|
ISSN 1977-1088 |
||
|
Službeni list Europske unije |
C 360 |
|
|
||
|
Hrvatsko izdanje |
Informacije i objave |
Godište 62. |
|
Sadržaj |
Stranica |
|
|
|
IV. Obavijesti |
|
|
|
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE |
|
|
|
Vijeće Europske unije |
|
|
2019/C 360/01 |
||
|
2019/C 360/02 |
||
|
|
Europska komisija |
|
|
2019/C 360/03 |
||
|
|
OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA |
|
|
2019/C 360/04 |
||
|
2019/C 360/05 |
Popis trustova i sličnih pravnih aranžmana uređenih pravom država članica koji su priopćeni Komisiji |
|
|
V. Objave |
|
|
|
POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA |
|
|
|
Europska komisija |
|
|
2019/C 360/06 |
Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9591 — MHI/PT) Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 ) |
|
|
2019/C 360/07 |
Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9499 – AXA/Cardif/SECAR) Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 ) |
|
|
2019/C 360/08 |
Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9531 – Assicurazioni Generali/Seguradoras Unidas/AdvanceCare) ( 1 ) |
|
|
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
|
HR |
|
IV. Obavijesti
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
Vijeće Europske unije
|
24.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 360/1 |
Zaključci Vijeća o europskom identifikatoru sudske prakse (ECLI) i najmanjem skupu ujednačenih metapodataka za sudsku praksu
(2019/C 360/01)
I. UVOD
|
1. |
Člankom 67. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije predviđa se stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde s poštovanjem temeljnih prava i različitih pravnih sustava i tradicija država članica. |
|
2. |
U višegodišnjim akcijskim planovima za europsko e-pravosuđe Vijeća Europske unije za razdoblja 2009.–2013., 2014.–2018. i 2019.–2023. ističu se važnost pristupa nacionalnoj sudskoj praksi, potreba za standardizacijom i decentralizirana tehnička struktura. |
|
3. |
U Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. srpnja 2008. o ulozi nacionalnih sudaca u europskom pravosudnom sustavu naglašena je nužnost prekograničnog pristupa nacionalnoj sudskoj praksi kako bi se nacionalnim sucima omogućilo da ispune svoju ulogu u europskom pravnom poretku. |
II. UTVRĐIVANJE POTREBA
|
4. |
Za europsko područje slobode, sigurnosti i pravde u kojemu je omogućena pravosudna suradnja potrebno je ne samo poznavanje europskog prava, već posebice i uzajamno poznavanje pravnih sustava drugih država članica. |
|
5. |
Europski portal e-pravosuđe trebao bi ispuniti cilj u pogledu širenja informacija o pravnim sustavima EU-a i država članica te poslužiti kao koristan alat za građane, pravosudne djelatnike i nadležna tijela država članica. |
|
6. |
Znanje o sadržaju i primjeni prava Europske unije ne može se isključivo steći iz pravnih izvora EU-a, već se u obzir mora uzeti i sudska praksa nacionalnih sudova u vezi sa zahtjevima za prethodnu odluku, odlukama donesenima nakon prethodne odluke, kao i odlukama koje samostalno primjenjuju pravo EU-a. |
|
7. |
U proteklim su godinama, uz financijsku potporu ili izravno sudjelovanje Europske unije pokrenute inicijative kojima se podupiru navedeni ciljevi, kao što su metatražilica Mreže predsjednika vrhovnih sudova Europske unije, baze podataka Dec.Nat i Jurifast Udruženja državnih savjeta i najviših upravnih sudova Europske unije, baza podataka JURE (Jurisdiction Recognition Enforcement – Nadležnosti, priznavanje, izvršavanje) Europske komisije, EUR-Lex i baza podataka o sudskoj praksi Agencije Europske unije za temeljna prava. |
|
8. |
U okviru potpore tim inicijativama i njihove primjene postalo je jasno da su takve baze podataka potrebne, no iskustvo je pokazalo da je pretraživanje tih baza podataka često vrlo složeno i neprilagođeno korisnicima. |
|
9. |
Studija posebne skupine u okviru Radne skupine za e-pravo pokazala je da su ti problemi, osim problema s višejezičnosti, uglavnom posljedica nedostatka ujednačenih identifikatora sudske prakse. Na nacionalnoj razini postoje razni sustavi za identifikaciju, od kojih je neke odredio sud, dok se drugi razlikuju prema operatoru. Za baze podataka osmišljene u svrhu pretraživanja sudske prakse u različitim državama članicama, od kojih je prethodno navedeno tek nekoliko primjera, ponekad se uspostavlja njihov vlastiti sustav za identifikaciju, a ponekad se upotrebljava jedan ili više postojećih nacionalnih sustava brojčanog označivanja. Pretraživanje i citiranje sudske prakse u prekograničnom kontekstu stoga je iznimno zahtjevno jer je moguće da identifikatori koji se izdaju u jednom sustavu nisu usklađeni s drugim sustavima. |
|
10. |
U navedenoj studiji jasno je navedeno da postoje usporedivi problemi s metapodacima koji se upotrebljavaju za opis sudske prakse. Zbog činjenice da se u gotovo svim nacionalnim i europskim bazama podataka upotrebljavaju različita pravila za nazivlje i oblikovanje metapodataka sucima, pravosudnim djelatnicima i građanima otežava se to da na učinkovit i korisnicima prilagođen način obavljaju prekogranična pretraživanja sudske prakse. |
III. TRAŽENJE RJEŠENJA
|
11. |
