7.6.2019

Službeni list Europske unije

C 192/1

Rezolucija predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o zastupanju država članica EU-a u Osnivačkom odboru Svjetske antidopinške agencije (WADA) i koordinaciji stajalištâ država članica prije sastanaka WADA-e

(2019/C 192/01)

PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA,

PODSJEĆAJUĆI NA:

Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 4. prosinca 2000. o borbi protiv dopinga (1).

Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 18. studenoga 2010. o ulozi EU-a u međunarodnoj borbi protiv dopinga (2).

Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 20. prosinca 2011. o zastupanju država članica EU-a u Osnivačkom odboru Svjetske antidopinške agencije (WADA) i koordinaciji stajalištâ EU-a i njegovih država članica prije sastanaka WADA-e (3).

Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 15. prosinca 2015. o preispitivanju Rezolucije iz 2011. o zastupanju država članica EU-a u Osnivačkom odboru Svjetske antidopinške agencije (WADA) i koordinaciji stajališta EU-a i njegovih država članica prije sastanaka WADA-e u kojoj se navodi da će se do 31. prosinca 2018. još jedanput preispitati iskustvo stečeno primjenom te Rezolucije. (4)

PREPOZNAJU DA:

Europska unija i njezine države članice trebale bi moći izvršavati svoje ovlasti i ispunjavati svoju ulogu tijekom pripreme i usvajanja, među ostalim, pravila, standarda i smjernica te tijekom pregovora o njima u okviru Svjetske antidopinške agencije (WADA).

Tri mjesta u Osnivačkom odboru WADA-e dodijeljena su predstavnicima iz država članica EU-a.

Potrebno je osigurati praktične modalitete sudjelovanja predstavnika iz država članica EU-a u Osnivačkom odboru WADA-e, kao i koordinacije stajalištâ EU-a i njegovih država članica prije sastanaka CAHAMA-e (5) i WADA-e. Ti praktični modaliteti trebali bi odražavati dužnost lojalne suradnje te bi se njima trebalo promicati jedinstvo u vanjskom zastupanju EU-a, izbjegavajući pritom udvostručavanje zadaća u odnosu na rad CAHAMA-e.

Koordinacija stajalištâ europskog kontinenta prije sastanaka WADA-e trebala bi se provesti u okviru CAHAMA-e te bi trebalo osigurati da se odlukama koje to tijelo donese u potpunosti poštuje sve mjerodavno zakonodavstvo EU-a.

Postoji snažna potreba za kontinuitetom i predanošću pri zastupanju država članica EU-a u Osnivačkom odboru WADA-e, koje je poduprto političkim mandatom i odgovarajućim stručnim znanjem.

SLIJEDOM TOGA SUGLASNI SU DA:

Predstavnici država članica EU-a u Osnivačkom odboru WADA-e bit će odabrani na ministarskoj razini, a mjesta će biti dodijeljena na sljedeći način:

—	jedno mjesto bit će dodijeljeno osobi zaduženoj za sport na ministarskoj razini iz jedne od država članica koje čine aktualni trio predsjedništava,

—	jedno mjesto bit će dodijeljeno osobi zaduženoj za sport na ministarskoj razini iz jedne od država članica koje čine budući trio predsjedništava,

—	jedno mjesto države članice, koje se sastaju unutar Vijeća, zajednički će dodijeliti osobi odgovornoj za sport na ministarskoj razini (u daljnjem tekstu „stručnjak na državnoj razini”).

Aranžmani koja se odnose na zastupanje država članica EU-a u Osnivačkom odboru WADA-e, kako su opisani u Prilogu I., stupit će na snagu 30. lipnja 2019., ne dovodeći u pitanje mandate odobrene prije tog datuma.

Predstavnik aktualnog trija predsjedništava u Osnivačkom odboru WADA-e na sljedećem će sastanku Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport (EYCS) izvijestiti o ishodu sastanka Osnivačkog odbora WADA-e te će Radnoj skupini Vijeća za sport podnijeti pisano izvješće o ishodu tog sastanka.

Iako se izbjegava udvostručavanje zadaća u odnosu na rad CAHAMA-e, delegati država članica koji se sastaju u okviru Radne skupine za sport mogu koordinirati zajedničko stajalište o pitanjima koja su u nadležnosti država članica, pod uvjetom da postoji jasna dodana vrijednost takvog zajedničkog stajališta. Zajedničko stajalište podložno je odobrenju predstavnika država članica koji se sastaju u okviru Odbora stalnih predstavnika (Coreper), osim ako države članice postignu drugačiji dogovor.

Svako zajedničko stajalište o kojem su države članice EU-a postigle dogovor mora biti usklađeno sa svim dogovorenim stajalištima EU-a te će ga na sastancima CAHAMA-e predstaviti predsjedništvo. Države članice EU-a trebale bi nastojati uključiti to zajedničko stajalište u stajalište europskog kontinenta koji priprema CAHAMA.

Predstavnici država članica EU-a u Osnivačkom odboru WADA-e raspravljat će i glasovati o pitanjima u skladu sa stajalištem europskog kontinenta koje je dogovorila CAHAMA, pod uvjetom da je to stajalište u skladu s pravnom stečevinom EU-a.

Do 31. prosinca 2021. predstavnici vlada država članica, koji se sastaju unutar Vijeća, preispitat će iskustvo stečeno primjenom ove Rezolucije te procijeniti jesu li potrebne prilagodbe aranžmana utvrđenih ovom Rezolucijom.

Ovom Rezolucijom, uključujući priložene Aranžmane o zastupanju država članica EU-a u Osnivačkom odboru WADA-e, i Praktičnim aranžmanima u vezi s pripremama za sastanke WADA-e u pogledu pitanja u nadležnosti Unije, koje je Vijeće usvojilo 23. svibnja 2019., zamjenjuje se Rezolucija 2011/C/372/02 predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o zastupanju država članica EU-a u Osnivačkom odboru Svjetske antidopinške agencije (WADA) i koordinaciji stajalištâ EU-a i njegovih država članica prije sastanaka WADA-e (6).

(1) SL C 356, 12.12.2000., str. 1.

(2) SL C 324, 1.12.2010., str. 18.

(3) SL C 372, 20.12.2011., str. 7.

(4) SL C 417, 15.12.2015., str. 45.

(5) Ad hoc Europski odbor za Svjetsku antidopinšku agenciju (CAHAMA) odbor je sastavljen od stručnjaka odgovornih za koordinaciju stajalištâ država stranaka Europske kulturne konvencije koje djeluju u ime Svjetske antidopinške agencije (WADA).

(6) SL C 372, 20.12.2011., str. 7.

PRILOG I.

Aranžmani o zastupanju država članica EU-a u Osnivačkom odboru WADA-e

Države članice EU-a suglasne su o sljedećem sustavu zastupanja:

PREDSTAVNICI DRŽAVA ČLANICA KOJE ČINE AKTUALNI I BUDUĆI TRIO PREDSJEDNIŠTAVA:

—

Države članice koje čine aktualni trio predsjedništava među sobom će odabrati, nakon internog savjetovanja, jednog predstavnika država članica EU-a u Osnivačkom odboru WADA-e. Odabrana država članica u tu će svrhu imenovati predstavnika u skladu sa svojim unutarnjim procedurama. Predstavnik će biti osoba odgovorna za sport na ministarskoj razini u toj državi članici. Glavno tajništvo Vijeća EU-a (GTV) bit će obaviješteno o državi članici odabranoj za imenovanje predstavnika i njegovu imenu.

—	Ako predstavnik prestane obnašati svoje dužnosti na ministarskoj razini, država članica imenovat će zamjenika zaduženoga za sport na ministarskoj razini.

—	Navedena pravila primjenjivat će se i na države članice koje čine budući trio predsjedništava.

—	Mandat navedenih predstavnika traje tri godine.

—	Predstavnik država članica koje čine budući trio predsjedništava ostat će na dužnosti i nakon što trio postane aktualni trio predsjedništava kako bi se osigurali kontinuitet i očuvanje trogodišnjeg mandata.

STRUČNJAK NA DRŽAVNOJ RAZINI KOJEG SU ZAJEDNIČKI IMENOVALE DRŽAVE ČLANICE, KOJE SE SASTAJU U OKVIRU VIJEĆA:

—

Države članice podnose prijedloge za predstavnika stručnjaka najkasnije jedan mjesec prije sastanka Vijeća EU-a na kojem će doći do imenovanja. Prijedlozi neće uključivati ministre iz država članica koje čine aktualni ili budući trio predsjedništava. Prijedlozi za predstavnika stručnjaka šalju se GTV-u.

—

U slučaju više od jedne kandidature za predstavnika stručnjaka predsjedništvo će tražiti konsenzus država članica za organizaciju okvirnog glasovanja unutar Radne skupine za sport s ciljem imenovanja predstavnika stručnjaka. Predsjedništvo će predložiti postupak glasovanja o kojem će se također odlučiti konsenzusom država članica.

—

Mandat predstavnika stručnjaka traje tri godine, osim ako on prestane obnašati svoju dužnost na ministarskoj razini u dotičnoj državi članici. U tom će se slučaju pokrenuti novi postupak imenovanja. Trenutačni predstavnik stručnjak ostat će na položaju do dovršetka novog postupka imenovanja. Mandat će biti u skladu s pravilima WADA-e i u svakom će slučaju biti ograničen na najviše dva ponovna imenovanja.

PRIJELAZNA PRAVILA:

—	Postojeća pravila o zastupanju država članica EU-a u Osnivačkom odboru WADA-e kako je utvrđeno u spomenutoj Rezoluciji iz 2011. primjenjivat će se do 30. lipnja 2019.

POSTUPAK ODOBRENJA DRŽAVA ČLANICA, KOJE SE SASTAJU UNUTAR VIJEĆA:

—	Države članice, koje se sastaju unutar Vijeća, dovoljno vremena unaprijed odobravaju stručnjaka na državnoj razini te države članice koje je odabrao aktualni i budući trio predsjedništava za imenovanje predstavnika Osnivačkog odbora WADA-e.

—	Imena svih članova Osnivačkog odbora WADA-e koji su predstavnici država članica EU-a prosljeđuju se WADA-i putem GTV-a.

PRILOG II.

Praktični aranžmani u vezi s pripremama za sastanke WADA-e u pogledu pitanja u nadležnosti Unije

Ne dovodeći u pitanje Poslovnik Vijeća i odredbe Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s postupkom donošenja odluka EU-a, Vijeće se slaže sa sljedećim praktičnim aranžmanima kako bi se osigurale predvidivost i transparentnost u postupku pripreme za sastanke koordinacije europskog kontinenta u Vijeću Europe (CAHAMA) te za sastanke WADA-e:

1.	Prije svakog sastanka WADA-e Komisija se poziva da pripremi i Vijeću podnese prijedlog stajališta EU-a o pitanjima u nadležnosti Unije, s naglaskom na pravnoj stečevini EU-a, dovoljno vremena prije sastanaka CAHAMA-a i WADA-e.

2.	Radna skupina za sport ispitat će taj nacrt stajališta EU-a.

3.	Nakon što Radna skupina za sport postigne dogovor o nacrtu stajališta EU-a o pitanjima koja su u nadležnosti Unije, taj nacrt stajališta EU-a podnijet će se Coreper-u na odobrenje. Coreper prema potrebi ili ako je to primjereno može uputiti predmet na donošenje Vijeću.

4.	U hitnim slučajevima, kada je stajališta potrebno donijeti u kratkom roku, predsjedništvo može zatražiti suglasnost putem pisanog ili prešutnog postupka.

5.	U slučaju da se CAHAMA pozove na donošenje akta koji proizvodi pravne učinke, Komisija se poziva da podnese prijedlog odluke Vijeća u skladu s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a u vezi s tim aktom.

6.	Na sastancima CAHAMA-e Komisija se poziva da predstavi stajalište EU-a u mjeri u kojoj je to dopušteno pravilima CAHAMA-e. U protivnom ga predstavlja predstavnik predsjedništva.

7.	U svakom trenutku i prema potrebi predsjedništvo može na licu mjesta sazvati koordinacijske sastanke država članica i Komisije, kojima i predsjeda.

Ovim Praktičnim aranžmanima i Rezolucijom predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o zastupanju država članica EU-a u Osnivačkom odboru Svjetske antidopinške agencije (WADA) i koordinaciji stajalištâ država članica prije sastanaka WADA-e, koje je Vijeće usvojilo 23. svibnja 2019., zamjenjuje se Rezolucija 2011/C/372/02 predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o zastupanju država članica EU-a u Osnivačkom odboru Svjetske antidopinške agencije (WADA) i koordinaciji stajalištâ EU-a i njegovih država članica prije sastanaka WADA-e (1).

(1) SL C 372, 20.12.2011., str. 7.

