Posljednje objave Suda Europske unije u Službenom listu Europske unije

(2019/C 406/01)

Posljednja objava

SL C 383, 25.11.2019.

Prethodne objave

SL C 383, 11.11.2019.

SL C 372, 4.11.2019.

SL C 363, 28.10.2019.

SL C 357, 21.10.2019.

SL C 348, 14.10.2019.

SL C 337, 7.10.2019.

Ti su tekstovi dostupni na:

EUR-Lex: http://eur-lex.europa.eu

Određivanje prvog nezavisnog odvjetnika

(2019/C 406/02)

Na svojoj općoj sjednici 24. rujna 2019. Sud je na temelju članka 14. stavka 1. Poslovnika odredio M. Szpunara kao prvog nezavisnog odvjetnika, za razdoblje od 7. listopada 2019. do 6. listopada 2020.

Određivanje vijeća zaduženih za predmete iz članka 107. Poslovnika Suda (hitni prethodni postupak)

(2019/C 406/03)

Na svojoj općoj sjednici 24. rujna 2019. Sud je na temelju članka 11. stavka 2. Poslovnika odredio treće i četvrto vijeće za rješavanje predmeta iz članka 107. Poslovnika, za razdoblje od 7. listopada 2019. do 6. listopada 2020.

Određivanje vijeća zaduženog za predmete iz članka 193. Poslovnika Suda (preispitivanje odluka donesenih povodom žalbe)

(2019/C 406/04)

Na svojoj općoj sjednici 24. rujna 2019. Sud je na temelju članka 11. stavka 2. Poslovnika odredio peto vijeće za rješavanje predmeta iz članka 193. Poslovnika, za razdoblje od 7. listopada 2019. do 6. listopada 2020.

Izbor predsjednikâ vijećâ od tri suca

(2019/C 406/05)

Suci Suda 24. rujna 2019., na temelju članka 12. stavka 2. Poslovnika, izabrali su M. Safjana za predsjednika šestog vijeća, P. G. Xuereba za predsjednika sedmog vijeća, L. S. Rossi za predsjednicu osmog vijeća, S. Rodina za predsjednika devetog vijeća i I. Jarukaitisa za predsjednika desetog vijeća, za razdoblje od 7. listopada 2019. do 6. listopada 2020.

Polaganje prisege novih članova Suda

(2019/C 406/06)

Slijedom svojeg imenovanja za suca Suda odlukom predstavnikâ vlada država članica Europske unije od 1. veljače 2019. (1), za razdoblje od 7. listopada 2019. do 6. listopada 2021., N. Jääskinen položio je prisegu pred Sudom 7. listopada 2019.

Slijedom svojeg imenovanja za suca Suda odlukom predstavnikâ vlada država članica Europske unije od 10. srpnja 2019. (2), za razdoblje od 7. listopada 2019. do 6. listopada 2024., N. Wahl položio je prisegu pred Sudom 7. listopada 2019.

---

(1)  SL L 32, 4.2.2019., str. 7.

(2)  SL L 189, 15.7.2019., str. 70.

Raspored sudaca u vijećima

(2019/C 406/07)

Na svojoj općoj sjednici 8. listopada 2019. Sud je odlučio rasporediti N. Jääskinena u prvo i šesto vijeće, a N. Wahla u treće i osmo vijeće.

Popisi za određivanje sastavâ suda

(2019/C 406/08)

Na svojoj općoj sjednici 8. listopada 2019. Sud je na temelju članka 27. stavka 4. Poslovnika utvrdio popis za određivanje sastava velikog vijeća kako slijedi:

E. Juhász

N. Wahl

M. Ilešič

N. Jääskinen

J. Malenovský

A. Kumin

L. Bay Larsen

I. Jarukaitis

T. von Danwitz

L. S. Rossi

C. Toader

N. J. C. da Silva Piçarra

M. Safjan

P. G. Xuereb

D. Šváby

C. Lycourgos

C. Vajda

K. Jürimäe

S. Rodin

F. Biltgen

Na svojoj općoj sjednici 8. listopada 2019. Sud je na temelju članka 28. stavka 2. Poslovnika utvrdio popise za određivanje sastava prvog i trećeg vijeća kako slijedi:

Prvo vijeće:

J.-C. Bonichot

L. Bay Larsen

N. Jääskinen

C. Toader

M. Safjan

Treće vijeće:

A. Prechal

J. Malenovský

N. Wahl

F. Biltgen

L. S. Rossi

Na svojoj općoj sjednici 8. listopada 2019. Sud je na temelju članka 28. stavka 3. Poslovnika utvrdio popise za određivanje sastava vijećâ od tri suca kako slijedi:

Šesto vijeće:

M. Safjan

L. Bay Larsen

C. Toader

N. Jääskinen

Sedmo vijeće:

P. G. Xuereb

T. von Danwitz

C. Vajda

A. Kumin

Osmo vijeće:

L. S. Rossi

J. Malenovský

F. Biltgen

N. Wahl

Deveto vijeće:

S. Rodin

D. Šváby

K. Jürimäe

N. J. C. da Silva Piçarra

Deseto vijeće:

I. Jarukaitis

E. Juhász

M. Ilešič

C. Lycourgos

Polaganje prisege novih članova Općeg suda

(2019/C 406/09)

Slijedom svojeg imenovanja za sutkinju Općeg suda odlukom predstavnikâ vlada država članica Europske unije od 1. veljače 2019. (1), za razdoblje od 1. rujna 2019. do 31. kolovoza 2022., M. Stancu položila je prisegu pred Sudom 26. rujna 2019.

Slijedom svojeg imenovanja za suca Općeg suda odlukom predstavnikâ vlada država članica Europske unije od 1. veljače 2019.1, za razdoblje od 1. rujna 2019. do 31. kolovoza 2025., L. Truchot položio je prisegu pred Sudom 26. rujna 2019.

Slijedom svojeg imenovanja za sutkinju Općeg suda odlukom predstavnikâ vlada država članica Europske unije od 6. ožujka 2019. (2), za razdoblje od 1. rujna 2019. do 31. kolovoza 2022., T. R. Pynnä položila je prisegu pred Sudom 26. rujna 2019.

Slijedom svojeg imenovanja za suce Općeg suda odlukom predstavnikâ vlada država članica Europske unije od 29. svibnja 2019., za razdoblje od 1. rujna 2019. do 31. kolovoza 2025., J. C. Laitenberger, J. Martín y Pérez de Nanclares, R. Norkus, T. Perišin, M. Sampol Pucurull, P. Škvařilová-Pelzl i G. Steinfatt položili su prisegu pred Sudom 26. rujna 2019.

Slijedom svojeg imenovanja za suca Općeg suda odlukom predstavnikâ vlada država članica Europske unije od 29. svibnja 2019. (3), za razdoblje od 1. rujna 2019. do 31. kolovoza 2022., I. Nõmm položio je prisegu pred Sudom 26. rujna 2019.

Slijedom svojeg imenovanja za suce Općeg suda odlukom predstavnikâ vlada država članica Europske unije od 10. srpnja 2019. (4), za razdoblje od 1. rujna 2019. do 31. kolovoza 2025., R. Mastroianni i O. Porchia položili su prisegu pred Sudom 26. rujna 2019.

Slijedom svojeg imenovanja za suca Općeg suda odlukom predstavnikâ vlada država članica Europske unije od 4. rujna 2019. (5), za razdoblje od 6. rujna 2019. do 31. kolovoza 2022., G. Hesse položio je prisegu pred Sudom 26. rujna 2019.

---

(1)  SL L 32, 4.2.2019., str. 5.

(2)  SL L 69, 11.3.2019., str. 51.

(3)  SL L 146, 5.6.2019., str. 104.

(4)  SL L 189, 15.7.2019., str. 69.

(5)  SL L 230, 6.9.2019., str. 2.

Žalba koju je 13. ožujka 2019. podnio ETI Gıda Sanayi ve Ticaret AȘ protiv presude Općeg suda (šesto vijeće) od 17. siječnja 2019. u predmetu T-368/18, ETI Gıda Sanayi ve Ticaret AȘ protiv EUIPO-a – Grupo Bimbo (ETI Bumbo)

(predmet C-228/19 P)

(2019/C 406/10)

Jezik postupka: španjolski

Stranke

Žalitelj: ETI Gıda Sanayi ve Ticaret AȘ (zastupnici: D. Cañadas Arcas, P. Merino Baylos, D. Gómez Sánchez i N. Martínez de las Rivas Malagón, odvjetnici)

Druge stranke u žalbenom postupku: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i Grupo Bimbo, SAB de CV

Sud (šesto vijeće) je rješenjem od 24. rujna 2019. odbio žalbu i odlučio da društvo ETI Gıda Sanayi ve Ticaret AȘ snosi vlastite troškove.

Žalba koju je 3. travnja 2019. podnio Mas Que Vinos Global. S. L. protiv presude Općeg suda (deveto vijeće) od 17. siječnja 2019. u predmetu T-576/17, Mas Que Vinos Global, S.L. protiv EUIPO-a – JESA (EL SEÑORITO)

(predmet C-278/19 P)

(2019/C 406/11)

Jezik postupka: španjolski

Stranke

Žalitelj: Mas Que Vinos Global. S. L. (zastupnik: M. J. Sanmartín Sanmartín, odvjetnik)

Druge stranke u žalbenom postupku: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i José Estévez, S.A. (JESA)

Sud (osmo vijeće) je rješenjem od 25. rujna 2019. odbio žalbu i odlučio da društvo Mas Que Vinos Global, S.L. snosi vlastite troškove.

Žalba koju je 10. travnja 2019. podnio Apple Inc. protiv presude Općeg suda (peto vijeće) od 31. siječnja 2019. u predmetu T-215/17, Pear Technologies protiv EUIPO-a - Apple (PEAR)

(predmet C-295/19 P)

(2019/C 406/12)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Žalitelj: Apple Inc. (zastupnici: G. Tritton i J. Muir Wood, barristers, koje su ovlastili J. Olsen i P. Andreottola, solicitors)

Druge stranke u postupku: Pear Technologies Ltd, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo

Rješenjem od 1. listopada 2019. Sud (osmo vijeće) odbio je žalbu kao očito neosnovanu te naložio društvu Apple Inc. snošenje vlastitih troškova.

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 2. kolovoza 2019. uputio Tribunalul București (Rumunjska) – Academia de Studii Economice din București protiv Organismul Intermediar pentru Programul Operațional Capital Uman – Ministerul Educației Naționale

(predmet C-585/19)

(2019/C 406/13)

Jezik postupka: rumunjski

Sud koji je uputio zahtjev

Tribunalul București

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: Academia de Studii Economice din București

Tuženik: Organismul Intermediar pentru Programul Operațional Capital Uman – Ministerul Educației Naționale

Prethodna pitanja

1.

