ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 129

European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Godište 62.
5. travnja 2019.


Sadržaj

Stranica

 

 

EUROPSKI PARLAMENT
ZASJEDANJE 2017. – 2018.
Dnevne sjednice od 28. veljače i 1. ožujka 2018.
Zapisnik sjednice objavljen je u SL C 336, 20.9.2018.
USVOJENI TEKSTOVI

1


 

I.   Rezolucije, preporuke i mišljenja

 

REZOLUCIJE

 

Europski parlament

 

Četvrtak, 1. ožujka 2018.

2019/C 129/01

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D054772-02 – 2018/2568(RSP))

2

2019/C 129/02

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603, te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/420/EU (D054771-02 – 2018/2569(RSP))

7

2019/C 129/03

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o odluci Komisije o aktiviranju članka 7. stavka 1. UEU-a u pogledu situacije u Poljskoj (2018/2541(RSP))

13

2019/C 129/04

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji u 2016. godini (2017/2125(INI))

14

2019/C 129/05

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a (2017/2115(INI))

25

2019/C 129/06

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2017. (2017/2072(INI))

38

 

PREPORUKE

 

Europski parlament

 

Četvrtak, 1. ožujka 2018.

2019/C 129/07

Preporuka Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o ukidanju izvora prihoda za džihadiste: suzbijanje financiranja terorizma 2017/2203(INI))

49

2019/C 129/08

Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 1. ožujka 2018. o prioritetima EU-a za 62. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena (2017/2194(INI))

58


 

II.   Informacije

 

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Europski parlament

 

Četvrtak, 1. ožujka 2018.

2019/C 129/09

Odluka Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o osnivanju Posebnog odbora za porezni kriminal, utaju i izbjegavanje plaćanje poreza (TAX3) i njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata (2018/2574(RSO))

65


 

III   Pripremni akti

 

EUROPSKI PARLAMENT

 

Četvrtak, 1. ožujka 2018.

2019/C 129/10

P8_TA(2018)0044
Distribucija osiguranja: datum primjene mjera za prenošenje u nacionalna zakonodavstva država članica ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2016/97 u pogledu datuma primjene mjera za prenošenje u nacionalna zakonodavstva država članica (COM(2017)0792 – C8-0449/2017 – 2017/0350(COD))
P8_TC1-COD(2017)0350
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 1. ožujka 2018. radi donošenja Direktive (EU) 2018/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2016/97 u pogledu datuma početka primjene mjera država članica za prenošenje

68

2019/C 129/11

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju bilateralnog sporazuma između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o bonitetnim mjerama za osiguranje i reosiguranje (08054/2017 – C8-0338/2017 – 2017/0075(NLE))

70

2019/C 129/12

Odluka Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o predloženom imenovanju Annemie Turtelboom za članicu Revizorskog suda (C8-0008/2018 – 2018/0801(NLE))

71

2019/C 129/13

Odluka Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o prijedlogu Komisije u vezi s imenovanjem člana Jedinstvenog sanacijskog odbora (N8-0052/2018 – C8-0036/2018 – 2018/0901(NLE))

72

2019/C 129/14

Amandmani koje je donio Europski parlament 1. ožujka 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda te zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića (COM(2016)0750 – C8-0496/2016 – 2016/0392(COD))

73

2019/C 129/15

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (COM(2017)0335 – C8-0195/2017 – 2017/0138(CNS))

134

2019/C 129/16

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev Španjolske – EGF/2017/006 ES/Galicia apparel) (COM(2017)0686 – C8-0011/2018 – 2018/2014(BUD))

154

2019/C 129/17

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev koji je podnijela Švedska – EGF/2017/007 SE/Ericsson) (COM(2017)0782 – C8-0010/2018 – 2018/2012(BUD))

158


OZNAKE POSTUPAKA

*

postupak savjetovanja

***

postupak suglasnosti

***I

redovni zakonodavni postupak, prvo čitanje

***II

redovni zakonodavni postupak, drugo čitanje

***III

redovni zakonodavni postupak, treće čitanje

(Vrsta postupka ovisi o pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.)

Amandmani Parlamenta:

Novi tekst piše se podebljanim kurzivom . Brisanja se označuju simbolom ▌ ili precrtanim tekstom. Zamjene se označuju isticanjem novog teksta podebljanim kurzivom i brisanjem ili precrtavanjem zamijenjenog teksta.

HR

 


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/1


EUROPSKI PARLAMENT

ZASJEDANJE 2017. – 2018.

Dnevne sjednice od 28. veljače i 1. ožujka 2018.

Zapisnik sjednice objavljen je u SL C 336, 20.9.2018.

USVOJENI TEKSTOVI

 


I. Rezolucije, preporuke i mišljenja

REZOLUCIJE

Europski parlament

Četvrtak, 1. ožujka 2018.

5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/2


P8_TA(2018)0051

Genetski modificirani kukuruz DAS-59122-7

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D054772-02 – 2018/2568(RSP))

(2019/C 129/01)

Europski parlament,

uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D054772-02),

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 11. stavak 3. i članak 23. stavak 3.,

uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 16. siječnja 2018. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (2),

uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane usvojeno 18. svibnja 2017. i objavljeno 29. lipnja 2017. (3),

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama (4),

uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.

budući da je Odlukom Komisije 2007/702/EZ odobreno stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani kukuruz 59122 („GM kukuruz 59122”), sastoji se od njega ili je proizvedena od njega; budući da je prije no što je ta odluka Komisije donesena Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 23. ožujka 2007. usvojila pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je objavljeno 3. travnja 2007. (5) („prvo mišljenje EFSA-e”);

B.

budući da su 19. srpnja 2016. poduzeće Pioneer Overseas Corporation i poduzeće Dow AgroSciences Ltd. („podnositelj zahtjeva”) u skladu s člancima 11. i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 zajednički podnijeli zahtjev za produljenje odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani kukuruz 59122, sastoji se od njega ili je proizvedena od njega; budući da je taj zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište genetski modificiranog kukuruza 59122 u proizvodima koji se sastoje od njega ili ga sadržavaju za namjenu koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje isto kao i za svaki drugi kukuruz, osim za uzgoj;

C.

budući da je 18. svibnja 2017. EFSA usvojila pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je objavljeno 29. lipnja 2017. (6) („drugo mišljenje EFSA-e”);

D.

budući da genetski modificirani kukuruz 59122 izražava proteine CRY34Ab1 i CRY35Ab1 koji daju otpornost na kukce štetočine iz reda Coleoptera koji pripadaju rodu Diabrotica kao što su ličinke kukuruzne zlatice te protein PAT koji daje toleranciju na herbicide koji sadrže glufosinat;

E.

budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka uzima u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet razmatranja;

F.

budući da su države članice iznijele brojne kritike u vezi s prvim mišljenjem EFSA-e tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja (7) koje se, među ostalim, odnose na nepotpun plan nadzora, rizik od izloženosti neciljanih organizama Bt toksinima, nepostojanje temelja za zaključak da su „proizvodi hrane za životinje od GM kukuruza 59122 u osnovi jednakovrijedni, nutritivno jednakovrijedno i jednako sigurni kao proizvodi hrane za životinje od komercijalnog kukuruza” i, u vezi s istraživanjem na štakorima u trajanju od 90 dana, na činjenicu da je tijekom cijelog istraživanja doza GM kukuruza 59122 bila na istoj razini, suprotno relevantnoj preporuci iz smjernica OECD-a;

G.

budući da je nakon što je podnositelj podnio zahtjev za ponovno odobrenje od EFSA-e zatraženo da procijeni podatke koje je podnositelj zahtjeva dostavio, uključujući izvješća o praćenju učinka na okoliš nakon stavljanja na tržište i 11 primarnih istraživačkih studija koje su objavljene između 2007. i 2016.; budući da je na temelju te procjene podataka EFSA usvojila pozitivno mišljenje (drugo mišljenje EFSA-e, kako je navedeno ranije u tekstu), zaključivši da „nisu utvrđeni novi rizici, promjene u izloženosti ni nove znanstvene nesigurnosti zbog kojih bi se promijenili zaključci prvotne procjene rizika za kukuruz 59122”;

H.

budući da su države članice iznijele brojne kritike u vezi s drugim mišljenjem EFSA-e tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja (8), uključujući, među ostalim, „da se praćenjem provedenim za GM kukuruz 59122 ne mogu ostvariti smisleni rezultati za aktualnu procjenu niti riješiti nesigurnosti povezane s procjenom rizika provedenom prije davanja odobrenja, npr. u pogledu izloženosti okoliša” te da „pristup koji je korišten za praćenje GM kukuruza 59122 nije u skladu sa zahtjevima Priloga VII. Direktivi 2001/18/EZ”;

I.

budući da je jedna država članica postavila pitanje zašto podnositelj zahtjeva nije dostavio rezultate nekoliko javnih studija u kojima se pokazala imunogenost proteina Cry kod miševa, a time i zašto ih ESFA nije procijenila, te je preporučila da se pitanja povezana s imunogenosti i adjuvantnosti proteina Cry izraženih u GM kukuruzu 59122 riješe prije odluke o produljenju odobrenja;

J.

budući da je jedna država članica napomenula da je Unija odobrila Konvenciju o biološkoj raznolikosti, kojom se i zemljama izvoznicima i zemljama uvoznicima nameću međunarodne odgovornosti u pogledu biološke raznolikosti, te da je stoga važno uzeti u obzir učinke uvoza GM kukuruza 59122 u Uniju, kako na bioraznolikost u Uniji tako i na bioraznolikost u zemljama uzgoja;

K.

budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje i stoga spada pod kriterije za isključivanje navedene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (9); budući da odobrenje za glufosinat istječe 31. srpnja 2018. (10);

L.

budući da je primjena komplementarnih herbicida dio uobičajene poljoprivredne prakse u uzgajanju biljaka otpornih na herbicide te se stoga može očekivati da će ostaci prskanja uvijek biti prisutni u berbi i da su neizbježni sastojci; budući da se pokazalo da se za genetski modificirane usjeve tolerantne na herbicide upotrebljava više komplementarnih herbicida u odnosu na konvencionalne usjeve (11);

M.

budući da ostaci prskanja glufosinatom nisu analizirani ni u jednom mišljenju EFSA-e; budući da će ostaci glufosinata biti prisutni na usjevu GM kukuruza 59122 uvezenom u Uniji za namjenu koja obuhvaća hranu i hranu za životinje;

N.

budući da bi iz perspektive sigurnosti hrane bilo neprihvatljivo kao i vrlo nedosljedno odobriti uvoz GM kukuruza tolerantnog na glufosinat s obzirom na to da odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji istječe 31. srpnja 2018. zbog njegove toksičnosti za reprodukciju (12);

O.

budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, održanom 16. siječnja 2018., nije usvojeno mišljenje; budući da je 12 država članica glasovalo protiv, dok je 12 država članica, koje predstavljaju tek 38,83 % stanovništva Unije, glasovalo za, uz četiri države članice koje su bile suzdržane;

P.

budući da je Komisija u nekoliko navrata izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Komisija donosila odluke o odobrenju bez potpore Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izrazio žaljenje zbog te prakse, okarakteriziravši je kao nedemokratsku (13);

Q.

budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 (14) te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

R.

budući da se u uvodnoj izjavi 14. Uredbe (EU) br. 182/2011 navodi da bi Komisija u najvećoj mogućoj mjeri trebala djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštita okoliša;

1.

smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.

smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije i da nije spojiva s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (15), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.

traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

4.

poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

5.

poziva odgovorne zakonodavce da hitno nastave s radom na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 i da, među ostalim, zajamče da će Komisija povući prijedlog ako se Stalni odbor za lanac prehrane i zdravlje životinja ne izjasni u pogledu odobrenja GMO-a, bilo za uzgoj ili za hranu i hranu za životinje;

6.

posebno poziva Komisiju da ne odobri uvoz genetski modificiranog bilja za namjenu koja obuhvaća hranu i hranu za životinje za koje je stvorena tolerancija na komplementarni herbicid koji je u Uniji zabranjen ili će se zabraniti u bliskoj budućnosti;

7.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)  SL L 268, 18.10.2003., str. 1.

(2)  SL L 55, 28.2.2011., str. 13.

(3)  http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4861

(4)  

Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).

Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.).

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.).

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.).

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.).

Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0271).

Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0272).

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0388).

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0389).

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj Usvojeni tekstovi, (P8_TA(2016)0386).

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1507 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0387).

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0390).

Rezolucija od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0123).

Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (P8_TA(2017)0215).

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0214).

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0341).

Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0377).

Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0378).

Rezolucija od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0396).

Rezolucija od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305423 x 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0397).

Rezolucija od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0398).

(5)  https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/470

(6)  http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4861

(7)  Prilog G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2016-00526

(8)  Prilog G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2016-00526

(9)  SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(10)  Točka 7 Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/404 (SL L 67, 12.3.2015., str. 6.).

(11)  https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs00267-015-0589-7

(12)  Prilog G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2013-01002

(13)  Primjerice, u uvodnoj izjavi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenoj u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili u govoru o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).

(14)  SL C 355, 20.10.2017., str. 165.

(15)  SL L 31, 1.2.2002., str. 1.


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/7


P8_TA(2018)0052

Genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603, te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/420/EU (D054771-02 – 2018/2569(RSP))

(2019/C 129/02)

Europski parlament,

uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603 (D054771-02),

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 16. siječnja 2018. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (2),

uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane usvojeno 28. lipnja 2017. i objavljeno 1. kolovoza 2017. (3),

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama (4),

uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.

budući da je 13. rujna 2013. poduzeće Monsanto Europe S.A. nacionalnom nadležnom tijelu u Belgiji podnijelo zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 kojim traži odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega; budući da je taj zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište proizvoda koji se sastoje od genetski modificiranog kukuruza MON 87427 × MON 89034 × NK603 ili koji ga sadržavaju, a čija je namjena, koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, ista kao i za svaki drugi kukuruz, no ne obuhvaća uzgoj;

B.

budući da su tim zahtjevom, za navedenu namjenu, obuhvaćene sve tri potkombinacije genetski modificiranog kukuruza MON 87427× MON 89034 × NK603;

C.

budući da genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 sadržava dva gena za otpornost na glifosat i proizvodi proteine Cry1A.105 i Cry2Ab2 koji pružaju otpornost na određene štetočine iz reda Lepidoptera;

D.

budući da je 28. lipnja 2017. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) donijela pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je objavljeno 1. kolovoza 2017. (5);

E.

budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka uzima u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet razmatranja;

F.

budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja iznijele brojne kritike (6); budući da se najsnažnije kritike odnose na činjenicu da analiza sastava ne obuhvaća ostatke komplementarnih herbicida ni njihove metabolite; budući da se zbog zabrinutosti povezanih s, među ostalim, studijama koje ukazuju na učestaliju pojavu kamenaca mokraćnog mjehura kod miševa koji su hranjeni genetski modificiranim kukuruzom MON 89034 ne može doći do zaključka o rizicima povezanima s upotrebom tog genetski modificiranog organizma („GMO”) u hrani za ljude ili životinje; budući da su potrebni dodatni podaci kako bi se procjena rizika mogla dovršiti te da nije moguće doći do zaključaka u pogledu subkroničnih (nije bilo 90-dnevnog ispitivanja), dugoročnih, reproduktivnih ili razvojnih učinaka hrane i/ili hrane za životinje;

G.

budući da je nadležno tijelo jedne države članice skrenulo pozornost na činjenicu da su za genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (tretiran glifosatom) utvrđene statistički značajne razlike u usporedbi s genetski nemodificiranim komparatorom za 16 krajnjih vrijednosti za zrna (7) i 2 krajnje vrijednosti za krmivo (8), da je još više statistički različitih krajnjih vrijednosti zrna (42) utvrđeno u usporedbi genetski modificiranog kukuruza koji nije tretiran glifosatom i njegovog genetski nemodificiranog komparatora, te da znatno manje razine vitamina i minerala u usjevima predstavljaju ozbiljan razlog za zabrinutost kada je riječ o zdravlju ljudi i životinja s obzirom na to da je pothranjenost tipa B globalni problem;

H.

budući da je u neovisnoj studiji (9) utvrđeno da se, s obzirom na te statističke razlike, može pretpostaviti da se genetski modificirani kukuruz bitno razlikuje od njegova komparatora s obzirom na mnoge karakteristike u pogledu sastava i biološke karakteristike i da su, premda promjene kao izolirani podatak možda neće izazvati zabrinutost u pogledu sigurnosti, ukupni broj učinaka i njihov velik značaj trebali biti uzeti kao polazište za detaljniju istragu; budući da EFSA nije provela daljnja istraživanja;

I.

budući da podnositelj zahtjeva nije dostavio eksperimentalne podatke za potkombinacije MON 87427 × MON 89034 i MON 87427 × NK603; budući da, premda EFSA-ino Povjerenstvo za GMO zaključuje, na račun ekstrapolacije eksperimentalnih podataka za drugu potkombinaciju i pojedinačne genetske promjene, da su dvije potkombinacije jednako sigurne kao i analizirani kukuruz s pojedinačnim genetskim promjenama, MON 89034 × NK603 i MON 87427 × MON 89034 × NK603, nikakva procjena nesigurnosti koja se odnosi na ekstrapolaciju nije provedena; budući da ova manjkavost može dovesti u pitanje opći zaključak mišljenja EFSA-e i isto tako može predstavljati kršenje njezinih „Smjernica o analizi nesigurnosti u znanstvenim procjenama” objavljenih u siječnju 2018. (10); budući da se odobrenje ne bi trebalo razmatrati bez temeljite procjene eksperimentalnih podataka za svaku potkombinaciju s višestrukim genetskim promjenama;

J.

budući da je EFSA-ino Povjerenstvo za GMO navelo da plan praćenja stanja okoliša nakon stavljanja na tržište koji je dostavio podnositelj zahtjeva za kukuruz s trostrukim genetskim promjenama ne uključuje odredbe za dvije potkombinacije MON 87427 × MON 89034 i MON 87427 × NK603, te je stoga preporučilo da podnositelj zahtjeva revidira plan u skladu s tim; budući da je iz plana praćenja koji je podnositelj zahtjeva dostavio očito da ta preporuka nije prihvaćena (11);

K.

budući da je jedna od ključnih svrha u koju se primjenjuju višestruke genetske promjene povećati toleranciju biljke na glifosat (i NK603 i MON 87427 eksprimiraju enzime EPSPS koji uzrokuju toleranciju na glifosat); budući da, slijedom toga, treba očekivati da će biljka biti izložena većim i ponovljenim dozama glifosata što ne samo da će dovesti do veće razine ostataka u usjevima, već može utjecati i na sastav biljaka te njihove agronomske karakteristike; budući da procjenom rizika nije obuhvaćen taj aspekt; budući da u mišljenju EFSA-e nisu analizirani ni ostaci prskanja glifosatom;

L.

budući da o karcinogenosti glifosata i dalje postoje otvorena pitanja; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije zaključila je u ožujku 2017. da nikakva klasifikacija nije potrebna; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija Svjetske zdravstvene organizacije za istraživanje raka 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude; budući da je Parlament osnovao poseban odbor za postupak Unije za odobravanje pesticida, koji će pomoći utvrditi je li došlo do neopravdanog utjecaja industrije kada je riječ o zaključcima agencija Unije o karcinogenosti glifosata;

M.

budući da se, prema mišljenju Povjerenstva EFSA-e za pesticide, na temelju dosadašnjih podataka ne mogu izvući zaključci o sigurnosti ostataka prskanja genetski modificiranih usjeva pripravcima na bazi glifosata (12); budući da aditivi i njihove smjese koji se koriste u komercijalnim pripravcima za raspršivanje glifosata mogu imati veću toksičnost od samog aktivnog sastojka (13); budući da je Unija već uklonila aditiv naziva POE talovamin s tržišta zbog zabrinutosti u pogledu njegove toksičnosti; budući da, međutim, problematični aditivi i smjese mogu i dalje biti dozvoljeni u zemljama u kojima se uzgaja genetski modificirani kukuruz;

N.

budući da je u Uniji raširena upotreba uvezenog genetski modificiranog kukuruza u hrani za životinje; budući da je u okviru znanstvene studije koju su revidirali stručnjaci utvrđena moguća korelacija između glifosata u hrani za suprasne krmače i povećanja pojava teških urođenih anomalija u prasadi; (14)

O.

budući da se razvoj genetski modificiranih usjeva tolerantnih na nekoliko selektivnih herbicida može uglavnom pripisati brzom razvoju otpornosti korova na glifosat u zemljama koje su se uvelike oslanjale na genetski modificirane usjeve;

P.

budući da višestruke genetske promjene imaju obilježja otpornosti na insekte zahvaljujući MON 89034 koji eksprimira proteine Bt (Cry1A.105 i Cry2Ab2), koji pružaju otpornost na određene štetočine iz reda Lepidoptera (npr. kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis)); budući da su se, prema neovisnoj studiji, u okviru procjene rizika EFSA-e ostaci glifosata također trebali smatrati snažnim suuzročnikom stresa s obzirom na to da istovremeni utjecaj nekoliko uzročnika stresa na stanice i organizme može znatno utjecati na učinkovitost Bt toksina (15); budući da je u znanstvenoj studiji iz 2017. o mogućim zdravstvenim učincima Bt toksina i ostataka prskanja komplementarnim herbicidima zaključeno da je posebnu pozornost potrebno posvetiti ostacima herbicida i njihovoj interakciji s Bt toksinima (16); budući da EFSA to nije istražila;

Q.

budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, održanom 16. siječnja 2018., nije usvojeno mišljenje; budući da je 14 država članica glasovalo protiv, a samo 11 država članica, koje predstavljaju tek 38,75 % stanovništva Unije, glasovalo je za, uz tri države članice koje su bile suzdržane;

R.

budući da je Komisija u nekoliko navrata izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Komisija donosila odluke o odobrenju bez potpore Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izrazio žaljenje zbog te prakse, okarakteriziravši je kao nedemokratsku (17);

S.

budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 (18) te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

T.

budući da se u uvodnoj izjavi 14. Uredbe (EU) br. 182/2011 navodi da bi Komisija u najvećoj mogućoj mjeri trebala djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštita okoliša;

1.

smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.

smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije i da nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća, predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.

traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

4.

poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira na način da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

5.

poziva odgovorne zakonodavce da hitno nastave s radom na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 i da, među ostalim, zajamče da će Komisija povući prijedlog ako se Stalni odbor za lanac prehrane i zdravlje životinja ne izjasni u pogledu odobrenja GMO-a, bilo za uzgoj ili za hranu i hranu za životinje;

6.

poziva Komisiju da ne odobri nikakve genetski modificirane biljke tolerantne na herbicide (HT GMP) bez potpune procjene ostataka pri prskanju komplementarnim herbicidima i njihovim komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama u kojima se takve biljke uzgajaju;

7.

poziva Komisiju da zatraži puno detaljnije ispitivanje zdravstvenih rizika povezanih s višestrukim genetskim promjenama, poput genetski modificiranog kukuruza MON 87427 × MON 89034 × NK603;

8.

poziva Komisiju da osmisli strategije za procjenu zdravstvenih rizika, toksikologiju, kao i praćenje nakon stavljanja na tržište, koje će biti usmjerene na cijeli lanac hrane i hrane za životinje;

9.

poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka tolerantnih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene uzgoju u Uniji ili uvozu za hranu i hranu za životinje;

10.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)  SL L 268, 18.10.2003., str. 1.

(2)  SL L 55, 28.2.2011., str. 13.

(3)  https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4922

(4)  

Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).

Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.).

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.).

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.).

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.).

Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0271).

Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0272).

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0388).

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0389).

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0386).

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1507 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0387).

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0390).

Rezolucija od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0123).

Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0215).

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0214).

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0341).

Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0377).

Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0378).

Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0396).

Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305423 × 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0397).

Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0398).

(5)  https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4922

(6)  Prilog G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO: http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2013-00765

(7)  ADF, pepeo, kalcij, magnezij, fosfor, cink, arginin, glicin, stearinska kiselina, niacin, α-tokoferol, ferulinska kiselina i ρ-kumarinska kiselina. Vidi str. 94. Priloga G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO (http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2013-00765) te stranicu 13. mišljenja EFSA-e (https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4922).

(8)  Vlažnost i kalcij.

(9)  https://www.testbiotech.org/sites/default/files/Testbiotech_Comment_Maize%20 MON%2087427%20%C3%97%20MON%2089034%20%C3%97%20NK603%20.pdf

(10)  https://www.efsa.europa.eu/en/press/news/180124-0

(11)  Prilog F – Plan praćenja stanja okoliša http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2013-00765

(12)  Zaključak EFSA-e o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari glifosatom. EFSA Journal 2015.; 13(11):4302. http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2903/j.efsa.2015.4302/epdf

(13)  https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3955666

(14)  https://www.omicsonline.org/open-access/detection-of-glyphosate-in-malformed-piglets-2161-0525.1000230.php?aid=27562

(15)  https://www.testbiotech.org/sites/default/files/Testbiotech_Comment_Maize%20 MON%2087427%20%C3%97%20MON%2089034%20%C3%97%20NK603%20.pdf

(16)  https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5236067/

(17)  Primjerice, u uvodnoj izjavi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenoj u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili u govoru o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).

(18)  SL C 355, 20.10.2017., str. 165.


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/13


P8_TA(2018)0055

Odluka Komisije o aktiviranju članka 7. stavka 1. UEU-a u pogledu situacije u Poljskoj

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o odluci Komisije o aktiviranju članka 7. stavka 1. UEU-a u pogledu situacije u Poljskoj (2018/2541(RSP))

(2019/C 129/03)

Europski parlament,

uzimajući u obzir obrazloženi prijedlog Komisije od 20. prosinca 2017. u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u pogledu vladavine prava u Poljskoj: Prijedlog odluke Vijeća o utvrđivanju da postoji očita opasnost da Republika Poljska teško prekrši vladavinu prava (COM(2017)0835),

uzimajući u obzir preporuku Komisije (EU) 2018/103 od 20. prosinca 2017. u pogledu vladavine prava u Poljskoj kojom se dopunjuju preporuke (EU) 2016/1374, (EU) 2017/146 i (EU) 2017/1520 (1),

uzimajući u obzir Odluku Komisije o upućivanju Poljske Sudu Europske unije na temelju članka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi povrede prava Unije zakonom o izmjeni Zakona o organizaciji redovnih sudova (2),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj (3) i svoje prethodne rezolucije o toj temi,

uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.

budući da u svojoj Rezoluciji od 15. studenoga 2017. o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj navodi da trenutačna situacija u Poljskoj nesumnjivo predstavlja rizik ozbiljnog kršenja vrijednosti utvrđenih člankom 2. UEU-a;

1.

pozdravlja odluku Komisije od 20. prosinca 2017. o aktiviranju članka 7. stavka 1. UEU-a u pogledu situacije u Poljskoj i podržava poziv Komisije poljskim vlastima da riješe navedene probleme;

2.

poziva Vijeće da poduzme hitne mjere u skladu s odredbama utvrđenima u članku 7. stavku 1. UEU-a;

3.

poziva Komisiju i Vijeće da Parlament u potpunosti i redovito izvještavaju o ostvarenom napretku i poduzetim mjerama u svakoj fazi postupka;

4.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću, predsjedniku, vladi i parlamentu Poljske, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe i Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

(1)  SL L 17, 23.1.2018., str. 50.

(2)  SEC(2017)0560.

(3)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0442.


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/14


P8_TA(2018)0056

Stanje temeljnih prava u EU-u u 2016.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji u 2016. godini (2017/2125(INI))

(2019/C 129/04)

Europski parlament,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir upućivanja na stanje temeljnih prava u Europskoj uniji u prethodnim izvješćima,

uzimajući u obzir postojeće rezolucije Europskog parlamenta i drugih europskih i međunarodnih institucija i agencija,

uzimajući u obzir različita izvješća pojedinih nacionalnih, europskih i međunarodnih nevladinih organizacija,

uzimajući u obzir rad Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), Vijeća Europe i Venecijanske komisije,

uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava,

uzimajući u obzir rad Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za ustavna pitanja, Odbora za prava žena i jednakost spolova, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te Odbora za predstavke,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo, Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja te Direktivu 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu,

uzimajući u obzir zajedničku izjavu afričkih i europskih čelnika o stanju migranata u Libiji od 1. prosinca 2017. nakon sastanka na vrhu Afričke unije i Europske unije u Abidjanu,

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0025/2018),

A.

budući da je temelj europske integracije poštovanje i promicanje ljudskih prava, temeljnih sloboda, demokracije, vladavine prava te vrijednosti i načela utvrđenih u Ugovorima EU-a, Povelji EU-a o temeljnim pravima i međunarodnim instrumentima u području ljudskih prava;

B.

budući da se, u skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), EU temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, što su vrijednosti zajedničke svim državama članicama, koje su EU i svaka pojedina država članica dužne dosljedno poštovati i aktivno promicati u svim svojim unutarnjim i vanjskim politikama; budući da se u članku 17. UEU-a navodi da Komisija mora osigurati primjenu Ugovorâ;

C.

budući da je poštovanje vladavine prava preduvjet za zaštitu ljudskih prava te budući da države članice imaju krajnju odgovornost za zaštitu ljudskih prava svih ljudi usvajanjem i provedbom međunarodnih sporazuma i konvencija o ljudskim pravima; budući da vladavinu prava i temeljna prava treba stalno učvršćivati; budući da svako dovođenje u pitanje tih načela ne šteti samo određenoj državi članici nego i Uniji u cjelini;

D.

budući da je pristupanje EU-a Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ugovorna obveza u skladu s člankom 6. stavkom 2. UEU-a;

E.

budući da je potrebno posvetiti posebnu pozornost zaštiti ljudskih prava najranjivijih skupina;

F.

budući da problematično upravljanje u nekim državama članicama ukazuje na selektivni pristup koristima i odgovornostima nekih država članica EU-a, a da se odbijanjem tih država da u potpunosti postupaju u skladu s europskim pravom, diobom vlasti, neovisnošću pravosuđa i predvidivošću djelovanja države dovodi u pitanje vjerodostojnost Europske unije kao područja prava;

G.

budući da se dolazak migranata i tražitelja azila tijekom 2016. nastavio (1); budući da velik broj njih dolazi krajnje opasnim putovima, da svoj život stavljaju u ruke krijumčarima i kriminalcima te su ranjivi u pogledu nasilja, zlouporabe i iskorištavanja; budući da su prema podacima UNHCR-a 27 % svih migranata koji pristižu u Europu preko Sredozemlja djeca; budući da, prema izvješćima UNICEF-a i Međunarodne organizacije za migracije, otprilike četvrtina adolescenata ispitana na središnjoj sredozemnoj ruti nikada nije pohađala školu;

H.

budući da su 2016. rasističke i ksenofobne reakcije protiv izbjeglica, tražitelja azila i migranata bile vrlo rasprostranjene te budući da se osobito ranjiva populacija i dalje suočavaju s visokim razinama diskriminacije, nasilja i ponovnog traumatiziranja tijekom postupka azila;

I.

budući da se u pogledu velikog migracijskog pritiska kojem su posljednjih nekoliko godina izložene određene države članice zahtijeva primjena istinske europske solidarnosti radi otvaranja odgovarajućih prihvatnih objekata za one kojima je to najpotrebnije i za najranjivije; budući da je velik broj njih prepušten na milost i nemilost krijumčarima i kriminalcima te su ranjivi u pogledu povrede prava, uključujući nasilje, zlouporabu i iskorištavanje;

J.

budući da su žene i djeca u većoj opasnosti od trgovine ljudima, iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja trgovaca ljudima te stoga postoji potreba za uspostavom i jačanjem sustava za zaštitu djece kako bi se spriječilo i reagiralo na nasilje, zlostavljanje, zanemarivanje i iskorištavanje djece, u skladu s obvezama utvrđenima u Akcijskom planu iz Vallette;

K.

budući da se zbog trenutačnog vala terorističkih napada diljem EU-a razvilo opće nepovjerenje prema građanima EU-a i migrantima muslimanske vjeroispovijesti i da neke političke stranke iskorištavaju to nepovjerenje i koriste retoriku izolacionizma i mržnje prema drugome;

L.

budući da se sustavnim proglašavanjem izvanrednog stanja te izvanrednim sudskim i administrativnim mjerama i graničnim kontrolama ne postiže mnogo u odvraćanju terorista koji su često osobe s dugotrajnim boravkom u državama članicama EU-a, pa čak i njihovi građani;

M.

budući da političke mjere koje mnoge države članice poduzimaju u kontekstu dolaska tražitelja azila i migranata obuhvaćaju ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama schengenskog prostora, koje se sve više doživljavaju kao trajno, a ne privremeno stanje;

N.

budući da govor mržnje obuhvaća sve oblike izražavanja, na internetu i izvan njega, kojima se šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija ili predrasude o nečijem spolu, rasi, boji kože, etničkom ili socijalnom podrijetlu, genetskim osobinama, jeziku, vjeri ili uvjerenju, političkom ili bilo kojem drugom mišljenju, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovini, rođenju, invaliditetu, dobi ili seksualnoj orijentaciji, ili ostali oblici mržnje utemeljeni na netoleranciji, uključujući političke stranke i političke vođe koji promiču rasističke i ksenofobne ideje, politiku, govore i prakse te šire lažne vijesti; budući da razvoj novih vrsta medija olakšava govor mržnje na internetu; budući da je po mišljenju Vijeća Europe zbog govora mržnje na internetu potrebno dodatno razmatranje i djelovanje radi zakonskog reguliranja i pronalaženja novih načina borbe protiv govora mržnje;

O.

budući da postoji rizik da se porast rasno ili rodno uvjetovane mržnje, nasilja i ksenofobije u državama članicama počne smatrati normalnim, bez obzira na to izražava li se djelima počinjenima iz mržnje, lažnim vijestima, anonimnim porukama mržnje na društvenim mrežama i ostalim internetskim platformama, prosvjedima ili političkom propagandom;

P.

budući da moderna društva ne mogu funkcionirati i razvijati se bez slobodnog, neovisnog, profesionalnog i odgovornog sustava masovnih medija utemeljenog na načelima kao što su provjera činjenica, spremnost na iznošenje niza utemeljenih mišljenja, zaštita povjerljivosti medijskih izvora i sigurnost novinara, kao i zaštita slobode izražavanja i načini ograničavanja lažnih vijesti; budući da javni mediji imaju ključnu ulogu u jamčenju neovisnosti medija;

Q.

budući da se u svim novijim izvješćima međunarodnih i europskih agencija i organizacija te nevladinih organizacija navodi da je u mnogim područjima ostvaren napredak; međutim budući da se u nekim državama članicama i dalje krše temeljna prava, među ostalim diskriminacijom manjina, korupcijom, toleriranjem govora mržnje, uvjetima u pritvoru i životnim uvjetima za migrante;

R.

budući da se u izvješću Agencije Europske unije za temeljna prava iz ožujka 2014. naslovljenom „Nasilje nad ženama – istraživanje provedeno diljem EU-a” navodi da je jedna trećina svih žena u Europi najmanje jedanput tijekom svoje odrasle dobi doživjela fizičko ili seksualno nasilje te da je 20 % žena doživjelo uznemiravanje na internetu; budući da je nasilje nad ženama i rodno utemeljeno nasilje, tjelesno i psihološko, raširena pojava u EU-u te se treba tumačiti kao ekstreman oblik diskriminacije koji utječe na žene na svim razinama društva; budući da su potrebne dodatne mjere kako bi se žene žrtve nasilja potaknule da prijave svoje iskustvo i potraže pomoć;

S.

budući da je poštovanje prava pripadnika manjina i prava na jednako postupanje jedno od temeljnih načela EU-a; budući da oko 8 % građana EU-a pripada nacionalnoj manjini te da oko 10 % njih govori regionalnim jezikom ili jezikom manjine; budući da trenutačno, osim postupaka zbog povrede, EU ima samo instrumente ograničene učinkovitosti za reagiranje na sustavne i institucionalne slučajeve diskriminacije, rasizma i ksenofobije u pogledu manjina; budući da među državama članicama postoje razlike u priznavanju manjina i poštovanju njihovih prava; budući da su, unatoč brojnim pozivima Komisije, poduzeti samo ograničeni koraci da se zajamči učinkovita zaštita manjina;

T.

budući da digitalni mediji djeci pružaju goleme mogućnosti; međutim budući da se djeca istodobno suočavaju s novim rizicima; budući da bi djecu trebalo obrazovati o njihovim temeljnim pravima u digitalnom svijetu kako bi on za njih bio sigurniji; budući da su linije za pomoć djeci ključno sredstvo u slučajevima povezanima s kršenjem prava djece; budući da razvoj digitalne pismenosti, uključujući medijsku i informacijsku pismenost, treba promicati u okviru osnovnoškolskih nastavnih planova i od najranijih faza obrazovanja; budući da temeljna prava na internetu treba promicati i štititi na isti način i u istoj mjeri kao i izvan njega;

U.

budući da su 2016. usluge e-uprave postale dostupnije u cijelom EU-u; budući da se europskim portalom e-pravosuđe građanima i pravnim stručnjacima omogućuje pristup informacijama o europskim i nacionalnim sudskim postupcima i funkcioniranju pravosuđa;

Vladavina prava

1.

izjavljuje da se ni nacionalnom suverenošću ni supsidijarnošću ne može opravdati ili ozakoniti sustavno odbijanje neke države članice da poštuje temeljne vrijednosti Europske unije kojima su nadahnuti uvodni članci Ugovorâ EU-a koje su sve države članice dobrovoljno potpisale i koje su se obvezale poštovati;

2.

napominje da pitanje toga poštuju li države članice kriterije iz Kopenhagena u trenutku pristupanja Uniji mora podlijegati stalnom nadzoru i stalnom dijalogu u Parlamentu, Komisiji i Vijeću te među njima;

3.

podsjeća da u skladu s člankom 17. stavkom 1. UEU-a Komisija kao zaštitnica Ugovorâ ima legitimitet i nadležna je pobrinuti se da sve države članice poštuju načela vladavine prava i ostale vrijednosti iz članka 2. UEU-a; stoga smatra da se mjerama koje Europska komisija poduzima kako bi ispunila tu zadaću i osigurala da se i dalje ispunjavaju uvjeti koji su postojali prije pristupanja određene države članice Uniji ne povređuje suverenost država članica; podsjeća na odgovornost Vijeća da se i ono bavi pitanjima vladavine prava i upravljanja; pozdravlja ideju o održavanju redovitih razgovora o vladavini prava u Vijeću za opće poslove te poziva Vijeće da nastavi djelovati u tom smjeru kako bi se omogućilo redovito ocjenjivanje svake države članice;

4.

prima na znanje napore Komisije da se zajamči da sve države članice u potpunosti poštuju vladavinu prava, ali skreće pozornost i na nedjelotvornost instrumenata koji se koriste u tu svrhu; smatra da treba istražiti sve mogućnosti za dijalog, ali da se njihova primjena ne treba beskonačno produžavati ako se ne ostvare opipljivi rezultati; ustraje u tome da primjenu članka 7. UEU-a više ne treba smatrati samo teoretskim pretpostavkom nego ga treba primjenjivati u slučaju neuspjeha svih ostalih sredstava; u tom kontekstu podsjeća da aktiviranje članka 7. ne znači automatski nametanje sankcija predmetnoj državi članici;

5.

ističe da je Europskoj uniji potreban zajednički pristup upravljanju demokratskom državom i primjeni temeljnih vrijednosti koji još ne postoji te da se on mora razvijati i o njemu se mora odlučivati na demokratski način objedinjavanjem iskustava iz područja europskog upravljanja; smatra da taj zajednički pristup upravljanju treba obuhvaćati zajedničko poimanje uloge većine u demokratskom sustavu kako bi se spriječila zlouporaba koja bi mogla dovesti do tiranije većine;

6.

podsjeća na neodvojivu vezu koja postoji između vladavine prava i temeljnih prava; primjećuje znatno mobiliziranje građana EU-a koje pokazuje njihovu jaku privrženost temeljnim pravima i europskim vrijednostima; u tom kontekstu podsjeća da je potrebno još više podizati razinu svijesti svih Europljana o zajedničkim vrijednostima EU-a i Povelji;

7.

smatra da se različitim tumačenjima i nepoštovanjem vrijednosti iz članka 2. UEU-a slabi kohezija europskog projekta te narušavaju prava svih građana Europe i uzajamno povjerenje koje treba postojati među državama članicama;

8.

podsjeća na Rezoluciju Europskog parlamenta od 25. listopada 2016. (2) u kojoj Parlament preporučuje uspostavu mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava; ističe da bi taj mehanizam imao središnju ulogu u koordiniranom europskom pristupu upravljanju, što trenutačno ne postoji; potiče Komisiju da iznese prijedlog u cilju uspostave tog mehanizma u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

9.

ističe da bi rezultat šireg okvira za praćenje vladavine prava bila bolja usklađenost postojećih instrumenata, bolja učinkovitost i godišnje uštede; ističe važnost korištenja različitih i neovisnih izvora tijekom cijelog procesa praćenja; ponovno ističe važnost sprečavanja kršenja temeljnih prava umjesto da se na njega reagira nakon što se ponovi;

10.

snažno osuđuje sve veća ograničenja u pogledu slobode okupljanja, pri čemu u nekim slučajevima vlasti provode mjere nasilja protiv prosvjednika; ponovno potvrđuje ključnu ulogu temeljnih sloboda u funkcioniranju demokratskih društava i poziva Komisiju da preuzme aktivnu ulogu u promicanju tih prava u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih prava;

11.

ističe da je pravo pristupa pravosuđu ključno za zaštitu svih temeljnih prava, demokracije i vladavine prava;

12.

ističe da u svojoj Rezoluciji od 25. listopada 2016. poziva Komisiju da razvije i provede kampanju za podizanje razine osviještenosti kako bi građani i stanovnici Unije mogli u potpunosti uživati svoja prava koja proizlaze iz Ugovorâ i Povelje o temeljnim pravima (npr. sloboda izražavanja, sloboda okupljanja i pravo na glasovanje) te da pruži informacije o pravima građana na pravnu zaštitu i načinima pokretanja sudskog spora u slučajevima povezanima s kršenjem načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava od strane nacionalnih vlada ili institucija Unije;

13.

poziva Komisiju kao čuvaricu Ugovorâ da u suradnji s Agencijom Europske unije za temeljna prava (FRA) uspostavi ažurirane baze podataka o stanju temeljnih prava u pojedinačnim državama članicama;

14.

podsjeća na to da korupcija ugrožava vladavinu prava, demokraciju, ljudska prava i jednako postupanje prema svim građanima; ponavlja da je korupcija opasnost za dobro upravljanje te za pravedan i socijalni pravosudni sustav te da se zbog nje usporava gospodarski razvoj; poziva države članice i institucije EU-a da intenziviraju borbu protiv korupcije redovitim praćenjem načina korištenja nacionalnih sredstava i sredstava EU-a;

15.

ističe ključnu ulogu svjedoka i osoba koje surađuju s pravosuđem kako bi se zajamčili progon i kažnjavanje aktivnosti zločinačkih organizacija ili ozbiljnih kršenja vladavine prava;

16.

poziva države članice da omoguće brzu uspostavu Ureda europskog javnog tužitelja;

Migracija i integracija

17.

napominje da su pokretači migracije u trećim zemljama uglavnom nasilni sukobi, progon, neravnopravnost, terorizam, represivni režimi, prirodne katastrofe, krize koje su prouzročili ljudi i kronično siromaštvo;