7.6.2019

Službeni list Europske unije

C 192/6

Zaključci Vijeća o strateškom pristupu EU-a međunarodnim kulturnim odnosima i okviru za djelovanje

(2019/C 192/04)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

NA TEMELJU:

Konvencije Unesca o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. (1);

Zaključaka Vijeća od 23. svibnja 2017. o strateškom pristupu EU-a međunarodnim kulturnim odnosima (2);

Novog europskog konsenzusa o razvoju: „Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost” od 7. lipnja 2017. (3);

Zaključaka Vijeća od 23. svibnja 2018. o potrebi za stavljanjem kulturne baštine u prvi plan u svim politikama u EU-u (4);

Zaključaka Vijeća od 27. studenoga 2018. o planu rada za kulturu za razdoblje 2019.–2022. (5);

POZDRAVLJAJUĆI:

zajedničku komunikaciju Europske komisije i Visokog predstavnika naslovljenu „Ususret strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” iz 2016.;

komunikaciju Komisije „Nova europska agenda za kulturu” iz 2018.;

PRIMAJUĆI NA ZNANJE

Izvješće o trenutačnom stanju partnerstva između klastera Nacionalnih instituta za kulturu EU-a (EUNIC) i delegacija EU-a iz srpnja 2018. i njegove preporuke (6);

pokretanje projekta „Europske kuće kulture”, čiji je cilj ispitivanje i provedba inovativnih modela suradnje između europskih aktera i lokalnih dionika u zemljama koje nisu članice EU-a (7);

POTVRĐUJUĆI DA:

10.

vanjska politika Europske unije temelji se na razvoju uzajamne političke solidarnosti među državama članicama, utvrđivanju pitanja od općeg interesa i ostvarenju sve većeg stupnja konvergencije djelovanja država članica;

11.

djelovanje Unije u području kulture temelji se na nadležnosti EU-a za provedbu mjera s ciljem podupiranja, koordiniranja ili dopunjavanja mjera država članica;

12.

kulturna raznolikost i međukulturni dijalog sastavan su dio vrijednosti Europske unije i imaju važnu ulogu u promicanju ljudskih prava, umjetničke slobode, poštovanja i tolerancije prema drugima, uzajamnog razumijevanja, sprečavanja sukoba, pomirenja i borbe protiv terorizma te doprinose demokratizaciji, dobrom upravljanju i miroljubivijim društvima;

13.

budući da je kultura prije svega vrijednost sama po sebi, ona ima pozitivne društveno-gospodarske učinke, poboljšava kvalitetu života te se sve više prepoznaje njezina pozitivna uloga u vanjskim odnosima;

S CILJEM:

14.

jačanja učinkovitosti i utjecaja vanjske politike EU-a uključivanjem međunarodnih kulturnih odnosa u niz njegovih instrumenata vanjske politike, posebno s dugoročnom perspektivom;

15.

poboljšanja usklađenosti stajališta i djelovanja EU-a na multilateralnoj razini kako bi se povećala učinkovitost EU-a kao kohezivne snage u međunarodnim odnosima, među ostalim uklanjanjem prepreka kako bi svi relevantni dionici učinkovito funkcionirali;

16.

poticanja uzajamnog učenja, međukulturnog razumijevanja i povjerenja između EU-a i njegovih partnera u vanjskim odnosima, uz istodobno osnaživanje lokalnih kulturnih sektora kao pokretača uključivog i održivog razvoja, kao i društvenog i kulturnog napretka, te uz poticanje kulturne raznolikosti, inovacija i otpornosti gospodarstva;

17.

uzajamnog jačanja vanjskih dimenzija kulturnih politika, programa i projekata, kao i kulturne i kreativne dimenzije međunarodnih odnosa EU-a i njegovih država članica jačanjem međusektorske suradnje između i u okviru institucija EU-a i država članica;

18.

traženja sinergija i komplementarnosti među aktivnostima koje EU i njegove države članice poduzimaju u trećim zemljama, uključujući njihova diplomatska i konzularna predstavništva i mrežu EUNIC;

UZIMAJUĆI U OBZIR:

19.

odgovarajuća područja nadležnosti država članica, Komisije i ESVD-a, kao i načela supsidijarnosti i komplementarnosti;

POŠTUJUĆI:

20.

kulturnu raznolikost, umjetničku slobodu i neovisnost kulturnog sektora;

PREPOZNAJUĆI POTREBU ZA:

21.

međusektorskim pristupom kulturi kojim su obuhvaćeni kulturna i kreativna industrija, umjetnost, znanost, obrazovanje, turizam i kulturna baština itd.;

22.

nastavkom borbe protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima;

23.

uključivošću: trebalo bi poticati i olakšavati angažman država članica u trećim zemljama, među ostalim i ondje gdje nemaju diplomatska ni konzularna predstavništva;

24.

novim duhom dijaloga, uzajamnog razumijevanja i učenja, što podrazumijeva suradnju s lokalnim dionicima i civilnim društvom na svim razinama (planiranje, osmišljavanje, provedba) te na ravnopravan način, s ciljem pristupa odozdo prema gore i interpersonalnog pristupa, lokalnog osnaživanja, sudjelovanja i zajedničkog stvaranja;

25.

decentraliziranim pristupom, za koji su potrebne politike i projekti prilagođeni lokalnom kontekstu, potrebama i težnjama;

26.

objašnjavanjem i podizanjem svijesti, među ostalim o odgovarajućim ulogama i uzajamnim očekivanjima institucija i država članica EU-a, zajedno s njihovim diplomatskim i konzularnim predstavništvima, kulturnim institutima i mrežama kao što je EUNIC, kao i drugim dionicima;

27.

fleksibilnošću pri osmišljavanju financijskih i administrativnih alata radi potpore i malim i srednjim projektima te usklađivanja s lokalnim kapacitetima;

STOGA USPOSTAVLJA SLJEDEĆI OKVIR ZA DJELOVANJE POZIVAJUĆI DRŽAVE ČLANICE DA:

28.

pojačaju, prema potrebi, suradnju između relevantnih ministarstava, posebno ministarstava kulture i vanjskih poslova;

29.

prema potrebi, dodatno razviju postojeće mreže za razvoj znanja i kompetencija te potiču razmjene između akademske zajednice i stručnjaka u području međunarodnih kulturnih odnosa;

30.

kada obnašaju dužnost predsjedanja Vijećem EU-a, iskoriste neslužbene sastanke viših dužnosnika u ministarstvima kulture i viših dužnosnika za kulturu u ministarstvima vanjskih poslova kako bi analizirale i pratile provedbu tog strateškog pristupa, uz sastanke Vijeća i njegovih odgovarajućih geografskih i tematskih pripremnih tijela, koji ostaju glavno nadležno tijelo za političke smjernice, oblikovanje odluka i donošenje odluka;

31.

jačaju svoje sudjelovanje u pripremi, provedbi, nadzoru i ocjeni zajedničkih lokalnih kulturnih strategija i projekata u trećim zemljama. EUNIC i suradnja diplomatskih i konzularnih predstavništava mogli bi doprinijeti ostvarivanju tog cilja;

POZIVAJUĆI KOMISIJU I VISOKOG PREDSTAVNIKA UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU DA:

32.

integriraju načela i ciljeve tog strateškog pristupa i pojačaju suradnju s relevantnim tijelima Vijeća u osmišljavanju i provedbi sadašnjih i budućih tematskih i geografskih okvira, na primjer u kontekstu proširenja, razvoja i zemalja obuhvaćenih europskom politikom susjedstva (EPS) ili strateških partnera;

33.

osiguraju odgovarajuće stručno znanje u području kulturnih odnosa;

34.

odrede „kontaktne točke za kulturu” i osiguraju odgovarajuće kapacitete za kulturu u delegacijama EU-a;

35.

uspostave jedinstvenu internetsku kontaktnu točku s pristupom informacijama o politikama, programima i djelovanjima EU-a koje su Komisija i ESVD poduzeli u pogledu međunarodnih kulturnih odnosa;

36.

uključe aspekt međunarodnih kulturnih odnosa, prema potrebi, u redovito izvješćivanje o djelovanjima i programima u području vanjske politike, među ostalim u kontekstu Globalne strategije;

POZIVAJUĆI DRŽAVE ČLANICE, KOMISIJU I VISOKOG PREDSTAVNIKA UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU DA U OKVIRIMA SVOJIH NADLEŽNOSTI I UZ POŠTOVANJE NAČELA SUPSIDIJARNOSTI I KOMPLEMENTARNOSTI:

37.

pojačaju suradnju, sinergije i strateško vodstvo u vezi s najboljim načinom za promicanje međunarodnih kulturnih odnosa, posebno putem redovitog sudjelovanja Vijeća i njegovih relevantnih pripremnih tijela i posebnih stručnih skupina;

38.

dodatno pojačaju ulogu kulture u politikama i programima unutar okvira vanjskih odnosa, među ostalim u okviru ZVSP-a;

39.

promiču suradnju u skladu s ciljevima tog strateškog pristupa s trećim zemljama i relevantnim međunarodnim organizacijama, posebno Unescom i Vijećem Europe;

40.

povećaju napore na postizanju zajedničkih stajališta EU-a u okviru multilateralnih foruma i mreža i, prema potrebi, imaju jedinstven nastup u pogledu pitanja koja utječu na međunarodne kulturne odnose;

41.

podupiru napore na jačanju uloge kulture kao horizontalnog pokretača za ciljeve održivog razvoja;

42.

putem odgovarajućih institucijskih i pravnih okvira i mjera za potporu olakšavaju mobilnost umjetnika i stručnjaka iz područja kulture između EU-a i trećih zemalja;

43.

razviju partnerstva s međunarodnim organizacijama i institucijama koje promiču ulogu kulture i kulturne baštine u osiguravanju mira na područjima trenutačno ili donedavna zahvaćenima sukobom;

44.

poseban naglasak stave na provedbu zajedničkih projekata i zajedničkih djelovanja u trećim zemljama na temelju zajedničke strateške vizije koju na lokalnoj razini razvijaju države članice, njihova diplomatska i konzularna predstavništva, njihovi instituti za kulturu, EUNIC, delegacije EU-a i lokalni dionici; u tu svrhu trebalo bi izraditi odgovarajuće okvire i instrumente;

45.

bolje iskorištavaju postojeće forume, mehanizme, mreže i baze podataka za dijeljenje informacija i razmjenu primjera dobre prakse, uključujući Platformu za kulturnu diplomaciju.

(1) https://en.unesco.org/creativity/convention

(2) SL C 189, 15.6.2017., str. 38.

(3) SL C 210, 30.6.2017., str. 1.

(4) SL C 196, 8.6.2018., str. 20.

(5) SL C 460, 21.12.2018., str. 12.

(6) https://www.eunicglobal.eu/news/report-on-the-current-state-of-the-partnership-between-eunic-clusters-and-eu-delegations

(7) https://www.eunicglobal.eu/european-houses-of-culture

PRILOG

Glavni politički referentni dokumenti

—	Haška konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz 1954.;

—	Konvencija Unesca o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara iz 1970.;

—	Konvencija Unesca o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972.;

—	Konvencija Unesca o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2003.;

—	Konvencija Unesca o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005.;

—	Program održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda iz 2015.;

—	konvencije Vijeća Europe o kulturi, arhitektonskom blagu, arheološkoj baštini, vrijednosti kulturne baštine za društvo i krajoliku;

—	Zaključci Vijeća od 20. studenoga 2008. o promicanju kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga u vanjskim poslovima Unije i njezinih država članica;

—	Zaključci Vijeća od 24. studenoga 2015. o kulturi u vanjskim odnosima EU-a s težištem na kulturi u razvojnoj suradnji;

—	Zaključci Vijeća od 17. listopada 2016. o globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku.

7.6.2019

Službeni list Europske unije

C 192/11

Zaključci Vijeća o poboljšanju prekogranične cirkulacije europskih audiovizualnih djela s naglaskom na koprodukcijama

(2019/C 192/05)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI

na politički kontekst kako je utvrđen u Prilogu I. (1) ovim zaključcima te osobito na plan rada za kulturu za razdoblje 2019.–2022. donesen 27. studenoga 2018.,

PREPOZNAJE DA

Kulturna i jezična raznolikost Europe predstavlja važnu vrijednost za europski audiovizualni sektor. Potpunim iskorištavanjem digitalnih internetskih tehnologija audiovizualni sadržaj može prevladati geografske i jezične prepreke, promičući kulturnu raznolikost i zajedničke europske vrijednosti, čime se potiču osjećaj pripadnosti zajedničkom kulturnom prostoru te konkurentnost europskog audiovizualnog sektora.

Audiovizualna djela, osobito filmovi, serije i serijali, namijenjeni i prikazivanju u kinima i audiovizualnim medijskim uslugama, odraz su bogatstva i raznolikosti europskih kultura te su dio naslijeđa koje treba promicati i sačuvati za buduće generacije, koje potom tu zadaću trebaju preuzeti na sebe.

Digitalnim razvojem omogućeno je supostojanje kina i linearnih i nelinearnih audiovizualnih medijskih usluga, što je utjecalo na navike i preferencije publike (2). Međutim, kina su i dalje glavna platforma za eksploataciju igranih filmova (3).

Bitni koraci poduzeti su na europskoj razini kako bi se pristupilo rješavanju pitanja audiovizualnog piratstva na internetu, no potrebni su daljnji napori kako bi se ojačalo kreativno gospodarstvo u digitalnom dobu, zaštitila njegova kulturna raznolikost i osiguralo da više djela bude dostupno ljudima diljem Europe i izvan nje.

Općenito, cirkulacija audiovizualnih djela potiče se nacionalnim i međunarodnim mjerama financiranja za promidžbu i oglašavanje, među ostalim tijekom razvojne faze putem različitih digitalnih načina, kao i prikazivanjima na festivalima itd. Europski audiovizualni pravni okvir, osobito Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama, važan je stup u osiguravanju vidljivosti europske audiovizualne proizvodnje u zemljama EU-a.

Studije (4) Europskog audiovizualnog opservatorija pokazuju da su velik udio filmova proizvedenih u EU-u europske koprodukcije te ukazuju na prednosti koprodukcija, točnije na mogućnost da se dopre do veće publike i tržištâ u usporedbi s nacionalnim filmovima (5) te da se upotrijebi više izvora financiranja, uključujući javna sredstva (6). Nadalje, koprodukcije su rezultat kreativne, financijske i praktične suradnje utemeljene na razmjeni stručnog znanja te se njima grade mostovi između različitih geografskih i jezičnih područja i kontekstâ, što ima pozitivne učinke i na većinske i na manjinske koprodukcijske partnere te na cjelokupan audiovizualni sektor.

Poboljšanje prekogranične cirkulacije audiovizualnih djela putem različitih platformi i katalogâ zahtijeva usklađen pristup politikama u tom području, među ostalim u odnosu na upotrebu novih tehnologija poput umjetne inteligencije.

Regulatorni okvir primjeren svrsi i komplementarnost različitih izvora financiranja potrebni su kako bi se potaknuli visokokvalitetno stvaralaštvo i proizvodnja u audiovizualnom sektoru, uzimajući u obzir specifičnosti audiovizualnih tržišta i njihove kapacitete, postojeće politike potpora i mjere na nacionalnoj razini te specifičnosti mehanizama financiranja i licenciranja za određena audiovizualna djela, koji se često temelje na isključivom teritorijalnom licenciranju. Najčešće nacionalni filmski fondovi s različitim programima potpore i različitim vrstama bespovratnih sredstava, zajmova, fiskalnih poticaja i europskih mehanizama financiranja mnogostranih projekata, poput potprograma MEDIA i Eurimages, audiovizualnom sektoru pružaju ključne resurse za projekte. Dok se novi alati za financiranje ispituju i razvijaju, pretprodaja javnim i privatnim radiotelevizijskim kućama te distributerima iz različitih zemalja kao i ulaganja tih kuća i distributera i dalje su ključni za financiranje europskog filma (7). Na regionalnoj i europskoj razini u okviru javnih sredstava razvile su se veće financijske mogućnosti, među ostalim poticaji za proizvodnju i programi za manjinske koprodukcije.

Europski audiovizualni sektor karakteriziraju geografske i/ili jezične specifičnosti, što može uzrokovati fragmentaciju tržišta. Kako bi se to riješilo, koprodukcijama se može ojačati međunarodna cirkulacija audiovizualnih djela te se može doprinijeti poboljšanju sposobnosti nacionalne proizvodnje i distribucije kao i povećanju konkurentnosti i vidljivosti nacionalne audiovizualne proizvodnje.

10.

Zastupljenost koprodukcija na filmskim festivalima potencijalni je način osiguravanja vidljivosti kvalitetnih djela i poboljšanja njihove cirkulacije. Filmski festivali također imaju važnu ulogu u poticanju suradnje (npr. razmjenom resursa te znanja i iskustva) različitih aktera u vrijednosnom lancu.

ISTIČUĆI U TOM KONTEKSTU DA:

11.

Skupina stručnjaka za otvorenu metodu koordinacije za cirkulaciju europskih filmova uspostavljena je u okviru plana rada za kulturu za razdoblje 2015.–2018. Preporučila je da se potiče povećanje ulaganja u koprodukcije poticajima za koprodukcije u nacionalnim pravnim okvirima i programima potpore u audiovizualnom sektoru, uključujući podupiranje bilateralnih fondova za koprodukcije ili zajednički razvoj. Također je preporučila da se potiču koprodukcije među raznim partnerima iz širokog raspona država članica.

12.

U kontekstu plana rada za kulturu za razdoblje 2019.–2022. nova skupina stručnjaka za otvorenu metodu koordinacije usredotočit će se na koprodukcije u audiovizualnom sektoru. Rad skupine nadovezat će se na rad skupine stručnjaka za otvorenu metodu koordinacije za cirkulaciju europskih filmova te se očekuje da će detaljnije procijeniti pitanje koprodukcija, među ostalim sa zemljama izvan EU-a, te Vijeću podnijeti izviješće s konkretnim preporukama.

13.

S obzirom na navedeni razvoj događaja, potrebno se usredotočiti, u okviru postojećih resursa, na dva pravca djelovanja, a to su:

A. DIREKTNE MJERE ZA POTICANJE KOPRODUKCIJA

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

NAGLAŠAVA DA:

14.

I većinski i manjinski koprodukcijski partneri imaju koristi od mogućnosti koje im pruža suradnja u smislu financiranja, tehničke opreme, stručnosti i znanja, visokih vrijednosti u proizvodnji i poboljšane cirkulacije slijedom koprodukcije.

15.

Nacionalni filmski fondovi, instituti i agencije, često u kontekstu koprodukcijskih sporazuma, znatno doprinose razvoju i oglašavanju koprodukcija u Europi podupirući ih u svim fazama (razvoj, proizvodnja i distribucija).

16.

Potprogram MEDIA za razdoblje 2014.–2020. obuhvaća brojne različite programe i mjere financiranja kojima se potiču i podupiru europske koprodukcije. U okviru izravne potpore koprodukcijama potprogramom se obuhvaća djelovanje međunarodnih koprodukcijskih fondova, posebne mjere u dijelu naslovljenom „Razvoj” (financiranje pojedinačnih i skupnih projekata) i dijelu „Televizijski programi” te potpora za distribucijske strategije kojima se poboljšava cirkulacija financiranih djela.

17.

Dok se dvostranim koprodukcijskim ugovorima ili sporazumima olakšava pristup nacionalnim sustavima financiranja i potpore, Konvencijom Vijeća Europe o filmskoj koprodukciji (1992., revidirana 2017.) pružaju se sveobuhvatan pravni okvir i standardi za mnogostrane koprodukcije i dvostrane koprodukcije među strankama koje nisu sklopile dvostrani ugovor.

18.

Eurimages, fond Vijeća Europe za potporu kulturi, vrlo je važan instrument za pružanje financiranja koprodukcijama i relevantan je za distribuciju i eksploataciju dugometražnih igranih filmova, animiranih filmova i dokumentarnih filmova.

19.

Koprodukcijama među zemljama koje su geografski i/ili kulturološki bliske u nekim se slučajevima poboljšala praksa strukturirane suradnje duž vrijednosnog lanca.

20.

I europske i međunarodne koprodukcije, najčešće uz potporu navedenih regionalnih, nacionalnih i europskih fondova, pokazale su poboljšani potencijal za cirkulaciju te su vrlo često nagrađivane najprestižnijim svjetskim filmskim nagradama i priznanjima.

21.

Producenti u strukturi i procesu međunarodne koprodukcije sve više iskorištavaju nove mogućnosti koje pruža digitalno okružje.

22.

Različiti administrativni zahtjevi javnih tijela za financiranje i razna pravila na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini ponekad mogu biti izazov za koprodukcijske partnere u tehničkom, umjetničkom i financijskom pogledu.

23.

Iako je područje primjene ovih zaključaka ograničeno na koprodukcije među europskim zemljama, važno je istaknuti sve veće zanimanje europskog audiovizualnog sektora za koprodukcije s ključnim neeuropskim zemljama. Osim što se tako uključuju talenti iz cijelog svijeta, stvara se i velik potencijal za povećanje međunarodne cirkulacije koproduciranih europskih djela.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA U OKVIRU SVOJIH NADLEŽNOSTI:

24.

nastave poticati europske koprodukcije među zemljama različitih audiovizualnih kapaciteta i/ili među zemljama s ograničenim jezičnim ili geografskim područjem, kao i cirkulaciju i vidljivost tih djela;

25.

pojačaju svoje napore kako bi razmjenjivale dobru praksu i pronašle rješenja za administrativno pojednostavljenje, usklađenost i transparentnost pravilâ za različita javna sredstva, među ostalim s pomoću digitalnih tehnologija, kako bi se dodatno olakšale europske koprodukcije;

26.

pri osmišljavanju programa potpore u obzir uzimaju mogućnost poboljšanja cirkulacije, promidžbe i eksploatacije filmova i razmotre procjenjivanje svojih programa javnog financiranja s obzirom na jasne ciljeve koji se odnose na kvalitetu sufinanciranih djela i njihov potencijal za cirkulaciju unutar EU-a;

27.

potiču sve dionike, uključujući pružatelje internetskih usluga, da s javnim tijelima i nositeljima prava razmjenjuju podatke o publici te da iskoriste te podatke kako bi upoznale i bolje razumjele svoju publiku u cilju prilagodbe programâ potpore u skladu s time.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA:

28.

razmotre provedbu programâ potpore, uključujući programe za manjinske koprodukcije, radi dopune privatnog financiranja i europskih financijskih instrumenata, kako bi se potaknula proizvodnja i promidžba europskih djela na svim platformama;

29.

dodatno podupru regionalne i nacionalne fondove u njihovoj ključnoj ulozi u olakšavanju koprodukcija, osiguravajući, kada je to moguće, komplementarnost s mjerama potpore;

30.

upotrebljavaju nove tehnologije u digitalizaciji postupka sklapanja ugovora i financiranja u cilju pojednostavljenja pristupa financiranju, osiguravanja učinkovitije i transparentnije upotrebe javnog novca te smanjenja broja pravnih poteškoća povezanih s koprodukcijom;

31.

istaknu ulogu neovisnih producenata u koprodukcijskom postupku.

POZIVA KOMISIJU DA:

32.

istraži načine daljnjeg razvoja, promicanja i pojednostavljenja mogućnosti financiranja za koprodukcije u okviru potprograma MEDIA;

33.

promiče mjere za postizanje bolje vidljivosti i cirkulacije europskih audiovizualnih djela, uz istodobno osiguravanje jednakih uvjeta kojima se u obzir uzimaju geografske i jezične posebnosti država članica u smislu kapacitetâ u pogledu proizvodnje, distribucije i publike;

34.

razmotri mogućnosti za povećanje vidljivosti svih koprodukcijskih partnera, odnosno većinskih i manjinskih partnera, za djela koja se podupiru potprogramom MEDIA;

35.

predstavi, u suradnji s Europskim audiovizualnim opservatorijem, procjenu koprodukcija u Europi, uključujući popis mogućnosti za pristup tržištu za koprodukcije, te predloži načine za jačanje njihove suradnje;

36.

ojača svoju suradnju, strukturirani dijalog o politikama i razmjenu najboljih praksi s relevantnim regionalnim i nacionalnim tijelima, europskim filmskim agencijama, Europskom agencijom ravnatelja filmskih fondova i centara (EFADs), kao i s Vijećem Europe, a posebno njegovim fondom Eurimages i Europskim audiovizualnim opservatorijem, te istraži moguće sinergije i mogućnosti za suradnju i obavijesti države članice o rezultatima tih razmjena;

37.

istraži mogućnosti za podupiranje inicijativa kao što su kreativni laboratoriji ili sobe za pisanje, u kojima producenti, pisci i režiseri mogu zajedno raditi na razvoju koprodukcija;

B. PODUPIRANJE ODRŽIVOG EKOSUSTAVA ZA KOPRODUKCIJE

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

NAGLAŠAVA DA:

38.

Potencijal europskih koprodukcija može se dodatno iskoristiti održavanjem ekosustava kojim se potiču i promiču koproducirana djela u cijelom vrijednosnom lancu. To uključuje provedbu mjera kojima se neizravno podupiru koprodukcije, ali i olakšavanje suradnje u fazi pisanja scenarija i razvoja, te distribuciju koproduciranih djela i pristup tim djelima nakon njihova prikazivanja.

39.

Prema preporuci stručne skupine za otvorenu metodu koordinacije u vezi s općenitom cirkulacijom europskih filmova, kako bi se povećala cirkulacija, potrebno je poduzeti mjere u područjima kao što su promidžba, kina, festivali, video na zahtjev, podaci o publici, programi potpore, suradnja u području politika, pristup financiranju i praćenje rezultatâ javnog financiranja.

40.