Znači li [izraz] „radno vrijeme”, kako je definiran člankom 2. točkom 1. Direktive 2003/88/EZ (1), „vremensko razdoblje u kojem radnik radi, stoji na raspolaganju poslodavcu i obavlja svoje poslove i zadatke” na temelju pojedinačnog ugovora (u punom radnom vremenu) ili na temelju svih ugovora (o radu) koje je taj radnik sklopio?

2.

Treba li zahtjeve koji su utvrđeni za države članice člankom 3. Direktive 2003/88/EZ (obveza poduzimanja potrebnih mjera kako bi se svakome radniku osiguralo pravo na dnevni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 11 sati, unutar razdoblja od 24 sata) i člankom 6. točkom (b) Direktive 2003/88/EZ (ograničavanje prosječnog broja radnih sati na najviše 48 sati tjedno, uključujući prekovremene sate) tumačiti na način da postavljaju ograničenja u odnosu na pojedinačni ugovor ili u odnosu na sve ugovore koji su sklopljeni s istim poslodavcem ili s različitim poslodavcima?

3.

U slučaju da odgovori na prvo i drugo pitanje podrazumijevaju tumačenje koje isključuje mogućnost država članica da na nacionalnoj razini urede primjenu članka 3. i članka 6. točke (b) Direktive 2003/88/EZ u odnosu na [svaki] ugovor, može li se javna institucija države članice, koja djeluje u ime države, pozvati na izravnu primjenu odredbi članka 3. i članka 6. točke (b) Direktive 2003/88/EZ i sankcionirati poslodavca zbog nepoštovanja ograničenja koja su predviđena Direktivom za dnevni odmor i/ili najdulje tjedno radno vrijeme, kada nema nacionalnih zakonskih odredbi kojima se uređuje okolnost da najmanje trajanje dnevnog odmora i najdulje tjedno radno vrijeme moraju biti povezani s radnikom (neovisno o broju ugovora o radu koje radnik sklopi s istim poslodavcem ili s različitim poslodavcima)?

---

(1)  Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena (SL 2003., L 299, str. 9.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 5., svezak 2., str. 31.)

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 19. kolovoza 2019. uputio Bundesverwaltungsgericht (Njemačka) – Land Baden-Württemberg protiv D. R.

(predmet C-619/19)

(2019/C 406/14)

Jezik postupka: njemački

Sud koji je uputio zahtjev

Bundesverwaltungsgericht

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: Land Baden-Württemberg

Tuženik: D. R.

Prethodna pitanja

1.

Treba li članak 4. stavak 1. prvi podstavak točku (e) Direktive 2003/4/EZ (1) Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive 90/313/EEZ Vijeća (u daljnjem tekstu: Direktiva o informacijama o okolišu) tumačiti na način da su pojmom „interna komunikacija” obuhvaćene sve komunikacije koje ne napuštaju unutarnje područje tijela koje je dužno pružiti informacije?

2.	Primjenjuje li se zaštita „interne komunikacije” u skladu s člankom 4. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (e) Direktive o informacijama o okolišu vremenski neograničeno?

3.

Ako je odgovor na drugo pitanje negativan: primjenjuje li se zaštita „interne komunikacije” u skladu s člankom 4. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (e) Direktive o informacijama o okolišu samo dok tijelo koje je dužno pružiti informacije ne donese odluku ili dok nije okončan drugi upravni postupak?

---

(1)  SL 2003, L 41, str. 26. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 1., str. 128.)

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 26. kolovoza 2019. uputio Órgano Administrativo de Recursos Contractuales de la Comunidad Autónoma de Euskadi (Španjolska) – Confederación Sindical Comisiones Obreras de Euskadi protiv Ayuntamiento de Arrigorriaga

(predmet C-635/19)

(2019/C 406/15)

Jezik postupka: španjolski

Sud koji je uputio zahtjev

Órgano Administrativo de Recursos Contractuales de la Comunidad Autónoma de Euskadi

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: Confederación Sindical Comisiones Obreras de Euskadi

Tuženik: Ayuntamiento de Arrigorriaga

Prethodna pitanja

Je li Direktivi 2014/24/EU (1) protivna odredba nacionalnog zakona poput članka 122. stavka 2. LCSP-a (2), koja obvezuje javne naručitelje da u dokumentaciju kojom se uređuje ugovor o javnoj nabavi uključe poseban uvjet vezan za izvršenje ugovora, kojim se uspješnom ponuditelju nameće obveza da radnicima zajamči, u najmanju ruku, plaću u skladu s važećim granskim kolektivnim ugovorom, čak i ako njime odabrani poduzetnik nije vezan prema propisima o kolektivnom pregovaranju i kolektivnim ugovorima, kojima se, u pitanjima plaća, utvrđuje prednost u primjeni kolektivnog ugovora na razini poslodavca i mogućnost neprimjene važećeg kolektivnog ugovora zbog gospodarskih, tehničkih, organizacijskih ili proizvodnih razloga?

---

(1)  Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL 2014., L 94, str. 65. i ispravci SL 2015., L 275, str. 68. i SL 2016., L 311, str. 26.)

(2)  Ley 9/2017, de 8 de noviembre, de Contratos del Sector Público (Zakon 9/2017 od 8. studenoga 2017. o ugovorima o javnoj nabavi)

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 28. kolovoza 2019. uputio Curtea de Apel Alba Iulia (Rumunjska) – FT protiv Universitatea „Lucian Blaga” Sibiu, GS i dr., Ministerul Educației Naționale

(predmet C-644/19)

(2019/C 406/16)

Jezik postupka: rumunjski

Sud koji je uputio zahtjev

Curtea de Apel Alba Iulia

Stranke glavnog postupka

Žalitelj: FT

Druge stranke u postupku: Universitatea „Lucian Blaga” Sibiu, GS i dr., Ministerul Educației Naționale

Prethodna pitanja

1.

Treba li članak 1., članak 2. stavak 2. točku (b), članak 3. Direktive 2000/78 (1) [i] članak 4. Okvirnog sporazuma o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP, koji se provodi Direktivom Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. (2), tumačiti na način da mjera kao što je ona u glavnom postupku, kojom se poslodavcu omogućuje da predvidi da osobe koje su navršile 65 godina mogu nastaviti s radom kao stalno zaposleno osoblje uz priznavanje prava koja su imale prije odlaska u mirovinu samo ako imaju status mentora na doktoratu, čime se druge osobe koje se nalaze u istoj situaciji, koje bi takvu mogućnost imale da postoje slobodna radna mjesta i da ispunjavaju zahtjeve radne uspješnosti, stavlja u nepovoljniji položaj, te kojom se omogućava da se za osobe koje nemaju status mentora na doktoratu, za istu akademsku djelatnost uvedu uzastopni ugovori o radu na određeno vrijeme, sa sustavom plaća „po satu” koje su niže od onih predviđenih za stalno zaposlene sveučilišne nastavnike, predstavlja diskriminaciju u smislu tih odredbi?

2.	Može li se prednost primjene prava Unije (načelo nadređenosti europskog prava) tumačiti na način da dopušta nacionalnom sudu da ne primijeni pravomoćnu odluku nacionalnog suda u kojoj je utvrđeno da je u navedenoj činjeničnoj situaciji poštovana Direktiva 2000/78/EZ i da nema diskriminacije?

---

(1)  Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL 2000., L 303, str. 16.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 5., svezak 1., str. 69.)

(2)  Direktiva Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP (SL 1999., L 175, str. 43.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 5., svezak 4., str. 228.)

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 30. kolovoza 2019. uputio Hof van beroep te Brussel (Belgija) – Facebook Ireland Limited, Facebook INC, Facebook Belgium BVBA protiv Gegevensbeschermingsautoriteit

(predmet C-645/19)

(2019/C 406/17)

Jezik postupka: nizozemski

Sud koji je uputio zahtjev

Hof van beroep te Brussel

Stranke glavnog postupka

Tužitelji: Facebook Ireland Limited, Facebook INC, Facebook Belgium BVBA

Tuženik: Gegevensbeschermingsautoriteit

Prethodna pitanja

1.

Treba li članak [55. stavak 1.], članke 56. do 58. i članke 60. do 66. Uredbe 2016/679 (1) Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ u vezi s člancima 7., 8. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima tumačiti na način da nadzorno tijelo koje prema nacionalnom zakonu u okviru prenošenja članka [58. stavka 5.] te uredbe ima ovlasti podnijeti tužbu sudu svoje države članice u slučaju povreda te uredbe, ali ne može izvršavati tu ovlast u okviru prekogranične obrade ako nije vodeće nadzorno tijelo za tu prekograničnu obradu?

2.	Je li pritom važno što voditelj te prekogranične obrade nema u toj državi članici glavni, nego drugi poslovni nastan?

3.	Je li pritom važno podnosi li nacionalno nadzorno tijelo tužbu protiv glavnog poslovnog nastana voditelja obrade ili poslovnog nastana u vlastitoj državi članici?

4.	Je li pritom važno što je nacionalno nadzorno tijelo već podnijelo tužbu prije stupanja na snagu te uredbe (25. svibnja 2018.)?

5.

U slučaju potvrdnog odgovora na prvo prethodno pitanje: ima li članak [58. stavak 5.] OUZP-a izravan učinak, tako da se nacionalno nadzorno tijelo može pozvati na tu odredbu kako bi pokrenulo ili nastavilo sudski postupak protiv pojedinih stranaka, čak i ako članak [58. stavak 5.] nije prenesen u nacionalno pravo iako takva obveza postoji?

6.	U slučaju potvrdnog odgovora na prethodna pitanja: može li ishod takvih postupaka biti protivan suprotnom utvrđenju vodećeg nadzornog tijela ako to vodeće nadzorno tijelo istražuje iste ili slične postupke prekogranične obrade u skladu s mehanizmom predviđenim člancima 56. i 60. OUZP-a?

---

(1)  SL 2016., L 119, str. 1.

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 3. rujna 2019. uputio Landesgericht Korneuburg (Austrija) – FP Passenger Service protiv Austrian Airlines AG

(predmet C-654/19)

(2019/C 406/18)

Jezik postupka: njemački

Sud koji je uputio zahtjev

Landesgericht Korneuburg

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: FP Passenger Service

Tuženik: Austrian Airlines AG

Prethodna pitanja

Treba li članke 5., 6. i 7. Uredbe (EZ) br. 261/2004 (1) Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili duljeg kašnjenja leta u polasku te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91 tumačiti na način da se prilikom izračuna kašnjenja, uzimajući u obzir presudu Suda od 4. rujna 2014., Germanwings (C-452/13), prema kojoj se upućuje na trenutak otvaranja vrata, utvrđuje razlika između stvarnog vremena otvaranja vrata i planiranog vremena dolaska ili se utvrđuje razlika između stvarnog vremena otvaranja vrata i vremena očekivanog otvaranja vrata u slučaju planiranog vremena dolaska?

---

(1)  SL 2004., L 46, str. 1. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 7., svezak 26., str. 21. i ispravak SL 2019., L 119, str. 202.)

