—

uzimajući u obzir utjecaj kohezijske politike EU-a na Sjevernu Irsku,

—

uzimajući u obzir odredbe Sporazuma iz Belfasta iz 1998. (Sporazum na Veliki petak),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za proračunski nadzor (A8-0240/2018),

A.

budući da kohezijska politika EU-a u Sjevernoj Irskoj funkcionira uz pomoć različitih instrumenata, među kojima su Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, program PEACE za Sjevernu Irsku i njezinu graničnu regiju te prekogranični program Interreg;

B.

budući da je jasno da je Sjeverna Irska regija koja je imala veliku korist od kohezijske politike EU-a; budući da je pozdravljeno preuzimanje obveze u vezi s budućim financiranjem navedeno u nacrtu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) Komisije za razdoblje 2021. – 2027.;

C.

budući da je, osim uobičajenih sredstava iz kohezijske politike, Sjeverna Irska naročitu korist imala od posebnih prekograničnih programa i programa između zajednica te za sve zajednice, uključujući program PEACE;

D.

budući da se kohezijskom politikom EU-a, osobito u okviru programa PEACE, u velikoj mjeri doprinijelo mirovnom procesu u Sjevernoj Irskoj, podupro Sporazum na Veliki petak i nastavilo podupirati pomirenje između tih zajednica;

E.

budući da je nakon uspostave prvog programa PEACE 1995. godine potrošeno više od 1,5 milijardi EUR s dvostrukim ciljem poticanja kohezije između zajednica uključenih u sukob u Sjevernoj Irskoj i graničnih okruga Irske te gospodarske i socijalne stabilnosti;

F.

budući da uspjeh kohezijske politike djelomično proizlazi iz činjenice da se sredstva EU-a smatraju „neutralnim”, odnosno nisu izravno povezana s interesima jedne od zajednica;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (1),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2015. Naslovljenu „Novi početak za zapošljavanje i rast u Grčkoj”(COM(2015)0400),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1839 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. listopada 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 s obzirom na posebne mjere za Grčku (2),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/825 o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. (3),

—

uzimajući u obzir radni dokument Europske komisije od 19. rujna 2016. naslovljen „Ex post evaluacija Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda 2007. –2013.”(SWD(2016)0318),

—

uzimajući u obzir izvješće grčkog Ministarstva gospodarstva i razvoja o korištenju iznosa u skladu s Uredbom (EU) 2015/1839 (programsko razdoblje 2007. –2013.) (4),

—

uzimajući u obzir pitanje za usmeni odgovor upućeno Komisiji o provedbi Uredbe (EU) 2015/1839 s obzirom na posebne mjere za Grčku (O-000100/2017–B8-0001/2018),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika te članak 1. stavak 1. točku (e) Priloga 3. odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0244/2018),

A.

budući da je kohezijska politika izraz solidarnosti i glavni investicijski instrument EU-a, koji obuhvaća sve regije i smanjuje nejednakosti; budući da su se tijekom gospodarske i financijske krize njezina dodana vrijednost i fleksibilnost potvrdili u više navrata; budući da je s postojećim proračunskim sredstvima kohezijska politika pridonijela održavanju prijeko potrebnih javnih ulaganja, pomogla da se spriječi još veća kriza i omogućila državama članicama i regijama da primjene prilagođene odgovore s ciljem povećanja njihove otpornosti na neočekivane događaje i vanjske šokove;

B.

budući da su potpore iz EFRR-a i Kohezijskog fonda između 2007. i 2015. godine u Grčkoj iznosile 15,8 milijardi EUR, što je otprilike 19 % iznosa ukupnih državnih kapitalnih rashoda;

C.

budući da je gospodarska i financijska kriza dovela do trajno negativnih stopa rasta u Grčkoj, koje nije bilo moguće riješiti trima međunarodnim paketima pomoći, i ozbiljnih problema u pogledu likvidnosti i nedostatka javnih sredstava;

D.

budući da je Grčku i grčke otoke posebno snažno pogodila izbjeglička i migracijska kriza, koja se i dalje nastavlja, i da su zbog sve većeg priljeva migranata i izbjeglica ta područja pod velikim pritiskom, što je dovelo do golemog pada lokalne gospodarske aktivnosti, posebno u području turizma;

E.

budući da se između 2007. i 2013. godine grčki BDP realno smanjio za 26 % i da je, iako je recesija završila 2014. godine, rast BDP-a tijekom sljedeće dvije godine bio je manji od 1 %; budući da je stopa zaposlenosti pala sa 66 % na 53 % u 2013., što znači da je samo više od polovine radno sposobnih osoba bilo zaposleno, dok se tijekom istog razdoblja nezaposlenost povećala s 8,4 na 27,5 %, što je snažno utjecalo na kupovnu moć grčkog stanovništva i ozbiljno se odrazilo na nekoliko sektora, uključujući zdravstvenu skrb; budući da prema najnovijim podacima Eurostata stopa nezaposlenosti iznosi 20,8 %, uz visoku razinu nezaposlenosti mladih;

F.

budući da su Komisija i suzakonodavci 2015. potvrdili da je kriza Grčku pogodila na jedinstven način, što je moglo ozbiljno utjecati i na dovršetak operacija u okviru operativnih programa za razdoblja 2000. –2006. i 2007. –2013. i početak provedbe programa kohezijske politike za razdoblje 2014. –2020.;

G.

budući da je svrha donošenja Uredbe (EU) 2015/1839 bilo osiguravanje likvidnosti u Grčkoj u ključnom trenutku prije zaustavljanja provedbe programa i propuštanja bitnih prilika za ulaganje, jer bi znatni iznosi bili vraćeni u slučaju da se projekti iz razdoblja 2000. –2006. i 2007. –2013. nisu dovršili;

H.

budući da je Uredbom (EU) 2015/1839 utvrđeno dodatno početno predfinanciranje za programsko razdoblje 2014. –2020. u dvije rate u visini od po 3,5 % iznosa potpore iz fondova kohezijske politike i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) kao i primjena stope sufinanciranja od 100 % prihvatljivih izdataka u programskom razdoblju 2007. –2013. i rano oslobađanje posljednjih 5 % preostalih isplata EU-a, koje su se trebale zadržati do zatvaranja programa;

I.

budući da je Uredba donesena kako bi se u što kraćem roku odgovorilo na tešku krizu te osiguralo da Grčka raspolaže dostatnim financijskim sredstvima za dovršetak projekata u okviru programskog razdoblja 2007. –2013. i početak provedbe u okviru tekućeg razdoblja;

J.

budući da je u skladu s člankom 152. stavkom 6. podstavkom 2. Grčka do kraja 2016. morala Komisiji podnijeti izvješće o provedbi odredaba koje se odnose na primjenu stope sufinanciranja od 100 % i gornje granice za plaćanja za programe na kraju programskog razdoblja;

K.

budući da je EU financirao i 95 % ukupnih ulaganja u okviru financijskog razdoblja 2007. –2013. u Grčkoj (inače se primjenjuje gornja granica od 85 %) u skladu s mjerom dodatnog plaćanja iz Uredbe (EU) br. 1311/2011;

L.

budući da je u listopadu 2015. otvoren namjenski račun na koji su prenesena sva sredstva namijenjena za projekte koje financira EU kako bi se osiguralo da se ona upotrebljavaju samo za plaćanja korisnicima i operacije u okviru operativnih programa;

M.

budući da Grčka od 2011. godine koristi i potporu koju joj osigurava Radna skupina Europske komisije za Grčku u obliku tehničke pomoći njezinom procesu reforme, a od 2015. godine i pomoć Službe za potporu strukturnim reformama u pogledu pripreme, izrade, provedbe i ocjenjivanja reformi za poticanje rasta; budući da je Uredba (EU) 2017/825 o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. stupila na snagu 20. svibnja 2017. i da je to bio važan trenutak u smislu obveza Službe za potporu strukturnim reformama u korist zainteresiranih država članica, uključujući Grčku;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava,

—

uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju od 3. svibnja 1996.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2016. o primjeni Direktive Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju) (1),

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu Europskog saveza za kronične bolesti iz studenoga 2017. naslovljenu „Poboljšanje zapošljavanja osoba s kroničnim bolestima u Europi”,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i njezino stupanje na snagu u Europskoj uniji 21. siječnja 2011. u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenoga 2009.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. –2020. (2),

—

uzimajući u obzir zajedničko izvješće iz 2014. Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) naslovljeno „Psihosocijalni rizici u Europi: pojavnost i strategije prevencije”,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. studenoga 2017. o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2016. o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom (4),

