Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9557 – Swisscom/AMAG Group/Zürich Insurance Group/autoSense)

(Tekst značajan za EGP)

(2019/C 408/01)

Dana 25. studenoga 2019. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na njemačkom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32019M9557. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9567 – PGGM/Macquarie/Genesee & Wyoming Australia)

(Tekst značajan za EGP)

(2019/C 408/02)

Dana 28. studenoga 2019. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32019M9567. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Mišljenje Europske središnje Banke

оd 30. listopada 2019.

o prijedlogu uredbe o okviru upravljanja za proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost za europodručje

(CON/2019/37)

(2019/C 408/03)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 19. i 18. rujna 2019. zahtjeve od Vijeća i Europskog parlamenta za mišljenje o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru upravljanja za proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost za europodručje (1) (u daljnjem tekstu „predložena uredba”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da je Prijedlog uredbe od značaja za primarni cilj Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) održavanje stabilnosti cijena i, ne dovodeći u pitanje cilj održavanja stabilnosti cijena, održavanje opće ekonomske politike u Uniji, kako je navedeno u članku 127. stavku 1. i članku 282. stavku 2. Ugovora te članku 2. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke.

Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

1.   Opće napomene

1.1.   Opći ciljevi proračunskog instrumenta za konvergenciju i konkurentnost za europodručje

Izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naglasilo je potrebu za dovršetkom ekonomske i institucionalne arhitekture ekonomske i monetarne unije (EMU). Posebno, naglasilo je važnost ispravljanja divergencije koja je bila prisutna tijekom krize i pokretanje novog postupka konvergencije. U izvješću je istaknuto da je „za održivu konvergenciju potreban širi raspon politika koje se mogu nazvati „strukturnim reformama”, a to su reforme usmjerene na modernizaciju gospodarstava radi postizanja većeg rasta i otvaranja više radnih mjesta” (2).

Proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost (dalje u tekstu: „BICC”) ima za cilj ne samo podržati strukturne politike već i javna ulaganja uz države članice čija je valuta euro isplaćivanjem sredstava za određene projekte. Države članice koje dobrovoljno sudjeluju u tečajnom mehanizmu II (ERM II), mogu također dobrovoljno sudjelovati u BICC-u (dalje u tekstu zajedno s državama članicama čija je valuta euro: „države članice sudionice”).

U tom kontekstu, ako se BICC uspješno primijeni, očekuje se da će poboljšati funkcioniranje gospodarstva i dovesti do sastava javnih rashoda koji više pogoduje rastu, s pozitivnim učinkom na potencijalni rast i otpornosti gospodarstava europodručja na negativne šokove. Shodno tome, BICC bi trebao doprinijeti nesmetanom funkcioniranju EMU-a i učinkovitosti monetarne politike ESB-a. BICC-u bi trebalo dodijeliti dovoljno sredstava za ispunjavanje njegovih predviđenih ciljeva.

1.2.   Upravljanje BICC-om

Predložena uredba uspostavlja okvir upravljanja za BICC u dva koraka. Kao prvo, predviđa donošenje strateških smjernica o reformama i investicijskim prioritetima za europodručje kao cjelinu. Kao drugi sljedeći korak, predviđa „smjernice po državama članicama” za pojedine države članice, koje trebaju biti u skladu sa strateškim smjernicama i posebnim preporukama Vijeća po državama članicama. Na temelju smjernica po državama članicama, države članice bi utvrdile moguće pakete reformi i ulaganja koje treba dostaviti Komisiji na ocjenu. Vijeće će odlučiti o smjernicama politike i strateškim smjernicama nakon rasprave u Euroskupini i na temelju inicijative Komisije.

Upravljanje BICC-om treba u najvećoj mogućoj mjeri ići ukorak s europskim semestrom i svim drugim postojećim mehanizmima usklađivanja ekonomskih politika. To bi osiguralo potrebnu usklađenost procesa i postupaka. Predložena uredba ima za cilj postizanje te usklađenosti u strateškim smjernicama koje je uspostavilo Vijeće tijekom sastanka na vrhu država europodručja, te nakon rasprava s Euroskupinom, u preporukama za europodručje. Uredba također naglašava potrebu za usklađenost smjernica po državama članicama s posebnim preporukama po državama članicama, budući da su posebne preporuke po državama članicama temelj europskog semestra. Komisija bi ocijenila pakete reformi i ulaganja koje su dostavile države članice, pratila napredak njihove provedbe i preuzela inicijativu o izradi strateških smjernica.

