Tečajna lista eura (1)

18. prosinca 2019.

(2019/C 427/01)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1115
JPY	japanski jen	121,81
DKK	danska kruna	7,4720
GBP	funta sterlinga	0,85055
SEK	švedska kruna	10,4483
CHF	švicarski franak	1,0913
ISK	islandska kruna	137,20
NOK	norveška kruna	10,0353
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,490
HUF	mađarska forinta	330,77
PLN	poljski zlot	4,2706
RON	rumunjski novi leu	4,7760
TRY	turska lira	6,5732
AUD	australski dolar	1,6227
CAD	kanadski dolar	1,4624
HKD	hongkonški dolar	8,6566
NZD	novozelandski dolar	1,6920
SGD	singapurski dolar	1,5075
KRW	južnokorejski von	1 296,56
ZAR	južnoafrički rand	15,9700
CNY	kineski renminbi-juan	7,7783
HRK	hrvatska kuna	7,4486
IDR	indonezijska rupija	15 558,78
MYR	malezijski ringit	4,5999
PHP	filipinski pezo	56,271
RUB	ruski rubalj	69,5288
THB	tajlandski baht	33,606
BRL	brazilski real	4,5097
MXN	meksički pezo	21,0900
INR	indijska rupija	78,8950

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M9615 – Glory Ltd./Grenke Bank AG/Cash Payment Solutions GmbH)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2019/C 427/02)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2019/C 427/03)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Valsusa”

Referentni broj: PDO-IT-A1243-AM02

Datum obavijesti: 24.9.2019.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Dodavanje novih sorti grožđa (glavne sorte grožđa i kombinacije sorti grožđa)

Opis i razlozi

(a)

Becuet i Baratuciat dodani su na popis glavnih sorti vinove loze. Obrazloženje: sorte grožđa Becuet i Baratuciat, koje su se nekada uzgajale na području proizvodnje Valsusa, sada su nakon dugotrajnog testiranja ponovno postale pogodne za uzgoj i prepoznate su kao primjerene za uzgoj u regiji Pijemont. Stoga je odlučeno da će ih se promovirati tako da ih se uključi u kontroliranu oznaku izvornosti (DOC) Valsusa. Iako je njihova proizvodnja ograničena na vrlo mala područja, na planinskom području još uvijek čine znatan udio proizvedenog vina. Ova se izmjena odnosi na članke 1., 2., 4., 5. i 6. specifikacije proizvoda i točku 1.7. jedinstvenog dokumenta.

(b)

Kombinaciji sorti za proizvodnju vrste Valsusa Rosso (crno vino) dodan je Becuet. U tu kombinaciju trenutačno su uključene sorte Avanà, Barbera, Dolcetto i Neretta Cuneese, koje moraju činiti 60 % vina. Obrazloženje: dodavanjem te sorte glavnim sortama grožđa (već se mogla upotrebljavati u omjeru do 40 %, kao jedna od dodatnih sorti dopuštenih za vrstu Valsusa Rosso) zbog njezinih će se karakteristika poboljšati struktura i boja vina, a vino će usto postati pogodnije za starenje. Ova se izmjena odnosi na članak 2. specifikacije proizvoda i točku 1.7. jedinstvenog dokumenta.

2.   Područje proizvodnje vina

Opis i razlozi

Navedene su općine u kojima se mogu provoditi postupci proizvodnje vina, čime se odstupa od pravila koja se odnose na područje proizvodnje.

Obrazloženje:

Specifikacija je preformulirana, ali to ne utječe na razgraničeno područje.

U specifikaciji je već bilo dopušteno provođenje postupaka proizvodnje vina ne samo na području proizvodnje, već i, iznimno, na cijelom administrativnom području planinskih zajednica Alta Valle di Susa, Bassa Valle di Susa i Val Cenischia. Budući da su te planinske zajednice regionalnim zakonom ukinute i zamijenjene novim administrativnim jedinicama u Zajednici planinskih općina, općine koje čine razgraničeno područje navedene su radi precizne i nedvosmislene definicije tog područja.

Ova se izmjena odnosi na članak 5. specifikacije proizvoda i točku 1.9. (Dodatni uvjeti) jedinstvenog dokumenta.

3.   Najveći prinosi

Opis i razlozi

Za nove vrste s oznakom sorte grožđa (Avanà, Becuet, Baratuciat) utvrđen je najveći prinos od sedam tona po hektaru, dok je prinos za Rosso Novello izbrisan jer ta vrsta više nije obuhvaćena.

Ova se izmjena odnosi na članak 4. specifikacije proizvoda i točku 1.5.2. jedinstvenog dokumenta.

4.   Opis vina

Opis i razlozi

(a)	Dodan je opis za nove vrste s oznakom sorte grožđa (Avanà, Becuet i Baratuciat).

(b)	Izbrisana je vrsta Rosso Novello.

Obrazloženje:

(a)	Ta je izmjena bila potrebna zbog uvođenja novih vrsta s oznakom predmetnih sorti.

