti u skladu s njihovim obilježjima. Raznovrsnost vinogradarskih okolnosti predstavlja nezanemarive prednosti za mješavine koje nastaju pri proizvodnji vina.

Osobito zahvaljujući mogućnosti da vina dobivena od sorte chenin B razviju drugu fermentaciju proizvođači su, posebice iz regija Saumur i Vouvray, ovladali prirodnom drugom fermentacijom u boci. Osnaženi tim uspjehom i svjesni da njihov proizvod uživa ugled, razmišljali su i razvijali tehnike koje su omogućile postizanje savršene kvalitete. Postojanje udubina u sedri tada je bio čimbenik pogodan za razvoj proizvodnje tih vina za koju su potrebni veliki prostori s umjerenom temperaturom za skladištenje i rukovanje.

Svrha uvjeta proizvodnje povezanih s branjem, a osobito prijevozom grožđa, bila je da se poštuje njegova cjelovitost sve do faze prešanja i da se ograniči pojava oksidacije. Prešanje koje se odvija u brižljivo pripremljenom okruženju, uz pomoć prikladne opreme te u skladu s pravilima kojima je utvrđen točan omjer težine upotrijebljenog grožđa i količine dobivenog mošta, jamči kvalitetu i čistoću tako dobivenog soka. Zahvaljujući iskustvu stečenom tijekom više od jednog stoljeća, proizvođači pjenušavih vina imaju znanje i iskustvo čiji se savršeni rezultat pretače u njihove bačve. Dugotrajno dozrijevanje omogućuje vinu da razvije svoja aromatična svojstva, složenost i kvalitetu.

Jedan je vinar iz regije Anjou 1980. rekao: „Vino Crémant de Loire plod je suvremenih tehnika primijenjenih u službi tradicije.”. Ugled tog pjenušavog vina, nezaobilaznog u regiji Val de Loire i namijenjenog nacionalnom i međunarodnom tržištu, ne prestaje rasti.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Označivanje

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Sve dodatne informacije, čiju upotrebu u skladu s odredbama Zajednice mogu uređivati države članice, navode se na etiketama, slovima koja visinom i širinom ne smiju više nego dvostruko premašivati slova kojima se navodi kontrolirana oznaka izvornosti.

Nazivu kontrolirane oznake izvornosti može se dodati zemljopisni naziv „Val de Loire”. Slova kojima je ispisan taj zemljopisni naziv visinom i širinom ne smiju premašivati dvije trećine visine i širine slova kojima je ispisan naziv kontrolirane oznake izvornosti.

Kontrolirana oznaka izvornosti navedena je na čepu, na dijelu koji se nalazi u grlu boce.

Na oznaci vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice:

—	ako je riječ o registriranoj lokaciji, i

—	ako je ta jedinica navedena u izjavi o berbi.

Slova kojima se navodi veća zemljopisna cjelina barem su dvostruko manja (širinom i visinom) od slova kojima se navodi kontrolirana oznaka izvornosti.

Pakiranje

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Vina se proizvode drugom fermentacijom u staklenim bocama.

Punjenje u staklene boce, u kojima dolazi do druge fermentacije, provodi se od 1. prosinca koji slijedi nakon berbe.

Vino se u bocama na vinskom talogu mora čuvati najmanje devet mjeseci.

Vina se proizvode i stavljaju na tržište u bocama u kojima se odvijala druga fermentacija, osim vina koja se prodaju u bocama zapremine do 37,5 centilitara ili iznad 150 centilitara.

Vina se stavljaju na tržište za potrošače nakon razdoblja sazrijevanja od najmanje 12 mjeseci od datuma flaširanja.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-baeb17d6-5e61-48e0-ab86-d4c28e387778

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

21.2.2020

Službeni list Europske unije

C 58/21

Objava jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te upućivanja na objavu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina

(2020/C 58/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„DELLE VENEZIE”/„BENEŠKIH OKOLIŠEV”

PDO-IT-02360

Datum početka primjene: 10. travnja 2017.

1. Naziv koji je potrebno upisati u registar

„delle Venezie”/„Beneških okolišev”

2. Država članica

Italija

3. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI

4. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4.	Pjenušavo vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

8.	Biser vino

5. Opis vina

„delle Venezie”/„Beneških okolišev” Pinot Grigio – kategorija: Vino

Boja: od slamnato žute do zlatno žute, a katkad može biti bakrena ili ružičasta

Miris: karakterističan za Pinot Grigio, koji je voćan s natruhama voća s bijelim mesom, primjerice u rasponu od kruške i jabuke do tropskog voća, intenzivan, katkad s blagim aromatičnim notama bijelog cvijeća

Okus: svjež i skladan, od suhog do polusuhog

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost (u % volumnog udjela): 11 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera (g/l): 15 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

„delle Venezie”/„Beneških okolišev” Pinot Grigio Frizzante (biser vino)

Boja: od slamnato žute do zlatno žute, a katkad može biti bakrena ili ružičasta

Pjena: fina i brzo prolazna

Okus: svjež, s uravnoteženom kiselom komponentom, skladan, od suhog do polusuhog

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost (u % volumnog udjela): 11 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera (g/l): 15 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

„delle Venezie”/„Beneških okolišev” Pinot Grigio Spumante (pjenušavo vino)

Boja: od slamnato žute do zlatno žute, a katkad može biti bakrena ili ružičasta

Pjena: fina i postojana

Miris: karakterističan za Pinot Grigio, koji je voćan s natruhama voća s bijelim mesom, kao što su kruška i jabuka ili čak tropsko voće, intenzivan, katkad s blagim aromatičnim notama bijelog cvijeća i orašastih plodova zbog postupka u autoklavu

Okus: svjež, s uravnoteženom kiselom komponentom, skladan, u rasponu od dosaggio zero do suhih verzija