Potrebno je osigurati transparentnost financijske potpore pružene koprodukcijama. Osobito bi informacije o izravnom i neizravnom javnom financiranju koje su ostvarili koprodukcijski projekti iz različitih izvora – (pod)nacionalnih ili europskih – trebale biti dostupne javnim tijelima financiranja.

41.

U okviru potprograma MEDIA, neizravne mjere kojima se potiču koprodukcije uključuju osposobljavanje, pristup tržištima i međunarodne aktivnosti umrežavanja kojima se potiče i povećava kapacitet za prekograničnu suradnju.

42.

Distribucija i eksploatacija ključne su faze u kojima se stvara publika za koproducirana djela. Mrežom „Europa Cinemas”, koja se financira u okviru potprograma MEDIA, pruža se značajna potpora prikazivanju nenacionalnih europskih filmova. Međutim, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osiguralo da se koproducirana djela šire distribuiraju, eksploatiraju i promiču na međunarodnoj razini na svim distribucijskim kanalima i platformama. Konkretno, suradnja u promicanju koproduciranih djela ključna je za osiguranje njihova međunarodnog uspjeha.

43.

Audiovizualne politike obično su usredotočene na pružanje visokokvalitetnog sadržaja koji je kulturno i jezično raznolik. Ključno je stvoriti publiku za visokokvalitetna, originalna i inovativna europska audiovizualna djela i podupirati vidljivost takve vrste sadržaja i pristup tom sadržaju. Prema podacima Europskog audiovizualnog opservatorija postoji značajan nesrazmjer između broja prikazanih europskih filmova i ukupnog broja prodanih ulaznica za te filmove te je stoga ključno ojačati veze između filmova i njihove ciljane publike.

44.

U pogledu distribucije audiovizualnih djela putem digitalnih platformi, važno je osigurati uravnotežen ekosustav i poštovanje autorskih prava kao način podupiranja kreativnosti.

45.

Talent se nalazi u srži europskog audiovizualnog sektora. Ulaganje u djelatnike europskog audiovizualnog sektora, među ostalim u njihovo osposobljavanje, stoga je i dalje preduvjet za konkurentni ekosustav.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA U OKVIRU SVOJIH NADLEŽNOSTI I POSTOJEĆIH RESURSA:

46.

Dodatno podupiru audiovizualni sektor i razmotre upotrebu sektorskih programa radi ostvarenja tog cilja.

47.

Nastave promicati mjere kojima se pruža neizravna potpora koprodukcijama, uključujući međunarodno umrežavanje, osposobljavanje filmskih djelatnika, razvoj talenata, koprodukcijske radionice, razmjenu dobrih praksi i aktivnosti suradnje, s obzirom na to da suradnički kreativni procesi imaju potencijal za stvaranje visokokvalitetnih i uspješnih projekata.

48.

Ocijene bi li bila prikladna uspostava posebnih mjera kojima bi se mladi djelatnici poticali da razvijaju i pokreću svoje prve projekte te tako doprinose razvoju europske kinematografije.

49.

Publici olakšaju pristup audiovizualnim djelima i sadržaju s pomoću mjera kojima se potiče šira prekogranična promidžba i distribucija, uključujući razvoj digitalnih tehnologija za sinkronizaciju i titlovanje na što veći broj europskih jezika. To uključuje audiovizualna djela koja su koproducirale zemlje ili regije čije jezike ne govori velik broj ljudi, s ciljem promicanja jezične raznolikosti uz istodobno svladavanje prepreka koje nastaju zbog jezika ili posebnih potreba.

50.

Pojačaju napore kako bi osigurale da se koproducirana djela podupiru i promiču u cijelom vrijednosnom lancu, među ostalim na prekograničnoj razini, i da dopru do što brojnije međunarodne publike.

51.

Nastave surađivati na razvoju direktorija europskih filmova, kojim će se dodatno doprinijeti vidljivosti i transparentnosti europskih koproduciranih djela koja su dostupna na internetu.

52.

Potiču strukturirani i sveobuhvatni dijalog s najvećim mogućim brojem privatnih dionika, kako bi održale svoju stalnu obvezu u pogledu doprinosa koprodukcijskom ekosustavu i kako bi osigurale komplementarnost izvora financiranja.

53.

Uz poštovanje supsidijarnosti, dodatno potiču i podupiru inicijative u pogledu filmske pismenosti u formalnom, informalnom i neformalnom učenju, kojima se mladim Europljanima pružaju kreativne vještine i potiče njihov inovativni potencijal. Filmska pismenost ima ključnu ulogu u uključivanju mladih generacija i omogućavanju mladim generacijama da otkriju i cijene europsku filmsku baštinu i kulturnu raznolikost.

(1) U Prilogu I. navedeni su relevantni dokumenti povezani s dotičnim pitanjima (zakonodavni akti, zaključci Vijeća, komunikacije Europske Komisije itd.).

(2) Prema podacima Europskog audiovizualnog opservatorija prosječan udio filmova iz EU-a u 37 kataloga zemalja za pretplatu na video na zahtjev (SVOD) u 2017. činio je 20 %.

U prosjeku 22 % filmova koji se godišnje proizvedu u EU-u jesu koprodukcije, od 24 % u katalogu Flimmita do 53 % u katalozima za Horizon/UPC Prime. U 27 kataloga Netflixa u prosjeku je 36 % filmova bilo koprodukcija.

Što se tiče filmova koji su proizvedeni i prikazani u kinima u EU-u od 2005. do 2014., 64 % njih bilo je iz EU-a, 16 % iz SAD-a, 15 % međunarodnog porijekla, a 4 % ostalog europskog porijekla. Nenacionalne koprodukcije iz EU-a sačinjavale su većinu nenacionalnih filmova iz EU-a u katalozima.

(3) Samo je 47 % europskih filmova prikazanih u kinima tijekom istog razdoblja bilo uključeno u najmanje jednu uslugu videa na zahtjev, a zastupljenost europskih filmova iznosila je oko 25 % ukupnog broja filmova na platformama za video na zahtjev.

Vidjeti studije 1. i 4. Europskog audiovizualnog opservatorija navedene u Prilogu II.

(4) Vidjeti studije od 1. do 3. u Prilogu II.

(5) Koprodukcije su činile 24 % ukupne europske proizvodnje između 2005. i 2014., ali udio u prodanim ulaznicama na svjetskoj razini za koprodukcije iznosio je 50,3 % sveukupnih prodanih ulaznica za europske filmove (56,9 % za filmove iz EU-a), što neznatno premašuje iznos za prodane ulaznice za isključivo nacionalne filmove. U prosjeku broj prodanih ulaznica za europske koprodukcije triput je veći od prodanih ulaznica za isključivo nacionalne filmove.

(6) Vidjeti studiju 4. u Prilogu II.

(7) Pretprodaje radiotelevizijskim kućama i distributerima na različitim državnim područjima ukupno su iznosile 41 % kumulativnog obujma financiranja na uzorku 445 europskih igranih filmova. Vidjeti studiju 5. u Prilogu II.

PRILOG I.

Zakonodavni akti

Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014.–2020.) (SL L 347, 20.12.2013., str. 221.).

Uredba (EU) 2017/1128 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prekograničnoj prenosivosti usluga internetskog sadržaja na unutarnjem tržištu (SL L 168, 30.6.2017., str. 1.).

Direktiva (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) u pogledu promjenjivog stanja na tržištu (SL L 303, 28.11.2018., str. 69.).

Zaključci Vijeća

Zaključci Vijeća o europskoj filmskoj baštini, uključujući izazove digitalnog doba (SL C 324, 1.12.2010., str. 1.).

Zaključci Vijeća o jačanju europskih sadržaja u digitalnom gospodarstvu (SL C 457, 19.12.2018., str. 2.).

Zaključci Vijeća o planu rada za kulturu za razdoblje 2019.–2022. (SL C 460, 21.12.2018., str. 12.).

Zaključci sa sastanka Europskog vijeća od 14. prosinca 2017., EUCO 19/1/17.

Preporuke Vijeća

Preporuka Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (SL C 189, 4.6.2018., str. 1.).

Komunikacije Komisije

Komunikacija Komisije o mogućnostima i izazovima europskog kina u digitalnom dobu, 24. rujna 2010., COM (2010) 487 final.

10.

Komunikacija Komisije o novoj europskoj agendi za kulturu, 22. svibnja 2018., COM(2018) 267 final.

Međunarodne konvencije

11.

Konvencija Unesco-a od 20. listopada 2005. o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja

12.

Konvencija Vijeća Europe o filmskoj koprodukciji (revidirana), 30. siječnja 2017.

PRILOG II.

Studije Europskog audiovizualnog opservatorija

13.

How do films circulate on VOD services and in cinemas in the European Union? A comparative analysis, Christian Grece, 2016.

14.

Film production in Europe. Production volume, co-production and worldwide circulation, Julio Talavera Milla, 2017.

15.

YearBook 2017/2018. Key trends. Television, cinema, video-on-demand audiovisual services – the pan-European picture, Francisco Cabrera, Gilles Fontaine, Christian Grece, Marta Jimenez Pumares, Martin Kanzler, Ismail Rabie, Agnes Schneeberger, Patrizia Simone, Julio Talavera, Sophie Valais, 2018.

16.

The legal framework for international co-productions, Francisco Javier Cabrera Blázquez, Maja Cappello, Enric Enrich, Julio Talavera Milla, Sophie Valais, 2018., IRIS Plus.

17.

Fiction film financing in Europe: A sample analysis of films released in 2016, Martin Kanzler, 2018.

7.6.2019

Službeni list Europske unije

C 192/18

Zaključci Vijeća Europske unije i predstavnika država članica koji su se sastali u okviru Vijeća o pristupu sportu za osobe s invaliditetom

(2019/C 192/06)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

BUDUĆI DA:

Očekuje se da će do 2020. broj osoba s invaliditetom u EU-u doseći 120 milijuna. EU promiče jednake mogućnosti i pristupačnost za osobe s invaliditetom. Temeljni dio njegove strategije obuhvaća rad na ostvarenju cilja Europe bez prepreka (1).

Za sudjelovanje osoba s invaliditetom u sportskim aktivnostima na ravnopravnoj osnovi posebno su važni opća načela navedena u članku 3., definicija univerzalnog dizajna iz članka 2. te posebne odredbe o sudjelovanju u kulturnom životu, rekreaciji, razonodi i sportu, kako su utvrđene u članku 30. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) (2).

U EU-u se invaliditet i bolest često navode kao razlozi nesudjelovanja u sportu i tjelesnim aktivnostima (3).

Sport se može posebno osmisliti za osobe s invaliditetom ili im se prilagoditi kako bi im se omogućio pristup bez obzira na to radi li se o tjelesnom, intelektualnom ili osjetilnom oštećenju. U određenim okolnostima osobe s invaliditetom mogu sudjelovati u sportu zajedno s osobama bez invaliditeta, što ukazuje na uključivu narav sporta.

Opće su priznate vrijednosti sporta povezane sa socijalnom uključenosti, a posebno uloga sporta u promicanju i ostvarivanju integracije manjina i marginaliziranih skupina.

Velika sportska događanja za osobe s invaliditetom sve su popularnija, na što ukazuju nedavne ljetne i zimske paraolimpijske igre koje su privukle masovnu publiku televizijskih gledatelja diljem svijeta te kontinuirana praksa organiziranja velikih međunarodnih događanja za osobe s invaliditetom.

NAGLAŠAVAJUĆI DA:

Veća je vjerojatnost da osobe s invaliditetom budu u nepovoljnijem socioekonomskom položaju u smislu siromaštva i niskih prihoda, socijalne izolacije, diskriminacije, ograničenog pristupa tržištu rada, ograničenog pristupa prijevozu, manjih mogućnosti obrazovanja i aspekata u vezi sa zdravljem. Ta pitanja negativno utječu na mogućnosti osoba s invaliditetom za sudjelovanje u sportu.

Izravno u kontekstu sporta, osobe s invaliditetom potencijalno moraju prevladati neke od sljedećih izazova:

(a)

ozbiljnost invalidnosti može ograničiti mobilnost i čak uzrokovati tjelesnu bol u određenim situacijama tijekom treniranja ili prakticiranja sporta. To se, u kombinaciji s raznim preprekama, može dodatno pogoršati negativnom ili ograničavajućom percepcijom vlastitog invaliditeta, a posebno nedostatkom povjerenja u vlastitu sposobnost bavljenja sportom;

(b)	potrebu za specijaliziranim vještinama i znanjem u vezi s invaliditetom među osobama koje rade s osobama s invaliditetom u kontekstu tjelesne aktivnosti povezane sa sportom, a posebno nastavnicima tjelesnog odgoja, sportskim trenerima te drugim sportskim osobljem;

(c)	dostupnost pristupačne sportske infrastrukture u smislu opreme za sportske treninge ili prisustvovanje sportskim događanjima, sportskih objekata u kojima se prakticiraju sportovi za osobe s invaliditetom ili sportski događaji u kojima mogu sudjelovati osobe s invaliditetom;

(d)	dodatne financijske troškove povezane s nabavom specijalizirane sportske opreme ili uslugama potpore, bez kojih treniranje ili prakticiranje sporta ne bi bili mogući.