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Philadelphije od 10. svibnja 1944. o ciljevima Međunarodne organizacije rada,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. svibnja 2007. o promicanju dostojanstvenog rada za sve (5),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2008. naslovljenu „Obnovljena socijalna agenda: mogućnosti, dostupnost i solidarnost u Europi 21. stoljeća”(COM(2008)0412),

—

uzimajući u obzir izvještaj Komisije od 24. veljače 2011. o provedbi Okvirnog sporazuma europskih socijalnih partnera o stresu povezanom s radom (SEC(2011)0241),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. veljače 2007. naslovljenu „Poboljšanje kvalitete i produktivnosti na radnome mjestu: strategija Zajednice o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje između 2007. i 2012”(COM(2007)0062),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (6),

—

uzimajući u obzir Direktivu o borbi protiv diskriminacije 2000/78/EZ i sudsku praksu Suda Europske unije, kao što su spojeni predmeti C-335/11 i C-337/11 od 11. travnja 2013. (HK Danska), kojima se zajedno uspostavlja zabrana poslodavcima da vrše diskriminaciju u slučajevima kada dugotrajno loše zdravstveno stanje može biti povezano s invaliditetom, kao i obveza poslodavaca da omoguće razumne prilagodbe radnih uvjeta,

—

uzimajući u obzir Zajedničke aktivnosti EU-a za mentalno zdravlje i dobrobit pokrenute 2013.,

—

uzimajući u obzir aktualnu kampanju agencije EU-OSHA naslovljenu „Zdravo radno mjesto rješava stres”,

—

uzimajući u obzir nedavni pilot-projekt o zdravlju i sigurnosti starijih radnika koji je provela EU-OSHA,

—

uzimajući u obzir izvješće agencije EU-OSHA iz 2016. pod naslovom „Rehabilitacija i povratak na posao: Izvješće o analizi politika, strategija i programa EU-a i država članica”,

—

uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2014. naslovljeno „Mogućnosti zapošljavanja za osobe koji pate od kroničnih oboljenja”,

—

uzimajući u obzir izvješće organizacije Business Europe iz 2012. pod naslovom „Prakse koje poslodavci primjenjuju kada je riječ o aktivnom starenju”,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0208/2018),

A.

budući da je stres na radnom mjestu rastući problem i drugi zdravstveni problem povezan s radom u Europi koji se najčešće prijavljuje; budući da 25 % (7) radnika navodi da doživljavaju stres na radnom mjestu; budući da stres na radnom mjestu može narušiti prava pojedinca na zdrave uvjete rada; budući da stres na radnom mjestu dodatno pridonosi izostancima s posla i slabom zadovoljstvu poslom, negativno utječe na produktivnost i uzrok je gotovo polovice izgubljenih radnih dana svake godine;

B.

budući da starenje europske radne snage predstavlja nove izazove u pogledu radnog okruženja i promjene organizacije rada; budući da je starenje popraćeno većim rizikom od razvoja kroničnih mentalnih i fizičkih zdravstvenih problema, uključujući invaliditet i bolesti, što čini prevenciju, reintegraciju i rehabilitaciju važnim politikama za održavanje radnih mjesta, mirovinskog sustava i sustava socijalne sigurnosti održivima; budući da kronične bolesti ne pogađaju samo starije stanovništvo;

C.

budući da dugotrajni izostanak s posla ima štetan učinak na mentalno i fizičko zdravlje, kao i visoke socijalne i ekonomske troškove te može spriječiti povratak na posao; budući da zdravlje i dobrobit imaju središnju ulogu u izgradnji održivih gospodarstava; budući da je važno razmotriti ozbiljan financijski učinak bolesti ili invaliditeta na obitelji ako se osobe pogođene tim stanjima ne mogu vratiti na posao;

D.

budući da se, iako postoji razlika između invaliditeta, ozljede, bolesti i stanja povezanih s dobi, oni često preklapaju i zahtijevaju sveobuhvatan, ali istovremeno i individualiziran pristup;

E.

budući da je starenje jedan od glavnih društvenih izazova u EU-u; budući da stoga postoji potreba za time da politike potiču aktivno starenje kako bi se ljudima omogućilo da ostanu aktivni i zaposleni do mirovine i nakon toga, ako tako žele; budući da su starija generacija i njezino iskustvo neophodni za tržište rada; budući da starije osobe koje i dalje žele raditi često traže fleksibilne ili individualizirane radne uvjete; budući da bolest, invaliditet i isključenost s radnog mjesta imaju ozbiljne financijske posljedice;

F.

budući da su pušenje, konzumacija alkohola i zlouporaba droge među najznačajnijim čimbenicima rizika za zdravlje radno sposobnog stanovništva u EU-u jer su povezani s ozljedama i različitim neprenosivim bolestima (8); budući da 20 – 25 % svih nesreća na radnom mjestu uključuje osobe pod utjecajem alkohola (9) i budući da se procjenjuje da između 5 % i 20 % radno sposobnog stanovništva u Europi ima ozbiljnih problema povezanih s konzumacijom alkohola (10); budući da reintegracija radnika koji su imali problema s ovisnošću o opojnim tvarima na kvalitetna radna mjesta predstavlja poseban izazov za poslodavce;

G.

budući da su osobe s invaliditetom ili kroničnim bolestima ili osobe koje se oporavljaju od ozljeda ili bolesti u osjetljivoj situaciji i trebale bi primati pojedinačnu potporu pri povratku na radno mjesto ili tržište rada; budući da se određene osobe koje pate od kroničnih stanja ne žele ili ne mogu vratiti na posao;

H.

budući da bi područje profesionalne rehabilitacije i povratka na posao moglo pružiti vrijedne mogućnosti volontiranja, na primjer uspostavom volonterskog rada nakon mirovine; budući da bi se volontiranje trebalo podupirati u svakoj dobi;

I.

budući da poslodavci prvo trebaju promicati kulturu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu; budući da bi volontiranje u pogledu aktivnosti u području sigurnosti i zdravlja na radu, kao što su radne skupine, također moglo pridonijeti promjeni kulture;

J.

budući da posao ima važnu ulogu u olakšavanju procesa oporavka i rehabilitacije, uzimajući u obzir ključne pozitivne psihosocijalne učinke koje rad ima na zaposlenika; budući da su dobre prakse u području sigurnosti i zdravlja ključne za produktivnost i motiviranost radne snage, čime se pak poduzećima pomaže da ostanu konkurentna i inovativna, osigurava se dobrobit radnika te se pomaže u očuvanju vrijednih vještina i radnog iskustva, smanjenju fluktuacije zaposlenika i sprečavanju isključenosti, nesreća i ozljeda; budući da se Komisiju stoga potiče na razmatranje cjelokupnih troškova u području aktivne i socijalne uključenosti; budući da je usvajanje odgovarajućih pristupa prilagođenih pojedincu, u svrhu reintegracije osoba koje se oporavljaju od ozljeda ili bolesti na kvalitetna radna mjesta, važan čimbenik za sprečavanje dodatnih izostanaka s posla ili prisutnosti tijekom bolesti;

K.

budući da se definicija osoba sa smanjenom radnom sposobnošću može razlikovati diljem država članica;

L.

budući da MSP-ovi i mikropoduzeća imaju posebne potrebe u tom pogledu jer imaju manje resursa potrebnih za usklađivanje s obvezama povezanima s prevencijom bolesti i nesreća te stoga često zahtijevaju potporu kako bi postigli svoje ciljeve za sigurnost i zdravlje na radu; budući da su, s druge strane, dobre prakse u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu ključne za MSP-ove i mikropoduzeća, osobito za održivost njihova poslovanja; budući da različiti programi koje financira EU pružaju mogućnosti za vrijedne razmjene inovacija i najboljih praksi u području održive sigurnosti i zdravlja na radu;

M.

budući da su negativni psihosocijalni čimbenici na radnom mjestu povezani sa zdravstvenim posljedicama, ali i s povećanim izostancima s posla i slabim zadovoljstvom radom; budući da mjere sigurnosti i zdravlja na radu prilagođene pojedincu mogu tom pojedincu omogućiti promjenu radne sposobnosti kako bi ostao na radnom mjestu i pridonio cijeloj radnoj snazi; budući da, dok je ponekad izostanak s posla zdravstveno potreban, postoje i dodatni negativni psihosocijalni učinci za osobe koje dulje vrijeme izbivaju s posla i za koje je slijedom toga manje vjerojatno da će se vratiti na radno mjesto; budući da je rana koordinirana skrb, zajedno s dobrobiti zaposlenika kao glavnim fokusom, ključna za poboljšanje rezultata povratka na posao i sprečavanje dugoročnih negativnih posljedica za pojedinca;

N.