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 4. rujna 2019. uputio Bundesfinanzhof (Njemačka) – Finanzamt D protiv E

(predmet C-657/19)

(2019/C 406/19)

Jezik postupka: njemački

Sud koji je uputio zahtjev

Bundesfinanzhof

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: Finanzamt D

Tuženik: E

Prethodna pitanja

1.

Je li u okolnostima poput onih u glavnom postupku, u kojima porezni obveznik u ime medicinske službe zdravstvenog osiguranja izdaje mišljenja o potrebi pacijenata za njegom, riječ o djelatnosti koja ulazi u područje primjene članka 132. stavka 1. točke (g) Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (1) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/112/EZ)?

2.

U slučaju potvrdnog odgovora na prvo pitanje: (a) Je li za priznavanje poduzetnika kao tijela koje je posvećeno socijalnoj dobrobiti u smislu članka 132. stavka 1. točke (g) Direktive 2006/112/EZ dostatno da taj poduzetnik pruža usluge kao podugovaratelj u ime tijela koje se na temelju nacionalnog prava priznaje kao tijelo posvećeno socijalnoj dobrobiti u smislu članka 132. stavka 1. točke (g) Direktive 2006/112/EZ? (b) U slučaju niječnog odgovora na pitanje 2.a: Je li u okolnostima poput onih u glavnom postupku činjenica da zdravstvena osiguranja i osiguranja za njegu paušalno preuzimaju troškove priznatog tijela u smislu članka 132. stavka 1. točke (g) Direktive 2006/112/EZ dostatna da se i podugovaratelj tog tijela smatra priznatim tijelom? (c) U slučaju niječnog odgovora na pitanja 2.a i 2.b: Može li država članica uvjetovati priznavanje kao tijela koje je posvećeno socijalnoj dobrobiti time da porezni obveznik zaista treba sklopiti ugovor s nositeljem socijalne zaštite ili socijalne skrbi, ili je za priznavanje dostatno to da u skladu s nacionalnim pravom postoji mogućnost sklapanja ugovora?

---

(1)  SL 2006, L 347, str.1.

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 6. rujna 2019. uputio Handelsgericht Wien (Austrija) – flightright GmbH protiv Austrian Airlines AG

(predmet C-661/19)

(2019/C 406/20)

Jezik postupka: njemački

Sud koji je uputio zahtjev

Handelsgericht Wien

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: flightright GmbH

Tuženik: Austrian Airlines AG

Prethodna pitanja

Treba li članak 7. stavak 1. drugu rečenicu u vezi sa stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta […] te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91 (1) tumačiti na način da je u slučaju prijevoza osoba zračnom linijom koja se sastoji od dvaju letova bez značajnijeg zadržavanja u transfernoj zračnoj luci za iznos prava na odštetu relevantna samo dužina druge dionice puta, ako je tužba podnesena protiv stvarnog zračnog prijevoznika koji je izveo drugu dionicu puta na kojoj je došlo do nepravilnosti a prijevoz na prvoj dionici puta izveo je drugi zračni prijevoznik?

---

(1)  SL 2004., L 46, str. 1.

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 9. rujna 2019. uputio Sąd Okręgowy w Warszawie (Poljska) – A. M. protiv E. M.

(predmet C-667/19)

(2019/C 406/21)

Jezik postupka: poljski

Sud koji je uputio zahtjev

Sąd Okręgowy w Warszawie

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: A. M.

Tuženik: E. M.

Prethodna pitanja

1.

Treba li članak 19. stavak 1. točku (f) Uredbe (EZ) br. 1223/2009 (1) Europskog parlamenta i Vijeća o kozmetičkim proizvodima, u dijelu u kojem određuje da se na posudama i pakiranjima kozmetičkih proizvoda moraju nalaziti podaci o funkciji kozmetičkog proizvoda ispisani neizbrisivim, jasno čitljivim i vidljivim slovima, ako ona nije jasna iz njegova izgleda, tumačiti na način da se to odnosi na temeljne funkcije kozmetičkog proizvoda u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) Uredbe, to jest na funkciju čišćenja (čišćenje), funkciju njege i zaštite (održavanje u dobrom stanju), utjecaj na miris i funkciju uljepšavanja (mijenjanje izgleda) ili da se moraju navesti detaljnije funkcije koje omogućuju određivanje svojstava pojedinog kozmetičkog proizvoda?

2.

Treba li članak 19. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima i uvodnu izjavu 46. te uredbe tumačiti na način da je moguće podatke o kojima je riječ u stavku 1. točkama (d), (g) i (f) te odredbe, to jest, mjere opreza, sastojke i funkcije, navesti u katalogu poduzeća koji obuhvaća i druge proizvode te na pakiranju upotrijebiti simbol određen u Prilogu VII. točki 1.?

---

(1)  SL 2009, L 342, str. 59. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 27., str. 152.)

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 20. rujna 2019. uputio Tribunal Arbitral Tributário (Centro de Arbitragem Administrativa - CAAD) (Portugal) – Rádio Popular — Eletrodomésticos, S.A. protiv Autoridade Tributária e Aduaneira

(predmet C-695/19)

(2019/C 406/22)

Jezik postupka: portugalski

Sud koji je uputio zahtjev

Tribunal Arbitral Tributário (Centro de Arbitragem Administrativa – CAAD)

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: Rádio Popular — Eletrodomésticos, S.A.

Tuženik: Autoridade Tributária e Aduaneira

Prethodno pitanje

Čine li financijske transakcije transakcije posredovanja u prodaji produljenog jamstva za električne kućanske aparate, koje izvršava obveznik PDV-a čija je glavna djelatnost prodaja električnih kućanskih aparata potrošačima, ili se one mogu izjednačiti s tim transakcijama na temelju načela neutralnosti i nenarušavanja tržišnog natjecanja, za potrebe isključenja njihova iznosa iz izračuna udjela odbitka, u skladu s člankom 135. stavkom 1. točkom (b) ili točkom (c) Direktive Vijeća 2006/112/EZ (1) od 28. studenoga 2006.?

---

(1)  Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28 studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL 2006., L 347, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 9., svezak 1., str. 120.)

Žalba koju je 20. rujna 2019. podnio Quanta Storage, Inc. protiv presude Općeg suda (peto vijeće) od 12. srpnja 2019. u predmetu T-772/15, Quanta Storage, Inc. protiv Europske komisije

(predmet C-699/19 P)

(2019/C 406/23)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Žalitelj: Quanta Storage, Inc. (zastupnici: B. Hartnett, barrister, O. Geiss, Rechtsanwalt, W. Sparks, advocaat, T. Siakka, Δικηγόρος)

Druga stranka u postupku: Europska komisija

Žalbeni zahtjev

Žalitelj od Suda zahtijeva da:

a)	ukine pobijanu presudu u dijelu u kojem odbija tužbu i nalaže društvu Quanta Storage snošenje vlastitih troškova i plaćanje četiri petine troškova Komisije;

b)	poništi Odluku Komisije od 21. listopada 2015. (predmet AT39639 – Optical Disk Drives) u dijelu u kojem se odnosi na žalitelja;

c)	podredno, smanji novčanu kaznu koja je izrečena žalitelju;

d)	podredno, vrati predmet Općem sudu na ponovno suđenje; i

e)	naloži Komisiji snošenje svih troškova postupka.

Žalbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti žalbe, žalitelj ističe sljedećih pet žalbenih razloga.

Prvi žalbeni razlog, koji se temelji na tome da Opći sud nije primijenio relevantni pravni kriterij te je iskrivio jasni smisao dokaza u odnosu na povredu prava obrane Komisijinim utvrđenjem više povreda.

Drugi žalbeni razlog, koji se temelji na tome da je Opći sud iskrivio jasni smisao dokaza koji se odnose na pravo obrane i pravo na dobru upravu.

Treći žalbeni razlog, koji se temelji na tome da se Opći sud nije bavio s relevantnom točkom ili ju pravilno razumio i/ili da nije primijenio pravilan pravni kriterij u odnosu na proturječnosti u odnosu na opseg povrede.

Četvrti žalbeni razlog, koji se temelji na iskrivljavanju jasnog smisla dokaza, neprimjenjivanju pravilnog pravnog kriterija i/ili propustu bavljenja s relevantnom točkom ili njezinim pravilnim razumijevanjem u odnosu na žaliteljevu odgovornost iz članka 101. UFEU-a.

Peti žalbeni razlog, koji se temelji na povredi neograničene nadležnosti, iskrivljavanju jasnog smisla dokaza i nedostatku u obrazloženju u odnosu na određivanje novčane kazne.

Žalba koju je 20. rujna 2019. podnio Pilatus Bank plc protiv rješenja Općeg suda (drugo vijeće) od 10. srpnja 2019. u predmetu T-687/18, Pilatus Bank protiv Europske središnje banke (ESB)

(predmet C-701/19 P)

(2019/C 406/24)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Žalitelj: Pilatus Bank plc (zastupnici: O.H. Behrends, M. Kirchner, Rechtsanwälte)

Druga stranka u postupku: Europska središnja banka (ECB)

Žalbeni zahtjev

Žalitelj od Suda zahtijeva da:

—	ukine pobijano rješenje Općeg suda;

—	proglasi tužbu za poništenje dopuštenom;

—	vrati predmet Općem sudu na odlučivanje o tužbi za poništenje; i

—	naloži ESB-u snošenje tužiteljevih troškova i troškova ove žalbe.

Žalbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog svojoj žalbi žalitelj ističe sljedeće žalbene razloge.

Prvi žalbeni razlog, koji se temelji na tome da je Opći sud iskrivio malteško pravo pretpostavljajući da su sve ovlasti žalitelja i njegova odbora bile prenesene nadležnoj osobi.

Drugi žalbeni razlog, koji se temelji na tome da je pobijano rješenje povrijedilo jamstvo prava Unije na djelotvorni pravni lijek.

Treći žalbeni razlog, koji se temelji na tome da je Opći sud pogriješio pretpostavljajući da je pobijana odluka isključivo pripremna mjera.

Četvrti žalbeni razlog, koji se temelji na tome da je Opći sud iskrivio sadržaj pobijane odluke kao i, općenitije, činjenično stanje predmeta.

Peti žalbeni razlog, koji se temelji na tome da se pobijana odluka ne može prihvatiti na temelju podrednog argumenta da je bilo moguće savjetovanje nadležne osobe s direktorima.

Šesti žalbeni razlog, koji se temelji na tome da se pobijano rješenje ne može prihvatiti na temelju podrednog argumenta da je odvjetnik sudjelovao u predmetu.

Sedmi žalbeni razlog, koji se temelji na tome da se pobijano rješenje ne može prihvatiti na temelju podrednog argumenta da je pobijana odluka sadržana isključivo u poruci elektroničke pošte.

Osmi žalbeni razlog, koji se temelji na tome da tužba nije postala bespredmetna.

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 25. rujna 2019. uputio Verwaltungsgerichtshof (Austrija) – Admiral Sportwetten GmbH i dr.

