—

uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D054772-02),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 11. stavak 3. i članak 23. stavak 3.,

—

uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 16. siječnja 2018. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

—

uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (2),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane usvojeno 18. svibnja 2017. i objavljeno 29. lipnja 2017. (3),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama (4),

—

uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

—

uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.

budući da je Odlukom Komisije 2007/702/EZ odobreno stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani kukuruz 59122 („GM kukuruz 59122”), sastoji se od njega ili je proizvedena od njega; budući da je prije no što je ta odluka Komisije donesena Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 23. ožujka 2007. usvojila pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je objavljeno 3. travnja 2007. (5) („prvo mišljenje EFSA-e”);

B.

budući da su 19. srpnja 2016. poduzeće Pioneer Overseas Corporation i poduzeće Dow AgroSciences Ltd. („podnositelj zahtjeva”) u skladu s člancima 11. i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 zajednički podnijeli zahtjev za produljenje odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani kukuruz 59122, sastoji se od njega ili je proizvedena od njega; budući da je taj zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište genetski modificiranog kukuruza 59122 u proizvodima koji se sastoje od njega ili ga sadržavaju za namjenu koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje isto kao i za svaki drugi kukuruz, osim za uzgoj;

C.

budući da je 18. svibnja 2017. EFSA usvojila pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je objavljeno 29. lipnja 2017. (6) („drugo mišljenje EFSA-e”);

D.

budući da genetski modificirani kukuruz 59122 izražava proteine CRY34Ab1 i CRY35Ab1 koji daju otpornost na kukce štetočine iz reda Coleoptera koji pripadaju rodu Diabrotica kao što su ličinke kukuruzne zlatice te protein PAT koji daje toleranciju na herbicide koji sadrže glufosinat;

E.

budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka uzima u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet razmatranja;

F.

budući da su države članice iznijele brojne kritike u vezi s prvim mišljenjem EFSA-e tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja (7) koje se, među ostalim, odnose na nepotpun plan nadzora, rizik od izloženosti neciljanih organizama Bt toksinima, nepostojanje temelja za zaključak da su „proizvodi hrane za životinje od GM kukuruza 59122 u osnovi jednakovrijedni, nutritivno jednakovrijedno i jednako sigurni kao proizvodi hrane za životinje od komercijalnog kukuruza” i, u vezi s istraživanjem na štakorima u trajanju od 90 dana, na činjenicu da je tijekom cijelog istraživanja doza GM kukuruza 59122 bila na istoj razini, suprotno relevantnoj preporuci iz smjernica OECD-a;

G.

budući da je nakon što je podnositelj podnio zahtjev za ponovno odobrenje od EFSA-e zatraženo da procijeni podatke koje je podnositelj zahtjeva dostavio, uključujući izvješća o praćenju učinka na okoliš nakon stavljanja na tržište i 11 primarnih istraživačkih studija koje su objavljene između 2007. i 2016.; budući da je na temelju te procjene podataka EFSA usvojila pozitivno mišljenje (drugo mišljenje EFSA-e, kako je navedeno ranije u tekstu), zaključivši da „nisu utvrđeni novi rizici, promjene u izloženosti ni nove znanstvene nesigurnosti zbog kojih bi se promijenili zaključci prvotne procjene rizika za kukuruz 59122”;

H.

budući da su države članice iznijele brojne kritike u vezi s drugim mišljenjem EFSA-e tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja (8), uključujući, među ostalim, „da se praćenjem provedenim za GM kukuruz 59122 ne mogu ostvariti smisleni rezultati za aktualnu procjenu niti riješiti nesigurnosti povezane s procjenom rizika provedenom prije davanja odobrenja, npr. u pogledu izloženosti okoliša” te da „pristup koji je korišten za praćenje GM kukuruza 59122 nije u skladu sa zahtjevima Priloga VII. Direktivi 2001/18/EZ”;

I.

budući da je jedna država članica postavila pitanje zašto podnositelj zahtjeva nije dostavio rezultate nekoliko javnih studija u kojima se pokazala imunogenost proteina Cry kod miševa, a time i zašto ih ESFA nije procijenila, te je preporučila da se pitanja povezana s imunogenosti i adjuvantnosti proteina Cry izraženih u GM kukuruzu 59122 riješe prije odluke o produljenju odobrenja;

J.

budući da je jedna država članica napomenula da je Unija odobrila Konvenciju o biološkoj raznolikosti, kojom se i zemljama izvoznicima i zemljama uvoznicima nameću međunarodne odgovornosti u pogledu biološke raznolikosti, te da je stoga važno uzeti u obzir učinke uvoza GM kukuruza 59122 u Uniju, kako na bioraznolikost u Uniji tako i na bioraznolikost u zemljama uzgoja;

K.

budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje i stoga spada pod kriterije za isključivanje navedene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (9); budući da odobrenje za glufosinat istječe 31. srpnja 2018. (10);

L.

budući da je primjena komplementarnih herbicida dio uobičajene poljoprivredne prakse u uzgajanju biljaka otpornih na herbicide te se stoga može očekivati da će ostaci prskanja uvijek biti prisutni u berbi i da su neizbježni sastojci; budući da se pokazalo da se za genetski modificirane usjeve tolerantne na herbicide upotrebljava više komplementarnih herbicida u odnosu na konvencionalne usjeve (11);

M.

budući da ostaci prskanja glufosinatom nisu analizirani ni u jednom mišljenju EFSA-e; budući da će ostaci glufosinata biti prisutni na usjevu GM kukuruza 59122 uvezenom u Uniji za namjenu koja obuhvaća hranu i hranu za životinje;

N.

budući da bi iz perspektive sigurnosti hrane bilo neprihvatljivo kao i vrlo nedosljedno odobriti uvoz GM kukuruza tolerantnog na glufosinat s obzirom na to da odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji istječe 31. srpnja 2018. zbog njegove toksičnosti za reprodukciju (12);

O.

budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, održanom 16. siječnja 2018., nije usvojeno mišljenje; budući da je 12 država članica glasovalo protiv, dok je 12 država članica, koje predstavljaju tek 38,83 % stanovništva Unije, glasovalo za, uz četiri države članice koje su bile suzdržane;

P.

budući da je Komisija u nekoliko navrata izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Komisija donosila odluke o odobrenju bez potpore Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izrazio žaljenje zbog te prakse, okarakteriziravši je kao nedemokratsku (13);

Q.

budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 (14) te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

R.

budući da se u uvodnoj izjavi 14. Uredbe (EU) br. 182/2011 navodi da bi Komisija u najvećoj mogućoj mjeri trebala djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštita okoliša;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

—

Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).

—

Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.).

—

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.).

—

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.).

—

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.).

—

Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0271).

—

Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0272).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0388).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0389).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj Usvojeni tekstovi, (P8_TA(2016)0386).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1507 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0387).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0390).

—

Rezolucija od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0123).

—

Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (P8_TA(2017)0215).

—

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0214).

—

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0341).

—

Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0377).

—

Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0378).

—

Rezolucija od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0396).

—

Rezolucija od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305423 x 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0397).

—

Rezolucija od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0398).

—

uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603 (D054771-02),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

—

uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 16. siječnja 2018. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

—

uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (2),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane usvojeno 28. lipnja 2017. i objavljeno 1. kolovoza 2017. (3),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama (4),

—

uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

—

uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.

budući da je 13. rujna 2013. poduzeće Monsanto Europe S.A. nacionalnom nadležnom tijelu u Belgiji podnijelo zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 kojim traži odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega; budući da je taj zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište proizvoda koji se sastoje od genetski modificiranog kukuruza MON 87427 × MON 89034 × NK603 ili koji ga sadržavaju, a čija je namjena, koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, ista kao i za svaki drugi kukuruz, no ne obuhvaća uzgoj;

B.

budući da su tim zahtjevom, za navedenu namjenu, obuhvaćene sve tri potkombinacije genetski modificiranog kukuruza MON 87427× MON 89034 × NK603;

C.

budući da genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 sadržava dva gena za otpornost na glifosat i proizvodi proteine Cry1A.105 i Cry2Ab2 koji pružaju otpornost na određene štetočine iz reda Lepidoptera;

D.

budući da je 28. lipnja 2017. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) donijela pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je objavljeno 1. kolovoza 2017. (5);

E.

budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka uzima u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet razmatranja;

F.

budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja iznijele brojne kritike (6); budući da se najsnažnije kritike odnose na činjenicu da analiza sastava ne obuhvaća ostatke komplementarnih herbicida ni njihove metabolite; budući da se zbog zabrinutosti povezanih s, među ostalim, studijama koje ukazuju na učestaliju pojavu kamenaca mokraćnog mjehura kod miševa koji su hranjeni genetski modificiranim kukuruzom MON 89034 ne može doći do zaključka o rizicima povezanima s upotrebom tog genetski modificiranog organizma („GMO”) u hrani za ljude ili životinje; budući da su potrebni dodatni podaci kako bi se procjena rizika mogla dovršiti te da nije moguće doći do zaključaka u pogledu subkroničnih (nije bilo 90-dnevnog ispitivanja), dugoročnih, reproduktivnih ili razvojnih učinaka hrane i/ili hrane za životinje;

G.

budući da je nadležno tijelo jedne države članice skrenulo pozornost na činjenicu da su za genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (tretiran glifosatom) utvrđene statistički značajne razlike u usporedbi s genetski nemodificiranim komparatorom za 16 krajnjih vrijednosti za zrna (7) i 2 krajnje vrijednosti za krmivo (8), da je još više statistički različitih krajnjih vrijednosti zrna (42) utvrđeno u usporedbi genetski modificiranog kukuruza koji nije tretiran glifosatom i njegovog genetski nemodificiranog komparatora, te da znatno manje razine vitamina i minerala u usjevima predstavljaju ozbiljan razlog za zabrinutost kada je riječ o zdravlju ljudi i životinja s obzirom na to da je pothranjenost tipa B globalni problem;

H.

budući da je u neovisnoj studiji (9) utvrđeno da se, s obzirom na te statističke razlike, može pretpostaviti da se genetski modificirani kukuruz bitno razlikuje od njegova komparatora s obzirom na mnoge karakteristike u pogledu sastava i biološke karakteristike i da su, premda promjene kao izolirani podatak možda neće izazvati zabrinutost u pogledu sigurnosti, ukupni broj učinaka i njihov velik značaj trebali biti uzeti kao polazište za detaljniju istragu; budući da EFSA nije provela daljnja istraživanja;

I.

budući da podnositelj zahtjeva nije dostavio eksperimentalne podatke za potkombinacije MON 87427 × MON 89034 i MON 87427 × NK603; budući da, premda EFSA-ino Povjerenstvo za GMO zaključuje, na račun ekstrapolacije eksperimentalnih podataka za drugu potkombinaciju i pojedinačne genetske promjene, da su dvije potkombinacije jednako sigurne kao i analizirani kukuruz s pojedinačnim genetskim promjenama, MON 89034 × NK603 i MON 87427 × MON 89034 × NK603, nikakva procjena nesigurnosti koja se odnosi na ekstrapolaciju nije provedena; budući da ova manjkavost može dovesti u pitanje opći zaključak mišljenja EFSA-e i isto tako može predstavljati kršenje njezinih „Smjernica o analizi nesigurnosti u znanstvenim procjenama” objavljenih u siječnju 2018. (10); budući da se odobrenje ne bi trebalo razmatrati bez temeljite procjene eksperimentalnih podataka za svaku potkombinaciju s višestrukim genetskim promjenama;

J.

budući da je EFSA-ino Povjerenstvo za GMO navelo da plan praćenja stanja okoliša nakon stavljanja na tržište koji je dostavio podnositelj zahtjeva za kukuruz s trostrukim genetskim promjenama ne uključuje odredbe za dvije potkombinacije MON 87427 × MON 89034 i MON 87427 × NK603, te je stoga preporučilo da podnositelj zahtjeva revidira plan u skladu s tim; budući da je iz plana praćenja koji je podnositelj zahtjeva dostavio očito da ta preporuka nije prihvaćena (11);