18.

podsjeća da tražitelji azila i migranti i dalje ginu i suočavaju s višestrukim opasnostima dok pokušavaju nezakonito prijeći vanjske granice EU-a;

19.

izražava zabrinutost zbog činjenice da je nekoliko država članica postrožilo svoj politički pristup azilu i migraciji te da određene države članice ne ispunjavaju u potpunosti svoje obveze u tim područjima;

20.

poziva EU i države članice da solidarnost i poštovanje temeljnih prava migranata i tražitelja azila postave u središte migracijskih politika EU-a;

21.

poziva države članice da potpuno poštuju i provode doneseni paket o zajedničkom europskom sustavu azila i zajedničko zakonodavstvo u području migracije, posebno kako bi zaštitile tražitelje azila od nasilja, diskriminacije i ponovnog traumatiziranja tijekom postupka azila te kako bi posebnu pozornost posvetile ranjivim skupinama; podsjeća da djeca čine gotovo trećinu tražitelja azila i da su osobito ranjiva; poziva EU i njegove države članice da ojačaju napore kako bi se spriječili nestanci maloljetnika bez pratnje;

22.

pozdravlja suradnju Agencije za temeljna prava i FRONTEX-a pri sastavljanju priručnika o postupanju s djecom na kopnenim granicama;

23.

zabrinut je zbog velikih razlika u uvjetima prihvata određenih država članica, pri čemu neke od njih ne jamče odgovarajuće i dostojanstveno postupanje prema podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu;

24.

oštro osuđuje porast trgovine ljudima čiji počinitelji, uključujući dužnosnike i vladina tijela, trebaju odgovarati i biti privedeni pravdi te potiče države članice da poboljšaju suradnju i pojačaju borbu protiv organiziranog kriminala, uključujući krijumčarenje migranata i trgovanje ljudima, ali i iskorištavanje, prisilni rad, seksualno zlostavljanje i mučenje, a da pritom stalno pružaju zaštitu žrtvama;

25.

podsjeća da su žene i djeca u većoj opasnosti od trgovine ljudima, iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja koje provode trgovci ljudima;

26.

smatra da za migraciju trebaju biti dostupni sigurni i zakoniti putovi i da je najbolji način zaštite prava osoba koje ne mogu zakonito ući u Europu rješavanje problema temeljnih uzroka migracijskih tokova, pronalaženje održivih rješenja za sukobe te razvijanje suradnje i partnerstva; smatra da bi to trebalo pridonijeti brzom i snažnom razvoju zemalja podrijetla i tranzitnih zemalja razvojem lokalnih gospodarstava te pružanjem novih mogućnosti na licu mjesta, ali i ulaganjem u sustave azila tranzitnih zemalja koje u potpunosti poštuju međunarodno pravo i temeljna prava u tom području;

27.

poziva EU i države članice da jačaju sigurne i zakonite putove za izbjeglice, a posebno da povećaju broj mjesta za preseljenje koja se nude najranjivijim izbjeglicama;

28.

podsjeća da se politika vraćanja mora provoditi uz potpuno poštovanje temeljnih prava migranata, uključujući pravo na zabranu prisilnog vraćanja; smatra da posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti dostojanstva osoba koje se vraćaju te u tom pogledu poziva na poticanje dobrovoljnog povratka i jačanje pomoći za reintegraciju u društva podrijetla;

29.

ističe da EU treba promicati politiku prihvata i integracije u svim državama članicama i da je neprihvatljivo da neke države članice tvrde da migracija nije njihov problem; ističe činjenicu da u svim migracijskim i integracijskim politikama treba osigurati poštovanje načela jednakog postupanja i nediskriminacije; pozdravlja osnivanje Europske mreže za integraciju i preporučuje da se poboljša razmjena najboljih praksi među državama članicama u području integracije;

30.

podsjeća da je migrantima, kako djeci tako i odraslima, važno pružiti obrazovanje koje je uvjet za njihovu integraciju u društvo domaćina; inzistira na njihovim posebnim potrebama, posebno u pogledu učenja jezika; ističe potrebu da se u svim državama članicama poduzmu mjere kako bi im se pružila zdravstvena skrb, dobri životni uvjeti i mogućnost spajanja sa svojim obiteljima;

31.

ističe potrebu da se stanovništvu pruže obrazovni resursi za međukulturni dijalog;

32.

ističe potrebu da se u svim državama članicama poduzmu prioritetne mjere kako bi se svoj djeci migrantima pružili odgovarajući i dostojanstveni uvjeti prihvata, tečajevi jezika, osnove međukulturnog dijaloga, obrazovanje i stručno osposobljavanje;

33.

poziva države članice da poboljšaju svoje usluge zaštite djece, uključujući one koje se odnose na djecu tražitelje azila, izbjeglice i migrante; potiče Komisiju da iznese koherentan koncept sustava skrbništva radi zaštite najboljih interesa maloljetnika bez pratnje; poziva na razvoj i uspostavu posebnih postupaka kako bi se zajamčila zaštita sve djece, u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta;

34.

ističe da je apsolutno nužna najučinkovitija moguća integracija osoba različite vjerske pripadnosti u europsko društvo, uključujući osobe koje već dugo žive u Europskoj uniji;

35.

ističe da bi se razvojem strategija socijalne uključenosti i obrazovanja te politika kojima se rješava problem diskriminacije i isključivanja moglo spriječiti pridruživanje ranjivih pojedinaca nasilnim ekstremističkim organizacijama;

36.

preporučuje da se sigurnosni pristupi rješavanju problema svih oblika radikalizacije i terorizma u Europi, posebno oni u području pravosuđa, dopune dugoročnim politikama za sprečavanje radikalizacije i novačenja građana EU-a koje provode nasilne ekstremističke organizacije;

37.

zabrinut je zbog zabrinjavajućeg porasta u izražavanju mržnje i govora mržnje te širenju lažnih vijesti; osuđuje slučajeve zločina iz mržnje i govor mržnje potaknute rasizmom, ksenofobijom, vjerskom netolerancijom ili predrasudama na temelju invaliditeta, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta osoba, koji su svakodnevna pojava u EU-u; ističe da se tolerancijom prema širenju govora mržnje i lažnih vijesti potiče populizam i ekstremizam; smatra da se sustavnim građanskopravnim ili kaznenopravnim mjerama može zaustaviti taj štetni trend;

38.

ističe da je namjerno širenje lažnih informacija o bilo kojoj kategoriji osoba koje žive u EU-u, vladavini prava ili temeljnim pravima golema prijetnja za demokratske vrijednosti i jedinstvo EU-a;

39.

podsjeća da društvene mreže i zajamčena anonimnost na brojnim medijskim platformama potiču mnoge oblike izražavanja mržnje, uključujući krajnji desni i džihadistički ekstremizam, te podsjeća da internet ne može biti područje bez zakona;

40.

podsjeća da su sloboda izražavanja, informiranja i medija temeljne za osiguravanje demokracije i vladavine prava; oštro osuđuje nasilje, pritisak ili prijetnje novinarima i medijima, uključujući prijetnje povezane s objavljivanjem informacija o kršenju temeljnih prava;

41.

osuđuje to da se govor mržnje koji sponzoriraju ili podržavaju tijela, političke stranke ili politički čelnici, a koji prijavljuju društveni mediji počinje smatrati normalnim;

42.

podsjeća da borba protiv tih pojava počiva na obrazovanju i podizanju razine javne osviještenosti; poziva države članice da u školama uvedu programe podizanja razine osviještenosti i poziva Komisiju da pruži podršku naporima država članica u tom području, osobito izradom smjernica za njihovu izradu;

43.

smatra da među zaposlenicima policije i sudskih vlasti država članica treba sustavno podizati razinu osviještenosti o govoru mržnje te da žrtve tih kaznenih radnji treba savjetovati i poticati na prijavljivanje takvih nedjela; poziva na osposobljavanje policijskih službenika u cijelom EU-u radi učinkovite borbe protiv zločina iz mržnje i govora mržnje; ističe da to osposobljavanje treba provoditi Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) te da se ono treba temeljiti na najboljim praksama na nacionalnoj razini i na radu FRA-a;

44.

pozdravlja činjenicu da je Komisija osnovala skupinu na visokoj razini za borbu protiv rasizma, ksenofobije i ostalih oblika netolerancije;

45.

poziva tu skupinu na visokoj razini koju je osnovala Komisija da osobito radi na usklađivanju definicije „zločina iz mržnje” i „govora mržnje” diljem Europe; smatra da bi se ona trebala baviti i rješavanjem problema govora mržnje i poticanja na nasilje koji se pripisuju političarima;

46.

poziva da se ta pojava zaustavi poboljšanim nadzorom, istragom i progonom autora govora ili riječi koji nisu u skladu s europskim zakonima, a koje će provoditi nadležna pravosudna tijela, te da se istodobno štiti sloboda govora i pravo na privatnost, u suradnji s civilnim društvom i trgovačkim društvima koja se bave informacijskom tehnologijom;

47.

u tom kontekstu poziva Komisiju da predloži preinaku Okvirne odluke Vijeća o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima kako bi se obuhvatili ostali oblici kaznenih djela motiviranih predrasudama;

Diskriminacija

48.

osuđuje svaki oblik diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao što su predrasude o nečijem spolu, rasi, boji kože, etničkom ili socijalnom podrijetlu, genetskim osobinama, jeziku, vjeri ili uvjerenju, političkom ili bilo kojem drugom mišljenju, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovini, rođenju, invaliditetu, dobi ili seksualnoj orijentaciji, kako je navedeno u članku 21. Povelje, ili svaki drugi oblik netolerancije ili ksenofobije te podsjeća na članak 2. UEU-a;

49.

priznaje da su sekularnost, u smislu stroge odvojenosti crkve i države, i neutralnost države ključni u zaštiti slobode vjere ili uvjerenja, čime se jamči jednako postupanje prema svim vjerama i uvjerenjima i borba protiv diskriminacije na osnovi vjere ili uvjerenja;

50.

napominje da se još čeka da Vijeće odobri predloženu Direktivu iz 2008. o jednakom postupanju; ponovno poziva Vijeće da što prije donose svoje stajalište o tom prijedlogu;

51.

podsjeća na obvezu država članica da u cijelosti provedu Direktivu 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice;

52.

podsjeća da su ljudska prava univerzalna i da niti jedna manjina ne bi smjela biti izložena diskriminaciji; ističe da su prava manjina neotuđiv dio načela vladavine prava; napominje da postoji veća opasnost od povrede prava manjina kad se ne poštuje vladavina prava;

53.

osuđuje slučajeve diskriminacije, segregacije, govora mržnje, kaznenih djela motiviranih mržnjom i socijalnu isključenost s kojima se suočavaju Romi; osuđuje trajnu diskriminaciju Roma u pogledu pristupa stanovanju, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i tržištu rada; podsjeća da bi svi europski građani trebali imati jednaku potporu i zaštitu neovisno o svojem etničkom podrijetlu;

54.

poziva Komisiju i države članice da prikupe pouzdane i usporedive podatke o jednakosti savjetujući se s predstavnicima manjina kako bi se utvrdile nejednakosti i diskriminacija;

55.

poziva države članice da razmjenjuju primjere dobre prakse i primjenjuju iskušana i dokazana rješenja za probleme s kojima se suočavaju manjine u cijeloj Europskoj uniji;

56.

ustraje u važnosti provođenja politika jednakosti kojima se svim etničkim, kulturnim ili vjerskim manjinama omogućuje neosporno uživanje temeljnih prava;

57.

potiče države članice koje to još nisu učinile da ratificiraju Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima; nadalje podsjeća na potrebu za provedbom načela uspostavljenih u okviru Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS);

58.

potiče države članice da na odgovarajući način razmotre prava manjina, osiguraju pravo na uporabu manjinskog jezika i zaštite jezičnu raznolikost u Uniji; poziva Komisiju da učvrsti svoj plan za promicanje podučavanja i uporabe regionalnih jezika, kao potencijalni način za suzbijanje jezične diskriminacije u EU-u;

59.

potiče ideju da se u školski program uvede obuka o vrijednosti tolerancije kako bi se djeci osigurala sredstva koja su im potrebna za uočavanje svih oblika diskriminacije, bez obzira na to je li ona usmjerena protiv muslimana, Židova, stanovnika Afrike, Roma, pripadnika zajednice LGBTI ili bilo koje druge manjine;

60.

poziva Komisiju da objavi najbolje prakse država članica za rješavanje problema rodnih stereotipa u školi;

61.

žali zbog činjenice da su pripadnici zajednice LGBTI izloženi zlostavljanju i uznemiravanju te da se suočavaju s diskriminacijom u raznim aspektima života;

62.

osuđuje sve oblike diskriminacije pripadnika zajednice LGBTI; potiče države članice da donesu zakone i politike za borbu protiv homofobije i transfobije;

63.

potiče Komisiju da iznese plan kojim se jamče jednaka prava i mogućnosti za sve građane, uz poštovanje nadležnosti država članica, te da nadzire pravilno prenošenje i provedbu zakonodavstva EU-a koje se odnosi na prava pripadnika zajednice LGBTI; poziva Komisiju i države članice da blisko surađuju s organizacijama civilnog društva koje se bore za prava pripadnika zajednice LGBTI;

64.

poziva države članice koje su donijele zakonodavstvo o istospolnim partnerstvima i/ili brakovima da priznaju odredbe sa sličnim učincima koje su donijele druge države članice; podsjeća na obvezu država članica da u cijelosti provedu Direktivu 2004/38/EZ, uključujući za istospolne parove i njihovu djecu; pozdravlja činjenicu da sve više država članica uvodi i/ili prilagođuje svoje zakone o kohabitaciji, civilnom partnerstvu i braku radi prevladavanja diskriminacije temeljene na seksualnoj orijentaciji koju proživljavaju istospolni parovi i njihova djeca te poziva ostale države članice da uvedu slične zakone; poziva Komisiju da iznese prijedlog za potpuno međusobno priznavanje učinaka svih dokumenata o civilnom statusu u cijelom EU-u, uključujući pravno priznavanje roda, brakova i registriranih partnerstva, kako bi se smanjile diskriminirajuće pravne i administrativne prepreke za građane koji ostvaruju svoje pravo na slobodno kretanje;

65.

pozdravlja inicijative kojima se zabranjuju konverzijske terapije nad pripadnicima skupine LGBTI i patologizacija identiteta transrodnih osoba te potiče sve države članice da usvoje slične mjere kojima se poštuje i čuva pravo na rodni identitet i rodno izražavanje;

66.

izražava žaljenje zbog toga što se transrodne osobe i dalje smatraju duševno bolesnima u većini država članica te poziva te države da preispitaju nacionalne kataloge o duševnom zdravlju i razviju alternativne modele pristupa bez stigmatizacije, osiguravajući da medicinski neophodno liječenje bude dostupno svim transrodnim osobama; žali zbog činjenice da danas nekoliko država članica i dalje nameće zahtjeve transrodnim osobama, kao što su medicinske intervencije kako bi se priznao promijenjeni spol (među ostalim u putovnicama i službenim identifikacijskim dokumentima) i prisilna sterilizacija kao uvjet za promjenu spola; napominje da su takvi zahtjevi jasno kršenje ljudskih prava; poziva Komisiju da pruži smjernice državama članicama o najboljim modelima zakonskog priznavanja roda u Europi; poziva države članice da priznaju promjenu spola i osiguraju pristup brzim, dostupnim i transparentnim pravnim postupcima priznavanja roda bez medicinskih zahvata kao što su operacije ili sterilizacija ili psihijatrijski pristanak;

67.

pozdravlja inicijativu Komisije da se inzistira na depatologizaciji transrodnih identiteta u reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti Svjetske zdravstvene organizacije; poziva Komisiju da pojača napore kako bi se spriječilo da rodna varijabilnost u djetinjstvu prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti postane nova dijagnoza;

68.

poziva Komisiju da prikuplja podatke o kršenju ljudskih prava s kojima se suočavaju interseksualne osobe u svim područjima života i da pruži smjernice državama članicama o najboljim praksama za zaštitu temeljnih prava interseksualnih osoba; žali zbog toga što je kirurška „normalizacija” interseksualne djece i dalje praksa u državama članicama EU-a unatoč tome što nije medicinski nužna, iako medicinski zahvati na djeci prouzročuju dugoročne psihičke traume;

69.

poziva države članice da u cijelosti provedu Direktivu o pravima žrtava (3) te utvrde i otklone nedostatke u svojim sustavima zaštite prava žrtava, pridajući pritom posebnu pozornost ranjivim skupinama kao što su djeca, manjinske skupine ili žrtve zločina iz mržnje;

70.

hitno poziva EU i njegove države članice na borbu protiv svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama i kazneni progon počinitelja; posebno poziva države članice da se učinkovito bave posljedicama nasilja u obitelji i svih oblika seksualnog iskorištavanja, uključujući iskorištavanje izbjeglica i djece migranata te rani ili prisilni brak;

71.

poziva države članice da razmjenjuju najbolje prakse te da policijskom i pravosudnom osoblju pružaju redovito osposobljavanje o novim oblicima nasilja nad ženama;

72.

pozdravlja činjenicu da su sve države članice potpisale Istanbulsku konvenciju i da ju je potpisala Europska unija; poziva države članice koje je još nisu ratificirale da to učine;

73.

ustraje u tome da države članice ojačaju svoje napore u borbi protiv seksualnog uznemiravanja i seksualne prisile;

74.

podsjeća da je siromaštvo u starijoj životnoj dobi posebno zabrinjavajuće u slučaju žena jer stalne razlike u plaćama dovode do razlika u mirovinama;

75.

poziva države članice da izrade odgovarajuće politike kako bi se pružila podrška starijim ženama i otklonili strukturni uzroci razlika u naknadama između muškaraca i žena;

76.

ističe potrebu za okončavanjem diskriminacije osoba s invaliditetom, za pružanjem jednakih socijalnih i političkih prava, uključujući pravo glasa, kako je navedeno u Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

77.

prima na znanje da je spolno i reproduktivno zdravlje žena povezano s nizom ljudskih prava, uključujući pravo na život, pravo na slobodu od mučenja, pravo na zdravlje, pravo na privatnost, pravo na obrazovanje i pravo na zabranu diskriminacije; u tom pogledu ističe da osobe s invaliditetom imaju pravo uživati sva svoja temeljna prava na jednakoj osnovi kao i svi ostali;

78.

poziva EU i njegove države članice da priznaju temeljno pravo na preventivnu zdravstvenu skrb; inzistira na tome da Unija mora imati ulogu u podizanju razine osviještenosti i promicanju najboljih praksi u tom području, među ostalim u kontekstu strategije EU-a za zdravlje te uz poštovanje nadležnosti država članica, s obzirom na to da je zdravlje temeljno ljudsko pravo nužno za ostvarivanje ostalih ljudskih prava; u tom pogledu podsjeća da je vrlo važna usklađenost i dosljednost vanjskih i unutarnjih politika EU-a u području ljudskih prava;

79.

ističe da su svi sustavi nekritičkog masovnog nadzora teška povreda temeljnih prava građana; ističe da svaki zakonodavni prijedlog u državama članicama povezan s nadzornim mogućnostima obavještajnih službi treba uvijek biti u skladu s Poveljom te načelom nužnosti, proporcionalnosti i zakonitosti;

80.

poziva Komisiju i države članice da promiču telefonske brojeve dežurne linije u slučaju nestanka djeteta (116 000) i linija za pomoć djeci (116 i 111) u javnosti i među relevantnim dionicama u okviru nacionalnih sustava zaštite djece; poziva države članice da osiguraju stalni pristup građana odgovarajućim uslugama prilagođenima djeci i dostupnima u cijelom EU-u 24 sata dnevno sedam dana u tjednu; poziva države članice i Komisiju da prema potrebi dodijele dovoljno sredstava;

81.

hitno poziva institucije EU-a i države članice da udruže svoje napore u borbi protiv kršenja prava djeteta na internetu; ponavlja poziv državama članicama koje u svoje zakonodavstvo nisu prenijele i učinkovito provele Direktivu o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije da to učine (4); poziva države članice da povećaju pravnu sposobnost, tehničke mogućnosti i financijska sredstva tijela kaznenog progona kako bi se poboljšala suradnja, među ostalim i s Europolom, radi rješavanja problema te pojave; ističe ulogu stručnjaka koji rade s djecom u otkrivanju znakova fizičkog i psihičkog nasilja nad djecom, uključujući zlostavljanje na internetu; poziva države članice da osiguraju podizanje razine osviještenosti tih stručnjaka i da im se pruži odgovarajuće osposobljavanje;

82.

uzima u obzir pozitivne trendove u nekim državama članicama u pogledu prava žrtava; napominje, međutim, da i dalje postoje očiti nedostaci kad je riječ o općim uslugama pružanja potpore žrtvama kaznenih djela;

83.

pozdravlja Akcijski plan EU-a za e-upravu za razdoblje 2016. – 2020. i Akcijski plana za europsko e-pravosuđe (2014. – 2018.);

84.

potiče Komisiju da imenuje koordinatore EU-a za suzbijanje afrofobije i anticiganizma, koji će biti odgovorni za poboljšanje koordinacije i usklađivanja među institucijama EU-a, agencijama EU-a, državama članicama i međunarodnim akterima te za razvoj postojećih i novih politika EU-a za rješavanje problema afrofobije i anticiganizma; posebno ističe da uloga koordinatora EU-a za suzbijanje anticiganizma treba biti osnaživanje i dopunjavanje rada Odjela Komisije za nediskriminaciju i koordinaciju Roma jačanjem tima, dodjeljivanjem odgovarajućih sredstava i zapošljavanjem dodatnog osoblja radi osiguranja dovoljne razine kapaciteta za borbu protiv anticiganizma, podizanje razine osviještenosti o holokaustu nad Romima i promicanje obilježavanja sjećanja na holokaust; preporučuje donošenje europskih okvira za nacionalne strategije borbe protiv afrofobije, antisemitizma i islamofobije;

85.

osuđuje korake koje su poduzele vlade država članica radi potkopavanja i demoniziranja civilnog društva i nevladinih organizacija; potiče države članice da pruže potporu organizacijama civilnog društva jer se one često bave važnim radom kojim se dopunjuju socijalne usluge države ili čak popunjavaju praznine koje države nisu popunile;

86.

predlaže da se imenuje koordinator EU-a za civilni prostor i demokraciju čiji će zadatak biti koordinacija rada EU-a i država članica u tom području te koji će istodobno imati nadzornu ulogu i biti kontaktna točka nevladinih organizacija za incidente povezane s uznemiravanjem kojima se ograničava njihov rad;

87.

poziva Komisiju da utvrdi smjernice u vezi sa sudjelovanjem civilnog društva i pokazatelje za civilni prostor;

o

o o

88.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)  http://migration.iom.int/docs/2016_Flows_to_Europe_Overview.pdf

(2)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0409.

(3)  Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP.

(4)  Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (SL L 335, 17.12.2011., str. 1.).


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/25


P8_TA(2018)0057

Mogućnosti i izazovi za pčelarski sektor EU-a

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a (2017/2115(INI))

(2019/C 129/05)

Europski parlament,

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2011. o zdravlju medonosnih pčela i izazovima u pčelarskom sektoru (1),

uzimajući u obzir zaključke sa sastanka Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo (8606/11 ADD 1 REV 1) o Komunikaciji Komisije o zdravlju medonosnih pčela (COM(2010)0714),

uzimajući u obzir aktivnosti Europskog tjedna pčela i oprašivanja – EU BeeWeek – koji se u Europskom parlamentu organizira od 2012.,

uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA)„Prikupljanje i dijeljenje podataka o zdravlju pčela: prema europskom partnerstvu za pčele” od rujna 2017., koje provodi Europsko partnerstvo za pčele,

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0014/2018),

A.

budući da je pčelarski sektor sastavni dio europske poljoprivrede koji uključuje više od 620 000 pčelara u EU-u (2); budući da se ljudi bave pčelarstvom kao hobijem radi proizvodnje meda za vlastitu potrošnju, ali i profesionalno;

B.

budući da gospodarska vrijednost pčela uključuje oprašivanje i proizvodnju meda, pčelinji vosak i druge pčelinje proizvode, dok su drveni okviri ili košnice, kao i apiturizam, također od velike važnosti;

C.

budući da je pčelarski sektor od ključne važnosti za EU te znatno doprinosi društvu i s gospodarskog aspekta (s oko 14,2 milijardi EUR godišnje) i s ekološkog aspekta (održavanje ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti), s obzirom da 84 % biljnih vrsta i 76 % proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele;

D.

budući da pčele i drugi oprašivači obavljaju oprašivanje i time omogućuju razmnožavanje brojnih kultiviranih i divljih biljaka, besplatno osiguravajući proizvodnju hrane i sigurnost opskrbe hranom te biološku raznolikost u Europi i svijetu; budući da važnost oprašivanja u EU-u nije dovoljno priznata te se često uzima zdravo za gotovo, dok se, primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje ukupno troši 2 milijarde EUR na umjetno oprašivanje; budući da je Europa dom otprilike 10 % različitih vrsta pčela u svijetu; budući da bi prema podacima Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredno istraživanje nestanak pčela stvorio trošak od 150 milijardi EUR na svjetskoj razini, odnosno 10 % tržišne vrijednosti hrane, što upućuje na potrebu za zaštitom kukaca oprašivača;

E.

budući da najnovije studije koje je provela Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a pokazuju kako povećanje gustoće i raznovrsnosti kukaca oprašivača izravno utječe na prinose uroda i kako to može pomoći malim poljoprivrednicima da povećaju svoju produktivnost za u prosjeku 24 %;

F.

budući da neke države nemaju sustav registracije pčelara i košnica, koji olakšava praćenje kretanja u tom sektoru te praćenje tržišta i zdravlja pčela;

G.

budući da je Komisija 2004. zajamčila 32 milijuna EUR za nacionalne pčelarske programe isključivo u korist pčelarstva te budući da je taj iznos do 2016. povećan na 36 milijuna EUR, ali još još uvijek nije ni približno dovoljan (predstavlja samo 0,0003 % proračuna ZPP-a);

H.

budući da se između 2004. i 2016. broj kolonija medonosnih pčela povećao za 47,8 % pristupanjem novih država članica, dok su se sredstva EU-a povećala samo za 12 %, što znači da dostupna sredstva EU-a nisu dovoljna za održavanje populacije pčela i za pružanje adekvatne pomoći pčelarima u obnovi svojih kolonija pčela nakon smanjenja populacije u državama članicama koje imaju visoke stope smrtnosti;

I.

budući da su unatoč tom statističkom povećanju mnogi profesionalni pčelari prestali sa svojim aktivnostima te se u nekim državama članicama broj kolonija pčela smanjio za čak 50 % ili više (3), zbog učinaka klimatskih promjena (npr. zbog proljetnog mraza, suše ili požara), određenih kemijskih aktivnih tvari te poremećaja na unutarnjem tržištu meda u EU-u; budući da se i danas mogu zabilježiti brojni slučajevi gubitaka i poremećaja tijekom zime;

J.

budući da nacionalni programi za pčelarski sektor koji se sufinanciraju iz EU-a imaju općenito pozitivan učinak; budući da je vjerojatnije da provedba na nacionalnoj razini ponekad uzrokuje nedostatak povjerenja sektora te stoga i manje korištenje tih sredstava;

K.

budući da je sektor pčelarstva suočen s iznimno ozbiljnim demografskim problemom i problemom starenja stanovništva, s obzirom da je samo mali postotak pčelara mlađi od 50 godina, što ugrožava budućnost sektora; budući da pčelarstvo predstavlja mogućnost za otvaranje radnih mjesta i integraciju mladih u ruralnim područjima s obzirom na to da je u mnogim europskim regijama pristup zemlji ograničen;

L.

budući da je dobro teoretsko znanje u kombinaciji s praktičnim osposobljavanjem važno jer može potaknuti bolje razumijevanje i rješavanje izazova koji prijete porodicama pčela; budući da bi pčelari trebali djelovati odgovorno i profesionalno te blisko surađivati s poljoprivrednicima kako bi odgovorili na buduće izazove kao što su klimatske promjene, prirodne katastrofe, smanjenje pasišta pčela, napadi divljih životinja i pojedinih migratornih vrsta ptica u nekim regijama (košnice su vrlo izložene takvim napadima jer se pčelarstvo često prakticira na otvorenom) te visoka administrativna opterećenja u nekim državama članicama;

M.

budući da nacionalni pčelarski programi koje sufinancira EU pružaju sudionicima mogućnost provedbe istraživačkih i razvojnih projekata; budući da uspješni projekti mogu znatno pridonijeti jačanju sektora i njegove sposobnosti da se odupre prirodnim i tržišnim krizama; budući da prijenos znanja i razmjena dobrih i inovativnih praksi pruža dodanu vrijednost europskom sektoru pčelarstva, posebno ako je popraćena posebnim programom, kao što je aktualni program „Erasmus za pčelare” u okviru drugog stupa ZPP-a;

N.

budući da takozvana nomadska poljoprivredna praksa ima mnoge pozitivne aspekte, ali i nedostatke, osobito u pogledu pravila kojima se sprečava širenje rizičnih situacija; budući da je stoga potrebno provoditi detaljnije provjere;

O.

budući da zabrinjava trenutni porast stope smrtnosti medonosnih pčela i divljih oprašivača u Europi jer to ima negativan učinak na poljoprivredu, biološku raznolikost i ekosustave; budući da postoje brojni čimbenici stresa koji uzrokuju povećanje smrtnosti pčela, a razlikuju se ovisno o zemljopisnom području, lokalnim značajkama ili klimatskim uvjetima; budući da ti čimbenici uključuju znatan učinak invazivnih stranih vrsta kao to su Varroa destructor, mali kornjaš košnice (Aethina tumida), azijski stršljen (Vespa velutina) te bolest američke gnjiloće kao i životinjski patogeni poput nozemoze, učinak nekih aktivnih supstanci u proizvodima za zaštitu biljaka i drugih biocida, klimatske promjene, degradacija okoliša, narušavanje staništa i progresivan nestanak cvjetnih biljnih vrsta; budući da pčele ovise o poljoprivrednom zemljištu, a površina tla i raznolikost usjeva predstavlja njihov glavni izvor hrane, te bi stoga i pčelarima i poljoprivrednicima bilo korisno da stvaraju određenu vrstu ekološkh površina koje bi se zvale „pčelarske površine” i koje bi se potom mogle koristiti u svim državama članicama, osobito u razdoblju slabog cvjetanja biljaka;

P.

budući da su pčelari često nemoćni u pogledu rješavanja bolesti i nametnika koji napadaju pčele jer nemaju dovoljno informacija, obuke i učinkovitih sredstava za borbu protiv tih prijetnji poput pristupa lijekovima za liječenje pčela; budući da pčelari primaju potporu za zaštitne mjere protiv grinje Varroa destructor, iako te mjere dosad nisu bile u potpunosti uspješne jer su napori u pogledu istraživanja i razvoja i dalje nedostatni u pogledu uklanjanja nametnika, učinka prehrane pčela i izlaganja kemijskim proizvodima;

Q.

budući da zbog obveze pčelara da prijavljuju bolesti i nametnike dolazi do sustavnog uništavanja košnica, što pčelare može potaknuti da takve bolesti i nametnike ne prijavljuju; budući da su lijekovi za liječenje bolesti pčela koji su dostupni na tržištu ograničeni te nisu u skladu s povećanom potrebom za učinkovitim veterinarskim lijekovima; budući da je nekoliko prirodnih tvari ispitano za kontrolu varooze od kojih su tri postale osnova za organska liječenja, konkretno mravlja kiselina, oksalna kiselina i timol;

R.

budući da poljoprivreda temeljena na monokulturi korištenjem biljnih sorti i hibrida s nižim prinosom nektara i peludi te kraćim razdobljima cvjetanja znatno smanjuje i biološku raznolikost i opseg područja koji se koristi za pasište pčela; budući da su britanski istraživači nedavno došli do zaključka da lokalne i regionalne pasmine pčela u određenom području bolje preživljavaju nego pasmine medonosnih pčela koje su došle iz drugih područja (4); budući da se dugoročno zdravlje i održivost pčelarskog sektora u Europi oslanja na jamčenje dugoročnog zdravlja i održivosti lokalnih ekotipova medonosnih pčela, uzimajući u obzir njihovu raznolikost i sposobnost prilagodbe na lokalne sredine;

S.

budući da su Međuvladina platforma za bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES) u svom izvješću usvojenom 26. veljače 2016. i Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) u svojim globalno integriranim procjenama o sistemskim insekticidima upozorili na smanjenje oprašivača; budući da su pčele važan pokazatelj kvalitete okoliša;

T.

budući da je agencija EFSA utvrdila da pčelari, poljoprivrednici, aktivisti za zaštitu okoliša i građani očekuju mjere koje se temelje na jasnom znanstvenom konsenzusu o svim uzrocima smrti pčela, uključujući učincima aktivnih supstanci u pesticidima (npr. nekih neonikotinoida i nekih drugih sistemskih insekticida);

U.

budući da se razlike u znanstvenim nalazima mogu djelomično pripisati uporabi različitih analitičkih metoda i istraživačkih protokola; budući da nedostatak usklađenosti istraživanja oprašivača na razini EU-a i pristupačnih i usklađenih podataka između dionika dovodi do širenja neusklađenih ili proturječnih studija;

V.

budući da je važno održati i produbiti dijalog i suradnju između svih dionika (pčelara, poljoprivrednika, znanstvenih stručnjaka, nevladinih organizacija, lokalnih tijela, industrija za zaštitu biljaka, privatnog sektora, veterinara, široke javnosti), uskladiti istraživanja te pravodobno podijeliti sve relevantne prikupljene podatke;

W.

budući da postoji opća potreba za zajedničkom i usklađenom bazom podataka koja uključuje, između ostalog, vrstu usjeva i poljoprivredne prakse, prisutnost štetočina i bolesti, klimatske i vremenske uvjeta, okoliš i infrastrukturu, gustoću pčelinjih kolonija i stopu smrtnosti pčela po regiji, kao i relevantne digitalne alate i tehnologije koje su neškodljive za pčele te medije, kao što je predloženo u inicijativi „Europsko partnerstvo za pčele” usvojeno u lipnju 2017. godine; budući da su rezultati sveobuhvatne znanstvene analize EFSA-e, koja već kasni više od godinu dana, potrebni kako bi omogućilo donošenje odluka na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja; budući da su što prije potrebni jasni rezultati o svim pokazateljima zdravlja pčela kako bi se zaustavila i smanjila smrtnost pčela, posebno oni dobiveni uz pomoć terenskih ispitivanja; budući da pčelari, poljoprivrednici i građani od Komisije očekuju da pomno prati, zajedno s relevantnim agencijama EU-a i stručnjacima iz država članica, smjernice EFSA-e za procjenu učinaka sredstava za zaštitu bilja na pčele, a od država članica očekuju da ih propisno provode;

X.

budući da na proizvodnju meda utječu i vremenski uvjeti, jer toplo i vlažno vrijeme potiče proizvodnju meda, dok je hladnoća i padaline otežavaju; budući da gubitci tijekom jeseni i zime doprinose slabljenju kolonija i smanjenju proizvodnje meda, koja u nekim državama članicama može dosegnuti 50 %, pa čak i 100 % u određenim regijama;

Y.

budući da je potrebno obratiti pozornost na razlike u veličini populacija medonosnih pčela u različitim poljoprivrednim područjima, s obzirom na to da su populacije u nekim zemljama koje proizvode med sve veće, dok su u drugima sve manje;

Z.

budući da su zbog porasta smrtnosti pčela pčelari prisiljeni češće kupovati kolonije, što dovodi do rasta proizvodnih troškova; budući da se trošak kolonije pčela povećao najmanje četiri puta od 2002.; budući da zamjena kolonije pčela često uzrokuje kratkoročan i srednjoročan pad u proizvodnji jer je produktivnost novih kolonija u početku manja; budući da pčelari nikada ne koriste toliko kolonija pčela u proizvodnji meda koliko pokazuju statistički podatci, s obzirom na to da tijekom godine ponovno uspostave izvorni broj kolonija, na štetu proizvodnih količina jer je za obnovu izgubljenih kolonija pčela također potreban med;

AA.

budući da je u nekim trećim zemljama tijekom posljednjih 15 godina došlo do dvostrukog povećanja proizvodnje i izvoza meda; budući da EU jedva zadovoljava 60 % svojih potreba za medom, a taj se postotak ne povećava, dok se u razdoblju od 2003. do 2016. broj košnica u Uniji gotovo udvostručio, a broj pčelara u istom razdoblju porastao s otprilike 470 000 na približno 620 000; budući da su u 2016. tri glavna europska proizvođača meda bili Rumunjska, Španjolska i Mađarska, a nakon njih Njemačka, Italija i Grčka;

AB.

budući da svake godine EU uvozi otprilike 40 % meda; budući da je 2015. uvezeni med u prosjeku bio 2,3 puta jeftiniji od meda proizvedenog u EU-u; budući da EU godišnje uvozi oko 200 000 tona meda, najviše iz Kine, Ukrajine, Argentine i Meksika, što europske pčelare stavlja u ozbiljan nepovoljni položaj u usporedbi s proizvođačima iz trećih zemalja i sprječava povećanje njihove autonomije; budući da uvezeni med često ne zadovoljava standarde koji se primjenjuju na pčelare u EU-u;

AC.

budući da potrošači često misle da konzumiraju med iz Europske unije, iako je dio tog meda zapravo mješavina meda iz trećih zemalja i meda iz Unije, a veliki je dio tog uvezenog meda patvoren;

AD.

budući da je 2002. količina meda u svjetskim regijama koje ga najviše proizvode stagnirala ili se smanjila kao rezultat lošeg zdravlja pčela, dok se količina meda u Kini udvostručila (na otprilike 450 000 tona godišnje od 2012.), što je više od ukupne količine meda koju zajedno proizvedu EU, Argentina, Meksiko, Sjedinjene Američke Države i Kanada;

AE.

budući da je 2015. više od polovice uvezenog meda u EU-u došlo iz Kine, oko 100 000 tona, što je dvostruko više nego 2002., iako se broj kolonija pčela smanjio u drugim dijelovima svijeta; budući da je prema pčelarskim udrugama i stručnjacima velik dio uvezenog meda iz Kine možda patvoren s dodanim šećerima dobivenima od trstike ili kukuruza; budući da nisu sve države članice u mogućnosti provesti analizu kako bi prilikom graničnih kontrola na vanjskim granicama EU-a ustanovile nepravilnosti u uvezenom medu;

AF.

budući da je med na trećem mjestu najviše patvorenih proizvoda na svijetu; budući da patvorenje uzrokuje značajnu štetu europskim pčelarima i izlaže potrošače ozbiljnim zdravstvenim rizicima;

AG.

budući da prema mišljenju stručnjaka problem s kloramfenikolom iz 2002. nije riješen na način da su poduzeća koja izvoze med iz Kine počela poštovati pravila, nego tako što su počela koristiti filtere koji sadrže smolu;

AH.

budući da je Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo na svojoj sjednici u prosincu 2015. raspravljalo o pitanjima kvalitete uvezenog meda i konkurentnosti europskoga sektora pčelarstva; budući da je nakon toga Komisija naložila centralizirano ispitivanje meda;

AI.

budući da su uzorci meda u državama članicama ispitani u Zajedničkom istraživačkom centru, koji je među ostalim otkrio da 20 % uzoraka uzetih na vanjskim granicama EU-a i u poslovnim prostorima uvoznika ne odgovara kriterijima za sastav i/ili postupke proizvodnje meda kako su utvrđeni Direktivom o medu (2001/110/EZ) te da je u 14 % uzoraka otkriven dodani šećer; budući da unatoč tome krijumčareni i patvoreni med i dalje ulazi u Europu;

AJ.

budući da je prema Codexu Alimentariusu, koji se koristi u EU-u, med prirodni proizvod u koji se ne može dodati nikakva tvar i iz kojeg se nikakva tvar ne može ekstrahirati i koji ne bi trebao biti sušen izvan košnice;

AK.

budući da je neravnoteža koja je nastala na europskom tržištu meda, kao rezultat politike masovnog uvoza patvorenog jeftinog meda, od 2014. do kraja 2016. prepolovila kupovnu cijenu meda u glavnim državama proizvođačima EU-a (Rumunjskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Portugalu, Francuskoj, Italiji, Grčkoj i Hrvatskoj), zbog čega se europski pčelari i dalje nalaze u teškom i nepovoljnom položaju;

AL.

budući da se u članku 2. stavku 4. točki (a) drugom podstavku Direktive o medu, kako je izmijenjena Direktivom 2014/63/EU predviđa da, ako med potječe iz više od jedne države članice ili treće zemlje, obvezno navođenje zemalja podrijetla može se, prema potrebi, zamijeniti jednim od sljedećih izraza: „mješavina meda iz država članica EU-a”, „mješavina meda iz država koje nisu članice EU-a” ili „mješavina meda iz država članica EU-a i meda iz država koje nisu članice EU-a”; budući da oznaka „mješavina meda iz država članica EU-a i meda iz država koje nisu članice EU-a” ne sadrži dovoljno informacija za potrošače;

AM.

budući da mnogi pakiratelji meda i trgovci medom sada zloupotrebljavaju taj način navođenja podrijetla kako bi prikrili stvarne zemlje podrijetla, kao i udio meda koji dolazi iz različitih zemalja, jer kupci postaju informiraniji i nepovjerljivi prema hrani iz određenih zemalja; budući da mnoge zemlje koje su veliki proizvođači meda, kao što su SAD, Kanada, Argentina ili Meksiko, imaju mnogo strože zahtjeve za označivanje meda od pojednostavljenih pravila EU-a te tako mnogo bolje jamče pružanje potrebnih informacija potrošačima od EU-a;

AN.

budući da trenutačnim propisima ne uzimaju u obzir prijevare u vezi s prerađenim proizvodima kao što su keksi, kukuruzne pahuljice, slatkiši itd.; budući da naziv „med” može potrošače navesti na pogrešan zaključak o stvarnom sadržaju određenog proizvoda s obzirom da se taj naziv često koristi i ako mnogo manje od 50 % sadržaja šećera u proizvodu potječe od meda;

AO.

budući da je inicijativa „Europski medeni doručak” pokrenuta 2014. bila vrlo uspješna te je otvorena svim državama članicama EU-a, a njezin je cilj doprinijeti obrazovanju djece kako bi jela zdravu hranu kao što je med i promicati sektor pčelarstva; budući da je 11. svibnja 2015. na sjednici Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo Slovenija inicirala da UN službeno proglasi 20. svibnja Svjetskim danom pčela, što su podržale sve države članice kao i Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a u srpnju 2017. na svojoj konferenciji u Rimu; budući da je na sjednici dogovoreno da bi se posebna pozornost trebala obratiti na pčelarski sektor u pogledu poljoprivrede, zaštite biljaka i održive poljoprivredne prakse jer pčele imaju velik utjecaj na ekološku ravnotežu u svijetu;

AP.

budući da su programi distribucije voća, povrća i mlijeka u školama ključni instrumenti kojima se djeca mogu ponovno povezati s poljoprivredom i raznolikošću poljoprivrednih proizvoda EU-a, osobito onih koji su proizvedeni u njihovoj regiji; budući da osim što ti programi promiču konzumaciju svježeg voća, povrća i mlijeka, državama članicama omogućuju da uključe i druge lokalne, regionalne ili nacionalne specijalitete kao što je med;

AQ.