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost (u % volumnog udjela): 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera (g/l): 14,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

„delle Venezie”/„Beneških okolišev” Pinot Grigio „Kvalitetno pjenušavo vino”

Boja: od slamnato žute do zlatno žute, a katkad može biti bakrena ili ružičasta

Pjena: fina i postojana

Okus: svjež, s uravnoteženom kiselom komponentom, skladan, u rasponu od dosaggio zero do suhih verzija

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost (u % volumnog udjela): 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera (g/l): 14,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

„delle Venezie”/„Beneških okolišev” Bianco (bijelo vino) – kategorija: Vino

Boja: od zelenkasto-žute do zlatno žute

Miris: voćan, s natruhama voća s bijelim mesom i zrelog voća, ovisno o sortnom sastavu, intenzivan, katkad s blagim aromatičnim notama bijelog cvijeća

Okus: od suhog do polusuhog, skladan, strukturiran, katkad sa svježim notama koje proizlaze iz kisele komponente

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost (u % volumnog udjela): 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera (g/l): 14,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

6. Enološki postupci

a. Osnovni enološki postupci

Ne postoje.

b. Najveći prinosi

Bianco (kategorija: „vino”); Pinot Grigio (kategorije: „vino”, „pjenušavo vino”, „kvalitetno pjenušavo vino”, „biser vino”)

18 000 kg grožđa po hektaru

Bianco (kategorija: „vino”); Pinot Grigio (kategorije: „vino”, „pjenušavo vino”, „kvalitetno pjenušavo vino”, „biser vino”)

126 hektolitara po hektaru

7. Razgraničeno zemljopisno područje

Razgraničeno područje za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) „delle Venezie”/„Beneških okolišev” sastoji se od autonomne pokrajine Trento i regija Furlanija-Julijska krajina i Veneto.

8. Glavne sorte vinove loze

Chardonnay B.

Pinot Bianco B. – Pinot

Garganega B. – Garganego

Müller Thurgau B. – Riesling x Sylvaner

Verduzzo Friulano B. – Verduzzo

Verduzzo Trevigiano B. – Verduzzo

Tocai Friulano B. – Friulano

Tocai Friulano B. – Tai

Pinot Grigio – Pinot

Pinot Grigio – Pinot Gris

9. Opis povezanosti

„delle Venezie”/„Beneških okolišev” – kategorije: „vino”, „pjenušavo vino”, „kvalitetno pjenušavo vino”, „biser vino”

Prirodni čimbenici koji su relevantni za povezanost: područje ZOI-ja „delle Venezie”/„Beneških okolišev” obuhvaća upravna područja autonomne pokrajine Trento i regija Furlanija-Julijska krajina i Veneto. To područje karakterizira planinski lûk na sjeveru koji okružuje i omeđuje područje proizvodnje i štiti ga od hladnih zračnih strujanja sa sjevera i sjeveroistoka. Osim toga, njime teče mnogo važnih rijeka i potoka postojanog toka, što ga čini kolijevkom vinogradarstva. Najvažnije su sljedeće rijeke: Adige, Brenta, Piave, Tagliamento i Soča. Klimu karakteriziraju prosječne godišnje temperature od 10 do 14 °C. Najhladniji su mjeseci prosinac i siječanj, dok su najtopliji srpanj i kolovoz s prosječnim rasponom temperature od 20 do 25 °C. Prosječna godišnja količina padalina na tom području iznosi od 700 do 1 300 mm. Unatoč obilnim padalinama tla imaju primjeren kapacitet drenaže. Zahvaljujući oborinama i dobrom raspoloživom vodenom kapacitetu, na tom području ne dolazi do nestašice vode. Drugi čimbenici koji karakteriziraju klimu na području ZOI-ja „delle Venezie”/„Beneških okolišev” uključuju kombinirano djelovanje ublažavajućih učinaka iz alpske regije i predalpskog područja na sjeveru i Jadranskog mora na jugu, koje znatno utječe na temperaturu tako što umanjuje ekstremne ljetne i zimske temperature. Zračne mase koje prolaze pod utjecajem su Jadranskog mora i zajedno sa sustavom planina reguliraju tok, a time i oborine koje pritom nastaju. Točnije, u kolovozu i rujnu tijekom dana dolazi do promjene smjera vjetra zbog čega nastaju temperaturna kretanja koja su optimalna za proces dozrijevanja grožđa. Dakle, zahvaljujući trima sastavnicama (alpskoj regiji i predalpskom području, Jadranskom moru i mreži rijeka koje presijecaju cijelo to područje od sjevera prema jugu) cijelo je razgraničeno zemljopisno područje homogeno.

Kad je riječ o tlu, predalpsko područje i brežuljci uglavnom se sastoje od vapnenačkih ili vapnenačko-dolomitnih formacija iz razdoblja mezozoika te imaju teksturu tla koja je primjerena za drenažu vode.

Nizinska područja čine aluvijalne naslage od materijala koje su nanijele različite rijeke koje presijecaju cijelo to područje i imaju tla čija je tekstura u rasponu od pjeskovite ilovače do pjeskovite muljevite ilovače, a katkad sadržavaju i duboke glineno-muljevite sedimente. Općenito ih karakterizira dobar kapacitet drenaže i posebno su pogodna za vinogradarstvo.

Povijesni i ljudski čimbenici koji su relevantni za povezanost: prvi vinogradi na sjeveroistoku Italije potječu iz sedmog i petog stoljeća prije nove ere. Međutim, u povijesti proizvodnje vina s oznakom „delle Venezie”/„Beneških okolišev” središnju je ulogu imala Mletačka Republika. Temelji modernog vinogradarstva udareni su zahvaljujući školama u San Michele all’Adigeu i Coneglianu koje provode edukacije i šire nove vinogradarske i enološke metode. Ključan su doprinos dali vinogradari na razgraničenom zemljopisnom području, koji su uveli inovativne postupke i metode upravljanja kojima se kombiniraju ekološka i gospodarska održivost. Važno je i postojanje zadruga za poboljšanje zemljišta, koje već dugo upravljaju važnim mrežama distribucije vode čime se rješava nedostatak vode u iznimnim razdobljima s manje padalina.