(predmet C-711/19)

(2019/C 406/25)

Jezik postupka: njemački

Sud koji je uputio zahtjev

Verwaltungsgerichtshof

Stranke glavnog postupka

Podnositelji revizije: Admiral Sportwetten GmbH, Novomatic AG, AKO Gastronomiebetriebs GmbH

Tuženo tijelo: Magistrat der Stadt Wien

Prethodna pitanja

1.

Treba li članak 1. Direktive (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (1) tumačiti na način da odredbe Wiener Wettterminalabgabegesetza (Bečki zakon o porezu na terminale za klađenje), kojima se predviđa oporezivanje držanja terminalâ za klađenje, valja smatrati „tehničkim propisima” u smislu tog članka?

2.	Ima li nedostavljanje obavijesti o odredbama WWAG-a u smislu Direktive 2015/1535 za posljedicu to da se porez kao što je porez na terminale za klađenje ne smije naplatiti?

---

(1)  SL 2015., L 241, str. 1.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – LL protiv Parlamenta

(predmet T-615/15 RENV) (1)

(„Pravilnik o isplati troškova i naknada zastupnicima Europskog parlamenta - Naknada za parlamentarnu pomoć - Povrat neosnovano isplaćenih iznosa - Zastara”)

(2019/C 406/26)

Jezik postupka: litavski

Stranke

Tužitelj: LL (zastupnik: J. Petrulionis, odvjetnik)

Tuženik: Europski parlament (zastupnici: G. Corstens i S. Toliušis, a zatim S. Toliušis, N. Lorenz i M. Ecker, agenti)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a za poništenje Odluke glavnog tajnika Parlamenta D(2014) 1553 od 17. travnja 2014., o tužiteljevu povratu nepravilno isplaćenog iznosa od 37 728 eura na ime parlamentarne pomoći i pripadajuće obavijesti o dugovanju od 5. svibnja 2014.

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	Osoba LL će snositi vlastite troškove i troškove Europskog parlamenta u vezi s prvotnim postupkom pred Općim sudom, u pogledu predmeta T-615/15, i u vezi s ovim proslijeđenim postupkom, u pogledu predmeta T-615/15 RENV.

3.	Parlament će snositi vlastite troškove i troškove koje je imala osoba LL u okviru žalbenog postupka, u pogledu predmeta C-326/16 P.

---

(1)  SL C 27, 25. 1. 2016.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – BASF Grenzach protiv ECHA-e

(predmet T-125/17) (1)

(„REACH - Ocjena tvari - Triklosan - Odluka ECHA-e kojom zahtijeva dodatne informacije - Članak 51. stavak 6. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 - Žalba podnesena žalbenom vijeću - Zadaća žalbenog vijeća - Kontradiktorni postupak - Opseg kontrole - Intenzitet kontrole - Nadležnost žalbenog vijeća - Članak 93. stavak 3. Uredbe br. 1907/2006 - Prva rečenica članka 47. stavka 1. Uredbe br. 1907/2006 - Relevantne informacije - Proporcionalnost - Članak 25. Uredbe br. 1907/2006 - Prilog XIII. Uredbi br. 1907/2006 - Podaci dobiveni u prikladnim uvjetima - Postojanost - Neurotoksičnost - Reprotoksičnost - Članak 12. stavak 1. Uredbe br. 771/2008 - Kašnjenje u podnošenju znanstvenog mišljenja”)

(2019/C 406/27)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: BASF Grenzach GmbH (Grenzach-Wyhlen, Njemačka) (zastupnici: K. Nordlander i M. Abenhaïm, odvjetnici, a zatim K. Nordlander i K. Le Croy, solicitor)

Tuženik: Europska agencija za kemikalije (zastupnici: M. Heikkilä, W. Broere i T. Röcke, a zatim M. Heikkilä, W. Broere i C. Jacquet, agenti)

Intervenijenti u potporu tuženiku: Kraljevina Danska (zastupnici: C. Thorning i M. Wolff, a zatim M. Wolff, J. Nymann-Lindegren i P. Ngo, agenti), Savezna Republika Njemačka (zastupnici: T. Henze i D. Klebs, a zatim D. Klebs, agenti), Kraljevina Nizozemska (zastupnici: M. Bulterman i C. Schillemans, agenti)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a za djelomično poništenje Odluke A-018-2014 žalbenog vijeća ECHA-e od 19. prosinca 2016., s obzirom na to da je žalbeno vijeće djelomično odbilo tužiteljevu žalbu protiv odluke ECHA-e od 19. rujna 2014. zahtijevajući dodatne informacije o tvari triklosanu (CAS 3380-34-5) i da je odredilo 26. prosinca 2018. kao datum do kojeg bi ti podaci trebali biti dostavljeni.

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	Društvo BASF Grenzach GmbH snosit će vlastite troškove kao i troškove Europske agencije za kemikalije (ECHA), uključujući troškove nastale u okviru postupka privremene pravne zaštite.

3.	Kraljevina Danska, Savezna Republika Njemačka i Kraljevina Nizozemska snosit će vlastite troškove.

---

(1)  SL C 112, 10. 4. 2017.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – Barata protiv Parlamenta

(predmet T-467/17) (1)

(„Tužba za poništenje - Javna služba - Postupak odabira ugovornog osoblja - Zapošljavanje - Poziv na iskazivanje interesa EP/CAST/S/16/2016 - Vozači - Praktični testovi i teorijski test održani nakon uspostave baze podataka - Neuspjeh na teorijskom testu - Poništenje poziva na iskazivanje interesa i baze podataka - Prestanak postojanja predmeta spora - Zadržavanje pravnog interesa - Djelomična obustava postupka - Djelomična nedopuštenost”)

(2019/C 406/28)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Carlos Manuel Henriques Barata (Lisabon, Portugal) (zastupnici: G. Pandey, D. Rovetta i V. Villante, odvjetnici)

Tuženik: Europski parlament (zastupnici: J. Steele, I. Terwinghe i M. Windisch, agenti)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 270. UFEU-a, kojim se traži poništenje poziva Europskog parlamenta na iskazivanje interesa EP/CAST/S/16/2016 za zapošljavanje vozača i više akata koje je donio Parlament u okviru tog postupka odabira, uključujući posebice odluku od 26. listopada 2016., kojom se tužitelja obavještava da se ne nalazi među odabranim kandidatima za radno mjesto vozača, i odluku od 25. travnja 2017., kojom je odbijena tužiteljeva žalba protiv navedene odluke.

Izreka

1.

Obustavlja se postupak povodom zahtjeva za poništenje poziva na iskazivanje interesa EP/CAST/S/16/2016, odluke od 26. listopada 2016., kojom se Carlos Manuel Henriques Barata obavještava da se ne nalazi među odabranim kandidatima za radno mjesto vozača i odluke od 25. travnja 2017., kojom je odbijena žalba C. M. H. Barate protiv potonje.

2.	Također se obustavlja postupak povodom zahtjeva za proglašavanje poziva na iskazivanje interesa EP/CAST/S/16/2016 neprimjenjivim na C. M. H. Baratu.

3.	Tužba se u preostalom dijelu odbacuje kao nedopuštena.

4.	Europski parlament snosit će vlastite troškove kao i troškove C. M. H. Barate.

---

(1)  SL C 347, 16. 10. 2017.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – ICL-IP Terneuzen i ICL Europe Coöperatief protiv Komisije

(predmet T-610/17) (1)

(„REACH - Tvari koje podliježu autorizaciji - Uvrštenje 1-brompropana (nPB) u Prilog XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 - Količina - Registracijski dosje - Podaci - Grupiranje tvari - Načelo dobre uprave - Pravo na slobodno poduzetništvo i trgovanje - Obveza obrazlaganja - Legitimna očekivanja - Proporcionalnost - Jednako postupanje”)

(2019/C 406/29)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelji: ICL-IP Terneuzen, BV (Terneuzen, Nizozemska) i ICL Europe Coöperatief UA (Amsterdam, Nizozemska) (zastupnici: R. Cana, E. Mullier i H. Widemann, odvjetnici)

Tuženik: Europska komisija (zastupnici: M. Huttunen, R. Lindenthal i K. Mifsud-Bonnici, agenti)

Intervenijent u potporu tuženiku: Europska agencija za kemikalije (M. Heikkilä, W. Broere, T. Zbihlej i N. Herbatschek, agenti)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a za djelomično poništenje Uredbe Komisije (EU) 2017/999 od 13. lipnja 2017. o izmjeni Priloga XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (SL 2017., L 150, str. 7.), u dijelu u kojem je 1-brompropan (nPB) uvršten u navedeni prilog.

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	ICL-IP Terneuzen, BV i ICL Europe Coöperatief UA snosit će vlastite troškove kao i troškove Europske komisije.

3.	Europska agencija za kemikalije (ECHA) snosit će vlastite troškove.

---

(1)  SL C 357, 23. 10. 2017.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – Plastics Europe protiv ECHA-e

(predmet T-636/17) (1)

(„REACH - Utvrđivanje popisa tvari predloženih za uvrštenje u Prilog XIV. Uredbi (EZ) b r. 1907/2006 - Dopuna upisa tvari bisfenol A na tom popisu - Članci 57. i 59. Uredbe br. 1907/2006 - Očita pogreška u ocjeni - Pravna sigurnost - Legitimna očekivanja - Proporcionalnost”)

(2019/C 406/30)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: PlasticsEurope (Bruxelles, Belgija) (zastupnici: R. Cana, É. Mullier i F. Mattioli, odvjetnici)

Tuženik: Europska agencija za kemikalije (zastupnici: M. Heikkilä, W. Broere, C. Buchanan i A. Hautamäki, agenti, prvotno uz asistenciju S. Raesa, odvjetnika)

Intervenijenti u potporu tuženiku: Francuska Republika (zastupnici: D. Colas, E. de Moustier i J. Traband, a zatim D. Colas, J. Traband i A.-L. Desjonquères, agenti), ClientEarth (London, Ujedinjena Kraljevina) (zastupnik: P. Kirch, odvjetnik)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a za poništenje Odluke ED/30/2017 izvršnog direktora ECHA-e od 6. srpnja 2017. kojom je postojeći unos bisfenola A na popis tvari koje se predlažu za uvrštavanje u Prilog XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL 2006., L 396, str. 1. i ispravak u SL 2007., L 136, str. 3.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 23., str. 3.), u skladu s člankom 59. te uredbe, dopunjen na način da je bisfenol A također prepoznat kao tvar koja ima svojstva endokrine disrupcije i koja može imati ozbiljne učinke na zdravlje ljudi, a koji su jednako zabrinjavajući kao i učinci ostalih tvari navedenih u članku 57. točkama od (a) do (e) navedene uredbe, sve u smislu članka 57. točke (f) te uredbe.

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	Društvo PlasticsEurope snosit će vlastite troškove kao i troškove Europske agencije za kemikalije (ECHA) i društva ClientEarth.