budući da, iako uključivanje lokalnih proizvođača u programe u okviru programa EU-a distribucije voća, povrća i mlijeka u školama stvara dodatno administrativno i financijsko opterećenje, moguće koristi u smislu podizanja razine osviještenosti o prehrambenim dobrobitima meda, važnosti pčelarstva, poticanja povećane potrošnje te uključivanje uglavnom lokalnih pčelara, mogle bi biti od koristi sektoru i lancu meda u cijelosti; budući da se lokalni proizvođači suočavaju s teškoćama pri sudjelovanju u programima u okviru programa EU-a u školama zbog ograničavajuće primjene zakonodavstva na izravnu opskrbu malim količinama meda u nekim državama članicama; budući da je nužno poticati lokalnu proizvodnju i potrošnju;

AR.

budući da se godišnja potrošnja meda znatno razlikuje među državama članicama: iako prosječna potrošnja meda u državama članicama u zapadnoj Europi iznosi 2,5 – 2,7 kg po osobi, ta brojka u zemljama koje su pristupile EU-u nakon 2004. u nekim slučajevima iznosi samo 0,7 kg; budući da europski sustavi kvalitete i osobito sustavi oznaka zemljopisnog podrijetla imaju veliku važnost za očuvanje i stvaranje radnih mjesta; budući da je dosad registrirano više od 30 oznaka zemljopisnog podrijetla za med; budući da se oznake „europsko” i „proizvedeno u Europi” često povezuju s proizvodima visoke vrijednosti;

AS.

budući da med ima pozitivan fiziološki učinak, posebno u pogledu zdravlja zbog svojih antiseptičkih, protuupalnih i zacjeljujućih svojstava, što bi u budućoj poljoprivrednoj politici trebalo još više promicati;

AT.

budući da brojni primjeri samoorganiziranja i izravne prodaje koju obavljaju pčelari pokazuju da je prodaja meda, osobito ekološki proizvedenog meda, i drugih pčelarskih proizvoda s kratkim lancima opskrbe i na tržištima lokalnih proizvođača vrlo uspješna;

AU.

budući da posljednjih godina urbano pčelarstvo postaje sve popularnije i potencijalno može utjecati na razinu osviještenosti šireg kruga građana, uključujući djecu, o prirodi i koristima pčelarstva; budući da bi građani i/ili lokalna i regionalna tijela uzgojem cvijeća u vrtovima i gradovima također pridonijeli obogaćivanju izvora hrane oprašivača;

AV.

budući da ostali pčelarski proizvodi kao što su pelud, propolis, pčelinji vosak, pčelinji otrov i matična mliječ također znatno pridonose dobrobiti ljudi i upotrebljavaju se kao visokokvalitetna hrana te su traženi kao dio prirodnog načina života; budući da također imaju središnju ulogu u zdravstvenoj i kozmetičko industriji te stoga predstavljaju dodatan resurs kojim se pridonosi poboljšanju gospodarskog stanja pčelara; međutim, budući da ti proizvodi nisu utvrđeni u Direktivi o medu, čime se ugrožava učinkovita provedba sektorske politike i usporavaju mjere za kvalitetu i borbu protiv krivotvorenja i patvorenja; budući da svaka država članica može odlučiti zabraniti uzgoj genetski modificiranih organizama na svom teritoriju kako bi europske potrošače zaštitila od meda kontaminiranog genetski modificiranom peludi;

AW.

budući da se velike količine meda uvoze u EU, što često prouzročuje ozbiljne poremećaje, pa čak i krize na tržištu meda u EU-u te doprinosi slabljenju europskog pčelarskog sektora; budući da sektor pčelarstva zaslužuje da se u EU-u s njime postupa kao s prioritetom u pregovorima o sporazumima o slobodnoj trgovini, a med i drugi pčelinji proizvodi trebaju biti označeni kao „osjetljivi proizvodi”;

Značaj pčelarstva

1.

naglašava da medonosne pčele, uz divlje pčele i ostale oprašivače, imaju temeljnu ulogu u ekosustavu i poljoprivredi jer oprašuju cvijeće i usjeve, bez kojih europska poljoprivreda, posebno uzgoj entomofilnih biljaka (biljke koje oprašuju insekti), ne bi postojala; ističe, u tom pogledu, važnost zajedničke poljoprivredne politike usmjerene na održivi razvoj i jačanje biološke raznolikosti, što koristi ne samo trajnom postojanju pčela i obnovi populacije, već i prinosu usjeva;

2.

poziva Komisiju da zajamči važnost pčelarstva u budućim prijedlozima o poljoprivrednoj politici u pogledu podrške i pojednostavljenja, istraživanja i inovacija te programa obrazovanja o pčelarstvu;

3.

ističe da, iako EU može poduzeti daljnje mjere za pčelare i pčele, važno je priznati doprinos aktualne zajedničke poljoprivredne politike podupiranju pčelarstva kao i potencijalnom poboljšanju okoliša i biološke raznolikosti putem različitih instrumenata kao što su mjere diversifikacije kultura, ekološki značajne površine, mjere mreže Natura 2000., mjere za ekološku poljoprivredu, druge poljoprivredno-ekološke mjere kojima se podržava osnivanje kolonija pčela, mjere za zaštitu klime ili Europsko partnerstvo za inovacije;

Potpora EU-a za pčelare

4.

ističe da financiranje pčelarstva za proizvodnju hrane i u terapeutske svrhe mora biti usmjerenije i učinkovitije te se u okviru buduće poljoprivredne politike (koja se očekuje od 2021.) mora primjereno povećati;

5.

poziva Komisiju i države članice da sektoru pčelarstva u EU-u pruže pomoć u obliku snažnih političkih instrumenata i odgovarajućih mjera financiranja u skladu s trenutačnom populacijom pčela; stoga predlaže povećanje od 50 % proračunske linije EU-a namijenjene za nacionalne pčelarske programe, u skladu s trenutačnom populacijom medonosnih pčela u EU-u i važnosti sektora općenito; snažno potiče sve države članice, kako je predviđeno člankom 55. Uredbe (EU) br. 1308/2013 o jedinstvenom ZOT-u, da uvedu nacionalne programe za pčelarski sektor;

6.

poziva Komisiju da temeljito razmotri uvrštenje novog programa potpore za pčelare u ZPP za razdoblje nakon 2020. kako bi se na odgovarajući način uzela u obzir ekološka uloga pčele kao oprašivača; u tom smislu ističe da se moraju uzeti u obzir posebne potrebe mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća, uključujući poduzeća koja posluju u najudaljenijim i planinskim regijama te na otocima; nadalje, poziva Komisiju da istraži dodatne mjere kao što su potpore za kupovinu satnih osnova;

7.

poziva pčelare na aktivan dijalog s nadležnim tijelima radi učinkovitije primjene nacionalnih programa pčelarstva u cilju njihova poboljšanja i ispravljanja svih problema koji mogu nastati;

Upravljanje rizicima

8.

poziva Komisiju da u okviru nacionalnih pčelarskih programa provede ispitivanje o izvedivosti programa za upravljanje rizicima u pčelarstvu kako bi se nadoknadili gubitci u proizvodnji profesionalnih pčelara; stoga predlaže naknadu koja se izračunava na temelju prosječnog prometa zahvaćenih poduzeća; ističe da u nekoliko država članica osiguravajuća društva odbijaju osigurati kolonije pčela, a pčelari teško dolaze do instrumenata za upravljanje rizicima iz drugog stupa ZPP-a; stoga poziva Komisiju i države članice da pčelarima olakšaju pristup instrumentima za upravljanje rizicima;

Nacionalni pčelarski programi koje sufinancira EU

9.

ističe potrebu za odgovarajućom obukom u pčelarstvu te podupire države članice da to uključe kao preduvjet u nacionalne programe; smatra da izdatci za kupnju opreme za pčelarstvo, koji su prihvatljivi za financijsku potporu i sufinancirani u okviru pojedinačnih nacionalnih programa pčelarstva, trebaju biti priznati tijekom cijeloga trogodišnjeg programskog razdoblja, a ne samo u programskoj godini u kojoj su izdatci nastali;

10.

poziva države članice da u svoje nacionalne programe pčelarstva uvedu program naknade za smrtnost porodica pčela koja je prouzročena prirodnim katastrofama, bolestima ili predacijom;

11.

poziva Komisiju da predloži promjenu u pogledu mjerenja trajanja programske godine za potrebe nacionalnih programa pčelarstva, pri čemu bi se kraj godine produžio do 30. listopada, imajući u vidu da, u skladu s propisima koji se trenutačno provode, programska godina završava 31. srpnja, a taj je datum u samom vrhuncu pčelarske sezone u nekim državama članicama, što ga čini neprikladnim;

12.

ističe da povećanje broja smeđih medvjeda i drugih predatora u nekim regijama u Europi stvara nove probleme pčelarima u pogledu njihove sigurnosti i gospodarskih aktivnosti te poziva Komisiju i države članice da razviju odgovarajuće načine za rješavanje tog pitanja, osobito s pomoću naknada za nastalu štetu;

Istraživanje, osposobljavanje i obrazovanje

13.

predlaže da se teme istraživanja i otkrića u području pčelarstva, osobito ona koje financira Europska unija, prošire i podjele među državama članicama kako bi se izbjeglo udvostručavanje, po uzoru na konzorcij „Apitherapy project”; u tom kontekstu traži uspostavu zajedničke digitalne baze podataka, usklađene na razini EU-a, u svrhu razmjene informacija među pčelarima, istraživačima i svim uključenim stranama; stoga poziva Komisiju da promiče i potiče istraživačke projekte europskog pčelarstva, kao što su istraživački program EFSA-e u okviru projekta „Prikupljanje i dijeljenje podataka o zdravlju pčela: prema europskom partnerstvu pčela”; smatra da su ključna veća privatna i javna ulaganja u tehnička i znanstvena znanja te da bi ih trebalo poticati na nacionalnoj razini i na razini EU-a, posebno ona koje se odnose na genetska i veterinarska pitanja i razvoj inovativnih lijekova za zdravlje pčela; podržava aktivnosti referentnih instituta i laboratorija čiji je rezultat poboljšana koordinacija istraživanja, među ostalim za potrebe istraživanja daljnjih uzroka smrtnosti pčela;

14.

poziva države članice da osiguraju primjerene programe za osnovno i strukovno osposobljavanje pčelara; smatra da bi, osim poljoprivrednih i drugih gospodarskih aspekata pčelarstva, obrazovni materijali trebali sadržavati podatke o oprašivanju i drugim ekološkim praksama, kao što su održavanje ekološke ravnoteže i očuvanje biološke raznolikosti te poboljšanje uvjeta preživljavanja za oprašivače u poljoprivrednim krajobrazima; vjeruje da bi o toj temi zajedno s pčelarima trebalo razviti određene module osposobljavanja za poljoprivredne proizvođače koji se bave kultivacijom zemljišta; poziva Komisiju i države članice da među poljoprivrednicima i pčelarima, šumarima, znanstvenicima i veterinarima promiču veću suradnju i razmjenu znanja i informacija, uključujući napredne i uzajamne sustave ranog upozoravanja o razdobljima prskanja i drugim primjenama insekticida, prevenciji i kontroli bolesti, tehnologijama koje ne štete pčelama te metodama za zaštitu biljaka koje najmanje uzrokuju smrtnost oprašivača;

15.

poziva Komisiju da usvoji preporuke kojima bi se podržali različiti nacionalni visokokvalitetni osnovni i strukovni pčelarski obrazovni programi u EU-u; poziva da programi potiču mlade na bavljenje pčelarstvom, uzimajući u obzir hitnu potrebu za generacijskom obnovom u tom sektoru; smatra da je potrebno dodatno razviti potencijal sektora pčelarstva na načine koji su prilagođeni potrebama svih pčelara; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama i sektorom kako bi razvila kodeks najbolje prakse u pčelarstvu, koji se na razini država članica podupire uz pristup visokokvalitetnom osposobljavanju; u kontekstu profesionalnog obrazovanja, podržava veterinarske fakultete na sveučilištima da osnaže područja koja se odnose na veterinarski nadzor i angažman; smatra da bi programima kao što su Obzor 2020. i Erasmus+ trebalo poticati istraživanje i osposobljavanje u području apiterapije;

Zdravlje pčela i ekološki aspekti

16.

ponovno ističe zabrinutost da će porast stope smrtnosti i smanjenje broja medonosnih pčela i divljih oprašivača, uključujući divljih pčela, u Europi imati izrazito negativan učinak na poljoprivredu, proizvodnju i sigurnost hrane, biološku raznolikost, ekološku održivost i ekosustave;

17.

naglašava da je u EU-u i državama članicama potrebno poduzeti nužne i trenutačne korake koji su potrebni za provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela kako bi se očuvala populacija divljih pčela u EU-u koja se trenutačno smanjuje, uključujući putem poljoprivredno-ekoloških mjera kojima se podržava osnivanje kolonija pčela;

18.

naglašava važnost biološke raznolikosti za zdravlje i dobrobit pčela koja pčelama osigurava područja za pasište, prirodna i poluprirodna staništa te ekstenzivne trajne pašnjake; skreće pozornost na postupno nestajanje vrijednog medonosnog bilja – na primjer različka, grahorica, čička ili bijele djeteline – uzrokovano nepravilnom upotrebom proizvoda za zaštitu biljaka, smanjenom uporabom travnjaka za ispašu i povećanjem njihove uporabe za proizvodnju sijena; ističe da to dovodi do nedostatka peludi i stoga uzrokuje neishranjenost pčela, što doprinosi pogoršanju zdravlja pčela i njihove povećane podložnosti patogenima i parazitima; naglašava potrebu da se diljem svijeta zaštiti divlje cvijeće i biljne vrste prihvatljive za kukce; podsjeća da „pčelarske površine” s faktorom ponderiranja od 1,5 predstavljaju vrstu ekološki važnih površina u okviru ekologizacije Zajedničke poljoprivredne politike; poziva Komisiju, uzgajivače i poljoprivrednike da promiču programe uzgoja kvalitetnih biljaka s kriterijima za odabir koji uključuju sposobnost proizvodnje meda ili nektara te u kojima se prednost daje maksimalnoj biološkoj raznolikosti lokalno prilagođenih i lokalno uzgojenih vrsta i sorti;

19.

ističe potrebu za odgovarajućim financijskim poticajima za pčelare koji proizvode ekološki med s obzirom na dodatne zahtjeve koje moraju ispunjavati i sve veći utjecaj okoliša;

20.

ističe potrebu za očuvanjem izvanrednog genetskog nasljeđa, raznolikosti i sposobnosti prilagodbe lokalnih, endemskih populacija medonosnih pčela, pri čemu se svaka od njih generacijama prilagođavala posebnostima svojega lokalnog okruženja, podsjećajući da je ta raznolikost važna u borbi protiv invazivnih vrsta, kao i parazita i bolesti;

21.

napominje da poljoprivreda temeljena na monokulturi smanjuje biološku raznolikost i predstavlja rizik od nedovoljnog oprašivanja i nestanka medonosne flore te poziva države članice da razviju strategije za sjetvu vegetacije koja stvara nektar na neiskorištenim zemljištima; u tom pogledu naglašava da je očuvanje abiotičkih resursa, posebno tla i vode, kao i znatne raznolikosti peludi i širokog raspona hranjivih tvari, od temeljne važnosti za zaštitu pčela;

22.

stoga poziva Komisiju i države članice da omoguće potrebne poticajne mjere za poticanje prakse na lokalnoj razini, kako bi se očuvali ekotipovi medonosnih pčela i uzgoj diljem EU-a;

23.

poziva Komisiju i države članice da uspostave mjere za povećanje pravne zaštite i financijske potpore lokalnim ekotipovima i populacijama pčela medarica u cijeloj Europskoj uniji, uključujući s pomoću zakonski zaštićenih područja za očuvanje lokalnih endemskih pčela medarica;

24.

poziva Komisiju da sastavi popis za procjenu postojećih i nadolazećih zdravstvenih rizika na međunarodnoj razini i razini EU-a u cilju uspostave akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela;

25.

potiče Komisiju da napreduje u provedbi pilot-projekata u vezi s pčelama i drugim oprašivačima kao pokazateljima zdravlja okoliša i staništa s obzirom na to da bi oni mogli biti korisni za razvoj budućih politika;

26.

traži od Komisije da osigura da se u subvencijama za poljoprivredu u različitim proračunskim linijama zajedničke poljoprivredne politike vodi računa o praksama koje su dobre za pčele, kao što su ekološki važne površine i uzgoj divljeg cvijeća koje privlači pčele na ugaru;

27.

ističe da se mora primijeniti načelo opreza kako bi se općenito zaštitili oprašivači, kako domaći tako i divlji;

28.

napominje da se zdrava pčela može bolje oduprijeti parazitizmu, bolesti i predaciji; shvaća da su neke invazivne strane vrste poput grinje Varroa destructor, malog kornjaša košnice (Aethina tumida), azijskog stršljena (vrsta koja je vrlo agresivna u odnosu na druge kukce), bolesti poput američke gnjiloće i određeni patogeni poput nemoze, veliki uzroci smrtnosti pčela i nanose veliku ekonomsku štetu pčelarima; ponovno ističe potporu pilot-projektu Europskog parlamenta o programu uzgoja i selekcije za istraživanje o otpornosti na varoozu; poziva Komisiju i države članice da podrže istraživanje u cijelom EU-u putem učinkovitih programa uzgoja koji proizvode vrste pčela otporne na invazivne vrste i bolesti te sa higijenskim ponašanjem pri uklanjanju legla napadnutog grinjom Varroa (VSH pčele); s obzirom na rizik da su neke invazivne strane vrste kao što je grinja Varroa destructor sposobne razviti otpornost na neke veterinarsko-medicinske proizvode, potiče države članice na provođenje godišnjeg ispitivanja razine otpornosti grinja na različite aktivne tvari koje se koriste u veterinarsko-medicinskim proizvodima; predlaže da borba protiv varooze postane obvezna na razini cijele Unije;

29.

poziva Komisiju da uključi sve relevantne proizvođače lijekova u istraživanje lijekova za pčele, između ostalog za boru protiv grinje Varroa destructor, te da se izbjegnu negativne nuspojave tih lijekova na imunosni sustav pčela, da uspostavi zajedničku IT platformu za dijeljenje najboljih rješenja i lijekova sa zainteresiranim stranama, da poboljša dostupnost potrebnih veterinarskih proizvoda za liječenje pčela i ojača ulogu veterinara u upravljanju zdravljem pčela te da pčelare upozna s dostupnim rješenjima; poziva na javna i privatna istraživanja o biološkim i fizičkim alternativnim metodama koje su neškodljive za zdravlje ljudi i životinja, kao i o uporabi prirodnih tvari i spojeva za kontrolu varooze, uzimajući u obzir posebne prednosti organskog liječenja;

30.

potvrđuje da su rezultati praćenja u cilju procjene stanja zdravlja pčela koje provode neke države članice važni i da bi ih trebalo podijeliti s drugim državama članicama i s Komisijom;

31.

poziva države članice i regije da upotrijebe sva moguća sredstva da lokalne i regionalne vrste medonosnih pčela (sojevi pčela Apis mellifera) zaštite od nepoželjnog širenja naturaliziranih ili invazivnih stranih vrsta koje izravno ili neizravno utječu na oprašivače; podržava da se košnice koje su nestale zbog invazivnih stranih vrsta ponovno nasele domaćim autohtonim vrstama pčela; preporučuje državama članicama da stvore centre za uzgoj i očuvanje autohtonih vrsta pčela; u tom pogledu naglašava važnost razvoja strategije uzgoja kako bi se povećala učestalost vrijednih svojstava lokalnih populacija medonosnih pčela; napominje mogućnosti koje se pružaju Uredbom (EU) br. 1143/2014 o invazivnim stranim vrstama kao i potencijalne mogućnosti zahvaljujući nedavno usvojenim uredbama o zdravlju životinja i bilja (Uredba (EU) 2016/429 i Uredba (EU) 2016/2031; izražava zabrinutost da kontaminirani pčelinji vosak uvezen iz Kine često može prouzročiti zdravstvene probleme pčela;

32.

poziva na oprez pri proširenju popisa invazivnih biljnih vrsta koje bi mogle dovesti do smanjenja raznolikosti pčelinjih pašnjaka u Europskoj uniji;

Kemikalije koje štete pčelama

33.

traži od Komisije da, u skladu sa znanstvenim zaključcima EFSA-e koji se temelje na terenskim ispitivanjima, suspendira odobrenje onih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela do objave konačne iscrpne procjene učinka EFSA-e; ponavlja da se svaki proces donošenja odluka mora temeljiti na znanstvenim procjenama i otkrićima;

34.

poziva Komisiju i države članice da djeluju na temelju utvrđenog znanstvenog konsenzusa i zabrane one aktivne supstance u pesticidima, uključujući neonikotinoide i sistemske insekticide, za koje je znanstveno dokazano (na temelju rezultata laboratorijskih analiza te osobito terenskih ispitivanja) da ugrožavaju zdravlje pčela; istodobno poziva da se alternativni proizvodi ili agronomske metode (npr. različiti učinkoviti oblici kontrole nametnika uz smanjenu uporabu pesticida, biološka kontrola i integrirana kontrola nametnika) uvedu umjesto onih aktivnih supstanci koje predstavljaju opasnost za pčele;

35.

poziva Komisiju da pomno prati, zajedno s relevantnim agencijama EU-a i stručnjacima iz država članica, smjernice EFSA-e za procjenu učinaka sredstava za zaštitu bilja na pčele, a države članice da ih provode;

36.

ističe da svaki proizvod koji se primjenjuje u poljoprivredi i koji sadrži tvari za koje je potvrđeno da štete pčelama označi oznakom „štetno za pčele”;

37.

poziva Komisiju i države članice da odmah, po jasno određenom rasporedu, intenziviraju znanstvena istraživanja o svim tvarima koje mogu ugroziti zdravlje pčela;

38.

ističe da se dugoročni učinci proizvoda za sustavnu zaštitu bilja ne shvaćaju dovoljno ozbiljno; pozdravlja nedavno usvajanje pilot-projekta za praćenje upotrebe pesticida u okolišu uz pomoć pčela;

39.

zapaža, na temelju neovisnih stručno ocijenjenih znanstvenih dokaza, da otpornost pčela znatno slabi zbog ukupnog izlaganja kemikalijama, zbog čega se ne mogu nositi sa stresorima kao što su vlažne godine, nedostatak nektara, bolesti ili paraziti;

40.

podsjeća na Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. kojom je uspostavljen okvir za djelovanje Zajednice u cilju postizanja održivog korištenja pesticida, a posebice na njezin članak 14. prema kojem od 2014. svi poljoprivrednici imaju obvezu primjenjivati opća načela integrirane zaštite bilja na svojim farmama te članak 9. koji sadrži opću zabranu zaprašivanja iz zraka;

41.

podsjeća da je EU privremeno uveo ograničenje na upotrebu četiri insekticida na osnovi neonikotinoida (klotianidin, tiametoksam, imidakloprid i fipronil) kako bi se smanjio utjecaj na pčele;

Borba protiv patvorenja meda

42.

očekuje od država članica i Komisije da jamče da uvozni med i ostali proizvodi od meda budu u potpunosti u skladu sa standardima visoke kvalitete EU-a te da se na taj način bore protiv proizvođača meda u trećim zemljama koji primjenjuju nepoštene metode te protiv pakiratelja i trgovaca iz EU-a koji namjerno miješaju patvoreni uvezeni med s visokokvalitetnim medom iz EU-a;

43.

poziva Komisiju da razvije djelotvorne postupke laboratorijske analize kao što su ispitivanje nuklearnom magnetnom rezonancijom, otkrivanje peptida specifičnih za pčele i drugih markera specifičnih za pčele, kako bi mogla utvrditi slučajeve patvorenja te poziva države članice da izriču strože kazne prijestupnicima; poziva Komisiju da uključi privatne međunarodno priznate laboratorije, kao što su francuski EUROFINS ili njemački OSI, u provođenje najsofisticiranijih ispitivanja; poziva Komisiju da razvije službenu bazu podataka za med u kojoj bi se med različitog podrijetla kategorizirao u skladu sa zajedničkom metodom analize;

44.

napominje da tvornice za pakiranje meda u kojima se miješa ili obrađuje med različitih proizvođača podliježu postupku praćenja sigurnosti hrane, u skladu s Uredbom (EZ) br. 853/2004; smatra da bi se to trebalo primjenjivati na sve tvornice u kojim se obrađuje uvezeni med; navodi da treba izbjegavati svako financijsko ili administrativno opterećenje za pčelare u EU-u koji sami pakiraju svoj med;

45.

naglašava da bi se predloženim mjerama ojačao nadzor EU-a nad pakirateljima meda u zemljama koje nisu članice EU-a, čime bi se službenim nadzornim tijelima omogućilo da otkriju je li korišten patvoreni med i jamčilo njegovo uklanjanje iz lanca opskrbe hranom;

46.

smatra da bi u lancu opskrbe hranom uvijek trebalo biti moguće utvrditi o kakvom se medu radi te da bi taj med trebalo biti moguće razvrstati prema njegovu biljnom podrijetlu, bez obzira na to je li riječ o domaćem ili uvezenom proizvodu, osim kada je riječ o izravnim transakcijama između proizvođača i potrošača; u tom pogledu zahtijeva jačanje zahtjeva u pogledu sljedivosti meda; smatra da poduzeća koja uvoze inozemni med, kao i trgovci na malo, moraju poštovati propise EU-a i prodavati samo pčelarske proizvode koji su u skladu s definicijom meda iz Codexa Alimentariusa;

47.

traži od Komisije da izmijeni Direktivu o medu s ciljem pružanja jasnih definicija i određivanja glavnih razlikovnih karakteristika svih pčelarskih proizvoda, kao što su monoflorni i poliflorni med, propolis, matična mliječ, pčelinji vosak, cvjetni prah, pčelinji kruh i pčelinji otrov, što je već zatraženo u tekstovima koje je usvojio Parlament;

48.

poziva Komisiju da temeljito ispita funkcioniranje tržišta EU-a za hranu za pčele, dodatke hrani i lijekove te da poduzme nužne mjere za njegovo pojednostavljenje te sprečavanje krivotvorenja i nezakonitog trgovanja tim proizvodima;

49.

poziva Komisiju da utvrdi protokole bez djelovanja (NAL protocols), referentne točke za djelovanje (RPA) ili najveće dopuštene količine rezidua (MRL) za med i ostale pčelarske proizvode kako bi se obuhvatile tvari koje ne mogu biti odobrene za pčelarski sektor EU-a te radi usklađivanja graničnih veterinarskih inspekcija i unutarnjih tržišnih provjera, imajući na umu da, kad je riječ o medu, uvezeni proizvodi niske kvalitete, patvoreni i zamjenski proizvodi narušavaju tržište i uporno stvaraju pritisak na cijene i, naposljetku, kvalitetu proizvoda na unutarnjem tržištu te da moraju postojati jednaki uvjeti za proizvode i proizvođače iz država članica EU-a i trećih zemalja;

50.

svjestan je praktične važnosti sustava ranog upozoravanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) te stoga poziva Komisiju da uvijek na njegov popis stavlja slučajeve očito lažnog meda;

51.

poziva Komisiju da bez odgode zabrani distribuciju meda dobivenog korištenjem filtera koji sadrže smolu jer takav med nema nikakve biološke vrijednosti;

52.

poziva na kontinuiranu provjeru kvalitete meda uvezenog iz trećih zemalja, posebice zemalja čije zakonodavstvo dopušta liječenje pčelinjih kolonija antibioticima;

53.

poziva Komisiju na izradu normi za proizvodnju satnih osnova, koje bi trebale obuhvaćati određeni dozvoljeni udio parafina, udio spora gnjiloće i udio ostataka akaricida, pri čemu količine ostataka akaricida u vosku od kojeg će se izraditi satne osnove ne smiju toliko velike da bi mogle prijeći u med;

54.

poziva Komisiju da u skladu s Uredbom (EU) 2016/1036 temeljito ispita uvoz velikih količina meda iz Kine i da posebno istraži djelovanje trgovačkih društava koja izvoze med iz Kine te da procjeni kvalitetu, količinski udio i visinu prodajne cijene meda na tržištu meda u EU-u;

55.

smatra da bi Komisiji s obzirom na znatne količina uvezenog kineskog meda koje ubrzano rastu u proteklih 15 godina, otkupnu cijenu meda nižu od stvarnih proizvodnih troškova u EU-u i lošu kvalitetu uvezenog (za razliku od provedenog) meda, trebalo postati jasno da je vrijeme da počne istraživati praksu određenih kineskih uvoznika kako bi eventualno pokrenula antidampinške postupke;

56.

poziva Komisiju da, u skladu s Uredbom (EU) 2017/625 (bivša Uredba (EZ) br. 882/2004), zahtijeva službeno ispitivanje uzoraka pošiljki meda iz trećih zemalja na vanjskim granicama EU-a;

57.

primjećuje da je Direktiva o medu, kako je izmijenjena Direktivom 2014/63/EU određeno da se, ako med potječe iz jedne države članice Unije ili iz treće zemlje, na etiketi obvezno mora navesti zemlja u kojoj je med prikupljen; međutim, primjećuje da je potrebno dodatno raditi na borbi protiv prijevara u sektoru pčelarskih proizvoda i riješiti problem nepoštenog tržišnog natjecanja koje se javlja zbog patvorenog „meda”;

58.

podsjeća Komisiju da potrošači imaju pravo znati mjesto podrijetla za sve prehrambene proizvode; međutim smatra da oznake kao što su „mješavina meda iz država članica EU”, „mješavina meda iz država koje nisu članice EU” i osobito „mješavina meda iz država članica EU i meda iz država koje nisu članice EU” potpuno sakrivaju podrijetlo meda od potrošača te nisu sukladne s odredbama zakonodavstva EU-a o zaštiti potrošača; stoga poziva Komisiju da osigura točno i obavezno označivanje proizvoda od meda i pčelarskih proizvoda, kao i bolju usklađenost proizvodnje meda, u skladu sa zakonodavstvom o sustavima kvalitete za poljoprivredne proizvode, kako bi se spriječilo da potrošači budu dovedeni u zabludu i lakše otkrile prijevare; uviđa uspjeh izravne prodaje meda kojom se djelomično uklanja problem koji se odnosi na označavanje podrijetla;

59.

traži da se oznaka „mješavina meda iz država članica EU i meda iz država koje nisu članice EU” zamijeni navođenjem zemlje ili zemalja iz kojih potječe med korišten u proizvodnji konačnog proizvoda i da ih se navede redoslijedom koji odgovara omjerima korištenim u konačnom proizvodu izraženima u postotcima (uz dodatno navođenje postotka po zemljama u određenom proizvodu);

60.

traži od Komisije da izmijeni Direktivu o medu u pogledu upotrebe riječi „med” ili izraza „koji sadržava med” ili „izrađen s medom” u oznaci prerađenih proizvoda ili u svakom grafičkom ili negrafičkom elementu koji upućuje da proizvod sadržava med, tako da se ti termini smiju koristiti samo ako najmanje 50 % sadržaja šećera u proizvodu potječe od meda;

61.

podržava ideju država članica da se uvede obveza navođenja mjesta podrijetla meda na proizvodima od meda i drugim pčelinjim proizvodima, kao što je slučaj s određenim vrstama mesnih i mliječnih proizvoda;

Promicanje pčelarskih proizvoda i upotreba meda u terapeutske svrhe

62.

pozdravlja inicijativu „Europski medeni doručak” te podupire države članice da skrenu pozornost djece na lokalne proizvode i na ponovno upoznavanje s tradicionalnim načinima proizvodnje; napominje da je med visoko kalorična namirnica i da se umjereno može koristiti kao zamjena za rafinirani šećer i ostale zaslađivače, čime doprinosi javnom zdravlju;

63.

ističe da je med jedan od poljoprivrednih proizvoda koji se mogu koristiti u okviru programa kojim se promiče konzumacija voća, povrća i mlijeka u školama; potiče države članice da povećaju sudjelovanje lokalnih proizvođača meda u školskim programima te naglašava važnost obrazovnih mjera kojima se želi povećati razina osviještenosti među mladima o lokalnim proizvodima te istodobno poljoprivredu približiti djeci;

64.

poziva Komisiju da iznese prijedlog kojim bi se godišnja potpora EU-a tim programima povećala za 50 % kako bi im se omogućilo djelotvorno funkcioniranje, uključujući organiziranje predškolskih natjecanja u kojima bi u potpunosti bili uključeni lokalni proizvodi kao što su med, masline i maslinovo ulje;

65.

poziva Komisiju da sastavi izvješće o količini potrošnje meda i obrascima potrošnje meda u svim državama članicama, kao i posebno izvješće o različitim terapeutskim praksama EU-u u kojima se koristi med, pelud, matična mliječ i pčelinji otrov; naglašava sve veću važnost apiterapije kao prirodne alternative liječenju konvencionalnim lijekovima te stoga potiče države članice da te proizvode promiču među medicinskim i paramedicinskim osobljem i građanima u EU-u;

66.

poziva Europsku komisiju da razmotri dobrovoljno uvođenje oznake „Med iz EU-a” za med koji 100 % i isključivo potječe iz država članica Europske unije; također poziva Europsku komisiju da uloži sve napore kako bi zajamčila da Ujedinjeni narodi 20. svibnja proglase Svjetskim danom pčela;

67.

poziva Komisiju da određena sredstva iz proračuna EU-a dodijeli za oglašavanje proizvoda od meda za konzumaciju i u medicinske svrhe kao i za za mjere kao što su promicanje izravne prodaje meda na lokalnim tržištima, javne degustacije meda, radionice i druga događanja; potiče države članice da koristeći sva raspoloživa sredstva povećaju lokalnu i regionalnu prodaju meda, osobito ekološki proizvedenog meda, prvenstveno pružanjem intenzivne potpore kratkim lancima opskrbe putem svojih programa ruralnog razvoja te promicanjem visokokvalitetnih proizvoda koji se temelje na sustavu oznaka zemljopisnog podrijetla; priznaje ulogu koju konzumiranje lokalno dobivenog meda ima u jačanju otpornosti na lokalne alergene; poziva Komisiju da pčelinji vosak uključi u proizvode obuhvaćene Uredbom (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, s obzirom na sve veći interes potrošača i proizvođača kao i na njegovu dugogodišnju tradiciju proizvodnje u nekim državama članicama;

68.

predlaže da države članice svim raspoloživim sredstvima potiču uporabu pčelarskih proizvoda kao što su pelud, propolis ili matična mliječ u farmaceutskoj industriji;

69.

poziva Europsku komisiju da promiče usklađivanje propisa među državama članicama u pogledu ekološke proizvodnje meda kako bi se riješile moguće nejednakosti koje europskim ekološkim pčelarima mogu onemogućiti pristup tržištu pod istim pravilima;

70.

traži od Komisije da osigura da se med i drugi pčelinji proizvodi u budućim sporazumima o slobodnoj trgovini označe kao „osjetljivi proizvodi” jer bi izravno tržišno natjecanje izložilo pčelarski sektor EU-a pretjeranom ili neodrživom pritisku; stoga poziva Komisiju da te proizvode izuzme iz područja primjene sporazuma o slobodnoj trgovini;

71.

traži od Komisije i država članica da zajedno s poljoprivrednim i pčelarskim sektorom razviju sustav etiketiranja kojim će se poticati uspostava sustava odgovorne proizvodnje za pčele;

72.

pozdravlja aktualni trend uzgoja pčela u gradovima pozivajući pritom na usko i obvezno uključivanje regionalnih pčelarskih udruga i javnih tijela te uspostavu minimalnih standarda kako bi se spriječile zlouporabe pri uzgoju pčela i namjerno širenje zaraza i bolesti među populacijom pčela;

o

o o

73.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te nacionalnim parlamentima.

(1)  SL C 153 E, 31.5.2013., str. 43.

(2)  https://ec.europa.eu/agriculture/honey_hr

(3)  Budući da to dovodi do smanjenja produktivnosti jer pčelari moraju povećati populaciju u svojim kolonijama kako bi se proizvele istovjetne količine meda.

(4)  „Honey bee genotypes and the environment” (Genotipovi medonosnih pčela i okoliš), Journal of Agricultural Research 53(2), str. 183. – 187. (2014.).


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/38


P8_TA(2018)0058

Bankovna unija – godišnje izvješće za 2017.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2017. (2017/2072(INI))

(2019/C 129/06)

Europski parlament

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. veljače 2017. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2016. (1),

uzimajući u obzir povratne informacije Komisije i Europske središnje banke (ESB) u vezi s Rezolucijom Parlamenta od 15. veljače 2017. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2016.,

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 11. listopada 2017. o jedinstvenom nadzornom mehanizmu koji je uspostavljen u skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013 (COM(2017)0591),

uzimajući u obzir prijedloge izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, te Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 8. studenoga 2017. o izmjenama okvira Unije za kapitalne zahtjeve za kreditne institucije i investicijska društva (2),

uzimajući u obzir izvješće Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) od 9. srpnja 2017. o posljedicama međunarodnog standarda financijskog izvještavanja u pogledu financijske stabilnosti,

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. srpnja 2017. o akcijskom planu za rješavanje problema loših kredita u Europi,

uzimajući u obzir izvješće podskupine za loše kredite Odbora Vijeća za financijske usluge od 31. svibnja 2017.;

uzimajući u obzir smjernice ESB-a za banke o lošim kreditima od 20. ožujka 2017. te javno savjetovanje o nacrtu dodatka tim smjernicama od 4. listopada 2017.,

uzimajući u obzir savjetodavni dokument Komisije od 10. studenoga 2017. o zakonskim bonitetnim zaštitnim mjerama kojima se rješava nedovoljno rezerviranje za novoodobrene kredite koji postanu loši,

uzimajući u obzir izvješće ESRB-a od 11. srpnja 2017. o rješavanju problema loših kredita u Europi,

uzimajući u obzir javno savjetovanje Komisije od 10. srpnja 2017. o razvoju sekundarnih tržišta loših kredita i oduzete aktive te o zaštiti osiguranih vjerovnika od neispunjenja obveza zajmoprimaca,

uzimajući u obzir procjenu ESB-a od 6. lipnja 2017. u kojoj je donesen zaključak da banka Banco Popular Español S.A. propada ili je vjerojatno da će propasti,

uzimajući u obzir izjavu Jedinstvenog sanacijskog odbora od 7. lipnja 2017. o donošenju odluke o sanaciji banke Banco Popular Español S.A.,

uzimajući u obzir procjenu ESB-a od 23. lipnja 2017. u kojoj je donesen zaključak da banke Veneto Banca i Banca Popolare di Vicenza propadaju ili je vjerojatno da će propasti,

uzimajući u obzir izjavu Jedinstvenog sanacijskog odbora od 23. lipnja 2017. o odluci da se ne pokrene sanacija banaka Banca Popolare di Vicenza i Veneto Banca,

uzimajući u obzir izjavu Komisije od 25. lipnja 2017. o odobrenju državne potpore za izlazak banaka Banco Popolare di Vicenza i Veneto Banca s tržišta u skladu s talijanskim zakonom o insolventnosti, uz prodaju nekih dijelova banci Intesa Sanpaolo,

uzimajući u obzir izjavu Komisije od 4. srpnja 2017. o odobrenju državne potpore za preventivnu dokapitalizaciju banke Monte dei Paschi di Siena,

uzimajući u obzir verziju smjernica ESB-a o ciljanim provjerama internih modela iz veljače 2017.,

uzimajući u obzir nacrt smjernica ESB-a o inspekcijskim provjerama na licu mjesta i istragama internih modela iz srpnja 2017.,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) od 31. svibnja 2017. o općim načelima za potporu konvergencije nadzora u kontekstu istupanja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, kao i njegova tri mišljenja od 13. srpnja 2017. o konvergenciji nadzora u području upravljanja ulaganjima, investicijskih društava i sekundarnih tržišta u kontekstu istupanja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) od 12. listopada 2017. o pitanjima povezanima s istupanjem Ujedinjene Kraljevine iz EU-a,

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2017. o jačanju integriranog nadzora u cilju jačanja unije tržišta kapitala i financijske integracije u okruženju koje se mijenja (COM(2017)0542) i prijedloge Komisije od 20. rujna 2017. o preispitivanju Europskog sustava financijskog nadzora, uključujući „skupni” prijedlog o izmjeni upravljanja, financiranja i ovlasti europskih nadzornih tijela,

uzimajući u obzir javna savjetovanja ESB-a od 21. rujna 2017. o nacrtu smjernica za procjenu zahtjeva za dozvolu za rad kreditnih institucija i zahtjeva za dozvolu za rad kreditnih institucija čiji se poslovni model temelji na financijskoj tehnologiji,

uzimajući u obzir dokument Odbora za financijsku stabilnost s uvjetima za ukupan kapacitet pokrića gubitaka iz studenoga 2015.,

uzimajući u obzir Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Direktiva o oporavku i sanaciji banaka),

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (Uredba o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu),

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2016. o izmjeni Direktive 2014/59/EU o sposobnosti pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te izmjeni direktiva 98/26/EZ, 2002/47/EZ, 2012/30/EU, 2011/35/EU, 2005/56/EZ, 2004/25/EZ i 2007/36/EZ (COM(2016)0852), te Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu kapaciteta pokrića gubitaka i dokapitalizacije za kreditne institucije i investicijska društva (COM(2016)0851),

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 8. studenoga 2017. o revizijama okvira Unije za upravljanje krizama (3),

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda od 19. prosinca 2017. naslovljeno „Jedinstveni sanacijski odbor: rad na zahtjevnom zadatku izgradnje bankovne unije je započeo, ali i dalje preostaje mnogo posla”;

uzimajući u obzir činjenicu da je Komisija povukla prijedlog o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a (COM(2014)0043),

uzimajući u obzir dokument Komisije od 27. travnja 2017. naslovljen „Travanjski paket o povredama propisa: ključne odluke” (MEMO/17/1045),

uzimajući u obzir prikaz rizika EBA-e, izvješće ESMA-e o trendovima, rizicima i slabim točkama br. 2 (2017.), prikaz rizika ESRB-a, godišnje izvješće ESRB-a za 2016., ESRB-ov pregled makrobonitetne politike u EU-u iz travnja 2017.,

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji,

uzimajući u obzir članak 107. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj (4),

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o primjeni pravila o državnim potporama za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize počevši od 1. kolovoza 2013. („Komunikacija o bankarstvu”) (5),

uzimajući u obzir Direktivu 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita,

uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije,

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 radi uspostave Europskog sustava osiguranja depozita (COM(2015)0586) koji je podnijela Komisija,

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. studenoga 2015. naslovljenu „Ususret dovršetku bankarske unije” (COM(2015)0587),

uzimajući u obzir zaključke Vijeća ECOFIN od 17. lipnja 2016. o programu dovršetka bankovne unije,

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. listopada 2017. o dovršetku bankarske unije (COM(2017)0592),

uzimajući u obzir drugo priopćenje ESRB-a o usporednom bankarskom sustavu u EU-u iz svibnja 2017.,

uzimajući u obzir izvješće ESRB-a iz ožujka 2015. o regulatornom postupanju s izloženostima javnom dugu,

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0019/2018),

A.

budući da je krajem 2016. u europodručju bilo ukupno 5073 kreditnih institucija na nekonsolidiranoj osnovi, što je smanjenje u odnosu na 2015. (5474 kreditnih institucija) i 2008. (6768), uz ukupno smanjenje od 25 % u razdoblju 2008. – 2016.; budući da je krajem 2016. u europodručju bilo ukupno 2290 kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi, što je smanjenje u odnosu na 2008. (2904) i na 2015. (2379) (6); budući da je, međutim, poželjno navesti na koji se način udio banaka koje su prevelike da bi propale promijenio tijekom istog razdoblja;