U skladu s načelom proporcionalnosti, načelom decentralizacije koje je potvrđeno u akcijskim planovima za europsko e-pravosuđe i načelima Europskog okvira interoperabilnosti, jedinstvena centralizirana europska baza podataka o sudskoj praksi ne bi trebala zamijeniti nacionalna rješenja. Štoviše, zbog posebnih potreba korisnika u određenim područjima prava potrebne su različite baze podataka s različitim funkcijama, bilo da su javne ili komercijalne prirode. |
|
12. |
Stoga je, kako bi se […] olakšao daljnji razvoj baza podataka o europskoj sudskoj praksi, ali i […] pomoglo pravosudnim djelatnicima i građanima pri uporabi tih baza podataka, neophodno uspostaviti zajednički sustav za identifikaciju, citiranje i metapodatke sudske prakse. Takav zajednički standard bio bi u skladu s načelima iz prethodnog stavka. |
|
13. |
Za identifikaciju sudskih odluka trebalo bi upotrebljavati standardni identifikator koji je prepoznatljiv, čitljiv i razumljiv ljudima i računalima te koji je u skladu s tehnološkim standardima. Istodobno je poželjno da nacionalni sustavi za identifikaciju mogu funkcionirati usporedno s takvim europskim standardom, ali i da europski standard može poslužiti kao isključivi nacionalni standard za one zemlje koje to žele. |
|
14. |
Zbog toga što se organizacija sudova i računalne aplikacije kojima se sudovi koriste razlikuju ne samo među državama članicama, već i unutar država članica, trebalo bi biti moguće da svaki sud zasebno uvede sustav za identifikaciju i metapodatke. |
|
15. |
U skladu s navedenim načelima proporcionalnosti i decentralizacije, odluke o sudjelovanju sudova u tom sustavu za identifikaciju i metapodatke sudske prakse moraju se donijeti na nacionalnoj razini. |
|
16. |
Budući da je za provedbu i uporabu sustava za identifikaciju i metapodatke sudske prakse iznimno važno da ga sudovi i vlade država članica prihvaćaju, savjetovanja o toj preporuci održana su u Mreži predsjednika vrhovnih sudova Europske unije, Udruženju državnih savjeta i najviših upravnih sudova Europske unije, Europskoj mreži sudbenih vijeća, u okviru inicijative LEX, na radionici CEN/Metalex, u okviru inicijative Semic.EU, u Europskoj komisiji, na Sudu Europske unije i u Uredu za publikacije Europske unije. Europski identifikator zakonodavstva i Akoma Ntoso također su uzeti u obzir kako bi se optimizirala interoperabilnost s tim standardima. |
|
17. |
Građane i pravosudne djelatnike trebalo bi dobro informirati o sustavu za identifikaciju i metapodatke. Nadalje, kako bi se poboljšale mogućnosti pronalaska sudske prakse koja je opremljena identifikatorom i metapodacima kako je opisano u Prilogu I., te bi sudske odluke trebalo moći pretraživati po identifikatoru i najmanjem skupu metapodataka putem zajedničke tražilice. Ta zajednička tražilica po strukturi bi trebala biti decentralizirana i ugrađena u europski portal e-pravosuđe. Iako zajednička tražilica pospješuje upotrebljivost sustava za identifikaciju i metapodatke, ona ne bi trebala biti preduvjet za uvođenje identifikatora i metapodataka na nacionalnoj razini. |
|
18. |
Zajednička tražilica trebala bi omogućiti indeksiranje odluka s internetskih stranica pravosudnih tijela, ali i drugih internetskih stranica kojima se širi sudska praksa, npr. u obliku sažetih ili prevedenih verzija. |
IV. PROŠIRENJA I POBOLJŠANJA ECLI-JA
|
19. |
Osam godina nakon usvajanja prve verzije ovih zaključaka Vijeća, ECLI je u javne baze podataka sa sudskim odlukama uvelo 17 država članica, Sud Europske unije, Europski sud za ljudska prava i žalbeno vijeće Europske patentne organizacije. Tražilica ECLI, koju je izradila Europska komisija u skladu sa stavkom 27. točkom (f), upotrebljava mnoge od tih baza podataka. |
|
20. |
ECLI se upotrebljava kao jedini ili dodatni način citiranja u brojnim jurisdikcijama. U „Zaključcima Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o najboljoj praksi u vezi s objavom sudskih odluka na internetu” (1) uporaba ECLI-ja i povezivanje nacionalnih baza podataka sudske prakse s tražilicom ECLI utvrđeni su kao najbolja praksa. |
|
21. |
Bez obzira na to što se može smatrati da je ECLI doprinio većoj pristupačnosti i kvaliteti pravnih informacija u korist pravne zajednice, pokazali su se neki nedostaci okvira ECLI. Istodobno, tehnološki razvoj i nove spoznaje pružaju mogućnosti za poboljšanja koja bi mogla koristiti pravnoj zajednici. Stoga bi određena poboljšanja i proširenja tog standarda mogla biti korisna. |
|
22. |
Međutim, s obzirom na opseg provedbe ECLI-ja, tehničke izmjene ili proširenja standarda ne bi smjeli ugroziti ulaganja u trenutačnu i aktualnu provedbu. U tom kontekstu jurisdikcije koje su uvele ECLI:
|
|
23. |
Poboljšanja i proširenja izvornog standarda ECLI mogu se sažeti na sljedeći način:
|
|
24. |
Specifikacije za ECLI-XL opisane su u dijelu II. Priloga I., dok su dodatni metapodaci dodani u dijelu III. Priloga I. |
|
25. |
Priručnik za pravnu zajednicu o uporabi identifikatora ECLI i ECLI-XL nalazi se u Prilogu II. |
V. UVOĐENJE ECLI-JA
|
26. |
Države članice pozvane su da, na dobrovoljnoj osnovi, na nacionalnoj razini uvedu europski identifikator sudske prakse (ECLI) i najmanji skup ujednačenih metapodataka za sudsku praksu. |
|
27. |
Sljedeće preporuke primjenjivale bi se na države članice koje odluče uvesti ECLI i najmanji skup ujednačenih metapodataka za sudsku praksu:
|
PRILOG I.