K.

budući da je jedna od ključnih svrha u koju se primjenjuju višestruke genetske promjene povećati toleranciju biljke na glifosat (i NK603 i MON 87427 eksprimiraju enzime EPSPS koji uzrokuju toleranciju na glifosat); budući da, slijedom toga, treba očekivati da će biljka biti izložena većim i ponovljenim dozama glifosata što ne samo da će dovesti do veće razine ostataka u usjevima, već može utjecati i na sastav biljaka te njihove agronomske karakteristike; budući da procjenom rizika nije obuhvaćen taj aspekt; budući da u mišljenju EFSA-e nisu analizirani ni ostaci prskanja glifosatom;

L.

budući da o karcinogenosti glifosata i dalje postoje otvorena pitanja; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije zaključila je u ožujku 2017. da nikakva klasifikacija nije potrebna; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija Svjetske zdravstvene organizacije za istraživanje raka 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude; budući da je Parlament osnovao poseban odbor za postupak Unije za odobravanje pesticida, koji će pomoći utvrditi je li došlo do neopravdanog utjecaja industrije kada je riječ o zaključcima agencija Unije o karcinogenosti glifosata;

M.

budući da se, prema mišljenju Povjerenstva EFSA-e za pesticide, na temelju dosadašnjih podataka ne mogu izvući zaključci o sigurnosti ostataka prskanja genetski modificiranih usjeva pripravcima na bazi glifosata (12); budući da aditivi i njihove smjese koji se koriste u komercijalnim pripravcima za raspršivanje glifosata mogu imati veću toksičnost od samog aktivnog sastojka (13); budući da je Unija već uklonila aditiv naziva POE talovamin s tržišta zbog zabrinutosti u pogledu njegove toksičnosti; budući da, međutim, problematični aditivi i smjese mogu i dalje biti dozvoljeni u zemljama u kojima se uzgaja genetski modificirani kukuruz;

N.

budući da je u Uniji raširena upotreba uvezenog genetski modificiranog kukuruza u hrani za životinje; budući da je u okviru znanstvene studije koju su revidirali stručnjaci utvrđena moguća korelacija između glifosata u hrani za suprasne krmače i povećanja pojava teških urođenih anomalija u prasadi; (14)

O.

budući da se razvoj genetski modificiranih usjeva tolerantnih na nekoliko selektivnih herbicida može uglavnom pripisati brzom razvoju otpornosti korova na glifosat u zemljama koje su se uvelike oslanjale na genetski modificirane usjeve;

P.

budući da višestruke genetske promjene imaju obilježja otpornosti na insekte zahvaljujući MON 89034 koji eksprimira proteine Bt (Cry1A.105 i Cry2Ab2), koji pružaju otpornost na određene štetočine iz reda Lepidoptera (npr. kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis)); budući da su se, prema neovisnoj studiji, u okviru procjene rizika EFSA-e ostaci glifosata također trebali smatrati snažnim suuzročnikom stresa s obzirom na to da istovremeni utjecaj nekoliko uzročnika stresa na stanice i organizme može znatno utjecati na učinkovitost Bt toksina (15); budući da je u znanstvenoj studiji iz 2017. o mogućim zdravstvenim učincima Bt toksina i ostataka prskanja komplementarnim herbicidima zaključeno da je posebnu pozornost potrebno posvetiti ostacima herbicida i njihovoj interakciji s Bt toksinima (16); budući da EFSA to nije istražila;

Q.

budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, održanom 16. siječnja 2018., nije usvojeno mišljenje; budući da je 14 država članica glasovalo protiv, a samo 11 država članica, koje predstavljaju tek 38,75 % stanovništva Unije, glasovalo je za, uz tri države članice koje su bile suzdržane;

R.

budući da je Komisija u nekoliko navrata izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Komisija donosila odluke o odobrenju bez potpore Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izrazio žaljenje zbog te prakse, okarakteriziravši je kao nedemokratsku (17);

S.

budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 (18) te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

T.

budući da se u uvodnoj izjavi 14. Uredbe (EU) br. 182/2011 navodi da bi Komisija u najvećoj mogućoj mjeri trebala djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštita okoliša;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

—

Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).

—

Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.).

—

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.).

—

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.).

—

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.).

—

Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0271).

—

Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0272).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0388).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0389).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0386).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1507 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0387).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0390).

—

Rezolucija od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0123).

—

Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0215).

—

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0214).

—

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0341).

—

Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0377).

—

Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0378).

—

Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0396).

—

Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305423 × 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0397).

—

Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0398).

—

uzimajući u obzir obrazloženi prijedlog Komisije od 20. prosinca 2017. u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u pogledu vladavine prava u Poljskoj: Prijedlog odluke Vijeća o utvrđivanju da postoji očita opasnost da Republika Poljska teško prekrši vladavinu prava (COM(2017)0835),

—

uzimajući u obzir preporuku Komisije (EU) 2018/103 od 20. prosinca 2017. u pogledu vladavine prava u Poljskoj kojom se dopunjuju preporuke (EU) 2016/1374, (EU) 2017/146 i (EU) 2017/1520 (1),

—

uzimajući u obzir Odluku Komisije o upućivanju Poljske Sudu Europske unije na temelju članka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi povrede prava Unije zakonom o izmjeni Zakona o organizaciji redovnih sudova (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj (3) i svoje prethodne rezolucije o toj temi,

—

uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.

budući da u svojoj Rezoluciji od 15. studenoga 2017. o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj navodi da trenutačna situacija u Poljskoj nesumnjivo predstavlja rizik ozbiljnog kršenja vrijednosti utvrđenih člankom 2. UEU-a;

1.

2.

3.

4.

—

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir upućivanja na stanje temeljnih prava u Europskoj uniji u prethodnim izvješćima,

—

uzimajući u obzir postojeće rezolucije Europskog parlamenta i drugih europskih i međunarodnih institucija i agencija,

—

uzimajući u obzir različita izvješća pojedinih nacionalnih, europskih i međunarodnih nevladinih organizacija,

—

uzimajući u obzir rad Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), Vijeća Europe i Venecijanske komisije,

—

uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava,

—

uzimajući u obzir rad Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za ustavna pitanja, Odbora za prava žena i jednakost spolova, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te Odbora za predstavke,

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo, Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja te Direktivu 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu afričkih i europskih čelnika o stanju migranata u Libiji od 1. prosinca 2017. nakon sastanka na vrhu Afričke unije i Europske unije u Abidjanu,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0025/2018),

A.

budući da je temelj europske integracije poštovanje i promicanje ljudskih prava, temeljnih sloboda, demokracije, vladavine prava te vrijednosti i načela utvrđenih u Ugovorima EU-a, Povelji EU-a o temeljnim pravima i međunarodnim instrumentima u području ljudskih prava;

B.

budući da se, u skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), EU temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, što su vrijednosti zajedničke svim državama članicama, koje su EU i svaka pojedina država članica dužne dosljedno poštovati i aktivno promicati u svim svojim unutarnjim i vanjskim politikama; budući da se u članku 17. UEU-a navodi da Komisija mora osigurati primjenu Ugovorâ;

C.

budući da je poštovanje vladavine prava preduvjet za zaštitu ljudskih prava te budući da države članice imaju krajnju odgovornost za zaštitu ljudskih prava svih ljudi usvajanjem i provedbom međunarodnih sporazuma i konvencija o ljudskim pravima; budući da vladavinu prava i temeljna prava treba stalno učvršćivati; budući da svako dovođenje u pitanje tih načela ne šteti samo određenoj državi članici nego i Uniji u cjelini;

D.

budući da je pristupanje EU-a Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ugovorna obveza u skladu s člankom 6. stavkom 2. UEU-a;

E.

budući da je potrebno posvetiti posebnu pozornost zaštiti ljudskih prava najranjivijih skupina;

F.

budući da problematično upravljanje u nekim državama članicama ukazuje na selektivni pristup koristima i odgovornostima nekih država članica EU-a, a da se odbijanjem tih država da u potpunosti postupaju u skladu s europskim pravom, diobom vlasti, neovisnošću pravosuđa i predvidivošću djelovanja države dovodi u pitanje vjerodostojnost Europske unije kao područja prava;

G.

budući da se dolazak migranata i tražitelja azila tijekom 2016. nastavio (1); budući da velik broj njih dolazi krajnje opasnim putovima, da svoj život stavljaju u ruke krijumčarima i kriminalcima te su ranjivi u pogledu nasilja, zlouporabe i iskorištavanja; budući da su prema podacima UNHCR-a 27 % svih migranata koji pristižu u Europu preko Sredozemlja djeca; budući da, prema izvješćima UNICEF-a i Međunarodne organizacije za migracije, otprilike četvrtina adolescenata ispitana na središnjoj sredozemnoj ruti nikada nije pohađala školu;

H.

budući da su 2016. rasističke i ksenofobne reakcije protiv izbjeglica, tražitelja azila i migranata bile vrlo rasprostranjene te budući da se osobito ranjiva populacija i dalje suočavaju s visokim razinama diskriminacije, nasilja i ponovnog traumatiziranja tijekom postupka azila;

I.

budući da se u pogledu velikog migracijskog pritiska kojem su posljednjih nekoliko godina izložene određene države članice zahtijeva primjena istinske europske solidarnosti radi otvaranja odgovarajućih prihvatnih objekata za one kojima je to najpotrebnije i za najranjivije; budući da je velik broj njih prepušten na milost i nemilost krijumčarima i kriminalcima te su ranjivi u pogledu povrede prava, uključujući nasilje, zlouporabu i iskorištavanje;

J.

budući da su žene i djeca u većoj opasnosti od trgovine ljudima, iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja trgovaca ljudima te stoga postoji potreba za uspostavom i jačanjem sustava za zaštitu djece kako bi se spriječilo i reagiralo na nasilje, zlostavljanje, zanemarivanje i iskorištavanje djece, u skladu s obvezama utvrđenima u Akcijskom planu iz Vallette;

K.

budući da se zbog trenutačnog vala terorističkih napada diljem EU-a razvilo opće nepovjerenje prema građanima EU-a i migrantima muslimanske vjeroispovijesti i da neke političke stranke iskorištavaju to nepovjerenje i koriste retoriku izolacionizma i mržnje prema drugome;

L.

budući da se sustavnim proglašavanjem izvanrednog stanja te izvanrednim sudskim i administrativnim mjerama i graničnim kontrolama ne postiže mnogo u odvraćanju terorista koji su često osobe s dugotrajnim boravkom u državama članicama EU-a, pa čak i njihovi građani;

M.

budući da političke mjere koje mnoge države članice poduzimaju u kontekstu dolaska tražitelja azila i migranata obuhvaćaju ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama schengenskog prostora, koje se sve više doživljavaju kao trajno, a ne privremeno stanje;

N.

budući da govor mržnje obuhvaća sve oblike izražavanja, na internetu i izvan njega, kojima se šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija ili predrasude o nečijem spolu, rasi, boji kože, etničkom ili socijalnom podrijetlu, genetskim osobinama, jeziku, vjeri ili uvjerenju, političkom ili bilo kojem drugom mišljenju, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovini, rođenju, invaliditetu, dobi ili seksualnoj orijentaciji, ili ostali oblici mržnje utemeljeni na netoleranciji, uključujući političke stranke i političke vođe koji promiču rasističke i ksenofobne ideje, politiku, govore i prakse te šire lažne vijesti; budući da razvoj novih vrsta medija olakšava govor mržnje na internetu; budući da je po mišljenju Vijeća Europe zbog govora mržnje na internetu potrebno dodatno razmatranje i djelovanje radi zakonskog reguliranja i pronalaženja novih načina borbe protiv govora mržnje;

O.

budući da postoji rizik da se porast rasno ili rodno uvjetovane mržnje, nasilja i ksenofobije u državama članicama počne smatrati normalnim, bez obzira na to izražava li se djelima počinjenima iz mržnje, lažnim vijestima, anonimnim porukama mržnje na društvenim mrežama i ostalim internetskim platformama, prosvjedima ili političkom propagandom;

P.