B.

budući da postoji velika raspršenost u pogledu ukupnog broja i omjera loših kredita među državama članicama te budući da postoje znatne razlike među bankama u državama članicama s najvišim omjerima loših kredita; budući da je u izvješću ESRB-a naslovljenom „Rješavanje problema loših kredita u Europi” navedeno da loši krediti ukupno iznose 1 bilijun EUR; budući da su prema tromjesečnom prikazu rizika EBA-e glavne europske banke prijavile ponderirani prosječni omjer loših kredita (loši krediti, neumanjeni za smanjenje vrijednosti, podijeljeni s ukupnim brojem kredita) od 4,47 % na dan 30. lipnja 2017.; budući da se pokazalo da se taj omjer smanjuje u zadnjih 30 mjeseci;

C.

budući da, na temelju nedavne studije koju je provelo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), tržište izvedenica u Europskoj uniji iznosi 453 000 milijardi izraženo u zamišljenoj vrijednosti;

D.

budući da je potrebno ojačati bankovnu uniju jer je to temeljni cilj za financijsku stabilnost europodručja i neizostavan element istinske ekonomske i monetarne unije; budući da su potrebni dodatni napori da bi se dovršila bankovna unija jer će ona ostati nedovršena sve dok joj nedostaju fiskalni zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju i treći stup, tj. europski pristup sustavu osiguranja i reosiguranja depozita; budući da je predsjednik ESB-a Mario Draghi u više navrata izjavio da je Europski sustav osiguranja depozita i dalje osnovni stup bankovne unije; budući da je dovršena bankovna unija ključna za prekidanje veze između rizika država i banaka; budući da je potrebno povećati napore za prijelaz sa saniranja javnim sredstvima („bail-out”) na saniranje vlastitim sredstvima („bail-in”); budući da se rizike u određenim nacionalnim bankovnim sustavima i dalje nije dostatno riješilo; budući da trenutačni povoljni gospodarski uvjeti predstavljaju priliku za poticanje potrebnih reformi za dovršenje bankovne unije;

E.

budući da odgovarajuće čišćenje bilanci banaka nakon krize kasni, a to i dalje ometa gospodarski rast; budući da su se tijekom proteklih godina, ukupno gledajući, omjeri kapitala i likvidnosti banaka EU-a poboljšali, ali još postoje banke, uključujući i velike banke, koje i dalje nemaju dovoljno kapitala; budući da i dalje postoje rizici za financijsku stabilnost, ali su već znatno smanjeni od početka uspostave bankovne unije; budući da su institucionalni i regulatorni okvir europskih banaka znatno ojačani;

F.

budući da je sudjelovanje u bankovnoj uniji otvoreno za države članice koje još nisu uvele euro; budući da nijedna država članica EU-a nije dosad odlučila sudjelovati na toj osnovi; budući da nekoliko država članica razmatra mogućnost pridruženja bankovnoj uniji; budući da različite financijske institucije smatraju da biti unutar bankovne unije donosi prednosti;

G.

budući da naš rad na uniji tržišta kapitala ne bi trebao smanjiti pritisak na dovršenje našeg rada na bankovnoj uniji, koja je i dalje preduvjet za financijsku stabilnost u Europskoj uniji koja se oslanja na banke;

H.

budući da je glavna odgovornost banaka pružanje financiranja realnom gospodarstvu;

I.

budući da ESB prilikom izvršavanja svojih nadzornih aktivnosti treba određenu fleksibilnost, ali da dalekosežne odluke načelne naravi ipak treba prepustiti europskom zakonodavcu;

1.   

poziva Komisiju da upotrijebi uredbe kao zakonodavni instrument pri predlaganju bankovnog zakonodavstva;

Nadzor

2.

prima na znanje procjene ESB-a o propasti ili vjerojatnoj propasti u bankovnim slučajevima iz 2017.; također napominje da su nadzorni mehanizam i jedinstveni sanacijski mehanizam općenito funkcionirali u tom kontekstu te se slaže s Komisijom da treba poboljšati postupke koji dovode do odluka o propasti ili vjerojatnoj propasti banke;

3.

primjećuje nadolazeće ispitivanje otpornosti na stres koje će EBA provesti 2018.; poziva EBA-u, ESRB, ESB i Komisiju da upotrebljavaju dosljedne metodologije, scenarije i pretpostavke pri definiranju testova otpornosti na stres kako bi se što je više moguće izbjegli poremećaji rezultata i neusklađenosti, kao što je već viđeno, između testova otpornosti na stres i odluka o sanaciji donesenih nedugo nakon predstavljanja tih rezultata; međutim ističe da stabilnost određene banke ne može biti vidljiva samo na temelju procjene njezine bilance u određenom trenutku jer nju jamče dinamične interakcije između banke i tržišta i na nju utječu razni elementi gospodarstva u cjelini; nadalje smatra da bi ESB-ovo vlastito testiranje otpornosti na stres dodatnih banaka u okviru njegova nadzora moglo biti transparentnije;

4.

naglašava važnost suradnje između EBA-e kao regulatornog tijela i jedinstvenog nadzornog mehanizma kao nadzornog tijela; u tom pogledu skreće pozornost na podjelu odgovornosti između ESB-a i EBA-e i na razliku u zemljopisnom opsegu aktivnosti svake institucije; u tom pogledu preporučuje, kad god je to moguće, poboljšanje konkretnog koordiniranja inicijativa koje provode obje institucije kako bi se zajamčila dosljednost jedinstvenog pravilnika, priznajući pritom da jedinstveni nadzorni mehanizam treba imati vodeću ulogu kada se utvrde problemi ili regulatorni nedostaci koji se odnose na bankovnu uniju;

5.

pozdravlja činjenicu da je bankovna unija poboljšala razmjenu relevantnih informacija među nadzornim tijelima i poboljšala prikupljanje i razmjenu podataka o europskom bankovnom sustavu, čime se, na primjer, doprinijelo boljim usporednim analizama i omogućio sveobuhvatniji nadzor prekograničnih bankarskih grupacija; pozdravlja izvrstan rad zajedničkih nadzornih timova; napominje da je Komisija identificirala područja u kojima su moguća poboljšanja u pogledu razmjene informacija i koordinacije između nadzora ESB-a nad bankama i Jedinstvenog sanacijskog odbora, osobito u pogledu ključnih pitanja prihvatljivosti neke institucije za preventivnu dokapitalizaciju i u pogledu propadanja ili vjerojatnog propadanja te institucije; napominje da trenutni memorandum o razumijevanju između ESB-a i Jedinstvenog sanacijskog odbora nije dovoljno sveobuhvatan kako bi se njime zajamčilo da Jedinstveni sanacijski odbor raspolaže svim informacijama koje su mu potrebne od ESB-a da bi mogao pravovremeno i učinkovito izvršiti svoje zadaće; poziva ESB i Jedinstveni sanacijski odbor da iskoriste priliku koju pružaju trenutne rasprave o ažuriranju memoranduma o razumijevanju između njih kako bi se riješili postojeći nedostaci i poboljšala djelotvornost mjera sanacije; poziva na poboljšanje praktičnih načina suradnje i razmjene informacija između nadzornih tijela i tijela za sanaciju, što je ključno za neometano i učinkovito provođenje mjera sanacije, i između svih europskih i nacionalnih tijela uključenih u ranu intervenciju i sanaciju; poziva ESB i Jedinstveni sanacijski odbor da nastave poboljšavati svoju svakodnevnu suradnju i jačati svoj radni odnos; u tom pogledu pozdravio bi promjenu relevantne Uredbe o jedinstvenom nadzornom mehanizmu kako bi se predstavniku Jedinstvenog sanacijskog odbora omogućilo da bude stalni promatrač na sastancima nadzornog odbora jedinstvenog nadzornog mehanizma; poziva na međuinstitucionalni sporazum između ESB-a i Europskog revizorskog suda kako bi se utvrdila razmjena informacija između tih institucija u pogledu njihovih pojedinačnih mandata kako je definirano Ugovorima;

6.

napominje da je odredba o dokapitalizaciji kao mjeri opreza iz Direktive o oporavku i sanaciji banaka primijenjena 2017. godine; napominje da je potrebno pojasniti primjenu provjere kvalitete imovine za utvrđivanje ispunjenja uvjeta za preventivnu dokapitalizaciju; ističe da se prethodna procjena imovine mora temeljiti na čvrstim dokazima koji pokazuju da je banka solventna te da poštuje europske propise u pogledu državne potpore; poziva Komisiju, jedinstveni nadzorni mehanizam i Jedinstveni sanacijski odbor da razmotre načine za povećanje transparentnosti pri procjeni solventnosti kreditnih institucija i razmatranju odluka o sanaciji;

7.

ponovno izražava zabrinutost zbog visoke razine loših kredita u nekim jurisdikcijama; pozdravlja napore raznih država članica da smanje razinu loših kredita; slaže se s Komisijom oko sljedećeg: „iako primarnu odgovornost za rješavanje problema loših kredita snose države članice i banke, potrebno je objediniti nacionalne napore i napore na razini Europske unije kako bi se utjecalo na stanje loših kredita i spriječilo buduće nakupljanje novih loših kredita u bilancama banaka” (7);

8.

općenito pozdravlja posao koji su različite institucije i različita tijela EU-a obavili u tom pogledu; pozdravio bi, međutim, bolju koordinaciju njihovih napora; poziva te aktere i države članice da brzo i na odgovarajući način provedu zaključke Vijeća od 11. srpnja 2017. o akcijskom planu za rješavanje problema loših kredita u Europi; iščekuje paket mjera za ubrzavanje smanjenja broja loših kredita koji će se predložiti u nadolazećim mjesecima; u vezi s time podržava odluku Komisije da istraži moguće usklađivanje na razini EU-a u bonitetnom smislu u pogledu novih kredita koji su postali loši; poziva Komisiju da poduzme zakonodavne i nezakonodavne mjere kako bi potaknula pružanje informacija mogućim ulagačima, uspostavljanje namjenskih poduzeća za upravljanje sredstvima („loše banke”) i razvoj sekundarnih tržišta za loše kredite u cilju odgovaranja na golem problem loših kredita; podsjeća na potrebu da države članice poboljšaju i po potrebi usklade okvire za insolventnost, uključujući radom na prijedlogu Komisije o ranom restrukturiranju i drugoj prilici te u cilju zaštite najranjivijih dužnika kao što su mala i srednja poduzeća i kućanstva;

9.

pozdravlja namjeru da se ubrza čišćenje bilanci banaka, naglašavajući pritom da obvezno rješavanje loših kredita na nelikvidnom i netransparentnom tržištu može rezultirati neopravdanim gubicima u bilanci banaka; ponavlja svoju zabrinutost u pogledu nacrta dopune smjernica ESB-a o lošim kreditima; naglašava da ESB u svojim postupcima praćenja i ocjenjivanja u okviru sustava nadzora banaka nikako ne smije ograničiti ovlasti europskog zakonodavca; podsjeća da su opća načela izrade zakonodavstva u Uniji, kojima se zahtijeva procjena učinka i savjetovanje, kao i procjena proporcionalnosti i supsidijarnosti, relevantna i za treću razinu zakonodavstva;

10.

ponavlja zabrinutost zbog rizika koji proizlaze iz držanja imovine treće razine, uključujući izvedenice, a posebno iz poteškoća oko njihova vrednovanja; u tom pogledu pozdravlja što je EBA u postupke ispitivanja otpornosti na stres 2018. uključila konkretne mjere za upravljanje rizicima u pogledu instrumenata 2. i 3. razine; ponovno apelira na jedinstveni nadzorni mehanizam da to pitanje učini glavnim prioritetom jedinstvenog nadzora za 2018. godinu;

11.

podsjeća da postoje rizici povezani s javnim dugom; napominje da su financijske institucije u nekim državama članicama prekomjerno uložile u obveznice koje je izdala njihova vlastita vlada što predstavlja prekomjernu domaću pristranost, dok je jedan od glavnih ciljeva bankovne unije prekid veze između banaka i državnog rizika; napominje da bi radi ograničavanja rizika za financijsku stabilnost portfelji državnih obveznica banaka trebali biti raznolikiji; smatra da bi regulatorni okvir EU-a za bonitetni tretman javnog duga trebao biti usklađen s međunarodnim standardom; ističe tekući rad Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS) u pogledu državnog rizika, a osobito njegov nedavno objavljen dokument za raspravu naslovljen „Regulatorno postupanje s izloženostima javnom dugu”; stoga s velikim zanimanjem iščekuje rezultate rada Odbora za financijsku stabilnost o javnom dugu na kojima bi se temeljile buduće odluke; naglašava ključnu ulogu državnih obveznica u pružanju visokokvalitetne likvidne imovine za ulagače te sigurnih izvora financiranja za vlade; primjećuje u tom pogledu trenutni rad Komisije na ideji takozvanih vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama kao mogući doprinos rješavanju tog pitanja; podsjeća da vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama ne predstavljaju oblik mutualizacije duga; smatra da bi doprinos tržišnih sudionika mogao pomoći u jamčenju tržišnih interesa kad je riječ o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama;

12.

naglašava važnost hvatanja u koštac s nedostatcima utvrđenima u internim modelima radi ponovne uspostave njihove vjerodostojnosti i ostvarenja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za sve institucije; u tom pogledu skreće pozornost na vanjski znanstveni rad naslovljen „Koji su mogući zaključci iz postupka usporedne analize tržišnog rizika koji je provela EBA za 2016.?” koji je naručio Odjel Europskog parlamenta za podršku pri ekonomskom upravljanju i u kojem se između ostalog navodi da „ako su rezultati studije EBA-e o postupku usporedne analize točni, i u mjeri u kojoj su instrumenti portfelja reprezentativni, modeli rizika unutarnjeg tržišta koje trenutno koriste europske banke ozbiljno krše načelo jednakih uvjeta za sve (,ako različite banke imaju isti portfelj, trebalo bi se zahtijevati da imaju i jednaku količinu regulatornog kapitala‘)”; u tom kontekstu primjećuje podršku Bazelskog odbora za nadzor banaka amandmanima za finalizaciju sporazuma Basel III, kao i ocjenu EBA-e o njegovu učinku na bankovni sektor EU-a; podsjeća na to da sporazum ne bi trebao rezultirati znatnim povećanjem kapitalnih zahtjeva na razini Unije, niti naštetiti sposobnosti banaka da financiraju realno gospodarstvo, osobito mala i srednja poduzeća; pozdravlja rad ESB-a na procjeni adekvatnosti internih modela, uključujući njegov novi vodič za ciljane provjere internih modela radi rješavanja problema varijabilnosti pondera rizika koji se primjenjuju na ponderirane imovine istog razreda u kreditnim institucijama; naposljetku pozdravlja rad EBA-e u okviru svojih postupaka usporedne analize; smatra da se kapitalna pozicija banaka može ojačati, među ostalim, smanjenjem isplata dividendi i povećanjem svježeg vlasničkog kapitala, i da jačanje cjelokupnog financijskog položaja europskih banaka treba i dalje biti prioritet;

13.

ističe da prijedloge međunarodnih tijela treba prenijeti u europsko pravo vodeći računa o posebnostima europskog bankovnog sektora;

14.

ističe da posebno zahtjevi (BCBS)-a ne bi trebali biti preneseni u europsko zakonodavstvo u cijelosti, a da se ne uzme u obzir na odgovarajući način specifične karakteristike europskog bankovnog sustava i načelo proporcionalnosti;

15.

podsjeća na načelo razdvajanja funkcije monetarne politike i nadzorne funkcije jedinstvenog nadzornog mehanizma te smatra da je poštovanje tog načela ključno za izbjegavanje sukoba interesa; smatra da se to načelo općenito dobro poštuje; smatra da se prikladnost zajedničkih usluga treba ispitivati putem političke relevantnosti zadaća koje obavljaju; stoga smatra da zajedničke usluge nisu problematične kada se njima rješavaju pitanja koja nisu ključna u pogledu donošenja politike, ali bi mogle biti razlog za zabrinutost te bi mogle zahtijevati dodatne zaštitne mjere u suprotnom slučaju;

16.

smatra da bi sudjelovanje većeg broja osoblja ESB-a u inspekcijama na licu mjesta moglo pridonijeti daljnjem unaprjeđenju neovisnosti bankovnog nadzora od nacionalnih utjecaja;

17.

prima na znanje paket bankovne reforme koji je Komisija predložila u studenom 2016.; naglašava važnost ubrzanog postupka koji je doveo do sporazuma o postupnom uvođenju međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9, kao i prijelaznih sustava za izuzeće od ograničenja visoke izloženosti dostupno za izloženosti određenom dugu javnog sektora država članica denominiranom u valuti bilo koje države članice (Uredba (EU) 2017/2395) kako bi se izbjegao tzv. učinak litice na regulatorni kapital kreditnih institucija; međutim primjećuje mišljenja ESB-a i EBA-e da postojanje prijelaznog sustava ne bi trebalo dovesti do nepotrebnog odgađanja provedbe međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9; naglašava potrebu za praćenjem učinka međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9 na prirodu i dodjelu kredita od strane banaka, kao i na moguće procikličke učinke koji proizlaze iz cikličke osjetljivosti parametara kreditnog rizika; poziva ESRB i jedinstveni nadzorni mehanizam da razmotre ta pitanja; traži od EBA-e i Banke za međunarodne namire da pruže prikladne smjernice u tom pogledu;

18.

napominje da institucije moraju, u okviru pravila o nadzoru, podnijeti velik broj sličnih izvješća u različitim formatima nizu tijela, što znači znatno dodatno opterećenje; stoga potiče stvaranje jedinstvenog sustava izvješćivanja u kojemu bi se u jedinstvenoj kontaktnoj točki objedinjavali zahtjevi svih tijela nadležnih za nadzor koja bi ih potom prosljeđivala institucijama koje su pod nadzorom i potom dostavila prikupljene podatke nadležnim tijelima; naglašava da bi se na taj način moglo spriječiti udvostručavanje pitanja i zahtjeva za iste podatke, čime bi se znatno smanjio administrativni teret za banke i nadležna tijela te istodobno poboljšala učinkovitost nadzora;

19.

uviđa da bi visoki troškovi provedbe zahtjeva nadzora mogli biti osobito velik teret za manje banke; smatra da bi ESB prilikom izvršavanja svojih aktivnosti nadzora mogao bolje uzeti u obzir načelo proporcionalnosti u određenim sustavima nadzora; stoga naglašava da je potrebno što prije uložiti dodatne napore za postizanje veće proporcionalnosti u nadzoru banaka za male institucije s niskom razinom rizika; naglašava da veća proporcionalnost nikako ne znači snižavanje standarda nadzora, već smanjenje administrativnog opterećenja u pogledu obveza obavješćivanja i objave; stoga pozdravlja odgovor Komisije na godišnje izvješće o bankovnoj uniji za 2016. u kojem se navodi da Komisija ima isto stajalište kao Parlament o tome da bi se zahtjevi izvješćivanja trebali pojednostaviti, kao i napore Komisije da se u nadzor uvede veća proporcionalnost;

20.

podsjeća da se mogućnosti i diskrecijske ovlasti utvrđene u pravu EU-a o bankovnom nadzoru moraju uskladiti u najvećoj mogućoj mjeri; smatra da u najvećoj mogućoj mjeri moraju biti prijelazne i da ih se treba ukinuti ako više nema potrebe za njima kako bi se izbjeglo pretjerano kompliciranje svakodnevnog rada europskih i nacionalnih nadzornika;

21.

ističe da bi se regulatornim okvirom trebala omogućiti određena operativna načela i poštovati konkretna zadaća zadružnih i uzajamnih banaka, te ističe da bi ih nadzorna tijela trebala uzimati u obzir i odražavati u svojim praksama i pristupima;

22.

podsjeća na svoju rezoluciju od 17. svibnja 2017 (8). o financijskoj tehnologiji; smatra da financijske tehnologije koje obavljaju istu vrstu aktivnosti kao i drugi subjekti u financijskom sustavu moraju biti podvrgnute istim pravilima u pogledu vlastitog djelovanja; u vezi s time poziva na pristup financijskim tehnologijama kojim se postiže pravilna ravnoteža između zaštite potrošača, održavanja financijske stabilnosti i poticanja inovacija; u tom pogledu prima na znanje rad Komisije, predloženo uključivanje tehnoloških inovacija u mandate europskih nadzornih tijela te aktualno javno savjetovanje o nacrtu smjernica ESB-a o procjeni zahtjeva za dozvolu za rad banaka s poslovnim modelom koji se temelji na financijskoj tehnologiji;

23.

uviđa da su banke zbog povećane digitalizacije svih aspekata bankarstva znatno osjetljivije na rizike u pogledu kibersigurnosti; ističe da je upravljanje kibersigurnošću ponajprije odgovornost banaka; ističe ključnu ulogu kibersigurnosti za bankovne usluge i potrebu da se financijske institucije potakne da budu vrlo ambiciozne u zaštiti podataka potrošača i jamčenju kibersigurnosti; poziva nadzorna tijela da pomno prate i procjenjuju rizike kibersigurnosti, a financijske institucije u cijelom EU-u da budu vrlo ambiciozne u pogledu zaštite podataka potrošača i jamčenja kibersigurnosti; pozdravlja inicijativu ESB-a o tome da banke pod nadzorom budu obvezne prijavljivati značajne kibernapade u okviru usluge za davanje uzbune u stvarnom vremenu, i također pozdravlja inspekcije jedinstvenog nadzornog mehanizma na licu mjesta radi nadziranja kibersigurnosti; međutim, poziva jedinstveni nadzorni mehanizam da pojača svoje napore te da kibersigurnost službeno učini jednim od svojih najvažnijih prioriteta;

24.

pozdravlja rad koji su obavili EBA, ESMA i jedinstveni nadzorni mehanizam na promicanju konvergencije nadzora u kontekstu istupanja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a u cilju ograničenja pojave rizika od regulatorne i nadzorne arbitraže; smatra da bi se svakim modelom suradnje u nadzoru koji će se razviti između EU-a i Ujedinjene Kraljevine trebalo poštovati financijsku stabilnost EU-a i njezin regulatorni i nadzorni režim i standarde, kao i njihovu primjenu; podsjeća na važnost toga da banke budu pripravne i da imaju adekvatne planove za slučaj nužde kako bi se ublažili negativni učinci Brexita; zabrinut je da određene banke, posebice one manje, možda zaostaju u svojim pripremama za Brexit te ih poziva da pojačaju svoj rad; podsjeća na to da postupak dobivanja dozvola za rad banaka i odobrenja internih modela traje nekoliko godina te da bi se to trebalo uzeti u obzir;

25.

prima na znanje prijedloge preispitivanja Europskog sustava financijskog nadzora, uključujući „skupni” prijedlog o izmjeni upravljanja, financiranja i ovlasti europskih nadzornih tijela;

26.

zabrinut je zbog događaja koji odražavaju trendove bankarskih grupacija da upotrebljavaju sve složenije strukture i subjekte koji u velikoj mjeri obavljaju jednake djelatnosti kao banke, ali izbjegavaju nadzor banaka; u tom pogledu primjećuje prijedlog Komisije o investicijskim društvima, što bi trebalo doprinijeti uspostavljanju jednakih uvjeta za sve između investicijskih društava i kreditnih institucija i rješavanju propusta kojima bi se mogla omogućiti uporaba velikih investicijskih društava kako bi se izbjegli bankovni regulatorni zahtjevi;

27.

zabrinut je zbog širenja usporednog bankarskog sustava u EU-u; prima na znanje drugo priopćenje ESRB-a o usporednom bankarskom sustavu u EU-u kojim se ističe nekoliko rizika i slabih točaka koje je potrebno pratiti u usporednom bankarskom sustavu EU-a; stoga poziva na koordinirano djelovanje kako bi se odgovorilo na te rizike u cilju jamčenja pravednog tržišnog natjecanja i financijske stabilnosti; međutim, uviđa da su nakon financijske krize uvedene politike za rješavanje rizika financijske nestabilnosti koji proizlaze iz usporednog bankarskog sustava; potiče tijela da nastave pomno pratiti nove rizike za financijsku stabilnost i rješavati ih te da svako djelovanje u pogledu regulacije bankovnog sektora poprate odgovarajućim reguliranjem sektora usporednog bankarstva; žali zbog toga što je Komisija propustila uhvatiti se u koštac s potonjim pitanjem u svojim odgovorima na prošlogodišnje izvješće (9);

28.

smatra da je, iako su poboljšanja poželjna osobito u pogledu komunikacije i transparentnosti, bankovna unija i dalje veoma pozitivna i temeljna promjena za države članice koje su uvele euro; podsjeća da je bankovna unija otvorena svim državama članicama; potiče sve države članice koje još nisu uvele euro da poduzmu potrebne korake za pridruženje bankovnoj uniji kako bi se ona postupno uskladila s cijelim unutarnjim tržištem;

29.

pozdravlja napredak postignut u omogućavanju određene razine delegiranja u području odluka o sposobnosti i primjerenosti zahvaljujući odluci ESB-a iz lipnja 2017.; ponavlja svoju procjenu da je potrebna promjena u propisima kojom bi se omogućilo veće i jednostavnije delegiranje donošenja odluka s nadzornog tijela na relevantne dužnosnike kad je riječ o nekim rutinskim pitanjima; ponavlja svoje pozitivno stajalište o takvoj promjeni kojom bi se pridonijelo tome da bankovni nadzor ESB-a bude učinkovitiji i djelotvorniji; poziva ESB da odredi zadaće za delegiranje donošenja odluka;

Sanacija

30.

pozdravlja prvu primjenu novog sanacijskog sustava 2017. godine; primjećuje velik broj pravnih zahtjeva koji su podneseni pred Općim sudom EU-a u vezi s tim predmetom; traži od Komisije da procijeni može li i na koji način to dovesti u pitanje učinkovitost novog sanacijskog sustava i zapravo učiniti okvir za sanaciju neprimjenjivim; poziva Jedinstveni sanacijski odbor i Komisiju da zajedno objave sažetak pitanja na koja je bilo najviše primjedbi u pravnim zahtjevima; smatra da su bankovni slučajevi u 2017. otvorili pitanja u pogledu transparentnosti i komunikacije te traži veću transparentnost u budućim odlukama o sanaciji, uključujući pristup Europskog parlamenta, pod jasnim i odgovarajućim uvjetima, ključnim dokumentima o odlukama o sanaciji, poput izvješća o procjeni koja sastavljaju neovisni ocjenjivači, kako bi se na bolji način ex ante shvatio sanacijski sustav; poziva suzakonodavce da u postupku suodlučivanja o prijedlozima Komisije o ukupnom kapacitetu pokrića gubitaka/minimalnom zahtjevu za regulatorni kapital i prihvatljive obveze i o alatu za moratorij uzmu u obzir pouke iz bankovnih slučajeva iz 2017. godine;

31.

podsjeća na neusklađenost između pravila o državnim potporama i zakonodavstva Unije u vezi s mogućnošću da sustavi osiguranja depozita sudjeluju u sanaciji kako je predviđeno u Direktivi o oporavku i sanaciji banaka i Direktivi o sustavima osiguranja depozita, kao što je izraženo u prethodnom izvješću (10); poziva Komisiju da ponovno razmotri svoje tumačenje pravila o državnim potporama, s obzirom na članak 11. stavke 3. i 6. Direktive o sustavima osiguranja depozita, kako bi se zajamčilo da se preventivne i alternativne mjere europskog zakonodavca zaista mogu provesti; smatra da je bankovnim slučajevima iz 2017. potvrđeno, kao što se i navodi u Direktivi o oporavku i sanaciji banaka, da države članice mogu provesti redovni postupak u slučaju insolventnosti koji, pod određenim uvjetima, može biti popraćen „potporom za likvidaciju”; smatra da je jedan od uzroka mogućnosti za arbitražu otkriven nedavnim slučajevima sanacije neusklađenost između pravila o državnim potporama koja se primjenjuju u okviru sanacijskog sustava i u okviru nacionalnog zakonodavstva o insolventnosti; stoga poziva Komisiju da započne s preispitivanjem okvira za insolventnost banaka u Uniji, uključujući Komunikaciju o bankarstvu iz 2013., kako bi se izvukle pouke iz bankovnih slučajeva iz 2017. godine;

32.

podsjeća da je Direktiva o oporavku i sanaciji banaka osmišljena radi osiguranja kontinuiteta ključnih funkcija, izbjegavanja štetnih učinaka na financijsku stabilnost, zaštite javnih sredstava minimiziranjem oslanjanja na izvanredne javne financijske potpore propadajućim institucijama te zaštite osiguranih deponenata, ulagača, sredstava klijenata i imovine klijenata; podsjeća da se izvanredne mjere javne financijske potpore mogu iskoristiti samo za rješavanje „ozbiljnih smetnji u gospodarstvu” i za „očuvanje financijske stabilnosti” i da se one ne koriste „radi nadoknade gubitaka koje je subjekt pretrpio ili postoji mogućnost da će ih uskoro pretrpjeti”; smatra da bi izvanredna javna financijska potpora također trebala, kad je to prikladno, biti popraćena korektivnim mjerama; poziva Komisiju da čim prije provede preispitivanje iz članka 32. stavka 4. Direktive o oporavku i sanaciji banaka na koje se čeka od 2015. godine; napominje da je preventivna dokapitalizacija instrument za upravljanje krizom banaka;

33.

poziva Komisiju da na godišnjoj osnovi ponovno razmotri ispunjavaju li se i dalje zahtjevi za primjenu članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a o mogućnosti državne potpore u financijskom sektoru;

34.

poziva Komisiju da procijeni je li od početka krize bankovni sektor imao koristi od implicitnih subvencija i državnih potpora putem nekonvencionalne potpore za likvidnost;

35.

pozdravlja činjenicu da je Jedinstveni sanacijski odbor najavio da će prednost dati povećanju mogućnosti sanacije kreditnih institucija, kao i napredak postignut u postavljanju obvezujućih ciljeva na konsolidiranoj razini u pogledu individualnih minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze; naglašava važnost funkcionalnih i vjerodostojnih sanacijskih planova te u tom kontekstu uviđa probleme koje strategije jedinstvene ulazne točke mogu imati u pogledu financijske stabilnosti zemalja domaćina ako nisu osmišljene na odgovarajući način; ističe potrebu za djelotvornim sustavom za odgovaranje na kršenja tog zahtjeva i ističe da bi se minimalnim zahtjevima za regulatorni kapital i prihvatljive obveze trebalo voditi računa o poslovnim modelima institucija kako bi se osigurala mogućnost sanacije tih institucija; poziva Jedinstveni sanacijski odbor da predstavi sveobuhvatan popis prepreka sanaciji u nacionalnom ili europskom zakonodavstvu; naglašava da preispitivanje Direktive o oporavku i sanaciji banaka ni na koji način ne bi trebalo zaostajati za međunarodno dogovorenim standardima;

36.

pozdravlja sporazum postignut o dodatnom usklađivanju reda prvenstva neosiguranih dužničkih instrumenata s pomoću Direktive (EU) 2017/2399; poziva države članice na brzu provedbu kako bi banke mogle izdavati dug prema novom razredu insolventnosti, te stvarati potrebni zaštitni sloj; ponavlja svoje stajalište, kako je izraženo u prethodnom izvješću (11), da bi se instrumenti podložni sanaciji vlastitim sredstvima trebali prodavati primjerenim ulagačima koji mogu pokriti potencijalne gubitke, a da ne ugroze vlastiti financijski položaj; stoga preporučuje da sanacijska tijela prate u kojoj mjeri neprofesionalni ulagači posjeduju instrumente podložne sanaciji vlastitim sredstvima i da EBA na godišnjoj osnovi otkriva te iznose te da, po potrebi, daje upozorenja i preporuke za korektivne mjere;

37.

primjećuje tekuće prijedloge za uvrštenje ukupnog kapaciteta pokrića gubitaka u pravo Unije u cilju smanjenja rizika u europskom bankovnom sektoru;

38.

podsjeća da je prava svrha međuvladinog sporazuma o jedinstvenom fondu za sanaciju da ga se u konačnici uvrsti u pravni okvir Unije; podsjeća da su fiskalne zaštite ključne za jamčenje vjerodostojnog i učinkovitog okvira za sanaciju i sposobnosti za nošenje sa sistemskim rizicima u bankovnoj uniji, kao i za izbjegavanje korištenja sanacije banaka javnim sredstvima; primjećuje prijedlog Komisije da se Europski stabilizacijski mehanizam pretvori u europski monetarni fond koji bi imao i funkciju fiskalne zaštite za jedinstveni fond za sanaciju;

39.

pozdravlja rad Jedinstvenog sanacijskog odbora u izgradnji kapaciteta za sanaciju banaka na razini Unije; međutim napominje da se na planiranju sanacije nastavlja raditi; također napominje da Jedinstveni sanacijski odbor ima znatan nedostatak osoblja; poziva Jedinstveni sanacijski odbor da pojača svoje napore u pogledu zapošljavanja i poziva nacionalna tijela da Jedinstvenom sanacijskom odboru stave na raspolaganje upućene stručnjake; u tom pogledu podsjeća na potrebu unutar Jedinstvenog sanacijskog odbora za odgovarajućom ravnotežom između osoblja na središnjoj razini i osoblja iz nacionalnih tijela za sanaciju, kao i potrebu za jasnom podjelom rada između Jedinstvenog sanacijskog odbora i nacionalnih tijela za sanaciju; u tom pogledu pozdravlja korake koje je Jedinstveni sanacijski odbor poduzeo u dodjeli uloga i zadaća unutar jedinstvenog sanacijskog mehanizma; ističe da je uz banke koje su pod izravnim nadzorom ESB-a, Jedinstveni sanacijski odbor također izravno odgovaran za značajne prekogranične institucije; poziva države članice, nacionalna nadležna tijela i ESB da djeluju na način kojim će se što je više moguće ograničiti dodatan teret i složenost za Jedinstveni sanacijski odbor koji proizlaze iz te razlike u području djelovanja;

40.

poziva da se ex ante doprinosi jedinstvenom sanacijskom fondu izračunaju na transparentan način, pružanjem informacija o metodologiji izračuna, zajedno s naporima za usklađivanje informacija o rezultatima izračuna;

41.

zabrinut je zbog učinka koji odluke o sanaciji mogu imati na strukturu bankovnog sustava; poziva Komisiju da pomno prati to pitanje, naknadno postupa u skladu s donesenim odlukama te da redovito obavješćuje Europski parlament o svojim zaključcima;

Osiguranje depozita

42.

pozdravlja odluku EBA-e da na godišnjoj osnovi objavljuje podatke koje dobije u skladu s člankom 10. stavkom 10. Direktive o sustavima osiguranja depozita; predlaže da se prikaz podataka poboljša kako bi se omogućila izravna usporedba adekvatnosti financiranja u sustavima osiguranja depozita; međutim napominje da postoji potreba da određeni sustavi osiguranja depozita ubrzaju stvaranje dostupnih financijskih sredstava kako bi se do 3. srpnja 2024. postigle ciljane razine;

43.

poziva EBA-u da svoju analizu proširi, između ostalog, na alternativne sustave financiranja koje su države članice uspostavile u skladu s člankom 10. stavkom 9. Direktive o sustavima osiguranja depozita, te da objavi tu analizu zajedno s informacijama dobivenima u skladu s člankom 10. stavkom 10. Direktive o sustavima osiguranja depozita;

44.

skreće pozornost na velik broj mogućnosti i diskrecijskih prava u okviru Direktive o sustavima osiguranja depozita; smatra da je potrebno daljnje usklađivanje pravila koja se primjenjuju na sustave osiguranja depozita kako bi se postigli jednaki uvjeti za sve unutar bankovne unije;

45.

podsjeća da je zaštita depozita zajednička briga svih građana EU-a te da je bankovna unija i dalje nedovršena bez trećeg stupa; trenutno na razini odbora raspravlja o prijedlogu o europskom sustavu osiguranja depozita; u tom pogledu primjećuje komunikaciju Komisije od 11. listopada 2017.;

46.

ističe da su u tijeku rasprave o pravnoj osnovi koja je prikladna za uspostavu predloženog europskog fonda za osiguranje depozita;

o

o o

47.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, EBA-i, ESB-u, Jedinstvenom odboru za sanaciju, nacionalnim parlamentima i nadležnim tijelima, kako su definirana u članku 4. stavku 1 točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(1)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0041.

(2)  SL C 34, 31.1.2018., str. 5.

(3)  SL C 34, 31.1.2018., str. 17.

(4)  SL C 11, 12.1.2018., str. 24.

(5)  SL C 216, 30.7.2013., str. 1.

(6)  Europska središnja banka, izvještaj o financijskim strukturama, listopad 2017., str. 23. – 24.

(7)  Komunikacija Komisije o dovršetku bankovne unije, 11. listopada 2017. (COM(2017)0592), str. 15.

(8)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0211.

(9)  Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2016., stavak 9.

(10)  Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2016., stavak 38.

(11)  Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2016., stavak 48.


PREPORUKE

Europski parlament

Četvrtak, 1. ožujka 2018.