Sudjelovanje u sportu trebalo bi se razmatrati iz perspektive bavljenja sportom kao oblikom tjelesne aktivnosti te iz perspektive sudjelovanja u društvenim aktivnostima, primjerice prisustvovanjem na sportskim događanjima ili angažmanom u sportskoj zajednici u ulozi volontera ili člana sportskog ili navijačkog kluba.

10.

Sudjelovanje u sportu može doprinijeti poboljšanju dobrobiti osoba s invaliditetom, kao i njihova tjelesnog i mentalnog zdravlja te istodobno povećati osobnu mobilnost i samostalnost te promicati socijalnu uključenost.

11.

Bavljenje sportom od rane dobi donosi dodatnu korist za osobe s invaliditetom zbog pozitivnog učinka na razvoj motoričkih vještina koji je ključan za poboljšanje njihove opće kvalitete života.

12.

Povećana pozornost medija koja se pridaje sportskim događanjima na elitnoj razini za osobe s invaliditetom ili sportašima s invaliditetom može potaknuti osobe s invaliditetom i bez njega da se počnu baviti sportom. Kako bi se povećala privlačnost sporta za osobe s invaliditetom, potrebno je uložiti napore kako bi se osiguralo da sport na lokalnoj razini dobiva odgovarajuću razinu medijske pozornosti, ne dovodeći u pitanje slobodu medija.

13.

Asistivna tehnologija može imati važnu ulogu u pomoći osobama s invaliditetom da sudjeluju u sportskim aktivnostima, i na lokalnoj i na elitnoj razini. Međutim, njezina široka dostupnost i cjenovna pristupačnost mogu biti problematične.

14.

Za promicanje održivog razvoja sporta za osobe s invaliditetom od ključne su važnosti provedba i poštovanje pravila o borbi protiv dopinga i pravila osmišljena za borbu protiv namještanja utakmica te osiguravanje točne procjene invaliditeta i pravedne uporabe pomoćne tehnologije.

15.

Volonterski rad ključan je za potporu sportskog sektora, među ostalim sporta za osobe s invaliditetom.

16.

Važno je u strategije i politike usmjerene na povećanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u sportu uključiti rodnu perspektivu.

17.

Sport može pružiti prostor za društvene interakcije između osoba s invaliditetom i bez invaliditeta, zbog čega je on vrijedan alat za promicanje uključenosti i međusobnog razumijevanja.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA, U SKLADU S NAČELOM SUPSIDIJARNOSTI I NA ODGOVARAJUĆIM RAZINAMA:

18.

Podupiru društvenu osviještenost i obrazovne kampanje za članove obitelji, zakonske skrbnike, osobne asistente, nastavnike tjelesnog odgoja, trenere, sportsko osoblje i druge relevantne aktere u sportskoj zajednici, s invaliditetom ili bez invaliditeta, s ciljem promicanja otvorenog i prijateljskog pristupa za osobe s invaliditetom kao i odgovarajućeg razumijevanja mogućnosti i koristi sudjelovanja svih osoba u sportskim aktivnostima, uključujući djecu i odrasle osobe s invaliditetom. Prema potrebi, pružaju pomoć članovima obitelji i zakonskim skrbnicima osoba s invaliditetom radi poticanja sudjelovanja potonjih u sportu.

19.

Podupiru daljnje obrazovanje i osposobljavanje nastavnika tjelesnog odgoja, trenera, drugog sportskog osoblja i volontera općenito, s invaliditetom ili bez njega, i to opremajući ih potrebnim znanjem, posebnim vještinama te priznavanjem odgovarajućih kompetencija kako bi im se omogućilo da uključe osobe s invaliditetom u različite aktivnosti tjelesnog odgoja ili sportske aktivnosti. U takvim programima osposobljavanja trebalo bi uzeti u obzir razlike između potreba osoba koje pretežito zanima sudjelovanje i osoba usmjerenih na postizanje rezultata.

20.

Poduzmu mjere za osiguravanje pristupa sportskoj infrastrukturi osobama s invaliditetom i bez njega, uključujući prisustvovanje sportskim događanjima, treninzima ili sudjelovanje u sportskim aktivnostima. Mjere mogu uključivati razvoj ili poboljšanje standarda pristupačnosti unutar sportskih objekata, pružanje individualizirane ljudske potpore, dostupnost financijskih sredstava, povećanje svijesti među sportskim organizacijama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini o postojećim mogućnostima financiranja sredstvima EU-a, ili olakšavanje, prema potrebi, sudjelovanja predstavnika sportaša s invaliditetom u relevantnim tijelima sportskih organizacija.

21.

Prema potrebi, u nacionalnim školskim sustavima promiču uključive sportske programe i programe tjelesnog odgoja kako bi se zadovoljile potrebe djece s invaliditetom, s ciljem pružanja jednakih mogućnosti svoj djeci poticanjem njihova sudjelovanja u sportskim tjelesnim aktivnostima, te potiču njihovo zanimanje za sport.

22.

Upotrebljavaju postojeće kanale suradnje među državama članicama radi promicanja razmjene stručnog znanja i dobre prakse s ciljem poboljšanja pristupa sportu za osobe s invaliditetom.

23.

Bave se pitanjem sportaša na visokoj razini i sportaša s izvrsnim rezultatima u kontekstu jednakih mogućnosti i nediskriminacije osoba s invaliditetom te potiču suradnju i razmjenu najboljih praksi među tijelima nadležnima za sport u državama članicama.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE I EUROPSKU KOMISIJU DA U OKVIRIMA SVOJIH NADLEŽNOSTI:

24.

Razmotre pružanje financijske potpore organizacijama koje su posebno posvećene promicanju sporta za osobe s invaliditetom i konvencionalnim sportskim organizacijama koje razvijaju sportske aktivnosti za osobe s invaliditetom, između ostaloga s ciljem međusobnog približavanja tih dviju sportskih zajednica.

25.

Promiču i podupiru aktivnosti, prema potrebi na razini EU-a, povezane s redovitim prikupljanjem statističkih podataka i razvojem pokazatelja u pogledu sporta i invaliditeta, kao što su stope sudjelovanja u sportu, prepreke sudjelovanju, broj osoba s invaliditetom registriranih u sportskim klubovima ili razina zanimanja za sport (4).

26.

U okviru rada relevantnih stručnih skupina razmotre mogućnosti potpunog i učinkovitog sudjelovanja osoba s invaliditetom u sportu, uključujući posebne vještine i osposobljavanje potrebne za treniranje osoba s invaliditetom (5).

27.

Iskoriste dio financijskih sredstava u okviru programa Erasmus+ namijenjen sportu radi promicanja sporta među osobama s invaliditetom te razmjene dobrih praksi i politika među državama članicama i dionicima, sredstava u okviru Europskog socijalnog fonda radi stručnog osposobljavanja sportskog osoblja ili radi uključivanja putem sportskih aktivnosti, sredstava u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj radi rješavanja pitanja pristupačnosti sportskih infrastruktura, te da prema potrebi iskoriste rezultate istraživanja u sklopu projekata koji se financiraju putem programa Obzor Europa radi poticanja inovativnih rješenja za uključivanje osoba s invaliditetom u sport.

28.

Prema potrebi promiču takve mogućnosti financiranja i rezultate financiranih projekata među osobama s invaliditetom, sportskim organizacijama i drugim relevantnim nevladinim akterima.

29.

Podižu svijest o pozitivnim ishodima rada u području sporta za osobe s invaliditetom, među ostalim i o pozitivnom utjecaju sporta na socijalnu uključenost osoba s invaliditetom.

POZIVA EUROPSKU KOMISIJU DA:

30.

Nastavi uključivati sport u buduće ključne mjere kojima će se podupirati buduće politike u području invaliditeta oslanjajući se na dosadašnje iskustvo u provedbi aktualne Europske strategije za osobe s invaliditetom,

31.

Tijekom rasprava o sportskim temama sa socijalnim partnerima u okviru socijalnih dijaloga na razini EU-a, obuhvati politike i mjere EU-a za odgovor na potrebe osoba s invaliditetom te potiče sudjelovanje osoba s invaliditetom i organizacija koje ih predstavljaju (6).

32.

Iskoristi Europsku nagradu za pristupačnost grada kako bi dala vidljivost gradovima koji osobama s invaliditetom omogućuju lakši pristup sportskim objektima, te da ocijeni kako iskustvo u vezi s europskom iskaznicom za osobe s invaliditetom može pridonijeti većem prisustvovanju osoba s invaliditetom sportskim događanjima.

33.

Uključi sport za osobe s invaliditetom u razna sportska pitanja koja se tematiziraju na razini EU-a, kao što su dvojne karijere sportaša ili zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost (ZUTA) (7).

POZIVA SPORTSKI POKRET DA:

34.

Promiče, u bliskoj suradnji s osobama s invaliditetom i njihovim predstavničkim organizacijama, sudjelovanje osoba s invaliditetom u redovnim sportskim aktivnostima na svim razinama (8), kako bi se doprinijelo uspješnom ispunjavanju društvene i obrazovne funkcije sporta.

35.

Iskoristi postojeće mehanizme solidarnosti, posebno na razini profesionalnog sporta, kako bi se sport za osobe s invaliditetom mogao odgovarajuće financirati.

36.

Usvoji uključiv pristup pri oblikovanju sustava sportskih natjecanja ili općenito u promicanju sudjelovanja u sportu poticanjem mjera kao što su održavanje natjecanja i svečanosti dodjela nagrada za sportaše s invaliditetom i one bez njega u isto vrijeme i na istom mjestu. U istom duhu prema potrebi olakša sudjelovanje osoba s invaliditetom u treninzima ili njihovo uključivanje u timove osoba bez invaliditeta.

37.

Osigura pristupačnost objekata za trening, sport i uslužne djelatnosti (9) te pružanje razumne prilagodbe (10) kako bi se odgovorilo na potrebe osoba s invaliditetom.

38.

Poveća svijest među osobama s invaliditetom o postojećim sportskim aktivnostima i mogućnostima treniranja koje odgovaraju njihovim potrebama.

39.

Izgradi partnerstva s relevantnim institucionalnim akterima iz privatnog ili javnog sektora koji su aktivni u sektoru invaliditeta, radi boljeg razumijevanja potreba i interesa osoba s invaliditetom te poticanja većeg sudjelovanja u sportskim programima (11).

(1) https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1141#navItem-3

(2) https://www.un.org/development/desa/disabilities/convention-on-the-rights-of-persons-with-disabilities.html

(3) TNS Opinion & Social (2018.); Sport i tjelesna aktivnost, Posebno izvješće Eurobarometra 472.; anketa koju je zatražila Europska komisija, Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu, a koordinirala Glavna uprava za komunikaciju; terenski rad, prosinac 2017.

(4) U skladu s člankom 31. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

(5) U skladu s člankom 30. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

(6) U skladu s člankom 4. stavkom 3. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

(7) http://www.euro.who.int/en/health-topics/disease-prevention/physical-activity/activities/hepa-europe.

(8) U skladu s člankom 30. stavkom 5. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

(9) U skladu s člankom 9. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

(10) U skladu s člankom 5. stavkom 3. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

(11) U skladu s člankom 4. stavkom 3. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

PRILOGU

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA PODSJEĆAJU NA:

članak 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (1), u kojem se naglašava društvena i obrazovna funkcija sporta;

Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (2), čija je EU stranka te u kojoj se prepoznaje, primjerice, pravo osoba s invaliditetom da ravnopravno s drugima sudjeluju u kulturnom životu, rekreaciji, razonodi i sportu;

Komunikaciju Europske komisije o Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.: obnovljena obveza za Europu bez zapreka, u kojoj se u pogledu sporta naglašava potreba za poboljšanjem pristupa sportu, promicanjem sudjelovanja na sportskim događanjima i poticanjem organizacije posebnih sportskih događanja za osobe s invaliditetom (3);

Zaključke Vijeća o potpori za provedbu Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. (4);

Uredbu (EU) br. 1288/2013 od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (5);

Rezoluciju Vijeća o planu rada Europske unije u području sporta (2017. – 2020.) (6), u kojoj se poseban naglasak stavlja na socijalnu uključenost;

Zaključke Vijeća o ulozi sporta kao izvora i pokretača aktivne socijalne uključenosti (7);

Zaključke Vijeća o doprinosu sporta gospodarstvu EU-a, a posebno rješavanju nezaposlenosti mladih i socijalnoj uključenosti (8);

Zaključke Vijeća o sportu kao platformi za socijalnu uključenost putem volontiranja (9);

10.

Zaključke Vijeća o ulozi trenera u društvu (10).

(1) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A12008E165

(2) https://www.un.org/development/desa/disabilities/convention-on-the-rights-of-persons-with-disabilities.html

(3) Dok. 16489/10 – COM(2010) 636 final.

(4) SL C 300, 11.10.2011., str. 1.

(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 50.

(6) SL C 189, 15.6.2017., str. 5.