Tehničke specifikacije, organizacija i provedba
I. FORMAT EUROPSKOG IDENTIFIKATORA SUDSKE PRAKSE
|
1. |
Europski identifikator sudske prakse (ECLI) mora se sastojati od sljedećih pet elemenata navedenih u sljedećem redoslijedu:
|
|
2. |
Pet elemenata ECLI-ja, kako su definirani u prethodnom odjeljku, moguće je oblikovati u jednoj od dviju sintaksi, koje su u potpunosti istovrijedne i može ih se naizmjence upotrebljavati.
|
|
3. |
Razmaci ili interpunkcijski znakovi ne bi se smjeli pojavljivati unutar sastavnih dijelova ECLI-ja niti između njih, osim onih navedenih pod 1.-e i 2. |
|
4. |
Slova u svim sastavnim dijelovima moraju biti alfanumerički znakovi latinice. |
|
5. |
Ako su elementi ECLI-ja razdvojeni dvotočkom, slova u sastavnim dijelovima opisanima pod 1.a, 1.b, 1.c i 1.e po mogućnosti su velika slova; međutim, uporaba velikih ili malih slova ne smije dovesti do razlike u značenju. Ako su elementi razdvojeni kosom crtom, sva slova moraju biti mala slova. |
|
6. |
Kako ne bi došlo do smetnji pri njegovoj uporabi ili do smanjene razumljivosti, ECLI se ne smije proširiti nijednim drugim sastavnim elementom, osim onima opisanima u odjeljku II. |
|
7. |
Polje imena (namespace) ECLI-ja mora se registrirati na adresi: https://e-justice.europa.eu/ecli. |
II. JEZIK PROŠIRENJA ZA ECLI
|
8. |
Okvir ECLI temelji se na načelima uvjeta za funkcionalnost bibliografskih zapisa (FRBR), na kojima se temelje i drugi standardi u području pravne informatike, npr. CEN-Metalex, URN:LEX i Legal DocML (Akoma Ntoso). |
|
9. |
Oznaka „ECLI” namijenjena je isključivo za identifikator na razini djela i na razini dokumenta. |
|
10. |
Kako bi se identificiralo ili uputilo na razinu izraza ili pojavnog oblika i/ili na određene dijelove sudske odluke, trebalo bi upotrebljavati jezik proširenja za ECLI (ECLI-XL), kako je opisano u ovom odjeljku. |
A. Identifikator na razini izraza
|
11. |
Izraz je svaka vremenska, jezična i/ili urednička verzija sudske odluke na razini djela. Različite izraze moguće je nepogrešivo identificirati s pomoću sintakse opisane u ovom odjeljku. |
|
12. |
Elementi za identifikaciju određenog izraza:
|
|
13. |
Element vremenske varijante:
|
|
14. |
Element koji se odnosi na sastavljača:
|
|
15. |
Element jezika:
|
|
16. |
Element sveobuhvatnosti:
|
|
17. |
Element izraza vezan za pojedinog sastavljača:
|
B. Identifikator na razini pojavnog oblika
|
18. |
Pojavni oblik fizičko je ostvarenje izraza. Postoji samo jedan element za navođenje pojavnog oblika. Element pojavnog oblika:
|
C. Dijelovi
|
19. |
Preporučuje se strukturirati i označivati sudske odluke na takav način da je njihove pojedine dijelove moguće nedvojbeno identificirati. Preporučuje se upotrebljavati sintaksu opisanu u ovom odjeljku. Ako se upotrebljavaju drugi identifikatori dijelova, preporučljivo je predvidjeti mehanizam za mapiranje i objaviti ga na internetskim stranicama ECLI. Čak i ako u sudskim odlukama nije moguće identificirati određene dijelove, sintaksa u ovom odjeljku može se upotrijebiti za kreiranje URI-jeva za upućivanje na određene dijelove sudskih odluka. |
|
20. |
Identifikator dijelova može se upotrebljavati na razini djela, na razini izraza i na razini pojavnog oblika. |
|
21. |
Ako se upotrebljava, identifikator dijelova treba navesti neposredno nakon zadnjeg elementa kojim se identificira cjeloviti identifikator sudske odluke, koji može biti ECLI, element izraza ECLI-XL ili element pojavnog oblika ECLI-XL. |
|
22. |
Dijelu uvijek prethodi „#”. |
|
23. |
Ako se upotrebljava kao identifikator, dio se upotrebljava za identifikaciju jednog dijela. |
|
24. |
Ako se upotrebljava za upućivanje, dio može također upućivati na više dijelova. |
|
25. |
Jedinstveni dio sastoji se od oznake iza koje slijedi brojčani element. |
|
26. |
Element oznake obvezan je i mora biti (engleska) kratica sa sljedećeg popisa (cjeloviti termin/objašnjenje nalazi se u zagradama):
|
|
27. |
Element brojčanog označivanja nalazi se neposredno iza elementa oznake, bez interpunkcije ili bjeline. |
|
28. |
Element brojčanog označivanja:
|
|
29. |
Jedinstveni dio može imati hijerarhijsku strukturu, pri čemu se najviši dio navodi prvi. Ugniježđeni elementi razdvajaju se crticom. Nema pravila o mogućim hijerarhijama, osim što se u jednoj hijerarhiji ne mogu kombinirati hijerarhijski elementi s istim oznakama. |
|
30. |
Sastavljeni dio:
|
D. Rezolucija
|
31. |
Trebalo bi pripaziti na to da se za svaku aplikaciju koja ne može raščlaniti ECLI-XL ti dodaci ne uzimaju u obzir. To se može postići skraćivanjem svega od prve zagrade („(”) (i uključno s njom) ili, ako se ne upotrebljava HTTP, od oznake („#”) ovisno o tome što je prvo. |
|
32. |
Na internetskim stranicama za koje je izrađen mehanizam za preusmjeravanje URI-ja ECLI-XL na točan izraz, pojavni oblik ili dio, trebalo bi predvidjeti metodu postupanja s URI-jevima ECLI-XL koji ne postoje na određenim internetskim stranicama. To bi se, primjerice, moglo provesti preusmjeravanjem na pregled verzija ECLI koje su dostupne umjesto tražene verzije ili odlučivanjem o „najsličnijim rezultatima” koje bi trebalo prikazati. |
III. METAPODACI
A. Uvod
|
33. |
Odjeljak B sadržava shemu metapodataka iz izvorne verzije ovih zaključaka Vijeća. Odjeljak C sadržava ažurirani i prošireni pregled metapodataka. Kako se ne bi zakomplicirali podatkovni modeli i funkcioniranje nacionalnih baza podataka i njihovih poveznica sa sučeljem za pretraživanje ECLI, nova shema metapodataka u potpunosti uključuje i nadovezuje se na izvornu shemu metapodataka, iako je iz tehničke perspektive bilo moguće odabrati druga pravila o nazivlju. Iznimno su i u odjeljku C uzete u obzir prilagodbe izvorne sheme koje su uvedene u shemu XML koja se upotrebljava za poveznice između repozitorija država članica i sučelja za pretraživanje ECLI. |
B. Izvorna shema metapodataka
|
34. |