5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/49


P8_TA(2018)0059

Ukidanje izvora prihoda za džihadiste: suzbijanje financiranja terorizma

Preporuka Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o ukidanju izvora prihoda za džihadiste: suzbijanje financiranja terorizma 2017/2203(INI))

(2019/C 129/07)

Europski parlament,

uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o suzbijanju financiranja terorizma iz 1999.,

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 27. listopada 2016. o stanju u sjevernom Iraku/Mosulu (1) i svoju Rezoluciju od 30. travnja 2015. o uništavanju kulturnih lokaliteta koje je počinila skupina ISIS/Daesh (2),

uzimajući u obzir Globalnu strategiju EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1210/2003 od 7. srpnja 2003. o određenim posebnim ograničenjima gospodarskih i financijskih odnosa s Irakom i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2465/96 (3),

uzimajući u obzir Globalnu protuterorističku strategiju Ujedinjenih naroda i rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1267 (1999), 1373 (2001), 1989 (2011), 2133 (2014), 2199 (2015), 2253 (2015) i 2368 (2017),

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (4),

uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ (COM(2016)0450),

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Maname o suzbijanju financiranja terorizma od 9. studenoga 2014.,

uzimajući u obzir najbolje prakse Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) u vezi s ciljanim financijskim sankcijama povezanima s terorizmom i financiranjem terorizma,

uzimajući u obzir izjavu Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) od 24. listopada 2014. o suzbijanju financiranja terorističke organizacije Islamske države Iraka i Levanta te izvješće FATF-a iz veljače 2015. o financiranju ISIL-a,

uzimajući u obzir 11. izvješće o stanju sigurnosne unije, koje je Komisija objavila 18. listopada 2017.,

uzimajući u obzir dodatak Globalnog foruma za borbu protiv terorizma (GCTF) iz rujna 2015. Alžirskom memorandumu o dobrim praksama u vezi sa sprječavanjem terorističkih otmica radi otkupnine i uskraćivanjem njihovih koristi,

uzimajući u obzir izjavu skupine G7 iz Taormine od 26. svibnja 2017. o borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma,

uzimajući u obzir novoosnovani Posebni odbor za terorizam,

uzimajući u obzir članak 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

uzimajući u obzir članke 7. i 8. Povelje Europske unije o zaštiti osobnih podataka,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2015/827 od 28. svibnja 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 36/2012 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji (5),

uzimajući u obzir Akcijski plan Komisije za jačanje borbe protiv financiranja terorizma iz veljače 2016.,

uzimajući u obzir izvješće Europola o stanju i trendovima u pogledu terorizma u EU-u 2017. (TE-SAT),

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 26. lipnja 2017. upućeno Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i odnose se na prekogranične aktivnosti (COM(2017)0340),

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (6),

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (7),

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2017. o uvozu kulturnih dobara (COM(2017)0375),

uzimajući u obzir 9. izvješće o stanju sigurnosne unije, koje je Komisija objavila 27. srpnja 2017.,

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. listopada 2017. Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću naslovljenu „Jedanaesto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije” (COM(2017)0608),

uzimajući u obzir članak 113. Poslovnika,

uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0035/2018),

A.

budući da je jedan od ključnih elemenata borbe protiv terorizma ukidanje izvora njegova financiranja, uključujući kroz skrivene kanale prevare i utaje poreza, pranja novca i poreznih oaza;

B.

budući da određeno financiranje može potjecati iz europskih zemalja i biti namijenjeno za terorističke organizacije izvan Europe, dok ostalo financiranje potječe izvan Europe te je namijenjeno financiranju radikalizacije i stvarnih terorističkih napada; budući da su vanjska i unutarnja dimenzija borbe protiv terorizma međusobno povezane te budući da bi ukidanje izvora financiranja terorizma trebalo biti dio šire strategije EU-a koja obuhvaća dimenzije vanjske i unutarnje sigurnosti;

C.

budući da su se suvremene komunikacijske mreže, a posebno skupno financiranje, pokazali jeftinim i učinkovitim načinom prikupljanja sredstava za financiranje terorističkih aktivnosti ili upravljanje džihadističkom mrežom; budući da su terorističke skupine uspjele prikupiti dodatna sredstva za svoje aktivnosti s pomoću mrežne krađe identiteta (phishing), krađe identiteta ili kupnje ukradenih podataka o kreditnim karticama na internetskim forumima;

D.

budući da se spomenuto financiranje može koristiti na tri načina: za terorističke napade koji iziskuju znatna sredstva; za druge napade za koje je potrebna manja količina sredstava, iako su njihove posljedice jednako brutalne; te za financiranje propagande koja može potaknuti individualni terorizam za koji je potrebno vrlo malo planiranja ili novca; budući da odgovor mora biti djelotvoran u svim tim slučajevima;

E.

budući da primatelj može preusmjeriti financijska sredstva zakonitog podrijetla prema trećim stranama, pojedincima, skupinama, poduzećima ili tijelima povezanima s terorističkim aktivnostima;

F.

budući da, ako se uzme u obzir da je terorizam globalni zločin, i djelotvoran odgovor na njega mora biti globalan i sveobuhvatan, pri čemu je od temeljne važnosti međunarodna koordinacija između financijskih institucija, policijskih i pravosudnih tijela te razmjena relevantnih informacija o fizičkim i pravnim osobama te sumnjivim aktivnostima, uzimajući u obzir da zaštita osobnih podataka i poštovanje privatnosti spadaju u važna temeljna prava;

G.

budući da se zbog curenja podataka proteklih godina znatno podigla razina svijesti o vezi između pranja novca i utaje poreza s jedne strane i organiziranog kriminala i financiranja terorizma s druge strane te budući da su ta pitanja postala jedna od glavnih tema međunarodne politike; budući da su mediji nedavno izvještavali o velikim prijevarama u području PDV-a i trošarina povezanim s organiziranim kriminalom, uključujući terorizmom (8), što je potvrdila i Europska komisija;

H.

budući da su gotovo sve jurisdikcije država članica kriminalizirale financiranje terorizma kao zasebno kazneno djelo;

I.

budući da su financijski podaci važan instrument za prikupljanje obavještajnih podataka kojima je moguće analizirati terorističke mreže i načine kako bolje onemogućiti njihovo djelovanje; budući da postoji trajna potreba za adekvatnom provedbom zakonodavstva kako bi se spriječilo pranje novca i financiranje terorizma; budući da su potrebne sveobuhvatne i preventivne strategije temeljene na razmjeni osnovnih informacija i poboljšanoj suradnji financijsko-obavještajnih jedinica, obavještajnih agencija i policijskih službi uključenih u borbu protiv financiranja terorizma; budući da te informacije trebaju obuhvaćati nove trendove u području međunarodnih financija kao što su Bitmap, SWIFT kodovi, kriptovaluta i njihovi odgovarajući regulatorni mehanizmi; budući da globalno suzbijanje financiranja terorizma mora obuhvaćati globalna načela transparentnosti u pogledu stvarnih krajnjih vlasnika poslovnih subjekata, trustova i sličnih pravnih aranžmana kako bi se rasvijetlila financijska netransparentnost kojom se olakšava pranje novca stečenog kriminalnim aktivnostima i financiranje terorističkih organizacija i subjekata;

J.

budući da je potrebna formalizirana europska platforma u okviru postojećih struktura, koja zasad postoji na neslužbenoj razini, kojom bi se centraliziralo prikupljanje informacija koje su trenutačno raspršene među 28 država članica te s pomoću koje bi države članice mogle pružati informacije o svojim razinama uključenosti i napretka u pogledu borbe protiv financiranja terorizma; budući da bi ta razmjena informacija trebala biti proaktivna;

K.

budući da je više međunarodnih neprofitnih organizacija, dobrotvornih organizacija, drugih zaklada, mreža i privatnih donatora, koji su tvrdili ili tvrde da imaju društvene ili kulturne ciljeve, postavilo temelje za financiranje ISIS-a/Daiša, Al-Qaide i ostalih džihadističkih organizacija te služe kao pokriće za zlouporabu; budući da je stoga od presudne važnosti nadzirati i prikupljati obavještajne podatke o tim organizacijama, njihovim osnivačima, aktivnostima i vezama s akterima u EU-u, koje su često vrlo rasprostranjene; budući da je potrebno blokirati njihovu potporu širenju džihadističkog radikalizmima u Africi, Bliskom istoku, Aziji i Europi; budući da je to širenje na granicama EU-a te u našim susjednim i partnerskim zemljama osobito alarmatno; budući da je za borbu protiv globalnog terorizma ključno da Vijeće za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva (GCC) i njegove države članice u cijelosti provedu preporuke FATF-a u tim područjima;

L.

budući da je globalna mreža za prikupljanje sredstava za Al-Qaidu izgrađena na temelju donacija dobrotvornim i nevladinim organizacijama, koje s donatorima komuniciraju preko društvenih mreža i internetskih foruma; budući da su se ti korisnički računi upotrebljavali za traženje donacija za džihad; budući da su terorističke organizacije posljednjih godina razvile nekoliko aplikacija za pametne telefone kako bi ostvarile što veći doseg i potaknule donacije pristaša, a većina njih nalazi se u zemljama Perzijskog zaljeva;

M.

budući da su mikrodržave i države sa slabim rezultatima u pogledu vladavine prava posebno ranjive i da im prijeti opasnost da postanu žarišne točke za financiranje terorizma;

N.

budući se prema obavještajnim podacima čini da institucije i pojedinci u regiji Perzijskog zaljeva pružaju financijsku i logističku potporu ISIS-u/Daišu i drugim radikalnim skupinama; budući da se bez te potpore mnoge terorističke skupine ne bi mogle same financirati;

O.

budući da su ISIS/Daiš i Al-Qaida postali financijski neovisni; budući da ISIS/Daiš i Al-Qaida pokušavaju preusmjeriti svoj novac u Siriju i Irak izvozom nafte, ulaganjem u poduzeća te preko dostavljača novca i profesionalnih dobavljača kao i nezakonitim prijenosom sredstava, novca i profesionalnih usluga; budući da ISIS/Daiš i Al-Qaida koriste kupovinu poduzeća i različitih oblika imovine za pranje novca stečenog kriminalnim aktivnostima; budući da ISIS/Daiš i Al-Qaida također peru novac stečen prodajom ukradenih antikviteta te krijumčarenih umjetnina i artefakata u inozemstvu, uključujući na tržištima u državama članicama; budući da su, među ostalim, nezakonita trgovina robom, oružjem, naftom, drogom, cigaretama i kulturnim predmetima te trgovina ljudima, ropstvo, iskorištavanje djece, reketarenje i iznuda postali načini na koji terorističke skupine prikupljaju financijska sredstva; budući da sve veća povezanost organiziranog kriminala i terorističkih skupna predstavlja rastuću sigurnosnu prijetnju za Uniju; budući da bi spomenuti izvori mogli omogućiti ISIS-u/Daišu i Al-Qaidi da nastave financirati buduća zločinačka djela i nakon što izgube teritorije u Siriji i Iraku;

P.

budući da je međunarodna zabrana otkupnine uvedena zahvaljujući nizu međunarodnih obveza koje se temelje na rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i nacionalnim zakonima; budući da zabrani UN-a u praksi nedostaje podrška ključnih potpisnika kojima je prioritet hitno spašavanje života, a ne ispunjenje obveze borbe protiv terorizma, čime omogućuju financiranje terorističkih organizacija;

1.

upućuje sljedeće preporuke Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

(a)

poziva države članice i Komisiju da ukidanje izvora financiranja terorističkih mreža počnu smatrati ključnim prioritetom jer je to učinkovit instrument za sprječavanje učinkovitosti tih mreža; smatra da su preventivne strategije utemeljene na razmjeni najboljih praksi i sumnjivih i relevantnih informacija među obavještajnim službama ključne u borbi protiv financiranja terorizma i općenito protiv terorističkih napada; stoga poziva obavještajne službe država članica da poboljšaju koordinaciju i suradnju osnivanjem stalne europske antiterorističke obavještajne platforme, unutar okvira postojećih struktura (npr. Europol) kako bi se izbjeglo stvaranje još jedne agencije, u cilju proaktivne razmjene informacija o financijskoj potpori terorističkih mreža; smatra da bi se takvom platformom uspostavila zajednička baza podataka koja sadrži podatke o fizičkim i pravnim osobama te sumnjivim aktivnostima; naglašava da bi se visokovrijedni podaci neke nacionalne sigurnosne službe trebali prenijeti odmah nakon evidentiranja u središnjem sustavu te da bi trebalo biti dozvoljeno da ti podaci sadrže informacije o državljanima trećih zemalja, posebno uzimajući u obzir moguće učinke na temelja prava te posebice pravo na zaštitu osobnih podataka i načelo ograničenja svrhe; ističe da spomenuta baza podataka, među ostalim, treba obuhvaćati i banke, financijske institucije te europske i izvaneuropske poslovne subjekte, kao i treće zemlje čije je djelovanje u borbi protiv financiranja terorizma nedovoljno; poziva Komisiju da čim prije sastavi takav popis na osnovi vlastitih kriterija i analize u skladu s Direktivom (EU) 2015/849; ponavlja da osobe odgovorne za izravno ili neizravno izvršenje, organizaciju i podržavanje terorističkih činova moraju odgovarati za svoje postupke;

(b)

poziva europske zemlje, države članice EU-a i treće zemlje, da financiraju programe kojima se potiče razmjena dobrih praksi među njihovim obavještajnim službama, uključujući o istragama i analizi metoda koje teroristi i terorističke organizacije primjenjuju radi prikupljanja i prenošenja sredstava u terorističke svrhe; preporučuje uvođenje tromjesečnih procjena javne prijetnje kojima se kombiniraju obavještajni podaci i informacije koje je prikupio Europol i Centar EU-a za analizu obavještajnih podataka (INTCEN); poziva države članice da obavještajnim službama osiguraju dovoljno financijskih sredstava i osoblja;

(c)

naglašava, kao što je to učinila i Stručna skupina za financijsko djelovanje, koja je izradila strategiju za borbu protiv financiranja terorizma, da je iznimno važno poboljšati i ubrzati razmjenu informacija unutar financijsko-obavještajnih jedinica, između financijsko-obavještajnih jedinica i sigurnosnih službi te između policijskih i obavještajnih službi unutar njihovih jurisdikcija, među različitim jurisdikcijama, kao i u privatnom sektoru, osobito bankovnom;

(d)

pozdravlja suradnju GCC-a s FATF-om; poziva Komisiju i ESVD da aktivno potaknu partnere EU-a, osobito GCC i njegove države članice, da u cijelosti provedu preporuke FATF-a u pogledu otklanjanja nedostataka u područjima sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma te da pruže tehničku pomoć za ostvarivanje napretka u tim područjima;

(e)

poziva Visoku predstavnicu da pruži potporu naporima FATF-a i da pruži prednost suzbijanju financiranja terorizma, osobito identificiranju država članica UN-a sa strateškim nedostacima u pogledu sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma te suradnji s njima;

(f)

poziva na jačanje suradnje između Europola i ključnih strateških partnera EU-a koji imaju ključnu ulogu u borbi protiv terorizma u cijelom svijetu; smatra da bi bliža suradnja omogućila bolje sprječavanje, otkrivanje i pružanje odgovora u pogledu centara za financiranje terorizma; poziva države članice da bolje iskoriste neslužbenu mrežu europskih financijsko-obavještajnih jedinica (FIU.net), na temelju rada Europola, provođenjem Pete direktive o sprečavanju pranja novca i usvajanjem regulatornih mjera za rješavanje ostalih pitanja koja proizlaze iz različitih statusa i ovlasti financijsko-obavještajnih jedinica, osobito radi olakšavanja koordinacije i razmjene informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama te među tim jedinicama i policije u cilju razmjene tih informacija s europskom antiterorističkom obavještajnom platformom;

(g)

podsjeća da su od iznimne važnosti ojačani politički dijalog, povećana financijska pomoć i potpora za izgradnju protuterorističkog kapaciteta partnera EU-a koji su najizloženiji u borbi protiv terorizma;

(h)

poziva države članice EU-a da u većoj mjeri prate sumnjive organizacije koje se bave takvim aktivnostima, što uključuje nezakonitu trgovinu, krijumčarenje, krivotvorenje i prijevarne prakse s pomoću osnivanja zajedničkih istražnih timova s Europolom i da policijskim službama olakšaju pristup sumnjivim transakcijama, vodeći računa o načelu proporcionalnosti i pravu na privatnost; poziva države članice da u tu svrhu pruže više obuke i povećaju specijalizaciju istražitelja; poziva Komisiju da pruži potporu i prikladna sredstva za razvoj programa osposobljavanja namijenjenih policijskim službama i pravosudnim tijelima u državama članicama;

(i)

poziva države članice i Komisiju da pruže godišnje izvješće o postignutom napretku i poduzetim mjerama u pogledu borbe protiv financiranja terorizma te osobito napora uloženih u onemogućavanje financiranja ISIS-a/Daiša i Al-Qaide; podsjeća da pojedine države članice ulažu više napora od drugih u borbu protiv financiranja terorizma te bi stoga najbolje rješenje bilo povećati razmjenu informacija, osobito onih koje se odnose na učinkovitost već uspostavljenih mjera;

(j)

pozdravlja prijedlog Komisije da se uspostavi registar bankovnih računa i da se financijsko-obavještajnim jedinicama i drugim nadležnim tijelima uključenim u suzbijanje pranja novca i financiranje terorizma olakša pristup tim registrima; napominje da će Komisija uskoro predložiti inicijativu da se policijskim službama omogući veći pristup registrima; ističe da je pri razmjeni informacija o bankovnim računima potrebno poštovati pravila o policijskoj i pravosudnoj suradnji, a posebno u kontekstu kaznenih postupaka; u tom pogledu poziva države članice koje to još nisu učinile da čim prije u svoje nacionalno zakonodavstvo prenesu Direktivu 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima;

(k)

poziva države članice da poduzmu potrebne zakonodavne mjere kako bi se zajamčilo da banke pomno prate debitne kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima i tako osigurale da se sredstva na njih prenose isključivo bankovnim prijenosima i s računa koji je moguće identificirati; naglašava važnost lanca pripisivanja kojime se obavještajnim službama omogućuje da utvrde kada postoji ozbiljan rizik da se neka transakcija upotrebi za terorizam ili neko drugo ozbiljno kazneno djelo; nadalje poziva države članice da donesu potrebne odredbe kojima bi svim osobama koje se nalaze na njihovu državnom području bilo u potpunosti omogućeno otvaranje bankovnog računa;

(l)

naglašava potrebu za ukidanjem svih vrsta poreznih oaza koje omogućavaju pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza, koji mogu imati ulogu u financiranju terorističkih mreža; u tom kontekstu poziva države članice da se bore protiv utaje poreza te potiče Komisiju da predloži i provede mjere za pomno praćenje financijskih tokova i poreznih oaza;

(m)

prima na znanje uspješnu suradnju sa SAD-om i ostalim partnerima te korisnost informacija dobivenih zahvaljujući sporazumu između EU-a i SAD-a o razmjeni informacija iz Programa SAD-a za praćenje financiranja terorizma; poziva Komisiju da predloži da se za to područje uvede samostalan europski sustav kojim bi se dopunio sadašnji okvir i ispravili postojeći propusti, osobito kad je riječ o jedinstvenom području plaćanja u eurima, kako bi se postigla ravnoteža između sigurnosti i individualnih sloboda; podsjeća da bi se na taj unutareuropski sustav primjenjivali europski standardi o privatnosti podataka;

(n)

poziva Visoku predstavnicu i države članice da u suradnji s koordinatorom EU-a za borbu protiv terorizma izrade popis osoba i tijela koji djeluju u režimima s niskom razinom transparentnosti i visokim stopama sumnjivih financijskih aktivnosti ako postoje dokazi da relevantna tijela nisu poduzela potrebne radnje, osobito ako su povezana s džihadističkim radikalizmom; poziva Visoku predstavnicu i države članice da pri određivanju svojeg odnosa s nekom državom uzmu u obzir njezinu uključenost u financiranje terorizma;

(o)

poziva Vijeće EU-a da osnaži uvođenje selektivnih sankcija i drugih restriktivnih mjera protiv svih osoba i tijela koja na bilo koji način ISIS-u/Daišu, Al-Qaidi i ostalim džihadističkim skupinama stavljaju na raspolaganje gospodarske resurse; poziva na zamrzavanje sredstava i druge financijske imovine ili ekonomskih sredstava tih pojedinaca, skupina, poduzeća i subjekata (uključujući sredstva koja potječu od imovine u vlasništvu ili pod kontrolom, izravnom ili neizravnom, tih pojedinaca ili osoba koje djeluju u njihovo ime ili prema njihovim uputama); pozdravlja uspostavu odbora Vijeća sigurnosti UN-a nadležnog za nadzor primjene sankcija; napominje da su prema rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2253 (2015) sve države članice obvezne brzo djelovati kada je riječ o blokiranju sredstava i financijske imovine ISIS-a/Daiša, Al Qaide i povezanih pojedinaca, skupina, poduzeća i subjekata; poziva Visoku predstavnicu da pruži potporu pozivu koji je Vijeće sigurnosti UN-a uputilo državama članicama UN-a da snažno i odlučno djeluju kako bi pojedincima i subjektima uvrštenima na popis sankcija za ISIS/Daiš i Al Qaidu ukinule dotok sredstava te ostale financijske imovine i gospodarskih resursa;

(p)

poziva države članice EU-a da uvedu sustav nadzora i kliringa kako bi zajamčile da vjerske i obrazovne ustanove, institucije, centri, dobrotvorne organizacije, kulturne udruge ili slična tijela za koja se sumnja da su povezana s terorističkim skupinama, detaljno izvještavaju o izvoru i raspodjeli svojih sredstava, kako izvan tako i unutar EU-a, te poziva da se sve transakcije onih koji šalju sredstva evidentiraju u središnjoj bazi podataka uspostavljenoj uz sva odgovarajuća jamstva; traži da se, kada je riječ o dobrotvornim organizacijama, uvede obvezna prethodna kontrola podrijetla novca i njegova odredišta, ako postoji osnovana sumnja na povezanost s terorizmom, kako bi se izbjegla raspodjela sredstava u terorističke svrhe, bilo iz zle namjere ili nemara; zahtijeva da se sve mjere provode u okviru posebnih programa protiv islamofobije kako bi se spriječio porast zločina iz mržnje i napadi na muslimane kao i svaki rasistički i ksenofobni napad na temelju religije ili etničke pripadnosti;

(q)

poziva države članice da pruže bolji nadzor i reguliraju tradicionalne načine prijenosa novca (kao što su, među ostalim, hawala ili kineski sustav fei ch’ien) ili neslužbene sustave za prijenos vrijednosti, osobito u okviru trenutačnog postupka usvajanja uredbe o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije (2016/0413(COD)) uvođenjem obveze prema kojoj agenti koji izvršavaju takve transakcije moraju relevantnim tijelima prijaviti svaku operaciju koja se izvrši korištenjem tog sustava, ističući i priopćujući pritom skupinama zahvaćenima tim mjerama da cilj nije progon tradicionalnih obiteljskih prijenosa sredstava, nego nezakonite trgovine koja uključuje organizirani kriminal, terorizam ili ilegalnu industrijsku/komercijalnu zaradu; imajući navedeno u vidu, poziva na sljedeće:

i.

svi posrednici i/ili osobe koje sudjeluju u spomenutoj aktivnosti (nadzornici ili akteri promjene, posrednici i pregovarači, koordinatori, osobe koje prikupljaju ili prenose sredstva) trebaju se registrirati pri nadležnim nacionalnim tijelima;

ii.

sve transakcije se trebaju prijaviti i dokumentirati na način kojim se olakšava prijenos informacija kada se on zatraži;

iii.

valja uvesti odvraćajuće kazne za posrednike i/ili osobe koje sudjeluju u neprijavljenim aktivnostima;

(r)

poziva Komisiju da predloži zakonodavne odredbe za bolji nadzor svih elektroničkih financijskih transakcija i poduzeća koja izdaju virtualnu valutu, uključujući posrednike, radi sprječavanja prijenosa sredstava korisnicima koji nisu u potpunosti identificirani, kao što može biti slučaj s korisnicima javnih mreža ili anonimnih internetskih preglednika; u tom pogledu naglašava da se razmjena kriptovaluta za gotovinu i obrnuto treba obvezno odvijati preko bankovnog računa koji je moguće identificirati; poziva Komisiju da provede procjenu posljedica koje aktivnosti povezane s internetskim igrama, virtualne valute, kriptovalute, tehnologija lanca blokova i financijske tehnologije imaju na financiranje terorizma; nadalje poziva Komisiju da razmotri moguće mjere, uključujući zakonodavne, za stvaranje regulatornog okvira za te aktivnosti kako bi se ograničili alati za financiranje terorizma;

(s)

poziva Komisiju i države članice da poboljšaju svoje praćenje u pogledu regulacije i kontrole nedopuštene trgovine zlatom, dragim kamenjem i plemenitim metalima kako se ta roba ne bi upotrebljavala za financiranje terorističkih aktivnosti; poziva na uspostavu kriterija koje su dogovorile i koje primjenjuju države članice; poziva Komisiju i države članice da zabrane i sankcioniraju sav komercijalni promet (izvoz i uvoz) s područjem koje kontroliraju džihadisti, uz iznimku humanitarne pomoći koja je potrebna podjarmljenom stanovništvu; poziva na progon i sankcioniranje nepromišljenosti i zle namjere svih osoba (fizičkih ili pravnih) koje sudjeluju u navedenom trgovanju u bilo kojem njegovu obliku (kupnji, prodaji, distribuciji, posredovanju ili nečem drugom); prima na znanje posebne rizike financiranja terorizma s pomoću usluga za prijenos novca ili vrijednosti; poziva države članice da razviju bolje partnerstvo i suradnju između agenata za usluge za prijenosa novca ili vrijednosti i europskih sigurnosnih službi te da izdaju smjernice za utvrđivanje i otklanjanje bilo kojih prepreka koje sprječavaju razmjenu informacija o sumnjivim prijenosima novca;

(t)

pozdravlja Prijedlog uredbe o uvozu kulturnih dobara i naglašava njezinu važnost za suzbijanje nezakonitog uvoza tih dobara radi financiranja terorizma; poziva Komisiju da uvede certifikat sljedivosti za umjetnine i antikvitete koji uđu na tržište EU-a, posebno za predmete koji dolaze s teritorija ili područja koje kontroliraju bilo koji naoružani nedržavni subjekti, kao i organizacije, skupine i pojedinci uvršteni na teroristički popis EU-a; poziva Komisiju da pojača suradnju s međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, UNESCO, Interpol, Svjetska carinska organizacija i Međunarodno vijeće muzeja kako bi se intenzivirala borba protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima koja se koristi za financiranje terorizma; poziva države članice na osnivanje policijskih jedinica specijaliziranih za promet kulturnim dobrima te da zajamče njihovu usklađenost među državama članicama; poziva države članice da uvedu obvezu u skladu s kojom poduzeća koja trguju umjetninama moraju prijaviti sve sumnjive transakcije te da vlasnicima poduzeća koja se bave trgovinom umjetnina i antikviteta i koji su upleteni u trgovinu takvom robom nametnu učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije, uključujući, po potrebi, kaznene sankcije, za financiranje terorizma iz nemara; poziva Komisiju da ojača potporu naporima trećih zemalja, osobito susjednih zemalja, da suzbiju kriminal i krijumčarenje kao izvor financiranja terorizma;

(u)

poziva Komisiju da predloži mjere za povećanje transparentnosti podrijetla, prijevoza i posredovanja u pogledu sirovina, osobito petrokemikalija, radi osnaživanja sljedivosti i zaustavljanja nenamjernog financiranja terorističkih organizacija;

(v)

poziva Komisiju da razmotri mogućnost reforme relevantnih uredbi i direktiva kako bi financijska tijela bila primorana zatražiti informacije o razlogu izvršenja sumnjivih transakcija niskih i viših iznosa u cilju nadzora nad isplatama otkupnina terorističkim organizacijama; poziva države članice da poduzmu preventivne mjere namijenjene gospodarskim subjektima u rizičnim područjima kako bi im pomogle u obavljanju njihovih djelatnosti;

(w)

poziva ESVD da imenuje specijalista za financijsko obavještavanje u novoj misiji ZSOP-a u Iraku kako bi se iračkoj vladi pomoglo da spriječi da se imovina ISIS-a/Daiša i Al Qaide iznese iz zemlje te da pruži pomoć iračkim vlastima u razvoju programa borbe protiv pranja novca;

(x)

poziva Komisiju i države članice da kroz dijalog o borbi protiv terorizma s trećim državama partnerima svoje napore usmjere na policijsku i pravosudnu suradnju te na razmjenu podataka i dobrih praksi kako bi se na svjetskoj razini ojačala usklađenost u borbi protiv financiranja terorizma;

(y)

pozdravlja uspostavu mreže protuterorističkih stručnjaka u okviru izaslanstava EU-a; poziva na osnaživanje te mreže i na njezino širenje na više regija te osobito na Rog Afrike i Jugoistočnu Aziju; ističe važnost uključivanja protuterorističkih ciljeva u mandate misija i operacija EU-a u okviru ZSOP-a, posebno u Libiji, Sahelu, Rogu Afrike i na Bliskom istoku; poziva ESVD da imenuje specijalista za financijsko obavještavanje u misijama ZSOP-a u zemljama u kojima bi mogla postojati teroristička utočišta i u regiji Sahela te da na učinkovit način uspostavi blisku suradnju s lokalnim vladama u dotičnim područjima;

(z)

poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoje djelovanje kako bi potaknule treće države partnere da potpišu i ratificiraju Međunarodnu konvenciju o suzbijanju financiranja terorizma iz 1999. u kojoj su utvrđena određena načela i orme za iskorjenjivanje financiranja terorizma te da ih učinkovito provode;

(aa)

naglašava da su rješavanje i ublažavanje socioekonomskih nedaća, poticanje održivih država i osiguranje poštovanja ljudskih prava ključni za smanjenje područja za jačanje ISIS-a/Daiša, Al Qaide i ostalih džihadističkih skupina, uključujući u pogledu njihova kapaciteta za financijsku autonomiju;

(ab)

poziva Visoku predstavnicu i ESVD da povećaju suradnju sa zemljama u kojima se nalaze sredstva od prometa drogom, trgovine ljudima ili trgovine robom te zemljama iz kojih potječu ilegalne cigarete, u cilju zaplijene tih sredstava;

(ac)

potiče Visoku predstavnicu i ESVD da predvode inicijative na međunarodnim forumima radi poboljšanja transparentnosti korporativnog vlasništva, osobito s pomoću stvaranja javnog registra pravnih subjekata, uključujući poduzeća, trustove i zaklade, te središnjeg registra bankovnih računa, financijskih instrumenata, nekretnina, ugovora o životnom osiguranju i ostale relevantne imovine koja bi se mogla zloupotrijebiti za pranje novca i financiranje terorizma;

(ad)

poziva Vijeće i Komisiju da uspostave i provedu godišnji referentni mehanizam izvješćivanja Parlamenta o mjerama koje su države članice i Komisija poduzele protiv financiranja terorizma;

(ae)

potiče Visoku predstavnicu i ESVD da pruže potporu nacionalnim naporima naših inozemnih partnera u suzbijanju financijskih tokova od privatnih pojedinaca prema organizacijama za koje se utvrdi da pružaju pomoć i resurse teroristima;

(af)

potiče države članice da brzo usvoje prijedloge Europske komisije o reformi PDV-a kako bi se spriječilo kriminalne organizacije da iskorištavaju nedostatke europskog sustava PDV-a radi financiranja terorizma i ostalih kriminalnih aktivnosti;

(ag)

pozdravlja Prijedlog uredbe Komisije o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje;

(ah)

potvrđuje stajalište da borba protiv ISIS-a/Daiša, Al Qaide i ostalih džihadističkih skupina, kao i njihov financijski, vojni ili ideološki poraz, mora ostati u samom vrhu prioriteta u području sigurnosti i obrane; poziva ESVD da iskoristi svoju diplomatsku suradnju s regionalnim državama kako bi naglasio taj zajednički interes za EU i regionalne aktere;

2.

nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te državama članicama.

(1)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0422.

(2)  SL C 346, 21.9.2016., str. 55.

(3)  SL L 169, 8.7.2003., str. 6.

(4)  SL L 141, 5.6.2015., str. 73.

(5)  SL L 132, 29.5.2015., str. 1.

(6)  SL L 88, 31.3.2017., str. 6.

(7)  SL L 119, 4.5.2016., str. 89.

(8)  http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-3441_en.htm;https://www.euractiv.com/section/economy-jobs/news/eu-targets-terror-financing-with-vat-fraud-crackdown/


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/58


P8_TA(2018)0060

Prioriteti EU-a za 62. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena

Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 1. ožujka 2018. o prioritetima EU-a za 62. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena (2017/2194(INI))

(2019/C 129/08)

Europski parlament,

uzimajući u obzir 62. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena te njezinu glavnu temu pod nazivom „Izazovi i prilike za postizanje rodne ravnopravnosti i jačanje položaja žena i djevojčica u ruralnim područjima” i ponovljenu temu pod nazivom „Sudjelovanje žena u medijima i njihov pristup medijima te utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao alata za poboljšanje statusa žena i osnaživanje njihova položaja”,

uzimajući u obzir Četvrtu svjetsku konferenciju o ženama koja se održala u rujnu 1995. u Pekingu, Deklaraciju i Platformu za djelovanje za jačanje položaja žena koja je usvojena u Pekingu te kasnije zaključne dokumente koji su proizišli iz posebnih sjednica UN-a, Peking + 5, Peking + 10, Peking + 15 i Peking + 20, o novim radnjama i inicijativama za provedbu Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje koje su usvojene 9. lipnja 2000., 11. ožujka 2005., 2. ožujka 2010. i 9. ožujka 2015.,

uzimajući u obzir članak 157. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u EU-u (1),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2016. o situaciji u kojoj se nalaze žene izbjeglice i tražiteljice azila u EU-u (2),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o promicanju ravnopravnosti spolova u istraživanjima o mentalnom zdravlju i kliničkim istraživanjima (3),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima (4),

uzimajući u obzir Rezoluciju UN-a naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”, usvojenu na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju održanom 25. rujna 2015. u New Yorku,

uzimajući u obzir Direktivu 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (5),

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979.,

uzimajući u obzir Opću preporuku br. 34 (2016) Odbora za uklanjanje diskriminacije žena o pravima žena u ruralnim područjima,

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) i svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. (6) o pristupanju EU-a toj Konvenciji,

uzimajući u obzir Pariški sporazum od 12. prosinca 2015.,

uzimajući u obzir članak 113. Poslovnika,

uzimajući u obzir preporuku Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0022/2018),

A.

budući da je ravnopravnost žena i muškaraca jedno od temeljnih načela Unije, kako je priznato u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima;

B.

budući da je peti UN-ov cilj održivog razvoja postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke u cijelom svijetu te budući da bi se radi ostvarivanja napretka u pogledu svih ciljeva održivog razvoja taj cilj u potpunosti trebao uključiti u Plan održivog razvoja do 2030.; budući da se u sklopu ciljeva održivog razvoja nastoji, među ostalim, „udvostručiti poljoprivrednu produktivnost i prihode malih proizvođača hrane, a posebno žena”;

C.

budući da Unija i njezine države članice moraju biti predvodnice u jačanju položaja žena i djevojčica te je njihova obveza raditi na postizanju potpune rodne ravnopravnosti unutar Unije i promicati taj cilj u sklopu svih vanjskih odnosa;

D.

budući da su se društvene i gospodarske okolnosti i životni uvjeti znatno promijenili tijekom posljednjih desetljeća te da se uvelike razlikuju među zemljama;

E.

budući da nedostatak djelovanja vlade protiv rodne neravnopravnosti ugrožava aktualna i buduća postignuća u tom području; budući da je rješavanje tradicionalnih rodnih odnosa moći, stereotipa i uvjerenja ključno za osiguravanje jačanja položaja žena i iskorjenjivanje siromaštva;

F.

budući da do diskriminacije koju žene doživljavaju dolazi i u ruralnim područjima; budući da većina žena u svijetu živi u ruralnim područjima te su one stoga više izložene višestrukim oblicima diskriminacije na temelju dobi, klase, etničke pripadnosti, rase, invaliditeta ili rodnog identiteta;

G.

budući da sudjelovanje žena u tržištu rada u ruralnim područjima uključuje širok spektar radnih mjesta koja nadilaze tradicionalnu poljoprivredu;

H.

budući da je rad žena u ruralnim područjima često plaćen manje od rada muškaraca kad je riječ o istom poslu, da često nije formalno priznat, kao što je primjerice slučaj s neplaćenim pružanjem skrbi, i da se ne očituje u broju žena vlasnica poljoprivrednih gospodarstava; budući da su žene ipak ključni akteri u ostvarivanju gospodarskih, ekoloških i socijalnih promjena potrebnih za postizanje održivog razvoja;

I.

budući da su žene u ruralnim područjima često pružateljice primarne skrbi u svojim obiteljima i zajednicama, da se suočavaju s brojim poteškoćama u pristupu skrbi za djecu i starije članove obitelji, što dovodi do toga da one snose nerazmjeran teret i otežava njihovu integraciju na tržište rada; budući da je pružanje kvalitetnih usluga skrbi od ključne važnosti za žene i promiče ravnotežu između poslovnog i privatnog života;

J.

budući da se žene u ruralnim područjima suočavaju s brojnim preprekama u pristupu odgovarajućim javnim uslugama zdravstvene skrbi zbog ograničene mobilnosti i nedostatka pristupa prijevozu ili sredstvima kojima bi si mogle osigurati prijevoz (primjerice, mobilnom telefonu); budući da su potrebne sveobuhvatne usluge zdravstvene skrbi kojima će se osigurati fizičko, psihičko i emocionalno zdravlje žena u ruralnim područjima (primjerice, kako bi se pružio odgovor na rodno uvjetovano nasilje); budući da je pristup pravu na spolno i reproduktivno zdravlje i obrazovanje ograničen u ruralnim područjima;

K.

budući da je zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima, uz poseban naglasak na područja s prirodnim ograničenjima, ključno za društvo u cjelini, s obzirom na to da o tome ovise zaštita okoliša i očuvanje krajolika;

L.

budući da postoji izravna veza između rodne neravnopravnosti i degradacije okoliša;

M.

budući da klimatske promjene i njezine posljedice posebno i nerazmjerno negativno utječu na žene i djevojčice u ruralnim područjima; budući da su žene u ruralnim područjima među ostalim i snažne nositeljice promjena u smjeru održivije i ekološki prihvatljivije poljoprivrede te da mogu imati važnu ulogu u otvaranju „zelenih” radnih mjesta; budući da je ženama poljoprivrednicama ključno osigurati pristup zemljištu i drugim proizvodnim resursima u cilju postizanja rodne ravnopravnosti, sigurnosti opskrbe hranom i učinkovitih klimatskih politika;

N.

budući da mlade žene u ruralnim područjima i dalje pate od nejednakosti i višestrukih oblika diskriminacije; budući da je nužno poduzeti mjere za promicanje učinkovite ravnopravnosti muškaraca i žena kako bi se osigurao veći broj mogućnosti u pogledu zaposlenja, uključujući samozaposlenje i zaposlenje u sektoru znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), što bi im omogućilo da ostanu u ruralnim sredinama kako bi se time osigurala generacijska obnova i opstanak poljoprivrednog sektora i ruralnih područja;

O.

budući da je poljoprivredni sektor u kojemu žene imaju važnu ulogu ključan za vitalnost ruralnih područja te potiče generacijsku obnovu, socijalnu koheziju i gospodarski rast; budući da bi poljoprivreda trebala osigurati sigurnu, hranjivu i zdravu hranu; budući da bi poljoprivredni sektor trebao doprinositi i diversifikaciji krajolika, ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju biološke raznolikosti i kulturne baštine;

P.

budući da prehrana ima značajnu ulogu u razvoju i dobrobiti djevojčica; budući da loša prehrana dovodi do tjelesnih i mentalnih problema, kao što su zaostajanje u razvoju, neplodnost, letargija, umor i loša koncentracija, čime se smanjuje gospodarski potencijal žena i utječe na dobrobit šire obitelji i zajednice;

Q.

budući da je nužno da žene iz ruralnih područja sudjeluju u tijelima koja donose odluke u javnom sektoru; budući da je za postizanje ravnopravnosti neophodna uravnotežena zastupljenost;

R.

budući da su muškarci i žene, kad je riječ o prevenciji rizika na radnom mjestu, izloženi različitim čimbenicima; budući da se, na primjer, u izračunima o štetnim učincima kemikalija često za primjer uzima tjelesna građa muškaraca, koji obično imaju više mišićne mase, a katkad se ne vodi računa ni o posebnim preporukama za trudnice ili dojilje; budući da je stoga potrebno u obzir uzeti različite čimbenike pri donošenju mjera za jamčenje zdravlja žena u poljoprivredi;

S.

budući da diskriminacija utječe i na žene u medijskom sektoru; budući da mediji imaju ključnu ulogu za cijelo društvo te da je stoga poželjno da žene budu ravnomjerno uključene u stvaranje medijskog sadržaja i donošenje odluka u medijskim organizacijama s obzirom na to da čine najmanje 50 % društva;

T.

budući da medijski sektor ima ključnu ulogu u promicanju jednakosti žena i muškaraca jer mediji ne samo da odražavaju, nego ujedno stvaraju obrasce i norme ponašanja, čime znatno oblikuju javno mnijenje i kulturu;

U.

budući da medijsko izvješćivanje doprinosi širokom razumijevanju složenosti situacije žena i muškaraca u svim dijelovima društva;

V.

budući da sukobi nerazmjerno utječu na žene i djecu koji čine najveći udio izbjeglica ili u kampovima ili u izbjeglištvu u potrazi za sigurnošću;

W.

budući da u mnogim društvima žene nemaju jednako pravo na zemljište i imovinu putem pravnih sredstava te da se tako pogoršava siromaštvo i ograničava gospodarski razvoj žena;

X.

budući da se transrodne žene suočavaju s nerazmjernom diskriminacijom na temelju rodnog identiteta;

Y.

budući da je snažnija potpora spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima preduvjet za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena;

Z.

budući da društvene norme u pogledu uloga žena i muškaraca dovode žene u situaciju veće ranjivosti, osobito u vezi s njihovim spolnim i reproduktivnim zdravljem i u svjetlu štetnih praksi kao što su genitalno sakaćenje žena te dječji, rani i prisilni brakovi;

1.   

preporučuje Vijeću:

Opći uvjeti za jačanje položaja žena i djevojčica

(a)

da ponovno potvrdi svoju nepokolebljivu predanost Pekinškoj platformi za djelovanje;

(b)

na pružanje podrške majkama poduzetnicama u ruralnim područjima jer se one suočavaju s posebnim izazovima; ističe da se poticanjem poduzetništva među tim ženama ne pruža samo primjer uspješne ravnoteže između privatnog i poslovnog života, već i pridonosi poticanju novih poslovnih prilika, boljoj kvaliteti života u ruralnim područjima te potiče druge žene da provedu vlastite projekte;

(c)

da stane na kraj svim oblicima diskriminacije žena i djevojčica u cijelom svijetu i da se zauzme za suzbijanje svih oblika nasilja koji predstavljaju teška kršenja njihovih temeljnih prava, a koja su izravna posljedica te diskriminacije;

(d)

da angažira sve vlade i da od njih traži da izrade programe namijenjene iskorjenjivanju spolnog i rodno uvjetovanog nasilja i štetnih praksi kao što su dječji, rani i prisilni brakovi te genitalno sakaćenje žena i trgovanje ljudima;

(e)

da pozove države članice da se suprotstave rodnim stereotipima i ulažu u pristup žena i djevojčica prilagođenom obrazovanju, cjeloživotnom učenju i strukovnom osposobljavanju, osobito u ruralnim područjima, posebice u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te poduzetništvu i inovacijama, s obzirom na to da su ta područja važan alat za postizanje ciljeva održivog razvoja, te da promiču ravnopravnost u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, turizmu i drugim industrijama u ruralnim područjima;

(f)

da osmisli politike za iskorjenjivanje siromaštva i jamčenje primjerenog životnog standarda za društveno ugrožene skupine, uključujući žene i djevojčice, posebice s pomoću sustava socijalne zaštite;

(g)

da potiče mjere za informiranje i tehničku pomoć te međusobnu razmjenu najboljih praksi između država članica u vezi s dodjelom profesionalnog statusa za bračne partnere koji pomažu u poljoprivrednom sektoru kako bi im se omogućilo ostvarivanje individualnih prava, posebice rodiljnog dopusta, zdravstvene zaštite u slučaju nesreće na radu, pristupa osposobljavanju i mirovinskih prava;

(h)

da otkloni razliku između muškaraca i žena u plaćama, životnim prihodima (zaradi) i mirovinama;

(i)

da pozove države članice te regionalna i lokalna tijela da zajamče univerzalni pristup primjerenoj skrbi za djecu i starije osobe u ruralnim područjima;

(j)

da pozove države članice te regionalna i lokalna tijela da osiguraju povoljne i visokokvalitetne objekte te javne i privatne usluge za svakodnevni život, osobito u ruralnim područjima i s posebnim naglaskom na područja zdravlja, obrazovanja i skrbi; napominje da bi to obuhvaćalo infrastrukturu za skrb o djeci u ruralnim područjima, zdravstvene usluge, obrazovne ustanove, domove za starije i uzdržavane osobe, usluge zamjene u slučaju bolesti i rodiljnog dopusta te kulturne usluge;

(k)

da zajamči uključivanje rodne perspektive kao alata za integraciju načela ravnopravnosti žena i muškaraca i borbu protiv diskriminacije u sve politike i programe uz pomoć odgovarajućih financijskih i ljudskih resursa;

(l)

da mobilizira resurse potrebne za postizanje ravnopravnosti uključivanjem rodne perspektive u sve politike i djelovanja, uključujući izradu proračuna kojom se uzima u obzir načelo ravnopravnosti spolova kao alata za integraciju načela ravnopravnosti žena i muškaraca i borbu protiv diskriminacije;

(m)

da zajamči puno sudjelovanje Parlamenta i njegova Odbora za prava žena i jednakost spolova u postupku donošenja odluka o stajalištu EU-a na 62. sjednici Komisije UN-a o statusu žena;

Jačanje položaja žena u ruralnim područjima

(n)

da podsjeti na to da se Konvencijom o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena uvodi obveza uklanjanja izravne i neizravne diskriminacije žena s pomoću pravnih, političkih i programskih mjera u svim područjima života i da je u njezinu članku 14. sadržana jedina međunarodna obveza koja obuhvaća posebne potrebe žena u ruralnim područjima;

(o)

da djevojčicama i ženama u ruralnim područjima osigura dostupno, pristupačno i kvalitetno formalno i neformalno obrazovanje, uključujući osposobljavanje, što bi im trebalo omogućiti da steknu nove ili razviju postojeće upravljačke, financijske, gospodarske, marketinške i poduzetničke vještine, kao i građanski odgoj, civilno i političko obrazovanje te tehnološko i održivo osposobljavanje u području poljoprivrede; da ženama osigura iste mogućnosti i slobodu izbora u pogledu karijere koju žele ostvariti;

(p)

da djevojčicama i ženama u ruralnim područjima osigura jednostavan pristup kreditima i proizvodnim resursima i da primaju potporu u vezi sa svojim poduzetničkim i inovativnim inicijativama;

(q)

da zaštiti pravo na kvalitetnu univerzalnu zdravstvenu skrb i pristup takvoj skrbi kojom se uzimaju u obzir fiziološke razlike između žena i muškaraca i koja je prilagođena potrebama žena i djevojčica u ruralnim područjima, naročito kad je riječ o spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima;

(r)

da osudi sve oblike nasilja nad ženama i osigura da žrtve koje žive u ruralnim i udaljenim područjima ne budu lišene jednakog pristupa pomoći;

(s)

da poboljša učinkovitost, transparentnost i demokratsku prirodu međunarodnih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih institucija koje podržavaju i jačaju ulogu žena u ruralnim područjima, jamčeći njihovu prisutnost s pomoću ravnopravnog sudjelovanja;

(t)

da olakša prijelaz žena u ruralnim područjima s neformalnog na formalno gospodarstvo i da prizna da žene u ruralnim područjima rade u raznovrsnim područjima te su često pokretači promjena u smjeru održive i ekološki prihvatljive poljoprivrede, sigurnosti opskrbe hranom i otvaranja „zelenih” radnih mjesta;

(u)

da planira i provede poljoprivredne politike otporne na klimatske promjene, u sklopu kojih će se voditi računa o specifičnim prijetnjama s kojima se susreću žene u ruralnim područjima, a koje su izazvane prirodnim katastrofama ili katastrofama koje je prouzročio čovjek;

(v)

da zajamči sudjelovanje žena i djevojčica u ruralnim područjima prilikom donošenja odluka u pogledu planiranja svih faza katastrofa i drugih kriza, od ranog upozorenja do pružanja pomoći, oporavka, sanacije i obnove, kao i u pogledu odgovora na njih, te da osigura njihovu zaštitu i sigurnost u slučaju katastrofa ili drugih kriza;

(w)

da poduzme potrebne mjere kako bi se ženama u ruralnim područjima zajamčio siguran, čist i zdrav okoliš;

(x)

da osigura kvalitetnu i dostupnu infrastrukturu te javne usluge ženama u ruralnim područjima te da ulaže u njihov razvoj i održavanje;

(y)

da olakša digitalni razvoj s obzirom na to da se njime može znatno pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta, pojednostavnjenjem samozapošljavanja, jačanjem konkurentnosti i razvojem turizma te stvaranjem bolje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života;

(z)

da podrži trenutačne aktivnosti i osnivanje skupina u lokalnim zajednicama koje bi se trebale redovito sastajati radi rasprave o problemima i izazovima u pogledu razvoja te poduzimanja konstruktivnih mjera;

(aa)

da pozove države članice, socijalne partnere i civilno društvo da podrže i promiču sudjelovanje žena u donošenju odluka i njihovu prisutnost u rukovodećim tijelima profesionalnih, poduzetničkih i sindikalnih udruga i organizacija u područjima ruralne politike, zdravstva, obrazovanja i poljoprivrede, kao i u upravnim i predstavničkim tijelima, s pomoću ravnopravne zastupljenosti;

(ab)

da prizna i podrži aktivnu ulogu žena u ruralnim područjima i doprinos koji one ostvaruju za gospodarstvo kao poduzetnice, voditeljice obiteljskih poduzeća te promicateljice održivog razvoja;

(ac)

da ženama u ruralnim područjima zajamči prava vlasništva, posebno nad poljoprivrednim gospodarstvima i naslijeđenim zemljištem, jer je to važan alat za njihovo ekonomsko osnaživanje i omogućavanje da u potpunosti sudjeluju u ruralnom razvoju te da od njega imaju korist;

(ad)

da ženama u ruralnim područjima zajamči pristup proizvodnim resursima, e-platformama, tržištima, objektima za plasiranje na tržište i financijskim uslugama; da potiče lokalna, regionalna i tradicionalna tržišta, uključujući i tržnice, na kojima žene obično imaju više prilika za izravno plasiranje svojih proizvoda, što dodatno jača njihov gospodarski položaj;

(ae)

da promiče zapošljavanje žena u sektoru znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), osobito na radnim mjestima koja pridonose kružnom gospodarstvu i borbi protiv klimatskih promjena;

(af)

da razvije politike zapošljavanja, usluge i programe usmjerene na rješavanje teških situacija žena u ruralnim područjima, koje često rade u neformalnom sektoru i koje mogu biti suočene s višestrukim oblicima intersekcijske diskriminacije na temelju spola, dobi, klase, vjere, etničke pripadnosti, invaliditeta ili rodnog identiteta; da omogući posebno prilagođenu pomoć i potporu njihovim potrebama i interesima;

(ag)

da uspostavi programe kojima bi se zajamčio pristup žena i njihovih obitelji univerzalnim sustavima socijalne zaštite koji imaju utjecaj na njihovu buduću situaciju u mirovini i na taj način pridonese smanjenju višestrukih razlika u mirovinama;

(ah)

da prikupi podatke raščlanjene po rodu i izradi statistike o vrijednostima, situaciji, uvjetima i potrebama žena u ruralnim područjima kako bi se omogućila izrada odgovarajućih politika; da redovito prati situaciju žena u ruralnim područjima;

(ai)

da potakne ratifikaciju i provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, među ostalim i njezina članka 6. naslovljenog „Žene s invaliditetom”; da zajamči pristupačnost proizvoda, infrastrukture i usluga;

(aj)

da pozove Komisiju, države članice i regionalne i lokalne vlasti da osiguraju dostupne i kvalitetne strukture, kao i javne i privatne usluge usmjerene na svakodnevni život u ruralnim područjima i da stvore potrebne uvjete za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života žena u ruralnim područjima, osobito osiguravanjem odgovarajućih ustanova za skrb uzdržavanih članova obitelji, dostupne medicinske pomoći i javnog prijevoza;

(ak)

da ističe da u politike EU-a o uvjetima života i rada žena koje su zaposlene kao sezonske poljoprivredne radnice treba uvesti zaštitne mjere, osobito u pogledu potrebe da im se osigura socijalna zaštita, zdravstveno osiguranje i zdravstvena skrb; da potiče tijela regionalnih, lokalnih i nacionalnih vlasti i druge institucije da zajamče temeljna ljudska prava radnicima migrantima i sezonskim radnicima te njihovim obiteljima, prije svega ženama i osobama u osjetljivim situacijama, te da potakne njihovu integraciju u lokalnu zajednicu;

Sudjelovanje žena u medijima i njihov pristup medijima te utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao alata za poboljšanje statusa žena i osnaživanje njihova položaja

(al)

da osigura pristup pouzdanoj širokopojasnoj internetskoj infrastrukturi i uslugama velike brzine; da promiče uporabu novih tehnologija u ruralnim područjima i poljoprivredi te ulaže u njih; da prizna njihove važne socijalne, psihološke i gospodarske prednosti; da ustraje u razvoju sveobuhvatnog pristupa („digitalno selo”); da promiče jednake mogućnosti u pristupu tim tehnologijama i u pogledu osposobljavanja za njihovu uporabu;

(am)

da obrati pozornost na zastupljenost i napredak žena u medijskom sektoru te na nestereotipni medijski sadržaj;

(an)

da potiče javne medijske organizacije da uspostave vlastite politike ravnopravnosti kojima se osigurava uravnotežena zastupljenost muškaraca i žena u tijelima koja donose odluke;

(ao)

da osigura da se učinkovito spriječi, uz puno poštovanje slobode govora, sve veća seksualizacija žena i djevojčica u medijima;

(ap)

da potiče medijske organizacije da spriječe postupke organizacijske kulture koja često ne pogoduje ravnoteži između privatnog i poslovnog života;

(aq)

da pronađe rješenje za razliku u plaćama između žena i muškaraca u medijskom sektoru s pomoću mjera protiv diskriminacije kojima se osigurava jednaka plaća za jednak rad žena i muškaraca;

(ar)

da poduzme sve potrebne mjere protiv nasilja nad istraživačkim novinarima, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti novinarkama, koje su često ranjivije;

2.   

nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću te, radi obavijesti, Komisiji.