(b)	Proizvodnja vrste Rosso Novello postala je tijekom godina zanemariva zbog sve manje potražnje i proizvođači su zatražili njezino brisanje iz specifikacije.

Ova se izmjena odnosi na članke 1. i 6. specifikacije proizvoda i točku 1.4. jedinstvenog dokumenta.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Opis i razlozi

Taj je odjeljak preformuliran tako što je dodano više pojedinosti za kategoriju vina. Osim toga, navedene su vrste s oznakom sorte grožđa i izbrisana je vrsta Novello.

Ova se izmjena odnosi na članak 8. specifikacije proizvoda i točku 1.8. jedinstvenog dokumenta.

6.   Ostale informacije – brisanje tradicionalnog izraza „Novello”

Opis i razlozi

Specifikacijom više nije obuhvaćena ni vrsta Rosso Novello ni bilo koje druge vino s oznakom Novello jer su se proizvođači okrenuli zadovoljavanju tržišne potražnje za drugim vinima koja su tipičnija za to područje.

Ova se izmjena odnosi na točku 1.3.2. podtočku (b) (Ostale informacije) jedinstvenog dokumenta.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv proizvoda

Valsusa

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

Valsusa Rosso

Boja: rubin-crvena različitog intenziteta, katkad s nijansama narančaste

Aroma: intenzivna, prepoznatljiva, voćna

Okus: suh, skladan, kiseo, umjereno trpak

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 20 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Valsusa Avanà

Boja: blijeda rubin-crvena, katkad s nijansama narančaste

Aroma: voćna, katkad s biljnim notama

Okus: suh, skladan, kiseo, umjereno trpak

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 21 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Valsusa Becuet

Boja: intenzivna rubin-crvena, katkad s nijansama ljubičaste

Aroma: intenzivna, voćna, elegantna

Okus: suh, skladan, zaokružen, katkad umjereno trpak

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 22 g/l

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11 %

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Valsusa Baratuciat

Boja: slamnato žuta različitog intenziteta, katkad sa zelenkastim nijansama

Aroma: intenzivna, s cvjetnim i voćnim notama

Okus: skladan, zaokružen, katkad kiseo, suh

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 19 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Postupci proizvodnje vina

a.   Osnovni enološki postupci

Ne postoje

b.   Najveći prinosi

Valsusa Rosso

9 000 kg grožđa po hektaru

Valsusa s oznakom sorte grožđa

7 000 kg grožđa po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Područje proizvodnje grožđa od kojeg se dobivaju vina sa ZOI-jem Valsusa obuhvaća cijelo administrativno područje sljedećih općina pokrajine Torino: Almese, Borgone di Susa, Bruzolo, Bussoleno, Caprie, Chianocco, Chiomonte, Condove, Exilles, Giaglione, Gravere, Mattie, Meana di Susa, Mompantero, Rubiana, San Didero, San Giorio di Susa, Susa i Villarfocchiardo.

7.   Glavne sorte vinove loze

Baratuciat B.

Neretta Cuneese N.

Avanà N.

Barbera N.

Dolcetto N.

Becuet N.

8.   Opis povezanosti

DOC Valsusa

Vina s DOC-om Valsusa proizvode se u pokrajini Torino, u nekoliko općina koje se protežu od općine Almese do općine Exilles u dolini Susa po kojoj je to vino dobilo ime. Dolina Susa nalazi se u zapadnom dijelu Pijemonta i proteže se s istoka na zapad. Ima povoljnu mikroklimu jer je zaklonjena od hladnog sjevernog vjetra, zbog čega ondje uspijevaju određene biljke tipične za sredozemnu klimu (prirodni rezervat Orrido di Foresto).

To područje započinje u općini Almese i proteže se uzvodno duž lijeve obale rijeke Dora Riparia sve do općina Chiomonte i Exilles. Obuhvaća i općine Meana di Susa i Gravere na desnoj obali. Dolina Susa mnogo je stoljeća (u razdoblju prije 135 000 do 10 000 godina) bila prekrivena golemim ledenjacima koji su oblikovali njezino tlo i padine. Vinova loza stoga se uzgaja na supstratima uglavnom morenskog i aluvijalnog podrijetla s mladim i djelomično metamorfnim tlima grube teksture i srednjeg sadržaja organskih tvari, koji zahtijevaju specifične metode upravljanja tlom koje su se razvile tijekom stoljeća. Metoda uzgoja vinove loze koja se najčešće primjenjuje u vinogradima tradicionalan je sustav naslona koji se u osnovi temelji na upotrebi drvenog vertikalnog ili horizontalnog okvira, relativno malom razmaku sadnje (0,8–0,9 x 1–1,2 metara) i velikoj gustoći sadnje (> 9 000 trsova po hektaru).