3.	Francuska Republika snosit će vlastite troškove.

---

(1)  SL C 382, 13. 11. 2017.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – Jinan Meide Casting protiv Komisije

(predmet T-650/17) (1)

(„Damping - Provedbena uredba (EU) br. 2017/1146 - Uvoz lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, koji proizvodi društvo Jinan Meide Castings Co., Ltd. - Konačna antidampinška pristojba - Nastavak postupka nakon djelomičnog poništenja Provedbene uredbe (EU) br. 430/2013 - Članak 2. stavak 7. točka (a) stavci 10. i 11. Uredbe br. (EZ) br. 1225/2009 (koji je postao članak 2. stavak 7. točka (a) stavci 10. i 11. Uredbe (EU) 2016/1036) - Uobičajena vrijednost - Primjerena usporedba - Neusporediva vrsta proizvoda - Članak 3. stavci 1. do 3. i članak 9. stavci 4. i 5. Uredbe br. 1225/2009 (koji su postali članak 3. stavci 1. do 3. i članak 9. stavci 4. i 5. Uredbe 2016/1036) - Utvrđivanje štete”)

(2019/C 406/31)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Jinan Meide Casting Co. Ltd (Jinan, Kina) (zastupnici: R. Antonini, E. Monard i B. Maniatis, odvjetnici)

Tuženik: Europska komisija (zastupnici: J.-F. Brakeland, M. França i N. Kuplewatzky, agenti)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a kojim se traži poništenje Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/1146 od 28. lipnja 2017. o ponovnom uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, koji proizvodi društvo Jinan Meide Castings Co., Ltd (SL 2017., L 166, str. 23.).

Izreka

1.

Poništava se Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1146 od 28. lipnja 2017. o ponovnom uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, koji proizvodi društvo Jinan Meide Castings Co., Ltd.

2.	Europskoj komisiji nalaže se snošenje troškova.

---

(1)  SL C 374, 6. 11. 2017.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – Port autonome du Centre et de l’Ouest i dr. protiv Komisije

(predmet T-673/17) (1)

(„Državne potpore - Program oslobođenja od poreza na dobit koji je provela Belgija u korist svojih luka - Odluka kojom se program potpora proglašava nespojivim s unutarnjim tržištem - Pojam gospodarske djelatnosti - Usluge od općeg gospodarskog interesa - Negospodarske djelatnosti - Razdvojivost - Selektivnost - Članak 93.i članak 106. stavak 2. UFEU-a”)

(2019/C 406/32)

Jezik postupka: francuski

Stranke

Tužitelji: Port autonome du Centre et de l’Ouest SCRL (La Louvière, Belgija), Port autonome de Namur (Namur, Belgija), Port autonome de Charleroi, (Charleroi, Belgija), Port autonome de Liège (Liège, Belgija), Région wallonne (Belgija) (zastupnici: J. Vanden Eynde i E. Wauters, odvjetnici)

Tuženik: Europska komisija (zastupnici: B. Stromsky i S. Noë, agenti)

Intervenijent u potporu tužiteljima: Kraljevina Belgija (zastupnici: J.-C. Halleux, P. Cottin, L. Van den Broeck i C. Pochet, agenti, uz asistenciju A. Lepiècea i H. Baeyensa, odvjetnikâ)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a za poništenje Odluke Komisije (EU) 2017/2115 оd 27. srpnja 2017. o programu potpora SA.38393 (2016/C, ex 2015/E) koji je provela Belgija – Oporezivanje luka u Belgiji (SL 2017., L 332, str. 1).

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	Port autonome du Centre et de l’Ouest SCRL, Port autonome de Namur, Port autonome de Charleroi, Port autonome de Liège i Région wallonne snosit će, osim vlastitih troškova, i troškove Europske komisije.

3.	Kraljevina Belgija snosit će vlastite troškove.

---

(1)  SL C 382, 13. 11. 2017.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – Le Port de Bruxelles i Région de Bruxelles-Capitale protiv Komisije

(predmet T-674/17) (1)

(„Državne potpore - Program oslobođenja od poreza na dobit koji je provela Belgija u korist svojih luka - Odluka kojom se program potpora proglašava nespojivim s unutarnjim tržištem - Pojam gospodarske djelatnosti - Usluge od općeg gospodarskog interesa - Negospodarske djelatnosti - Razdvojivost - Selektivnost - Članak 93. UFEU-a i članak 106. stavak 2. UFEU-a”)

(2019/C 406/33)

Jezik postupka: francuski

Stranke

Tužitelji: Le Port de Bruxelles (Bruxelles, Belgija), Région de Bruxelles-Capitale (Belgija) (zastupnici: J. Vanden Eynde i E. Wauters, odvjetnici)

Tuženik: Europska komisija (zastupnici: B. Stromsky i S. Noë, agenti)

Intervenijent u potporu tužiteljima: Kraljevina Belgija (zastupnici: J.-C. Halleux, P. Cottin, L. Van den Broeck i C. Pochet, agenti, uz asistenciju A. Lepiècea i H. Baeyensa, odvjetnikâ)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a za poništenje Odluke Komisije (EU) 2017/2115 оd 27. srpnja 2017. o programu potpora SA.38393 (2016/C, ex 2015/E) koji je provela Belgija – Oporezivanje luka u Belgiji (SL 2017., L 332, str. 1).

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	Le Port de Bruxelles i Région de Bruxelles-Capitale snosit će, osim vlastitih troškova, i troškove Europske komisije.

3.	Kraljevina Belgija snosit će vlastite troškove.

---

(1)  SL C 382, 13. 11. 2017.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – Havenbedrijf Antwerpen i Maatschappij van de Brugse Zeehaven protiv Komisije

(predmet T-696/17) (1)

(„Državne potpore - Program oslobođenja od poreza na dobit koji je provela Belgija u korist svojih luka - Odluka kojom se program potpora proglašava nespojivim s unutarnjim tržištem - Pojam gospodarske djelatnosti - Usluge od općeg gospodarskog interesa - Negospodarske djelatnosti - Razdvojivost - Selektivnost - Zahtjev za prijelazno razdoblje”)

(2019/C 406/34)

Jezik postupka: nizozemski

Stranke

Tužitelji: Havenbedrijf Antwerpen NV (Antwerpen, Belgija), Maatschappij van de Brugse Zeehaven NV (Zeebruges, Belgija) (zastupnici: P. Wytinck, W. Panis i I. Letten, odvjetnici)

Tuženik: Europska komisija (zastupnici: B. Stromsky i S. Noë, agenti)

Intervenijent u potporu tužiteljima: Kraljevina Belgija (zastupnici: J.-C. Halleux, P. Cottin, L. Van den Broeck i C. Pochet, agenti, uz asistenciju A. Lepiècea i H. Baeyensa, odvjetnikâ)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a za poništenje Odluke Komisije (EU) 2017/2115 оd 27. srpnja 2017. o programu potpora SA.38393 (2016/C, ex 2015/E) koji je provela Belgija – Oporezivanje luka u Belgiji (SL 2017., L 332, str. 1).

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	Havenbedrijf Antwerpen NV i Maatschappij van de Brugse Zeehaven NV snosit će, osim vlastitih troškova, i troškove Europske komisije.

3.	Kraljevina Belgija snosit će vlastite troškove.

---

(1)  SL C 412, 4. 12. 2017.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – Njemačka protiv ECHA-e

(predmet T-755/17) (1)

(„REACH - Ocjena tvari - Benpat - Postojanost - Odluka ECHA-e kojom se zahtijevaju dodatne informacije - Članak 51. stavak 6. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 - Žalba podnesena žalbenom vijeću - Zadaća žalbenog vijeća - Kontradiktorni postupak - Priroda kontrole - Intenzitet kontrole - Nadležnost žalbenog vijeća - Članak 93. stavak 3. Uredbe br. 1907/2006 - Dodjeljivanje nadležnosti agencijama Unije - Načelo dodjeljivanja - Načelo supsidijarnosti - Proporcionalnost - Obveza obrazlaganja”)

(2019/C 406/35)

Jezik postupka: njemački

Stranke

Tužitelj: Savezna Republika Njemačka (zastupnici: T. Henze i D. Klebs, a zatim D. Klebs, agenti)

Tuženik: Europska agencija za kemikalije (zastupnici: M. Heikkilä, W. Broere i C. Jacquet, a zatim W. Broere, C. Jacquet i L. Bolzonello, agenti)

Intervenijenti u potporu tuženiku: Europska komisija (zastupnici: M. Konstantinidis, R. Lindenthal i M. Noll-Ehlers, agenti) Envigo Consulting Ltd (Huntingdon, Ujedinjena Kraljevina) i Djchem Chemicals Poland S.A. (Wołomin, Poljska) (zastupnici: R. Cana, É. Mullier i H. Widemann, odvjetnici)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a za djelomično poništenje Odluke A-026-2015 žalbenog vijeća ECHA-e od 8. rujna 2017., s obzirom na to da je žalbeno vijeće djelomično poništilo odluku ECHA-e od 1. listopada 2015. zahtijevajući dodatna ispitivanja u pogledu tvari benpat (CAS 68953-84-4).

Izreka

1.

Odluka žalbenog vijeća Europske agencije za kemikalije (ECHA) A-026-2015 od 8. rujna 2017. poništava se u dijelu u kojem je u točki 3. njezine izreke žalbeno vijeće odlučilo da bi trebalo ukloniti tvrdnju u pogledu bioakumulacije iznesenu u obrazloženju odluke ECHA-e od 1. listopada 2015., a kojom se zahtijevaju dodatna ispitivanja u pogledu tvari benpata (CAS 68953-84-4).

2.	U preostalom dijelu tužba se odbija.

3.	Savezna Republika Njemačka snosit će vlastite troškove kao i troškove Europske agencije za kemikalije (ECHA) te društava Envigo Consulting Ltd i Djchem Chemicals Poland S.A.

4.	Europska komisija snosit će vlastite troškove.

---

(1)  SL C 32, 29. 1. 2018.

Presuda Općeg suda od 19. rujna 2019. – GE Healthcare protiv Komisije

(predmet T-783/17) (1)

(„Lijekovi za humanu primjenu - Privremeno povlačenje odobrenja za stavljanje u promet kontrastnih proizvoda koji sadržavaju gadolinij - Članci 31. i 116. Direktive 2001/83/EZ - Načelo opreznosti - Jednako postupanje - Proporcionalnost - Nepristranost”)

(2019/C 406/36)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: GE Healthcare A/S (Oslo, Norveška) (zastupnici: D. Scannell, barrister, G. Castle i S. Oryszczuk, solicitors)

Tuženik: Europska komisija (zastupnici: M. Wilderspin i A. Sipos, agenti)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a za poništenje Provedbene odluke Komisije C(2017) 7941 final od 23. studenoga 2017. o odobrenjima za stavljanje u promet kontrastnih agenata za humanu uporabu koji sadržavaju gadolinij i jednu ili više aktivnih tvari „gadobenska kiselina, gadobutrol, gadodiamid, gadopentetična kiselina, gadoterična kiselina, gadoteridol, gadoversetamid i gadoksetična kiselina” u skladu s člankom 31. Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL 2001., L 311, str. 67.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 56., str. 27.), u dijelu u kojemu se ta odluka odnosi na Omniscan

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	Društvu GE Healthcare A/S nalaže se snošenje troškova, uključujući troškove nastale u postupku privremene pravne zaštite.