(1)  SL C 316, 22.9.2017., str. 182.

(2)  SL C 50, 9.2.2018., str. 25.

(3)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0028.

(4)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0099.

(5)  SL L 180, 15.7.2010., str. 1.

(6)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0329.


II. Informacije

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Europski parlament

Četvrtak, 1. ožujka 2018.

5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/65


P8_TA(2018)0048

Uspostava posebnog odbora za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza (TAX3)

Odluka Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o osnivanju Posebnog odbora za porezni kriminal, utaju i izbjegavanje plaćanje poreza (TAX3) i njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata (2018/2574(RSO))

(2019/C 129/09)

Europski parlament,

uzimajući u obzir prijedlog odluke Konferencije predsjednika,

uzimajući u obzir svoju Odluku od 12. veljače 2015. (1) o osnivanju posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka („Posebni odbor TAXE 1”), njegovim ovlastima, sastavu i trajanju mandata,

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (2),

uzimajući u obzir svoju Odluku od 2. prosinca 2015. (3) o osnivanju posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka („Posebni odbor TAXE 2”), njegovim ovlastima, sastavu i trajanju mandata,

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (4),

uzimajući u obzir svoju Odluku od 8. lipnja 2016. (5) o osnivanju Istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza („Istražni odbor PANA”), njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata,

uzimajući u obzir svoju Preporuku od 13. prosinca 2017. Vijeću i Komisiji nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (6),

uzimajući u obzir članak 197. Poslovnika,

1.

odlučuje osnovati Posebni odbor za financijski kriminal, utaju i izbjegavanje plaćanja poreza sa sljedećim ovlastima:

(a)

da razvija i nadopunjuje rad posebnih odbora TAXE 1 i TAXE 2, uz posvećivanje posebne pozornosti učinkovitoj provedbi preporuka iz gore navedenih rezolucija od 25. studenoga 2015. i 6. srpnja 2016. od strane država članica, Komisije i/ili Vijeća te učinku tih mjera;

(b)

da razvija i nadopunjuje rad Istražnog odbora PANA, uz posvećivanje posebne pozornosti učinkovitoj provedbi preporuka iz gore navedenih preporuka od 13. prosinca 2017. od strane država članica, Komisije i/ili Vijeća te učinku tih mjera;

(c)

da nadzire napredak koji su postigle države članice u ukidanju poreznih praksi kojima se omogućuje izbjegavanje plaćanja poreza i/ili njegova utaja i koje štete ispravnom funkcioniranju jedinstvenog tržišta, kao što je izneseno u gore navedenim rezolucijama od 25. studenoga 2015. i 6. srpnja 2016. i Preporuci od 13. prosinca 2017.;

(d)

da se pozabavi načinom na koji su pravila EU-a o PDV-u zaobiđena u okviru slučaja Rajskih dokumenata i, općenitije, učinkom prijevare u području PDV-a i pravilima o administrativnoj suradnji u Uniji i da analizira politike razmjene informacija i koordinacije između država članica i mreže Eurofisc;

(e)

da doprinese raspravi o oporezivanju digitalnog gospodarstva koja je sada u tijeku;

(f)

da ocijeni nacionalne režime kojima se daju porezne povlastice (poput programa državljanstva);

(g)

da pomno prati tekući rad i doprinos Komisije i država članica u međunarodnim institucijama, uključujući Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj, skupinu G20, UN i Stručnu skupinu za financijsko djelovanje (FATF), uz istodobno poštovanje nadležnosti Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku u pogledu pitanja oporezivanja;

(h)

da pristupa dokumentima relevantnima za njegov rad te da uspostavi potrebne kontakte i održi saslušanja s međunarodnim, europskim (uključujući Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja) i nacionalnim institucijama i forumima, nacionalnim parlamentima i vladama država članica i trećih zemalja, kao i predstavnicima akademske zajednice, poslovnog i civilnog društva, uključujući socijalne partnere, u uskoj suradnji sa stalnim odborima, pazeći pritom na učinkovito korištenje resursa EP-a;

(i)

da analizira i ocijeni dimenziju trećih zemalja u praksama izbjegavanja plaćanja poreza, uključujući utjecaj na zemlje u razvoju; da prati poboljšanja u razmjeni informacija i postojeće praznine u toj komunikaciji s trećim zemljama, s posebnim osvrtom na krunske posjede i prekomorska područja;

(j)

da ocijeni postupak ocjene i provjere kojim se koristi Komisija kako bi uključila zemlje u delegirani akt Direktive o sprečavanju pranja novca o visokorizičnim trećim zemljama;

(k)

da ocijeni metodologiju, provjeru zemalja i učinak EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija (EU-ova crna lista poreznih oaza), kao i uklanjanje zemalja s tog popisa te sankcije izrečene zemljama na popisu;

(l)

da ispita posljedice bilateralnih poreznih sporazuma koje zaključuju države članice;

(m)

da daje preporuke o tom pitanju ako to smatraju potrebnim;

2.

odlučuje da bi Posebni odbor u svom radu trebao uzeti u obzir nedavna otkrića iz slučaja Rajski dokumenti od 5. studenoga 2017. i sve relevantne razvoje događaja u nadležnosti Odbora tijekom trajanja njegova mandata;

3.

odlučuje da Posebni odbor broji 45 članova;

4.

odlučuje da mandat Posebnog odbora traje 12 mjeseci od dana donošenja ove Odluke.

(1)  SL C 310, 25.8.2016., str. 42.

(2)  SL C 366, 27.10.2017., str. 51.

(3)  SL C 399, 24.11.2017., str. 201.

(4)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0310.

(5)  SL L 166, 24.6.2016., str. 10.

(6)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0491.


III Pripremni akti

EUROPSKI PARLAMENT

Četvrtak, 1. ožujka 2018.

5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/68


P8_TA(2018)0044

Distribucija osiguranja: datum primjene mjera za prenošenje u nacionalna zakonodavstva država članica ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2016/97 u pogledu datuma primjene mjera za prenošenje u nacionalna zakonodavstva država članica (COM(2017)0792 – C8-0449/2017 – 2017/0350(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2019/C 129/10)

Europski parlament,

uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0792),

uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 53. stavak 1. i članak 62. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0449/2017),

uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 14. veljače 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0024/2018),

A.

budući da je zbog žurnosti opravdano provesti glasovanje prije isteka roka od osam tjedana koji je utvrđen u članku 6. Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

1.

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

P8_TC1-COD(2017)0350

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 1. ožujka 2018. radi donošenja Direktive (EU) 2018/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2016/97 u pogledu datuma početka primjene mjera država članica za prenošenje

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2018/411.)


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/70


P8_TA(2018)0045

Bilateralni sporazum između EU-a i SAD-a o bonitetnim mjerama za osiguranje i reosiguranje ***

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju bilateralnog sporazuma između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o bonitetnim mjerama za osiguranje i reosiguranje (08054/2017 – C8-0338/2017 – 2017/0075(NLE))

(Suglasnost)

(2019/C 129/11)

Europski parlament,

uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (08054/2017),

uzimajući u obzir bilateralni sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o bonitetnim mjerama za osiguranje i reosiguranje (08065/2017),

uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 114. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0338/2017),

uzimajući u obzir Direktivu 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (1),

uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

uzimajući u obzir preporuku Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0008/2018),

1.

daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Sjedinjenih Američkih Država.

(1)  SL L 335, 17.12.2009., str. 1.


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/71


P8_TA(2018)0046

Imenovanje članice Revizorskog suda — Annemie Turtelboom

Odluka Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o predloženom imenovanju Annemie Turtelboom za članicu Revizorskog suda (C8-0008/2018 – 2018/0801(NLE))

(Savjetovanje)

(2019/C 129/12)

Europski parlament,

uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0008/2018),

uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0027/2018),

A.

budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predložene kandidatkinje, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.

budući da je 20. veljače 2018. na sjednici Odbora za proračunski nadzor održano saslušanje kandidatkinje Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.

daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Annemie Turtelboom imenuje članicom Revizorskog suda;

2.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.

5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/72


P8_TA(2018)0047

Imenovanje člana Jedinstvenog sanacijskog odbora

Odluka Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o prijedlogu Komisije u vezi s imenovanjem člana Jedinstvenog sanacijskog odbora (N8-0052/2018 – C8-0036/2018 – 2018/0901(NLE))

(Odobrenje)

(2019/C 129/13)

Europski parlament,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije u vezi s imenovanjem Boštjana Jazbeca na dužnost člana Jedinstvenog sanacijskog odbora od 14. veljače 2018. (N8-0052/2018),

uzimajući u obzir treći podstavak članka 56. stavka 6. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (1),

uzimajući u obzir članak 122.a Poslovnika,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0030/2018),

A.

budući da je člankom 56. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 806/2014 predviđeno da se članovi Jedinstvenog sanacijskog odbora iz članka 43. stavka 1. točke (b) te Uredbe imenuju na temelju zasluga, vještina, poznavanja bankovnih i financijskih pitanja te iskustva povezanog s financijskim nadzorom, regulacijom i sanacijom banaka;

B.

budući da je člankom 56. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 806/2014 predviđeno da se pri odabiru članova poštuju načela ravnoteže između spolova, iskustva i kvalifikacija;

C.

budući da je u skladu s člankom 56. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 806/2014 Komisija 20. prosinca 2017. sastavila uži popis kandidata za dužnost člana Jedinstvenog sanacijskog odbora iz članka 43. stavka 1. točke (b) te Uredbe;

D.

budući da je taj popis u skladu s člankom 56. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 806/2014 dostavljen Parlamentu;

E.

budući da je Komisija 14. veljače 2018. donijela prijedlog imenovanja Boštjana Jazbeca na dužnost člana Jedinstvenog sanacijskog odbora i da je taj prijedlog podnijela Parlamentu;

F.

budući da je Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta potom ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata za dužnost člana Jedinstvenog sanacijskog odbora, posebno u odnosu na uvjete utvrđene člankom 56. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 806/2014;

G.

budući da je 21. veljače 2018. u tom odboru održano saslušanje Boštjana Jazbeca, na kojem je on održao uvodnu riječ, a zatim odgovarao na pitanja članova odbora;

1.

odobrava prijedlog Komisije u vezi s imenovanjem Boštjana Jazbeca na dužnost člana Jedinstvenog sanacijskog odbora na razdoblje od pet godina;

2.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji i vladama država članica.

(1)  SL L 225, 30.7.2014., str. 1.


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/73


P8_TA(2018)0049

Definicija, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića i zaštita njihovih oznaka zemljopisnog podrijetla ***I

Amandmani koje je donio Europski parlament 1. ožujka 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda te zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića (COM(2016)0750 – C8-0496/2016 – 2016/0392(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2019/C 129/14)

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

Mjere koje se primjenjuju na sektor jakih alkoholnih pića trebale bi pridonijeti postizanju visoke razine zaštite potrošača, sprečavanju zavaravajućih praksi te ostvarivanju transparentnosti tržišta i poštenog tržišnog natjecanja. Njima treba štititi ugled koji jaka alkoholna pića Unije postižu na tržištu Unije i na svjetskom tržištu, vodeći i dalje računa o tradicionalnim praksama koje se upotrebljavaju u proizvodnji jakih alkoholnih pića te povećanoj potrebi zaštite i informiranja potrošača. U obzir treba uzeti i tehnološke inovacije u pogledu jakih alkoholnih pića, ako takve inovacije služe za poboljšanje kvalitete, a da ne utječu na tradicionalna svojstva predmetnih jakih alkoholnih pića. Proizvodnja jakih alkoholnih pića čvrsto je povezana s poljoprivrednim sektorom. Osim svoje velike važnosti u pogledu načina plasmana poljoprivrednih proizvoda Unije, ta povezanost određuje kvalitetu i ugled jakih alkoholnih pića proizvedenih u Uniji. Stoga regulatornim okvirom treba naglasiti tu čvrstu povezanost s  poljoprivrednim sektorom.

(3)

Mjere koje se primjenjuju na sektor jakih alkoholnih pića trebale bi pridonijeti postizanju visoke razine zaštite potrošača, uklanjanju asimetrije informacija, sprečavanju zavaravajućih praksi te ostvarivanju transparentnosti tržišta i poštenog tržišnog natjecanja. Njima treba štititi ugled koji jaka alkoholna pića Unije postižu na tržištu Unije i na svjetskom tržištu, vodeći i dalje računa o tradicionalnim praksama koje se upotrebljavaju u proizvodnji jakih alkoholnih pića te povećanoj potrebi zaštite i informiranja potrošača. U obzir treba uzeti i tehnološke inovacije u pogledu jakih alkoholnih pića, ako takve inovacije služe za poboljšanje kvalitete, a da ne utječu na tradicionalna svojstva predmetnih jakih alkoholnih pića. Proizvodnja jakih alkoholnih pića regulirana je Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a), Uredbom (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća  (1b) i Uredbom (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća  (1c) te je čvrsto povezana s poljoprivrednim sektorom. Osim svoje velike važnosti u pogledu plasmana poljoprivrednih proizvoda Unije, ta povezanost određuje kvalitetu , sigurnost i ugled jakih alkoholnih pića proizvedenih u Uniji. Stoga regulatornim okvirom treba naglasiti tu čvrstu povezanost s  poljoprivredno-prehrambenim sektorom.

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3a)

Mjere koje se primjenjuju na jaka alkoholna pića poseban su slučaj u usporedbi s općim pravilima utvrđenima za poljoprivredno-prehrambeni sektor. Posebne značajke u tom se slučaju odnose na očuvanje tradicionalnih načina proizvodnje, na blisku povezanost jakih alkoholnih pića s poljoprivrednim sektorom, na upotrebu visokokvalitetnih proizvoda te na napore da se zaštiti sigurnost potrošača, a sektor jakih alkoholnih pića obvezao se da neće nikad odustati od toga.

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)

Kako bi se osigurao ujednačeniji pristup u zakonodavstvu kojim se reguliraju jaka alkoholna pića, ovom Uredbom treba utvrditi jasne kriterije za definiciju, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića te za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla. Njome treba utvrditi i pravila za upotrebu etilnog alkohola ili destilata poljoprivrednog podrijetla u proizvodnji alkoholnih pića i za upotrebu trgovačkih naziva jakih alkoholnih pića pri prezentiranju i označivanju prehrambenih proizvoda.

(4)

Kako bi se osigurao ujednačeniji pristup u zakonodavstvu kojim se reguliraju jaka alkoholna pića, ovom Uredbom treba utvrditi jasne kriterije za definiciju, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića te za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla , ne dovodeći u pitanje različitost službenih jezika i pisama u EU-u . Njome treba utvrditi i pravila za upotrebu etilnog alkohola ili destilata poljoprivrednog podrijetla u proizvodnji alkoholnih pića i za upotrebu trgovačkih naziva jakih alkoholnih pića pri prezentiranju i označivanju prehrambenih proizvoda.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)

U određenim slučajevima subjekti u poslovanju s hranom mogu željeti ili se od njih može tražiti da navedu podrijetlo jakih alkoholnih pića kako bi privukli pozornost potrošača na svojstva svojih proizvoda. Takve oznake podrijetla trebale bi zadovoljavati usklađene kriterije. Stoga je potrebno utvrditi posebne odredbe o označivanju države podrijetla ili mjesta podrijetla pri prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića.

(15)

U određenim slučajevima subjekti u poslovanju s hranom mogu željeti ili se od njih može tražiti da navedu podrijetlo jakih alkoholnih pića kako bi privukli pozornost potrošača na svojstva svojih proizvoda. Stoga je potrebno utvrditi posebne odredbe o označivanju države podrijetla ili mjesta podrijetla pri prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića.

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)

U vezi sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla važno je na primjeren način uzeti u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum o TRIPS-u”), osobito njegove članke 22. i 23., i Opći sporazum o carinama i trgovini („GATT”), koji su odobreni Odlukom Vijeća 94/800/EZ (12).

(17)

U vezi sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla važno je na primjeren način uzeti u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum o TRIPS-u”), osobito njegove članke 22. i 23., i Opći sporazum o carinama i trgovini („GATT”), koji su odobreni Odlukom Vijeća 94/800/EZ (12). Kako bi se ojačala zaštit a i kako bi se učinkovitije suprotstavilo krivotvorenju, ta bi se zaštita trebala primjenjivati i u pogledu robe koja je u provozu kroz carinsko područje Unije.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)

Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (13) ne primjenjuje se na jaka alkoholna pića. Stoga bi trebalo utvrditi pravila o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Komisija bi trebala registrirati oznake zemljopisnog podrijetla kojima se identificiraju jaka alkoholna pića kao pića podrijetlom s državnog područja zemlje ili regije ili lokaliteta na tom državnom području, ako se određeno svojstvo, ugled ili drugo svojstvo jakog alkoholnog pića mogu uglavnom pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu.

(18)

Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (13) ne primjenjuje se na jaka alkoholna pića. Stoga bi trebalo utvrditi pravila o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Komisija bi trebala registrirati oznake zemljopisnog podrijetla kojima se identificiraju jaka alkoholna pića kao pića podrijetlom s državnog područja zemlje ili regije ili lokaliteta na tom državnom području, ako se određeno svojstvo, ugled , tradicionalni način obrade i proizvodnje ili drugo svojstvo jakog alkoholnog pića mogu uglavnom pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(18a)

Jaka alkoholna pića s oznakom zemljopisnog podrijetla koja se temelje na vinima koja nemaju zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla i koja su registrirana u skladu s ovom Uredbom trebala bi se moći koristiti istim instrumentima za upravljanje proizvodnim potencijalom koji su dostupni u okviru Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) .

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)

Treba utvrditi postupke za registraciju, izmjenu i moguće brisanje oznaka zemljopisnog podrijetla Unije ili treće zemlje u skladu sa Sporazumom o TRIPS-u uz automatsko priznavanje statusa postojećih zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Unije. U cilju izrade pravila o postupcima u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla koja bi bila usklađena u svim sektorima, na području jakih alkoholnih pića ta pravila trebaju biti temeljena na iscrpnijim i bolje testiranim postupcima za poljoprivredne i prehrambene proizvode utvrđenima Uredbom (EU) br. 1151/2012, pri čemu treba u obzir uzeti specifičnosti sektora jakih alkoholnih pića. Kako bi se pojednostavnili postupci registracije i osiguralo da subjektima u poslovanju s hranom i potrošačima informacije budu na raspolaganju u elektroničkom obliku, treba utvrditi elektronički registar oznaka zemljopisnog podrijetla.

(19)

Treba utvrditi postupke za registraciju, izmjenu i moguće brisanje oznaka zemljopisnog podrijetla Unije ili treće zemlje u skladu sa Sporazumom o TRIPS-u uz automatsko priznavanje statusa postojećih registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla Unije. U cilju izrade pravila o postupcima u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla koja bi bila usklađena u svim sektorima, na području jakih alkoholnih pića ta pravila trebaju biti temeljena na sličnim postupcima koji se koriste za poljoprivredne i prehrambene proizvode utvrđenima Uredbom (EU) br. 1151/2012, pri čemu treba u obzir uzeti specifičnosti sektora jakih alkoholnih pića. Kako bi se pojednostavnili postupci registracije i osiguralo da subjektima u poslovanju s hranom i potrošačima informacije budu na raspolaganju u elektroničkom obliku, treba utvrditi transparentan, sveobuhvatan i lako dostupan elektronički registar oznaka zemljopisnog podrijetla , s istom pravnom snagom kao i Prilog III . Uredbi (EZ) br. 110/2008. Oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008 Komisija bi automatski trebala registrirati. Komisija bi prije stupanja na snagu ove Uredbe trebala završiti provjeru oznaka zemljopisnog podrijetla iz Priloga III. Uredbi (EZ) br. 110/2008, u skladu s člankom 20. te uredbe.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20)

Državna tijela država članica trebala bi biti odgovorna za osiguranje sukladnosti s ovom Uredbom, a Komisija bi trebala moći nadgledati i  potvrditi tu sukladnost. Stoga bi od Komisije i država članica trebalo zatražiti da razmjenjuju odgovarajuće informacije.

(20)

Kako bi se očuvali ugled i vrijednost sektora jakih alkoholnih pića, od ključne je važnosti zadržati visoki standard kvalitete. Državna tijela država članica trebala bi biti odgovorna za očuvanje standarda osiguravajući sukladnost s ovom Uredbom . Međutim , Komisija bi trebala moći nadgledati i  provjeriti tu sukladnost kako bi potvrdila njezinu ujednačenu primjenu . Stoga bi od Komisije i država članica trebalo zatražiti da razmjenjuju odgovarajuće informacije.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)

Pri primjeni politike kvalitete te radi osiguravanja visoke kvalitete jakih alkoholnih pića i raznolikosti u sektoru jakih alkoholnih pića, državama članicama treba omogućiti da donose stroža pravila o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića koja se proizvode na njihovu državnom području od onih utvrđenih ovom Uredbom.

(21)

Pri primjeni politike kvalitete te radi osiguravanja visoke kvalitete jakih alkoholnih pića i raznolikosti u sektoru jakih alkoholnih pića, državama članicama treba omogućiti da donose stroža pravila o  proizvodnji, definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića koja se proizvode na njihovu državnom području od onih utvrđenih ovom Uredbom.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22)

Kako bi se uzeli u obzir rastući zahtjevi potrošača, tehnološki napredak, razvoj odgovarajućih međunarodnih normi te potreba za poboljšanjem gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište, tradicionalni postupci starenja i, u iznimnim slučajevima, zakonodavstvo trećih zemalja uvoznica, te kako bi se osigurala zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla, ovlast za donošenje akata, u skladu s člankom 290. Ugovora, trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu izmjena ili odstupanja od tehničkih definicija i zahtjeva za kategorije jakih alkoholnih pića te specifičnih pravila koja se odnose na neke od njih iz Poglavlja I. ove Uredbe, u pogledu označivanja i prezentiranja iz Poglavlja II. ove Uredbe, u pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla iz Poglavlja III. ove Uredbe te u pogledu kontrola i međusobnog razmjenjivanja informacija iz Poglavlja IV. ove Uredbe.

(22)

Kako bi se uzeli u obzir rastući zahtjevi potrošača, tehnološki napredak, razvoj odgovarajućih međunarodnih normi te potreba za poboljšanjem gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište, tradicionalni postupci starenja i, u iznimnim slučajevima, zakonodavstvo trećih zemalja uvoznica, te kako bi se osigurala puna zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla, vodeći pritom računa o važnosti tradicionalnih praksi, ovlast za donošenje akata, u skladu s člankom 290. Ugovora, trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu izmjena ili odstupanja od tehničkih definicija i zahtjeva za kategorije jakih alkoholnih pića te specifičnih pravila koja se odnose na neke od njih iz Poglavlja I. ove Uredbe, u pogledu označivanja i prezentiranja iz Poglavlja II. ove Uredbe, u pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla iz Poglavlja III. ove Uredbe te u pogledu kontrola i međusobnog razmjenjivanja informacija iz Poglavlja IV. ove Uredbe.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)

Kako bi se moglo brzo reagirati na gospodarski i tehnološki razvoj u vezi s jakim alkoholnim pićima obuhvaćenima ovom Uredbom, a za koje ne postoje kategorije i tehničke specifikacije koje bi štitile potrošače i gospodarske interese proizvođača te kako bi se objedinili zahtjevi u pogledu proizvodnje i kvalitete tih jakih alkoholnih pića, ovlast za donošenje akata, u skladu s člankom 290. Ugovora, trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu dodavanja, podložno određenim uvjetima, novih kategorija jakih alkoholnih pića onima koje su navedene u dijelovima I. i II. Priloga II. ovoj Uredbi te u pogledu utvrđivanja njihovih tehničkih specifikacija.

Briše se.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka d – podtočka i. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

i.

izravno upotrebom jedne od sljedećih metoda:

i.

izravno upotrebom jedne od sljedećih metoda , zasebno ili u kombinaciji :

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka d – podtočka i. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

maceracijom ili sličnom preradom biljnog materijala u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima ili mješavini jakih alkoholnih pića u smislu ove Uredbe,

maceracijom ili sličnom preradom biljnog materijala u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima ili kombinaciji jakih alkoholnih pića u smislu ove Uredbe,

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka d – podtočka i. – alineja 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

dodavanjem etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima nečeg od sljedećeg :

dodavanjem etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima jednog ili više sljedećih proizvoda :

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka d – podtočka ii. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.

dodavanjem jakom alkoholnom piću nečeg od sljedećeg:

ii.

dodavanjem jakom alkoholnom piću nečeg od sljedećeg , zasebno ili u kombinaciji :

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka d – podtočka ii. – alineja 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

pića;

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

„mješavina” je jako alkoholno piće navedeno u dijelu I. Priloga II. ili koje odgovara oznaci zemljopisnog podrijetla pomiješano s  nečim od sljedećeg :

(3)

„mješavina” je jako alkoholno piće navedeno u dijelu I. Priloga II. ili koje odgovara oznaci zemljopisnog podrijetla pomiješano s  jednim ili više sljedećih proizvoda :

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 3. – podtočka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ba)

etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla;

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 4. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)

„složenica” je kombinacija pojmova trgovačkog naziva jakog alkoholnog pića iz dijela I. Priloga II. ili pojmova oznake zemljopisnog podrijetla kojom se opisuje jako alkoholno piće od kojeg potječe sav alkohol u konačnom proizvodu, s jednim od sljedećeg :

(4)

„složenica” je kombinacija pojmova trgovačkog naziva jakog alkoholnog pića iz dijela I. Priloga II. ili pojmova oznake zemljopisnog podrijetla kojom se opisuje jako alkoholno piće od kojeg potječe sav alkohol u konačnom proizvodu, s jednim ili više sljedećih naziva :

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)

„zemljopisna oznaka” je oznaka kojom se jako alkoholno piće identificira kao piće podrijetlom s državnog područja države ili regije ili lokaliteta na tom državnom području, ako se kvaliteta, ugled ili drugo svojstvo tog jakog alkoholnog pića može uglavnom pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu;

(6)

„zemljopisna oznaka” je naziv koji je registriran u skladu s ovom Uredbom kojim se jako alkoholno piće identificira kao piće podrijetlom s državnog područja države ili regije ili lokaliteta na tom državnom području, ako se kvaliteta, ugled ili drugo svojstvo tog jakog alkoholnog pića može uglavnom pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu;

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)

„specifikacija proizvoda” je dokumentacija priložena zahtjevu za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla u kojoj se navode specifikacije koje jako alkoholno piće mora zadovoljavati;

(7)

„specifikacija proizvoda” je dokumentacija priložena zahtjevu za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla u kojoj se navode specifikacije koje jako alkoholno piće mora zadovoljavati i koja odgovara „tehničkoj dokumentaciji” iz Uredbe (EZ) br. 110/2008 ;

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(11a)

„skupine” su sektorska udruženja proizvođača, prerađivača i uvoznika jakih alkoholnih pića koja ostvaruju znatan promet;

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 11.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(11b)

„poljoprivrednog podrijetla” znači dobiveni od poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u.

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.   Alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji alkoholnih pića i za razrjeđivanje ili otapanje boja, aroma ili drugih odobrenih aditiva koji se upotrebljavaju u pripremi alkoholnih pića je etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.

1.   Alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji jakih alkoholnih pića i za razrjeđivanje ili otapanje boja, aroma ili drugih odobrenih aditiva koji se upotrebljavaju u pripremi jakih alkoholnih pića je etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.   Destilati koji se upotrebljavaju u proizvodnji alkoholnih pića i za razrjeđivanje ili otapanje boja, aroma ili drugih odobrenih aditiva koji se upotrebljavaju u pripremi alkoholnih pića isključivo su poljoprivrednog podrijetla.

2.   Destilati koji se upotrebljavaju u proizvodnji jakih alkoholnih pića i za razrjeđivanje ili otapanje boja, aroma ili drugih odobrenih aditiva koji se upotrebljavaju u pripremi jakih alkoholnih pića isključivo su poljoprivrednog podrijetla.

Amandman 29

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2a.     U slučaju stavljanja na tržište etilnog alkohola ili destilata poljoprivrednog podrijetla, sirovine iz kojih su dobiveni navedene su na popratnim elektroničkim dokumentima.

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)

zaslađena su samo u skladu s točkom 3. Priloga I. i da bi se zaokružio konačni okus proizvoda.

(e)

ne zaslađuju se osim da bi se zaokružio konačni okus proizvoda. Najveća dopuštena količina sladila izražena kao invertni šećer ne prijelazi pragove utvrđene za svaku kategoriju u Prilogu II.

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 2. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)

biti zaslađena tako da odgovaraju posebnim svojstvima proizvoda i u skladu s točkom 3. Priloga I. te vodeći računa o odgovarajućem zakonodavstvu država članica.

(e)

biti zaslađena.

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 3. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)

biti zaslađena tako da odgovaraju posebnim svojstvima proizvoda i u skladu s točkom 3. Priloga I.

(e)

biti zaslađena.

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Članak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 5.

Članak 5.

Delegirane ovlasti

Delegirane ovlasti

1.   Komisija je u skladu s člankom 43. ovlaštena donositi delegirane akte o:

1.   Komisija je u skladu s člankom 43. ovlaštena donositi delegirane akte o:

(a)

izmjeni tehničkih definicija predviđenih u Prilogu I.;

(a)

izmjeni tehničkih definicija predviđenih u Prilogu I.;

(b)

izmjeni zahtjeva koji se odnose na kategorije jakih alkoholnih pića predviđenih u dijelu I. Priloga II. i posebnih pravila koja se odnose na određena jaka alkoholna pića navedena u dijelu II. Priloga II.

 

Delegirani akti iz točaka (a) i (b) prvog podstavka ograničeni su na zadovoljavanje dokazanih potreba koje odražavaju rastuće zahtjeve potrošača, tehnološki napredak, razvoj relevantnih međunarodnih normi ili nužnost inovacije proizvoda.

Delegirani akti iz točke (a) prvog podstavka ograničeni su na zadovoljavanje dokazanih potreba koje odražavaju rastuće zahtjeve potrošača, tehnološki napredak, razvoj relevantnih međunarodnih normi ili nužnost inovacije proizvoda te se u njima vodi računa o važnosti tradicionalnih praksi u državama članicama .

2.     Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 43. koji se odnose na dodavanje novih kategorija jakih alkoholnih pića kategorijama koje su navedene u Prilogu II.

 

Nova kategorija može biti dodana na temelju sljedećih uvjeta:

 

(a)

stavljanje na tržište jakog alkoholnog pića pod određenim nazivom i u skladu s jedinstvenim tehničkim specifikacijama gospodarski je i tehnički nužno kako bi se zaštitili interesi potrošača i proizvođača;

 

(b)

jako alkoholno piće ima znatan udio na tržištu barem u jednoj državi članici;

 

(c)

odabrani naziv nove kategorije mora biti u širokoj upotrebi ili, ako to nije moguće, mora imati opisni karakter i to tako da upućuje na sirovinu koja je upotrijebljena za proizvodnju jakog alkoholnog pića;

 

(d)

tehničke specifikacije za novu kategoriju utvrđene su i temelje se na ocjeni postojećih parametara kvalitete i proizvodnje koji se primjenjuju na tržištu Unije. Pri utvrđivanju tehničkih specifikacija poštuje se važeće zakonodavstvo Unije o zaštiti potrošača te se uzimaju u obzir relevantne međunarodne norme. Tim zahtjevima mora se osigurati pošteno tržišno natjecanje među proizvođačima Unije te visoki ugled jakih alkoholnih pića Unije.

 

3.   Komisija se, u iznimnim slučajevima kada to zahtijeva pravo treće zemlje uvoznice, ovlašćuje i za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. koji se odnose na izuzeća od zahtjeva tehničkih definicija u Prilogu I., zahtjeva utvrđenih pod kategorijama jakih alkoholnih pića navedenih u dijelu I. Priloga II. i posebnih pravila koja se odnose na određena jaka alkoholna pića navedena u dijelu II. Priloga II.

3.   Komisija se, u iznimnim slučajevima kada to zahtijeva pravo treće zemlje uvoznice, ovlašćuje i za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. koji se odnose na izuzeća od zahtjeva tehničkih definicija u Prilogu I., zahtjeva utvrđenih pod kategorijama jakih alkoholnih pića navedenih u dijelu I. Priloga II. i posebnih pravila koja se odnose na određena jaka alkoholna pića navedena u dijelu II. Priloga II.

Amandman 34

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1a.     Imena sirovina ili biljaka koja su rezervirana za oznake pića koja pripadaju određenim kategorijama jakih alkoholnih pića smiju se koristiti za označivanje i prezentiranje svih prehrambenih proizvoda, uključujući jaka alkoholna pića, ako je osigurano da potrošači neće biti dovedeni u zabludu, što posebno vrijedi za jaka alkoholna pića.

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.   Ako jako alkoholno piće ispunjava zahtjeve više od jedne kategorije jakih alkoholnih pića od 15. do 47. navedene u dijelu I. Priloga II., smije se prodavati pod jednim odgovarajućim trgovačkim nazivom ili više njih predviđenih za te kategorije.

3.   Ako jako alkoholno piće ispunjava zahtjeve više od jedne kategorije jakih alkoholnih pića navedene u dijelu I. Priloga II., smije se stavljati na tržište pod jednim trgovačkim nazivom ili više njih predviđenih za te kategorije.

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 4. – podstavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako se trgovački naziv dopuni ili zamijeni u skladu s točkom (a) prvog podstavka, oznaka zemljopisnog podrijetla iz te točke smije se dopuniti samo:

Ako se pravni naziv dopuni ili zamijeni u skladu s točkom (a) prvog podstavka, oznaka zemljopisnog podrijetla iz te točke smije se dopuniti samo:

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 4. – podstavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

izrazima koji su se već upotrebljavali 20. veljače 2008. za postojeće oznake zemljopisnog podrijetla u smislu članka 34. stavka 1. ili

(a)

izrazima koji su se već upotrebljavali 20. veljače 2008. za postojeće oznake zemljopisnog podrijetla u smislu članka 34. stavka 1. , uključujući izraze koji se tradicionalno koriste u državama članicama kako bi se naznačilo da proizvod ima zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 4. – podstavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

izrazima navedenima u odgovarajućoj specifikaciji proizvoda.

(b)

bilo kojim izrazom koji je dopušten odgovarajućom specifikacijom proizvoda.

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji hrane potječe isključivo od jakih alkoholnih pića navedenih u složenici ili u aluziji (aluzijama), osim za etilni alkohol koji smije biti prisutan u aromama koje se upotrebljavaju za proizvodnju te hrane, i

(a)

alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji hrane potječe isključivo od jakih alkoholnih pića navedenih u složenici ili u aluziji (aluzijama), osim za etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla koji se može koristiti kao nosač aromi koje se upotrebljavaju za proizvodnju te hrane, i

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.   Aluzija na kategoriju jakog alkoholnog pića ili oznaku zemljopisnog podrijetla pri prezentiranju prehrambenog proizvoda ne smije se nalaziti u istom retku kao i trgovački naziv. Ne dovodeći u pitanje članak 10. stavak 3. drugi podstavak, pri prezentiranju alkoholnih pića aluzija je ispisana fontom manjim od fonta upotrijebljenog za trgovački naziv i složenicu.

5.    Ne dovodeći u pitanje članak 13. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, aluzija na kategoriju jakog alkoholnog pića ili oznaku zemljopisnog podrijetla pri prezentiranju prehrambenog proizvoda ne smije se nalaziti u istom retku kao i trgovački naziv. Ne dovodeći u pitanje članak 10. stavak 3. drugi podstavak ove Uredbe , pri prezentiranju alkoholnih pića aluzija je ispisana fontom manjim od fonta upotrijebljenog za trgovački naziv i složenicu.

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Članak 9.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 9.a

 

Označivanje u slučaju dodanog alkohola

 

Ako je jakom alkoholnom piću navedenom u kategorijama od 1. do 14. Priloga II. dodan alkohol u smislu točke 4. Priloga I., razrijeđen ili ne, ono mora nositi trgovački naziv „jako alkoholno piće”. Takvo jako alkoholno piće ne smije nositi naziv rezerviran za kategorije od 1. do 14.

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Mješavina nosi trgovački naziv „jako alkoholno piće”.

Mješavina nosi trgovački naziv „jako alkoholno piće” koji mora biti jasno prikazan na istaknutom mjestu na etiketi .

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.   Razdoblje dozrijevanja ili starost smije se navoditi pri prezentiranju ili označivanju jakog alkoholnog pića samo ako se odnosi na najmlađu alkoholnu komponentu te uz uvjet da je jako alkoholno piće bilo ostavljeno da stari pod nadzorom poreznih tijela države članice ili pod nadzorom koji pruža jednaka jamstva.

3.   Razdoblje dozrijevanja ili starost smije se navoditi pri prezentiranju ili označivanju jakog alkoholnog pića samo ako se odnosi na najmlađu alkoholnu komponentu te uz uvjet da su svi postupci starenja jakog alkoholnog pića provedeni pod nadzorom poreznih tijela države članice ili pod nadzorom koji pruža jednaka jamstva. Komisija uspostavlja javni registar koji sadrži popis tijela odgovornih za nadzor nad postupcima u svakoj državi članici.

Amandman 44

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3a.     Ako je u prezentaciji ili označivanju navedeno razdoblje dozrijevanja ili starenja jakog alkoholnog pića, ono mora biti navedeno i u popratnom elektroničkom dokumentu.

Amandman 45

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3b.     Odstupajući od odredbi stavka 3. ovog članka, u slučaju brandyja koji je stario s pomoću dinamičkog sustava starenja („criaderas y solera”), prosječna starost, izračunata na način opisan u Prilogu II.a, smije se navesti samo pri prezentiranju ili označivanju pod uvjetom da je starenje brandyja bilo podvrgnuto nadzornom sustavu koji je odobrilo nadležno tijelo. Prosječna starost na etiketi brandyja izražava se u godinama i uključuje referencu na sustav „criaderas y solera”.

Amandman 46

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.   Kada je navedeno podrijetlo jakog alkoholnog pića, odnosi se na zemlju ili područje podrijetla u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća  (16) .