Taj je okoliš, u kojem samo 20 % godišnje količine padalina pada tijekom ljeta, iznimno povoljan za uzgoj vinove loze. Zahvaljujući tome, ali i obilju vjetra i sunca, vladaju idealni uvjeti za uzgoj vinove loze čak i na nadmorskim visinama iznad 850 metara, što Pijemont čini jedinstvenim područjem. To je omogućilo razvoj autohtonih sorti (Avanà, Becuet, Baratuciat), koje su se dobro prilagodile lokalnoj klimi i razvile vlastite karakteristike koje se odražavaju u tipičnim svojstvima vina. Benediktinski samostan u Novalesi imao je važnu ulogu u širenju vinogradarskih postupaka. Abbo od Provanse osnovao je taj samostan te mu je dokumentom iz 739. ostavio svu svoju imovinu, koja je među ostalim uključivala različita područja prekrivena vinogradima. Noviji povijesni izvori o vinogradarstvu u dolini Susa, točnije u općini Chiomonte, pokazuju da se sorta Avanà oko 1000. godine uzgajala u prepozituri Oulx na području „Segneur”, na kojem i danas postoje vinogradi. Prema povijesnim zapisima vinogradi su krajem 12. stoljeća oduzeti lokalnim vlastelinima, a na trgovinu vinima nije se ubirao porez. Prve mjere za zaštitu lokalnih vina, kao što je zabrana uvođenja vina iz drugih područja kako bi se učvrstila trgovina i razmjena lokalnog stanovništva s Francuskom, potječu iz istog razdoblja. Via Francigena koja povezuje Provansu i Lombardiju bila je važna za razvoj vinogradarstva zahvaljujući prenoćištima i gostionicama na tom putu koje su nudile samo lokalno vino. Nakon 16. stoljeća ta je dolina postala poprište brojnih sukoba pa je lokalno stanovništvo bilo primorano otići i naseliti se u višim krajevima. To je dovelo do gradnje suhozida koji podupiru terase na kojima se uzgajala vinova loza.

DOC Valsusa, kategorija vina (1)

Sve vrste vina s područja Valsusa profinjena su i mirisna s niskim sadržajem alkohola, ali s dobrim očuvanjem kvalitete, što su tipične karakteristike za planinska vina.

Vina sa ZOI-jem Valsusa proizvode se u kategoriji vina (1) kao crna vina, uz navođenje oznake sorte grožđa.

U proizvodnji vrste Valsusa Rosso (bez oznake sorte grožđa) autohtone sorte Pijemonta, kao što su Barbera, Dolcetto i Neretta Cuneese, ili autohtone sorte doline Susa, kao što su Avanà i Becuet, moraju činiti najmanje 60 % upotrijebljenog grožđa. Od istih se sorti proizvode i monosortna vina. Vina u čaši imaju lijepu rubin-crvenu boju i vinoznu aromu s tipičnim notama šumskog voća i divljih trešanja, koje proizlaze iz znatne razlike između dnevne i noćne temperature koja je tipična za to područje proizvodnje zahvaljujući orijentaciji u smjeru istok–zapad. Zbog toga je na lijevoj obali rijeke, koja je izložena prema jugu, nastala mikroklima koja je idealna za vinogradarstvo, s najviše padalina u svibnju i lipnju te listopadu i studenome. Česta je pojava i topli vjetar pod imenom fen koji puše nizbrdo sa sjevernih obronaka Alpa, a uzrokuje ga kompresija zračnih masa. Vina nemaju posebno visok sadržaj tanina, što je uravnoteženo umjerenom kiselošću. Staro vino može imati aromu s natruhama drva.

Bijelo vino, dobiveno od grožđa Baratuciàt, karakterizira uravnotežena kiselost, dobar okus s cvjetnim aromama tipičnima za tu sortu grožđa i svježina koja je rezultat znatnih temperaturnih razlika.

Za stanovnike općina Chiomonte i Giaglione vinogradarstvo je uvijek bilo važan izvor prihoda zahvaljujući intenzivnoj trgovini s Francuskom i obližnjim gradom Torinom. Važno je istaknuti posebne uvjete uzgoja, posebno za sorte vinove loze Avanà i Becuet, koje su se s vremenom prilagodile na specifičnu mikroklimu doline Susa. Vinogradi se nalaze na kamenitu tlu padina čiji se dijelovi uvelike razlikuju, od platoa do terasa, i na kojima je praktički nemoguće upotrijebiti strojeve za obrađivanje ili berbu, što vinogradarstvo u ovom kraju čini herojskim pothvatom. Iako je vinogradarstvo na ovom području zbog geoloških i kulturnih razloga povezano s tradicijom, istodobno se neprestano mijenja zbog inovacija u metodama uzgoja i proizvodnje vina.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Područje proizvodnje vina

Pravni okvir:

Zakonodavstvo EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje od proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Osim na razgraničenom području proizvodnje, postupci proizvodnje vina mogu se provoditi i na cijelom administrativnom području sljedećih susjednih općina: Bardonecchia, Cesana Torinese, Claviere, Moncenisio, Oulx, Salbertrand, Sauze d’Oulx, Sauze di Cesana, Sestriere, Avigliana, Caselette, Novalesa, Chiusa San Michele, Sant’Ambrogio, Sant’Antonino, Vaie, Venaus i Villar Dora.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/14378

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.