Krajem 19. stoljeća počele su se uzgajati sorte Chardonnay i razne varijante Pinota zbog čega je taj kraj postao glavno područje uzgoja i proizvodnje nepjenušavog vina, biser vina i pjenušavog vina u cijeloj državi. Naime, na području ZOI-ja „delle Venezie”/„Beneških okolišev” postoje idealni uvjeti za Pinot Grigio, s obzirom na to da kvalitativna svojstva tog grožđa i njegove specifične enološke značajke najbolje dolaze do izražaja upravo u tom okolišu. Vinogradari su predmetna vina od 1977. do danas uglavnom stavljali na tržište s oznakom zemljopisnog podrijetla „delle Venezie”, a slovenska se manjina koristila oznakom „Beneških okolišev”.

„delle Venezie”/„Beneških okolišev” – kategorije: „pjenušavo vino” (4), „kvalitetno pjenušavo vino” (5), „biser vino” (8)

Informacije o kvaliteti/značajkama vina koje se u osnovi mogu pripisati zemljopisnom okruženju:

Boja vina „delle Venezie” Pinot Grigio u kategorijama pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina i biser vina uglavnom varira od slamnato žute do zlatno žute, a katkad ima odsjaj u rasponu od bakrenog do ružičastog (u tonu koji je tipičan za određenu sortu). Pjena biser vina uglavnom je fina i brzo prolazna, dok je u pjenušavom vinu fina i postojana, što je povezano i s različitim pritiskom.

Miris vina karakterističan je za sortu i ujedno je voćan s natruhama voća s bijelim mesom, kao što su kruška i jabuka ili čak tropsko voće, intenzivan, katkad s blagim aromatičnim notama bijelog cvijeća i orašastih plodova zbog postupka u autoklavu.

I pjenušavo vino i biser vino imaju skladan okus sa svježim notama i uravnoteženom kiselom komponentom. Nadalje, sadržaj šećera vina u kategoriji pjenušavog vina varira od dosaggio zero do „suhog”, dok u kategoriji biser vina varira od „suhog” do „polusuhog”.

Uzročno-posljedična veza između elemenata zemljopisnog područja i kvalitete/značajki proizvoda koje se u osnovi pripisuju zemljopisnom okruženju:

Specifične značajke pjenušavog, kvalitetnog pjenušavog i biser vina koje su prethodno opisane proizlaze iz kombiniranog djelovanja tla i klimatskih uvjeta na području proizvodnje i ljudskih čimbenika koji su utjecali na enološki potencijal grožđa i na tehnologije prerade u prošlosti i sve do danas.

Naime, zemljopisno područje proizvodnje karakteriziraju umjerena, svježa i vjetrovita klima i dobro drenirana tla s dostatnim i ravnomjerno raspoređenim dotokom vode, što omogućava pravilno dozrijevanje grozdova. Nadalje, zahvaljujući znatnim razlikama između dnevnih i noćnih temperatura tijekom dozrijevanja grozdova pojačava se i zadržava kisela i aromatska struktura grožđa, ali i svježina vina koja od njega nastaje.

Nadalje, osjetljivost sorte Pinot Grigio na kriptogamne bolesti, ali i na okolišne i klimatske čimbenike, kao što su prekomjerna vrućina i neravnomjeran dotok vode, zahtijeva posebnu predanost proizvođača kako bi se proizvelo grožđe koje je prije svega zdravo i koje ima odgovarajuću ravnotežu između šećera i aromatskih komponenti. Pritom se mora uzeti u obzir naknadna prerada u pjenušavo, kvalitetno pjenušavo i biser vino s odgovarajućim indeksima kiselosti. Način na koji proizvođači upravljaju vinogradima, od odabira podloge do metoda uzgoja i od rezanja lišća do regulacije zaliha vode, čini ključan doprinos tom procesu.

Sve je to neophodno kako bi se proizvelo grožđe koje je pogodno za dobivanje serija vina koje će biti prerađene u pjenušavo, kvalitetno pjenušavo ili biser vino radi proizvodnje vina s organoleptičkim svojstvima tipičnima za sortu.

Pjenušava, kvalitetna pjenušava i biser vina s oznakom „delle Venezie”/„Beneških okolišev” ujedno su i rezultat tehnoloških inovacija primijenjenih na postupak u autoklavu kojima je omogućen učinkovitiji postupak transformacije kvasca. Time je poboljšan aromatski profil i ugodan karakter proizvedenih vina. Na taj način mogu doći do izražaja specifična organoleptička svojstva vina, a posebno se pojačavaju svježe i cvjetne note koje prije svega proizlaze iz grožđa i odražavaju idealno okruženje za proizvodnju vina sorte Pinot Grigio.

Jedinstvenost i prepoznatljivost pjenušavog i biser vina sorte Pinot Grigio s područja obuhvaćenog ZOI-jem stoga proizlaze iz pH vrijednosti i ravnoteže kiselosti, čime se pojačava ugodan miris i općenita elegancija vina, što je krajnji rezultat odgovarajućih postupaka proizvodnje vina.

„delle Venezie”/„Beneških okolišev” – kategorija: Vino

Informacije o kvaliteti/značajkama vina koje se u osnovi mogu pripisati zemljopisnom okruženju:

Boja vina „delle Venezie”/„Beneških okolišev” Pinot Grigio varira od blijede slamnato žute do nijansi koje katkad mogu imati bakrene i ružičaste odsjaje (u tonu tipičnom za sortu), što je rezultat procesa fermentacije. Miris vina karakterističan je za sortu i odlikuje se voćnim notama koje, među ostalim, podsjećaju na voće s bijelim mesom kao što su kruška i jabuka, pa čak i tropsko voće. Usto je intenzivan i može imati blage aromatične note bijelog cvijeća. Okus vina svjež je i skladan, a njegove verzije variraju od suhih do polusuhih. Ističe se po ugodnoj svježini koju karakterizira nota kiselosti tipična za tu sortu.

Kad je riječ o tlu i klimatskim uvjetima područja proizvodnje, vina odražavaju tipične „svježe” note koje uglavnom proizlaze iz znatne kisele komponente i uravnotežene aromatske komponente grožđa i vina koje se od njega proizvodi.

Boja „delle Venezie”/„Beneških okolišev” bijelog vina varira od zelenkasto-žute do zlatno žute. To vino ima voćnu aromu s natruhama voća s bijelim mesom i zrelog voća, ovisno o sortnom sastavu. Miris mu je intenzivan i katkad može imati blage aromatične note bijelog cvijeća. Okus je skladan i varira od suhog do polusuhog, a samo je vino strukturirano i katkad ima svježe note koje proizlaze iz kisele komponente.

Uzročno-posljedična veza između elemenata zemljopisnog područja i kvalitete i značajki proizvoda koje se u osnovi pripisuju zemljopisnom okruženju:

Specifične značajke vina „delle Venezie”/„Beneških okolišev” Pinot Grigio i Bianco koje su prethodno opisane proizlaze iz kombiniranog djelovanja tla i klimatskih uvjeta na području proizvodnje i ljudskih čimbenika koji su utjecali na enološki potencijal grožđa i na tehnologije prerade u prošlosti i sve do danas.

Naime, zemljopisno područje proizvodnje karakteriziraju umjerena, svježa i vjetrovita klima i dobro drenirana tla s dostatnim i ravnomjerno raspoređenim dotokom vode, što omogućava pravilno dozrijevanje grozdova i proizvodnju grožđa znatne kiselosti. Zahvaljujući znatnim razlikama između dnevnih i noćnih temperatura tijekom dozrijevanja grozdova pojačava se i zadržava kisela i aromatska struktura grožđa, ali i svježina vina koja od njega nastaje.

Osim toga, budući da su sorte koje se upotrebljavaju za proizvodnju predmetnih vina osjetljive na kriptogamne bolesti, ali i na klimatske i okolišne čimbenike, način na koji proizvođači upravljaju vinogradima, od odabira podloge do metoda uzgoja i rezanja lišća, neophodan je za krajnji rezultat, a to je dobivanje zdravog grožđa i odgovarajuće ravnoteže šećera, kiselih komponenti i aromatskih komponenti.

Specifične vještine vinogradara imaju važan utjecaj sve do ulaska grožđa u podrum i provođenja postupaka proizvodnje vina, koji su ključni za očuvanje specifičnih organoleptičkih svojstava vina. Na taj se način proizvode skladna vina s tipičnim svježim notama po kojima su vina s razgraničenog zemljopisnog područja „delle Venezie”/„Beneških okolišev” prepoznatljiva.

Pinot Grigio nije široko zastupljena sorta; štoviše, u okruženjima s duljim razdobljima visokih temperatura i nedostatka vode tijekom sezone uzgoja ne može doći do potpunog razvoja organoleptičkih svojstava koja su tipična za tu sortu.

Kad je riječ o posebnim organoleptičkim svojstvima grožđa, bilo sorte Pinot Grigio ili neke druge sorte koja čini cuveé vrste Bianco, ciklusima tiještenja grožđa, ali i temperaturom i duljinom fermentacije, nastoje se proizvesti vina s prethodno opisanim svojstvima.

Naime, organoleptička svojstva vina „delle Venezie”/„Beneških okolišev” Pinot Grigio, koja su se ustalila kao referentni organoleptički stil, a time i čimbenik koji ga čini jedinstvenim i prepoznatljivim u odnosu na vina sorte Pinot Grigio s drugih područja, proizlaze iz interakcije tih okolišnih čimbenika i kombinacije ljudskih čimbenika koji su rezultat iskustva i znanja koje su vinogradari s vremenom stekli.

Čak i u slučaju vina „delle Venezie”/„Beneških okolišev” Bianco posebna kvalitativna i organoleptička svojstva te uravnoteženi profil kiselosti i aromatski profil, koji pojačavaju ugodan miris i stoga sveukupnu eleganciju vina, rezultat su interakcije okolišnih čimbenika i kombinacije ljudskih čimbenika.

10. Osnovni dodatni uvjeti

Ne postoje.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/12853

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

21.2.2020

Službeni list Europske unije

C 58/27

Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

(2020/C 58/10)

Europska komisija odobrila je ovu manju izmjenu u skladu s člankom 6. stavkom 2. trećim podstavkom Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

Zahtjev za odobrenje ove manje izmjene može se pregledati u bazi podataka Komisije, eAmbrosia.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„KRAŠKA PANCETA”

EU br.: PGI-SI-00833-AM01 – 23. siječnja 2019.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1. Naziv

„Kraška panceta”

2. Država članica ili treća zemlja

Slovenija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Kraška panceta” tradicionalni je proizvod od sušena mesa i pravokutna je oblika. Najmanja masa konačnog proizvoda iznosi 2,2 kg.

„Kraška panceta” proizvodi se od mesnate slanine svinja. „Kraška panceta” suši se s kožom i bez rebara. Proizvod se podvrgava suhom soljenju isključivo morskom solju, a sušenje i sazrijevanje, koji se odvijaju bez toplinske obrade, pridonose postizanju tipičnih organoleptičkih svojstava tankih kriški. Krti dio „pancete” suh je, čvrst i dovoljno mekan pod pritiskom. Položaj rebara vidljiv je. Koža je čvrsta, glatka i uklanja se neposredno prije konzumacije proizvoda. Tijekom sazrijevanja krti dijelovi „pancete” poprimaju tipičnu ružičastu boju. Masnoća je kremastobijele boje. Na kriškama prevladavaju mesni dijelovi ispresijecani tankim slojevima masnog tkiva. Među organoleptičkim obilježjima osobito se cijeni izgled tankih šnita čija tekstura mora biti meka; meso i masno tkivo čvrsto su povezani. U šniti „pancete” osjeti se puna i skladna aroma te je neslana i blagog okusa.

Udio soli nije veći od 6 %, najmanji postotak osušenosti iznosi 33 %, najveća vrijednost aktiviteta vode jest 0,92, najmanji udio bjelančevina iznosi 15 %, a najmanji udio masnog tkiva jest 36 %.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Za proizvodnju „Kraške pancete” odabire se slanina mesnih svinja. Slanina se uzima s dijela prsnog koša koji sadržava najmanje devet vidljivih rebara i dodaje joj se i krti dio potrbušnice. Za klasičnu „Krašku pancetu” slanina se uobičajeno reže u pravokutnom obliku od 45 do 55 cm dužine i od 18 do 24 cm širine. Najmanja masa svježe slanine iznosi 4 kg. Slanina se za sušenje priprema s kožom i bez rebara; bočni su rezovi ravni, a krto meso i koža moraju ostati netaknuti. Meka mast s unutarnjeg dijela uklanja se.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na definiranom zemljopisnom području

Sve faze proizvodnje „Kraške pancete” (odabir sirovina, soljenje, sušenje/sazrijevanje) moraju se odvijati na definiranom zemljopisnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

„Kraška panceta” sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla stavlja se na tržište cijela ili u polovicama kojima se na stražnji dio vrućim žigom na kožu stavlja oznaka s logotipom „Kraške pancete”. Radi veće dostupnosti (delikatesna prodaja), „panceta” se može rezati na manje dijelove jednake veličine. Kako bi se očuvala organoleptička svojstva proizvoda, tipična jarkocrvena boja krtog mesa i kremastobijela broja masnog tkiva, iznimno je važno da se postupci rezanja i pakiranja „Kraške pancete” podvrgavaju osobito temeljitom tehnološkom praćenju. Izloženost zraku, koja pokreće postupak oksidacije, može u znatnoj mjeri narušiti kvalitetu proizvoda. Zbog tog razloga rezanje i komercijalno pakiranje „Kraške pancete” mogu se provoditi samo u ovlaštenim objektima za proizvodnju ovog proizvoda. Na taj se način proizvod može bez odgađanja pakirati, može se spriječiti postupak oksidacije uslijed izloženosti zraku ili neodgovarajućim temperaturama i jamčiti potrebna i propisana mikrobiološka sigurnost proizvoda. Ovaj sustav jamči stalno praćenje, potpunu sljedivost i očuvanje tipičnih svojstava „Kraške pancete”, što je jamstvo vjerodostojnosti i povjerenja potrošača.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Svi proizvođači kojima je izdana potvrda o usklađenosti proizvoda sa specifikacijom ovlašteni su upotrebljavati naziv i stavljati logotip „Kraške pancete” na svoje proizvode. Logotip čini stilizirano mesnata slanina s natpisom „Kraška panceta”. Dodaje mu se identifikacijski broj proizvođača. Upotreba logotipa obvezna je neovisno o obliku u kojem se „panceta” stavlja na tržište. Ako je riječ o cijeloj „panceti”, na kožu se stavlja i oznaka vrućim žigom.

Na „Krašku pancetu” obvezno se stavlja i navod „zaščitena geografska označba” (zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla) i nacionalna oznaka kvalitete.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje „Kraške pancete” omeđeno je linijom koja ide od Kostanjevice na Krasu do Opatjeg sela, nastavlja se do granice s Italijom pa duž te granice sve do graničnog prijelaza Lipica; zatim prati cestu koja vodi do sela Lokev, koje isto tako obuhvaća, a zatim cestu prema Divači, odakle se nastavlja pravocrtno do sela Vrabče i Štjak, Selo, Krtinovica, Kobdilj te još dalje kroz Mali Dol prema Škrbini u smjeru Lipe i Temnice da bi se na kraju vratila u Kostanjevicu na Krasu. Sva navedena sela potpadaju u područje proizvodnje.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Kras je jedna od najvećih regija Slovenije. Riječ je o brežuljkastoj vapnenačkoj visoravni s tipično krškom površinom (doline, ponori, ždrijela, jame, podzemne špilje). Kras se odlikuje vapnenačkim tlom na kojem je nastala poznata krška crvenica, koja se često naziva terra rossa. Zemlja kojom je prekrivena površina rijetka je jer je potonja uglavnom šljunkovita iako postoje mjesta na kojima još uvijek uspijeva niknuti trava, grmovi ili šumarci.

Blizina mora uvelike utječe na klimu u Krasu. Ovdje se blaga mediteranska klima susreće s hladnom kontinentalnom klimom. Temperaturni skokovi tipični su za Kras, gdje masa hladnog kontinentalnog zraka ulazeći u područje tople mediteranske klime dovodi do nastanka bure iz Krasa. Zimi blizina mora redovno uzrokuje znatan porast temperature nakon više dana ledene bure i brzo otapanje snježnog pokrova. Blizina mora više se osjeti ljeti kada je uobičajeno lijepo i toplo vrijeme. Raznolikost reljefa krške visoravni i neposredna blizina mora objašnjenje su stalnih vjetrova koji pridonose relativno niskom stupnju vlažnosti zraka.

Prirodni uvjeti zemljopisnog područja osiguravaju mikroklimatske uvjete pogodne za sušenje mesa, što su stanovnici regije oduvijek znali iskoristiti. Uspjeli su postići idealnu kombinaciju vlažnosti i temperature upotrebom različitih prostorija kamenih kuća s debelim zidovima. Tako su poljoprivrednici iz jedne prostorije u drugu premještali šunku, pancetu, svinjsku vratinu, kobasice i druge proizvode kako bi svaki put pronašli idealnu kombinaciju vlažnosti i temperature koje zahtijevaju različite tehničke faze sazrijevanja. Stoga, tehničke vještine i praktična znanja tijekom godina toliko su se usavršili da su ih stanovnici u potpunosti usvojili.

Oznaka zemljopisnog podrijetla „Kraške pancete” temelji se na tradiciji proizvodnje i na njezinu ugledu.

U regiji Kras blaga mediteranska klima susreće se s hladnim kontinentalnim zrakom. Raznolikost reljefa krške visoravni i neposredna blizina mora objašnjenje su stalnih vjetrova koji određuju relativno nizak stupanj vlažnosti zraka. Povoljni klimatski uvjeti za sušenje i potražnja tržišta ohrabrili su stanovnike regije da prilagode proizvodnju komada slanine potražnji.

Sušenje slanine tradicija je o kojoj svjedoče zapisi još iz 1689. Tako su kroz stoljeća stanovnici usvojili umijeće koje se temelji na iskustvu i prenosili ga s generacije na generaciju. Zahvaljujući svojem radu stanovnici Krasa pridonijeli su stvaranju klasičnog i prepoznatljivog oblika „Kraške pancete” kao i njezinih organoleptičkih svojstava.

Posebnost „Kraške pancete” jest njezin pravokutni rez kojim je obuhvaćen dio prsa s najmanje devet vidljivih rebara i dio potrbušnice. Takvim se rezom postiže zanimljiv omjer mesnatog dijela i masnog tkiva. Meso je krto i ima mali udio masnog tkiva. Druga posebnost jest isključiva primjena metode suhog soljenja koja se provodi morskom solju. Uz to, sušenje/sazrijevanje odvija se bez toplinske obrade, na temperaturi do 18 °C, čime se onemogućuje kvarenje bjelančevina uzrokovano toplinom i zadržava se čvrstoća masnog tkiva.

Zahvaljujući brižljivom praćenju faze sušenja/sazrijevanja, tim postupcima „Kraška panceta” dobiva svoju karakterističnu kvalitetu, zbog koje je potrošači cijene i zbog čega je postala komercijalno vrlo uspješan proizvod.

Za razliku od stanovnika ostalih regija Slovenije stanovnici Krasa primjenjuju isključivo suho soljenje i za proizvodnju „Kraške pancete” upotrebljavaju umjerene količine soli, dok u drugim regijama uglavnom primjenjuju soljenje u vlažnim uvjetima (salamura) ili kombiniraju suho soljenje i salamuru. Faza suhog soljenja i dovoljno dugo sazrijevanje na niskoj temperaturi od presudne su važnosti za postizanje organoleptičkih svojstava „Kraške pancete”. Zahvaljujući sazrijevanju i karakterističnom mirisu i okusu, „Kraška panceta” gastronomski je specijalitet koji se danas nalazi uz bok Kraškom pršutu i poslužuje se kao predjelo na protokolarnim obrocima.

Novo razdoblje proizvodnje „Kraške pancete” počelo je 1977., kada su proizvođači počeli raditi u objektima posebno opremljenima u tu svrhu.

Ugled „Kraške pancete” osobito potvrđuju različita književna djela, brošure i prospekti. U letku jednog proizvođača nalazila se već 1978. Stanislav Renčelj predstavljao je „Krašku pancetu” u različitim djelima: Suhe mesnine narodne posebnosti (Nacionalni specijaliteti od suhog mesa) (1991.), Kraška kuhinja (Kraška kuhinja) (1999.), Suhe mesnine na Slovenskem (Slovenski specijaliteti od suhog mesa) (2008.) i Okusi Krasa (Okusi Krasa) (2009.). „Kraška panceta” bila je predstavljena u djelu Janeza Bogataja Okusiti Slovenijo (Okus Slovenije) (2007.) kao slovenski gastronomski specijalitet. Nalazimo je i u više promotivnih publikacija, osobito u trojezičnom djelu Do odličnosti za dober okus, Slovenija (1998.) (Rise to Excellence for the Gourmet, Slovenia, Dem Exzellenten Genuß Entgegen, Slovenia); u Edamus, Bibamus, Gaudeamus (projekt Interreg III, 2006.); Kras in Kraške posebnosti (Kras i njegovi specijaliteti ) (program Phare); Pomlad Kraških dobrot (Proljeće kraških specijaliteta) (pilot-projekt Kras, 2001.); Dobrote Krasa in Brkinov (Specijaliteti regija Kras i Brkini) (općina Sežana, 2010.).

Proizvođači „Kraške pancete” sudjeluju na međunarodnom poljoprivrednom i prehrambenom sajmu u Gornjoj Radgoni i u posljednjih deset godina osvojili su važne nagrade i dobili visoka priznanja za svoj proizvod.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://www.mkgp.gov.si/si/delovna_podrocja/kmetijstvo/zascita_kmetijskih_pridelkov_oziroma_zivil/specifikacije_kmetijskih_pridelkov_in_zivil_zascitenih_pri_evropski_komisiji/specifikacije_v_postopku_potrditve_pri_eu_komisiji/

(1) SL L 179, 19.6.2014., str. 17.

21.2.2020

Službeni list Europske unije

C 58/30

Objava zahtjeva za upis naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2020/C 58/11)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„POMME DE TERRE DE NOIRMOUTIER”

EU br.: PGI-FR-02434 – 11. rujna 2018..

ZOI ( ) ZOZP (X)

1. Naziv

„Pomme de terre de Noirmoutier”

2. Država članica ili treća zemlja

Francuska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Pomme de terre de Noirmoutier” jestiv je, svjež i krhak gomolj krumpira koji se bere do 31. kolovoza nakon najviše 130 dana uzgoja na otvorenom.

Proizvodi se od sorti dobivenih od Solanum tuberosum L. i njihovih hibrida, uvrštenih na popis sorti koje je skupina odabrala uz poštovanje postupka uvrštavanja i brisanja. Tim se postupkom osigurava da odobrene sorte ispunjavaju sljedeće kriterije za odabir sorti: dobra raspodjela po veličini, najviši udio suhe tvari, brzo oblikovanje gomolja. Taj se popis šalje proizvođačima nakon svake izmjene kao i kontrolnom tijelu i nadležnim nacionalnim kontrolnim tijelima.

Posebne su značajke krumpira „Pomme de terre de Noirmoutier” sljedeće:

—	uglavnom žuta boja mesa,

—	tanka kožica koja se jednostavno odvaja prije kuhanja (bez guljenja),

—	gomolji veličine ne manje od 17 mm i ne veće od 70 mm, pri čemu najveća dopuštena razlika u svakom pakiranju iznosi najviše 25 mm,

—	najviši postotak suhe tvari (≤ 22 %).

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Priprema i sadnja gomolja, berba, probir i razvrstavanje proizvoda po veličini odvija se na zemljopisnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Krumpiri se moraju otpremiti najkasnije pet radnih dana nakon pakiranja. Isporučuju se krajnjim korisnicima u pakiranjima težine od 0,250 kg do 5,0 kg. Kad je riječ o maloprodaji u samoposluživanju ili o ugostiteljstvu, pakira se u pakiranja do najviše 15 kg.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Svaka jedinica pakiranja krumpira, uz obvezne podatke utvrđene propisima o označivanju i prezentiranju prehrambenih proizvoda, sadržava:

—	registrirani naziv proizvoda i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla Europske unije u istom vidnom polju,

—	naziv i adresu poslovnog subjekta koji pakira proizvod,

—	pokratu i adresu skupine Vendée Qualité.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje ZOZP-a „Pomme de terre de Noirmoutier” obuhvaća sljedeće općine departmana Vendée: Noirmoutier en l’Ile, l’Epine, La Guérinière i Barbâtre.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Pomme de terre de Noirmoutier” temelji se prije svega na zasluženom ugledu tog proizvoda kao i na znanju i iskustvu proizvođača, koji su na određenom povoljnom prirodnom okruženju omogućili da taj proizvod postane jedan od najpoznatijih krumpira u Francuskoj.

Otok Noirmoutier, površine 48 km2, ima nizak i pretežito ravan reljef. Leži na granitnoj i vapnenačkoj bazi, na koju su oceanske struje tijekom vremena nanijele naplavine. Poljoprivredne površine na otoku uglavnom su pješčana i ilovasto-pješčana porozna tla koja se brzo zagrijavaju.

Otok zimi ima oceansku klimu koja je blaga i vlažna, s čestim morskim vjetrovima (iz smjera zapada-jugozapada), temperaturama koje su zimi i u proljeće znatno blaže nego na susjednom kopnu i relativnom ljetnom sušom koja se osjeća već od svibnja. Broj je sunčanih sati visok (2 200 sati godišnje), što je znatno više nego na obližnjem kopnu (za više od 300 sati), posebno u proljeće.

Krumpir se na otoku Noirmoutier uzgaja još od kraja 18. stoljeća. Otočke su vlasti još 1796. počele poticati stanovnike da krumpir ne uzgajaju samo u vrtovima, nego i na poljima, na područjima koja su pogodovala proizvodnji krumpira. Prema podacima Povijesnog arhiva regije Vendé na otoku se krumpir 1860. uzgajao na površini od 300 hektara i već je postojala specijalizacija za proizvodnju „mladog” krumpira.

Zahvaljujući ugledu i rijetkosti proizvoda otočni uzgajivači počinju ga od 1875. prodavati na tržnicama u Saint-Nazaireu i Nantesu te u Engleskoj (1 500 tona 1881.), a isporuke su započinjale već u svibnju. Proizvod je uživao toliki ugled da su se engleska poduzeća od osamdesetih godina 19. stoljeća počela nastanjivati na otoku kako bi tamo proizvodila krumpir.

Slavna sorta Bonnotte de Noirmoutier, uzgojena u dvadesetim godinama prošlog stoljeća, rezultat je stalnih napora da se održi i poboljša kvaliteta proizvoda, a 1938. postat će mjerilo kvalitetnog krumpira (Jean Feytaud, La pomme de terre (Krumpir), Que Sais-je, 1949., str. 66.).

Nakon sporova zbog cijena između trgovaca i proizvođača osniva se 1939. sindikat za zaštitu proizvođača. Taj je sindikat bio prethodnica poljoprivredne zadruge proizvođača krumpira s otoka Noirmoutier, koji od 1950. zajedno proizvode 4 000 tona „mladog” krumpira.

Tridesetak proizvođača iz te zadruge, koji se lokalno nazivaju „Pataquous”, imaju mala poljoprivredna gospodarstva specijalizirana za krumpir (gotovo dvostruko manje veličine od nacionalnog prosjeka). Ti mali („zanatlijski”) proizvođači međusobno prenose svoja iskustva, često s generacije na generaciju, i neprestano poboljšavaju svoje proizvodne tehnike u okruženju koje se odlikuje snažnom kolektivnom kohezijom i uzajamnim pomaganjem.