1.   Kada je navedeno podrijetlo jakog alkoholnog pića, odnosi se na mjesto ili regiju u kojoj je obavljena ona faza proizvodnje gotovog proizvoda u kojoj je jako alkoholno piće dobilo svoja svojstva i bitna obilježja.

Amandman 47

Prijedlog uredbe

Članak 13. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ako je riječ o jakim alkoholnim pićima koja se proizvode u Uniji u svrhu izvoza, oznaka zemljopisnog podrijetla i uvjeti koji su navedeni u kurzivu u Prilogu II. mogu biti popraćeni prijevodom ako je to pravni zahtjev zemlje uvoznice.

Amandman 48

Prijedlog uredbe

Članak 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 14.

Članak 14.

Upotreba simbola Unije za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla

Upotreba simbola Unije za oznake zemljopisnog podrijetla

Simbol Unije za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla smije se upotrebljavati za označivanje i prezentaciju jakih alkoholnih pića.

Simbol Unije za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla donesen u skladu s člankom 12. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 1151/2012 smije se upotrebljavati za prezentaciju i označivanje jakih alkoholnih pića s oznakom zemljopisnog podrijetla .

Amandman 49

Prijedlog uredbe

Članak 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 16.

Članak 16.

Delegirane ovlasti

Delegirane ovlasti

1.   Kako bi se uzeli u obzir rastući zahtjevi potrošača, tehnološki napredak, razvoj odgovarajućih međunarodnih normi te potreba za poboljšanjem gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište, Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. o:

1.   Kako bi se uzeli u obzir rastući zahtjevi potrošača, tehnološki napredak, razvoj odgovarajućih međunarodnih normi te potreba za poboljšanjem gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište te istodobno osigurala zaštita potrošača , vodeći pritom računa o tradicionalnim praksama, Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata za dopunu ove Uredbe u skladu s člankom 43. o:

(a)

izmjenama pravila o navodima na etiketi jakih alkoholnih pića koji se odnose na složenice ili aluzije;

(a)

izmjenama pravila o navodima na etiketi jakih alkoholnih pića koji se odnose na složenice ili aluzije;

(b)

izmjenama pravila povezanih s prezentiranjem i označivanjem mješavina i

(b)

izmjenama pravila povezanih s prezentiranjem i označivanjem mješavina i

(c)

mjerama za ažuriranje i upotpunjivanje referentnih metoda Unije za analizu jakih alkoholnih pića.

(c)

mjerama za ažuriranje i upotpunjivanje referentnih metoda Unije za analizu jakih alkoholnih pića.

2.   Kako bi se uzeli u obzir tradicionalni postupci starenja u državama članicama, Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. koji se odnose na izuzeća od članka 11. stavka 3. u pogledu specifikacije razdoblja dozrijevanja ili starosti pri prezentiranju ili označivanju jakog alkoholnog pića.

2.   Kako bi se uzeli u obzir tradicionalni postupci starenja u državama članicama, Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. koji se odnose na izuzeća od članka 11. stavka 3. u pogledu specifikacije razdoblja dozrijevanja ili starosti pri prezentiranju ili označivanju jakog alkoholnog pića.

3.     U iznimnim slučajevima, kada to zahtijeva pravo treće zemlje uvoznice, Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. koji se odnose na izuzeća od odredbi o prezentiranju i označivanju sadržanih u ovom poglavlju.

 

Amandman 50

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.    Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla smiju upotrebljavati svi gospodarski subjekti koji stavljaju na tržište jako alkoholno piće proizvedeno u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda.

1.   Oznake zemljopisnog podrijetla smiju upotrebljavati svi gospodarski subjekti koji stavljaju na tržište jako alkoholno piće proizvedeno u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda.

Amandman 51

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.    Zaštićene nazive zemljopisnog podrijetla i jaka alkoholna pića koja se koriste tim zaštićenim nazivima u skladu sa specifikacijom proizvoda štiti se od:

2.    Oznake zemljopisnog podrijetla i jaka alkoholna pića koja se koriste tim zaštićenim nazivima u skladu sa specifikacijom proizvoda štiti se od:

Amandman 52

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 2. – točka a – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)

usporedivih proizvoda koji nisu u skladu sa specifikacijom proizvoda zaštićenog naziva ili

(i)

usporedivih proizvoda koji nisu u skladu sa specifikacijom proizvoda zaštićenog naziva , među ostalim kada se ti proizvodi koriste kao sastojak, ili

Amandman 53

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

svake zloupotrebe, imitacije ili aluzije, čak i kada je pravo podrijetlo proizvoda ili usluge naznačeno ili ako je zaštićeni naziv preveden ili mu je dodan izraz kao „u stilu”, „vrsta”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „poput” ili slično;

(b)

svake zloupotrebe, imitacije ili aluzije, čak i kada je pravo podrijetlo proizvoda ili usluge naznačeno ili ako je zaštićeni naziv preveden ili mu je dodan izraz kao „u stilu”, „vrsta”, „ sorta”, „ metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „poput” ili slično , uključujući kada se ti proizvodi koriste kao sastojak ;

Amandman 54

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)

svake druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u pogledu izvora, podrijetla, prirode ili bitnih svojstava proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima, u dokumentima koji se odnose na predmetni proizvod ili pakiranjem proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu podrijetlu;

(c)

svake druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u pogledu izvora, podrijetla, prirode , sastojaka ili bitnih svojstava proizvoda pri prezentiranju ili označivanju proizvoda koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu podrijetlu;

Amandman 55

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.    Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne postaju generičke u Uniji u smislu članka 32. stavka 1.

3.   Oznake zemljopisnog podrijetla ne postaju generičke u Uniji u smislu članka 32. stavka 1.

Amandman 56

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3a.     Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla iz stavka 2. također se primjenjuje na robu koja ulazi u carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar Unije;

Amandman 57

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.   Države članice poduzimaju potrebne korake kako bi zaustavile nezakonitu upotrebu zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla iz stavka 2.

4.   Države članice poduzimaju potrebne korake kako bi zaustavile nezakonitu upotrebu oznaka zemljopisnog podrijetla iz stavka 2.

Amandman 58

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

4a.     Države članice mogu primjenjivati odredbe iz članaka od 61. do 72. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda na područja u kojima se proizvode vina pogodna za proizvodnju jakih alkoholnih pića koja imaju oznaku zemljopisnog podrijetla. Za potrebe navedenih odredbi, tim područjima mogu se smatrati područja u kojima je moguća proizvodnja vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.

Amandman 59

Prijedlog uredbe

Članak 19. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)

opis metode dobivanja jakog alkoholnog pića i, ako je primjereno, autentične i nepromjenjive lokalne metode kao i informacije o pakiranju ako skupina koja podnosi zahtjev tako odluči i navede razloge zbog kojih se pakiranje mora obaviti na određenom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebice ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga;

(e)

opis metode proizvodnje jakog alkoholnog pića i, ako je primjereno, autentične i nepromjenjive lokalne metode kao i informacije o pakiranju ako podnositelj zahtjeva ili skupina koja podnosi zahtjev (dalje u tekstu zajedno navedeni kao „podnositelj zahtjeva”) tako odluči i navede razloge zbog kojih se pakiranje mora obaviti na određenom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebice ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga;

Amandman 60

Prijedlog uredbe

Članak 19. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)

detalje kojima se utvrđuje veza između specifične kvalitete, ugleda ili neke druge značajke jakog alkoholnog pića i zemljopisnog podrijetla iz točke (d) ;

(f)

pojedinosti kojima se potkrjepljuje povezanost sa zemljopisnim okruženjem ili zemljopisnim podrijetlom ;

Amandman 61

Prijedlog uredbe

Članak 20. – stavak 1. – podstavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

nazive i adrese skupine koja podnosi zahtjev i nadležnih tijela ili, ako je dostupno, tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama o specifikaciji proizvoda;

(a)

imena i adrese podnositelja zahtjeva i nadležnih tijela ili, ako je dostupno, tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama o specifikaciji proizvoda;

Amandman 62

Prijedlog uredbe

Članak 20. – stavak 1. – podstavak 1. – točka c. – podtočka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)

glavne točke specifikacije proizvoda: naziv, opis jakog alkoholnog pića, uključujući, gdje je to primjereno, specifična pravila koja se odnose na pakiranje i označivanje, te sažetu definiciju zemljopisnog područja;

(i)

glavne točke specifikacije proizvoda: naziv, kategoriju, opis jakog alkoholnog pića, uključujući, gdje je to primjereno, specifična pravila koja se odnose na pakiranje i označivanje, te sažetu definiciju zemljopisnog područja;

Amandman 63

Prijedlog uredbe

Članak 20. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

naziv i adresu skupine koja podnosi zahtjev ;

(a)

ime i adresu podnositelja zahtjeva ;

Amandman 64

Prijedlog uredbe

Članak 20. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)

izjavu države članice da smatra da zahtjev koji je podnijela skupina i za koji se može donijeti pozitivna odluka udovoljava uvjetima ove Uredbe i odredbama koje su donesene u skladu s njom;

(c)

izjavu države članice da smatra da zahtjev koji je podnio podnositelj i za koji se može donijeti pozitivna odluka udovoljava uvjetima ove Uredbe i odredbama koje su donesene u skladu s njom;

Amandman 65

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zajednički zahtjev Komisiji podnosi predmetna država članica ili skupina iz predmetne treće zemlje koja podnosi zahtjev , izravno ili posredovanjem nadležnog tijela te treće zemlje. Zahtjev uključuje izjavu iz članka 20. stavka 2. točke (c) svih predmetnih država članica. Zahtjevi utvrđeni člankom 20. trebaju biti ispunjeni u svim predmetnim državama članicama i trećim zemljama.

Zajednički zahtjev Komisiji podnosi predmetna država članica ili podnositelj zahtjeva iz predmetne treće zemlje, izravno ili posredovanjem nadležnog tijela te treće zemlje. Zahtjev uključuje izjavu iz članka 20. stavka 2. točke (c) svih predmetnih država članica. Zahtjevi utvrđeni člankom 20. trebaju biti ispunjeni u svim predmetnim državama članicama i trećim zemljama.

Amandman 66

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.   Ako se zahtjev odnosi na zemljopisno područje treće zemlje, zahtjev se podnosi Komisiji , izravno ili posredovanjem nadležnih tijela predmetne treće zemlje.

5.   Ako se zahtjev odnosi na zemljopisno područje treće zemlje, zahtjev se podnosi Komisiji posredovanjem nadležnih tijela predmetne treće zemlje.

Amandman 67

Prijedlog uredbe

Članak 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 22 .

Briše se .

Prijelazna nacionalna zaštita

 

1.     Država članica može, samo na prijelaznoj osnovi, na nacionalnoj razini odobriti zaštitu naziva u skladu s ovom Uredbom, s učinkom od datuma podnošenja zahtjeva Komisiji.

 

2.     Ta prijelazna nacionalna zaštita prestaje na dan donošenja odluke o registraciji u skladu s ovom Uredbom ili s danom povlačenja zahtjeva.

 

3.     Ako naziv nije registriran u skladu s odredbama iz ovog poglavlja, posljedice takve nacionalne zaštite postaju odgovornost isključivo one države članice na koju se to odnosi.

 

4.     Mjere koje države članice poduzimaju u skladu s prvim stavkom imaju učinke samo na nacionalnoj razini, a nemaju nikakvog učinka na trgovinu unutar Unije niti na međunarodnu trgovinu.

 

Amandman 68

Prijedlog uredbe

Članak 23. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.   Komisija na odgovarajući način razmatra svaki zahtjev koji je zaprimila u skladu s člankom 21., kako bi provjerila opravdanost i ispunjavanje uvjeta iz ovog poglavlja. To razmatranje ne bi trebalo trajati dulje od 12 mjeseci. Ako se to razdoblje produlji, Komisija pismenim putem podnositelju zahtjeva obrazlaže razloge produljenja.

1.   Komisija na odgovarajući način razmatra svaki zahtjev koji je zaprimila u skladu s člankom 21., kako bi provjerila opravdanost i ispunjavanje uvjeta iz ovog poglavlja. To se razmatranje sastoji od provjere da u tom zahtjevu nema očitih pogrešaka te u pravilu ne bi trebalo trajati dulje od 6 mjeseci. Ako se to razdoblje produlji, Komisija odmah pismenim putem podnositelju zahtjeva obrazlaže razloge produljenja.

Komisija barem svaki mjesec objavljuje popis naziva za koje su podneseni zahtjevi za registraciju i datume podnošenja zahtjeva.

Komisija barem svaki mjesec objavljuje popis naziva za koje su podneseni zahtjevi za registraciju i datume podnošenja zahtjeva.

Amandman 69

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.   Ako na temelju informacija dostupnih Komisiji iz postupka provedenog u skladu s prvim podstavkom članka 23. stavka 1. Komisija smatra da nisu ispunjeni uvjeti za registraciju, donosi provedbene akte kojima se zahtjev odbija. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

1.   Ako na temelju informacija dostupnih Komisiji iz postupka provedenog u skladu s prvim podstavkom članka 23. stavka 1. Komisija smatra da nisu ispunjeni uvjeti za registraciju, ona donosi delegirane akte kojima se dopunjuje ova Uredba, u skladu s člankom 43. te se zahtjev odbija.

Amandman 70

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.   Ako Komisija ne zaprimi nikakav prigovor niti prihvatljivu obrazloženu izjavu na temelju članka 24., donosi provedbene akte bez primjene postupka iz članka 44. stavka 2., kojima se naziv registrira.

2.   Ako Komisija ne zaprimi nikakav prigovor niti prihvatljivu obrazloženu izjavu na temelju članka 24., ona u skladu s člankom 43. donosi delegirane akte kojima se nadopunjuje ova Uredba i kojima se naziv registrira.

Amandman 71

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 3. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

ako je sporazum postignut, registrira naziv provedbenim aktima donesenima bez primjene postupka iz članka 44. stavka 2. i , prema potrebi, izmjenjuje informacije objavljene u skladu s člankom 23. stavkom 2., uz uvjet da te izmjene nisu znatne, ili

(a)

ako je sporazum postignut, u skladu s člankom 43. donosi delegirane akte kojima se ova Uredba nadopunjuje te , prema potrebi, izmjenjuje informacije objavljene u skladu s člankom 23. stavkom 2., uz uvjet da te izmjene nisu znatne, ili

Amandman 72

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 3. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

ako sporazum nije postignut, donosi provedbene akte kojima odlučuje o registraciji. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

(b)

ako sporazum nije postignut, u skladu s člankom 43. donosi delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje i kojima se odlučuje o registraciji.

Amandman 73

Prijedlog uredbe

Članak 28. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

U slučajevima u kojima se primjenjuje nacionalno pravo, zahtjev slijedi postupak naveden u nacionalnom pravu.

Amandman 74

Prijedlog uredbe

Članak 28. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.   Razmatranje zahtjeva usmjereno je na predloženu izmjenu.

3.   Razmatranje zahtjeva odnosi se isključivo na predloženu izmjenu.

Amandman 75

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev bilo koje fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom , donijeti provedbene akte za poništenje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla u sljedećim slučajevima:

Komisija je ovlaštena u skladu s člankom 43. donositi delegirane akte kojima se dopunjuje ova Uredba i to na vlastitu inicijativu ili na zahtjev bilo koje fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom kako bi poništila zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla u sljedećim slučajevima:

Amandman 76

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

kada proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla nije prisutan na tržištu barem sedam godina.

(b)

kada proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla nije prisutan na tržištu barem sedam uzastopnih godina.

Amandman 77

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Provedbeni akti iz prvog stavka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

Briše se.

Amandman 78

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Akti o poništenju registracije oznake zemljopisnog podrijetla objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Amandman 79

Prijedlog uredbe

Članak 30. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija donosi provedbene akte , bez primjene postupka iz članka 44. stavka 2., kojima uspostavlja i održava javno dostupan ažurirani elektronički registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića koja su priznata prema ovom sustavu („Registar”).

Komisija u skladu s člankom 43. donosi delegirane akte kojima se dopunjuje ova Uredba i kojima se uspostavlja i održava javno dostupan ažurirani elektronički registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića koja su priznata prema ovom sustavu („Registar”) , koji zamjenjuje Prilog III . Uredbi (EZ) br. 110/2008 i ima njegov isti pravni učinak. Registrom [umetnuti fusnotu s izravnom poveznicom na relevantnu internetsku stranicu] će se omogućiti izravan pristup svim specifikacijama jakih alkoholnih pića koja su registrirana kao oznake zemljopisnog podrijetla.

Amandman 80

Prijedlog uredbe

Članak 30. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila o obliku i sadržaju Registra. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

Komisija je u skladu s člankom 43. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se dopunjuje ova Uredba i kojima se utvrđuju detaljna pravila o obliku i sadržaju Registra.

Amandman 81

Prijedlog uredbe

Članak 30. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Oznake zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića proizvedena u trećim zemljama koja su u Uniji zaštićena prema međunarodnom sporazumu u kojem je Unija jedna od ugovornih stranaka mogu se kao oznake zemljopisnog podrijetla uvrstiti u Registar.

Oznake zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića proizvedena u trećim zemljama koja su u Uniji zaštićena prema međunarodnom sporazumu u kojem je Unija jedna od ugovornih stranaka mogu se kao oznake zemljopisnog podrijetla uvrstiti u Registar tek nakon što Komisija donese delegirani akt u tu svrhu .

Amandman 82

Prijedlog uredbe

Članak 31. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3a.     Zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića obuhvaćenih člankom 2. ove Uredbe ne dovode se u pitanje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti proizvoda iz članka 93. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Amandman 83

Prijedlog uredbe

Članak 32. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.   Naziv nije zaštićen kao oznaka zemljopisnog podrijetla ako se proizvodnja ili pripremne faze koje su obvezne za odgovarajuću kategoriju jakih alkoholnih pića ne odvijaju na odgovarajućem zemljopisnom području.

3.   Naziv nije zaštićen kao oznaka zemljopisnog podrijetla ako se faze koje su obvezne za odgovarajuću kategoriju jakih alkoholnih pića ne odvijaju na odgovarajućem zemljopisnom području.

Amandman 84

Prijedlog uredbe

Članak 34.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 34.

Članak 34.

Provedbene ovlasti s obzirom na postojeće zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla

Ovlasti s obzirom na postojeće oznake zemljopisnog podrijetla

1.     Ne dovodeći u pitanje stavak 2., oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića zaštićene na temelju Uredbe (EZ) br. 110/2008 automatski su zaštićene kao oznake zemljopisnog podrijetla na temelju ove Uredbe. Komisija ih upisuje u Registar.

Oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića zaštićene na temelju Uredbe (EZ) br. 110/2008 automatski su zaštićene kao oznake zemljopisnog podrijetla na temelju ove Uredbe. Komisija ih upisuje u Registar.

2.     Tijekom razdoblja od najviše dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija može provedbenim aktima, na vlastitu inicijativu, ukinuti zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla iz članka 20. Uredbe (EZ) br. 110/2008 ako nisu u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom 6. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

 

Amandman 85

Prijedlog uredbe

Članak 35. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

kontrolno tijelo u smislu članka 2 . drugog podstavka točke 5. Uredbe ( EZ ) br. 882 / 2004 Europskog parlamenta i Vijeća, (19) koje djeluje kao tijelo za certificiranje proizvoda.

(b)

delegirano tijelo u smislu članka 3 . točke 5. Uredbe ( EU ) br. 2017 / 625 Europskog parlamenta i Vijeća (19), koje djeluje kao tijelo za certificiranje proizvoda.

Amandman 86

Prijedlog uredbe

Članak 35. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Neovisno o nacionalnom zakonodavstvu država članica, troškove takve provjere sukladnosti sa specifikacijama proizvoda snose subjekti u poslovanju s hranom koji podliježu tim provjerama.

Neovisno o nacionalnom zakonodavstvu država članica, troškove takve provjere sukladnosti sa specifikacijama proizvoda snose subjekti koji podliježu tim provjerama.

Amandman 87

Prijedlog uredbe

Članak 35. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.   Nadležna tijela ili tijela iz stavaka 1. i 2. koja provjeravaju sukladnost zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla sa specifikacijama proizvoda objektivna su i nepristrana. Ona na raspolaganju imaju kvalificirano osoblje i resurse potrebne za provedbu svojih zadataka.

5.   Nadležna tijela ili tijela iz stavaka 1. i 2. koja provjeravaju sukladnost oznake zemljopisnog podrijetla sa specifikacijama proizvoda objektivna su i nepristrana. Ona na raspolaganju imaju kvalificirano osoblje i resurse potrebne za provedbu svojih zadataka.

Amandman 88

Prijedlog uredbe

Članak 37. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.   Postupci i zahtjevi utvrđeni Uredbom ( EZ ) br. 882 / 2004 primjenjuju se mutatis mutandis na provjere iz članaka 35. i 36. ove Uredbe.

1.   Postupci i zahtjevi utvrđeni Uredbom ( EU ) br. 2017 / 625 primjenjuju se mutatis mutandis na provjere iz članaka 35. i 36. ove Uredbe.

Amandman 89

Prijedlog uredbe

Članak 37. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.   Države članice osiguravaju da su aktivnosti za kontrolu obveza iz ovog poglavlja posebno uključene u odvojen dio u okviru višegodišnjih nacionalnih planova kontrola u skladu s člancima 41 . do 43 . Uredbe ( EZ ) br. 882 / 2004 .

2.   Države članice osiguravaju da su aktivnosti za kontrolu obveza iz ovog poglavlja posebno uključene u odvojen dio u okviru višegodišnjih nacionalnih planova kontrola u skladu s člancima od 109 . do 111 . Uredbe ( EU ) 2017 / 625 . 2017./625.

Amandman 90

Prijedlog uredbe

Članak 37. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.   Godišnja izvješća iz članka 44 . stavka 1. Uredbe ( EZ ) br. 882 / 2004 uključuju u odvojenom dijelu informacije iz te odredbe koje se odnose na kontrolu obveza utvrđenih ovom Uredbom.

3.   Godišnja izvješća iz članka 113 . stavka 1. Uredbe ( EU ) br. 2017 / 625 uključuju u odvojenom dijelu informacije iz te odredbe koje se odnose na kontrolu obveza utvrđenih ovom Uredbom.

Amandman 91

Prijedlog uredbe

Članak 38.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 38.

Članak 38.

Delegirane ovlasti

Delegirane ovlasti

1.     Kako bi se u obzir uzele specifičnosti proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 43. u vezi sa:

 

(a)

dodatnim kriterijima za razgraničenje zemljopisnog područja i

 

(b)

ograničenjima i odstupanjima povezanima s proizvodnjom na razgraničenom zemljopisnom području.

 

2.     Kako bi se osigurala kvaliteta proizvoda i sljedivost, Komisija može delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 43. predvidjeti uvjete uz koje specifikacija proizvoda može uključivati informacije koje se odnose na pakiranje iz članka 19. točke (e) ili bilo kojeg specifičnog pravila označivanja iz članka 19. točke (h).

 

3.   Kako bi se osigurala prava ili zakoniti interesi proizvođača ili subjekata u poslovanju s hranom , Komisija može delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 43. utvrditi:

3.   Kako bi se osigurala prava ili zakoniti interesi proizvođača ili subjekata, Komisija može delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 43. utvrditi:

(a)

u kojim slučajevima pojedinačni proizvođač može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla;

(a)

u kojim slučajevima pojedinačni proizvođač može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

uvjete koje treba poštovati u pogledu zahtjeva za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla, preliminarnih nacionalnih postupaka, kontrole koju provodi Komisija, postupka prigovora i postupka brisanja zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, uključujući slučajeve u kojima zemljopisno područje obuhvaća područja više zemalja.

(b)

uvjete koje treba poštovati u pogledu zahtjeva za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla, preliminarnih nacionalnih postupaka, kontrole koju provodi Komisija, postupka prigovora i postupka brisanja zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, uključujući slučajeve u kojima zemljopisno područje obuhvaća područja više zemalja.

4.   Kako bi se osiguralo da specifikacije proizvoda pružaju odgovarajuće i sažete informacije, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 43. kojima se utvrđuju pravila za ograničavanje informacija sadržanih u specifikaciji proizvoda, kada je takvo ograničenje nužno radi izbjegavanja podnošenja opsežnih zahtjeva za registraciju.

4.   Kako bi se osiguralo da specifikacije proizvoda pružaju odgovarajuće i sažete informacije, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 43. kojima se utvrđuju pravila za ograničavanje informacija sadržanih u specifikaciji proizvoda, kada je takvo ograničenje nužno radi izbjegavanja podnošenja opsežnih zahtjeva za registraciju.

5.   Kako bi se olakšao upravni postupak u vezi sa zahtjevom za odobravanje izmjena, uključujući i slučajeve u kojima se izmjena odnosi na privremenu promjenu specifikacije proizvoda do koje je došlo uslijed obveznih sanitarnih i fitosanitarnih mjera koje su uvela javna nadležna tijela ili koja je povezana s prirodnim nepogodama ili nepovoljnim vremenskim uvjetima koje su formalno priznala nadležna tijela, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte, u skladu s člankom 43., kojima se utvrđuju uvjeti i zahtjevi za postupak koji se odnosi na izmjene koje trebaju odobriti i države članice i Komisija.

5.   Kako bi se olakšao upravni postupak u vezi sa zahtjevom za odobravanje izmjena, uključujući i slučajeve u kojima se izmjena odnosi na privremenu promjenu specifikacije proizvoda do koje je došlo uslijed obveznih sanitarnih i fitosanitarnih mjera koje su uvela javna nadležna tijela ili koja je povezana s prirodnim nepogodama ili nepovoljnim vremenskim uvjetima koje su formalno priznala nadležna tijela, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte, u skladu s člankom 43., kojima se utvrđuju uvjeti i zahtjevi za postupak koji se odnosi na izmjene koje trebaju odobriti i države članice i Komisija.

6.   Kako bi se spriječila nezakonita upotreba oznaka zemljopisnog podrijetla, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte, u skladu s člankom 43., koji se odnose na primjerena djelovanja koja države članice moraju provesti u tom pogledu.

6.   Kako bi se spriječila nezakonita upotreba oznaka zemljopisnog podrijetla, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte, u skladu s člankom 43., koji se odnose na primjerena djelovanja koja države članice moraju provesti u tom pogledu.

7.   Kako bi se osigurala učinkovitost provjera predviđenih u ovom poglavlju, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte, u skladu s člankom 43., koji se odnose na potrebne mjere u pogledu obavješćivanja nadležnih tijela o subjektima u poslovanju s hranom .

7.   Kako bi se osigurala učinkovitost provjera predviđenih u ovom poglavlju, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte, u skladu s člankom 43., koji se odnose na potrebne mjere u pogledu obavješćivanja nadležnih tijela o subjektima.

Amandman 92

Prijedlog uredbe

Članak 40. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.   Države članice odgovorne su za kontrole jakih alkoholnih pića. One provode mjere potrebne za osiguravanje poštovanja zahtjeva ove Uredbe te određuju nadležna tijela odgovorna za kontrolu poštovanja zahtjeva ove Uredbe.

1.   Države članice odgovorne su za kontrole jakih alkoholnih pića , u skladu s Uredbom (EU) 2017/625 . One provode mjere potrebne za osiguravanje poštovanja zahtjeva ove Uredbe te određuju nadležna tijela odgovorna za kontrolu poštovanja zahtjeva ove Uredbe.

Amandman 93

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 5., 16., 38 ., 41. i članka 46. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od stupanja na snagu ove Uredbe .

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 5., 16., 27 ., 29., 30., 38. i 41. te članka 46. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od … [SL: unijeti točan datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka tog petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za jednaka razdoblja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja .

Amandman 94

Prijedlog uredbe

Članak 46. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.   Članci 19. do 23., 28. i 29. primjenjuju se na zahtjeve za zaštitu i zahtjeve za odobravanje izmjena i poništenja koji su podneseni nakon početka primjene ove Uredbe.

3.   Članci 19. do 23., 28. i 29. primjenjuju se na zahtjeve za zaštitu i zahtjeve za odobravanje izmjena i poništenja koji su podneseni nakon početka primjene ove Uredbe. Upućivanje na specifikaciju proizvoda kako je definirana člankom 7. stavkom 2. točkom 1. također uključuje tehničku dokumentaciju jakih alkoholnih pića zaštićenih Uredbom (EZ) br. 110/2008, ako je to primjereno i, osobito, uz poštovanje ovog članka i članaka 18., 28., 29., 35., 38. i 39.

Amandman 95

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1.a)

Poljoprivrednog podrijetla” znači dobiveni iz poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u.

Amandman 96

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 1.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1.b)

„Destilacija” znači postupak u kojem se zagrijava alkoholna smjesa tvari ili alkoholna tekućina, a tako nastala para zatim se ponovno kondenzira (postaje tekućina). Tim termičkim postupkom trebaju se odvojiti tvari u izvornoj smjesi ili pojačati određena posebna organoleptička svojstva alkoholne tekućine. Ovisno o kategoriji proizvoda, načinu proizvodnje i uređaju za proizvodnju destilacija se provodi jednom ili više puta.

Amandman 98

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 2. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Tamo gdje se navode sirovine upotrijebljene u proizvodnji destilat mora biti proizveden samo od tih sirovina.

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 99

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(2.a)

U kontekstu ove Uredbe opći izraz „destilacija” koristi se i za jednostruku i višestruku destilaciju ili za ponovnu destilaciju.

Amandman 100

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 3. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ea)

stevija;

Amandman 101

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 3. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)

bilo koji drugi prirodni ugljikohidrati sa sličnim učinkom kao proizvodi navedeni u točkama (a) do (e).

(f)

bilo koje druge tvari ili poljoprivredne sirovine sa sličnim učinkom kao proizvodi navedeni u točkama od (a) do (e).

Amandman 102

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)

„Dodavanje alkohola” znači dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla jakom alkoholnom piću.

(4)

„Dodavanje alkohola” znači dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla jakom alkoholnom piću. Korištenje alkohola poljoprivrednog podrijetla za razrjeđivanje ili otapanje boja, aroma ili drugih odobrenih aditiva koji se koriste u proizvodnji jakih alkoholnih pića ne smatra se dodatkom alkohola;

Amandman 103

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(8.a)

„Aromatiziranje” znači dodavanje aroma ili prehrambenih sastojaka sa aromatičnim svojstvima u proizvodnji jakog alkoholnog pića.

Amandman 104

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)

„Bojenje” znači uporaba jednog ili više bojila u proizvodnji jakog alkoholnog pića, kako je definirano u točki 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1333/2008.

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 105

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(16.a)

„Mjesto proizvodnje” znači mjesto ili regija u kojoj je obavljena ona faza proizvodnje gotovog proizvoda u kojoj je jako alkoholno piće dobilo svoja svojstva i konačna bitna obilježja.

Amandman 106

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 16.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(16.b)

„Opisivanje” znači izrazi koji se koriste prilikom označivanja, prezentiranja i pakiranja; na dokumentima koji prate prijevoz pića; na komercijalnim dokumentima, posebno na računima i otpremnicama; kao i u oglasima za piće.

Amandman 107

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 1. – točka a – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ii)

ako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka šećerne trske, koje ima aromatska svojstva karakteristična za rum i sadržaj hlapljivih tvari jednak ili veći od 225 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola. To jako alkoholno piće može se stavljati na tržište uz izraz „poljoprivredni” koji pobliže opisuje trgovački naziv „rum” , popraćeno nekom od registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla francuskih prekomorskih departmana i Autonomne regije Madeira.

(ii)

ako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka šećerne trske, koje ima aromatska svojstva karakteristična za rum i sadržaj hlapljivih tvari jednak ili veći od 225 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola. To jako alkoholno piće može se stavljati na tržište uz izraz „poljoprivredni” koji pobliže opisuje pravni naziv „rum” jedino ako se na njemu nalazi neka od registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla francuskih prekomorskih departmana i Autonomne regije Madeira.

Amandman 108

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 1. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(fa)

Rum se smije zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

Amandman 109

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio B – kategorija 2. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.

Whisky ili Whiskey

2.

Whisky ili Whiskey

 

(U slučaju usvajanja, riječi ‘Whisky ili Whiskey’ trebale bi stajati u kurzivu.)

Amandman 110

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)

Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 54 . Priloga I.

(c)

Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4 . Priloga I.

Amandman 111

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

Whisky ili whiskey ne smije se zaslađivati ili aromatizirati niti smije sadržavati aditive, osim karamela kao sredstva za prilagodbu boje.

(d)

Whisky ili whiskey ne smije se zaslađivati ili aromatizirati niti smije sadržavati aditive, osim karamela (E150a) kao sredstva za prilagodbu boje.

Amandman 112

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 3. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

Alkoholna jakost žitne rakije iznosi najmanje 37 % vol., uz iznimku proizvoda „Korn”.

(b)

Alkoholna jakost žitne rakije iznosi najmanje 35 % vol., uz iznimku proizvoda „Korn”.

Amandman 113

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 3. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(fa)

Žitne rakije smiju se zaslađivati s maksimalno 10 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio okus.

Amandman 114

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 4. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

Rakija od vina ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(d)

Rakija od vina ne smije se aromatizirati. To ne isključuje dodavanje tvari koje se tradicionalno koriste u proizvodnji. Komisija u skladu s člankom 43. donosi delegirane akte u kojima navodi koje su tvari dopuštene na razini Unije, a pritom se ravna prema tradicionalnim postupcima proizvodnje u pojedinoj državi članici .

Amandman 115

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 4. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(fa)

Rakija od vina smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

Amandman 116

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 4. – točka fb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(fb)

Još uvijek je dopušteno korištenje naziva „rakija od vina/Branntwein” u vezi s izrazom „ocat” za opisivanje, prezentiranje i označivanje octa.

Amandman 117

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 5. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.

Brandy ili Weinbrand

5.

Brandy ili Weinbrand

Amandman 118

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 5. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

Brandy ili Weinbrand ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(d)

Brandy ili Weinbrand ne smije se aromatizirati. To ne isključuje dodavanje tvari koje se tradicionalno koriste u proizvodnji. Komisija u skladu s člankom 43. donosi delegirane akte u kojima navodi koje su tvari dopuštene na razini Unije, a pritom se ravna prema tradicionalnim postupcima proizvodnje u pojedinoj državi članici.

Amandman 119

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 5. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ea)

Brandy ili Weinbrand može se zaslađivati s maksimalno 35 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačan okus proizvoda.

 

(U slučaju usvajanja, riječi „Brandy ili Weinbrand” trebale bi stajati u kurzivu.)

Amandman 120

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 6. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ea)

Rakija od grožđane komine ili komovica smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

Amandman 121

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 7. – točka a – podtočka iv.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(iv)

u slučaju voćne komine od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline iznosi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

(iv)

u slučaju voćne komine od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline iznosi najviše 1 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola; najveća dopuštena razina etil karbamata u slučaju voćne komine od koštuničavog voća iznosi 1 mg po litri gotovog proizvoda.

Amandman 122

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 7. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(fa)

Rakija od voćne komine smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

Amandman 123

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio I. – kategorija 8. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

8.

Rakija od grožđica ili raisin brandy

8.

Rakija od grožđica ili raisin brandy

Amandman 124

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 8. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ea)

Rakija od grožđica ili raisin brandy smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

 

(U slučaju usvajanja, riječi „raisin brandy” trebale bi stajati u kurzivu.)

Amandman 125

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 9. – točka a – podtočka iv.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(iv)

u slučaju rakija od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline iznosi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(iv)

u slučaju rakija iz koštuničavog voća, maksimalni sadržaj cijanovodične kiseline iznosi 1 gram po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola. Najveća dopuštena razina etil karbamata u slučaju rakija iz koštuničavog voća iznosi 1 mg po litri gotovog proizvoda.

Amandman 126

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 9. – točka ii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(iia)

joha (Sorbus torminallis (L.) Crantz),

Speierling (Sorbus domestica L.),

šipak (Rosa canina L.),

Amandman 127

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 9. – točka f – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Alternativno se trgovački naziv „Obstler” može koristiti za rakiju od voća proizvedenu isključivo od različitih sorti jabuka, krušaka ili oboje.

 

(U slučaju usvajanja, riječ „Obstler” trebala bi stajati u kurzivu.)

Amandman 128

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 9. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)

Ako se zajedno destiliraju dvije ili više vrste voća, bobica ili zelenih dijelova, proizvod se po potrebi prodaje pod nazivom „rakija od voća”. Naziv se može dopuniti nazivom za svako voće, bobicu ili zeleni dio, silaznim redoslijedom u odnosu na upotrijebljenu količinu.

(h)

Ako se zajedno destiliraju dvije ili više vrste voća, bobica ili zelenih dijelova, proizvod se po potrebi prodaje pod nazivom „rakija od voća i povrća odnosno „rakija od povrća i voća” , ovisno o tome destiliraju li se zajedno pretežno sorte od voća ili pretežno sorte od povrća . Naziv se može dopuniti nazivom za svako voće, bobicu ili zeleni dio, silaznim redoslijedom u odnosu na upotrijebljenu količinu.

Amandman 129

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 9. – točka ha (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ha)

Rakije od voća smiju se zaslađivati s maksimalno 18 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio okus.

Amandman 130

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 10. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina ne smije se aromatizirati.

(d)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina ne smije se aromatizirati. Međutim, navedeno ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

Amandman 131

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 10. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ea)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina smiju se zaslađivati s maksimalno 15 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

Amandman 132

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 11. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(fa)

Rakija od meda smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

Amandman 133

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 12. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

12.

Hefebrand

12.

Hefebrand ili rakija od taloga

 

(U slučaju usvajanja, riječi „ili rakija od taloga” trebale bi biti pisane običnim podebljanim slovima.)

Amandman 134

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 12. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

Hefebrand ili rakija od taloga je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom vinskog taloga ili taloga fermentiranog voća na manje od 86 % vol.

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 135

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 12. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(fa)

Hefebrand ili rakija od taloga smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

 

(U slučaju usvajanja, riječ „Heferbrand” trebala bi stajati u kurzivu.)

Amandman 136

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 13. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

13.

Bierbrand ili eau de vie de bière

13.

Bierbrand ili eau de vie de bière

Amandman 137

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 13. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ea)

Bierbrand ili eau de vie de bière smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

 

(U slučaju usvajanja, riječi „Bierbrand or eau-de-vie de bière” trebale bi stajati u kurzivu.)

Amandman 138

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 14. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

14.

Topinambur

14.

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke

 

(U slučaju usvajanja, riječi „ili rakija od jeruzalemske artičoke” trebale bi biti pisane običnim podebljanim slovima.)

Amandman 139

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 14. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ea)

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

 

(U slučaju usvajanja, riječ „Topinambur” trebala bi stajati u kurzivu.)

Amandman 140

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 15. – točka a – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Najviše razine ostataka etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla u skladu su s onima navedenima u točki 1. Priloga I., osim za sadržaj metanola koji ne smije prelaziti 10 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

Najviše razine ostataka etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla koji se upotrebljava u proizvodnji vodke u skladu su s onima navedenima u točki 1. Priloga I., osim za sadržaj metanola koji ne smije prelaziti 10 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

Amandman 141

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 15. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

Alkoholna jakost proizvoda vodka iznosi najmanje 37,5  % vol.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda vodka ne iznosi manje od 37,5  % vol. , ni više od 80 % vol.

Amandman 142

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 15. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ba)

Vodka se ne smije bojati.

Amandman 143

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 15. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

Pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju proizvoda vodka koji nije proizveden isključivo od krumpira ili žitarica naznačeno je „proizvedeno od …”, uz dodatak naziva sirovina upotrijebljenih u proizvodnji etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.

(d)

Pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju proizvoda vodka koji nije proizveden isključivo od krumpira ili žitarica ili krumpira i žitarica naznačeno je „proizvedeno od …”, uz dodatak naziva sirovina upotrijebljenih u proizvodnji etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.

Amandman 144

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 15. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(da)

Vodka se može zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 10 g sladila po litri, izraženog kao ekvivalent invertnog šećera.

Amandman 145

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 15. – točka db (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(db)

Alternativno, trgovački naziv u svakoj državi članici može biti „vodka”.

 

(U slučaju usvajanja, riječ „Vodka” trebala bi stajati u kurzivu.)

Amandman 146

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 16. – točka a – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)

proizvedeno je maceracijom djelomično fermentiranog ili nefermentiranog voća ili bobica iz točke ii., s mogućim dodatkom od najviše 20 litara etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili rakije ili destilata koji potječe od istog voća ili njihove mješavine na 100 kg fermentiranog voća ili bobica, nakon čega se provodi destilacija na manje od 86 % vol.;

(i)

proizvedeno je maceracijom djelomično fermentiranog ili nefermentiranog voća ili bobica iz točke ii., s mogućim dodatkom od najviše 20 litara etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili rakije ili destilata koji potječe od istog voća ili njihove kombinacije na 100 kg fermentiranog voća ili bobica, nakon čega se provodi destilacija na manje od 86 % vol.;

Amandman 147

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 16. – točka a – podtočka ii. – alineja 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

oskoruša (Sorbus aucuparia L.),

Ne odnosi se na hrvatsku verziju.

Amandman 148

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 16. – točka a – podtočka ii. – alineja 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

jarebika (Sorbus domestica L.),

Ne odnosi se na hrvatsku verziju.

Amandman 149

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 16. – točka a – podtočka ii. – alineja 32.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

aronija (Aronia Medik.),

 

sremza (Prunus padus L.).

Amandman 150

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 17. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) je jako alkoholno piće dobiveno maceracijom nefermentiranog voća i bobica navedenih u kategoriji 16. točki (a) podtočki ii. ili povrća, orašastih plodova ili drugih biljnih tvari poput bilja ili ružinih latica u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla te potom destilacijom na manje od 86 % vol.

(a)

Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) je jako alkoholno piće dobiveno maceracijom nefermentiranog voća i bobica navedenih u kategoriji 16. točki (a) podtočki ii. ili povrća, orašastih plodova , gljiva ili drugih biljnih tvari poput bilja ili ružinih latica u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla te potom destilacijom na manje od 86 % vol.

Amandman 151

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 17. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

17.

Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine)

17.

Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine)

Amandman 152

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 17. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ca)

Upotreba izraza „-geist” uz drugi izraz koji nije izraz za voće i dalje je dopuštena za nazivanje jakih alkoholnih pića.

Amandman 153

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 19. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ ili žitne rakije i/ ili žitnog destilata bobicama borovice (Juniperus communis L. ili Juniperus oxicedrus L.).

(a)

Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili žitne rakije ili žitnog destilata ili njihove kombinacije bobicama borovice (Juniperus communis L. ili Juniperus oxicedrus L.).

Amandman 154

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 20. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

20.

Gin

20.

Gin

Amandman 155

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 21. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

21.

Destilirani gin

21.

Destilirani gin

Amandman 156

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 21. – točka a – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ii)

mješavina proizvoda takve destilacije i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla jednakog sastava, čistoće i alkoholne jačine; za aromatiziranje proizvoda destilirani gin mogu se upotrebljavati i aromatične tvari i/ili aromatični pripravci, kako je navedeno u točki (c) kategorije 20.

(ii)

kombinacija proizvoda takve destilacije i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla jednakog sastava, čistoće i alkoholne jačine; za aromatiziranje proizvoda destilirani gin mogu se upotrebljavati i aromatične tvari i/ili aromatični pripravci, kako je navedeno u točki (c) kategorije 20.

Amandman 157

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 22. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

22.

London gin

22.