budući da moderna društva ne mogu funkcionirati i razvijati se bez slobodnog, neovisnog, profesionalnog i odgovornog sustava masovnih medija utemeljenog na načelima kao što su provjera činjenica, spremnost na iznošenje niza utemeljenih mišljenja, zaštita povjerljivosti medijskih izvora i sigurnost novinara, kao i zaštita slobode izražavanja i načini ograničavanja lažnih vijesti; budući da javni mediji imaju ključnu ulogu u jamčenju neovisnosti medija;

Q.

budući da se u svim novijim izvješćima međunarodnih i europskih agencija i organizacija te nevladinih organizacija navodi da je u mnogim područjima ostvaren napredak; međutim budući da se u nekim državama članicama i dalje krše temeljna prava, među ostalim diskriminacijom manjina, korupcijom, toleriranjem govora mržnje, uvjetima u pritvoru i životnim uvjetima za migrante;

R.

budući da se u izvješću Agencije Europske unije za temeljna prava iz ožujka 2014. naslovljenom „Nasilje nad ženama – istraživanje provedeno diljem EU-a” navodi da je jedna trećina svih žena u Europi najmanje jedanput tijekom svoje odrasle dobi doživjela fizičko ili seksualno nasilje te da je 20 % žena doživjelo uznemiravanje na internetu; budući da je nasilje nad ženama i rodno utemeljeno nasilje, tjelesno i psihološko, raširena pojava u EU-u te se treba tumačiti kao ekstreman oblik diskriminacije koji utječe na žene na svim razinama društva; budući da su potrebne dodatne mjere kako bi se žene žrtve nasilja potaknule da prijave svoje iskustvo i potraže pomoć;

S.

budući da je poštovanje prava pripadnika manjina i prava na jednako postupanje jedno od temeljnih načela EU-a; budući da oko 8 % građana EU-a pripada nacionalnoj manjini te da oko 10 % njih govori regionalnim jezikom ili jezikom manjine; budući da trenutačno, osim postupaka zbog povrede, EU ima samo instrumente ograničene učinkovitosti za reagiranje na sustavne i institucionalne slučajeve diskriminacije, rasizma i ksenofobije u pogledu manjina; budući da među državama članicama postoje razlike u priznavanju manjina i poštovanju njihovih prava; budući da su, unatoč brojnim pozivima Komisije, poduzeti samo ograničeni koraci da se zajamči učinkovita zaštita manjina;

T.

budući da digitalni mediji djeci pružaju goleme mogućnosti; međutim budući da se djeca istodobno suočavaju s novim rizicima; budući da bi djecu trebalo obrazovati o njihovim temeljnim pravima u digitalnom svijetu kako bi on za njih bio sigurniji; budući da su linije za pomoć djeci ključno sredstvo u slučajevima povezanima s kršenjem prava djece; budući da razvoj digitalne pismenosti, uključujući medijsku i informacijsku pismenost, treba promicati u okviru osnovnoškolskih nastavnih planova i od najranijih faza obrazovanja; budući da temeljna prava na internetu treba promicati i štititi na isti način i u istoj mjeri kao i izvan njega;

U.

budući da su 2016. usluge e-uprave postale dostupnije u cijelom EU-u; budući da se europskim portalom e-pravosuđe građanima i pravnim stručnjacima omogućuje pristup informacijama o europskim i nacionalnim sudskim postupcima i funkcioniranju pravosuđa;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2011. o zdravlju medonosnih pčela i izazovima u pčelarskom sektoru (1),

—

uzimajući u obzir zaključke sa sastanka Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo (8606/11 ADD 1 REV 1) o Komunikaciji Komisije o zdravlju medonosnih pčela (COM(2010)0714),

—

uzimajući u obzir aktivnosti Europskog tjedna pčela i oprašivanja – EU BeeWeek – koji se u Europskom parlamentu organizira od 2012.,

—

uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA)„Prikupljanje i dijeljenje podataka o zdravlju pčela: prema europskom partnerstvu za pčele” od rujna 2017., koje provodi Europsko partnerstvo za pčele,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0014/2018),

A.

budući da je pčelarski sektor sastavni dio europske poljoprivrede koji uključuje više od 620 000 pčelara u EU-u (2); budući da se ljudi bave pčelarstvom kao hobijem radi proizvodnje meda za vlastitu potrošnju, ali i profesionalno;

B.

budući da gospodarska vrijednost pčela uključuje oprašivanje i proizvodnju meda, pčelinji vosak i druge pčelinje proizvode, dok su drveni okviri ili košnice, kao i apiturizam, također od velike važnosti;

C.

budući da je pčelarski sektor od ključne važnosti za EU te znatno doprinosi društvu i s gospodarskog aspekta (s oko 14,2 milijardi EUR godišnje) i s ekološkog aspekta (održavanje ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti), s obzirom da 84 % biljnih vrsta i 76 % proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele;

D.

budući da pčele i drugi oprašivači obavljaju oprašivanje i time omogućuju razmnožavanje brojnih kultiviranih i divljih biljaka, besplatno osiguravajući proizvodnju hrane i sigurnost opskrbe hranom te biološku raznolikost u Europi i svijetu; budući da važnost oprašivanja u EU-u nije dovoljno priznata te se često uzima zdravo za gotovo, dok se, primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje ukupno troši 2 milijarde EUR na umjetno oprašivanje; budući da je Europa dom otprilike 10 % različitih vrsta pčela u svijetu; budući da bi prema podacima Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredno istraživanje nestanak pčela stvorio trošak od 150 milijardi EUR na svjetskoj razini, odnosno 10 % tržišne vrijednosti hrane, što upućuje na potrebu za zaštitom kukaca oprašivača;

E.

budući da najnovije studije koje je provela Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a pokazuju kako povećanje gustoće i raznovrsnosti kukaca oprašivača izravno utječe na prinose uroda i kako to može pomoći malim poljoprivrednicima da povećaju svoju produktivnost za u prosjeku 24 %;

F.

budući da neke države nemaju sustav registracije pčelara i košnica, koji olakšava praćenje kretanja u tom sektoru te praćenje tržišta i zdravlja pčela;

G.

budući da je Komisija 2004. zajamčila 32 milijuna EUR za nacionalne pčelarske programe isključivo u korist pčelarstva te budući da je taj iznos do 2016. povećan na 36 milijuna EUR, ali još još uvijek nije ni približno dovoljan (predstavlja samo 0,0003 % proračuna ZPP-a);

H.

budući da se između 2004. i 2016. broj kolonija medonosnih pčela povećao za 47,8 % pristupanjem novih država članica, dok su se sredstva EU-a povećala samo za 12 %, što znači da dostupna sredstva EU-a nisu dovoljna za održavanje populacije pčela i za pružanje adekvatne pomoći pčelarima u obnovi svojih kolonija pčela nakon smanjenja populacije u državama članicama koje imaju visoke stope smrtnosti;

I.

budući da su unatoč tom statističkom povećanju mnogi profesionalni pčelari prestali sa svojim aktivnostima te se u nekim državama članicama broj kolonija pčela smanjio za čak 50 % ili više (3), zbog učinaka klimatskih promjena (npr. zbog proljetnog mraza, suše ili požara), određenih kemijskih aktivnih tvari te poremećaja na unutarnjem tržištu meda u EU-u; budući da se i danas mogu zabilježiti brojni slučajevi gubitaka i poremećaja tijekom zime;

J.

budući da nacionalni programi za pčelarski sektor koji se sufinanciraju iz EU-a imaju općenito pozitivan učinak; budući da je vjerojatnije da provedba na nacionalnoj razini ponekad uzrokuje nedostatak povjerenja sektora te stoga i manje korištenje tih sredstava;

K.

budući da je sektor pčelarstva suočen s iznimno ozbiljnim demografskim problemom i problemom starenja stanovništva, s obzirom da je samo mali postotak pčelara mlađi od 50 godina, što ugrožava budućnost sektora; budući da pčelarstvo predstavlja mogućnost za otvaranje radnih mjesta i integraciju mladih u ruralnim područjima s obzirom na to da je u mnogim europskim regijama pristup zemlji ograničen;

L.

budući da je dobro teoretsko znanje u kombinaciji s praktičnim osposobljavanjem važno jer može potaknuti bolje razumijevanje i rješavanje izazova koji prijete porodicama pčela; budući da bi pčelari trebali djelovati odgovorno i profesionalno te blisko surađivati s poljoprivrednicima kako bi odgovorili na buduće izazove kao što su klimatske promjene, prirodne katastrofe, smanjenje pasišta pčela, napadi divljih životinja i pojedinih migratornih vrsta ptica u nekim regijama (košnice su vrlo izložene takvim napadima jer se pčelarstvo često prakticira na otvorenom) te visoka administrativna opterećenja u nekim državama članicama;

M.

budući da nacionalni pčelarski programi koje sufinancira EU pružaju sudionicima mogućnost provedbe istraživačkih i razvojnih projekata; budući da uspješni projekti mogu znatno pridonijeti jačanju sektora i njegove sposobnosti da se odupre prirodnim i tržišnim krizama; budući da prijenos znanja i razmjena dobrih i inovativnih praksi pruža dodanu vrijednost europskom sektoru pčelarstva, posebno ako je popraćena posebnim programom, kao što je aktualni program „Erasmus za pčelare” u okviru drugog stupa ZPP-a;

N.

budući da takozvana nomadska poljoprivredna praksa ima mnoge pozitivne aspekte, ali i nedostatke, osobito u pogledu pravila kojima se sprečava širenje rizičnih situacija; budući da je stoga potrebno provoditi detaljnije provjere;

O.

budući da zabrinjava trenutni porast stope smrtnosti medonosnih pčela i divljih oprašivača u Europi jer to ima negativan učinak na poljoprivredu, biološku raznolikost i ekosustave; budući da postoje brojni čimbenici stresa koji uzrokuju povećanje smrtnosti pčela, a razlikuju se ovisno o zemljopisnom području, lokalnim značajkama ili klimatskim uvjetima; budući da ti čimbenici uključuju znatan učinak invazivnih stranih vrsta kao to su Varroa destructor, mali kornjaš košnice (Aethina tumida), azijski stršljen (Vespa velutina) te bolest američke gnjiloće kao i životinjski patogeni poput nozemoze, učinak nekih aktivnih supstanci u proizvodima za zaštitu biljaka i drugih biocida, klimatske promjene, degradacija okoliša, narušavanje staništa i progresivan nestanak cvjetnih biljnih vrsta; budući da pčele ovise o poljoprivrednom zemljištu, a površina tla i raznolikost usjeva predstavlja njihov glavni izvor hrane, te bi stoga i pčelarima i poljoprivrednicima bilo korisno da stvaraju određenu vrstu ekološkh površina koje bi se zvale „pčelarske površine” i koje bi se potom mogle koristiti u svim državama članicama, osobito u razdoblju slabog cvjetanja biljaka;

P.

budući da su pčelari često nemoćni u pogledu rješavanja bolesti i nametnika koji napadaju pčele jer nemaju dovoljno informacija, obuke i učinkovitih sredstava za borbu protiv tih prijetnji poput pristupa lijekovima za liječenje pčela; budući da pčelari primaju potporu za zaštitne mjere protiv grinje Varroa destructor, iako te mjere dosad nisu bile u potpunosti uspješne jer su napori u pogledu istraživanja i razvoja i dalje nedostatni u pogledu uklanjanja nametnika, učinka prehrane pčela i izlaganja kemijskim proizvodima;

Q.

budući da zbog obveze pčelara da prijavljuju bolesti i nametnike dolazi do sustavnog uništavanja košnica, što pčelare može potaknuti da takve bolesti i nametnike ne prijavljuju; budući da su lijekovi za liječenje bolesti pčela koji su dostupni na tržištu ograničeni te nisu u skladu s povećanom potrebom za učinkovitim veterinarskim lijekovima; budući da je nekoliko prirodnih tvari ispitano za kontrolu varooze od kojih su tri postale osnova za organska liječenja, konkretno mravlja kiselina, oksalna kiselina i timol;

R.