Osim toga, ključno je, kako se trenutno predviđa, da su paketi reformi i ulaganja koje su dostavile države članice ocijenjeni u odnosu na zajednički dogovorene potrebe u području politike po državama članicama, budući da se prioriteti u pogledu reformi i ulaganja značajno razlikuju među državama članicama. Iz toga razloga, posebne preporuke po državama članicama, koje Komisija već izdaje jednom godišnje, a Vijeće odobrava u okviru europskog semestra, trebaju biti glavna referentna točka za države članice i trebaju se izričito pozivati na postojeće posebne preporuke po državama članicama, kada dostavljaju svoje pakete reformi i ulaganja. Budući da izvješća Komisije za pojedine zemlje izdana u kontekstu posebnih preporuka Vijeća po državama članicama, utvrđuju, počevši od 2019., važne potrebe strukturne politike i ključna područja za javna ulaganja na razini država članica, ona osiguravaju primjerenu referentnu vrijednost za izradu nacionalnih paketa reformi i ulaganja. Smjernice po državama mogle bi, prema potrebi dalje odrediti te preporuke po državama članicama.

U praksi, i ovisno o kada se paketi reformi i ulaganja povezani s BICC-om dostavljaju Komisiji na ocjenu, preporuke po državama članicama prethodne godine trebale bi se uzeti kao referentna vrijednost za BICC. Kod ocjene paketa reformi i ulaganja koje dostavljaju države članice, Komisija bi mogla također uzeti u obzir preporuke po državama članicama iz tekuće godine, samo ako su pravodobno objavljene.

Općenito, gore navedeni daljnji koraci trebali bi pomoći kod održavanja preporuka po državama članicama kao glavne referentne točke i pravovremenog osiguravanja sadržajne dosljednosti unutar postojećih postupaka koordinacije, prvenstveno u okviru europskog semestra. U tom kontekstu, BICC bi mogao ostvariti svoj puni potencijal, zadržavajući usredotočenost na rješavanje najvažnijih izazova za ekonomsku i fiskalnu politiku kojima se suočavaju države članice.

1.3.   Dodatna razmatranja

Imajući u vidu da je cilj BICC-a pružanje podrške u odnosu na strukturne politike i javna ulaganja radi poboljšanja konkurentnosti i konvergencije, potrebne su daljnje rasprave izvan BICC-a o tome kako uspostaviti funkciju makroekonomske stabilizacije, koja na razini europodručja i dalje izostaje. Takva funkcija postoji u svim monetarnim unijama, radi boljeg bavljenja s gospodarskim šokovima kojima se ne može upravljati na nacionalnoj razini (3). Kako je ESB (4) ranije naglasio, zajednička funkcija makroekonomske stabilizacije, kada bi bila primjereno osmišljena, povećala bi gospodarsku otpornost pojedinih država članica sudionica i europodručja kao cjeline, na taj način također podupirući jedinstvenu monetarnu politiku. U tu svrhu, funkcija fiskalne stabilizacije trebala bi biti dovoljno velika.

Ovo Mišljenje objavit će se na mrežnim stranicama ESB-a.

---

(1)  COM(2019) 354 konačno.

(2)  Vidjeti „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”, izvješće Jean-Claudea Junckera, u bliskoj suradnji s Donaldom Tuskom, Jeroenom Dijsselbloemom, Marijem Draghijem i Martinom Schulzom, 22. lipnja 2015., str. 7., dostupno na mrežnim stranicama Komisije. www.ec.europa.eu.

(3)  Vidjeti opće napomene Mišljenja CON/2018/51. Sva mišljenja ESB-a objavljena su na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(4)  Vidjeti opće napomene Mišljenja CON/2018/51.

Tečajna lista eura (1)

3. prosinca 2019.

(2019/C 408/04)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1071
JPY	japanski jen	120,39
DKK	danska kruna	7,4719
GBP	funta sterlinga	0,85200
SEK	švedska kruna	10,5653
CHF	švicarski franak	1,0947
ISK	islandska kruna	134,40
NOK	norveška kruna	10,1668
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,527
HUF	mađarska forinta	331,75
PLN	poljski zlot	4,2845
RON	rumunjski novi leu	4,7777
TRY	turska lira	6,3508
AUD	australski dolar	1,6186
CAD	kanadski dolar	1,4747
HKD	hongkonški dolar	8,6675
NZD	novozelandski dolar	1,7000
SGD	singapurski dolar	1,5117
KRW	južnokorejski von	1 319,15
ZAR	južnoafrički rand	16,2253
CNY	kineski renminbi-juan	7,8140
HRK	hrvatska kuna	7,4400
IDR	indonezijska rupija	15 615,65
MYR	malezijski ringit	4,6216
PHP	filipinski pezo	56,583
RUB	ruski rubalj	71,0634
THB	tajlandski baht	33,529
BRL	brazilski real	4,6545
MXN	meksički pezo	21,6958
INR	indijska rupija	79,4300

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.9608 – ENGIE/CDC/CNR Solaire 10)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2019/C 408/05)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Objava zahtjeva za upis naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2019/C 408/06)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„GYŐR-MOSON-SOPRON MEGYEI CSEMEGE SAJT”

EU br.: PGI-HU-02303 – 23.3.2017.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Naziv(i)

„Győr-Moson-Sopron megyei Csemege sajt”

2.   Država članica ili treća zemlja

Mađarska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.3.: Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Győr-Moson-Sopron megyei Csemege sajt” punomasni je, slani, porozni sir od kravljeg mlijeka koji zrije s pomoću bakterijske flore Brevibacterium linens u kori. Glavna mikroflora za zrenje uglavnom se reproducira prirodnim putem na području proizvodnje navedenom u točki 4.

Tablica 1.

Organoleptička svojstva sira „Győr-Moson-Sopron megyei Csemege sajt”

Izvana:	sir ima oblik diska s plosnatom donjom i gornjom stranom i trbušastom bočnom stranom. Tanka, fleksibilna kora porozna je, ujednačene crvenkasto-žute boje i malo ljigava.
Iznutra:	sir je ujednačene žućkasto-bijele boje, s gusto i ravnomjerno raspoređenim pukotinama na površini presjeka.
Tekstura:	pomalo kašasta, lako se reže, a u ustima se raspada na komadiće.
Miris:	prepoznatljiva aroma blago je mliječna, bez ikakvog stranog mirisa.
Okus:	izrazit okus ugodno je aromatičan i slan, blago kiseo i bez ikakvog stranog okusa.

Tablica 2.

Fizička i kemijska svojstva sira „Győr-Moson-Sopron megyei Csemege sajt”

Svojstvo	Količina u % (g/100 g)
Suha tvar (minimum)	51,5
Udio masti u suhoj tvari:	45,0 ± 2
Natrijev klorid	2,0 ± 0,5

Tablica 3.

Oblik, dimenzije i masa sira „Győr-Moson-Sopron megyei Csemege sajt”

Oblik	Dimenzije (cm)	Masa (kg)
Disk	Promjer: 20–22 Visina: 7–9	2,1–3,1

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—	kravlje mlijeko,

—	starter kulture koje sadržavaju mliječne i druge bakterije za zrenje, koje nisu genetski modificirane,

—	enzimi za kolagulaciju mlijeka,

—	kalcijev klorid,

—	kuhinjska sol.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sljedeći proizvodni postupci moraju se provesti na definiranom zemljopisnom području:

—	priprema i enzimska koagulacija mlijeka,

—	rezanje i prerada skute,

—	stavljanje u kalupe i prešanje,

—

soljenje,

—

zrenje,

—	brisanje površine i sušenje sira.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.   Posebna pravila označivanja proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Definirano zemljopisno područje za sir „Győr-Moson-Sopron megyei Csemege sajt” odgovara području koje obuhvaća sljedeće administrativne jedinice:

sljedeće općine okruga Győr:

Abda, Bezi, Bőny, Börcs, Dunaszeg, Dunaszentpál, Enese, Fehértó, Gönyű, Győr, Győrladamér, Győr-Ménfőcsanak, Győrság, Győrsövényház, Győrújbarát, Győrújfalu, Győrzámoly, Ikrény, Kajárpéc, Kisbajcs, Koroncó, Kunsziget, Mezőörs, Mosonszentmiklós, Nagybajcs, Nagyszentjános, Nyúl, Öttevény, Pér, Rábapatona, Rétalap, Sokorópátka, Tényő, Töltéstava, Vámosszabadi, Vének;

sljedeće općine okruga Mosonmagyaróvár:

Jánossomorja, Lébény, Hegyeshalom, Ásványráró, Bezenye, Darnózseli, Dunakiliti, Dunaremete, Dunasziget, Feketeerdő, Halászi, Hédervár, Károlyháza, Kimle, Kisbodak, Levél, Lipót, Máriakálnok, Mecsér, Mosonmagyaróvár, Mosonszolnok, Mosonudvar, Püski, Rajka, Újrónafő, Várbalog;

sljedeće općine okruga Csorna:

Bősárkány, Szany, Acsalag, Bágyogszovát, Barbacs, Bodonhely, Bogyoszló, Cakóháza, Csorna, Dör, Egyed, Farád, Jobaháza, Kóny, Maglóca, Magyarkeresztúr, Markotabögöte, Páli, Pásztori, Potyond, Rábacsanak, Rábapordány, Rábasebes, Rábaszentandrás, Rábatamási, Rábcakapi, Sobor, Sopronnémeti, Szil, Szilsárkány, Tárnokréti, Vág, Zsebeháza;

sljedeće općine okruga Kapuvár:

Beled, Babót, Cirák, Csermajor, Dénesfa, Edve, Gyóró, Himod, Hövej, Kapuvár, Kisfalud, Mihályi, Osli, Rábakecöl, Répceszemere, Szárföld, Vadosfa, Vásárosfalu, Veszkény, Vitnyéd;

sljedeće općine okruga Tét:

Árpás, Csikvánd, Felpéc, Gyarmat, Gyömöre, Győrszemere, Kisbabot, Mérges, Mórichida, Rábacsécsény, Rábaszentmihály, Rábaszentmiklós, Tét;

sljedeće općine okruga Pannonhalma:

Écs, Győrasszonyfa, Nyalka, Pannonhalma, Pázmándfalu, Ravazd, Táp, Tápszentmiklós, Tarjánpuszta;

sljedeće općine okruga Sopron:

Agyagosszergény, Fertőd, Fertődoboz, Fertőendréd, Fertőhomok, Fertőrákos, Fertőszéplak, Hegykő, Hidegség, Sarród, Tőzeggyármajor, Nyárliget, Fertőújlak.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost sira „Győr-Moson-Sopron megyei Csemege sajt” s definiranim zemljopisnim područjem temelji se na kvaliteti i ugledu, a njihovi ključni elementi navedeni su u nastavku teksta.

Posebnosti zemljopisnog područja

Županija Győr-Moson-Sopron ravnica je koju sačinjavaju sedimenti koje je nataložila uglavnom rijeka Dunav te rijeke Rába-Rábca, Répce i Ikva.

Tlo i klimatski uvjeti tog zemljopisnog područja idealni su kako za ratarstvo tako i za stočarstvo. U pogledu tla i padalina uvjeti u tom zemljopisnom području osobito su pogodni za uzgoj kukuruza i vlaknaste krme, što daje stočnu hranu potrebnu za velik broj muznih krava na tom području i čini temelj njegove mljekarske industrije. U institutu „Tejgazdasági Kísérleti Intézet” [Institut za istraživanje mljekarstva] (prethodnik kojeg je u Mosonmagyaróváru osnovan 1903.) provode se temeljna i primijenjena istraživanja u području prerade mlijeka kao i istraživanje i razvoj te savjetodavna djelatnost u području prehrambene tehnologije. Istraživački centar osnovan je u Csermajoru već 1886. kako bi se mladim ljudima omogućilo da savladaju sve faze proizvodnje, obrade, prerade i marketinga mlijeka te da „steknu potrebne manualne vještine”, čime je osigurano prenošenje stručnog znanja o preradi mlijeka s generacije na generaciju. Na temelju sretne okolnosti da to zemljopisno područje ima intelektualnu i tehničku osnovu kao i sirovine, mliječni proizvodi s tog područja, osobito sirevi, značajni su, ugledni i priznati.

Posebnosti proizvoda

Prepoznatljiva značajka ovog sira jest blijedožuti sloj koji se na površini sira pojavljuje 4.–5. dana procesa zrenja, zahvaljujući glavnoj mikroflori za zrenje (Brevibacterium linens), koja ima ključnu ulogu u zrenju a potječe od borovih dasaka koje se upotrebljavaju. Time je uspostavljena bliska veza između kvalitete proizvoda i proizvodnog područja. Razmnožavanje bakterija potiče se okretanjem sira svaka 3–4 dana i brisanjem otopinom salamure. Nakon 2 tjedna sir je praktički potpuno prekriven tim slojem. Okretanje i brisanje sira mora se raditi vrlo pažljivo da ne bi došlo do pucanja sira.

Intenzivno zrenje počinje od vanjske površine i napreduje prema sredini, a traje oko 3 tjedna. Pokazatelj zrenja je i nagli porast pH vrijednosti kore, koji je posljedica razlaganja laktata (na ugljikov dioksid i vodu) pod utjecajem određenih kvasaca (npr. Oospora lactis) koji prirodno rastu na površini. Zrenje karakterizira naglo raspadanje većine proteina, što znači da se nakon 3 tjedna 60-80 % njih pretvori u dušikove spojeve topive u vodi.

Taj proces zrenja ključan je za posebnost ovog sira. Sir može zreti samo na daskama od borova drveta i u uvjetima visoke relativne vlažnosti (iznad 90 %). To osigurava održavanje specifičnog soja bakterije i razvoj crvene kulture na svježem siru. Zrenje siru daje njegov blago kiselkast, ugodno aromatičan i poseban okus. Što je dulje vrijeme dozrijevanja, to je jači miris i okus sira. Glavno obilježje sira rezultat je intenzivnog raspada proteina, što mu daje zrnatu strukturu i čini ga lako probavljivim.

Sir „Győr-Moson-Sopron megyei Csemege sajt” ima intenzivan, aromatičan miris i okus zahvaljujući toj jedinstvenoj flori za zrenje. Sir je crvenkastožute boje, površina presjeka je porozna, a sir se u ustima raspada na komadiće. Nakon 4–5 tjedana zrenja, u njegovu okusu i mirisu mogu se osjetiti naznake amonijaka, a tekstura postaje još mekša. Da bi sir ostao jestiv i zadržao svoja karakteristična svojstva, od 3. tjedna mora se skladištiti na temperaturi od 2–8 °C.

Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Zahtjev za registraciju zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, koja se odnosi na definirano zemljopisno područje u županiji Győr-Moson-Sopron, temelji se na tradiciji, jedinstvenoj metodi proizvodnje, posebnim vještinama potrebnima za proizvodnju te na ugledu ovog sira.

Ugled ovog sira temelji se na njegovom okusu i aromi, mirisu, vrlo ugodnoj zrnatoj teksturi i jedinstveno ujednačenoj kvaliteti. I u današnje vrijeme, konzumiraju ga u prvom redu ljubitelji delikatesnih sireva. Zahvaljujući intenzivnoj razgradnji proteina, jedan je od najlakše probavljivih sireva.

Već više od jednog stoljeća, sir „Győr-Moson-Sopron megyei Csemege sajt” uživa širok ugled. U razdoblju 1995.–2005. redovito je i uspješno prezentiran na najvećem sajmu sira u Mađarskoj, poznatom u branši kao csermajorsko natjecanje proizvođača sira. Sir je u posljednja dva desetljeća osvojio sljedeće nagrade i priznanja:

1998., na Nacionalnom natjecanju proizvođača sira u Csermajoru: Zlatna diploma

2001., na Prvom natjecanju proizvođača sira zapadnog Podunavlja („First West Transdanubian Cheese Competition”): Najbolji tradicionalno dozreli sir zapadnog Podunavlja

2005., na Nacionalnom natjecanju proizvođača sira u Csermajoru: Posebno priznanje žirija

2007., na Nacionalnom natjecanju proizvođača sira u Csermajoru: Zlatna diploma

2008., na Nacionalnom natjecanju proizvođača sira u Csermajoru: Zlatna diploma

Siru „Győr-Moson-Sopron megyei Csemege sajt” je 2011. dodijeljeno pravo upotrebe žiga „HAGYOMÁNYOK-ÍZEK-RÉGIÓK” (HÍR) [Tradicije – okusi – regije]. Žigom HÍR (registarski broj 172636) proizvod se može zaštititi ako je njegova proizvodnja povezana s određenom regijom, ako je metoda proizvodnje tradicionalna, ako se barem jedan element proizvodnje temelji na lokalnom stručnom znanju, i ako njegova reputacija seže u prošlost najmanje 50 godina. Ispunjavanje kriterija za upotrebu žiga ocjenjuje Odbor za evaluaciju sastavljen od stručnjaka koje imenuje ministar, na temelju podnesene specifikacije i organoleptičkog ispitivanja.

Upućivanje na objavu specifikacije proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://elelmiszerlanc.kormany.hu/download/e/33/c1000/17.pdf

na str. 862 dokumenta na prethodno navedenoj poveznici.

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.