---

(1)  SL C 42, 5. 2. 2018.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – UZ protiv Parlamenta

(predmet T-47/18) (1)

(„Javna služba - Dužnosnici - Stegovni postupak - Uznemiravanje - Stegovna sankcija - Prelazak u niži razred i poništenje bodova za promaknuće - Odbijanje tužiteljičina zahtjeva za pomoć - Način na koji je provedena upravna istraga - Zahtjev nepristranosti - Pravo na saslušanje - Postupovna nepravilnost - Posljedice postupovne nepravilnosti”)

(2019/C 406/37)

Jezik postupka: francuski

Stranke

Tužitelj: UZ (zastupnik: J.-N. Louis, odvjetnik)

Tuženik: Europski parlament (zastupnici: V. Montebello-Demogeot i Í. Ní Riagáin Düro, a zatim V. Montebello-Demogeot i I. Lázaro Betancor, agenti)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 270. UFEU-a za poništenje odluke Parlamenta od 27. veljače 2017. kojom se tužiteljici izriče stegovna sankcija prelaska iz razreda AD 13, stupnja 3., u razred AD 12, stupanj 3., uz poništavanje bodova za uspješnost stečenih u razredu AD 13, s jedne strane, te za poništenje odluke o odbijanju njezina zahtjeva za pomoć, s druge strane.

Izreka

1.	Poništava se odluka Europskog parlamenta od 27. veljače 2017. kojom se osobi UZ izriče stegovna sankcija prelaska iz razreda AD 13, stupnja 3., u razred AD 12, stupanj 3., uz poništenje bodova za uspješnost stečenih u razredu AD 13.

2.	U preostalom dijelu tužba se odbija.

3.	Osoba UZ i Parlament snosit će vlastite troškove.

---

(1)  SL C 123, 9. 4. 2018.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – M. I. Industries protiv EUIPO-a Natural Instinct (Nature’s Variety Instinct)

(predmet T-287/18) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Prijava figurativnog žiga Europske unije Nature's Variety Instinct - Raniji nacionalni figurativni žig Natural Instinct Dog and Cat food as nature intended - Relativni razlog za odbijanje - Vjerojatnost dovođenja u zabludu - Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001”)

(2019/C 406/38)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: M. I. Industries, Inc. (Lincoln, Nebraska, Sjedinjene Američke Države) (zastupnici: M. Montañá Mora i S. Sebe Marin, odvjetnici)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: J. Ivanauskas i H. O’Neill, agenti)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a, intervenijent u postupku pred Općim sudom: Natural Instinct Ltd (Southwark, Ujedinjena Kraljevina) (zastupnici: E. Yates, solicitor i N. Zweck, barrister)

Predmet

Tužba podnesena protiv odluke petog žalbenog vijeća EUIPO-a od 6. ožujka 2018. (predmet R 1659/2017-5) koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava Natural Instinct et M. I. Industries.

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	Društvu M. I. Industries, Inc. nalaže se snošenje troškova.

---

(1)  SL C 231, 2. 7. 2018.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – M. I. Industries protiv EUIPO-a – Natural Instinct (NATURE’S VARIETY INSTINCT)

(predmet T-288/18) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Prijava verbalnog žiga Europske unije NATURE’S VARIETY INSTINCT - Raniji nacionalni figurativni žig Natural Instinct Dog and Cat food as nature intended - Relativni razlog za odbijanje - Vjerojatnost dovođenja u zabludu - Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001”)

(2019/C 406/39)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: M. I. Industries, Inc. (Lincoln, Nebraska, Sjedinjene Američke Države) (zastupnici: M. Montañá Mora i S. Sebe Marin, odvjetnici)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: J. Ivanauskas i H. O’Neill, agenti)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a: Natural Instinct Ltd (Southwark, Ujedinjena Kraljevina) (zastupnici: E. Yates, solicitor i N Zweck, barrister)

Predmet

Tužba podnesena protiv odluke petog žalbenog vijeća EUIPO-a od 28. veljače 2018. (predmet R 1658/2017-5) koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava Natural Instinct et M. I. Industries.

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	Društvu M. I. Industries, Inc. nalaže se snošenje troškova.

---

(1)  SL C 231, 2. 7. 2018.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – Sixsigma Networks Mexico protiv EUIPO-a – Marijn van Oosten Holding (UKIO)

(predmet T-367/18) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Prijava verbalnog žiga Europske unije UKIO - Raniji figurativni žig Europske unije koji prikazuje dvije dijagonalne linije, nakon kojih slijede okomita linija i krug - Relativni razlog za odbijanje - Nepostojanje vjerojatnosti dovođenja u zabludu - Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001”)

(2019/C 406/40)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Sixsigma Networks Mexico, SA de CV (Mexico, Meksiko) (zastupnici: C. Casas Feu i J. Dorado Lopez-Lozano, odvjetnici)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: A. Kusturovic, D. Gája i H. O’Neill, agenti)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a: Marijn van Oosten Holding BV (Amsterdam, Nizozemska)

Predmet

Tužba podnesena protiv odluke drugog žalbenog vijeća EUIPO-a od 22. ožujka 2018. (predmet R 1536/2017-2), koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava Sixsigma Networks Mexico et Marijn van Oosten Holding.

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	Društvu Sixsigma Networks Mexico, SA de CV nalaže se snošenje troškova.

---

(1)  SL C 267, 6. 8. 2018.

Presuda Općeg suda od 19. rujna 2019. – NHS protiv EUIPO-a – HLC SB Distribution (CRUZADE)

(predmet T-378/18) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Prijava verbalnog žiga Europske unije CRUZADE - Raniji figurativni žig Europske unije SANTA CRUZ - Relativni razlog za odbijanje - Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001 - Povećani razlikovni karakter ranijeg žiga”)

(2019/C 406/41)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: NHS, Inc. (Santa Cruz, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države) (zastupnik: P. Olson, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: V. Ruzek i H. O’Neill, agenti)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a: HLC SB Distribution, SL (Irún, Španjolska)

Predmet

Tužba protiv odluke petog žalbenog vijeća EUIPO-a od 13. travnja 2018. (predmet R 1217/2017-5), koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava NHS i HLC SB Distribution.

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	Društvu NHS, Inc. nalaže se snošenje troškova.

---

(1)  SL C 276, 6. 8. 2018.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – The Logistical Approach protiv EUIPO-a – Idea Groupe (Idealogistic Compass Greatest care in getting it there)

(predmet T-716/18) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Prijava figurativnog žiga Europske unije Idealogistic Compass Greatest care in getting it there - Raniji međunarodni figurativni žig IDÉA - Relativni razlog za odbijanje - Vjerojatnost dovođenja u zabludu - Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001”)

(2019/C 406/42)

Jezik postupka: francuski

Stranke

Tužitelj: The Logistical Approach BV (Uden, Nizozemska) (zastupnici: R. Milchior i S. Charbonnel, odvjetnici)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnik: V. Ruzek, agent)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a, intervenijent u postupku pred Općim sudom: Idea Groupe (Montoir de Bretagne, Francuska) (zastupnici: P. Langlais i C. Guyot, odvjetnici)

Predmet

Tužba podnesena protiv odluke četvrtog žalbenog vijeća EUIPO-a od 21. rujna 2018. (predmet R 2062/2017-4), koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava Idea Groupe i The Logistical Approach.

Izreka

1.	Poništava se odluka četvrtog žalbenog vijeća Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) od 21. rujna 2018. (predmet R 2062/2017-4).

2.	EUIPO i društvo Idea Groupe snosit će vlastite troškove kao i, svaki od njih, polovicu troškova društva The Logistical Approach BV.

---

(1)  SL C 44, 4. 2. 2019.

Presuda Općeg suda od 20. rujna 2019. – Sixsigma Networks Mexico protiv EUIPO-a – Dokkio (DOKKIO)

(predmet T-67/19) (1)

(„Žig Europske unije - Postupak povodom prigovora - Međunarodna registracija u kojoj je naznačena Europska unija - Verbalni žig DOKKIO - Raniji figurativni žig Europske unije koji prikazuje dvije dijagonalne linije,nakon kojih slijede okomita linija i krug - Relativni razlog za odbijanje - Nepostojanje vjerojatnosti dovođenja u zabludu - Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001”)

(2019/C 406/43)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Sixsigma Networks Mexico, SA de CV (Mexico, Meksiko) (zastupnik: C. Casas Feu, odvjetnik)

Tuženik: Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (zastupnici: E. Śliwińska, J. Crespo Carrillo i H. O’Neill, agenti)

Druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO-a: Dokkio, Inc. (San Mateo, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države) (zastupnici: A. Kylhammar i L. Morin, odvjetnici)

Predmet

Tužba podnesena protiv odluke drugog žalbenog vijeća EUIPO-a od 21. studenoga 2018. (predmet R 1187/2018-2), koja se odnosi na postupak povodom prigovora između društava Sixsigma Networks Mexico i Dokkio.

Izreka

1.	Tužba se odbija.

2.	Društvu Sixsigma Networks Mexico, SA de CV nalaže se snošenje troškova.

---

(1)  SL C 112, 25. 3. 2019.

Tužba podnesena 23. rujna 2019. – DD protiv FRA-e

(predmet T-632/19)

(2019/C 406/44)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: DD (zastupnici: L. Levi i M. Vandenbussche, odvjetnici)

Tuženik: Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA)

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

—	odredi tužitelju naknadu za pretrpljenu neimovinsku štetu, kao što je opisano u ovoj tužbi, koja je procijenjena ex aequo et bono na 100 000 eura;

—	poništi odluku direktora Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) od 19. studenoga 2018. o odbijanju tužiteljeva zahtjeva na temelju članka 90. stavka 1. Pravilnika o osoblju;

—	ako je potrebno, poništi odluku direktora FRA-e od 12. lipnja 2019. o odbijanju tužiteljeva prigovora na temelju članka 90. stavka 2. Pravilnika o osoblju kojeg je tužitelj usmjerio protiv prethodno navedene odluke od 19. studenoga 2018.;

—	naloži tuženiku snošenje svih troškova.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe šest tužbenih razloga.

1.

Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na tome da tuženik nije saslušao tužitelja i nije donio odluku u skladu s člankom 3. Priloga IX. Pravilniku o osoblju nakon presude Službeničkog suda od 8. listopada 2015. u povezanim predmetima F-106/13 i F-25/14, DD/Agencija Europske unije za temeljna prava (EU:F:2015:118).

2.	Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na tome da su administrativna istraga i početni disciplinski postupci bili nezakonito pokrenuti.

3.	Treći tužbeni razlog, koji se temelji na tome da tuženik nije naknadio tužitelju neimovinsku štetu koja proizlazi iz odluke o ukoru koju je Službenički sud poništio prethodno navedenom presudom.