Kako bi se poboljšala razumljivost i mogućnost pronalaženja sudske prakse, svaki dokument koji sadrži sudsku odluku trebao bi sadržavati skup metapodataka kako je opisano u ovom odjeljku. Ti bi se metapodaci trebali što je više moguće opisati u skladu sa standardima iz Dublinske inicijative za metapodatkovne opise (u nastavku teksta: DCMI), kako je nadalje utvrđeno u ovom odjeljku. |
|
35. |
Svaki dokument koji je presuda ili njezin opis trebao bi sadržavati, a u slučaju da mora biti pretraživ putem sučelja opisanog u dijelu VI., mora sadržavati sljedeće metapodatke:
|
|
36. |
Svaki dokument koji je presuda može sadržavati i sljedeće metapodatke:
|
|
37. |
Svi metapodaci u ovom odjeljku koji nemaju fiksni format ili se ne temelje na shemi moraju imati jezični atribut. |
C. Revidirana shema metapodataka
|
38. |
Metapodaci mogu postojati na različitim razinama domene FRBR (uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa). U ovom odjeljku utvrđeni su za razinu djela, izraza i pojavnog oblika. Metapodaci su klasificirani prema razinama FRBR-a na temelju cilja naredbe na razini metapodataka, a ne na temelju razine FRBR-a na kojoj autor metapodataka djeluje („creator” (autor) za djelo, „compiler” (sastavljač) za izraz ili „editor” (urednik) za pojavni oblik). Stoga svaki sastavljač može sastaviti naredbe na razini metapodataka o razini djela i o vlastitom izrazu, ne o izrazima drugog sastavljača. |
|
39. |
Revidirana i proširena shema metapodataka može se upotrebljavati neovisno od upotrebe ECLI-XL. |
|
40. |
Metapodaci su oblikovani u funkcionalnoj specifikaciji. Ne postoji propisani tehnički okvir za izražavanje metapodataka, kako se ne bi nametalo bilo koje tehničko rješenje. Komisija bi u suradnji sa Stručnom skupinom za ECLI trebala razviti tehnički standard u svrhu standardizacije razmjene metapodataka između tražilice ECLI i nacionalnih repozitorija. |
|
41. |
Tablice u sljedećim odjeljcima, u kojima se određuju metapodaci djela, izraza i pojavnog oblika, sadrže sljedeće stupce:
|
|
42. |
Metapodaci na razini djela
|
|
43. |
Metapodaci na razini djela
|
|
44. |
Metapodaci na razini pojavnog oblika
|
IV. NACIONALNA PROVEDBA
A. Nacionalni koordinator za ECLI
|
45. |
Svaka država članica koja upotrebljava ECLI mora imenovati vladinu ili pravosudnu organizaciju kao nacionalnog koordinatora za ECLI. Određena zemlja ne smije imati više od jednog koordinatora za ECLI. |
|
46. |
Nacionalni koordinator za ECLI odgovoran je za:
|
|
47. |
Nacionalni koordinator za ECLI trebao bi na internetskim stranicama ECLI-ja objaviti, kako je definirano u dijelu V., informacije o sastavu rednog broja sastoji i druge informacije u vezi s načinom provedbe ECLI-ja. |
|
48. |
Ako je unutar države članice uporaba oznake „XX” kao oznake suda dopuštena za odluke iz drugih jursidikcija, nacionalni koordinator za ECLI trebao bi, ako su unutar druge nadležnosti tim odlukama dodijeljeni lokalni ECLI-jevi, poduzeti odgovarajuće mjere da se ti identifikatori XX-ECLI zamijene lokalnim ECLI-jevima, uporabom elementa <ReplacedBy/>. Nijedan koordinator za ECLI nije obvezan navesti u elementu <Replaces/> identifikatore ECLI s oznakom suda „XX” koju su možda dodijelile druge države članice. |
B. Provedba
|
49. |
Nacionalna provedba ECLI-ja nacionalna je obveza, neovisno o mogućoj dostupnosti europskih sredstava. |
|
50. |
Sudovi u jednoj zemlji mogu se pridružiti sustavu ECLI u različitim razdobljima. |
|
51. |
Kako bi se olakšalo jednostavno upućivanje, ECLI bi se također trebao upotrebljavati u fizičkim oblicima same presude. |
|
52. |
Savjetuje se da se ECLI dodijeli svim presudama koje se donose, a ne samo onima koje se objavljuju na internetskim stranicama pravosudnih tijela. |
|
53. |
ECLI se može dodijeliti povijesnim presudama. Takav se pristup potiče. |
|
54. |
Na nacionalnoj razini dodjelu ECLI-ja bi trebalo organizirati u okviru zasebne službe, u skladu sa smjernicama Europskog okvira interoperabilnosti. |
|
55. |
Ako je ECLI uključen u odluku suda ili otisnut na njoj, savjetuje se da bude prikazan ne samo u sintaksi s dvotočkom, već i kao HTTP URI pojavnog oblika. Potonje bi se moglo označiti kao „ovaj dokument”, „ova verzija” ili usporedivom oznakom. |
V. INTERNETSKE STRANICE ECLI
|
56. |
Trebalo bi izraditi internetske stranice ECLI; internetske stranice trebale bi biti dio europskog portala e-pravosuđe. |
|
57. |
Internetske stranice trebale bi sadržavati:
|
VI. TRAŽILICA ECLI
|
58. |
Trebala bi postojati tražilica ECLI za pretraživanje sudskih odluka prema ECLI-ju, metapodacima i tekstu. |
|
59. |
U sladu s akcijskim planom za e-pravosuđe tražilica ECLI trebala bi po prirodi biti decentralizirana: cilj baze podataka na europskoj razini ne bi trebao biti zamjena nacionalnih rješenja. |
|
60. |
Europska komisija odgovorna je za tehničko funkcioniranje tražilice ECLI. |
|
61. |
Komisija mora voditi registar sastavljača izraza koji bi trebao biti dostupan putem tražilice ECLI. |
|
62. |
Tražilica ECLI trebala bi imati RESTful API. |
|
63. |
Za krajnje korisnike tražilica ECLI mora biti dostupna putem internetskih stranica ECLI, iako ne mora biti sastavni tehnički dio tih stranica. |
|
64. |
Europska komisija na raspolaganje mora staviti dobro opisano sučelje za indeksaciju baza podataka sa sudskim odlukama putem tražilice ECLI. |
|
65. |
U slučaju zlouporabe ili neprimjerenog ponašanja Komisija zadržava pravo da organizaciji uskrati pravo povezivanja na tražilicu ECLI ili da isključi organizaciju u slučaju sustavnih kršenja. |
|
66. |
Funkcija za pretvaranje imena domene mora biti dostupna na stranici https://e-justice.europa.eu/ecli/, što znači da će ECLI utipkan nakon te adrese prikazati dostupne podatke o tom ECLI-ju putem sučelja za pretraživanje. Osim toga, upotrebljavati se može i adresa https://ecli.eu. |
VII. ECLI U EU-u
|
67. |
Koordinator za ECLI za jurisdikcije EU-a jest Sud Europske unije. |
|
68. |
Prema potrebi u Prilogu I. „zemlja” ili „država članica” trebalo bi se tumačiti kao „EU”. |
PRILOG II.
Uporaba identifikatora ECLI i ECLI-XL u pravnim tekstovima
|
1. |
Naziv „ECLI” trebao bi se upotrebljavati samo za navođenje sudske odluke na razini djela. |
|
2. |
Savjetuje se upotreba ECLI-ja za citiranje sudskih odluka, kao preferirani ili dodatni način citiranja. |
|
3. |
Ako se upotrebljava za citiranje, ECLI bi uvijek trebao biti napisan u cijelosti. Ne bi trebalo izostaviti nijedan element. |
|
4. |
Ako se ECLI-ji citiraju u tekstovima namijenjenima tome da ih čitaju ljudi, preporuča se uporaba sintakse s dvotočkom s malim ili velikim tiskanim slovima, ovisno čemu se daje prednost. |
|
5. |
Ako se u pravnim dokumentima upućuje na sudske odluke, u većini slučajeva predviđeno je da se upućuje na razinu djela, neovisno o određenoj jezičnoj, vremenskoj, uredničkoj ili drugoj varijanti. Stoga bi ECLI trebalo upotrebljavati za takvo upućivanje, bez ikakvog navođenja posebne varijante. |
|
6. |
Iznimke od ovog pravila mogu postojati ako se, iz pravnih ili dokumentacijskih razloga, mora izričito uputiti na određenu varijantu, npr. ako se uspoređuju dvije jezične varijante. |
|
7. |
ECLI-XL osmišljen je kako bi se na tehnički način mogla napraviti razlika među takvim varijantama; međutim, snažno se preporučuje da se ECLI-XL ne prikazuje u tekstovima koji su namijenjeni tome da ih čitaju ljudi, već da se upućivanje na cijeli ECLI-XL navede u bilješci ili kao tehnički kod u poveznici. |
|
8. |
Ako se u informacijskim sustavima prednost daje usmjeravanju korisnika na određeni izraz ili pojavni oblik sudske odluke, iako takve varijante nemaju pravnu važnost, povezivanje bi trebalo biti uspostavljeno tako (npr. uporabom stilskog uzorka, engl. stylesheet) da su korisnici zaštićeni od svih informacija koje bi mogle dovesti do nesporazuma o predviđenoj razini upućivanja. |
|
9. |
Za razliku od posebnog izraza ili pojavnog oblika sudske odluke, upućivanja u pravnim tekstovima na posebne dijelove presude navode se izričito i namjerno. S obzirom na to da je ECLI-XL podložan pogreškama u slučajevima u kojima bi upućivanja na dijelove izrađivali ili čitali ljudi, snažno se preporučuje da se takva upućivanja na dijelove upotrebljavaju samo u poveznicama i drugim strojno čitljivim kodovima, ili kao dodatne informacije u bilješkama, a dijelove bi trebalo opisati u tekstu u skladu s lokalnim tradicijama ili smjernicama za citiranje. |
|
24.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 360/23 |
Izjava Komisije
(2019/C 360/02)
Komisija napominje da Unija ima isključivu vanjsku nadležnost u pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla i da kao samostalna stranka pristupa Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma. To proizlazi iz presude Suda Europske unije od 25.10.2017. (predmet C-389/15 – Komisija protiv Vijeća). S obzirom na isključivu vanjsku nadležnost EU-a, države članice ne mogu postati samostalne stranke Ženevskog akta i više ne bi trebale same štititi oznake zemljopisnog podrijetla koje su nedavno registrirale treće zemlje članice lisabonskog sustava. Imajući na umu osobite okolnosti s obzirom na to da su BG, CZ, SK, FR, HU, IT i PT već dugo potpisnice Lisabonskog sporazuma, da u okviru tog sporazuma imaju registrirano veliko intelektualno vlasništvo i da je potreban neometan prijelaz, Komisija je bila spremna napraviti iznimku i pristati na to da samo u ovom slučaju tih sedam država članica dobije dopuštenje pristupiti Ženevskom aktu u interesu EU-a.
Komisija se snažno protivi ustrajavanju Vijeća na mogućnosti da se svim državama članicama EU-a koje to žele dopusti da, uz Uniju, samostalno ratificiraju Ženevski akt ili mu pristupe, opravdavajući to regularizacijom prava glasa Unije u smislu članka 22. stavka 4. točke (b) podtočke ii. Ženevskog akta, a ne navedenim osobitim okolnostima.
Komisija usto podsjeća da, s obzirom na to da Unija ima internu nadležnost za oznake poljoprivrednog zemljopisnog podrijetla, države članice EU-a ne mogu imati vlastite nacionalne sustave zaštite poljoprivrednog zemljopisnog podrijetla.
Stoga Komisija zadržava svoja prava, uključujući pravo da posegne za pravnim lijekom protiv odluke Vijeća i smatra da taj slučaj nikako ne može biti presedan za bilo koje druge postojeće ili buduće međunarodne sporazume/sporazume Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, posebno ako je EU već sam ratificirao međunarodne sporazume na temelju svoje isključive nadležnosti, ali ne i samo u tim slučajevima.
Europska komisija
|
24.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 360/24 |
Tečajna lista eura (1)
23. listopada 2019.
(2019/C 360/03)
1 euro =
|
|
Valuta |
Tečaj |
|
USD |
američki dolar |
1,1123 |
|
JPY |
japanski jen |
120,63 |
|
DKK |
danska kruna |
7,4707 |
|
GBP |
funta sterlinga |
0,86408 |
|
SEK |
švedska kruna |
10,7385 |
|
CHF |
švicarski franak |
1,1004 |
|
ISK |
islandska kruna |
138,90 |
|
NOK |
norveška kruna |
10,1775 |
|
BGN |
bugarski lev |
1,9558 |
|
CZK |
češka kruna |
25,638 |
|
HUF |
mađarska forinta |
329,11 |
|
PLN |
poljski zlot |
4,2786 |
|
RON |
rumunjski novi leu |
4,7603 |
|
TRY |
turska lira |
6,4318 |
|
AUD |
australski dolar |
1,6252 |
|
CAD |
kanadski dolar |
1,4558 |
|
HKD |
hongkonški dolar |
8,7235 |
|
NZD |
novozelandski dolar |
1,7361 |
|
SGD |
singapurski dolar |
1,5161 |
|
KRW |
južnokorejski von |
1 303,45 |
|
ZAR |
južnoafrički rand |
16,3217 |
|
CNY |
kineski renminbi-juan |
7,8684 |
|
HRK |
hrvatska kuna |
7,4418 |
|
IDR |
indonezijska rupija |
15 604,46 |
|
MYR |
malezijski ringit |
4,6578 |
|
PHP |
filipinski pezo |
56,765 |
|
RUB |
ruski rubalj |
71,0887 |
|
THB |
tajlandski baht |
33,730 |
|
BRL |
brazilski real |
4,5459 |
|
MXN |
meksički pezo |
21,3268 |
|
INR |
indijska rupija |
78,8245 |
(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.
OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
|
24.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 360/25 |
Obavijest Vlade Republike Poljske u vezi s Direktivom 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika
Obavijest o zahtjevu za koncesiju za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina
(2019/C 360/04)
ODJELJAK I.: PRAVNA OSNOVA
|
1. |
Članak 49.ec stavak 2. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu od 9. lipnja 2011. (Dziennik Ustaw (Službeni list zakonâ) 2019., oznaka 868., kako je izmijenjena). |
|
2. |
Direktiva 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika (SL L 164, 30.6.1994., str. 3. posebno izdanje na poljskom jeziku: poglavlje 6., svezak 2., str. 262.). |
ODJELJAK II.: SUBJEKT KOJI OBJAVLJUJE POZIV NA PODNOŠENJE ZAHTJEVA
|
Ime: Ministarstvo zaštite okoliša |
|
Poštanska adresa: ul. Wawelska 52/54, 00-922 Varšava, Poljska |
|
Tel. +48 223692449 |
|
Faks +48 223692460 |
|
Internet: www.gov.pl/web/srodowisko |
ODJELJAK III.: PREDMET POSTUPKA
1. Informacije o podnošenju zahtjeva za koncesiju:
zahtjev za koncesiju za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Września” podnesen je tijelu za davanje koncesije.
2. Vrste aktivnosti za koje se daje koncesija:
koncesija za traženje i istraživanje ležišta nafte i prirodnog plina te vađenje nafte i prirodnog plina na području „Września”, u koncesijskom bloku 208.
3. Područje na kojem će se provoditi aktivnosti:
granice područja utvrđene su linijama kojima se povezuju točke sa sljedećim koordinatama prema koordinatnom sustavu PL-1992:
|
Točka br. |
X [PL-1992] |
Y [PL-1992] |
|
1 |
5 159 30, 240 |
3 980 83, 120 |
|
2 |
5 159 63, 510 |
3 982 08, 960 |
|
3 |
5 153 76, 160 |
4 321 38, 190 |
|
4 |
4 875 44, 580 |
4 316 28, 470 |
|
5 |
4 881 33, 210 |
3 975 06, 680 |
|
6 |
4 973 98, 760 |
3 976 98, 610 |
|
7 |
5 159 30, 234 |
3 980 83, 120 |
Površina vertikalne projekcije područja iznosi 950,19 km2.
Administrativno područje:
Velikopoljsko vojvodstvo;
okrug Gniezno, seoske općine Gniezno, Łubowo, Niechanowo, gradske/seoske općine Czerniejewo, Witkowo, gradska općina Gniezno;
okrug Słupca, seoske općine Orchowo, Słupca, Ostrowite, Powidz, Strzałkowo, gradska općina Słupca;
okrug Września, seoska općina Kołaczkowo, gradske/seoske općine Miłosław, Września, Nekla.
4. Rok za podnošenje zahtjeva za koncesiju koje podnose drugi subjekti zainteresirani za aktivnosti za koje se dodjeljuje koncesija jest 90 dana od dana objave obavijesti u Službenom listu Europske unije.
Zahtjeve za dodjelu koncesije potrebno je podnijeti Ministarstvu zaštite okoliša najkasnije do podneva (po srednjoeuropskom vremenu/srednjoeuropskom ljetnom vremenu) posljednjeg dana razdoblja od 180 dana koje počinje teći od datuma objave obavijesti u Službenom listu Europske unije.
5. Kriteriji za ocjenjivanje zahtjeva i način njihova ponderiranja, utvrđeni na temelju članka 49.k stavaka 1., 1.a i 3. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu:
Zaprimljeni zahtjevi ocjenjivat će se na temelju sljedećih kriterija:
|
30 % – |
opseg i raspored predloženih geoloških radova, uključujući geološke operacije, ili predloženih rudarskih operacija; |
|
20 % – |
opseg i raspored obveznog uzimanja uzoraka dobivenih tijekom geoloških operacija, uključujući uzimanje cilindričnih uzoraka jezgre. |
|
20 % – |
financijski kapaciteti kojima se u odgovarajućoj mjeri jamči da će se provesti aktivnosti povezane s traženjem i istraživanjem ležišta ugljikovodika odnosno s vađenjem ugljikovodika, a posebno izvori i metode financiranja predviđenih aktivnosti, uključujući udio vlastitih sredstava i vanjskog financiranja; |
|
20 % – |
tehnologija predložena za izvođenje geoloških radova, uključujući geološke operacije ili rudarske operacije; |
|
5 % – |
tehnički kapaciteti za traženje i istraživanje ležišta ugljikovodika odnosno za vađenje ugljikovodika, a posebno raspoloživost odgovarajućih tehničkih, organizacijskih, logističkih i ljudskih resursa (uključujući 2 % za opseg suradnje, uzimajući u obzir razvoj i primjenu inovativnih rješenja za traženje, istraživanje i vađenje ugljikovodika, sa znanstvenim tijelima koja provode geološka istraživanja u Poljskoj, te analitičkih alata, tehnologija i metoda za traženje ležišta ugljikovodika koji uzimaju u obzir poljske geološke specifičnosti i koji se mogu primijeniti u tim uvjetima); |
|
5 % – |
iskustvo u traženju i istraživanju ležišta ugljikovodika ili vađenju ugljikovodika uz osiguravanje sigurnog rada, zaštite zdravlja i života ljudi i životinja te zaštite okoliša; |
Ako nakon ocjenjivanja ponuda na temelju prethodno navedenih kriterija dvije ili više ponuda imaju isti broj bodova, iznos naknade za utvrđivanje prava na rudarenje koja će se plaćati tijekom faze traženja i istraživanja upotrijebit će se kao dodatni kriterij koji omogućuje konačni odabir između predmetnih ponuda.
ODJELJAK IV.: DODATNE INFORMACIJE
IV.1. Zahtjevi se dostavljaju na sljedeću adresu:
|
Ministarstvo zaštite okoliša |
|
Departament Geologii i Koncesji Geologicznych (Odjel za geologiju i geološke koncesije) |
|
ul. Wawelska 52/54 |
|
00-922 Warszawa/Varšava |
|
POLOSKA/POLJSKA |
IV.2. Dodatne informacije:
|
— |
internetska stranica Ministarstva zaštite okoliša: https://www.gov.pl/web/srodowisko |
|
— |
Odjel za geologiju i geološke koncesije
|
IV.3. Odluka o prihvatljivosti zahtjeva:
zahtjeve mogu podnijeti subjekti za koje je izdana odluka kojom se potvrđuje pozitivan ishod kvalifikacijskog postupka, u skladu s člankom 49.a stavkom 17. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu.
IV.4. Minimalna naknada za utvrđivanje prava na rudarenje:
najniži iznos naknade za utvrđivanje prava na rudarenje u području „Września” tijekom petogodišnjeg početnog razdoblja za fazu traženja i istraživanja iznosi 212 833,06 PLN (dvjesto dvanaest tisuća osamsto trideset i tri zlota i šest groša) godišnje. Godišnja naknada za utvrđivanje prava na rudarenje u svrhu traženja i istraživanja minerala indeksira se u skladu s prosječnim godišnjim indeksima potrošačkih cijena, kumulativno utvrđenima za razdoblje od sklapanja ugovora do godine koja prethodi datumu plaćanja naknade, kako ih objavljuje ravnatelj Središnjeg statističkog ureda u Službenom listu Poljske (Monitor Polski).
IV.5. Davanje koncesije i utvrđivanje prava na rudarenje
Nakon što zaprimi stajališta ili sporazume propisane Zakonom o geološkim istraživanjima i rudarstvu, tijelo za davanje koncesije dodijelit će koncesiju za traženje ili istraživanje ležišta ugljikovodika te vađenje ugljikovodika:
|
1. |
subjektu koji je podnio zahtjev koji je dobio najvišu ocjenu; ili |
|
2. |
ako je najvišu ocjenu dobio zahtjev koji je zajednički podnijelo više subjekata, strankama ugovora o suradnji, nakon što taj ugovor dostave tijelu za davanje koncesije |
– te istodobno neće dodijeliti koncesiju ostalim subjektima (članak 49.ee stavak 1. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu).
Tijelo za davanje koncesije sklopit će ugovor o pravu na rudarenje sa subjektom koji je podnio zahtjev koji je dobio najvišu ocjenu te, ako je najvišu ocjenu dobio zahtjev koji je zajednički podnijelo više subjekata, sa svim subjektima koji su podnijeli zajednički zahtjev (članak 49.ee stavak 2. Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu). Kako bi mogao provoditi aktivnosti povezane s traženjem i istraživanjem ležišta ugljikovodika te vađenjem ugljikovodika u Poljskoj, operater mora biti nositelj prava na rudarenje, kao i nositelj koncesije.
IV.6. Uvjeti za zahtjeve za koncesiju i dokumenti koje podnositelji zahtjeva moraju podnijeti
U članku 49.eb Zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu utvrđeni su sastavni dijelovi zahtjeva za koncesiju.
Kao svrhu radova, uključujući geološke operacije, trebalo bi navesti starost geoloških formacija (geološka svrha) na kojima će se provoditi geološki radovi trebalo bi navesti.
IV.7. Minimalna kategorija ležišta za istraživanje:
kategorija C je minimalna kategorija za istraživanje za ležišta nafte i prirodnog plina u području „Września”.
|
24.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 360/28 |
Popis trustova i sličnih pravnih aranžmana uređenih pravom država članica koji su priopćeni Komisiji
(2019/C 360/05)
Ovaj konsolidirani popis objavljuje Europska komisija u skladu s člankom 31. stavkom 10. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (1), o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ, kako je izmijenjena. Popis se odnosi isključivo na trustove ili slične pravne aranžmane koje su priopćile države članice do 10. rujna 2019.
|
Država članica |
Trust ili sličan pravni aranžman priopćen Komisiji |
||||||
|
Belgija |
Fideï-commis de residuo |
||||||
|
Bugarska |
Ni jedan |
||||||
|
Češka |
Svěřenský fond |
||||||
|
Danska |
Ni jedan |
||||||
|
Njemačka |
Nema obavijesti |
||||||
|
Estonija |
Ni jedan |
||||||
|
Irska |
|
||||||
|
Grčka |
Ni jedan |
||||||
|
Španjolska |
Nema obavijesti |
||||||
|
Francuska |
Fiducies |
||||||
|
Hrvatska |
Ni jedan |
||||||
|
Italija (*1) |
|
||||||
|
Cipar (*1) |
|
||||||
|
Latvija |
Ni jedan |
||||||
|
Litva |
Ni jedan |
||||||
|
Luksemburg |
|
||||||
|
Mađarska |
Vagyonkezelő alapítvány |
||||||
|
Malta |
|
||||||
|
Nizozemska (*1) |
Fonds |
||||||
|
Austrija |
Nema obavijesti |
||||||
|
Poljska |
Ni jedan |
||||||
|
Portugal |
Nema obavijesti |
||||||
|
Rumunjska |
Fiducia |
||||||
|
Slovenija |
Ni jedan |
||||||
|
Slovačka |
Ni jedan |
||||||
|
Finska |
Ni jedan |
||||||
|
Švedska |
Ni jedan |
||||||
|
Ujedinjena Kraljevina |
Nema obavijesti |
(1) SL L 141, 5.6.2015., str. 73.
(*1) Trustovi se priznaju na temelju odredbi Haške konvencije od 1. srpnja 1985. o pravu mjerodavnom za trustove i njihovu priznavanju koju je izradila Haška konferencija o međunarodnom privatnom pravu
V. Objave
POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
Europska komisija
|
24.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 360/30 |
Prethodna prijava koncentracije
(Predmet M.9591 — MHI/PT)
Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka
(Tekst značajan za EGP)
(2019/C 360/06)
1.
Komisija je 15. listopada 2019. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).
Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:
|
— |
Mitsubishi Heavy Industries, Ltd. („MHI”, Japan), |
|
— |
Primetals Technologies, Limited („PT”, Ujedinjena Kraljevina), pod zajedničkom kontrolom poduzetnika MHI i Siemens Aktiengesellschaft („Siemens AG”, Njemačka). |
Poduzetnik MHI stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad cijelim poduzetnikom PT.
Koncentracija se provodi kupnjom udjela.
2.
Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:|
— |
MHI: brodogradnja i iskorištavanje oceana, energetski sustavi, nuklearni energetski sustavi, kompresori i kompresorski sustavi, turbine, industrijski strojevi, automobilska industrija, inženjerstvo, infrastruktura i drugo, |
|
— |
PT: projektiranje i izgradnja postrojenja u metalurgiji i povezane usluge upravljanja projektima. |
3.
Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.
U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.
4.
Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.
Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:
M.9591 — MHI/PT
Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:
E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu
Faks +32 22964301
Poštanska adresa:
|
European Commission |
|
Directorate-General for Competition |
|
Merger Registry |
|
1049 Bruxelles/Brussel |
|
BELGIQUE/BELGIË |
(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).
|
24.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 360/32 |
Prethodna prijava koncentracije
(Predmet M.9499 – AXA/Cardif/SECAR)
Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka
(Tekst značajan za EGP)
(2019/C 360/07)
1.
Komisija je 16. listopada 2019. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:
|
— |
AXA (Francuska), |
|
— |
BNP Paribas Cardif (Cardif, Francuska), pod kontrolom poduzetnika BNP Paribas, |
|
— |
Société Civile pour l’Etude et l’Aménagement du Centre d’Affaires Régional de Rungis (SECAR, Francuska), pod kontrolom poduzetnika Cardif. |
Poduzetnici AXA i Cardif stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 4. Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad cijelim poduzetnikom SECAR.
Koncentracija se provodi kupnjom udjela.
2.
Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:|
— |
AXA: grupa osiguravatelja koja posluje u području životnog, zdravstvenog i drugih oblika osiguranja te upravljanja globalnim ulaganjima; |
|
— |
Cardif: grupa osiguravatelja koja posluje u području štednih i osigurateljnih proizvoda te upravljanja globalnim ulaganjima; |
|
— |
SECAR: poduzeće koje je vlasnik trgovačkog centra „Belle Épine” u Thiaisu u regiji Île-de-France. |
3.
Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.
4.
Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od deset dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:
M.9499 – AXA/Cardif/SECAR
Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:
E-pošta:COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu
Faks+32 22964301
Poštanska adresa:
|
Europska komisija |
|
Glavna uprava za tržišno natjecanje |
|
Merger Registry |
|
1049 Bruxelles/Brussel |
|
BELGIQUE/BELGIË |
(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).
|
24.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 360/33 |
Prethodna prijava koncentracije
(Predmet M.9531 – Assicurazioni Generali/Seguradoras Unidas/AdvanceCare)
(Tekst značajan za EGP)
(2019/C 360/08)
1.
Komisija je 16. listopada 2019. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).
Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:
|
— |
Assicurazioni Generali S.p.A. („Generali”, Italija); |
|
— |
Seguradoras Unidas, S.A. („Seguradoras Unidas”, Portugal) trenutačno pod kontrolom investicijskih fondova kojima upravljaju povezana društva poduzetnika Apollo Management, LP. („Apollo Group”, SAD); |
|
— |
AdvanceCare Gestão de Serviços de Saúde, S.A („AdvanceCare”, Portugal), trenutačno pod kontrolom investicijskih fondova kojima upravljaju povezana društva poduzetnika Apollo Group. |
Poduzetnik Generali stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad cijelim poduzetnicima Seguradoras Unidas i AdvanceCare.
Koncentracija se provodi kupnjom udjela.
2.
Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:|
— |
Generali: pružanje usluga osiguranja, reosiguranja, upravljanja imovinom i podrške u 60 zemalja diljem svijeta. |
|
— |
Seguradoras Unidas: pružanje usluga osiguranja u Portugalu. |
|
— |
AdvanceCare: pružanje usluga upravljanja zdravstvenim osiguranjem, procjene rizika i upravljanja potraživanjima u Portugalu. |
3.
Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.
4.
Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.
Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:
M.9531 – Assicurazioni Generali/Seguradoras Unidas/AdvanceCare
Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:
Adresa e-pošte: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu
Telefaks: +32 22964301
Poštanska adresa:
|
European Commission |
|
Directorate-General for Competition |
|
Merger Registry |
|
1049 Bruxelles/Brussel |
|
BELGIQUE/BELGIË |
(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).