budući da je dostupnost i usporedivost podataka o profesionalnim bolestima na razini EU-a često nedovoljna; budući da, prema Eurofoundu, oko 28 % Europljana prijavljuje kronične psihičke ili mentalne zdravstvene probleme, bolesti ili invaliditet (11); budući da se procjenjuje da svaka četvrta osoba koja je u radnoj dobi živi s dugotrajnim zdravstvenim problemima (12); budući da invaliditet i loše zdravstveno stanje mogu istodobno biti uzrok i posljedica siromaštva; budući da je studija OECD-a otkrila da su prihodi osoba s invaliditetom prosječno 12 % niži od prihoda ostatka stanovništva (13); budući da u određenim zemljama ta razlika u prihodima iznosi gotovo 30 %; budući da je studija iz 2013. pokazala da 21,8 % osoba oboljelih od raka u dobi od 18 do 57 godina gubi zaposlenje odmah nakon dijagnoze, a 91,6 % osoba iz te skupine gubi ga 15 mjeseci nakon dijagnoze (14); budući da je studija Eurofounda iz 2011. (15) otkrila da je među zaposlenim osobama koje imaju ograničene radne sposobnosti zbog dugotrajnih zdravstvenih problema i/ili poteškoće s osnovnim aktivnostima samo njih 5,2 % navelo da ima posebne radne uvjete; budući da, prema istoj studiji Eurostata, 24,4 % onih koji su nezaposleni navodi da bi posebni radni uvjeti bili potrebni za olakšavanje povratka na posao;

O.

budući da bi digitalizacija mogla rezultirati velikim promjenama u organizaciji rada te bi mogla pomoći u unaprjeđenju mogućnosti za radnike s, primjerice, smanjenim fizičkim sposobnostima; budući da bi se starija generacija mogla suočiti sa specifičnim nizom izazova u tom pogledu; budući da bi i oni trebali imati koristi od tih promjena;

P.

budući da je pravo na radne uvjete kojima se poštuje zdravlje, sigurnost i dostojanstvo svakog radnika sadržano u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, a dobri radni uvjeti imaju sami po sebi pozitivnu vrijednost; budući da svi imaju pravo na životni standard prikladan za njihovo zdravlje i dobrobit te pravo na rad i pravedne i pogodne radne uvjete, u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima; budući da se zahvaljujući boljem zdravlju i reintegraciji radnika povećava ukupna dobrobit društva i ostvaruju ekonomske koristi za države članice, zaposlenike i poslodavce, uključujući starije radnike i pojedince sa zdravstvenim problemima, te se omogućuje lakše očuvanje vještina koje bi inače bile izgubljene; budući da poslodavci, radnici, obitelji i zajednice imaju koristi od toga da se radna nesposobnost pretvori u radnu sposobnost;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

—

uzimajući u obzir izvješće od 25. veljače 2009. koje je sastavila Skupina na visokoj razini za financijski nadzor u EU-u kojom predsjeda Jacques de Larosière,

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. ožujka 2014. s preporukama Komisiji u vezi s revizijom Europskog sustava financijskog nadzora (engl. European System of Financial Supervision – ESFS) (1),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 15. svibnja 2014. naslovljen „Gospodarski pregled programa za regulaciju financijskog sustava”(SWD(2014)0158),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 8. kolovoza 2014. o djelovanju europskih nadzornih tijela (engl. European Supervisory Authorities – ESAs) i Europskog sustava financijskog nadzora (COM(2014)0509),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. travnja 2016. o ulozi EU-a u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela (2),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. studenoga 2016. naslovljenu „Poziv na očitovanje – regulatorni okvir EU-a za financijske usluge”(COM(2016)0855),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: Put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj (3),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 27. veljače 2017. naslovljen „Odluke EU-a o istovjetnosti u politici financijskih usluga: pregled”(SWD(2017)0102),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. ožujka 2018. o okviru za budući odnos EU-a i Ujedinjene Kraljevine (4),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0263/2018),

A.

budući da je nakon financijske krize u području financija doneseno više od 40 novih zakonodavnih akata EU-a i da 15 od tih akata sadržava „odredbe o trećim zemljama”kojima se Komisiji, u ime EU-a, daje diskrecijsko pravo da jednostrano odlučuje o tome mogu li se regulatorna pravila u stranim jurisdikcijama smatrati istovjetnima;

B.

budući da su pojmovi istovjetnosti i jedinstvene putovnice za obavljanje financijskih usluga jasno odvojeni i da su njima predviđena različita prava i obveze za regulatore, nadzornike, financijske institucije i sudionike na tržištu; budući da se odlukama o istovjetnosti ne dodjeljuju jedinstvene putovnice financijskim institucijama u trećim zemljama budući da je taj koncept neraskidivo povezan s unutarnjim tržištem koje ima zajednički regulatorni, nadzorni, provedbeni i sudbeni okvir;

C.

budući da ni jedan sporazum o trgovini koji je EU sklopio nikad nije uključivao odredbe o prekograničnom obostranom pristupu za financijske usluge;

D.

budući da ne postoji jedinstveni okvir na kojem se temelje odluke o istovjetnosti; budući da je svakim zakonodavnim aktom definiran ciljani režim utvrđivanja istovjetnosti prilagođen političkim ciljevima tog akta; budući da se postojećim odredbama o istovjetnosti omogućuju različiti pristupi ne temelju kojih se može ostvariti cijeli niz prednosti, ovisno o pružatelju financijskih usluga i tržištu na kojem on djeluje;

E.

budući da je istovjetnost, među ostalim, instrument za promicanje međunarodnog regulatornog usklađivanja koje može dovesti do više konkurencije na unutarnjem tržištu EU-a s jednakim uvjetima natjecanja za sve i pritom spriječiti regulatornu arbitražu, zaštititi potrošače i investitore, čuvati financijsku stabilnost EU-a i održati dosljednost na unutarnjem tržištu; budući da je istovjetnost instrument za jamčenje poštenog i jednakog postupanja u pogledu regulacije i nadzora između financijskih institucija EU-a i financijskih institucija trećih zemalja;

F.

budući da se odluke o istovjetnosti donose na temelju jedinstvenih pravila EU-a i tehničke procjene; budući bi te odluke ipak trebale podlijegati većem stupnju nadzora od strane Parlamenta;

G.

budući da Komisija opisuje istovjetnost kao „ključan instrument za učinkovito upravljanje prekograničnim aktivnostima sudionika na tržištu u pouzdanom i sigurnom bonitetnom okružju s jurisdikcijama trećim zemljama koje strogo poštuju, provode i primjenjuju iste visoke standarde bonitetnih pravila kao i EU”;

H.

budući da je moguće da će predstojeći izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a imati velik utjecaj na regulaciju i nadzor financijskih usluga, s obzirom na trenutačno bliske odnose između država članica u tom području; budući da pregovori o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU-a i dalje traju;

I.

budući da će u slučaju postizanja i ratificiranja sporazuma o povlačenju, uključujući prijelazno razdoblje financijske institucije imati dulje razdoblje za prilagodbu Brexitu; budući da će, ako ne bude prijelaznog razdoblja, Komisija i europska nadzorna tijela mora biti spremni zaštiti financijsku stabilnost i cjelovitost unutarnjeg tržišta te autonomiju odlučivanja u EU-u;

J.

budući da je zbog financijske stabilnosti Unije potrebno u potpunosti razmotriti međusobnu povezanost tržišta trećih zemalja i jedinstvenog tržišta EU-a;

K.

budući da je Parlament u svojoj rezoluciji od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u pozvao Komisiju da „predloži dosljedan, usklađen, transparentan i praktičan okvir za postupke i odluke o istovjetnosti trećih zemalja, vodeći računa o analizi temeljenoj na rezultatu i međunarodnim standardima ili sporazumima”;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

—

uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članke 4., 162., članke od 174. do 178. i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (1),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja” (2),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) (3),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (4),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2017. naslovljenu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a”(COM(2017)0534),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 20. rujna 2017. priložen komunikaciji Komisije naslovljenoj „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a”(SWD(2017)0307),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o regijama koje zaostaju u EU-u (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji: 7. izvješće Europske komisije (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2017. o temeljima za kohezijsku politiku EU-a nakon 2020. (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2017. o jačanju sudjelovanja partnera i vidljivosti rezultata europskih strukturnih i investicijskih fondova (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o pravoj kombinaciji financiranja za europske regije: uravnotežena primjena financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava u kohezijskoj politici EU-a (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o ulaganju u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova: ocjena izvješća u skladu s člankom 16. stavkom 3. Uredbe o zajedničkim odredbama (10),