4.	Četvrti tužbeni razlog, koji se temelji na tome da tuženik nije proveo prethodno navedenu presudu Službeničkog suda i preddisciplinski postupak u razumnom roku i s dužnom pažnjom.

5.	Peti tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je pokretanje i provođenje administrativne istrage povrijedilo Uredbu (EZ) br. 45/2001 (1), Pravilnik o osoblju Unije i pravo na privatan život (članak 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima).

6.	Šesti tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je tuženik u više navrata dao neosnovane, klevetničke i uvredljive izjave o tužitelju, koje predstavljaju povrede načela res judicata, pretpostavke nedužnosti i obveze dužne pažnje.

---

(1)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL 2001., L 8, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 34., str. 6.)

Tužba podnesena 25. rujna 2019. – Sasol Germany i dr. protiv ECHA-e

(predmet T-640/19)

(2019/C 406/45)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelji: Sasol Germany GmbH (Hamburg, Njemačka), SI Group - Béthune (Béthune, Francuska), BASF SE (Ludwigshafen am Rhein, Njemačka) (zastupnici: C. Mereu, P. Sellar i S. Saez Moreno, odvjetnici)

Tuženik: Europska agencija za kemikalije (ECHA)

Tužbeni zahtjev

Tužitelji od Općeg suda zahtijevaju da:

—	proglasi tužbu dopuštenom i osnovanom;

—	djelomično poništi pobijani akt u dijelu u kojem na popis tvari koje se predlažu za eventualno uvrštavanje u Prilog XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (1), uvrštava 4-tert-butilfenol (PTBP) kao posebno zabrinjavajuću tvar (SHVC);

—	naloži tuženiku snošenje troškova ovog postupka.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelji ističu pet tužbenih razloga.

1.	Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi kriterija endokrine disrupcije i pristupa utvrđivanja valjanosti i utemeljenosti dokaza, s obzirom na to da tuženik nije dokazao da postoje znanstveni dokazi o vjerojatnim ozbiljnim učincima na zdravlje ljudi i okoliš.

2.

Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi članka 57. točke (f) Uredbe (EC) br. 1907/2006 o „jednako[j] zabrin[utosti]”, s obzirom na to da — kao prvo, ocjena „jednak[e] zabrin[utosti]”, koja se zahtijeva u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006, nije uzela u obzir čimbenike osim onih koji se odnose na opasnosti koje proizlaze iz unutarnjih svojstava tvari te je zanemarila čimbenike kao što je biorazgradivost PTBP-a, koji su bili potrebni za ocjenu (ili su se temeljili na običnim nagađanjima); — kao drugo, Njemačka se, kao država članica predlagač, pozvala na nepouzdane podatke i nepotkrijepljenu analogiju sa svojstvima druge tvari; — kao treće, pobijana odluka navodi da je PTBP bio jednak tvari CMR za što ne postoji znanstvena ocjena koja bi to opravdala.

3.	Treći tužbeni razlog, koji se temelji na očitoj pogrešci u ocjeni/propustu pažljivog razmatranja svih relevantnih informacija i osobito podataka o izloženosti.

4.	Četvrti tužbeni razlog, koji se temelji na povredi načela proporcionalnosti/propustu izbora najmanje otegotne mogućnosti.

5.	Peti tužbeni razlog, koji se temelji na povredi načela proporcionalnosti/ne provođenju odgovarajuće analize mogućnosti upravljanja rizikom uzimajući u obzir već postojeće mjere upravljanja rizikom.

---

(1)  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL 2006., L 396, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 23., str. 3.)

Tužba podnesena 27. rujna 2019. – Sasol Germany i dr. protiv Komisije

(predmet T-661/19)

(2019/C 406/46)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelji: Sasol Germany GmbH (Hamburg, Njemačka), SI Group - Béthune (Béthune, Francuska), BASF SE (Ludwigshafen am Rhein, Njemačka) (zastupnici: C. Mereu, P. Sellar i S. Saez Moreno, odvjetnici)

Tuženik: Europska komisija

Tužbeni zahtjev

Tužitelji od Općeg suda zahtijevaju da:

—	proglasi tužbu dopuštenom i osnovanom;

—	poništi Provedbenu odluku Komisije (EU) 2019/1194 od 5. srpnja 2019. o identifikaciji 4-tert-butilfenola (PTBP) kao posebno zabrinjavajuće tvari u skladu s člankom 57. točkom (f) Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL 2019., L 187, str. 41.);

—	naloži tuženiku snošenje troškova ovog postupka.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog tužbi tužitelji ističu pet tužbenih razloga koji su u biti istovjetni ili slični onima navedenima u predmetu T-640/19, Sasol Germany i dr./ECHA.

Tužba podnesena 7. listopada 2019. – Magyar Energetikai és Közmű-szabályozási Hivatal protiv ACER-a

(predmet T-684/19)

(2019/C 406/47)

Jezik postupka: mađarski

Stranke

Tužitelj: Magyar Energetikai és Közmű-szabályozási Hivatal (Budimpešta, Mađarska) (zastupnici: G. Stanka, G. Szikla i J.M. Burai-Kovács, odvjetnici)

Tuženik: Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER)

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

—	kao glavno, — na temelju članka 263. UFEU-a poništi pobijanu odluku; — na temelju članka 277. UFEU-a proglasi neprimjenjivim poglavlje V. Uredbe Komisije (EU) 2017/459 (1) na kojem se temelji pobijana odluka; — tuženiku naloži snošenje troškova;

—

podredno, — u slučaju da Opći sud ne smatra primjenjivom Uredbu 2017/459 na kojoj se temelji pobijana odluka, poništi navedenu odluku i. kao prvo, zbog nenadležnosti; ii. kao drugo, zbog bitne povrede postupovnih pravila; i iii. kao treće, zbog nepostojanja materijalne osnove; — tuženiku naloži snošenje troškova.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

Predmet ove tužbe je ACER-ova Odluka br. 5/2019 od 9. travnja 2019., koju je 6. kolovoza 2019. potvrdio ACER-ov Odbor za žalbe.

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe pet tužbenih razloga.

1.

Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na nevaljanosti cjelokupnog poglavlja V. Uredbe 2017/459 na kojem se temelji pobijana odluka zbog nepostojanja zakonodavne nadležnosti. Pobijana odluka temelji se na Uredbi 2017/459 koja je donesena u izvršavanju nadležnosti dodijeljenih Uredbom (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2) u području usklađivanja prava. Na temelju ovlasti koje su joj dodijeljene Uredbom br. 715/2009 Komisija je bila nadležna samo za izradu mrežnih pravila koja se primjenjuju na postojeći i prošireni kapacitet transportnih sustava za plin i koja definiraju mehanizme raspodjele kapaciteta. Međutim, u poglavlju V. se, nadilazeći okvire onoga što treba uređivati, ne utvrđuje normativni okvir za raspodjelu transportnih kapaciteta plina koji bi u pogledu nadležnosti bio neutralan, nego se detaljno uređuju pitanja u području investicija u vezi s proširenim kapacitetom čime se prelazi okvire mrežnih pravila.

2.

Drugi tužbeni razlog, koji se temelji se na nevaljanosti pobijane odluke zbog nepostojanja odgovarajuće pravne osnove koja bi ovlašćivala ACER na donošenje pojedinačne odluke sa sadržajem poput onog u pobijanoj odluci. ACER je u pobijanoj odluci prisvojio nadležnost za donošenje odluke s navedenim sadržajem, a takvo prisvajanje ovlasti u korist ACER-a povrijedilo je zahtjeve utvrđene u predmetima 9/56 (Meroni/Alta Autoridad) i C-270/12 (Ujedinjena Kraljevina/Vijeće i Parlament) Suda Europske Unije i protivno je članku 114. UFEU-a. Stoga, u skladu s člankom 277. UFEU-a, ta odluka nije primjenjiva na tužitelja u glavnom postupku.

3.

Treći tužbeni razlog, koji se temelji na nezakonitosti pobijane odluke zbog nenadležnosti. Neovisno o tome je li sa stajalište javnog prava valjana uredba koju je donijela Komisija i koja je pravna osnova ACER-ove odluke, ta Agencija nije bila ovlaštena donijeti pobijanu odluku na temelju odredaba koje je navela kao pravni temelj svoje odluke jer i. u okviru Uredbe 2017/459 može izvršavati isključivo ovlasti odlučivanja navedene expressis verbis u članku 28. stavku 2. te uredbe i ii. na temelju članka 8. Uredbe (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3), koja uređuje status ACER-a i koja je bila na snazi u trenutku donošenja pobijane odluke, ACER može donijeti pojedinačnu odluku samo ako (a) je ona u nadležnosti nacionalnih regulatornih tijela; (b) se odnosi na pristup i operativnu sigurnost infrastrukture, i (c) radi se o regulatornim pitanjima.

4.

Četvrti tužbeni razlog, koji se temelji na nezakonitosti pobijane odluke zbog bitne povrede postupka. Postupkom koji je proveo ACER krše se članak 41. stavak 1. i članak 41. stavak 2. točku (c) Povelje o temeljnim pravima Europske unije jer ACER nije ispunio svoju obvezu obrazlaganja, ni zahtjeve poštenog i nepristranog postupka.

5.

Peti tužbeni razlog, koji se temelji na nezakonitosti pobijane odluke zbog nepostojanja materijalne osnove. Uzimajući u obzir da ACER nije razmotrio, u biti, „sve štetne utjecaje na tržišno natjecanje ili na djelotvorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta plina povezane s tim projektima” u skladu s člankom 22. Uredbe 2017/459, pobijana odluka također se ne može smatrati materijalno osnovanom.

---

(1)  Uredba Komisije (EU) 2017/459 оd 16. ožujka 2017. o uspostavljanju mrežnih pravila za mehanizme raspodjele kapaciteta u transportnim sustavima za plin i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 984/2013 (SL 2017., L 72., str. 1).

(2)  Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005 (SL 2009., L 211., str. 36.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 12., svezak 5., str. 20.)

(3)  Uredba (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora (SL 2009., L 211., str. 1) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 12., svezak 1., str. 253.)

Tužba podnesena 11. listopada 2019. – Falqui protiv Parlamenta

(predmet T-695/19)

(2019/C 406/48)

Jezik postupka: talijanski

Stranke

Tužitelj: Enrico Falqui (Firenca, Italija) (zastupnici: F. Sorrentino i A. Sandulli, odvjetnici)

Tuženik: Europski parlament

Tužbeni zahtjev

Tužitelj traži poništenje pobijanih obavijesti i da se Europskom parlamentu naloži da mu isplati iznose koji su neopravdano zadržani tijekom trajanja postupka.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

Ova je tužba usmjerena protiv obavijesti br. D309417 od 8. srpnja 2019. i D (2019) 14406 od 11. travnja 2019. Glavne uprave za financije Europskog parlamenta o ponovnom izračunu mirovine koja se isplaćuje tužitelju kao bivšem zastupniku u Europskom parlamentu kao i, po potrebi, protiv mišljenja Pravne službe Europskog parlamenta od 11. siječnja 2019.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti isti su kao i oni istaknuti u predmetu T-347/19, Falqui/Parlament.