(7) SL 2010/C 326/04.

(8) SL C 32, 4.2.2014., str. 2.

(9) SL C 189, 15.6.2017., str. 40.

(10) SL 2017/C 423/04.

7.6.2019

Službeni list Europske unije

C 192/30

Obavijest o pokretanju antisubvencijskog postupka u vezi s uvozom proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta

(2019/C 192/15)

Europska komisija („Komisija”) primila je pritužbu u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”) u kojoj se tvrdi da se uvoz proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta subvencionira te da se njime nanosi šteta industriji Unije (2).

1. Pritužba

Zahtjev je 24. travnja 2019. podnijela Europska udruga proizvođača staklenih vlakana („APFE”) („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje određenih proizvoda od beskonačnog filamentnog staklenog vlakna u Uniji.

Otvorena verzija pritužbe i analiza razine potpore pritužbi koju su izrazili proizvođači iz Unije dostupne su u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama. U odjeljku 5.6. ove Obavijesti navedene su informacije o pristupu dokumentaciji za zainteresirane strane.

2. Proizvod iz ispitnog postupka

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jesu rezani strukovi od staklenih vlakana, dužine ne veće od 50 mm („rezani strukovi”); roving od staklenih vlakana, osim impregniranog i prevučenog te s gubitkom mase pri žarenju većim od 3 % (kako je utvrđeno normom ISO 1887); i mat izrađen od filamentnih staklenih vlakana, osim mata od staklene vune („mat”) („proizvod iz ispitnog postupka”).

Sve zainteresirane strane koje žele dostaviti informacije o opsegu proizvoda moraju to učiniti u roku od 10 dana od datuma objave ove Obavijesti (3).

3. Tvrdnja o subvencioniranju

Proizvod za koji se tvrdi da se prodaje po dampinškim cijenama jest proizvod iz ispitnog postupka, podrijetlom iz Egipta („predmetna zemlja”), trenutačno razvrstan u oznake KN 7019 11 00, ex 7019 12 00, 7019 31 00 (oznake TARIC 7019120022, 7019120025, 7019120026 i 7019120039). Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe.

Komisija smatra da pritužba sadržava dovoljno dokaza da su egipatski proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka ostvarili korist od niza subvencija koje se mogu pripisati vladi Egipta.

Navodne prakse subvencioniranja, među ostalim, čine i. izravni prijenos sredstava, ii. izgubljeni ili nenaplaćeni državni prihodi te iii. roba ili usluge koje prodaje vlada uz naknadu manju od primjerene. Pritužba je sadržavala dokaze o, na primjer, politici davanja povlaštenih zajmova i poreznim olakšicama u okviru egipatskog prava, izuzeću od uvozne carine na uvoz sirovina i opreme za proizvodnju.

Osim subvencija koje je izravno dodijelila egipatska vlada, podnositelj pritužbe tvrdi da su proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka ostvarili korist i od subvencija koje je izravno dodijelila vlada Egipta ili preko egipatskih subjekata u kontekstu suradnje između Egipta i Narodne Republike Kine u cilju poticanja ulaganja u posebne gospodarske zone (sueska zona gospodarske i trgovinske suradnje između Kine i Egipta). Pritužba sadržava dokaze o sporazumima o suradnji između kineske i egipatske vlade te o zajmovima kineskih subjekata u državnom vlasništvu ili subjekata pod nadzorom države koji nadziru egipatskim bankama u državnom vlasništvu. S obzirom na ciljeve tih sporazuma i zajmova podnositelj pritužbe tvrdi da su takvi zajmovi u korist kineskog proizvođača izvoznika u Egiptu.

Podnositelj pritužbe nadalje tvrdi da su navedene mjere subvencije jer se sastoje od financijskog doprinosa vlade Egipta (uključujući javna tijela) i donose korist proizvođačima izvoznicima proizvoda iz ispitnog postupka. Tvrdi se da su subvencije ograničene na određena poduzeća ili industrije ili skupinu poduzeća i/ili da su uvjetovane izvoznim rezultatima te se stoga smatraju specifičnim subvencijama protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Na temelju toga čini se da su navodni iznosi subvencija znatni za Egipat.

S obzirom na članak 10. stavke 2. i 3. osnovne uredbe, Komisija je pripremila izvješće o dostatnosti dokaza koje sadržava Komisijinu procjenu svih dokaza koji su joj dostupni za Egipat i na temelju kojih pokreće ispitni postupak. To je izvješće dostupno u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama.

Komisija zadržava pravo na ispitivanje drugih relevantnih subvencija koje bi se mogle otkriti tijekom ispitnog postupka.

4. Tvrdnje o šteti i uzročno-posljedičnoj vezi

Podnositelj pritužbe dostavio je dokaze da se uvoz proizvoda iz ispitnog postupka iz predmetne zemlje ukupno povećao u smislu apsolutne vrijednosti i u smislu tržišnog udjela.

Dokazi koje je dostavio podnositelj pritužbe upućuju na to da su obujam i cijene uvezenog proizvoda iz ispitnog postupka među ostalim negativno utjecali na prodane količine industrije Unije, što je dovelo do znatnih štetnih učinaka na financijsku situaciju, zaposlenost i ukupne rezultate industrije Unije.

5. Postupak

Nakon obavješćivanja država članica Komisija je utvrdila da su predstavnici industrije Unije podnijeli pritužbu ili da je pritužba podnesena u njihovo ime i da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje postupka, te stoga pokreće ispitni postupak u skladu s člankom 10. osnovne uredbe.

Ispitnim postupkom utvrdit će se je li predmetni proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje subvencioniran te je li subvencioniranim uvozom nanesena ili bi se mogla nanijeti materijalna šteta industriji Unije.

Ako je zaključak potvrdan, ispitnim postupkom utvrdit će se bi li uvođenje mjera bilo protivno interesima Unije.

Vlada Egipta pozvana je na konzultacije.

Uredbom (EU) 2018/825 Europskog parlamenta i Vijeća (4), koja je stupila na snagu 8. lipnja 2018. (paket modernizacije instrumenata trgovinske zaštite) uveden je niz izmjena vremenskih rasporeda i rokova koji su se prethodno primjenjivali na antisubvencijske postupke. Konkretno, Komisija mora dostaviti informacije o planiranom uvođenju privremenih pristojbi tri tjedna prije uvođenja privremenih mjera. Skraćeni su rokovi u kojima se zainteresirane strane moraju javiti, osobito u ranoj fazi ispitnih postupaka. Stoga Komisija poziva zainteresirane strane da poštuju postupovne korake i rokove navedene u ovoj Obavijesti te daljnjim obavijestima Komisije.

5.1. Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

Ispitnim postupkom u vezi sa subvencioniranjem i štetom bit će obuhvaćeno razdoblje od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2016. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

5.2. Primjedbe na pritužbu i na pokretanje ispitnog postupka

Sve zainteresirane strane koje žele iznijeti primjedbe o pritužbi (uključujući pitanja koja se odnose na štetu i uzročnost) ili o bilo kojem aspektu povezanom s pokretanjem ispitnog postupka (uključujući razinu potpore pritužbi) moraju to učiniti u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti.

Zahtjev za saslušanje u vezi s pokretanjem ispitnog postupka mora se podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti.

5.3. Postupak za utvrđivanje dampinga

Proizvođači izvoznici (5) proizvoda iz ispitnog postupka iz predmetne zemlje pozivaju se na sudjelovanje u ispitnom postupku Komisije. Na što veću suradnju pozivaju se i druge strane od kojih će Komisija zatražiti relevantne informacije za utvrđivanje postojanja i iznosa subvencija za proizvod iz ispitnog postupka protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

5.3.1. Proizvođači izvoznici obuhvaćeni ispitnim postupkom

Svi proizvođači izvoznici i udruženja proizvođača izvoznika u Egiptu pozivaju se da kontaktiraju s Komisijom, po mogućnosti e-poštom, odmah ili najkasnije u roku od 7 dana nakon objave ove Obavijesti, kako bi joj se javili i zatražili upitnik.

Kako bi prikupila podatke koje smatra potrebnima za svoj ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima, Komisija će poslati upitnike proizvođačima izvoznicima, svim poznatim udruženjima proizvođača izvoznika i nadležnim tijelima Egipta.

Proizvođači izvoznici u Egiptu moraju ispuniti upitnik u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti. Upitnik će biti dostupan i svim poznatim udruženjima proizvođača izvoznika i tijelima Egipta.

Primjerak navedenog upitnika za proizvođače izvoznike dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2404.

5.3.2. Ispitivanje nepovezanih uvoznika (6) (7)

Nepovezani uvoznici koji proizvod iz ispitnog postupka uvoze iz predmetne zemlje u Uniju pozivaju se na sudjelovanje u ovom ispitnom postupku.

S obzirom na velik broj nepovezanih uvoznika koji bi mogli biti obuhvaćeni ovim postupkom te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija može broj nepovezanih uvoznika koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru odabirom uzorka. Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe.

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban te, ako jest, odabrati uzorak, svi nepovezani uvoznici ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime pozivaju se da Komisiji dostave informacije o svojim društvima koje se traže u Prilogu ovoj Obavijesti u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za odabir uzorka nepovezanih uvoznika, Komisija može kontaktirati i sa svim poznatim udruženjima uvoznika.

Ako je odabir uzorka potreban, uvoznici se mogu odabrati na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju.

Nakon što Komisija zaprimi potrebne informacije za odabir uzorka, obavijestit će predmetne stranke o svojoj odluci o uzorku uvoznika. Osim toga, Komisija će dodati bilješku o odabiru uzorka u dokumentaciju koja se daje na uvid zainteresiranim stranama. Sve primjedbe na odabir uzorka moraju biti zaprimljene u roku od tri dana od datuma priopćenja odluke o odabiru uzorka.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za svoj ispitni postupak, Komisija će staviti na raspolaganje upitnike nepovezanim uvoznicima u uzorku. Te stranke moraju dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 30 dana od datuma obavijesti o odabiru uzorka, osim ako je određeno drukčije.

Primjerak upitnika za uvoznike dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2404.

5.4. Postupak utvrđivanja štete i ispitivanja proizvođača iz Unije

Šteta se utvrđuje na temelju pozitivnih dokaza i obuhvaća objektivnu provjeru obujma subvencioniranog uvoza, učinka dampinškog uvoza na cijene na tržištu Unije i posljedičnog utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije. Kako bi se utvrdilo je li industriji Unije nanesena šteta, proizvođači iz Unije koji proizvode proizvod iz ispitnog postupka pozivaju se na sudjelovanje u ispitnom postupku Komisije.

S obzirom na velik broj predmetnih proizvođača iz Unije te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija je odlučila broj proizvođača iz Unije koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru odabirom uzorka. Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

Komisija je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Pojedinosti su dostupne u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama. Zainteresirane strane pozivaju se da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Osim toga, ostali proizvođači iz Unije ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime koji smatraju da postoje razlozi za njihovo uključenje u uzorak moraju kontaktirati s Komisijom u roku od 7 dana od datuma objave ove Obavijesti. Sve primjedbe u vezi s privremenim uzorkom moraju se dostaviti u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije.

Komisija će o društvima odabranima u konačni uzorak obavijestiti sve poznate proizvođače i/ili udruženja proizvođača iz Unije.

Proizvođači iz Unije u uzorku morat će dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 30 dana od datuma priopćenja odluke o njihovu uključenju u uzorak, osim ako je određeno drukčije.

Primjerak upitnika za proizvođače izvoznike dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2404.

5.5. Postupak utvrđivanja interesa Unije

Ako se utvrdi postojanje subvencioniranja i time nanesene štete, u skladu s člankom 31. osnovne uredbe donijet će se odluka o tome bi li donošenje antisubvencijskih mjera bilo protivno interesu Unije. Proizvođači iz Unije, uvoznici i njihova predstavnička udruženja, korisnici i njihova predstavnička udruženja, organizacije koje zastupaju potrošače i sindikati pozivaju se da Komisiji dostave informacije o interesu Unije.

Informacije u vezi s procjenom interesa Unije moraju se dostaviti u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije. Te informacije mogu se dostaviti u slobodnom obliku ili ispunjavanjem upitnika koji je pripremila Komisija. Primjerak upitnika, uključujući upitnik za korisnike proizvoda iz ispitnog postupka dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2404. U svakom slučaju, dostavljene informacije uzimaju se u obzir samo ako su u trenutku dostavljanja potkrijepljene činjeničnim dokazima.

5.6. Zainteresirane strane

Da bi sudjelovale u ispitnom postupku, zainteresirane strane kao što su proizvođači izvoznici, proizvođači iz Unije, uvoznici i njihova predstavnička udruženja, korisnici i njihova predstavnička udruženja, sindikati te organizacije koje zastupaju potrošače prvo moraju dokazati da postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz ispitnog postupka.

Proizvođači izvoznici, proizvođači iz Unije, uvoznici i predstavnička udruženja koji su na raspolaganje stavili informacije u skladu s postupcima opisanima u odjeljcima 5.3., 5.4. i 5.5. smatrat će se zainteresiranim stranama ako postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz ispitnog postupka.

Druge osobe moći će sudjelovati u ispitnom postupku kao zainteresirane strane tek od trenutka kada se jave i uz uvjet da postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz ispitnog postupka. Status zainteresirane strane ne dovodi u pitanje primjenu članka 28. osnovne uredbe.

Pristup dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama moguć je putem internetske stranice Tron.tdi na sljedećoj adresi: https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI. Tu se nalaze i upute za pristup.

5.7. Mogućnost saslušanja pred ispitnim službama Komisije

Sve zainteresirane strane mogu zatražiti saslušanje pred ispitnim službama Komisije.

Svi zahtjevi za saslušanje moraju se podnijeti u pisanom obliku i moraju sadržavati razloge za njihovo podnošenje, kao i sažetak pitanja o kojima zainteresirana strana želi raspravljati tijekom saslušanja. Saslušanje će biti ograničeno na pitanja koja su zainteresirane strane unaprijed iznijele u pisanom obliku.

Rokovi za saslušanje su sljedeći:

—	Za sva saslušanja koja će se odvijati prije uvođenja privremenih mjera zahtjev bi trebalo podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti, a saslušanje se u pravilu održava u roku od 60 dana od datuma objave ove Obavijesti.

—	Nakon privremene faze zahtjev bi trebalo podnijeti u roku od pet dana od datuma privremene objave ili informativnog dokumenta, a saslušanje se u pravilu održava u roku od 15 dana od datuma obavijesti o objavi ili datuma informativnog dokumenta.

—

U konačnoj fazi zahtjev bi trebalo podnijeti u roku od tri dana od datuma konačne objave, a saslušanje se u pravilu održava tijekom razdoblja za dostavu primjedbi na konačnu objavu. U slučaju dodatne konačne objave zahtjev treba podnijeti odmah nakon primitka te dodatne konačne objave, a saslušanje se u pravilu održava u roku za dostavu primjedbi na tu objavu.

Utvrđeni vremenski rok ne dovodi u pitanje pravo službi Komisije da prihvate saslušanje izvan roka u propisno opravdanim slučajevima ni pravo Komisije da uskrati saslušanje u propisno opravdanim slučajevima. Ako službe Komisije odbiju zahtjev za saslušanje, predmetna stranka bit će obaviještena o razlozima tog odbijanja.

Saslušanja u načelu neće služiti izlaganju činjeničnih informacija koje još nisu unesene u dokumentaciju. Međutim, u interesu dobrog upravljanja te kako bi službe Komisije mogle ostvariti napredak u provedbi ispitnog postupka, zainteresirane strane mogu se pozvati da dostave nove činjenične informacije nakon saslušanja.

5.8. Upute za dostavu podnesaka i ispunjenih upitnika te korespondenciju

Informacije dostavljene Komisiji u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite ne smiju podlijegati autorskim pravima. Prije nego što Komisiji dostave informacije i/ili podatke koji podliježu autorskim pravima treće strane, zainteresirane strane moraju zatražiti posebno dopuštenje od nositelja autorskih prava kojim se Komisiji izričito dopušta a) upotreba informacija i podataka u svrhu ovog postupka trgovinske zaštite i b) pružanje informacija i/ili podataka zainteresiranim stranama u ovom ispitnom postupku u obliku kojim im se omogućuje ostvarivanje prava na obranu.

Svi podnesci (uključujući informacije koje se traže u ovoj Obavijesti), ispunjeni upitnici i korespondencija zainteresiranih strana za koje se zahtijeva povjerljivo postupanje, moraju imati oznaku „Limited” (8) (ograničeno). Strane koje dostavljaju informacije tijekom ovog ispitnog postupka pozivaju se da obrazlože svoj zahtjev za povjerljivo postupanje.

Strane koje dostavljaju informacije s oznakom „Limited” dužne su u skladu s člankom 29. stavkom 2. osnovne uredbe dostaviti sažetke tih informacija u verziji koja nije povjerljiva s oznakom „For inspection by interested parties” (na uvid zainteresiranim stranama). Ti sažeci trebali bi biti dovoljno detaljni da se može razumjeti bit informacija koje su dostavljene kao povjerljive.

Ako stranka koja dostavlja povjerljive informacije ne navede dobar razlog za traženje povjerljivog postupanja ili ne dostavi sažetak u verziji koja nije povjerljiva, u traženom obliku i tražene kvalitete, Komisija te informacije ne mora uzeti u obzir, osim ako se iz odgovarajućih izvora može na zadovoljavajući način dokazati da su te informacije točne.

Zainteresirane strane pozivaju se da sve podneske i zahtjeve dostave putem stranice TRON.tdi (https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI) uključujući skenirane punomoći i potvrde. Uporabom stranice TRON.tdi ili e-pošte zainteresirane strane izražavaju svoju suglasnost s pravilima koja se primjenjuju na elektroničke podneske, sadržanima u dokumentu „KORESPONDENCIJA S EUROPSKOM KOMISIJOM U PREDMETIMA TRGOVINSKE ZAŠTITE” objavljenom na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/june/tradoc_148003.pdf. Zainteresirane strane moraju navesti svoje ime, adresu, broj telefona i valjanu adresu e-pošte te osigurati da je dostavljena adresa e-pošte ispravna službena adresa e-pošte koja se svakodnevno provjerava. Nakon što primi podatke za kontakt, Komisija će sa zainteresiranim stranama komunicirati isključivo putem stranice TRON.tdi ili e-poštom, osim ako one izričito zatraže da sve dokumente Komisije primaju nekim drugim sredstvom komunikacije ili ako vrsta dokumenta zahtijeva slanje preporučenom poštom. Dodatna pravila i informacije o korespondenciji s Komisijom, uključujući načela koja se primjenjuju na podneske poslane putem stranice TRON.tdi i e-poštom, zainteresirane strane mogu pronaći u prethodno navedenim uputama za komunikaciju sa zainteresiranim stranama.

Adresa Komisije za korespondenciju:

European Commission

Directorate-General for Trade

Directorate H

Office: CHAR 04/039

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

TRON.tdi: https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI

E-pošta

TRADE-AS657-GFR-SUBSIDY-EGYPT@ec.europa.eu

TRADE-AS657-GFR-INJURY@ec.europa.eu

6. Vremenski okvir ispitnog postupka

Ispitni postupak zaključuje se u skladu s člankom 11. stavkom 9. osnovne uredbe obično u roku od 12, ali ne više od 13 mjeseci od datuma objave ove Obavijesti. U skladu s člankom 12. stavkom 1. osnovne uredbe, privremene mjere mogu se u pravilu uvesti najkasnije devet mjeseci od objave ove Obavijesti.

U skladu s člankom 29.a. osnovne uredbe, Komisija će pružiti informacije o planiranom uvođenju privremenih pristojbi tri tjedna prije uvođenja privremenih mjera. Zainteresirane strane mogu zatražiti te informacije pisanim putem u roku od četiri mjeseca od objave ove Obavijesti. Zainteresirane strane imat će tri radna dana za podnošenje pisanih primjedbi na točnost izračuna.

U slučajevima kada Komisija ne namjerava uvesti privremenu pristojbu nego nastaviti ispitni postupak, zainteresirane strane bit će pisanim putem obaviještene o neuvođenju pristojbe tri tjedna prije isteka roka u skladu s člankom 12. stavkom 1. osnovne uredbe.

Zainteresiranim stranama u načelu će biti dan rok od 15 dana za dostavu pisanih primjedbi na privremene nalaze ili informativni dokument te rok od 10 dana za dostavu pisanih primjedbi na konačne nalaze, osim ako je određeno drukčije. Ako je primjenjivo, u dodatnoj konačnoj objavi bit će naveden rok u kojem zainteresirane strane trebaju podnijeti pisane primjedbe.

7. Dostavljanje informacija

U pravilu, zainteresirane strane mogu dostaviti informacije samo u rokovima navedenima u odjeljcima 5. i 6. ove Obavijesti. Podnošenje drugih informacija koje nisu obuhvaćene tim odjeljcima trebalo bi biti u skladu sa sljedećim rasporedom:

—	Sve informacije za fazu privremenih nalaza treba dostaviti u roku od 70 dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije.

—

Osim ako je određeno drukčije, zainteresirane strane ne bi trebale dostavljati nove činjenične informacije nakon roka za dostavu primjedbi na privremenu objavu ili na informativni dokument u privremenoj fazi. Nakon tog roka zainteresirane strane mogu podnijeti nove činjenične informacije samo ako mogu dokazati da su te nove činjenične informacije nužne da bi se osporili činjenični navodi koje su iznijele druge zainteresirane strane i ako se te nove činjenične informacije mogu pravovremeno provjeriti u raspoloživom razdoblju do završetka ispitnog postupka.

—	Radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija neće prihvatiti podneske zainteresiranih strana nakon isteka roka za dostavu primjedbi na konačnu objavu ili, ako je primjenjivo, nakon isteka roka za dostavu primjedbi na dodatnu konačnu objavu.

8. Mogućnost iznošenja primjedbi na podneske drugih strana

Kako bi se zajamčila prava na obranu, zainteresirane strane trebale bi imati mogućnost iznošenja primjedbi na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane. Zainteresirane strane pritom smiju iznositi primjedbe samo na pitanja iz podnesaka drugih zainteresiranih strana i ne smiju postavljati nova pitanja.

Te bi primjedbe trebalo dostaviti u skladu sa sljedećim rokovima:

—	Sve primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane prije uvođenja privremenih mjera trebalo bi dostaviti u roku od 75 dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije.

—	Primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane kao odgovor na objavu privremenih nalaza ili informativnog dokumenta treba dostaviti u roku od sedam dana od isteka roka za dostavu primjedbi na privremene nalaze ili informativni dokument, osim ako je određeno drukčije.

—

Primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane kao odgovor na objavu konačnih nalaza treba dostaviti u roku od tri dana od isteka roka za dostavu primjedbi na konačne nalaze, osim ako je određeno drukčije. U slučaju dodatne konačne objave, primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane kao odgovor na tu dodatnu objavu trebalo bi dostaviti u roku od jednog dana od isteka roka za dostavu primjedbi na tu dodatnu objavu, osim ako je određeno drukčije.

Navedeni rokovi ne dovode u pitanje pravo Komisije da zatraži dodatne informacije od zainteresiranih strana u propisno opravdanim slučajevima.

9. Produljenje rokova navedenih u ovoj Obavijesti

Produljenje rokova predviđenih u ovoj Obavijesti može se zatražiti samo u iznimnim okolnostima te će se odobriti samo ako je propisno opravdano.

Produljenje roka za odgovor na upitnike može se odobriti ako je propisno opravdano te će u pravilu biti ograničeno na dodatna tri dana. U pravilu takvo produljenje ne smije biti dulje od sedam dana. Kad je riječ o rokovima za dostavu drugih informacija navedenih u ovoj Obavijesti, produljenje će biti ograničeno na tri dana, osim u dokazano iznimnim okolnostima.

10. Nesuradnja

Ako zainteresirana strana odbije odobriti pristup potrebnim informacijama ili ih ne dostavi u roku ili ako znatno ometa ispitni postupak, privremeni ili konačni nalazi, bili pozitivni ili negativni, mogu se donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. osnovne uredbe.

Ako se utvrdi da je zainteresirana strana dostavila lažne ili obmanjujuće informacije, te se informacije ne moraju uzeti u obzir i mogu se upotrijebiti raspoloživi podaci.

Ako zainteresirana strana ne surađuje ili surađuje samo djelomično te se stoga nalazi temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. osnovne uredbe, ishod za tu stranu može biti manje povoljan nego što bi bio da je surađivala.

Nedostavljanje odgovora u elektroničkom obliku ne smatra se nesuradnjom, pod uvjetom da zainteresirana strana dokaže da bi dostavljanje odgovora u traženom obliku dovelo do nepotrebnog dodatnog opterećenja ili neopravdanog dodatnog troška. Zainteresirana strana trebala bi o tome odmah obavijestiti Komisiju.

11. Službenik za saslušanje

Zainteresirane strane mogu zatražiti intervenciju službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima. Službenik za saslušanje ispituje zahtjeve za pristup dokumentaciji, sporove povezane s povjerljivošću dokumenata, zahtjeve za produljenje rokova i sve druge zahtjeve povezane s pravima na obranu zainteresiranih strana i trećih strana koji se mogu pojaviti tijekom postupka.

Službenik za saslušanje može organizirati saslušanja sa zainteresiranim stranama i službama Komisije te posredovati među njima kako bi osigurao da zainteresirane strane u potpunosti ostvaruju prava na obranu. Zahtjevi za saslušanje pred službenikom za saslušanje podnose se u pisanom obliku i trebali bi sadržavati razloge za njihovo podnošenje. Službenik za saslušanje ispitat će te razloge. Saslušanja bi se trebala održati samo ako pitanja nisu pravodobno riješena sa službama Komisije.

Svi zahtjevi moraju se podnijeti pravovremeno i žurno kako se ne bi ugrozilo uredno odvijanje postupka. U tu svrhu zainteresirane strane trebale bi zatražiti intervenciju službenika za saslušanje u najkraćem roku nakon nastanka događaja koji opravdava takvu intervenciju. U načelu, rokovi navedeni u odjeljku 5.7. za traženje saslušanja pred službama Komisije primjenjuju se mutatis mutandis na zahtjeve za saslušanje pred službenikom za saslušanje. Ako se zahtjevi za saslušanje ne podnesu u važećem roku, službenik za saslušanje ispitat će i razloge kašnjenja, prirodu postavljenih pitanja i utjecaj tih pitanja na pravo na obranu, vodeći računa o interesu dobrog upravljanja i pravovremenom završetku ispitnog postupka.

Dodatne informacije i podatke za kontakt zainteresirane strane mogu pronaći na web-stranicama službenika za saslušanje na web-mjestu Glavne uprave za trgovinu: http://ec.europa.eu/trade/trade-policy-and-you/contacts/hearing-officer/.

12. Obrada osobnih podataka

Osobni podaci prikupljeni u ovom ispitnom postupku obrađuju se u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

Obavijest o zaštiti podataka kojom se pojedinci obavješćuju o obradi osobnih podataka u okviru djelovanja Komisije u području trgovinske zaštite dostupna je na stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/doclib/html/157639.htm.

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 55.

(2) Opći termin „šteta” odnosi se na materijalnu štetu te na prijetnju materijalne štete ili materijalno zaostajanje u razvoju industrije, kako je utvrđeno člankom 2. točkom (d) osnovne uredbe.

(3) Upućivanja na objavu ove Obavijesti upućivanja su na objavu ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije.

(4) Uredba (EU) 2018/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1036 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije i Uredbe (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 143, 7.6.2018., str. 1.).

(5) Proizvođač izvoznik svako je društvo u predmetnoj zemlji koje proizvodi i izvozi proizvod iz ispitnog postupka na tržište Unije, bilo izravno ili preko treće strane, uključujući svako njegovo povezano društvo uključeno u proizvodnju, domaću prodaju ili izvoz proizvoda iz ispitnog postupka.

(6) Ovaj odjeljak obuhvaća samo uvoznike koji nisu povezani s proizvođačima izvoznicima. Uvoznici koji su povezani s proizvođačima izvoznicima moraju ispuniti Prilog I. ovoj Obavijesti za te proizvođače izvoznike. U skladu s člankom 127. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije, dvije se osobe smatraju povezanima: (a) ako je jedna osoba rukovoditelj ili direktor u poduzeću druge osobe; (b) ako su pravno priznati poslovni partneri; (c) ako su u odnosu poslodavca i posloprimca; (d) ako treća osoba izravno ili neizravno posjeduje, kontrolira ili drži 5 % ili više udjela ili dionica s pravom glasa obiju osoba; (e) ako jedna osoba izravno ili neizravno kontrolira drugu; (f) ako obje osobe izravno ili neizravno kontrolira treća osoba; (g) ako zajedno izravno ili neizravno kontroliraju treću osobu; ili (h) ako su članovi iste obitelji (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.). Osobe se smatraju članovima iste obitelji samo ako su u jednom od sljedećih odnosa: i. suprug i supruga, ii. roditelj i dijete, iii. brat i sestra (i polubrat i polusestra), iv. djed ili baka i unuk ili unuka, v. ujak ili ujna/tetak ili tetka/stric ili strina i nećak ili nećakinja, vi. roditelj supružnika i zet ili snaha, vii. šurjak ili šurjakinja. U skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije, „osoba” znači fizička osoba, pravna osoba i svako udruženje osoba koje nije pravna osoba, ali kojem pravo Unije ili nacionalno pravo priznaje sposobnost poduzimanja pravnih radnji (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(7) Podaci koje dostave nepovezani uvoznici mogu se osim za utvrđivanje subvencioniranja upotrebljavati i za ostale aspekte ispitnog postupka.

(8) Dokument s oznakom „Limited” dokument je koji se smatra povjerljivim u skladu s člankom 29. osnovne uredbe i člankom 6. Sporazuma WTO-a o provedbi članka VI. GATT-a iz 1994. (Antisubvencijski sporazum). To je ujedno zaštićeni dokument u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(9) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

PRILOG

Tekst slike

☐ Verzija „Limited”

☐ Verzija „For inspection by interested parties”

(označite odgovarajuću rubriku)

ANTISUBVENCIJSKI POSTUPAK U VEZI S UVOZOM PROIZVODA OD BESKONAČNIH FILAMENTNIH STAKLENIH VLAKANA PODRIJETLOM IZ EGIPTA

INFORMACIJE ZA ODABIR UZORKA NEPOVEZANIH UVOZNIKA

Ovaj obrazac namijenjen je za pomoć nepovezanim uvoznicima pri odgovaranju na zahtjev za informacije za odabir uzorka iz točke 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka.

Obje verzije, „Limited” i „For inspection by interested parties”, treba poslati Komisiji kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka.

1. PODACI O DRUŠTVU I PODACI ZA KONTAKT

Navedite sljedeće podatke o društvu:

Naziv društva

Adresa

Osoba za kontakt

E-pošta

Telefon

Faks

2. PROMET I OBUJAM PRODAJE

Navedite ukupni promet društva u eurima (EUR) te promet i masu ili obujam uvoza u Uniju (1) i preprodaje na tržištu Unije nakon uvoza iz Egipta, tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019.), proizvoda iz ispitnog postupka kako je definiran u Obavijesti o pokretanju postupka, te odgovarajuću masu ili obujam.

Obujam (u tonama)

Vrijednost u eurima (EUR)

Ukupni promet društva u eurima (EUR)

Uvoz proizvoda iz ispitnog postupka u Uniju

Preprodaja proizvoda iz ispitnog postupka na tržištu Unije nakon uvoza iz Egipta

(1) Dvadeset osam država članica Europske unije jesu: Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Hrvatska, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina.

Tekst slike

3. DJELATNOSTI DRUŠTVA I POVEZANIH DRUŠTAVA (2)

Podrobno i precizno opišite djelatnosti društva i svih povezanih društava (nabrojite društva i navedite vrstu njihove povezanosti s vašim društvom) uključenih u proizvodnju i/ili prodaju (izvozna i/ili domaća) proizvoda iz ispitnog postupka. Te djelatnosti mogu uključivati kupnju proizvoda iz ispitnog postupka ili njegovu proizvodnju u okviru podugovora, preradu proizvoda iz ispitnog postupka ili trgovanje njime, ali nisu na to ograničene.

Naziv i lokacija društva

Djelatnosti

Odnos

4. OSTALI PODACI

Navedite sve ostale relevantne informacije za koje društvo smatra da bi Komisiji mogle biti korisne pri odabiru uzorka.

5. OVJERAVANJE

Dostavljanjem prethodno navedenih informacija društvo daje suglasnost za svoje moguće uključenje u uzorak. Ako društvo bude odabrano u uzorak, od njega će se tražiti da ispuni upitnik i dopusti posjet na svojoj lokaciji radi provjere dostavljenih odgovora. Ako društvo navede da ne želi biti uključeno u uzorak, smatrat će se da nije surađivalo u ispitnom postupku. Nalazi Komisije za uvoznike koji ne surađuju temelje se na raspoloživim podacima te ishod za predmetno društvo može biti manje povoljan nego što bi bio da je surađivalo.

Potpis ovlaštene osobe:

Ime i titula ovlaštene osobe:

Datum:

(2) U skladu s člankom 127. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije, dvije se osobe smatraju povezanima: (a) ako je jedna osoba rukovoditelj ili direktor u poduzeću druge osobe; (b) ako su pravno priznati poslovni partneri; (c) ako su u odnosu poslodavca i posloprimca; (d) ako treća osoba izravno ili neizravno posjeduje, kontrolira ili drži 5 % ili više udjela ili dionica s pravom glasa obiju osoba; (e) ako jedna osoba izravno ili neizravno kontrolira drugu; (f) ako obje osobe izravno ili neizravno kontrolira treća osoba; (g) ako zajedno izravno ili neizravno kontroliraju treću osobu; ili (h) ako su članovi iste obitelji (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.). Osobe se smatraju članovima iste obitelji samo ako su u bilo kojem od sljedećih odnosa: i. suprug i supruga, ii. roditelj i dijete, iii. brat i sestra (i polubrat i polusestra), iv. djed ili baka i unuk ili unuka, v. ujak ili ujna/tetak ili tetka/stric ili strina i nećak ili nećakinja, vi. roditelj supružnika i zet ili snaha, vii. šurjak ili šurjakinja. U skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije, „osoba” znači fizička osoba, pravna osoba i svako udruženje osoba koje nije pravna osoba, ali kojem pravo Unije ili nacionalno pravo priznaje sposobnost poduzimanja pravnih radnji (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 192

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 62. 7. lipnja 2019.

Sadržaj		Stranica
	I Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Vijeće
2019/C 192/01	Rezolucija predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o zastupanju država članica EU-a u Osnivačkom odboru Svjetske antidopinške agencije (WADA) i koordinaciji stajalištâ država članica prije sastanaka WADA-e	1

	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2019/C 192/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.9375 – Clearlake/Insight/Appriss) ( 1 )	5
2019/C 192/03	Komunikacija Komisije o izmjeni Komunikacije 2012/C 72/07 – Smjernice za smanjenje kvota u skladu s člankom 105. stavcima 1., 2. i 5. Uredbe (EZ) br. 1224/2009	5

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće
2019/C 192/04	Zaključci Vijeća o strateškom pristupu EU-a međunarodnim kulturnim odnosima i okviru za djelovanje	6
2019/C 192/05	Zaključci Vijeća o poboljšanju prekogranične cirkulacije europskih audiovizualnih djela s naglaskom na koprodukcijama	11
2019/C 192/06	Zaključci Vijeća Europske unije i predstavnika država članica koji su se sastali u okviru Vijeća o pristupu sportu za osobe s invaliditetom	18
2019/C 192/07	Obavijest namijenjena određenim osobama i subjektima na koje se odnose mjere ograničavanja iz Odluke Vijeća 2014/145/ZVSP i Uredbe Vijeća (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine	23
	Europska komisija
2019/C 192/08	Tečajna lista eura	24
2019/C 192/09	Napomene s objašnjenjem kombinirane nomenklature Europske unije	25
2019/C 192/10	Novi nacionalni motiv na kovanicama eura namijenjenima optjecaju	26
2019/C 192/11	Novi nacionalni motiv na kovanicama eura namijenjenima optjecaju	27
2019/C 192/12	Novi nacionalni motiv na kovanicama eura namijenjenima optjecaju	28
	Revizorski sud
2019/C 192/13	Tematsko izvješće br. 7/2019 – Mjere EU-a za prekograničnu zdravstvenu zaštitu: ambicije su velike, ali potrebno je bolje upravljanje	29
2019/C 192/14	Tematsko izvješće br. 8/2019 o temi Energija vjetra i solarna energija za proizvodnju električne energije: za postizanje ciljnih vrijednosti EU-a potrebno je uložiti znatne napore	29

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM ZAJEDNIČKE TRGOVINSKE POLITIKE
	Europska komisija
2019/C 192/15	Obavijest o pokretanju antisubvencijskog postupka u vezi s uvozom proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta	30
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2019/C 192/16	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9362 – Suez Organique/Avril PA/Terrial) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	40
2019/C 192/17	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9357 – FIS/Worldpay) ( 1 )	42
2019/C 192/18	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.9377 – MIRA/BCI/iGH) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	43

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1266
JPY	japanski jen	121,82
DKK	danska kruna	7,4687
GBP	funta sterlinga	0,88558
SEK	švedska kruna	10,6175
CHF	švicarski franak	1,1174
ISK	islandska kruna	139,30
NOK	norveška kruna	9,8083
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,663
HUF	mađarska forinta	321,30
PLN	poljski zlot	4,2788
RON	rumunjski novi leu	4,7221
TRY	turska lira	6,5014
AUD	australski dolar	1,6132
CAD	kanadski dolar	1,5096
HKD	hongkonški dolar	8,8333
NZD	novozelandski dolar	1,6983
SGD	singapurski dolar	1,5363
KRW	južnokorejski von	1 328,90
ZAR	južnoafrički rand	16,7523
CNY	kineski renminbi-juan	7,7880
HRK	hrvatska kuna	7,4215
IDR	indonezijska rupija	15 990,96
MYR	malezijski ringit	4,6872
PHP	filipinski pezo	58,249
RUB	ruski rubalj	73,4704
THB	tajlandski baht	35,285
BRL	brazilski real	4,3659
MXN	meksički pezo	22,2767
INR	indijska rupija	78,0180