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 8. veljače 2017. naslovljeno „Nedostatak prometnih veza u pograničnim područjima” (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o kohezijskoj politici te istraživačkim i inovacijskim strategijama za pametnu specijalizaciju (RIS3) (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o europskoj teritorijalnoj suradnji – najbolje prakse i inovativne mjere (13),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2016. o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. –2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD) (14),

—

uzimajući u obzir zaključke i preporuke skupine na visokoj razini za praćenje pojednostavljenja za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0266/2018),

A.

budući da EU i njegovi neposredni susjedi u Europskom udruženju slobodne trgovine (EFTA) imaju 40 unutarnjih kopnenih granica i unutarnjih graničnih regija EU-a, a te regije čine 40 % teritorija Unije i u njima živi 30 % stanovništva EU-a i stvara gotovo trećinu BDP-a EU-a;

B.

budući da granične regije, osobito one s manjom gustoćom naseljenosti, imaju uglavnom teže uvjete za društveni i gospodarski razvoj te su općenito manje uspješne od ostalih regija u državama članicama i njihov puni gospodarski potencijal nije iskorišten;

C.

budući da fizičke i/ili zemljopisne prepreke također doprinose ograničavanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije među graničnim regijama u EU-u i izvan EU-a, osobito u slučaju planinskih regija;

D.

budući da unatoč već poduzetim naporima i dalje postoje prepreke, uglavnom administrativne, jezične i pravne, koje otežavaju rast, gospodarski i društveni razvoj i koheziju među graničnim regijama i unutar tih regija;

E.

budući da bi se prema procjenama Komisije iz 2017. uklanjanjem samo 20 % postojećih prepreka u graničnim regijama njihov BDP povećao za 2 %, odnosno oko 91 milijardu EUR, što bi značilo otprilike jedan milijun novih radnih mjesta; naglašava da je opće poznato da teritorijalna suradnja, uključujući prekograničnu suradnju, donosi istinsku i vidljivu dodanu vrijednost, osobito građanima EU-a koji žive uz unutarnje granice;

F.

budući da je ukupan broj prekograničnih radnika i studenata koji su zaposleni u drugoj državi EU-a oko 2 milijuna, od čega je 1,3 milijuna radnika, što predstavlja 0,6 % svih zaposlenika u 28 država članica EU-a;

G.

budući da je u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 95 % sredstava za transeuropske prometne mreže (TEN-T) i Instrument za povezivanje Europe namijenjeno za osnovne koridore mreže TEN-T, dok mali projekti koji se odnose na sveobuhvatnu mrežu i intervencije spajanja na mrežu TEN-T, bez obzira na njihovu ključnu ulogu u rješavanju posebnih pitanja te u razvijanju prekograničnih odnosa i gospodarstava, često nisu prihvatljivi za sufinanciranje ili nacionalno financiranje;

H.

budući da i Komisija namjerava predstaviti svoje stajalište o regijama uz unutarnje morske granice;

I.

budući da bi Komisija trebala donijeti stajalište i u pogledu višestrukih izazova s kojima se suočavaju regije uz vanjske granice EU-a, uključujući najudaljenije regije, ruralna područja, područja zahvaćena industrijskom tranzicijom i regije koje trpe zbog udaljenosti, izoliranosti ili regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama u skladu s člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU);

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

—

uzimajući u obzir članke 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članke 8., 10., 19. i 157. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, koja je stupila na snagu donošenjem Ugovora iz Lisabona u prosincu 2009. (1), a posebno njezine članke 1., 20., 21., 23. i 31.,

—

uzimajući u obzir izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava iz 2014. godine naslovljeno „Nasilje nad ženama: istraživanje na razini EU-a” (2),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (3),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga, u kojoj se definiraju i osuđuju uznemiravanje i spolno uznemiravanje (4),

—

uzimajući u obzir Indeks ravnopravnosti spolova Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE),

—

uzimajući u obzir publikaciju Europskog instituta za ravnopravnost spolova naslovljenu „Nasilje nad ženama, djevojkama i djevojčicama na internetu”iz lipnja 2017.,

—

uzimajući u obzir izjavu od 19. srpnja 2017. o ravnopravnosti žena i muškaraca, koju je dala predsjednička trojka EU-a (Estonija, Bugarska i Austrija),

—

uzimajući u obzir pravne instrumente UN-a u području ljudskih prava, pogotovo prava žena, poput Povelje UN-a, Opće deklaracije o ljudskim pravima, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima te o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencije o iskorjenjivanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i njezinog Protokola, Konvencije protiv mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja,

—

uzimajući u obzir druge instrumente UN-a o spolnom uznemiravanju i nasilju nad ženama, poput Bečke deklaracije i Akcijskog programa od 25. lipnja 1993., koji su usvojeni na Svjetskoj konferenciji o ljudskim pravima, Deklaracije Opće skupštine Ujedinjenih naroda o iskorjenjivanju nasilja nad ženama od 20. prosinca 1993., Rezolucije o sprečavanju kriminala i kaznenopravnim mjerama za iskorjenjivanje nasilja nad ženama od 21. srpnja 1997., izvješća posebnih izvjestitelja UN-a za nasilje nad ženama i Opće preporuke br. 19 Odbora CEDAW,

—

uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje, koje su usvojene 15. rujna 1995. na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama, i zaključne dokumente koji su iz njih proizašli, a koji su usvojeni na posebnim sjednicama Ujedinjenih naroda: Peking +5 (2000.), Peking +10 (2005.), Peking +15 (2010.) i Peking +20 (2015.),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (5)(Direktiva o pravima žrtava),

—

uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2012., koji je podnijela Komisija, o povećanju ravnoteže spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama te o drugim povezanim mjerama (Direktiva o ženama u upravnim odborima) (COM(2012)0614),

—

uzimajući u obzir Okvirni sporazum o uznemiravanju i nasilju na radnome mjestu od 26. travnja 2007., koji su sklopili ETUC/CES, BUSINESSEUROPE, UEAPME i CEEP,

—

uzimajući u obzir izvješće Europske mreže tijela za ravnopravnost (EQUINET) naslovljeno „Daljnja prisutnost diskriminacije, uznemiravanja i neravnopravnosti žena. Rad tijela za ravnopravnost na razvoju nove strategije Europske komisije za rodnu ravnopravnost”, objavljeno 2015.,

—

uzimajući u obzir izvješće EQUINET-a naslovljeno: „Rodno utemeljeno uznemiravanje i spolno uznemiravanje: podržavanje rada tijela za ravnopravnost”, objavljeno 2014.,

—

uzimajući u obzir Istanbulsku konvenciju o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji., a posebno njezine članke 2. i 40. (6), te Rezoluciju Parlamenta od 12. rujna 2017. o Prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju, od strane Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (7),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 20. rujna 2001. o uznemiravanju na radnom mjestu (8), od 26. studenoga 2009. o iskorjenjivanju nasilja nad ženama (9), od 5. travnja 2011. o prioritetima i glavnim crtama nove okvirne politike EU-a za borbu protiv nasilja nad ženama (10), od 15. prosinca 2011. o reviziji sredinom provedbenog razdoblja Europske strategije o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje između 2007. i 2012. (11), od 25. veljače 2014. s preporukama Komisiji o borbi protiv nasilja nad ženama i popratnu procjenu europske dodane vrijednosti iz studenog 2013. (12) te od 24. studenoga 2016. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama (13),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 14. ožujka 2017. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014. –2015. (14), od 10. ožujka 2015. o napretku u području jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2013. (15) i od 24. listopada 2017. o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu (16),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u (17),

—

uzimajući u obzir izvješće Europske konfederacije sindikata naslovljeno „Sigurni kod kuće, sigurni na radnom mjestu – Strategije sindikata za sprječavanje, upravljanje i iskorjenjivanje zlostavljanja na radnom mjestu i nasilja nad ženama”,

—

uzimajući u obzir izvješće sa sastanka stručnjaka o nasilju nad ženama i muškarcima u poslovnom svijetu (od 3. do 6. listopada 2016.), koji je organizirala Međunarodna organizacija rada,

—

uzimajući u obzir studiju Međuparlamentarne unije naslovljenu „Seksizam, zlostavljanje i nasilje nad zastupnicama u parlamentu”, objavljenu 2016. (18),

—

uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Zlostavljanje i spolno uznemiravanje na radnom mjestu, na javnim mjestima i u političkom životu u EU-u”, koju je Glavna uprava za unutarnju politiku objavila u ožujku 2018. (19),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0265/2018),

A.

budući da je ravnopravnost spolova temeljno načelo Unije, priznato u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima; budući da rodno uvjetovano nasilje proizlazi iz nejednake raspodjele moći i odgovornosti u odnosima između muškaraca i žena i povezano je s patrijarhatom i ustrajnom rodno uvjetovanom diskriminacijom;