Tužba podnesena 11. listopada 2019. – FJ i dr. protiv ESVD-a

(predmet T-698/19)

(2019/C 406/49)

Jezik postupka: francuski

Stranke

Tužitelji: FJ i osam ostalih tužitelja (zastupnik: J.-N. Louis, odvjetnik)

Tuženik: Europska služba za vanjsko djelovanje

Tužbeni zahtjev

Tužitelji od Općeg suda zahtijevaju da:

—	poništi odluku o izradi potvrde o plaći tužiteljâ za prosinac 2018., u dijelu u kojem su, prvi put, primijenjeni novi koeficijenti ispravka koji se primjenjuju na njihove plaće, s retroaktivnim učinkom od 1. veljače 2018.;

—	naloži ESVD-u snošenje troškova.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelji ističu tri tužbena razloga.

1.

Prvi tužbeni razlog temelji se na povredi članaka 64. i 65. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije (u daljnjem tekstu: Pravilnik o osoblju), načela jednakog postupanja i na očitoj pogrešci u ocjeni. Tužitelji tvrde da koeficijenti ispravka primijenjeni na njihove plaće, koji su, uostalom, suprotni onima koje je uspostavila Organizacija ujedinjenih naroda, nisu osigurali istovjetnost njihove kupovne moći.

2.	Drugi tužbeni razlog temelji se na povredi članka 85. Pravilnika o osoblju, načela pravne sigurnosti i dužnosti brižnog postupanja. U tom pogledu tužitelji smatraju da im nije mogla biti poznata nepravilnost isplaćene im plaće na temelju važećih koeficijenata ispravka.

3.

Treći tužbeni razlog temelji se na povredi članka 13. Priloga X. Pravilniku o osoblju koji zahtijeva intermedijarno ažuriranje plaća ako se ustanovi da je promjena troškova života izračunana na temelju koeficijenta ispravka i odgovarajućeg deviznog tečaja veća od 5 % u odnosu na zadnje ažuriranje za određenu zemlju.

Tužba podnesena 11. listopada 2019. – FT i dr. protiv Komisije

(predmet T-699/19)

(2019/C 406/50)

Jezik postupka: francuski

Stranke

Tužitelji: FT i 25 drugih tužitelja (zastupnik: J.-N. Louis, odvjetnik)

Tuženik: Europska komisija

Tužbeni zahtjev

Tužitelji od Općeg suda zahtijevaju da:

—	poništi odluku Komisije o izradi potvrde o plaći tužitelja za mjesec prosinac 2018., u dijelu u kojem su prvi put primijenjeni novi koeficijenti ispravka koji se primjenjuju na njihove plaće, s retroaktivnim učinkom od 1. veljače 2018.;

—	naloži Komisiji snošenje troškova.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelji ističu tri tužbena razloga.

1.

Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi članaka 64. i 65. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije (u daljnjem tekstu: Pravilnik o osoblju), načela jednakog postupanja i na očitoj pogrešci u ocjeni. Tužitelji tvrde da koeficijenti ispravka primijenjeni na njihove plaće, koji su, uostalom, suprotni onima koje je uspostavila Organizacija ujedinjenih naroda, nisu osigurali jednakovrijednost njihove kupovne moći.

2.	Drugi tužbeni razlog temelji se na povredi članka 85. Pravilnika o osoblju, načela pravne sigurnosti i dužnosti brižnog postupanja. U tom pogledu tužitelji smatraju da nisu mogli znati da im je plaća nepravilno isplaćena na temelju važećih koeficijenata ispravka.

3.

Treći tužbeni razlog temelji se na povredi članka 13. Priloga X. Pravilniku o osoblju koji zahtijeva intermedijarno ažuriranje plaćâ ako se ustanovi da je promjena troškova života izračunana na temelju koeficijenta ispravka i odgovarajućeg deviznog tečaja veća od 5 % u odnosu na zadnje ažuriranje za određenu zemlju.

Tužba podnesena 11. listopada 2019. – Al-Gaoud protiv Vijeća

(predmet T-700/19)

(2019/C 406/51)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Abdel Majid Al-Gaoud (Giza, Egipat) (zastupnik: S. Bafadhel, barrister)

Tuženik: Vijeće Europske unije

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

—

poništi Provedbenu odluku Vijeća (ZVSP) 2019/1299 od 31. srpnja 2019. o provedbi Odluke 2015/1333 o mjerama ograničavanja u odnosu na situaciju u Libiji u dijelu u kojem zadržava tužiteljevo ime na popisu u Prilozima II. i IV. Odluci Vijeća 2015/1333/ZVSP od 31. srpnja 2015. o mjerama ograničavanja u odnosu na situaciju u Libiji;

—

poništi Provedbenu uredbu Vijeća (EU) 2019/1292 od 31. srpnja 2019. o provedbi članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/44 o mjerama ograničavanja u odnosu na situaciju u Libiji u dijelu u kojem zadržava tužiteljevo ime na popisu u Prilogu III. Uredbi Vijeća (EU) 2016/44 od 18. siječnja 2016. o mjerama ograničavanja u odnosu na situaciju u Libiji.;

—	naloži tuženiku snošenje troškova u postupku pred Općim sudom u skladu s Pravilima Općeg suda.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe dva tužbena razloga.

1.

Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na tome da Provedbena odluka Vijeća (ZVSP) 2019/1299 od 31. srpnja 2019. o provedbi Odluke (ZVSP) 2015/1333 i Provedbena uredba Vijeća (EU) 2019/1292 od 31. srpnja 2019. o provedbi članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/44, neovisno o bitnoj promjeni okolnosti u Libiji, ne navode zakonitu osnovu za zadržavanje tužiteljeva popisa. Vijeće je navodno propustilo pružiti pojedinačne, posebne i konkretne razloge za mjere ograničavanja koje nisu osnovane u nijednom popratnom materijalu.

2.

Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na tome da mjere ograničavanja krše tužiteljeva temeljna prava uključujući pravo na zdravlje, pravo na obiteljski život i pravo na djelotvornu obranu kao što su zaštićena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Pobijane mjere nisu ni nužne ni primjerene za bilo koji legitimni cilj i čine neodređenu i neproporcionalnu povredu tužiteljevih temeljnih prava.

Tužba podnesena 15. listopada 2019. – FGSZ protiv ACER-a

(predmet T-704/19)

(2019/C 406/52)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Földgázszállító Zártkörűen Működő Részvénytársaság (FGSZ) (Siófok, Mađarska) (zastupnici: M. Horányi, N. Niejahr i S. Zakka, odvjetnici)

Tuženik: Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER)

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

—

poništi ACER-ovu Odluku br. 5/2019 od 9. travnja 2019. o prijedlogu projekta proširenog kapaciteta za mjesto priključenja Mosonmagyaróvár (u daljnjem tekstu: „HUAT projekt”), koja je potvrđena odlukom Odbora za žalbe Agencije od 6. kolovoza 2019. u postupku br. A-004-2019 (u daljnjem tekstu: „Odluka Odbora za žalbe”);

—

podredno, poništi pobijanu odluku koju je potvrdio Odbor za žalbe i proglasi ništetnim članak 1. stavke 1. i 2. pobijane odluke u mjeri u kojoj je tužitelj obvezan izvršiti obvezujuću fazu marketinga proširenog kapaciteta na razini ponude I i razini ponude II HUAT projekta, kao i članak 2. stavak 4. pobijane odluke utoliko što obvezuje tužitelja na provođenje HUAT projekta u slučaju pozitivnog ishoda gospodarskog ispitivanja koje treba izvršiti;

—	podredno, poništi i proglasi ništetnom Odluku Odbora za žalbe;

—	naloži ACER-u snošenje vlastitih troškova, kao i troškova tužitelja u vezi s ovim postupkom.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe deset tužbenih razloga.

1.	Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na tome da ACER nije bio nadležan za donošenje pobijane odluke.

2.	Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je ACER povrijedio članak 8. stavak 1. točku (a) Uredbe br. 713/2019 (1) time što je tužitelja obvezao na provođenje projekta HUAT.

3.	Treći tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je ACER povrijedio članak 28. stavak 1. točku (d) i članak 22. stavak 1. Uredbe (EU) br. 2017/459 (2) time što je izmijenio parametre gospodarskog ispitivanja koji se traže na temelju članka 22. stavka 1. te uredbe.

4.	Četvrti tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je ACER povrijedio članak 22. stavak 1. točku (b) Uredbe (EU) br. 2017/459 time što je propustio uključiti trenutačnu vrijednost procijenjenog povećanja dopuštenog ili ciljanog prihoda tužitelja s proširenim kapacitetom.

5.	Peti tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je ACER povrijedio članak 28. stavak 2. Uredbe (EU) br. 2017/459 time što je propustio pravilno analizirati i uzeti u obzir moguće štetne učinke projekta HUAT na tržišno natjecanje i na učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta plina.

6.

Šesti tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je ACER povrijedio članak 194. stavak 1. UFEU-a time što nije uzeo u obzir načelo energetske solidarnosti, na temelju kojega bi bio dužan uzeti u obzir interese drugih dionika i izbjegavati donošenje mjera koje bi utjecale na interese Unije ili interese država članica.

7.	Sedmi tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je ACER povrijedio članke 17., 18. i 51. Povelje Europske unije o temeljnim pravima te slobodu poduzetništva i pravo na vlasništvo time što je donio pobijanu odluku.

8.	Osmi tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je ACER povrijedio članak 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima time što je uputio predmet prije nego je spis bio dovoljno pripremljen i time što je propustio utvrditi i uzeti u obzir sve relevantne činjenice.

9.	Deveti tužbeni razlog, koji se temelji na tome da je Odbor za žalbe povrijedio tužiteljevo pravo obrane time što mu je propustio osigurati dovoljno vremena kako bi odgovorio tuženiku i analizirao odgovor na repliku prije usmene rasprave.

10.	Deseti tužbeni razlog, koji se temelji Odluka Odbora za žalbu sadržava očitu pogrešku u tumačenju prava Unije s obzirom na to da je propustila provesti preispitivanje i ocjenjivanje zakonitosti pobijane odluke.

---

(1)  Uredba (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora (SL 2009., L 211, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 12., svezak 1., str. 253.)

(2)  Uredba Komisije (EU) 2017/459 оd 16. ožujka 2017. o uspostavljanju mrežnih pravila za mehanizme raspodjele kapaciteta u transportnim sustavima za plin i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 984/2013 (SL 2017., L 72, str. 1.)

Ispravak obavijesti u Službenom listu u predmetu T-279/19

(Službeni list Europske unije C 220 od 1. srpnja 2019.)

(2019/C 406/53)

Na stranici 41., Obavijest u predmetu T-279/19, Front Polisario/Vijeće, treba glasiti kako slijedi: