PREPORUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 25. srpnja 2019.

Vijeću Europske Unije o vanjskim revizorima središnje banke Central Bank of Malta

(ESB/2019/24)

(2019/C 283/01)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 27.1.,

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro obavljaju neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)	Mandat sadašnjih vanjskih revizora središnje banke Central Bank of Malta, PricewaterhouseCoopers, prestao je nakon revizije za financijsku godinu 2018. Stoga je potrebno imenovati vanjske revizore od financijske godine 2019.

(3)	Središnja banka Central Bank of Malta izabrala je društvo KPMG kao svoje vanjske revizore za financijske godine od 2019. do 2025.,

DONIJELO JE OVU PREPORUKU:

Preporučuje se da se društvo KPMG imenuje za vanjskog revizora središnje banke Central Bank of Malta za financijske godine od 2019. do 2025.

Tečajna lista eura (1)

20. kolovoza 2019.

(2019/C 283/02)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1076
JPY	japanski jen	117,79
DKK	danska kruna	7,4560
GBP	funta sterlinga	0,91623
SEK	švedska kruna	10,7653
CHF	švicarski franak	1,0860
ISK	islandska kruna	138,10
NOK	norveška kruna	9,9638
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,796
HUF	mađarska forinta	327,23
PLN	poljski zlot	4,3552
RON	rumunjski novi leu	4,7305
TRY	turska lira	6,3328
AUD	australski dolar	1,6347
CAD	kanadski dolar	1,4762
HKD	hongkonški dolar	8,6868
NZD	novozelandski dolar	1,7286
SGD	singapurski dolar	1,5351
KRW	južnokorejski von	1 337,78
ZAR	južnoafrički rand	17,0117
CNY	kineski renminbi-juan	7,8180
HRK	hrvatska kuna	7,3838
IDR	indonezijska rupija	15 794,38
MYR	malezijski ringit	4,6263
PHP	filipinski pezo	57,964
RUB	ruski rubalj	73,8360
THB	tajlandski baht	34,086
BRL	brazilski real	4,4959
MXN	meksički pezo	21,9445
INR	indijska rupija	79,4410

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Objava zahtjeva za upis naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2019/C 283/03)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„ΚΡΑΣΟΤΎΡΙ ΚΩ” (KRASOTIRI KO)/„ΤΥΡΊ ΤΗΣ ΠΌΣΙΑΣ” (TIRI TIS POSSIAS)

EU br.: PGI-GR-02387 – 10.1.2018.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1.   Naziv

„Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/”Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias)

2.   Država članica ili treća zemlja

Grčka

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.3. Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Sir „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) meki je sir koji se proizvodi od skute dobivene od pasteriziranog ili sirovog kozjeg ili ovčjeg mlijeka ili od mješavine kozjeg i ovčjeg mlijeka, nakon sirenja. Zrije najmanje jedan dan u salamuri, a zatim najmanje jedan mjesec u vinskom talogu poznatom pod nazivom „possia”. „Possia” je gusta mješavina sedimenta kuhanog crnog vina, odnosno taloga, bogata aromama.

Fizička svojstva

Boja: iznutra posve bijele boje. Izvana sir poprima crvenkastu boju zbog boje vinskog taloga. Intenzitet boje ovisi o boji vinskog taloga i trajanju izloženosti sira talogu tijekom zrenja.

Oblik: sir je „izbrazdanog”, dugačkog, asimetričnog cilindričnog oblika s izraženim udubljenjima koja uzrokuje „tyrovoli”, kalup za sir koji se upotrebljava za cijeđenje skute.

Konzistencija: meki sir

Kemijska svojstva

Najmanji udio masti u suhoj tvari: 43 % masenog udjela

Najveći sadržaj vlage: 56 %

Organoleptička svojstva

Izražena aroma vina i blago kiselkast okus

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Sirovine

Mlijeko za proizvodnju sira „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) pasterizirano je ili sirovo kozje ili ovčje mlijeko ili mješavina kozjeg i ovčjeg mlijeka koje se proizvodi na određenom području. Mlijeko ne smije biti kondenzirano ni sadržavati nešto od sljedećeg: mlijeko u prahu, kondenzirano mlijeko, kazeinate, bojila, konzervanse ni druge aditive. Ne smije sadržavati antibiotike, pesticide ni druge štetne tvari.

Kozje i/ili ovčje mlijeko koje se upotrebljava za proizvodnju sira „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) mora se dobivati isključivo od pasmina ovaca i koza koje se tradicionalno uzgajaju na otoku Kosu i prilagodile su se tom podneblju. Razlog za to činjenica je da dobiveno mlijeko ima posebna svojstva kvalitete zbog specifične mikroklime otoka i bogate flore na prirodnim pašnjacima koji osiguravaju dio svakodnevne prehrane životinja.

Vinski talog („possia”) koji se upotrebljava za zrenje sira mora se dobivati isključivo od dopuštenih sorti vinove loze s određenog zemljopisnog područja. Te sorte moraju uzgajati lokalni vinogradari upotrebom tradicionalnih metoda koje se prenose s jedne generacije na drugu. „Possia” koja se upotrebljava mora biti dobre kvalitete i bogata aromama. Može se upotrebljavati u osnovnom stanju ili razrijeđena vinom.

Za postupak proizvodnje može se upotrebljavati životinjsko sirilo iz tradicionalne ili komercijalne proizvodnje.

Hrana za životinje

Prehrana životinja uvelike se temelji na svakodnevnoj ispaši na divljim pašnjacima koji posebno obiluju biljnim vrstama. Od svibnja do rujna biljne vrste na pašnjacima u potpunosti se osuše. Stoga se tijekom tog razdoblja smanjene proizvodnje mlijeka prehrana životinja djelomično temelji na sušenim livadnim travama i biljkama s lokalnih pašnjaka te na krmivu od žitarica ili mahunarki (grahorice, ječam, zob). Potonje se uzgajaju na poljima na određenom području. Dodaje im se krmivo iz vanjske proizvodnje, kao što su zrnje kukuruza i vlaknasta krma. Tijekom listopada i studenoga, u razdoblju u kojem mladunčad sisa, suhom krmivu (sijeno, kukuruz) dodaje se maslinovo lišće jer je prirodna vegetacija oskudna, a životinje imaju veće prehrambene potrebe. U razdoblju od (približno) prosinca do travnja, mladunčad je odbijena od majčina mlijeka pa je proizvodnja mlijeka veća. Životinje tada pasu divlje lokalne biljne vrste kojih ima više zbog kiša tijekom zime i proljeća. Te su biljne vrste sljedeće: vrijes (Erica manipuliflora), kadulja (Salvia triloba), hlapinik (Calicotome villosa) i žirovi hrastova šiškara (Quercus macrolepis) itd. Zimi se životinjama osigurava i suho krmivo, koje se proizvodi izvan određenog područja.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sirovine za proizvodnju sira „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias), odnosno ovčje i kozje mlijeko te vinski talog ili „possia”, proizvode se na određenom zemljopisnom području. Razlozi za to pojašnjeni su u točki 3.3. Na određenom zemljopisnom području provode se i postupci prerade i proizvodnje: od ovčjeg i kozjeg mlijeka proizvodi se sir od kojeg se zatim dobiva sir „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) zrenjem u vinskom talogu („possia”) iz lokalne proizvodnje.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Sir „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) mora se pakirati na određenom zemljopisnom području. Time se sprječava bilo kakvo smanjenje kvalitete proizvoda. Postupak pakiranja mora se provoditi na tom području jer je Kos otok, a proizvod je osjetljiv. Sir se mora pakirati bez odlaganja kako bi se u potpunosti očuvala svojstva koja mu daje vinski talog. Prijevozom nepakiranog proizvoda ugrožava se njegova kvaliteta.

Trebalo bi napomenuti da kupci sir „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) s osobnom oznakom proizvođača mogu kupiti na određenom zemljopisnom području te ga zatim prepakirati ili rezati izvan tog područja, pod uvjetom da se osigura sljedivost.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Određeno zemljopisno područje čini cijeli otok Kos. U upravnom smislu otok Kos dio je regionalne jedinice Kos u južnoegejskoj regiji.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost sira „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) i zemljopisnog područja otoka Kosa potječe od njegovih posebnih svojstava kvalitete i njegova ugleda.

Klima otoka Kosa sredozemna je, uglavnom s vrućim i suhim ljetima te blagim i kišnim zimama. Krajolik otoka složen je i čine ga planinska, brdovita i nizinska područja. Topografija ima važnu ulogu jer se planinska područja odlikuju relativno velikom količinom kiše. Zato utječu na hidrologiju i okoliš nižih područja na otoku koja obiluju vrelima i nizinama.

Uzgoj ovaca i koza na otoku Kosu i dalje je nomadske prirode, što znači da životinje pasu na divljim pašnjacima danju, a noću ih se drži u oborima koji služe samo kao privremeno sklonište. Prehrana životinja uvelike se temelji na ispaši na pašnjacima koji ne pružaju izdašnu mogućnost ispaše, ali posebno obiluju biljnim vrstama.

Na otoku raste oko tisuću različitih biljnih vrsta. U bazi podataka CORINE 2000 vidljivi su raspršeni prirodni pašnjaci, pri čemu bi dva trebalo posebno istaknuti. Prvi od njih smješten je na istoku otoka na površini od 1 119 ha. Drugi se nalazi između Pyliona, Antimacheije i Kardamaine na površini od oko 400 ha.

Najpoznatije su biljne vrste na travnatim područjima sljedeće: vrijes, majčina dušica, origano, vrisak, kadulja, divlja lavanda, ljepljivi oman, mirta, čepljez, grčka marulja, hlapinik (Calicotome villosa), trnovita oskorušica, kantarion, bušin, sredozemni sunčac, Anthyllis hermanniae, Genista acanthoclada, vrbovnik, oleandar, maginja, ružmarin, vija, Pistacia i divlja maslina.

Stručnost i dugogodišnje iskustvo lokalnog stanovništva u proizvodnji sira „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias), koji su se stjecali godinama i prenose se s jedne generacije na drugu, a uključuju pripremu vinskog taloga („possia”) i upotrebu kalupa za sir („tyrovoli”) za cijeđenje skute, pridonijeli su stvaranju tog jedinstvenog, naširoko poznatog sira.

Posebna svojstva sira „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias):

(a)	organoleptička svojstva (izražena aroma vina i blago kiselkast okus);

(b)	njegov karakteristični oblik i boja („izbrazdani”, dugački, asimetrični cilindar s izraženim udubljenjima, potpuno bijele unutrašnjosti te crvenkaste boje vanjskog dijela);

(c)

zahvaljujući svojim posebnim svojstvima, sir „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) ima izvrstan ugled u lokalnoj zajednici na otoku Kosu i u ostatku Grčke. To dokazuju brojna upućivanja na internetskim stranicama na kojima se objavljuju tradicionalni recepti i prezentacije slavnih kuhara te u člancima u lokalnim novinama.

Postupak proizvodnje jedinstven je prije svega zato što sir zrije u vinskom talogu („possia”) koji lokalno proizvode vinogradari primjenom tradicionalnih metoda koje se upotrebljavaju stoljećima.

Upravo to zrenje u vinskom talogu siru „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) daje većinu posebnih organoleptičkih svojstava, posebno blago kiselkasti okus i izraženu aromu vina. Dobra kvaliteta taloga potječe iz tradicije proizvodnje kvalitetnih vina na tom otoku. To dokazuje činjenica da su različite vrste vina s Kosa prepoznate kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

Kvaliteta mlijeka koje se upotrebljava u postupku proizvodnje proizlazi iz posebnih značajki sredozemne klime otoka te iz bogate vegetacije raspršenih divljih pašnjaka na kojima pasu pasmine ovaca i koza koje se tradicionalno uzgajaju na Kosu i prilagođavale su se otoku više od jednog stoljeća. Dokazano je da prehrana životinja koje proizvode mlijeko utječe na organoleptička svojstva tog mlijeka. Tomu pridonose aromatske tvari iz biljaka koje se prenose u mlijeko.

Sir „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) svoj karakteristični oblik (dugački cilindar s „izbrazdanom” površinom i izraženim udubljenjima) u potpunosti duguje kalupu „tyrovoli” koji se upotrebljava tijekom djelomičnog cijeđenja skute. „Tyrovoli” je tradicionalna košara ispletena od visoke trske koja raste na Kosu. Umjesto nje mogu se upotrebljavati cjevasti kalupi od plastike za upotrebu u prehrambenoj industriji s rupicama za cijeđenje skute. Zbog tih kalupa nastaju posebna udubljenja koja siru „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) daju karakterističan oblik.

Crvenkasta boja vanjštine sira „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) potječe od vinskog taloga („possia”) u kojem sir zrije.

Ugled i tradiciju sira „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) dokazuju posebno mjesto koje on već dugo zauzima u svakodnevnom životu stanovnika otoka Kosa i u njihovoj prehrani te posebni postupak proizvodnje, pri čemu se znanje i iskustvo prenose s jedne generacije na drugu.

Ugled sira „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) s otoka Kosa neodvojivo je povezan s ugledom vina s istog otoka, čiji se talog još i danas upotrebljava za proizvodnju poznatog taloga „possia”, u koji se taj bijeli sir od kozjeg i/ili ovčjeg mlijeka uranja kako bi u njemu zrio. Riječ „possia”, koja označuje vinski talog u kojem sir zrije, čak je sadržana i u nazivu samog sira „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) [Vinski sir s Kosa/Sir iz vinskog taloga]. Upravo to zrenje u vinskom talogu poboljšava svojstva kvalitete sira.

Zahvaljujući svojim posebnim svojstvima, sir „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) ima izvrstan ugled u lokalnoj zajednici na otoku Kosu i u ostatku Grčke. To dokazuju brojna upućivanja na internetskim stranicama o grčkoj kuhinji i tradicionalnim receptima, u prezentacijama slavnih kuhara te u člancima u lokalnim novinama. Zadnjih se godina pakirani sir „Κρασοτύρι Κω” (Krasotiri Ko)/„Τυρί της Πόσιας” (Tiri tis Possias) u lancima trgovina u Grčkoj prodaje u sve većim količinama. Dio je „grčkog doručka” koji se nudi na jelovnicima otočkih hotela te košarice proizvoda južnoegejske regije, koju uglavnom čine proizvodi sa ZOI-jem. To pokazuje koliki ugled taj sir ima na grčkom tržištu.

Ugled proizvoda i njegova bliska povezanost s otokom Kosom dodatno su dokazani sljedećim upućivanjima:

„Kad je Kos izvozio sir”, članak objavljen 27. rujna 2013. u novinama To Vima tis Ko, o izvozu sira Krasotiri s Kosa tijekom turskih i talijanskih okupacija te do 1960.

Iz tog je ulomka vidljivo kako se ugled koji je sir stekao temeljio na posebnoj metodi proizvodnje, koja uključuje zrenje u vinskom talogu. Ta se tradicionalna praksa primjenjuje i danas te označava stoljeća tradicije.

Upućivanje u kronici Ta Koaka (kronika povijesti, arheologije i folklora otoka Kosa), u svesku 7., koju je objavilo udruženje Kos Filitas, Kos 2003.:

U svojoj knjizi „Proizvodnja sireva” (2004.) predavač uzgoja životinja za proizvodnju mlijeka G.P.A. Anifadaki navodi da se sir Krasotiri, poznat i kao sir iz vinskog taloga, koji se proizvodi na Kosu, uranja u vinski talog.

Upućivanje na www.gastronomos.gr na sir Krasotiri s Kosa, suvremenu verziju drevnog sira iz vinskog taloga.

Upućivanje na www.olivemagazine.gr na rijetki okus sira Krasotiri s Kosa.

Upućivanje na on www.aegeanews.gr na košaricu proizvoda južnoegejske regije za 2014.–2020., u koju je uključen i sir Krasotiri Ko.

Članak na internetskim stranicama poznatog grčkog poznavatelja hrane (mirsinicooking) o posebnim organoleptičkim svojstvima sira Krasotiri.

Članak na internetskim stranicama poznatog grčkog kuhara Iliasa Mamalakisa o siru Krasotiri (poseban okus, boja, postupak proizvodnje).

Članak na internetskim stranicama Athinorama-unami o siru Krasotiri Ko u kojem se, među ostalim, navodi da je sir Krasotiri proizvod višestoljetne tradicije otoka Kosa.

Tradicionalni recept za pitu „tiropita” (pecivo sa sirom), koja se priprema od sira iz vinskog taloga, uključen u knjigu Argira Hartofilija „Tradicionalni i suvremeni recepti s Kosa”.

Prilog u emisiji prikazanoj na televiziji SKAI 15. listopada 2015. o tradicionalnom otočkom proizvodu prvoklasne kvalitete: siru Krasotiri.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://www.minagric.gr/images/stories/docs/agrotis/POP-PGE/prodiagrafes_krasotiri_ko210119.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.