budući da poljoprivreda temeljena na monokulturi korištenjem biljnih sorti i hibrida s nižim prinosom nektara i peludi te kraćim razdobljima cvjetanja znatno smanjuje i biološku raznolikost i opseg područja koji se koristi za pasište pčela; budući da su britanski istraživači nedavno došli do zaključka da lokalne i regionalne pasmine pčela u određenom području bolje preživljavaju nego pasmine medonosnih pčela koje su došle iz drugih područja (4); budući da se dugoročno zdravlje i održivost pčelarskog sektora u Europi oslanja na jamčenje dugoročnog zdravlja i održivosti lokalnih ekotipova medonosnih pčela, uzimajući u obzir njihovu raznolikost i sposobnost prilagodbe na lokalne sredine;

S.

budući da su Međuvladina platforma za bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES) u svom izvješću usvojenom 26. veljače 2016. i Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) u svojim globalno integriranim procjenama o sistemskim insekticidima upozorili na smanjenje oprašivača; budući da su pčele važan pokazatelj kvalitete okoliša;

T.

budući da je agencija EFSA utvrdila da pčelari, poljoprivrednici, aktivisti za zaštitu okoliša i građani očekuju mjere koje se temelje na jasnom znanstvenom konsenzusu o svim uzrocima smrti pčela, uključujući učincima aktivnih supstanci u pesticidima (npr. nekih neonikotinoida i nekih drugih sistemskih insekticida);

U.

budući da se razlike u znanstvenim nalazima mogu djelomično pripisati uporabi različitih analitičkih metoda i istraživačkih protokola; budući da nedostatak usklađenosti istraživanja oprašivača na razini EU-a i pristupačnih i usklađenih podataka između dionika dovodi do širenja neusklađenih ili proturječnih studija;

V.

budući da je važno održati i produbiti dijalog i suradnju između svih dionika (pčelara, poljoprivrednika, znanstvenih stručnjaka, nevladinih organizacija, lokalnih tijela, industrija za zaštitu biljaka, privatnog sektora, veterinara, široke javnosti), uskladiti istraživanja te pravodobno podijeliti sve relevantne prikupljene podatke;

W.

budući da postoji opća potreba za zajedničkom i usklađenom bazom podataka koja uključuje, između ostalog, vrstu usjeva i poljoprivredne prakse, prisutnost štetočina i bolesti, klimatske i vremenske uvjeta, okoliš i infrastrukturu, gustoću pčelinjih kolonija i stopu smrtnosti pčela po regiji, kao i relevantne digitalne alate i tehnologije koje su neškodljive za pčele te medije, kao što je predloženo u inicijativi „Europsko partnerstvo za pčele” usvojeno u lipnju 2017. godine; budući da su rezultati sveobuhvatne znanstvene analize EFSA-e, koja već kasni više od godinu dana, potrebni kako bi omogućilo donošenje odluka na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja; budući da su što prije potrebni jasni rezultati o svim pokazateljima zdravlja pčela kako bi se zaustavila i smanjila smrtnost pčela, posebno oni dobiveni uz pomoć terenskih ispitivanja; budući da pčelari, poljoprivrednici i građani od Komisije očekuju da pomno prati, zajedno s relevantnim agencijama EU-a i stručnjacima iz država članica, smjernice EFSA-e za procjenu učinaka sredstava za zaštitu bilja na pčele, a od država članica očekuju da ih propisno provode;

X.

budući da na proizvodnju meda utječu i vremenski uvjeti, jer toplo i vlažno vrijeme potiče proizvodnju meda, dok je hladnoća i padaline otežavaju; budući da gubitci tijekom jeseni i zime doprinose slabljenju kolonija i smanjenju proizvodnje meda, koja u nekim državama članicama može dosegnuti 50 %, pa čak i 100 % u određenim regijama;

Y.

budući da je potrebno obratiti pozornost na razlike u veličini populacija medonosnih pčela u različitim poljoprivrednim područjima, s obzirom na to da su populacije u nekim zemljama koje proizvode med sve veće, dok su u drugima sve manje;

Z.

budući da su zbog porasta smrtnosti pčela pčelari prisiljeni češće kupovati kolonije, što dovodi do rasta proizvodnih troškova; budući da se trošak kolonije pčela povećao najmanje četiri puta od 2002.; budući da zamjena kolonije pčela često uzrokuje kratkoročan i srednjoročan pad u proizvodnji jer je produktivnost novih kolonija u početku manja; budući da pčelari nikada ne koriste toliko kolonija pčela u proizvodnji meda koliko pokazuju statistički podatci, s obzirom na to da tijekom godine ponovno uspostave izvorni broj kolonija, na štetu proizvodnih količina jer je za obnovu izgubljenih kolonija pčela također potreban med;

AA.

budući da je u nekim trećim zemljama tijekom posljednjih 15 godina došlo do dvostrukog povećanja proizvodnje i izvoza meda; budući da EU jedva zadovoljava 60 % svojih potreba za medom, a taj se postotak ne povećava, dok se u razdoblju od 2003. do 2016. broj košnica u Uniji gotovo udvostručio, a broj pčelara u istom razdoblju porastao s otprilike 470 000 na približno 620 000; budući da su u 2016. tri glavna europska proizvođača meda bili Rumunjska, Španjolska i Mađarska, a nakon njih Njemačka, Italija i Grčka;

AB.

budući da svake godine EU uvozi otprilike 40 % meda; budući da je 2015. uvezeni med u prosjeku bio 2,3 puta jeftiniji od meda proizvedenog u EU-u; budući da EU godišnje uvozi oko 200 000 tona meda, najviše iz Kine, Ukrajine, Argentine i Meksika, što europske pčelare stavlja u ozbiljan nepovoljni položaj u usporedbi s proizvođačima iz trećih zemalja i sprječava povećanje njihove autonomije; budući da uvezeni med često ne zadovoljava standarde koji se primjenjuju na pčelare u EU-u;

AC.

budući da potrošači često misle da konzumiraju med iz Europske unije, iako je dio tog meda zapravo mješavina meda iz trećih zemalja i meda iz Unije, a veliki je dio tog uvezenog meda patvoren;

AD.

budući da je 2002. količina meda u svjetskim regijama koje ga najviše proizvode stagnirala ili se smanjila kao rezultat lošeg zdravlja pčela, dok se količina meda u Kini udvostručila (na otprilike 450 000 tona godišnje od 2012.), što je više od ukupne količine meda koju zajedno proizvedu EU, Argentina, Meksiko, Sjedinjene Američke Države i Kanada;

AE.

budući da je 2015. više od polovice uvezenog meda u EU-u došlo iz Kine, oko 100 000 tona, što je dvostruko više nego 2002., iako se broj kolonija pčela smanjio u drugim dijelovima svijeta; budući da je prema pčelarskim udrugama i stručnjacima velik dio uvezenog meda iz Kine možda patvoren s dodanim šećerima dobivenima od trstike ili kukuruza; budući da nisu sve države članice u mogućnosti provesti analizu kako bi prilikom graničnih kontrola na vanjskim granicama EU-a ustanovile nepravilnosti u uvezenom medu;

AF.

budući da je med na trećem mjestu najviše patvorenih proizvoda na svijetu; budući da patvorenje uzrokuje značajnu štetu europskim pčelarima i izlaže potrošače ozbiljnim zdravstvenim rizicima;

AG.

budući da prema mišljenju stručnjaka problem s kloramfenikolom iz 2002. nije riješen na način da su poduzeća koja izvoze med iz Kine počela poštovati pravila, nego tako što su počela koristiti filtere koji sadrže smolu;

AH.

budući da je Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo na svojoj sjednici u prosincu 2015. raspravljalo o pitanjima kvalitete uvezenog meda i konkurentnosti europskoga sektora pčelarstva; budući da je nakon toga Komisija naložila centralizirano ispitivanje meda;

AI.

budući da su uzorci meda u državama članicama ispitani u Zajedničkom istraživačkom centru, koji je među ostalim otkrio da 20 % uzoraka uzetih na vanjskim granicama EU-a i u poslovnim prostorima uvoznika ne odgovara kriterijima za sastav i/ili postupke proizvodnje meda kako su utvrđeni Direktivom o medu (2001/110/EZ) te da je u 14 % uzoraka otkriven dodani šećer; budući da unatoč tome krijumčareni i patvoreni med i dalje ulazi u Europu;

AJ.

budući da je prema Codexu Alimentariusu, koji se koristi u EU-u, med prirodni proizvod u koji se ne može dodati nikakva tvar i iz kojeg se nikakva tvar ne može ekstrahirati i koji ne bi trebao biti sušen izvan košnice;

AK.

budući da je neravnoteža koja je nastala na europskom tržištu meda, kao rezultat politike masovnog uvoza patvorenog jeftinog meda, od 2014. do kraja 2016. prepolovila kupovnu cijenu meda u glavnim državama proizvođačima EU-a (Rumunjskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Portugalu, Francuskoj, Italiji, Grčkoj i Hrvatskoj), zbog čega se europski pčelari i dalje nalaze u teškom i nepovoljnom položaju;

AL.

budući da se u članku 2. stavku 4. točki (a) drugom podstavku Direktive o medu, kako je izmijenjena Direktivom 2014/63/EU predviđa da, ako med potječe iz više od jedne države članice ili treće zemlje, obvezno navođenje zemalja podrijetla može se, prema potrebi, zamijeniti jednim od sljedećih izraza: „mješavina meda iz država članica EU-a”, „mješavina meda iz država koje nisu članice EU-a” ili „mješavina meda iz država članica EU-a i meda iz država koje nisu članice EU-a”; budući da oznaka „mješavina meda iz država članica EU-a i meda iz država koje nisu članice EU-a” ne sadrži dovoljno informacija za potrošače;

AM.

budući da mnogi pakiratelji meda i trgovci medom sada zloupotrebljavaju taj način navođenja podrijetla kako bi prikrili stvarne zemlje podrijetla, kao i udio meda koji dolazi iz različitih zemalja, jer kupci postaju informiraniji i nepovjerljivi prema hrani iz određenih zemalja; budući da mnoge zemlje koje su veliki proizvođači meda, kao što su SAD, Kanada, Argentina ili Meksiko, imaju mnogo strože zahtjeve za označivanje meda od pojednostavljenih pravila EU-a te tako mnogo bolje jamče pružanje potrebnih informacija potrošačima od EU-a;

AN.

budući da trenutačnim propisima ne uzimaju u obzir prijevare u vezi s prerađenim proizvodima kao što su keksi, kukuruzne pahuljice, slatkiši itd.; budući da naziv „med” može potrošače navesti na pogrešan zaključak o stvarnom sadržaju određenog proizvoda s obzirom da se taj naziv često koristi i ako mnogo manje od 50 % sadržaja šećera u proizvodu potječe od meda;

AO.

budući da je inicijativa „Europski medeni doručak” pokrenuta 2014. bila vrlo uspješna te je otvorena svim državama članicama EU-a, a njezin je cilj doprinijeti obrazovanju djece kako bi jela zdravu hranu kao što je med i promicati sektor pčelarstva; budući da je 11. svibnja 2015. na sjednici Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo Slovenija inicirala da UN službeno proglasi 20. svibnja Svjetskim danom pčela, što su podržale sve države članice kao i Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a u srpnju 2017. na svojoj konferenciji u Rimu; budući da je na sjednici dogovoreno da bi se posebna pozornost trebala obratiti na pčelarski sektor u pogledu poljoprivrede, zaštite biljaka i održive poljoprivredne prakse jer pčele imaju velik utjecaj na ekološku ravnotežu u svijetu;

AP.

budući da su programi distribucije voća, povrća i mlijeka u školama ključni instrumenti kojima se djeca mogu ponovno povezati s poljoprivredom i raznolikošću poljoprivrednih proizvoda EU-a, osobito onih koji su proizvedeni u njihovoj regiji; budući da osim što ti programi promiču konzumaciju svježeg voća, povrća i mlijeka, državama članicama omogućuju da uključe i druge lokalne, regionalne ili nacionalne specijalitete kao što je med;

AQ.

budući da, iako uključivanje lokalnih proizvođača u programe u okviru programa EU-a distribucije voća, povrća i mlijeka u školama stvara dodatno administrativno i financijsko opterećenje, moguće koristi u smislu podizanja razine osviještenosti o prehrambenim dobrobitima meda, važnosti pčelarstva, poticanja povećane potrošnje te uključivanje uglavnom lokalnih pčelara, mogle bi biti od koristi sektoru i lancu meda u cijelosti; budući da se lokalni proizvođači suočavaju s teškoćama pri sudjelovanju u programima u okviru programa EU-a u školama zbog ograničavajuće primjene zakonodavstva na izravnu opskrbu malim količinama meda u nekim državama članicama; budući da je nužno poticati lokalnu proizvodnju i potrošnju;

AR.

budući da se godišnja potrošnja meda znatno razlikuje među državama članicama: iako prosječna potrošnja meda u državama članicama u zapadnoj Europi iznosi 2,5 – 2,7 kg po osobi, ta brojka u zemljama koje su pristupile EU-u nakon 2004. u nekim slučajevima iznosi samo 0,7 kg; budući da europski sustavi kvalitete i osobito sustavi oznaka zemljopisnog podrijetla imaju veliku važnost za očuvanje i stvaranje radnih mjesta; budući da je dosad registrirano više od 30 oznaka zemljopisnog podrijetla za med; budući da se oznake „europsko” i „proizvedeno u Europi” često povezuju s proizvodima visoke vrijednosti;

AS.

budući da med ima pozitivan fiziološki učinak, posebno u pogledu zdravlja zbog svojih antiseptičkih, protuupalnih i zacjeljujućih svojstava, što bi u budućoj poljoprivrednoj politici trebalo još više promicati;

AT.

budući da brojni primjeri samoorganiziranja i izravne prodaje koju obavljaju pčelari pokazuju da je prodaja meda, osobito ekološki proizvedenog meda, i drugih pčelarskih proizvoda s kratkim lancima opskrbe i na tržištima lokalnih proizvođača vrlo uspješna;

AU.

budući da posljednjih godina urbano pčelarstvo postaje sve popularnije i potencijalno može utjecati na razinu osviještenosti šireg kruga građana, uključujući djecu, o prirodi i koristima pčelarstva; budući da bi građani i/ili lokalna i regionalna tijela uzgojem cvijeća u vrtovima i gradovima također pridonijeli obogaćivanju izvora hrane oprašivača;

AV.

budući da ostali pčelarski proizvodi kao što su pelud, propolis, pčelinji vosak, pčelinji otrov i matična mliječ također znatno pridonose dobrobiti ljudi i upotrebljavaju se kao visokokvalitetna hrana te su traženi kao dio prirodnog načina života; budući da također imaju središnju ulogu u zdravstvenoj i kozmetičko industriji te stoga predstavljaju dodatan resurs kojim se pridonosi poboljšanju gospodarskog stanja pčelara; međutim, budući da ti proizvodi nisu utvrđeni u Direktivi o medu, čime se ugrožava učinkovita provedba sektorske politike i usporavaju mjere za kvalitetu i borbu protiv krivotvorenja i patvorenja; budući da svaka država članica može odlučiti zabraniti uzgoj genetski modificiranih organizama na svom teritoriju kako bi europske potrošače zaštitila od meda kontaminiranog genetski modificiranom peludi;

AW.

budući da se velike količine meda uvoze u EU, što često prouzročuje ozbiljne poremećaje, pa čak i krize na tržištu meda u EU-u te doprinosi slabljenju europskog pčelarskog sektora; budući da sektor pčelarstva zaslužuje da se u EU-u s njime postupa kao s prioritetom u pregovorima o sporazumima o slobodnoj trgovini, a med i drugi pčelinji proizvodi trebaju biti označeni kao „osjetljivi proizvodi”;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. veljače 2017. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2016. (1),

—

uzimajući u obzir povratne informacije Komisije i Europske središnje banke (ESB) u vezi s Rezolucijom Parlamenta od 15. veljače 2017. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2016.,

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 11. listopada 2017. o jedinstvenom nadzornom mehanizmu koji je uspostavljen u skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013 (COM(2017)0591),

—

uzimajući u obzir prijedloge izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, te Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 8. studenoga 2017. o izmjenama okvira Unije za kapitalne zahtjeve za kreditne institucije i investicijska društva (2),

—

uzimajući u obzir izvješće Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) od 9. srpnja 2017. o posljedicama međunarodnog standarda financijskog izvještavanja u pogledu financijske stabilnosti,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. srpnja 2017. o akcijskom planu za rješavanje problema loših kredita u Europi,

—

uzimajući u obzir izvješće podskupine za loše kredite Odbora Vijeća za financijske usluge od 31. svibnja 2017.;

—

uzimajući u obzir smjernice ESB-a za banke o lošim kreditima od 20. ožujka 2017. te javno savjetovanje o nacrtu dodatka tim smjernicama od 4. listopada 2017.,

—

uzimajući u obzir savjetodavni dokument Komisije od 10. studenoga 2017. o zakonskim bonitetnim zaštitnim mjerama kojima se rješava nedovoljno rezerviranje za novoodobrene kredite koji postanu loši,

—

uzimajući u obzir izvješće ESRB-a od 11. srpnja 2017. o rješavanju problema loših kredita u Europi,

—

uzimajući u obzir javno savjetovanje Komisije od 10. srpnja 2017. o razvoju sekundarnih tržišta loših kredita i oduzete aktive te o zaštiti osiguranih vjerovnika od neispunjenja obveza zajmoprimaca,

—

uzimajući u obzir procjenu ESB-a od 6. lipnja 2017. u kojoj je donesen zaključak da banka Banco Popular Español S.A. propada ili je vjerojatno da će propasti,

—

uzimajući u obzir izjavu Jedinstvenog sanacijskog odbora od 7. lipnja 2017. o donošenju odluke o sanaciji banke Banco Popular Español S.A.,

—

uzimajući u obzir procjenu ESB-a od 23. lipnja 2017. u kojoj je donesen zaključak da banke Veneto Banca i Banca Popolare di Vicenza propadaju ili je vjerojatno da će propasti,

—

uzimajući u obzir izjavu Jedinstvenog sanacijskog odbora od 23. lipnja 2017. o odluci da se ne pokrene sanacija banaka Banca Popolare di Vicenza i Veneto Banca,

—

uzimajući u obzir izjavu Komisije od 25. lipnja 2017. o odobrenju državne potpore za izlazak banaka Banco Popolare di Vicenza i Veneto Banca s tržišta u skladu s talijanskim zakonom o insolventnosti, uz prodaju nekih dijelova banci Intesa Sanpaolo,

—

uzimajući u obzir izjavu Komisije od 4. srpnja 2017. o odobrenju državne potpore za preventivnu dokapitalizaciju banke Monte dei Paschi di Siena,

—

uzimajući u obzir verziju smjernica ESB-a o ciljanim provjerama internih modela iz veljače 2017.,

—

uzimajući u obzir nacrt smjernica ESB-a o inspekcijskim provjerama na licu mjesta i istragama internih modela iz srpnja 2017.,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) od 31. svibnja 2017. o općim načelima za potporu konvergencije nadzora u kontekstu istupanja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, kao i njegova tri mišljenja od 13. srpnja 2017. o konvergenciji nadzora u području upravljanja ulaganjima, investicijskih društava i sekundarnih tržišta u kontekstu istupanja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) od 12. listopada 2017. o pitanjima povezanima s istupanjem Ujedinjene Kraljevine iz EU-a,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2017. o jačanju integriranog nadzora u cilju jačanja unije tržišta kapitala i financijske integracije u okruženju koje se mijenja (COM(2017)0542) i prijedloge Komisije od 20. rujna 2017. o preispitivanju Europskog sustava financijskog nadzora, uključujući „skupni” prijedlog o izmjeni upravljanja, financiranja i ovlasti europskih nadzornih tijela,

—

uzimajući u obzir javna savjetovanja ESB-a od 21. rujna 2017. o nacrtu smjernica za procjenu zahtjeva za dozvolu za rad kreditnih institucija i zahtjeva za dozvolu za rad kreditnih institucija čiji se poslovni model temelji na financijskoj tehnologiji,

—

uzimajući u obzir dokument Odbora za financijsku stabilnost s uvjetima za ukupan kapacitet pokrića gubitaka iz studenoga 2015.,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Direktiva o oporavku i sanaciji banaka),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (Uredba o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2016. o izmjeni Direktive 2014/59/EU o sposobnosti pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te izmjeni direktiva 98/26/EZ, 2002/47/EZ, 2012/30/EU, 2011/35/EU, 2005/56/EZ, 2004/25/EZ i 2007/36/EZ (COM(2016)0852), te Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu kapaciteta pokrića gubitaka i dokapitalizacije za kreditne institucije i investicijska društva (COM(2016)0851),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 8. studenoga 2017. o revizijama okvira Unije za upravljanje krizama (3),

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda od 19. prosinca 2017. naslovljeno „Jedinstveni sanacijski odbor: rad na zahtjevnom zadatku izgradnje bankovne unije je započeo, ali i dalje preostaje mnogo posla”;

—

uzimajući u obzir činjenicu da je Komisija povukla prijedlog o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a (COM(2014)0043),

—

uzimajući u obzir dokument Komisije od 27. travnja 2017. naslovljen „Travanjski paket o povredama propisa: ključne odluke” (MEMO/17/1045),

—

uzimajući u obzir prikaz rizika EBA-e, izvješće ESMA-e o trendovima, rizicima i slabim točkama br. 2 (2017.), prikaz rizika ESRB-a, godišnje izvješće ESRB-a za 2016., ESRB-ov pregled makrobonitetne politike u EU-u iz travnja 2017.,

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji,

—

uzimajući u obzir članak 107. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj (4),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o primjeni pravila o državnim potporama za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize počevši od 1. kolovoza 2013. („Komunikacija o bankarstvu”) (5),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita,

—

uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije,

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 radi uspostave Europskog sustava osiguranja depozita (COM(2015)0586) koji je podnijela Komisija,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. studenoga 2015. naslovljenu „Ususret dovršetku bankarske unije” (COM(2015)0587),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća ECOFIN od 17. lipnja 2016. o programu dovršetka bankovne unije,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. listopada 2017. o dovršetku bankarske unije (COM(2017)0592),

—

uzimajući u obzir drugo priopćenje ESRB-a o usporednom bankarskom sustavu u EU-u iz svibnja 2017.,

—

uzimajući u obzir izvješće ESRB-a iz ožujka 2015. o regulatornom postupanju s izloženostima javnom dugu,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0019/2018),

A.

budući da je krajem 2016. u europodručju bilo ukupno 5073 kreditnih institucija na nekonsolidiranoj osnovi, što je smanjenje u odnosu na 2015. (5474 kreditnih institucija) i 2008. (6768), uz ukupno smanjenje od 25 % u razdoblju 2008. – 2016.; budući da je krajem 2016. u europodručju bilo ukupno 2290 kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi, što je smanjenje u odnosu na 2008. (2904) i na 2015. (2379) (6); budući da je, međutim, poželjno navesti na koji se način udio banaka koje su prevelike da bi propale promijenio tijekom istog razdoblja;

B.

budući da postoji velika raspršenost u pogledu ukupnog broja i omjera loših kredita među državama članicama te budući da postoje znatne razlike među bankama u državama članicama s najvišim omjerima loših kredita; budući da je u izvješću ESRB-a naslovljenom „Rješavanje problema loših kredita u Europi” navedeno da loši krediti ukupno iznose 1 bilijun EUR; budući da su prema tromjesečnom prikazu rizika EBA-e glavne europske banke prijavile ponderirani prosječni omjer loših kredita (loši krediti, neumanjeni za smanjenje vrijednosti, podijeljeni s ukupnim brojem kredita) od 4,47 % na dan 30. lipnja 2017.; budući da se pokazalo da se taj omjer smanjuje u zadnjih 30 mjeseci;

C.

budući da, na temelju nedavne studije koju je provelo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), tržište izvedenica u Europskoj uniji iznosi 453 000 milijardi izraženo u zamišljenoj vrijednosti;

D.

budući da je potrebno ojačati bankovnu uniju jer je to temeljni cilj za financijsku stabilnost europodručja i neizostavan element istinske ekonomske i monetarne unije; budući da su potrebni dodatni napori da bi se dovršila bankovna unija jer će ona ostati nedovršena sve dok joj nedostaju fiskalni zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju i treći stup, tj. europski pristup sustavu osiguranja i reosiguranja depozita; budući da je predsjednik ESB-a Mario Draghi u više navrata izjavio da je Europski sustav osiguranja depozita i dalje osnovni stup bankovne unije; budući da je dovršena bankovna unija ključna za prekidanje veze između rizika država i banaka; budući da je potrebno povećati napore za prijelaz sa saniranja javnim sredstvima („bail-out”) na saniranje vlastitim sredstvima („bail-in”); budući da se rizike u određenim nacionalnim bankovnim sustavima i dalje nije dostatno riješilo; budući da trenutačni povoljni gospodarski uvjeti predstavljaju priliku za poticanje potrebnih reformi za dovršenje bankovne unije;

E.

budući da odgovarajuće čišćenje bilanci banaka nakon krize kasni, a to i dalje ometa gospodarski rast; budući da su se tijekom proteklih godina, ukupno gledajući, omjeri kapitala i likvidnosti banaka EU-a poboljšali, ali još postoje banke, uključujući i velike banke, koje i dalje nemaju dovoljno kapitala; budući da i dalje postoje rizici za financijsku stabilnost, ali su već znatno smanjeni od početka uspostave bankovne unije; budući da su institucionalni i regulatorni okvir europskih banaka znatno ojačani;

F.

budući da je sudjelovanje u bankovnoj uniji otvoreno za države članice koje još nisu uvele euro; budući da nijedna država članica EU-a nije dosad odlučila sudjelovati na toj osnovi; budući da nekoliko država članica razmatra mogućnost pridruženja bankovnoj uniji; budući da različite financijske institucije smatraju da biti unutar bankovne unije donosi prednosti;

G.

budući da naš rad na uniji tržišta kapitala ne bi trebao smanjiti pritisak na dovršenje našeg rada na bankovnoj uniji, koja je i dalje preduvjet za financijsku stabilnost u Europskoj uniji koja se oslanja na banke;

H.

budući da je glavna odgovornost banaka pružanje financiranja realnom gospodarstvu;

I.

budući da ESB prilikom izvršavanja svojih nadzornih aktivnosti treba određenu fleksibilnost, ali da dalekosežne odluke načelne naravi ipak treba prepustiti europskom zakonodavcu;

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

—

uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o suzbijanju financiranja terorizma iz 1999.,

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 27. listopada 2016. o stanju u sjevernom Iraku/Mosulu (1) i svoju Rezoluciju od 30. travnja 2015. o uništavanju kulturnih lokaliteta koje je počinila skupina ISIS/Daesh (2),

—

uzimajući u obzir Globalnu strategiju EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku,

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1210/2003 od 7. srpnja 2003. o određenim posebnim ograničenjima gospodarskih i financijskih odnosa s Irakom i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2465/96 (3),

—

uzimajući u obzir Globalnu protuterorističku strategiju Ujedinjenih naroda i rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1267 (1999), 1373 (2001), 1989 (2011), 2133 (2014), 2199 (2015), 2253 (2015) i 2368 (2017),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (4),

—

uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ (COM(2016)0450),

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Maname o suzbijanju financiranja terorizma od 9. studenoga 2014.,

—

uzimajući u obzir najbolje prakse Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) u vezi s ciljanim financijskim sankcijama povezanima s terorizmom i financiranjem terorizma,

—

uzimajući u obzir izjavu Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) od 24. listopada 2014. o suzbijanju financiranja terorističke organizacije Islamske države Iraka i Levanta te izvješće FATF-a iz veljače 2015. o financiranju ISIL-a,

—

uzimajući u obzir 11. izvješće o stanju sigurnosne unije, koje je Komisija objavila 18. listopada 2017.,

—

uzimajući u obzir dodatak Globalnog foruma za borbu protiv terorizma (GCTF) iz rujna 2015. Alžirskom memorandumu o dobrim praksama u vezi sa sprječavanjem terorističkih otmica radi otkupnine i uskraćivanjem njihovih koristi,

—

uzimajući u obzir izjavu skupine G7 iz Taormine od 26. svibnja 2017. o borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma,

—

uzimajući u obzir novoosnovani Posebni odbor za terorizam,

—

uzimajući u obzir članak 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir članke 7. i 8. Povelje Europske unije o zaštiti osobnih podataka,

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2015/827 od 28. svibnja 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 36/2012 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji (5),

—

uzimajući u obzir Akcijski plan Komisije za jačanje borbe protiv financiranja terorizma iz veljače 2016.,

—

uzimajući u obzir izvješće Europola o stanju i trendovima u pogledu terorizma u EU-u 2017. (TE-SAT),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 26. lipnja 2017. upućeno Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i odnose se na prekogranične aktivnosti (COM(2017)0340),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (6),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (7),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2017. o uvozu kulturnih dobara (COM(2017)0375),

—

uzimajući u obzir 9. izvješće o stanju sigurnosne unije, koje je Komisija objavila 27. srpnja 2017.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. listopada 2017. Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću naslovljenu „Jedanaesto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije” (COM(2017)0608),

—

uzimajući u obzir članak 113. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0035/2018),

A.

budući da je jedan od ključnih elemenata borbe protiv terorizma ukidanje izvora njegova financiranja, uključujući kroz skrivene kanale prevare i utaje poreza, pranja novca i poreznih oaza;

B.

budući da određeno financiranje može potjecati iz europskih zemalja i biti namijenjeno za terorističke organizacije izvan Europe, dok ostalo financiranje potječe izvan Europe te je namijenjeno financiranju radikalizacije i stvarnih terorističkih napada; budući da su vanjska i unutarnja dimenzija borbe protiv terorizma međusobno povezane te budući da bi ukidanje izvora financiranja terorizma trebalo biti dio šire strategije EU-a koja obuhvaća dimenzije vanjske i unutarnje sigurnosti;

C.

budući da su se suvremene komunikacijske mreže, a posebno skupno financiranje, pokazali jeftinim i učinkovitim načinom prikupljanja sredstava za financiranje terorističkih aktivnosti ili upravljanje džihadističkom mrežom; budući da su terorističke skupine uspjele prikupiti dodatna sredstva za svoje aktivnosti s pomoću mrežne krađe identiteta (phishing), krađe identiteta ili kupnje ukradenih podataka o kreditnim karticama na internetskim forumima;

D.

budući da se spomenuto financiranje može koristiti na tri načina: za terorističke napade koji iziskuju znatna sredstva; za druge napade za koje je potrebna manja količina sredstava, iako su njihove posljedice jednako brutalne; te za financiranje propagande koja može potaknuti individualni terorizam za koji je potrebno vrlo malo planiranja ili novca; budući da odgovor mora biti djelotvoran u svim tim slučajevima;

E.

budući da primatelj može preusmjeriti financijska sredstva zakonitog podrijetla prema trećim stranama, pojedincima, skupinama, poduzećima ili tijelima povezanima s terorističkim aktivnostima;

F.

budući da, ako se uzme u obzir da je terorizam globalni zločin, i djelotvoran odgovor na njega mora biti globalan i sveobuhvatan, pri čemu je od temeljne važnosti međunarodna koordinacija između financijskih institucija, policijskih i pravosudnih tijela te razmjena relevantnih informacija o fizičkim i pravnim osobama te sumnjivim aktivnostima, uzimajući u obzir da zaštita osobnih podataka i poštovanje privatnosti spadaju u važna temeljna prava;

G.

budući da se zbog curenja podataka proteklih godina znatno podigla razina svijesti o vezi između pranja novca i utaje poreza s jedne strane i organiziranog kriminala i financiranja terorizma s druge strane te budući da su ta pitanja postala jedna od glavnih tema međunarodne politike; budući da su mediji nedavno izvještavali o velikim prijevarama u području PDV-a i trošarina povezanim s organiziranim kriminalom, uključujući terorizmom (8), što je potvrdila i Europska komisija;

H.

budući da su gotovo sve jurisdikcije država članica kriminalizirale financiranje terorizma kao zasebno kazneno djelo;

I.

budući da su financijski podaci važan instrument za prikupljanje obavještajnih podataka kojima je moguće analizirati terorističke mreže i načine kako bolje onemogućiti njihovo djelovanje; budući da postoji trajna potreba za adekvatnom provedbom zakonodavstva kako bi se spriječilo pranje novca i financiranje terorizma; budući da su potrebne sveobuhvatne i preventivne strategije temeljene na razmjeni osnovnih informacija i poboljšanoj suradnji financijsko-obavještajnih jedinica, obavještajnih agencija i policijskih službi uključenih u borbu protiv financiranja terorizma; budući da te informacije trebaju obuhvaćati nove trendove u području međunarodnih financija kao što su Bitmap, SWIFT kodovi, kriptovaluta i njihovi odgovarajući regulatorni mehanizmi; budući da globalno suzbijanje financiranja terorizma mora obuhvaćati globalna načela transparentnosti u pogledu stvarnih krajnjih vlasnika poslovnih subjekata, trustova i sličnih pravnih aranžmana kako bi se rasvijetlila financijska netransparentnost kojom se olakšava pranje novca stečenog kriminalnim aktivnostima i financiranje terorističkih organizacija i subjekata;

J.

budući da je potrebna formalizirana europska platforma u okviru postojećih struktura, koja zasad postoji na neslužbenoj razini, kojom bi se centraliziralo prikupljanje informacija koje su trenutačno raspršene među 28 država članica te s pomoću koje bi države članice mogle pružati informacije o svojim razinama uključenosti i napretka u pogledu borbe protiv financiranja terorizma; budući da bi ta razmjena informacija trebala biti proaktivna;

K.

budući da je više međunarodnih neprofitnih organizacija, dobrotvornih organizacija, drugih zaklada, mreža i privatnih donatora, koji su tvrdili ili tvrde da imaju društvene ili kulturne ciljeve, postavilo temelje za financiranje ISIS-a/Daiša, Al-Qaide i ostalih džihadističkih organizacija te služe kao pokriće za zlouporabu; budući da je stoga od presudne važnosti nadzirati i prikupljati obavještajne podatke o tim organizacijama, njihovim osnivačima, aktivnostima i vezama s akterima u EU-u, koje su često vrlo rasprostranjene; budući da je potrebno blokirati njihovu potporu širenju džihadističkog radikalizmima u Africi, Bliskom istoku, Aziji i Europi; budući da je to širenje na granicama EU-a te u našim susjednim i partnerskim zemljama osobito alarmatno; budući da je za borbu protiv globalnog terorizma ključno da Vijeće za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva (GCC) i njegove države članice u cijelosti provedu preporuke FATF-a u tim područjima;

L.

budući da je globalna mreža za prikupljanje sredstava za Al-Qaidu izgrađena na temelju donacija dobrotvornim i nevladinim organizacijama, koje s donatorima komuniciraju preko društvenih mreža i internetskih foruma; budući da su se ti korisnički računi upotrebljavali za traženje donacija za džihad; budući da su terorističke organizacije posljednjih godina razvile nekoliko aplikacija za pametne telefone kako bi ostvarile što veći doseg i potaknule donacije pristaša, a većina njih nalazi se u zemljama Perzijskog zaljeva;

M.

budući da su mikrodržave i države sa slabim rezultatima u pogledu vladavine prava posebno ranjive i da im prijeti opasnost da postanu žarišne točke za financiranje terorizma;

N.

budući se prema obavještajnim podacima čini da institucije i pojedinci u regiji Perzijskog zaljeva pružaju financijsku i logističku potporu ISIS-u/Daišu i drugim radikalnim skupinama; budući da se bez te potpore mnoge terorističke skupine ne bi mogle same financirati;

O.

budući da su ISIS/Daiš i Al-Qaida postali financijski neovisni; budući da ISIS/Daiš i Al-Qaida pokušavaju preusmjeriti svoj novac u Siriju i Irak izvozom nafte, ulaganjem u poduzeća te preko dostavljača novca i profesionalnih dobavljača kao i nezakonitim prijenosom sredstava, novca i profesionalnih usluga; budući da ISIS/Daiš i Al-Qaida koriste kupovinu poduzeća i različitih oblika imovine za pranje novca stečenog kriminalnim aktivnostima; budući da ISIS/Daiš i Al-Qaida također peru novac stečen prodajom ukradenih antikviteta te krijumčarenih umjetnina i artefakata u inozemstvu, uključujući na tržištima u državama članicama; budući da su, među ostalim, nezakonita trgovina robom, oružjem, naftom, drogom, cigaretama i kulturnim predmetima te trgovina ljudima, ropstvo, iskorištavanje djece, reketarenje i iznuda postali načini na koji terorističke skupine prikupljaju financijska sredstva; budući da sve veća povezanost organiziranog kriminala i terorističkih skupna predstavlja rastuću sigurnosnu prijetnju za Uniju; budući da bi spomenuti izvori mogli omogućiti ISIS-u/Daišu i Al-Qaidi da nastave financirati buduća zločinačka djela i nakon što izgube teritorije u Siriji i Iraku;

P.

budući da je međunarodna zabrana otkupnine uvedena zahvaljujući nizu međunarodnih obveza koje se temelje na rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i nacionalnim zakonima; budući da zabrani UN-a u praksi nedostaje podrška ključnih potpisnika kojima je prioritet hitno spašavanje života, a ne ispunjenje obveze borbe protiv terorizma, čime omogućuju financiranje terorističkih organizacija;

1.

2.

—

uzimajući u obzir 62. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena te njezinu glavnu temu pod nazivom „Izazovi i prilike za postizanje rodne ravnopravnosti i jačanje položaja žena i djevojčica u ruralnim područjima” i ponovljenu temu pod nazivom „Sudjelovanje žena u medijima i njihov pristup medijima te utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao alata za poboljšanje statusa žena i osnaživanje njihova položaja”,

—

uzimajući u obzir Četvrtu svjetsku konferenciju o ženama koja se održala u rujnu 1995. u Pekingu, Deklaraciju i Platformu za djelovanje za jačanje položaja žena koja je usvojena u Pekingu te kasnije zaključne dokumente koji su proizišli iz posebnih sjednica UN-a, Peking + 5, Peking + 10, Peking + 15 i Peking + 20, o novim radnjama i inicijativama za provedbu Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje koje su usvojene 9. lipnja 2000., 11. ožujka 2005., 2. ožujka 2010. i 9. ožujka 2015.,

—

uzimajući u obzir članak 157. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u EU-u (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2016. o situaciji u kojoj se nalaze žene izbjeglice i tražiteljice azila u EU-u (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o promicanju ravnopravnosti spolova u istraživanjima o mentalnom zdravlju i kliničkim istraživanjima (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima (4),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju UN-a naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”, usvojenu na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju održanom 25. rujna 2015. u New Yorku,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (5),

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979.,

—

uzimajući u obzir Opću preporuku br. 34 (2016) Odbora za uklanjanje diskriminacije žena o pravima žena u ruralnim područjima,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) i svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. (6) o pristupanju EU-a toj Konvenciji,

—

uzimajući u obzir Pariški sporazum od 12. prosinca 2015.,

—

uzimajući u obzir članak 113. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir preporuku Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0022/2018),

A.

budući da je ravnopravnost žena i muškaraca jedno od temeljnih načela Unije, kako je priznato u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima;

B.

budući da je peti UN-ov cilj održivog razvoja postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke u cijelom svijetu te budući da bi se radi ostvarivanja napretka u pogledu svih ciljeva održivog razvoja taj cilj u potpunosti trebao uključiti u Plan održivog razvoja do 2030.; budući da se u sklopu ciljeva održivog razvoja nastoji, među ostalim, „udvostručiti poljoprivrednu produktivnost i prihode malih proizvođača hrane, a posebno žena”;

C.

budući da Unija i njezine države članice moraju biti predvodnice u jačanju položaja žena i djevojčica te je njihova obveza raditi na postizanju potpune rodne ravnopravnosti unutar Unije i promicati taj cilj u sklopu svih vanjskih odnosa;

D.

budući da su se društvene i gospodarske okolnosti i životni uvjeti znatno promijenili tijekom posljednjih desetljeća te da se uvelike razlikuju među zemljama;

E.

budući da nedostatak djelovanja vlade protiv rodne neravnopravnosti ugrožava aktualna i buduća postignuća u tom području; budući da je rješavanje tradicionalnih rodnih odnosa moći, stereotipa i uvjerenja ključno za osiguravanje jačanja položaja žena i iskorjenjivanje siromaštva;

F.

budući da do diskriminacije koju žene doživljavaju dolazi i u ruralnim područjima; budući da većina žena u svijetu živi u ruralnim područjima te su one stoga više izložene višestrukim oblicima diskriminacije na temelju dobi, klase, etničke pripadnosti, rase, invaliditeta ili rodnog identiteta;

G.

budući da sudjelovanje žena u tržištu rada u ruralnim područjima uključuje širok spektar radnih mjesta koja nadilaze tradicionalnu poljoprivredu;

H.

budući da je rad žena u ruralnim područjima često plaćen manje od rada muškaraca kad je riječ o istom poslu, da često nije formalno priznat, kao što je primjerice slučaj s neplaćenim pružanjem skrbi, i da se ne očituje u broju žena vlasnica poljoprivrednih gospodarstava; budući da su žene ipak ključni akteri u ostvarivanju gospodarskih, ekoloških i socijalnih promjena potrebnih za postizanje održivog razvoja;

I.

budući da su žene u ruralnim područjima često pružateljice primarne skrbi u svojim obiteljima i zajednicama, da se suočavaju s brojim poteškoćama u pristupu skrbi za djecu i starije članove obitelji, što dovodi do toga da one snose nerazmjeran teret i otežava njihovu integraciju na tržište rada; budući da je pružanje kvalitetnih usluga skrbi od ključne važnosti za žene i promiče ravnotežu između poslovnog i privatnog života;

J.

budući da se žene u ruralnim područjima suočavaju s brojnim preprekama u pristupu odgovarajućim javnim uslugama zdravstvene skrbi zbog ograničene mobilnosti i nedostatka pristupa prijevozu ili sredstvima kojima bi si mogle osigurati prijevoz (primjerice, mobilnom telefonu); budući da su potrebne sveobuhvatne usluge zdravstvene skrbi kojima će se osigurati fizičko, psihičko i emocionalno zdravlje žena u ruralnim područjima (primjerice, kako bi se pružio odgovor na rodno uvjetovano nasilje); budući da je pristup pravu na spolno i reproduktivno zdravlje i obrazovanje ograničen u ruralnim područjima;

K.

budući da je zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima, uz poseban naglasak na područja s prirodnim ograničenjima, ključno za društvo u cjelini, s obzirom na to da o tome ovise zaštita okoliša i očuvanje krajolika;

L.

budući da postoji izravna veza između rodne neravnopravnosti i degradacije okoliša;

M.

budući da klimatske promjene i njezine posljedice posebno i nerazmjerno negativno utječu na žene i djevojčice u ruralnim područjima; budući da su žene u ruralnim područjima među ostalim i snažne nositeljice promjena u smjeru održivije i ekološki prihvatljivije poljoprivrede te da mogu imati važnu ulogu u otvaranju „zelenih” radnih mjesta; budući da je ženama poljoprivrednicama ključno osigurati pristup zemljištu i drugim proizvodnim resursima u cilju postizanja rodne ravnopravnosti, sigurnosti opskrbe hranom i učinkovitih klimatskih politika;

N.

budući da mlade žene u ruralnim područjima i dalje pate od nejednakosti i višestrukih oblika diskriminacije; budući da je nužno poduzeti mjere za promicanje učinkovite ravnopravnosti muškaraca i žena kako bi se osigurao veći broj mogućnosti u pogledu zaposlenja, uključujući samozaposlenje i zaposlenje u sektoru znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), što bi im omogućilo da ostanu u ruralnim sredinama kako bi se time osigurala generacijska obnova i opstanak poljoprivrednog sektora i ruralnih područja;

O.

budući da je poljoprivredni sektor u kojemu žene imaju važnu ulogu ključan za vitalnost ruralnih područja te potiče generacijsku obnovu, socijalnu koheziju i gospodarski rast; budući da bi poljoprivreda trebala osigurati sigurnu, hranjivu i zdravu hranu; budući da bi poljoprivredni sektor trebao doprinositi i diversifikaciji krajolika, ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju biološke raznolikosti i kulturne baštine;

P.

budući da prehrana ima značajnu ulogu u razvoju i dobrobiti djevojčica; budući da loša prehrana dovodi do tjelesnih i mentalnih problema, kao što su zaostajanje u razvoju, neplodnost, letargija, umor i loša koncentracija, čime se smanjuje gospodarski potencijal žena i utječe na dobrobit šire obitelji i zajednice;

Q.

budući da je nužno da žene iz ruralnih područja sudjeluju u tijelima koja donose odluke u javnom sektoru; budući da je za postizanje ravnopravnosti neophodna uravnotežena zastupljenost;

R.

budući da su muškarci i žene, kad je riječ o prevenciji rizika na radnom mjestu, izloženi različitim čimbenicima; budući da se, na primjer, u izračunima o štetnim učincima kemikalija često za primjer uzima tjelesna građa muškaraca, koji obično imaju više mišićne mase, a katkad se ne vodi računa ni o posebnim preporukama za trudnice ili dojilje; budući da je stoga potrebno u obzir uzeti različite čimbenike pri donošenju mjera za jamčenje zdravlja žena u poljoprivredi;

S.

budući da diskriminacija utječe i na žene u medijskom sektoru; budući da mediji imaju ključnu ulogu za cijelo društvo te da je stoga poželjno da žene budu ravnomjerno uključene u stvaranje medijskog sadržaja i donošenje odluka u medijskim organizacijama s obzirom na to da čine najmanje 50 % društva;

T.

budući da medijski sektor ima ključnu ulogu u promicanju jednakosti žena i muškaraca jer mediji ne samo da odražavaju, nego ujedno stvaraju obrasce i norme ponašanja, čime znatno oblikuju javno mnijenje i kulturu;

U.

budući da medijsko izvješćivanje doprinosi širokom razumijevanju složenosti situacije žena i muškaraca u svim dijelovima društva;

V.

budući da sukobi nerazmjerno utječu na žene i djecu koji čine najveći udio izbjeglica ili u kampovima ili u izbjeglištvu u potrazi za sigurnošću;

W.

budući da u mnogim društvima žene nemaju jednako pravo na zemljište i imovinu putem pravnih sredstava te da se tako pogoršava siromaštvo i ograničava gospodarski razvoj žena;

X.

budući da se transrodne žene suočavaju s nerazmjernom diskriminacijom na temelju rodnog identiteta;

Y.

budući da je snažnija potpora spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima preduvjet za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena;

Z.

budući da društvene norme u pogledu uloga žena i muškaraca dovode žene u situaciju veće ranjivosti, osobito u vezi s njihovim spolnim i reproduktivnim zdravljem i u svjetlu štetnih praksi kao što su genitalno sakaćenje žena te dječji, rani i prisilni brakovi;

(a)

da ponovno potvrdi svoju nepokolebljivu predanost Pekinškoj platformi za djelovanje;

(b)

na pružanje podrške majkama poduzetnicama u ruralnim područjima jer se one suočavaju s posebnim izazovima; ističe da se poticanjem poduzetništva među tim ženama ne pruža samo primjer uspješne ravnoteže između privatnog i poslovnog života, već i pridonosi poticanju novih poslovnih prilika, boljoj kvaliteti života u ruralnim područjima te potiče druge žene da provedu vlastite projekte;

(c)

da stane na kraj svim oblicima diskriminacije žena i djevojčica u cijelom svijetu i da se zauzme za suzbijanje svih oblika nasilja koji predstavljaju teška kršenja njihovih temeljnih prava, a koja su izravna posljedica te diskriminacije;

(d)

da angažira sve vlade i da od njih traži da izrade programe namijenjene iskorjenjivanju spolnog i rodno uvjetovanog nasilja i štetnih praksi kao što su dječji, rani i prisilni brakovi te genitalno sakaćenje žena i trgovanje ljudima;

(e)

da pozove države članice da se suprotstave rodnim stereotipima i ulažu u pristup žena i djevojčica prilagođenom obrazovanju, cjeloživotnom učenju i strukovnom osposobljavanju, osobito u ruralnim područjima, posebice u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te poduzetništvu i inovacijama, s obzirom na to da su ta područja važan alat za postizanje ciljeva održivog razvoja, te da promiču ravnopravnost u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, turizmu i drugim industrijama u ruralnim područjima;

(f)

da osmisli politike za iskorjenjivanje siromaštva i jamčenje primjerenog životnog standarda za društveno ugrožene skupine, uključujući žene i djevojčice, posebice s pomoću sustava socijalne zaštite;

(g)

da potiče mjere za informiranje i tehničku pomoć te međusobnu razmjenu najboljih praksi između država članica u vezi s dodjelom profesionalnog statusa za bračne partnere koji pomažu u poljoprivrednom sektoru kako bi im se omogućilo ostvarivanje individualnih prava, posebice rodiljnog dopusta, zdravstvene zaštite u slučaju nesreće na radu, pristupa osposobljavanju i mirovinskih prava;

(h)

da otkloni razliku između muškaraca i žena u plaćama, životnim prihodima (zaradi) i mirovinama;

(i)

da pozove države članice te regionalna i lokalna tijela da zajamče univerzalni pristup primjerenoj skrbi za djecu i starije osobe u ruralnim područjima;

(j)

da pozove države članice te regionalna i lokalna tijela da osiguraju povoljne i visokokvalitetne objekte te javne i privatne usluge za svakodnevni život, osobito u ruralnim područjima i s posebnim naglaskom na područja zdravlja, obrazovanja i skrbi; napominje da bi to obuhvaćalo infrastrukturu za skrb o djeci u ruralnim područjima, zdravstvene usluge, obrazovne ustanove, domove za starije i uzdržavane osobe, usluge zamjene u slučaju bolesti i rodiljnog dopusta te kulturne usluge;

(k)

da zajamči uključivanje rodne perspektive kao alata za integraciju načela ravnopravnosti žena i muškaraca i borbu protiv diskriminacije u sve politike i programe uz pomoć odgovarajućih financijskih i ljudskih resursa;

(l)

da mobilizira resurse potrebne za postizanje ravnopravnosti uključivanjem rodne perspektive u sve politike i djelovanja, uključujući izradu proračuna kojom se uzima u obzir načelo ravnopravnosti spolova kao alata za integraciju načela ravnopravnosti žena i muškaraca i borbu protiv diskriminacije;

(m)

da zajamči puno sudjelovanje Parlamenta i njegova Odbora za prava žena i jednakost spolova u postupku donošenja odluka o stajalištu EU-a na 62. sjednici Komisije UN-a o statusu žena;

(n)

da podsjeti na to da se Konvencijom o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena uvodi obveza uklanjanja izravne i neizravne diskriminacije žena s pomoću pravnih, političkih i programskih mjera u svim područjima života i da je u njezinu članku 14. sadržana jedina međunarodna obveza koja obuhvaća posebne potrebe žena u ruralnim područjima;

(o)

da djevojčicama i ženama u ruralnim područjima osigura dostupno, pristupačno i kvalitetno formalno i neformalno obrazovanje, uključujući osposobljavanje, što bi im trebalo omogućiti da steknu nove ili razviju postojeće upravljačke, financijske, gospodarske, marketinške i poduzetničke vještine, kao i građanski odgoj, civilno i političko obrazovanje te tehnološko i održivo osposobljavanje u području poljoprivrede; da ženama osigura iste mogućnosti i slobodu izbora u pogledu karijere koju žele ostvariti;

(p)

da djevojčicama i ženama u ruralnim područjima osigura jednostavan pristup kreditima i proizvodnim resursima i da primaju potporu u vezi sa svojim poduzetničkim i inovativnim inicijativama;

(q)

da zaštiti pravo na kvalitetnu univerzalnu zdravstvenu skrb i pristup takvoj skrbi kojom se uzimaju u obzir fiziološke razlike između žena i muškaraca i koja je prilagođena potrebama žena i djevojčica u ruralnim područjima, naročito kad je riječ o spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima;

(r)

da osudi sve oblike nasilja nad ženama i osigura da žrtve koje žive u ruralnim i udaljenim područjima ne budu lišene jednakog pristupa pomoći;

(s)

da poboljša učinkovitost, transparentnost i demokratsku prirodu međunarodnih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih institucija koje podržavaju i jačaju ulogu žena u ruralnim područjima, jamčeći njihovu prisutnost s pomoću ravnopravnog sudjelovanja;

(t)

da olakša prijelaz žena u ruralnim područjima s neformalnog na formalno gospodarstvo i da prizna da žene u ruralnim područjima rade u raznovrsnim područjima te su često pokretači promjena u smjeru održive i ekološki prihvatljive poljoprivrede, sigurnosti opskrbe hranom i otvaranja „zelenih” radnih mjesta;

(u)

da planira i provede poljoprivredne politike otporne na klimatske promjene, u sklopu kojih će se voditi računa o specifičnim prijetnjama s kojima se susreću žene u ruralnim područjima, a koje su izazvane prirodnim katastrofama ili katastrofama koje je prouzročio čovjek;

(v)

da zajamči sudjelovanje žena i djevojčica u ruralnim područjima prilikom donošenja odluka u pogledu planiranja svih faza katastrofa i drugih kriza, od ranog upozorenja do pružanja pomoći, oporavka, sanacije i obnove, kao i u pogledu odgovora na njih, te da osigura njihovu zaštitu i sigurnost u slučaju katastrofa ili drugih kriza;

(w)

da poduzme potrebne mjere kako bi se ženama u ruralnim područjima zajamčio siguran, čist i zdrav okoliš;

(x)

da osigura kvalitetnu i dostupnu infrastrukturu te javne usluge ženama u ruralnim područjima te da ulaže u njihov razvoj i održavanje;

(y)

da olakša digitalni razvoj s obzirom na to da se njime može znatno pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta, pojednostavnjenjem samozapošljavanja, jačanjem konkurentnosti i razvojem turizma te stvaranjem bolje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života;

(z)

da podrži trenutačne aktivnosti i osnivanje skupina u lokalnim zajednicama koje bi se trebale redovito sastajati radi rasprave o problemima i izazovima u pogledu razvoja te poduzimanja konstruktivnih mjera;

(aa)

da pozove države članice, socijalne partnere i civilno društvo da podrže i promiču sudjelovanje žena u donošenju odluka i njihovu prisutnost u rukovodećim tijelima profesionalnih, poduzetničkih i sindikalnih udruga i organizacija u područjima ruralne politike, zdravstva, obrazovanja i poljoprivrede, kao i u upravnim i predstavničkim tijelima, s pomoću ravnopravne zastupljenosti;

(ab)

da prizna i podrži aktivnu ulogu žena u ruralnim područjima i doprinos koji one ostvaruju za gospodarstvo kao poduzetnice, voditeljice obiteljskih poduzeća te promicateljice održivog razvoja;

(ac)

da ženama u ruralnim područjima zajamči prava vlasništva, posebno nad poljoprivrednim gospodarstvima i naslijeđenim zemljištem, jer je to važan alat za njihovo ekonomsko osnaživanje i omogućavanje da u potpunosti sudjeluju u ruralnom razvoju te da od njega imaju korist;

(ad)

da ženama u ruralnim područjima zajamči pristup proizvodnim resursima, e-platformama, tržištima, objektima za plasiranje na tržište i financijskim uslugama; da potiče lokalna, regionalna i tradicionalna tržišta, uključujući i tržnice, na kojima žene obično imaju više prilika za izravno plasiranje svojih proizvoda, što dodatno jača njihov gospodarski položaj;

(ae)

da promiče zapošljavanje žena u sektoru znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), osobito na radnim mjestima koja pridonose kružnom gospodarstvu i borbi protiv klimatskih promjena;

(af)

da razvije politike zapošljavanja, usluge i programe usmjerene na rješavanje teških situacija žena u ruralnim područjima, koje često rade u neformalnom sektoru i koje mogu biti suočene s višestrukim oblicima intersekcijske diskriminacije na temelju spola, dobi, klase, vjere, etničke pripadnosti, invaliditeta ili rodnog identiteta; da omogući posebno prilagođenu pomoć i potporu njihovim potrebama i interesima;

(ag)

da uspostavi programe kojima bi se zajamčio pristup žena i njihovih obitelji univerzalnim sustavima socijalne zaštite koji imaju utjecaj na njihovu buduću situaciju u mirovini i na taj način pridonese smanjenju višestrukih razlika u mirovinama;

(ah)

da prikupi podatke raščlanjene po rodu i izradi statistike o vrijednostima, situaciji, uvjetima i potrebama žena u ruralnim područjima kako bi se omogućila izrada odgovarajućih politika; da redovito prati situaciju žena u ruralnim područjima;

(ai)

da potakne ratifikaciju i provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, među ostalim i njezina članka 6. naslovljenog „Žene s invaliditetom”; da zajamči pristupačnost proizvoda, infrastrukture i usluga;

(aj)

da pozove Komisiju, države članice i regionalne i lokalne vlasti da osiguraju dostupne i kvalitetne strukture, kao i javne i privatne usluge usmjerene na svakodnevni život u ruralnim područjima i da stvore potrebne uvjete za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života žena u ruralnim područjima, osobito osiguravanjem odgovarajućih ustanova za skrb uzdržavanih članova obitelji, dostupne medicinske pomoći i javnog prijevoza;

(ak)

da ističe da u politike EU-a o uvjetima života i rada žena koje su zaposlene kao sezonske poljoprivredne radnice treba uvesti zaštitne mjere, osobito u pogledu potrebe da im se osigura socijalna zaštita, zdravstveno osiguranje i zdravstvena skrb; da potiče tijela regionalnih, lokalnih i nacionalnih vlasti i druge institucije da zajamče temeljna ljudska prava radnicima migrantima i sezonskim radnicima te njihovim obiteljima, prije svega ženama i osobama u osjetljivim situacijama, te da potakne njihovu integraciju u lokalnu zajednicu;

(al)

da osigura pristup pouzdanoj širokopojasnoj internetskoj infrastrukturi i uslugama velike brzine; da promiče uporabu novih tehnologija u ruralnim područjima i poljoprivredi te ulaže u njih; da prizna njihove važne socijalne, psihološke i gospodarske prednosti; da ustraje u razvoju sveobuhvatnog pristupa („digitalno selo”); da promiče jednake mogućnosti u pristupu tim tehnologijama i u pogledu osposobljavanja za njihovu uporabu;

(am)

da obrati pozornost na zastupljenost i napredak žena u medijskom sektoru te na nestereotipni medijski sadržaj;

(an)

da potiče javne medijske organizacije da uspostave vlastite politike ravnopravnosti kojima se osigurava uravnotežena zastupljenost muškaraca i žena u tijelima koja donose odluke;

(ao)

da osigura da se učinkovito spriječi, uz puno poštovanje slobode govora, sve veća seksualizacija žena i djevojčica u medijima;

(ap)

da potiče medijske organizacije da spriječe postupke organizacijske kulture koja često ne pogoduje ravnoteži između privatnog i poslovnog života;

(aq)

da pronađe rješenje za razliku u plaćama između žena i muškaraca u medijskom sektoru s pomoću mjera protiv diskriminacije kojima se osigurava jednaka plaća za jednak rad žena i muškaraca;

(ar)

da poduzme sve potrebne mjere protiv nasilja nad istraživačkim novinarima, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti novinarkama, koje su često ranjivije;