B.

budući da su starije osobe, posebno starije neudane žene, izrazito ranjiva društvena skupina kada je riječ o suočavanju s psihičkim i fizičkim uznemiravanjem te zlostavljanjem;

C.

budući da je spolno uznemiravanje u Direktivi 2002/73/EZ definirano kao „svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne naravi kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe odnosno kojim se postiže takav učinak, posebno kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje”;

D.

budući da je tu definiciju potrebno preoblikovati s obzirom na društveni i tehnološki razvoj i stavove, koji su se s vremenom razvijali i promijenili;

E.

budući da je za postizanje istinske ravnoteže između poslovnog i privatnog života potrebno suzbiti uznemiravanje zbog trudnoće i majčinstva;

F.

budući da je spolno uznemiravanje oblik nasilja i najekstremniji je, ali ustrajan, oblik rodno uvjetovane diskriminacije; budući da oko 90 % žrtava spolnog uznemiravanja čine žene, a njih otprilike 10 % muškarci; budući da je prema istraživanju Agencije za temeljna prava provedenom u Uniji 2014. godine i naslovljenom „Nasilje nad ženama”svaka treća žena kao odrasla osoba doživjela fizičko ili spolno nasilje; budući da je u Europskoj uniji i do 55 % žena bilo izloženo spolnom uznemiravanju; budući da je 32 % svih žrtava u Uniji prijavilo da je počinitelj bio hijerarhijski nadređena osoba, kolega ili klijent; budući da je u profesijama za koje su potrebne posebne kvalifikacije ili na višim rukovodećim položajima bilo spolno uznemiravano 75 % žena; budući da je 61 % žena zaposlenih u uslužnom sektoru bilo izloženo spolnom uznemiravanju; budući da je ukupno gledano od 5 do 10 % europske radne snage u nekom trenutku podvrgnuto zlostavljanju na radnom mjestu;

G.

budući da su i spolno i psihičko zlostavljanje u zapošljavanju zabranjeni na razini EU-a, uključujući u vezi s pristupom zapošljavanju, strukovnim obrazovanjem i promaknućima, te da su pokriveni odredbama o zdravlju i sigurnosti na radu;

H.

budući da institucije i agencije EU-a imaju odgovornost nastaviti poboljšavati uspostavljene mehanizme uvođenjem najučinkovitijih pravila u cilju podizanja razine osviještenosti o tome što je spolno uznemiravanje i zaštite radnika;

I.

budući da se spolno uznemiravanje u velikoj mjeri ne prijavljuje zbog slabe društvene osviještenosti o tom pitanju, straha i srama od razgovora s drugima o toj temi, straha od otkaza, poteškoća u prikupljanju dokaza, nedovoljnih kanala za prijavljivanje i praćenje te za zaštitu žrtava i zbog normalizacije nasilja;

J.

budući da prijavljivanje spolnog uznemiravanja na radnom mjestu u mnogim slučajevima može dovesti do toga da žrtva dobije otkaz ili bude izolirana na radnom mjestu; budući da lakša kaznena djela koja se ne procesuiraju daju povoda za počinjenje težih kaznenih djela;

K.

budući da zlostavljanje i spolno uznemiravanje i dalje predstavljaju ozbiljne probleme u nizu društvenih situacija, uključujući na radnom mjestu, na javnim mjestima, na virtualnim mjestima kao što je internet i u političkom životu te da se sve češće provodi s pomoću novih tehnologija, primjerice, na internetskim stranicama ili društvenim mrežama, gdje se počinitelji zbog anonimnosti osjećaju sigurno;

L.

budući da u kontekstu pojave novih oblika organizacije rada i društvenog života te nestanka granica između privatnog, profesionalnog i društvenog života može doći do intenziviranja negativnog ponašanja usmjerenog na pojedince ili društvene skupine; budući da postoje različiti oblici zlostavljanja na radnom mjestu, i u vertikalnim odnosima (počinitelj je nadređena ili podređena osoba) i u horizontalnim odnosima (počinitelji su kolege na istoj hijerarhijskoj razini);

M.

budući da su spolno i psihičko uznemiravanje fenomeni koji obuhvaćaju žrtve i počinitelje svih dobi, profila obrazovanja, kultura, prihoda i socijalnih statusa te budući da taj fenomen ostavlja fizičke, seksualne, emocionalne i psihičke posljedice na žrtvu; budući da su rodni stereotipi i seksizam, uključujući seksistički govor mržnje, na internetu i izvan njega, temeljni uzroci mnogih oblika nasilja i diskriminacije protiv žena i sprječavaju osnaživanje žena;

N.

budući da Direktiva o pravima žrtava definira rodno uvjetovano nasilje kao povredu temeljnih sloboda žrtve te uključuje spolno nasilje (uključujući silovanje, spolno zlostavljanje i uznemiravanje); budući da je ženama koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja i njihovoj djeci često potrebna posebna potpora i zaštita zbog velike opasnosti od ponovljene viktimizacije, zastrašivanja i odmazde povezane s takvim nasiljem;

O.

budući da se nasilje u poslovnom svijetu često rješava na nesustavan način koji uglavnom podrazumijeva fokus na vidljivije oblike nasilja, kao što je fizičko nasilje; budući da, međutim, spolno i psihičko uznemiravanje mogu imati još destruktivnije učinke na dotičnog pojedinca;

P.

budući da su seksistički postupci i povezano spolno uznemiravanje s kojim se žene mogu suočiti na radnom mjestu jedan od čimbenika koji doprinose odvraćanju žena s tržišta rada, što negativno utječe na njihovu financijsku neovisnost i obiteljske prihode;

Q.

budući da žene koje su žrtve uznemiravanja i nasilja u ruralnim i udaljenim područjima Europske unije često imaju teži pristup punoj pomoći i zaštiti od nasilnika;

R.

budući da fizičko i verbalno uznemiravanje, uključujući ono počinjeno na internetu, ima štetan utjecaj ne samo kratkoročno nego i dugoročno, i uzrokuje primjerice stres, tešku depresiju, a neke žrtve počine i samoubojstvo, što potvrđuje porast takvih prijavljenih slučajeva; budući da osim negativnih zdravstvenih posljedica, zlostavljanje i spolno uznemiravanje na radnom mjestu imaju negativne posljedice i na karijeru pojedinca, na organizacije i društvo, kao što su veća stopa izostajanja, smanjena produktivnost i kvaliteta usluge te gubitak ljudskog kapitala;

S.

budući da je pravom EU-a propisano da svaka država članica te europske institucije i agencije moraju osigurati postojanje tijela za jednakost koje pruža neovisnu pomoć žrtvama uznemiravanja, provodi neovisna ispitivanja, prikuplja relevantne, raščlanjene, usporedive podatke, provodi istraživanja o definicijama i klasifikacijama, objavljuje neovisna izvješća i donosi preporuke o pitanjima zapošljavanja i osposobljavanja, o pristupu i opskrbi robom i uslugama te za samozaposlene;

T.

budući da zbog razlike u politikama i zakonodavstvima država članica žene u Europskoj uniji nisu jednako zaštićene od rodno uvjetovanog nasilja te spolnog i psihičkog uznemiravanja; budući da pravosudni sustavi ženama ne pružaju uvijek dovoljno potpore; budući da su počinitelji rodno uvjetovanog nasilja često osobe koje žrtva već poznaje te je u brojnim slučajevima žrtva u položaju ovisnosti, što pogoršava njezin strah od prijavljivanja nasilja;

U.

budući da su sve države članice EU-a potpisale Istanbulsku konvenciju, no nisu je još sve ratificirale, što onemogućuje njezinu punu provedbu;

V.

budući da su seksizam te spolno i psihičko uznemiravanje zastupnica u parlamentu stvarne i raširene pojave; budući da počinitelji uznemiravanja i nasilja ne samo da dolaze iz redova političkih protivnika, nego također mogu biti članovi iste političke stranke te vjerski vođe, pripadnici lokalne vlasti, čak i članovi obitelji;

W.

budući da političari, kao izabrani predstavnici građana, imaju ključnu odgovornost biti pozitivan uzor u sprečavanju i borbi protiv spolnog uznemiravanja u društvu;

X.

budući da se legitimitet žena u političkom životu i dalje povremeno osporava te budući da su žene žrtve stereotipa koji ih obeshrabruju od sudjelovanja u politici, što je posebno izraženo gdje god su žene u politici slabije zastupljene;

Y.

budući da ni svi nacionalni i regionalni parlamenti, ni sva lokalna vijeća nemaju uspostavljene posebne strukture i unutarnja pravila kojima se utvrđuju odgovarajući kanali za osiguravanje sigurnog, povjerljivog prijavljivanja i postupanja s pritužbama za uznemiravanje; budući da tečajevi o spolnom i psihičkom uznemiravanju trebaju biti obavezni za sve osoblje i zastupnike u parlamentima, uključujući Europski parlament;

Z.

budući da je obiteljsko nasilje problem koji obuhvaća i radno mjesto jer može utjecati na sudjelovanje i uspješnost žrtve u radu te na sigurnost na radu;

AA.

budući da se spolno i psihičko uznemiravanje ne događaju samo na radnom mjestu nego i na javnim mjestima, uključujući formalna i neformalna obrazovna okruženja, u zdravstvenim ustanovama i prostorima za razonodu, na ulici i u javnom prijevozu;

AB.

budući da se za uhođenje i uznemiravanje na internetu koriste informacijske i komunikacijske tehnologije za uhođenje, uznemiravanje, nadziranje ili manipuliranje osobe; budući da uznemiravanje na internetu predstavlja poseban problem za mlade žene, koje sve više koriste te medije; budući da je 20 % mladih žena (u dobi od 18 do 29 godina) u EU-28 doživjelo uznemiravanje na internetu;

AC.

budući da je ispitivanje iz 2016. pokazalo da je više od polovice ispitanih žena doživjelo neki oblik spolnog uznemiravanja na radnom mjestu u Ujedinjenoj Kraljevini, ali da njih četiri od pet to nije prijavilo svom poslodavcu (20);

AD.

budući da nove tehnologije također mogu biti pomoć u analiziranju, razumijevanju i sprečavanju slučajeva nasilja;

AE.

budući da žene, a posebno mlade žene, doživljavaju zlostavljanje ili spolno uznemiravanje s pomoću novih tehnologija, primjerice, internetskih stranica ili društvenih mreža, koje se nekad organizira na tajnim forumima ili skupinama na društvenim mrežama; budući da takvi napadi uključuju prijetnje silovanjem, smrću, pokušaje hakiranja i objavu privatnih informacija i fotografija; budući da se procjenjuje da je u kontekstu raširenog korištenja internetskih medija i društvenih mreža svaka deseta djevojčica do svoje 15. godine već doživjela neki oblik nasilja na internetu, uključujući uhođenje i uznemiravanje; budući da su zlostavljanju i nasilju na internetu posebno izložene žene koje imaju javnu ulogu, među ostalim novinarke te posebno pripadnice skupine LGBTI ili žene s invaliditetom, te budući da su neke zbog toga morale napustiti društvene mreže jer su osjetile fizički strah, stres, probleme s koncentracijom, strah od odlaska kući i brigu za svoje bližnje;

AF.

budući da se sprečavanje uznemiravanja u radnom okruženju može postići samo ako poduzeća i iz privatnog i iz javnog sektora stvore radnu kulturu u kojoj su žene ravnopravne, a zaposlenici se jedni prema drugima odnose s poštovanjem;

AG.

budući da je prema istraživanjima uznemiravanje rašireno u radnom okruženju gdje muškarci dominiraju na rukovodećim položajima, a žene imaju malo ovlasti, kao što su industrija medija i zabave, ali događa se i u tehničkim i pravnim poduzećima, u prodaji te u mnogim drugim sektorima ako pretežno muška uprava tolerira seksualizirano ponašanje prema radnicima; budući da je u poduzećima s više žena na rukovodećim položajima manje slučajeva spolnog uznemiravanja;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

—

uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir članak 21. stavak 1. i članak 22. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2003. godine,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (1),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (2),

—

uzimajući u obzir Odluku (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (program ISA2) kao sredstva modernizacije javnog sektora (3),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 21. studenog 2008. o europskoj strategiji za višejezičnost (2008/C 320/01) (4),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. –2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (5),

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD), koju je EU ratificirao 2010. godine,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. rujna 2008. naslovljenu „Višejezičnost: prednost za Europu i zajednička obveza”(COM(2008)0566),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. kolovoza 2010. naslovljenu „Digitalna agenda za Europu”(COM(2010)0245),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. siječnja 2012. naslovljenu „Skladan okvir za uspostavu povjerenja u jedinstveno digitalno tržište za elektroničku trgovinu”(COM(2011)0942),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu”(COM(2015)0192),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenoj „Digitalna agenda za Europu”(COM(2010)0245) (6),

—

uzimajući u obzir Preporuku o promicanju i korištenju višejezičnosti i univerzalnog pristupa virtualnom prostoru, koju je donijela Opća konferencija UNESCO-a na svojem 32. zasjedanju u Parizu 15. listopada 2003.,

—

uzimajući u obzir Posebno izvješće Eurobarometra br. 386 pod naslovom „Europljani i njihovi jezici”, objavljeno u lipnju 2012.,

—

uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća održanog u Barceloni 15. i 16. ožujka 2002. (SN 100/1/02 REV 1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. lipnja 1988. o znakovnim jezicima za gluhe (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2004. o očuvanju i promicanju kulturne raznolikosti: uloga europskih regija i međunarodnih organizacija poput UNESCO-a i Vijeća Europe (8) te svoju Rezoluciju od 4. rujna 2003. o europskim regionalnim i manje korištenim jezicima – jezicima manjina u EU-u – u kontekstu proširenja i kulturne raznolikosti (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. ožujka 2009. o višejezičnosti: prednost Europe i zajednička obveza (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2013. o ugroženim europskim jezicima i jezičnoj raznolikosti u Europskoj uniji (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. Veljače 2018.o zaštiti i nediskriminaciji manjina u državama članicama EU-a (12),

—

uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) i Odjela za znanstvena predviđanja (STOA) naslovljenu „Jezična ravnopravnost u digitalnom dobu – prema ljudskom jezičnom projektu”, objavljenu u ožujku 2017.,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0228/2018),

A.

budući da jezične tehnologije mogu olakšati komunikaciju za gluhe i nagluhe, slijepe i slabovidne osobe te osobe s disleksijom i da se za potrebe ovog izvješća „jezična tehnologija”odnosi na tehnologiju koja ne podržava samo govorene nego i znakovne jezike, čime se znakovni jezici priznaju kao važan element europske jezične raznolikosti;

B.

budući da razvoj jezičnih tehnologija obuhvaća mnoga istraživačka područja i discipline, uključujući računalnu lingvistiku, umjetnu inteligenciju, računarstvo i lingvistiku, u primjenama kao što su npr. obrada prirodnog jezika, tekstualna analitika, govorna tehnologija i rudarenje podataka;

C.

budući da prema posebnom izvješću Eurobarometra br. 386 pod nazivom „Europljani i njihovi jezici”samo nešto više od polovine Europljana (54 %) može voditi konverzaciju na barem jednom stranom jeziku, četvrtina njih (25 %) govori najmanje dva strana jezika, a svaki deseti (10 %) aktivno se služi s barem tri strana jezika;

D.

budući da u Europskoj uniji postoje 24 službena jezika i više od 60 nacionalnih, regionalnih i manjinskih jezika, pored migrantskih jezika, a u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) i različiti državno priznati znakovni jezici; budući da višejezičnost predstavlja jedno od najvećih bogatstava kulturne raznolikosti u Europi i, istovremeno, jedan od najvažnijih izazova za istinsku integraciju EU-a;

E.

budući da je potpora lokalnim zajednicama, kao što su autohtone, ruralne ili udaljene zajednice, u prevladavanju geografskih, socijalnih i gospodarskih prepreka širokopojasnom pristupu ključan preduvjet za učinkovitu politiku EU-a u području višejezičnosti;

F.

budući da je višejezičnost obuhvaćena nizom javnih politika EU-a, uključujući kulturu, obrazovanje, gospodarstvo, jedinstveno digitalno tržište, cjeloživotno učenje, zapošljavanje, socijalnu uključenost, konkurentnost, mlade, civilno društvo, mobilnost, istraživanja i medije; budući da više pažnje treba posvetiti uklanjanju prepreka međukulturnom i međujezičnom dijalogu te poticanju međusobnog razumijevanja;

G.

budući da Komisija potvrđuje da jedinstveno digitalno tržište mora biti višejezično; budući da nije predložena zajednička politika EU-a za rješavanje problema jezičnih prepreka;

H.

budući da se jezične tehnologije rabe gotovo u svim digitalnim proizvodima i uslugama u svakodnevnoj upotrebi, s obzirom na to da se većina njih u određenoj mjeri koristi jezikom, a osobito u svim proizvodi povezanima s internetom, poput tražilica, društvenih mreža i usluga e-trgovine; budući da njihova uporaba utječe i na sektore od temeljne važnosti za svakodnevnu dobrobit europskih građana, kao što su obrazovanje, kultura i zdravlje;

I.

budući da je prekogranična e-trgovina vrlo slaba i da je 2015. godine samo 16 % europskih građana kupilo proizvode iz drugih zemalja EU-a; budući da se jezičnim tehnologijama može doprinijeti budućoj europskoj prekograničnoj i međujezičnoj komunikaciji, potaći gospodarski rast i socijalna stabilnost te da se njima mogu smanjiti prirodne prepreke, pri čemu će se poštovati i promicati kohezija i konvergencija te jačati konkurentnost EU-a diljem svijeta;

J.

budući da se tehnološki razvoj sve više temelji na jeziku i ima posljedice za rast i društvo; budući da postoji hitna potreba za većim brojem politika kojima se u obzir uzimaju jezici te za tehnološkim, ali i istinski multidisciplinarnim istraživanjem i obrazovanjem u području digitalnih komunikacija i jezičnih tehnologija te njihova odnosa prema rastu i društvu;

K.

budući da bi se ispunjavanjem cilja iz Barcelone, tj. omogućivanjem građanima sposobnosti dobre komunikacije na materinjem jeziku i još dva druga jezika osim pristupa jedinstvenom digitalnom tržištu pružile i veće mogućnosti pristupa kulturnom, obrazovnom i znanstvenom sadržaju u digitalnom obliku i građanskog sudjelovanja; budući da su dodatna sredstva i alati, prije svega oni koje pružaju jezične tehnologije, ključni za dobro upravljanje europskom višejezičnošću i promicanje individualne višejezičnosti;

L.

budući da je došlo do bitnih otkrića u području umjetne inteligencije i da se jezične tehnologije brzo razvijaju; budući da umjetna inteligencija usmjerena na područje jezika nudi nove mogućnosti za digitalnu komunikaciju, digitalno unaprijeđenu komunikaciju, komunikaciju koja se temelji na tehnologiji te suradnju na svim europskim jezicima (i šire), na temelju kojih se govornicima različitih jezika pruža jednak pristup informacijama i znanju te poboljšavaju funkcije informatičke mreže;

M.

budući da bi zajedničke europske vrijednosti suradnje, solidarnosti, jednakosti, priznavanja i poštovanja trebale značiti da svi građani imaju potpun i jednak pristup digitalnim tehnologijama, čime se ne bi samo poboljšale europska kohezija i dobrobit građana nego i uspostavilo višejezično jedinstveno digitalno tržište;

N.

budući da je dostupnost tehnoloških alata kao što su video igre ili obrazovne aplikacije na manjinskim i manje korištenim jezicima od ključne važnosti za razvoj jezičnih vještina, osobito kod djece;

O.

budući da govornici manje korištenih europskih jezika moraju imati mogućnost izražavanja u kulturno smislenim oblicima te stvaranja vlastitog kulturnog sadržaja na lokalnim jezicima;

P.

budući da su pojavom metoda kao što je duboko učenje, utemeljenih na povećanju računalne snage i pristupu golemim količinama podataka, jezične tehnologije postale stvarno rješenje za prevladavanje jezičnih barijera;

Q.

budući da jezične barijere bitno utječu na izgradnju europskog identiteta i budućnost procesa europske integracije; budući da se građani o odlukama i politikama EU-a trebaju obavještavati na njihovu materinjem jeziku, na internetu i izvan njega;

R.

budući da je jezik vrlo velik dio sve veće riznice velikih podataka;

S.

budući da se golema količina podataka izražava jezicima; budući da bi upravljanje jezičnim tehnologijama moglo omogućiti razvoj širokog spektra inovativnih IT proizvoda i usluga u industriji, trgovini, upravi, istraživanju, javnim uslugama i administraciji, uz smanjenje prirodnih prepreka i tržišnih troškova;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

—

uzimajući u obzir Akcijski plan za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (FLEGT) (rujan 2001.) i dobrovoljne partnerske sporazume s trećim zemljama u okviru FLEGT-a,

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i njegov članak 208.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza operatera koji stavljaju na tržište drvo i proizvode od drva (1) (Uredba EU-a o drvu),

—

uzimajući u obzir Partnerstvo iz Busana za učinkovit razvoj iz 2011.,

—

uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda za razdoblje 2015. –2030.,

—

uzimajući u obzir Pariški sporazum koji je postignut na 21. sjednici Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21),

—

uzimajući u obzir završno izvješće u okviru studije Komisije „Utjecaj potrošnje u EU-u na krčenje šuma: sveobuhvatna analiza utjecaja potrošnje u EU-u na krčenje šuma” (2013.),

—

uzimajući u obzir nacrt studije izvedivosti o mogućnostima unapređenja djelovanja EU-a za suzbijanje krčenja šuma, koju je naručila Glavna uprava Europske komisije za okoliš (2017.),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. listopada 2008. pod nazivom „Suočavanje s izazovima krčenja i propadanja šuma kako bi se spriječile klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti” (COM(2008)0645),

—

uzimajući u obzir cilj svjetske industrijske mreže trgovaca na malo, proizvođača i pružatelja usluga Consumer Goods Forum iz 2010., odnosno postizanje nulte stope krčenja šuma u lancima opskrbe svojih članova do 2020.,

—

uzimajući u obzir Izazov iz Bonna iz 2011., odnosno globalna nastojanja da se do 2020. obnovi 150 milijuna, a do 2030. 350 milijuna hektara svjetskog zemljišta na kojemu je provedeno krčenje šuma i koje je degradirano,

—

uzimajući u obzir globalno partnerstvo za tropske šume Tropical Forest Alliance do 2020.,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz New Yorka o šumama i Akcijski plan iz 2014.,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća o provedbi zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šumarstva iz 2016.,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Amsterdama naslovljenu „Uklanjanje krčenja šuma iz lanaca poljoprivrednih dobara s europskim zemljama” iz prosinca 2015.,

—

uzimajući u obzir strategiju Komisije „Trgovina za sve” iz 2015.,

—

uzimajući u obzir mehanizam iz Programa Ujedinjenih naroda o smanjenju emisija povezanih s krčenjem i degradacijom šuma (REDD+),

—

uzimajući u obzir Strateški plan UN-a za šume za razdoblje 2017. –2030. u kojemu je definirano šest globalnih ciljeva za šume i 26 pridruženih specifičnih ciljeva koji se trebaju postići do 2030.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o suzbijanju dezertifikacije, usvojenu 17. lipnja 1994.,

—

uzimajući u obzir razvoj nacionalnih platformi za održive proizvode od strane Programa Ujedinjenih naroda za razvoj,

—

uzimajući u obzir Mehanizam bilateralne suradnje za provedbu zakonodavstva i upravljanje u području šuma (BCM-FLEG) s Kinom (2009.),

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.,

—

uzimajući u obzir Američku konvenciju o ljudskim pravima iz 1969.,

—

uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz 1987.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (ILO) br. 169 o autohtonim narodima i plemenima iz 1989.,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda iz 2007.,

—

uzimajući u obzir Dobrovoljne smjernice o odgovornom upravljanju zemljišnim, ribarstvenim i šumskim resursima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) iz 2012.,

—

uzimajući u obzir Načela FAO-a iz 2014. o odgovornom ulaganju u poljoprivredu i prehrambene sustave,

—

uzimajući u obzir najnovije izvješće o granicama planeta,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) iz 1973.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o biološkoj raznolikosti iz 1992. i povezani Protokol iz Kartagene o biosigurnosti iz 2000. te Protokol iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te pravednoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja iz 2010.,

—

uzimajući u obzir završno izvješće Stručne skupine na visokoj razini za održivo financiranje,

—

uzimajući u obzir Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima koja je 2011. potvrdilo Vijeće UN-a za ljudska prava, kao i Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća ažurirane 2011.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o palminu ulju i krčenju prašuma (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama (3),

—

uzimajući u obzir izjavu predstavnika civilnog društva o ulozi EU-a u zaštiti šuma i prava iz travnja 2018.,

—

uzimajući u obzir „Globalni program za suzbijanje kaznenih djela protiv divljih biljnih i životinjskih vrsta te šuma” Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o utjecaju međunarodne trgovine i trgovinskih politika EU-a na globalne vrijednosne lance (4),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0249/2018),

A.

budući da biološki raznolike šume znatno doprinose ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te očuvanju biološke raznolikosti;

B.

budući da 300 milijuna ljudi živi u šumama i da preživljavanje 1,6 milijardi ljudi izravno ovisi o šumama, uključujući više od 2 000 autohtonih skupina; budući da šume imaju ključnu ulogu u razvoju lokalnih gospodarstava; budući da oko 80 % svih kopnenih vrsta živi u šumskim staništima, koja su stoga važan izvor biološke raznolikosti; budući da FAO navodi da se svake godine izgubi otprilike 13 milijuna hektara šuma;

C.

budući da se krčenje i uništavanje šuma prije svega odvija u južnoj hemisferi i u tropskim šumama;

D.

budući da šume sprečavaju degradaciju i dezertifikaciju zemljišta i time smanjuju rizik od poplava, odrona tla i suše;

E.

budući da su šume nužne za održivu poljoprivredu te da poboljšavaju sigurnost opskrbe hranom i ishranu;

F.

budući da šume ujedno pružaju ključne usluge ekosustava kojima se podržava održiva poljoprivreda reguliranjem vodnih tokova, stabiliziranjem tla, održavanjem plodnosti tla, reguliranjem klime i pružanjem održivog staništa divljim oprašivačima i grabežljivcima koji se hrane poljoprivrednim štetnicima;

G.

budući da šumski proizvodi čine 1 % svjetskog BDP-a;

H.

budući da je obnova šuma jedna od strategija nužnih za ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C; budući da sve vlade trebaju preuzeti odgovornost i mjere za smanjenje troškova emisija stakleničkih plinova u svojoj zemlji;

I.

budući da su krčenje i uništavanje šuma drugi vodeći ljudski uzročnik emisija ugljika, a ujedno i uzrok gotovo 20 % globalnih emisija stakleničkih plinova;

J.

budući da je drvni ogrijev i dalje najvažniji šumski proizvod u zemljama u razvoju i najvažniji izvor energije u mnogim afričkim i azijskim zemljama; budući da u subsaharskoj Africi, četiri od pet osoba i dalje upotrebljava drvo za kuhanje;

K.

budući da primarne šume obiluju biološkom raznolikošću i imaju 30 % do 70 % više ugljika od sječenih ili degradiranih šuma;

L.

budući da su jasne, dosljedne i ažurirane informacije o šumskom pokrovu ključne za učinkovito praćenje i provedbu zakonodavstva;

M.

budući da, iako su se sporazumi u okviru FLEGT-a pokazali korisnima doprinijevši poboljšanju upravljanja šumama, još uvijek sadrže brojne nedostatke;

N.

budući da su sporazumi u okviru FLEGT-a usmjereni na industrijsku sječu drva, dok velika većina nezakonite sječe obuhvaća sječu za obrtničke potrebe i drvo s poljoprivrednih gospodarstava;

O.

budući da sporazumi u okviru FLEGT-a imaju preusku definiciju „zakonitosti” te katkad zaobilazi ključna pitanja u vezi s posjedom zemljišta i pravima lokalnog stanovništva;

P.

budući da su sporazumi u okviru FLEGT-a, program REDD+ i certifikacija odvojene inicijative koje je potrebno dodatno uskladiti;

Q.

budući da provedba ciljeva FLEGT-a uvelike ovisi o zemljama koje su glavni proizvođači, prerađivači i trgovinski partneri, kao što su Kina, Rusija, Indija, Južna Koreja i Japan, te o njihovoj predanosti borbi protiv nezakonite sječe i trgovine nezakonitim drvnim proizvodima te budući da su bilateralni politički dijalozi s tim partnerima do danas donijeli ograničene rezultate;

R.

budući da je cilj Uredbe EU-a o drvu (EUTR) osigurati da na europskom tržištu ne bude nezakonitog drva; budući da je pri reviziji Uredbe EU-a o drvu 2016. zaključeno da su primjena i provedba Uredbe nepotpune; budući da je početkom godine pokrenuto javno savjetovanje radi moguće izmjene područja primjene Uredbe;

S.

budući da zaštićena područja moraju biti u središtu svakog strateškog pristupa za očuvanje divljih vrsta; budući da ona moraju biti sigurni i uključivi centri gospodarskog razvoja, koji se temelje na održivoj poljoprivredi, energiji, kulturi i turizmu i da moraju pokrenuti razvoj dobrog upravljanja;

T.

budući da javno-privatna partnerstva imaju važnu ulogu u održivom razvoju parkova u subsaharskoj Africi, uz poštovanje prava zajednica koje obitavaju na šumskim područjima;

U.

budući da su korupcija i slabe institucije glavne prepreke zaštiti i očuvanju šuma; budući da je u zajedničkom izvješću Programa UN-a za okoliš (UNEP) i Interpola iz 2016. (5) utvrđeno da su kaznena djela protiv šuma među pet najistaknutijih izazova kada je riječ o ostvarivanju ciljeva održivog razvoja te da se u njemu navodi da nezakonita sječa predstavlja između 15 % i 30 % globalne zakonite trgovine; budući da prema navodima Svjetske banke pogođene zemlje godišnje gube otprilike 15 milijardi USD zbog nezakonite sječe i trgovine drvom;

V.

budući da kaznena djela protiv šuma mogu imati razne oblike, na primjer: nezakonito iskorištavanje ugroženih vrsta drva visoke kvalitete (popis CITES-a); nezakonita sječa drva za građevinski materijal i namještaj; nezakonita sječa i takozvano „pranje drva” preko fiktivnih plantaža i poljoprivrednih poduzeća radi opskrbe industrije papira celulozom te iskorištavanje uvelike neregulirane trgovine drvom za ogrijev i ugljenom kako bi se prikrila nezakonita sječa u zaštićenim područjima i izvan njih;

W.

budući da urbanizacija, loše upravljanje, krčenje šuma velikih razmjera za poljoprivredu, rudarstvo i razvoj infrastrukture uzrokuju teška kršenja ljudskih prava s razornim učincima na zajednice koje obitavaju na šumskim područjima i lokalne zajednice, kao što su jagma za zemljištem, prisilne deložacije, policijsko uznemiravanje, proizvoljna uhićenja i kriminalizacija čelnih ljudi zajednica, boraca i aktivista za ljudska prava;

X.

budući da se u Programu UN-a do 2030. navodi cilj zaustavljanja i preokretanja trenda krčenja i degradacije šuma do 2020.; da se na tu obvezu podjeća u Pariškom sporazumu o klimi i da je ne bi trebalo odgađati;

Y.

budući da se u 15. cilju održivog razvoja izričito navodi potreba za dobrim upravljanjem šumama, a šume mogu pridonijeti postizanju mnogih drugih ciljeva održivog razvoja;

Z.

budući da je program REDD+ donio ekološke i društvene koristi u mnogim zemljama u razvoju, od očuvanja biološke raznolikosti do ruralnog razvoja i poboljšanja upravljanja šumama; budući da ga se ipak kritizira zbog stavljanja pritiska na zajednice koje obitavaju na šumskim područjima;

AA.

budući da postoji sve više dokaza da jamčenje kolektivnog prava posjeda doprinosi smanjenju krčenja šuma i boljem održivom upravljanju šumama;

AB.

budući da je 80 % krčenja šuma diljem svijeta posljedica poljoprivrednih djelatnosti; budući da su stočarstvo i velike industrijske plantaže soje i palminog ulja glavni pokretači krčenja šuma, osobito u tropskim zemljama, zbog sve veće potražnje za tim proizvodima u razvijenim zemljama i gospodarstvima u usponu te zbog širenja industrijske poljoprivrede po cijelom svijetu; budući da je u studiji Komisije 2013. utvrđeno da je 27 država članica najveći svjetski neto uvoznik ostvarenog krčenja šuma (od 1990. do 2008.); budući da EU stoga ima odlučujuću ulogu u suzbijanju krčenja i uništavanja šuma, posebno u pogledu svoje potražnje i obveze za brižno postupa u odnosu na poljoprivredne proizvode;

AC.

budući da je povećani uzgoj soje doveo do društvenih i ekoloških problema, kao što su erozija tla, iscrpljivanje vode, kontaminacija pesticidima i prisilno raseljavanje stanovnika; budući da su autohtone zajednice među najpogođenijima tom pojavom;

AD.

budući da je širenje plantaža za proizvodnju palminog ulja dovelo do masovnog uništavanja šuma i društvenih sukoba u kojima su poduzeća s plantažama suprotstavljena autohtonim skupinama i lokalnim zajednicama;

AE.

budući da se privatni sektor posljednjih godina sve više zalaže za zaštitu šuma i budući da se više od 400 poduzeća obvezalo na zabranu krčenja šuma kad je riječ o njihovim proizvodima i lancima opskrbe u skladu s Deklaracijom iz New Yorka o šumama, s posebnim naglaskom na potrošnoj robi kao što su palmino ulje, soja, govedina i drvo; budući da su javne mjere usmjerene na poljoprivredne proizvode i dalje relativno rijetke;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.