Te vještine posebno se očituju u ranoj pripravi gredica, postavljanju sustava za navodnjavanje, odabiru sorti uglavnom žute boje mesa koje su prilagođene otočkom okolišu te sustavnom predklijanju gomolja. Osim toga, važni su vođenje i nadzor krčenja od sredine ožujka te način prijevoza i priprema kako bi se sačuvala svježina i krhkost proizvoda prije otpreme.

Zadnjih dvadesetak godina od kraja travnja do početka svibnja organiziraju se proslave krumpira „Pomme de terre de Noirmoutier” u kojima sudjeluju tisuće ljudi. Poljoprivredna zadruga osnovala je i klub zaljubljenika u krumpir „Pomme de terre de Noirmoutier” koja okuplja potrošače, autore kulinarskih blogova i brojne poznate kuhare u Francuskoj i inozemstvu.

Krumpir „Pommes de terre de Noirmoutier” bere se do kraja kolovoza nakon kratkog razdoblja uzgoja na otvorenom. Riječ je o sorti koja se početkom proljeća među prvima prodaje na francuskom tržištu. Ima tanku kožicu koja se lako odvaja prije kuhanja i najviši udio suhe tvari.

Ugled krumpira „Pomme de terre de Noirmoutier” temelji se na tradiciji duljoj od dva stoljeća, o čemu svjedoči zanimanje regionalnih i stranih potrošača. Njegova svojstva, kao što su rano dozrijevanje prve berbe, kratko razdoblje uzgoja na otvorenom, tanka kožica i najviši udio suhe tvari, izravno su povezani sa svojstvima laganog i propusnog tla koje se brzo zagrijava i osigurava brz rast gomoljâ. Temperatura i broj sunčanih dana (osobito u proljeće), koji su na otoku osjetno viši nego na susjednom kopnu, jednako tako pridonose vegetativnom ciklusu u tom karakterističnom postupku proizvodnje.

Stručno znanje i zajedničko upravljanje fazama proizvodnje, kao što su predklijanje, priprema gredica i stalna selekcija sorti, donijeli su proizvodnji krumpira na otoku Noirmoutier ugled, koji nikad nije doveden u pitanje. Ključnu je ulogu u izgradnji ugleda proizvoda imala otočka sredina sa snažnom kolektivnom i socijalnom kohezijom.

Potrošači i profesionalni kuhari godinama cijene mogućnosti priprave krumpira s otoka Noirmoutier (kuhanje na pari, prženje ...). Tako je, na primjer, 1996. na dražbi u hotelu Drouot, koju je vodio Pierre Cornette de Saint-Cyr, prvih 5 kg prodano za 15 000 franaka! Skuplje od tartufa ...

Prosječna cijena krumpira „Pomme de terre de Noirmoutier” danas je općenito 2 do 5 puta veća od prosječne cijene ostalih sorti krumpira koji se u istom razdoblju stavljaju na tržište, na kojem čini manje od 10 % ponude.

Krumpir „Pomme de terre de Noirmoutier” temelj je baštine otoka Noirmoutier i njegova osnovna poljoprivredna djelatnost, koji životu i identitetu otoka pridonosi u istoj mjeri kao turizam, ribarstvo i solane. Danas je ugled krumpira „Pomme de terre de Noirmoutier” neupitan, a prema nedavnim anketama ta je regija na samom vrhu francuskih regija u kojima se proizvodi rani krumpir.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://extranet.inao.gouv.fr/fichier/CDC-PDTNoirmoutier.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 58

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 63. 21. veljače 2020.

Sadržaj		Stranica
	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2020/C 58/01	Tečajna lista eura — 20. veljače 2020.	1
2020/C 58/02	Obavijest Komisije	2

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0790
JPY	japanski jen	120,86
DKK	danska kruna	7,4681
GBP	funta sterlinga	0,83840
SEK	švedska kruna	10,5985
CHF	švicarski franak	1,0616
ISK	islandska kruna	138,10
NOK	norveška kruna	10,0455
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,037
HUF	mađarska forinta	338,00
PLN	poljski zlot	4,2825
RON	rumunjski novi leu	4,7979
TRY	turska lira	6,5806
AUD	australski dolar	1,6294
CAD	kanadski dolar	1,4304
HKD	hongkonški dolar	8,3960
NZD	novozelandski dolar	1,7046
SGD	singapurski dolar	1,5111
KRW	južnokorejski von	1 301,79
ZAR	južnoafrički rand	16,2966
CNY	kineski renminbi-juan	7,5787
HRK	hrvatska kuna	7,4495
IDR	indonezijska rupija	14 790,39
MYR	malezijski ringit	4,5145
PHP	filipinski pezo	54,725
RUB	ruski rubalj	68,8060
THB	tajlandski baht	33,924
BRL	brazilski real	4,7341
MXN	meksički pezo	20,1685
INR	indijska rupija	77,2745

	V. Objave
	ADMINISTRATIVNI POSTUPCI
	Europska komisija
2020/C 58/03	Program HERCULE III Poziv na podnošenje prijedloga – 2020. Tehnička pomoć	3
2020/C 58/04	Program HerculeIII Poziv na podnošenje prijedloga – 2020. Osposobljavanje, konferencije i razmjene osoblja 2020.	5
2020/C 58/05	Program Hercule III Poziv na podnošenje prijedloga – 2020. Pravno osposobljavanje i studije u 2020.	7
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2020/C 58/06	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9684 — Parks Bottom/Omers/Accor/Fairmont Hotels) Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	9
2020/C 58/07	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9710 — Bertelsmann / Penguin Random House) Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	11
	DRUGI
	Europska komisija
2020/C 58/08	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	12
2020/C 58/09	Objava jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te upućivanja na objavu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina	21
2020/C 58/10	Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012	27
2020/C 58/11	Objava zahtjeva za upis naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	30


	(1) Tekst značajan za EGP.