London gin

Amandman 158

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 22. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)

Naziv London gin može se dopuniti izrazom „dry” (suhi).

(c)

Naziv London gin može sadržavati izraz „dry” (suhi).

Amandman 159

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 24. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

24.

Akvavit ili aquavit

24.

Akvavit ili aquavit

Amandman 160

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 26. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

26.

Pastis

26.

Pastis

Amandman 161

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 27. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

27.

Pastis de Marseille

27.

Pastis de Marseille

Amandman 162

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 28. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

28.

Anis

28.

Anis

Amandman 163

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 28. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

Alkoholna jakost proizvoda anis iznosi najmanje 37 % vol.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda anis iznosi najmanje 35 % vol.

Amandman 164

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 29. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

29.

Destilirani anis

29.

Destilirani anis

Amandman 165

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 30. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

30.

Gorka jaka alkoholna pića ili bitter

30.

Gorka jaka alkoholna pića ili bitter

Amandman 166

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 30. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

Gorka jaka alkoholna pića ili bitter su jaka alkoholna pića u kojima prevladava gorki okus te su proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla aromatizirajućim tvarima.

(a)

Gorka jaka alkoholna pića ili bitter su jaka alkoholna pića u kojima prevladava gorki okus te su proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla aromatizirajućim tvarima ili aromatizirajućim pripravcima ili i jednima i drugima .

Amandman 167

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 31. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(da)

Maksimalni sadržaj šećera u aromatiziranoj vodki iznosi 100 grama po litri, izražen kao invertni šećer.

Amandman 168

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 31. – točka db (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(db)

Izraz„vodka”na bilo kojem službenom jeziku Unije može se zamijeniti s „vodka”.

 

(U slučaju usvajanja, druga riječ „vodka” trebala bi stajati u kurzivu.)

Amandman 169

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 32. – točka a – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ii)

proizvedeno upotrebom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla i/ ili jednog ili više jakih alkoholnih pića, zaslađeno i s dodatkom jedne ili više aroma, proizvodâ poljoprivrednog podrijetla ili prehrambenih proizvoda.

(ii)

proizvedeno upotrebom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla ili jednog ili više jakih alkoholnih pića ili njihovom kombinacijom , zaslađeno i s dodatkom jedne ili više aroma, proizvodâ poljoprivrednog podrijetla ili prehrambenih proizvoda.

Amandman 170

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 32. – točka d – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Alternativno, trgovački naziv u svakoj državi članici može biti „liker”.

 

(U slučaju usvajanja, riječ „liker” trebala bi stajati u kurzivu.)

Amandman 171

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 32. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(da)

Trgovački naziv „liker” može se dopuniti imenom arome ili prehrambenog proizvoda koji se koristio u proizvodnji proizvoda.

Amandman 172

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 34. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

34.

Crème de cassis

34.

Crème de cassis

Amandman 173

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 35. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

35.

Guignolet

35.

Guignolet

Amandman 174

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 36. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

36.

Punch au rhum

36.

Punch au rhum

Amandman 175

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 37. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

37.

Sloe gin

37.

Sloe gin

Amandman 176

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 38. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

38.

„Jako alkoholno piće aromatizirano divljom šljivom ili Pacharán”

31.a

„Jako alkoholno piće aromatizirano divljom šljivom ili Pacharán

 

(Kategoriju „Jako alkoholno piće aromatizirano divljom šljivom ili Pacharán” treba premjestiti između kategorija 31. „vodka”i 32. „liker”).

Amandman 177

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 39. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

39.

Sambuca

39.

Sambuca

Amandman 178

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 39. – točka a – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ii)

ima najmanji sadržaj šećera od 370 grama po litri, izražen kao invertni šećer;

(ii)

ima najmanji sadržaj šećera od 350 grama po litri, izražen kao invertni šećer;

Amandman 179

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 40. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

40.

Maraschino, Marrasquino ili Maraskino

40.

Maraschino, Marrasquino ili Maraskino

Amandman 180

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 41. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

41.

Nocino

41.

Nocino

Amandman 181

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 42. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

42.

Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat

42.

Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat

Amandman 182

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 42. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat je jako alkoholno piće, aromatizirano ili ne, proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata ili rakije čiji su sastojci kvalitetni žumanjci jaja, bjelanjci jaja te šećer ili med. Najmanji sadržaj šećera ili meda mora biti 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj čistih žumanjaka jaja mora biti 140 grama po litri konačnog proizvoda.

(a)

Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat je jako alkoholno piće, aromatizirano ili ne, proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata ili rakije , ili od njihove kombinacije, čiji su sastojci kvalitetni žumanjci jaja, bjelanjci jaja te šećer ili med. Najmanji sadržaj šećera ili meda mora biti 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj čistih žumanjaka jaja mora biti 140 grama po litri konačnog proizvoda. Na etiketi je potrebno navesti ako se ne koriste jaja kokoši vrste Gallus Gallus, nego neka druga jaja.

Amandman 183

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 42. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)

Samo aromatične tvari i aromatični pripravci smiju se upotrebljavati za proizvodnju likera od jaja ili proizvoda advocaat ili avocat ili advokat.

(c)

Samo prehrambeni proizvodi s aromatičnim svojstvima, prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci smiju se upotrebljavati za proizvodnju likera od jaja ili proizvoda advocaat ili avocat ili advokat.

Amandman 184

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 42. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ca)

Za proizvodnju likera od jaja ili proizvoda advocaat ili avocat ili advokat smije se upotrebljavati vrhnje.

Amandman 185

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 43. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

Liker s jajima je jako alkoholno piće, aromatizirano ili ne, proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata ili jakog alkoholnog pića ili njihove mješavine , čiji su karakteristični sastojci kvalitetni žumanjci jaja, bjelanjci jaja te šećer ili med. Najmanji sadržaj šećera ili meda mora biti 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj žumanjka jaja mora biti 70 grama po litri konačnog proizvoda.

(a)

Liker s jajima je jako alkoholno piće, aromatizirano ili ne, proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata ili jakog alkoholnog pića ili njihove kombinacije , čiji su karakteristični sastojci kvalitetni žumanjci jaja, bjelanjci jaja te šećer ili med. Najmanji sadržaj šećera ili meda mora biti 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj žumanjka jaja mora biti 70 grama po litri konačnog proizvoda.

Amandman 186

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 44. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

44.

Mistrà

44.

Mistrà

Amandman 187

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 45. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

45.

Väkevä glögi ili spritglögg

45.

Väkevä glögi ili spritglögg

Amandman 188

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio I. – kategorija 46. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

46.

Berenburg ili Beerenburg

46.

Berenburg ili Beerenburg

Amandman 189

Prijedlog uredbe

Prilog II. – dio II. – točka 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2.a

Guignolet Kirsch proizvodi se u Francuskoj i dobiva miješanjem guignoleta i kirscha, tako da najmanje 3 % ukupnog čistog alkohola sadržanog u konačnom proizvodu potječe od kirscha. Alkoholna jakost Guignolet Kirscha iznosi najmanje 15 % vol. Kod prezentiranja i označivanja riječ „Guignolet” mora se navesti slovima istog fonta, veličine i boje te u istom redu kao riječ „Kirsch” i, u slučaju pakiranja u bocama, na prednjoj etiketi. U informacijama o alkoholnom sastavu mora se naznačiti volumni postotak čistog alkohola koji guignolet i kirsch predstavljaju u ukupnom volumnom sadržaju čistog alkohola u Guignolet Kirschu.

Amandman 190

Prijedlog uredbe

Prilog II.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

PRILOG II.a

 

DINAMIČKI SUSTAV STARENJA ILI SUSTAV „CRIADERAS Y SOLERA”

 

Dinamički sustav starenja ili sustav „criaderas y solera” sastoji se od periodičnog ispuštanja dijela brandyja sadržanog u svakoj od bačvi ili spremnika od hrastova drveta koji čine razinu starenja te od prelijevanja odgovarajućih količina brandyja ispuštenog iz druge, prethodne razine starenja.

 

Definicije

 

„Razine starenja” znači svaka skupina bačvi ili spremnika od hrastova drveta iste starosti kroz koje prolazi brandy u postupku starenja. Svaka razina naziva se „criadera”, osim posljednje, koja prethodi punjenju brandyja u boce i koja se naziva „solera”.

 

„Ispuštanje” znači djelomični volumen brandyja koji se ispušta iz svake bačve ili spremnika od hrastova drveta određene razine starenja te se dodaje u bačve ili spremnike od hrastova drveta sljedeće u nizu razina starenja ili, u slučaju „solere”, puni u boce i otprema.

 

„Prelijevanje” znači volumenbrandyja iz bačvi ili spremnika od hrastova drveta određene razine starenja koji se dodaje i miješa sa sadržajem bačvi ili spremnika od hrastova drveta sljedeće u nizu razina starenja.

 

„Prosječna starost” znači vremensko razdoblje koje odgovara rotaciji ukupnih zaliha brandyja u postupku starenja, izračunato kao kvocijent između ukupnog volumena brandyja sadržanog u svim razinama starenja i volumena ispuštenog brandyja iz posljednje razine starenja – „solere” – tijekom godine dana.

 

Prosječna starost brandyja ispuštenog iz „solere” može se izračunati prema sljedećoj formuli: t̅ = Vt/Ve

 

u kojoj je:

 

t̅ prosječna starost, izražena u godinama

 

Vt ukupni volumen zaliha u sustavu starenja, izražen u litrama čistog alkohola

 

Ve ukupni volumen proizvoda ispuštenog iz sustava tijekom godine i namijenjenog otpremanju, izražen u litrama čistog alkohola.

 

Najmanja prosječna starost. Kada je riječ o bačvama ili posudama od hrastova drveta obujma ispod 1 000  litara, godišnji broj ispuštanja i prelijevanja manji je ili jednak dvostrukom broju razina starenja u sustavu, kako bi se osiguralo da najmlađi dio bude star šest mjeseci ili više.

 

Kada je riječ o bačvama ili posudama od hrastova drveta obujma većeg od 1 000  litara, godišnji broj ispuštanja i prelijevanja jednak je ili manji od broja uređaja za starenje u sustavu, kako bi se osiguralo da je najmlađi dio star godinu dana ili više.


(1)  Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0021/2018).

(1a)   Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

(1b)   Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).

(1c)   Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).

(12)  Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986. – 1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).

(12)  Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986. – 1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).

(13)  Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).

(13)  Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).

(1a)   Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(16)   Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(19)  Uredba ( EZ ) br. 882 / 2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29 . travnja 2004 . o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja ( SL L 165 , 30 . 4 . 2004 ., str . 1.).

(19)  Uredba ( EU ) 2017 / 625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15 . ožujka 2017 . o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje , pravila o zdravlju i dobrobiti životinja , zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba ( EZ) br. 999/2001 , (EZ) br . 396/2005, (EZ) br . 1069/2009, (EZ) br . 1107/2009 , (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br . 1 /2005 i (EZ) br . 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ ) br . 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) ( SL L 95 , 7 . 4 . 2017 ., str . 1.).


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/134


P8_TA(2018)0050

Obvezna automatska razmjena informacija u području oporezivanja*

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (COM(2017)0335 – C8-0195/2017 – 2017/0138(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

(2019/C 129/15)

Europski parlament,

uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Vijeću (COM(2017)0335),

uzimajući u obzir članke 113. i 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0195/2017),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (1),

uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0016/2018),

1.

prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.

poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.

poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.

poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman 1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)

Državama članicama sve je teže štititi svoje nacionalne porezne osnovice od smanjenja jer su strukture poreznog planiranja postale vrlo složene te se njima često iskorištava povećana mobilnost kapitala i ljudi unutar jedinstvenog tržišta. Te se strukture obično sastoje od aranžmana koji su razvijeni diljem različitih poreznih jurisdikcija s pomoću kojih se oporeziva dobit premješta u područja s povoljnijim poreznim režimima ili se smanjuje ukupna porezna obveza poreznog obveznika. Države članice zato trpe znatna smanjenja poreznih prihoda, što ih sprječava u primjeni poreznih politika koje pogoduju rastu. Stoga je ključno poreznim tijelima država članica omogućiti raspolaganje sveobuhvatnim i relevantnim informacijama o  potencijalno agresivnim poreznim aranžmanima. Te bi informacije poreznim tijelima omogućile brzo reagiranje na štetne porezne prakse i uklanjanje nedostataka u propisima donošenjem akata ili provedbom odgovarajućih procjena rizika i poreznih nadzora.

(2)

Državama članicama sve je teže štititi svoje nacionalne porezne osnovice od smanjenja jer su agresivne i složene strukture poreznog planiranja postale vrlo složene te se njima često iskorištava povećana mobilnost kapitala i ljudi unutar jedinstvenog tržišta. Te se strukture obično sastoje od aranžmana koji su razvijeni diljem različitih poreznih jurisdikcija s pomoću kojih se oporeziva dobit poduzeća i građana premješta u područja s povoljnijim poreznim režimima ili se smanjuje fiskalni učinak na poreznog obveznika. Države članice zato trpe znatna smanjenja poreznih prihoda. Osim toga, povećavaju se razlike u stopama poreza na dobit unutar država članica i među njima, pa je zato ključno ne ugroziti načelo porezne jednakosti. To sprječava države članice u primjeni poreznih politika koje pogoduju rastu. Stoga je ključno poreznim tijelima država članica omogućiti raspolaganje sveobuhvatnim i relevantnim informacijama o aranžmanima koji omogućuju utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza . Te bi informacije poreznim tijelima omogućile brzo reagiranje na štetne porezne prakse i uklanjanje nedostataka u propisima donošenjem akata ili provedbom odgovarajućih procjena rizika i poreznih nadzora. Međutim, izostanak reakcije poreznih tijela na sustave o kojima se izvješćuje ne bi se trebalo tumačiti kao implicitno odobrenje tih tijela. Obrasci za izvješćivanje trebali bi biti jezgroviti i jednostavni za uporabu kako velike količine informacija koja bi mogla nastati na temelju ove Direktive ne bi onemogućile smisleno djelovanje u vezi s praksama o kojima se izvješćuje.

Amandman 2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

S obzirom na to da većina potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja obuhvaća više od jedne jurisdikcije, otkrivanjem informacija o tim aranžmanima ostvarili bi se dodatni pozitivni rezultati ako bi se te informacije razmjenjivale i među državama članicama. Konkretno, automatska razmjena informacija među poreznim tijelima ključna je kako bi se tim tijelima pružile potrebne informacije koje bi im omogućile poduzimanje mjera u slučajevima u kojima su uočene agresivne porezne prakse.

(3)

S obzirom na to da većina potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja obuhvaća više od jedne jurisdikcije, otkrivanjem informacija o tim aranžmanima ostvarili bi se dodatni pozitivni rezultati ako bi se te informacije razmjenjivale i među državama članicama. Konkretno, automatska razmjena informacija među poreznim tijelima i osiguranje koordinacije s financijsko-obavještajnim jedinicama koje se bave pranjem novca i financiranjem terorizma ključni su kako bi se tim tijelima pružile potrebne informacije koje bi im omogućile poduzimanje mjera u slučajevima u kojima su uočene agresivne porezne prakse. Međutim, države članice trebalo bi poticati da uvedu slične obveze otkrivanja za aranžmane koji postoje isključivo u njihovoj jurisdikciji.

Amandman 3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)

Imajući u vidu mogući doprinos transparentnog okvira za razvoj poslovnih aktivnosti u suzbijanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza na unutarnjem tržištu, upućen je poziv Komisiji da pokrene inicijative o obveznom otkrivanju potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja u skladu s točkom 12. projekta OECD-a o sprječavanju smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS). Europski parlament u tom je kontekstu pozvao na oštrije mjere protiv posrednika koji pružaju potporu u aranžmanima koji mogu dovesti do porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.

(4)

Imajući u vidu mogući doprinos transparentnog okvira za razvoj poslovnih aktivnosti u suzbijanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza na unutarnjem tržištu, upućen je poziv Komisiji da pokrene inicijative o obveznom otkrivanju potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja u skladu s točkom 12. projekta OECD-a o sprječavanju smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS). Europski parlament u tom je kontekstu dokazao ključnu ulogu posrednika u savjetovanju, izradi poreznih sustava i njihovu upravljanju i pozvao na oštrije mjere protiv posrednika koji pružaju potporu u aranžmanima koji mogu dovesti do porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.

Amandman 4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)

Potrebno je podsjetiti kako se čini da su određeni financijski posrednici i drugi pružatelji usluga poreznog savjetovanja aktivno pomagali svojim klijentima u prikrivanju novca offshore instrumentima. Nadalje, iako je zajednički standard izvješćivanja (CRS) koji je uveden Direktivom Vijeća 2014/107/EU (27) važan korak u uspostavi transparentnog poreznog okvira u Uniji, barem kad je riječ o informacijama o financijskim računima, sustav se može dodatno poboljšati.

(5)

Potrebno je podsjetiti kako su određeni financijski posrednici i drugi pružatelji usluga poreznog savjetovanja te revizori aktivno pomagali svojim klijentima u prikrivanju novca offshore instrumentima. Nadalje, iako je zajednički standard izvješćivanja (CRS) koji je uveden Direktivom Vijeća 2014/107/EU (27) važan korak u uspostavi transparentnog poreznog okvira u Uniji, barem kad je riječ o informacijama o financijskim računima, sustav se može dodatno poboljšati. Osim toga, sukladno tomu potrebno je povećati kapacitet država članica za obradu količine zaprimljenih informacija o financijskim računima, a financijske, ljudske i informatičke resurse poreznih uprava trebalo bi po potrebi povećati i održavati na odgovarajućim razinama.

Amandman 5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)

Otkrivanje potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja s prekograničnom dimenzijom može djelotvorno doprinijeti naporima u stvaranju okružja pravednog oporezivanja na unutarnjem tržištu. Imajući to u vidu, korak u pravom smjeru bilo bi uvođenje obveze za posrednike o obavješćivanju poreznih tijela o određenim prekograničnim aranžmanima koji bi se mogli upotrijebiti za izbjegavanje plaćanja poreza. Kako bi se uvela sveobuhvatnija politika bilo bi važno i da nakon otkrivanja, kao sljedeći korak, porezna tijela razmjenjuju informacije s istovrsnim tijelima drugih država članica. Takvi sporazumi također bi trebali unaprijediti djelotvornost zajedničkog standarda izvješćivanja (CRS). Nadalje, bilo bi ključno Komisiji dopustiti pristup dovoljnoj količini informacija kako bi mogla nadzirati pravilno funkcioniranje ove Direktive. Pristup Komisije tim informacijama ne bi značio da se države članice oslobađa od obveze prijave državnih potpora Komisiji.

(6)

Otkrivanje potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja s prekograničnom dimenzijom može djelotvorno doprinijeti naporima u stvaranju okružja pravednog oporezivanja na unutarnjem tržištu. Imajući to u vidu, nužan korak u pravom smjeru bilo bi uvođenje obveze za posrednike , revizore i, kad je to prikladno, porezne obveznike o obavješćivanju poreznih tijela o određenim prekograničnim aranžmanima koji bi se mogli upotrijebiti za izbjegavanje plaćanja poreza. Kako bi se uvela sveobuhvatnija politika, bilo bi važno da i nakon otkrivanja, kao sljedeći korak, porezna tijela automatski razmjenjuju informacije s istovrsnim tijelima drugih država članica. Takvi sporazumi također bi trebali unaprijediti djelotvornost zajedničkog standarda izvješćivanja (CRS). Nadalje, bilo bi ključno Komisiji dopustiti pristup relevantnim informacijama kako bi mogla nadzirati pravilno funkcioniranje ove Direktive i ispuniti svoje obveze u skladu s politikama tržišnog natjecanja . Pristup Komisije tim informacijama ne bi značio da se države članice oslobađa od obveze prijave državnih potpora Komisiji. Naposljetku, kako bi se poboljšala pravna sigurnost za posrednike i porezne obveznike, Komisija bi trebala objaviti popis prijavljenih prekograničnih poreznih aranžmana koji bi se mogli upotrijebiti za izbjegavanje plaćanja poreza, bez ikakvog upućivanja na posrednika ili poreznog obveznika.

Amandman 7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)

Potvrđuje se da bi otkrivanje potencijalno agresivnih prekograničnih aranžmana poreznog planiranja imalo veće izglede za uspješnost predviđenog odvraćanja ako bi se relevantne informacije poreznim tijelima dostavile u ranoj fazi, to jest prije nego su otkriveni aranžmani stvarno provedeni. Ako se obveza otkrivanja prebacuje na porezne obveznike, bilo bi praktično obvezu otkrivanja potencijalno agresivnih prekograničnih aranžmana poreznog planiranja propisati za neznatno kasniju fazu jer porezni obveznici nisu nužno upoznati s prirodom tih aranžmana u trenutku njihova nastanka . Kako bi se rasteretilo administrativno upravljanje u državama članicama, naknadne automatske razmjene informacija o tim aranžmanima mogle bi se obavljati tromjesečno.

(7)

Potvrđuje se da bi otkrivanje potencijalno agresivnih prekograničnih aranžmana poreznog planiranja imalo veće izglede za uspješnost predviđenog odvraćanja ako bi se relevantne informacije poreznim tijelima dostavile u ranoj fazi, to jest prije nego su otkriveni aranžmani stvarno provedeni. Osim toga, trebalo bi uvesti odgovarajuće sankcije za sprečavanje i suzbijanje takvih aranžmana. Ako se obveza otkrivanja prebacuje na porezne obveznike, bilo bi praktično obvezu otkrivanja potencijalno agresivnih prekograničnih aranžmana poreznog planiranja propisati za neznatno kasniju fazu. Kako bi se rasteretilo administrativno upravljanje u državama članicama, naknadne automatske razmjene informacija o tim aranžmanima mogle bi se obavljati tromjesečno.

Amandman 8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(9.a)

Sve veća uloga i važnost prava intelektualnog vlasništva u poslovnim modelima i poreznim strukturama velikih korporacija dodatno ukazuju na to da je hitno potrebna bolja razmjena informacija o aranžmanima izbjegavanja poreza s obzirom na razna laka rješenja za umjetno prenošenje dobiti koja pruža uporaba prava intelektualnog vlasništva.

Amandman 9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(9.b)

Nepostojanje sveobuhvatnog javnog izvješćivanja po pojedinačnim zemljama o relevantnim financijskim podacima za velika multinacionalna poduzeća doprinijelo je slaboj pouzdanosti skupnih podataka o offshore strukturama, što naglašava činjenica da mnoge nedavne strukture izbjegavanja plaćanja poreza na visokoj razni nisu vidljive u postojećim komercijalnim korporativnim bazama podataka o financijskim računima. Ti statistički nedostaci ometaju pokušaje poreznih tijela da provedu procjene rizika za rizične jurisdikcije i ukazuju na potrebu za većom razmjenom informacija o strukturama poreznog planiranja.

Amandman 10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)

Budući da bi glavni cilj takvog zakonodavstva trebao biti osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, ključno bi bilo ne propisivati na razini Unije u mjeri većoj od potrebne za ostvarivanje predviđenih ciljeva. Stoga bi bilo potrebno ograničiti sva zajednička pravila otkrivanja na prekogranične situacije, to jest situacije u više od jedne države članice ili u državi članici i trećoj zemlji. U takvim okolnostima mogući učinak na funkcioniranje unutarnjeg tržišta može biti dovoljno opravdanje za donošenje zajedničkog skupa pravila, umjesto da se to pitanje riješava na nacionalnoj razini.

(10)

Budući da bi glavni cilj takvog zakonodavstva trebao biti osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i ograničavanje utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza , ključno bi bilo ne propisivati na razini Unije u mjeri većoj od potrebne za ostvarivanje predviđenih ciljeva. Stoga bi bilo potrebno ograničiti sva zajednička pravila otkrivanja na prekogranične situacije, to jest situacije u više od jedne države članice ili u državi članici i trećoj zemlji. U takvim okolnostima mogući učinak na funkcioniranje unutarnjeg tržišta dovoljno je opravdanje za donošenje zajedničkog skupa pravila, umjesto da se to pitanje rješava na nacionalnoj razini. Ako određena država članica provede dodatne nacionalne mjere izvješćivanja slične prirode, prikupljene dodatne informacije trebale bi se po potrebi proslijediti i ostalim državama članicama.

Amandman 12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(11.a)

Budući da poticaja za osmišljavanje i provedbu učinkovitih sankcija možda nema u svim državama članicama, a kako bi se zajamčila dosljedna provedba ove Direktive u državama članicama, razmjena informacija među poreznim tijelima o nametanju sankcija i slučajevima kada određena država članica nije nametnula sankcije također bi trebala biti automatska.

Amandman 13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)

Kako bi se povećali izgledi za uspješnost ove Direktive države članice trebale bi utvrditi sankcije za povrede nacionalnih pravila kojima se provodi ova Direktiva i osigurati stvarnu primjenu tih sankcija, njihovu razmjernost povredama i njihov odvraćajući učinak.

(13)

Kako bi se povećali izgledi za uspješnost ove Direktive, države članice trebale bi utvrditi sankcije za povrede nacionalnih pravila kojima se provodi ova Direktiva i osigurati stvarnu i brzu primjenu tih sankcija, uključujući financijske sankcije, njihovu učinkovitost, razmjernost povredama i njihov odvraćajući učinak. Države članice trebale bi Komisiji podnijeti i učiniti javno dostupnim popis posrednika i poreznih obveznika kojima su nametnute sankcije u skladu s ovom Direktivom, uključujući njihovo ime, državljanstvo i mjesto boravka.

Amandman 14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)

Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti u vezi s ažuriranjem obilježja kako bi se u popis obilježja potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja ili niza aranžmana uključile ažurirane informacije o tim aranžmanima ili nizovima aranžmana dobivene obveznim otkrivanjem takvih aranžmana .

(14)

Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti u vezi s ažuriranjem obilježja . Komisija bi svake dvije godine trebala objaviti nacrt ažuriranog popisa obilježja koja definiraju agresivno porezno planiranje kako bi njime obuhvatila sve nove ili izmijenjene aranžmane za utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza koji su utvrđeni nakon objave prethodnog ažuriranja te bi on trebao stupiti na snagu četiri mjeseca nakon objave nacrta ažurirane verzije .

Amandman 15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(15.a)

Radi jamčenja jedinstvene primjene i tumačenja obilježja Komisija bi trebala redovito pratiti aktivnosti poreznih tijela u skladu s ovom Direktivom.

Amandman 16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, to jest poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta s pomoću odvraćanja od agresivnih prekograničnih aranžmana poreznog planiranja, nije moguće u dovoljnoj mjeri ostvariti nekoordiniranim pojedinačnim djelovanjem država članica, nego se taj cilj može bolje ostvariti na razini Unije jer je usmjeren na mehanizme koji se razvijaju za moguće iskorištavanje tržišnih nedostataka nastalih međudjelovanjem različitih nacionalnih poreznih pravila, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ovom se Direktivom ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja , posebno s obzirom na to da je ograničena na aranžmane s prekograničnom dimenzijom u više od jedne države članice ili u državi članici i trećoj zemlji.

(18)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest znatno ograničavanje katastrofalnih posljedica utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza na javne račune i poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta s pomoću odvraćanja od agresivnih prekograničnih aranžmana poreznog planiranja, nije moguće u dovoljnoj mjeri ostvariti nekoordiniranim pojedinačnim djelovanjem država članica, nego se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Unije jer su usmjereni na mehanizme koji se razvijaju za moguće iskorištavanje tržišnih nedostataka nastalih međudjelovanjem različitih nacionalnih poreznih pravila, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ovom se Direktivom ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva , posebno s obzirom na to da je ograničena na aranžmane s prekograničnom dimenzijom u više od jedne države članice ili u državi članici i trećoj zemlji.

Amandman 17

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2011/16/EU

Članak 3. – točka 18. – podtočka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)

jedna ili više stranaka koje sudjeluju u aranžmanu ili nizu aranžmana posluje u drugoj jurisdikciji preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj jurisdikciji, a taj je aranžman ili niz aranžmana dio poslovanja ili cjelokupno poslovanje te stalne poslovne jedinice;

(c)

jedna ili više stranaka koje sudjeluju u aranžmanu ili nizu aranžmana obavlja djelatnost u drugoj jurisdikciji preko stalne poslovne jedinice ili preko bilo koje vrste nadziranog stranog društva koji se nalaze u toj jurisdikciji, a taj je aranžman ili niz aranžmana dio poslovanja ili cjelokupno poslovanje te stalne poslovne jedinice;

Amandman 18

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2011/16/EU

Članak 3. – točka 18. – podtočka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

jedna ili više stranaka koje sudjeluju u aranžmanu ili nizu aranžmana posluje u drugoj jurisdikciji preko stalne poslovne jedinice koja se ne nalazi u toj jurisdikciji , a taj je aranžman ili niz aranžmana dio poslovanja ili cjelokupno poslovanje te stalne poslovne jedinice ;

(d)

jedna ili više stranaka koje sudjeluju u aranžmanu ili nizu aranžmana obavlja djelatnost u drugoj jurisdikciji bez nastana u toj jurisdikciji koji podliježe oporezivanju ;

Amandman 19

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2011/16/EU

Članak 3. – točka 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

20.

„obilježje” znači tipična karakteristika ili svojstvo aranžmana ili niza aranžmana koje je navedeno u Prilogu IV.

20.

‚obilježje’ znači aranžman ili niz aranžmana koji su navedeni u Prilogu IV.

Amandman 20

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2011/16/EU

Članak 3. – točka 23. – podtočka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ca)

porezni obveznik stvarni je vlasnik drugog poreznog obveznika u smislu Direktive (EU) 2015/849.

Amandman 21

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 8.aaa – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1.a     Pri provedbi zakonom propisanih revizija financijskih izvješća svojih klijenata, revizori podliježu obvezama identifikacije i otkrivanja potencijalnih kršenja propisa ako revizor sazna da je revidirani subjekt ili da su njegovi posrednici prekršili obveze identifikacije i otkrivanja iz ovog članka. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi revizore obvezala na podnošenje informacija o takvim kršenjima nadležnim poreznim tijelima u roku od 10 radnih dana, počevši od dana nakon objave njihovih revizijskih izvješća.

Amandman 22

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 8.aaa – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.   Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi posrednicima omogućila izuzeće od obveze upućivanja informacija o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje ili nizu takvih aranžmana, uz uvjet da posrednici imaju pravo na čuvanje profesionalne tajne odvjetnika u skladu s nacionalnim pravom te države članice. U takvim okolnostima obveza upućivanja informacija o takvom aranžmanu ili nizu aranžmana odgovornost je poreznog obveznika te posrednici obavješćuju porezne obveznike o toj odgovornosti zbog postojanja prava na čuvanje profesionalne tajne.

2.   Svaka država članica može, ako je to prikladno, poduzeti potrebne mjere kako bi posrednicima omogućila izuzeće od obveze upućivanja informacija o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje ili nizu takvih aranžmana, uz uvjet da posrednici imaju pravo na čuvanje profesionalne tajne odvjetnika u skladu s nacionalnim pravom te države članice. U takvim okolnostima obveza upućivanja informacija o takvom aranžmanu ili nizu aranžmana odgovornost je poreznog obveznika te posrednici pisanim putem obavješćuju porezne obveznike o toj odgovornosti zbog postojanja prava na čuvanje profesionalne tajne i čuvaju potvrdu o primitku koju je potpisao porezni obveznik . Porezni obveznik u roku od deset radnih dana izvješćuje nadležna tijela o informacijama o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje ili nizu takvih aranžmana.

Amandman 23

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 8.aaa – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.   Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi posrednike i porezne obveznike obvezala na podnošenje informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje koji su provedeni u razdoblju od [datum političkog sporazuma] do 31. prosinca 2018 . Posrednici i porezni obveznici, prema potrebi, podnose informacije o tim prekograničnim aranžmanima do 31. ožujka 2019.

4.   Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi posrednike , revizore i porezne obveznike obvezala na podnošenje informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje koji su aktivni … [datum stupanja na snagu ove Direktive] i koji će stupiti na snagu nakon tog datuma .

Amandman 24

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 8.aaa – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

4.a     Svaka država članica poduzima mjere nužne za ocjenu poreznih aranžmana otkrivenih razmjenom informacija predviđenom ovom Direktivom te svojim poreznim tijelima stavlja na raspolaganje potrebne resurse.

Amandman 25

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 8.aaa – stavak 6. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

identifikaciju posrednika i poreznih obveznika, uključujući njihova imena, rezidentnost u svrhe oporezivanja i identifikacijski broj poreznog obveznika (TIN) te, prema potrebi, osoba koje su povezana društva posrednika ili poreznog obveznika;

(a)

identifikaciju posrednika ili, gdje je to primjenjivo, revizora i poreznih obveznika, uključujući njihova imena, nacionalnost, rezidentnost u svrhe oporezivanja i identifikacijski broj poreznog obveznika (TIN) te, prema potrebi, osoba koje su povezana društva posrednika ili poreznog obveznika;

Amandman 26

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 8.aaa – stavak 6. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)

sažetak sadržaja prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje ili niza takvih aranžmana, uključujući upućivanje na imena pod kojima su općenito poznati, ako postoje, i opis relevantnih poslovnih aktivnosti ili aranžmana u apstraktnom smislu u kojem se ne otkrivaju poslovne , industrijske ili profesionalne tajne ni poslovni proces, ili informacije čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom;

(c)

sažetak sadržaja prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje ili niza takvih aranžmana, uključujući upućivanje na imena pod kojima su općenito poznati, ako postoje, i opis relevantnih poslovnih aktivnosti ili aranžmana u apstraktnom smislu u kojem se ne otkrivaju tajne vezane uz intelektualno vlasništvo , industrijske ili profesionalne tajne ili informacije čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom;

Amandman 27

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 8.aaa – stavak 6. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

datum početka provedbe prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje ili prvog koraka u nizu takvih aranžmana;

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 28

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 8.aaa – stavak 6. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)

pojedinosti o nacionalnim poreznim odredbama čijom primjenom nastaje porezna pogodnost , ako je primjenjivo;

(e)

pojedinosti o nacionalnim poreznim odredbama koje su osnova za aranžmane ili niz aranžmana o kojima se izvješćuje , ako je primjenjivo;

Amandman 29

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 8.aaa – stavak 6. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)

identifikaciju svih osoba u drugim državama članicama, ako postoje, na koje bi mogao utjecati prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje ili niz takvih aranžmana, zajedno s navođenjem države članice s kojom su povezani obuhvaćeni posrednici ili porezni obveznici.

(h)

identifikaciju svih osoba u drugim državama članicama, ako postoje, na koje bi mogao utjecati prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje ili niz takvih aranžmana, zajedno s navođenjem države članice s kojom su povezani obuhvaćeni posrednici , revizori ili porezni obveznici.

Amandman 30

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 8.aaa – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7.   Kako bi olakšala razmjenu informacija iz stavka 5. ovog članka, Komisija donosi praktične postupke potrebne za provedbu ovog članka, uključujući mjere za standardizaciju priopćavanja informacija iz stavka 6. ovog članka, u okviru postupka za utvrđivanje standardnog obrasca iz članka 20. stavka 5.

7.   Kako bi olakšala razmjenu informacija iz stavka 5. ovog članka, Komisija donosi praktične postupke i osigurava dostatne resurse potrebne za provedbu ovog članka, uključujući mjere za standardizaciju priopćavanja informacija iz stavka 6. ovog članka, u okviru postupka za utvrđivanje standardnog obrasca iz članka 20. stavka 5.

Amandman 31

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 8.aaa – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

8.   Komisija nema pristup informacijama navedenima u stavku 6. točkama ( a ), (c) i ( h ).

8.   Komisija ima pristup informacijama navedenima u stavku 6. točkama ( b ), (c) , (d), (e), (f) i ( g ). Komisija stavlja javnosti na raspolaganje popis prijavljenih prekograničnih aranžmana bez ikakvog upućivanja na predmetnog posrednika ili poreznog obveznika.

Amandman 32

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 21. – stavak 5. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija do 31. prosinca 2017. izrađuje siguran središnji direktorij za države članice o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u kojem se informacije koje se priopćuju u okviru članka 8.a stavaka 1. i 2. evidentiraju radi ispunjenja zahtjeva za automatsku razmjenu iz tih stavaka te pruža tehničku i logističku potporu za njega.

Komisija do 31. prosinca 2017. izrađuje siguran središnji direktorij o administrativnoj suradnji u području oporezivanja , s pristupom koji je ograničen na države članice i Komisiju, u kojem se informacije koje se priopćuju u okviru članka 8.a stavaka 1. i 2. evidentiraju radi ispunjenja zahtjeva za automatsku razmjenu iz tih stavaka te pruža tehničku i logističku potporu za njega.

Amandman 33

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 21. – stavak 5. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija do 31. prosinca 2018. izrađuje siguran središnji direktorij za države članice o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u kojem se informacije koje se priopćuju u okviru članka 8.aaa stavaka 5., 6. i 7. evidentiraju radi ispunjenja zahtjeva za automatsku razmjenu iz tih stavaka te pruža tehničku i logističku potporu za njega.

Komisija do 31. prosinca 2018. izrađuje siguran središnji direktorij o administrativnoj suradnji u području oporezivanja , s pristupom koji je ograničen na države članice i Komisiju, u kojem se informacije koje se priopćuju u okviru članka 8.aaa evidentiraju radi ispunjenja zahtjeva za automatsku razmjenu iz tog članka te pruža tehničku i logističku potporu za njega. Osim toga, informacije koje se razmjenjuju u okviru automatske razmjene predviđene u člancima 8., 8.a i 8.aa također moraju biti dostupne putem središnjeg direktorija, kojemu je pristup ograničen na države članice i Komisiju.

Amandman 34

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 21. – stavak 5. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Nadležna tijela svih država članica imaju pristup informacijama koje se evidentiraju u tom direktoriju. Komisija također ima pristup informacijama evidentiranima u tom direktoriju, no u okviru ograničenja utvrđenih u članku 8.a stavku 8. i članku 8.aaa stavku 8. Komisija donosi potrebne praktične postupke u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Nadležna tijela svih država članica i Komisija imaju pristup informacijama koje se evidentiraju u tom direktoriju. Komisija donosi potrebne praktične postupke u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Amandman 35

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 23. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.   Države članice dostavljaju Komisiji godišnju ocjenu djelotvornosti automatske razmjene informacija iz članaka 8., 8.a, 8.aa i 8.aaa, kao postignute praktične rezultate . Komisija provedbenim aktima donosi oblik i uvjete priopćavanja za tu godišnju ocjenu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”;

3.   Države članice dostavljaju Komisiji godišnju ocjenu djelotvornosti automatske razmjene informacija iz članaka 8., 8.a, 8.aa i 8.aaa, informacije o kvaliteti i količini razmijenjenih informacija te predložene ili provedene zakonodavne promjene na osnovi nedostataka u regulatornom okviru koji su otkriveni na temelju tih informacija . Komisija provedbenim aktima donosi oblik i uvjete priopćavanja za tu godišnju ocjenu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2. Komisija na osnovi tih ocjena iznosi zakonodavne prijedloge kako bi uklonila nedostatke u postojećem pravu.

Amandman 36

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)

Direktiva 2011/16/EU

Članak 23. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5.a)

U članak 23. umeće se sljedeći stavak:

„3.a     Države članice priopćuju Komisiji broj otkrivenih aranžmana ili niza aranžmana prema klasifikaciji iz Priloga IV., zajedno s opisom takvih aranžmana, podatak o državljanstvu poreznih obveznika kojima ti aranžmani pogoduju te broj i opseg sankcija izrečenih posrednicima ili poreznim obveznicima u okviru otkrivanja takvih aranžmana. Komisija sastavlja godišnje javno izvješće koje sadrži te informacije.”

Amandman 37

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.b (nova)

Direktiva 2011/16/EU

Članak 23. – stavak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5.b)

U članak 23. umeće se sljedeći stavak:

„3.b     Svake godine države članice Komisiji dostavljaju popis prekograničnih aranžmana za koje relevantno porezno tijelo smatra da su u skladu s ovom Direktivom.”.

Amandman 38

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 23.aa – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 26.a radi izmjene Priloga IV. kako bi se u popis obilježja potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja ili niza takvih aranžmana uključile ažurirane informacije o tim aranžmanima dobivene obveznim otkrivanjem takvih aranžmana.”;

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 26.a radi izmjene Priloga IV. kako bi se u popis obilježja potencijalno agresivnih aranžmana poreznog planiranja ili niza takvih aranžmana uključile ažurirane informacije o tim aranžmanima dobivene obveznim otkrivanjem takvih aranžmana. Komisija to čini svake druge godine na osnovi informacija koje će biti dostupne u pogledu novih ili izmijenjenih aranžmana za utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza, objavljujući svoje nove kriterije u obliku nacrta četiri mjeseca prije stupanja tih kriterija na snagu.

Amandman 39

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 25.a – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive koje se odnose na članke 8.aa i 8.aaa te donose sve potrebne mjere kako bi osigurale da se one provedu. Predviđene sankcije moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće.”;

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive koje se odnose na članke 8.aa i 8.aaa te donose sve potrebne mjere kako bi osigurale da se one provedu. Predviđene sankcije moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće. Komisija može objaviti indikativnu tablicu sankcija.

Amandman 40

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 8.

Direktiva 2011/16/EU

Članak 26.a – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

5.a     Najkasnije do …. [tri godine od datuma stupanja na snagu ove Direktive] i svake tri godine nakon toga Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o primjeni ove Direktive.

Amandman 41

Prijedlog direktive

Prilog 1.

Direktiva 2011/16/EU

Prilog IV. – Ispitivanje osnovne koristi – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ispitivanje se smatra zadovoljenim ako je osnovna korist aranžmana ili niza aranžmana ostvarivanje porezne pogodnosti, ako se može utvrditi da je pogodnost ishod koji se može očekivati od takvog aranžmana, ili niza aranžmana, uključujući iskorištavanje konkretnog načina na koji je strukturiran predmetni aranžmana ili niz aranžmana.

Ispitivanje se smatra zadovoljenim ako je jedna od osnovnih koristi aranžmana ili niza aranžmana ostvarivanje porezne pogodnosti, ako se može utvrditi da je pogodnost ishod koji se može očekivati od takvog aranžmana, ili niza aranžmana, uključujući iskorištavanje konkretnog načina na koji je strukturiran predmetni aranžmana ili niz aranžmana.


(1)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0310.

(27)  Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16.12.2014., str. 1.).

(27)  Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16.12.2014., str. 1.).


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/154


P8_TA(2018)0053

Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2017/006 ES/Galicia apparel

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev Španjolske – EGF/2017/006 ES/Galicia apparel) (COM(2017)0686 – C8-0011/2018 – 2018/2014(BUD))

(2019/C 129/16)

Europski parlament,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0686 – C8-0011/2018),

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006. (1) (Uredba o EGF-u),

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (2), a posebno njezin članak 12.,

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (3) (Međuinstitucionalni sporazuma od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0033/2018),

A.

budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine i svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada;

B.

budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće;

C.

budući da je Španjolska podnijela zahtjev EGF/2017/006 ES/Galicia apparel za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja 303 radnika u ekonomskom sektoru svrstanom u odjeljak 14 NACE-a Rev. 2 (Proizvodnja odjeće) u regiji razine NUTS 2 Galiciji (ES11) u Španjolskoj;

D.

budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u, odstupajući od kriterija iz članka 4. stavka 1. točke (b) navedene Uredbe, kojima se propisuje da je najmanje 500 radnika proglašeno viškom u referentnom razdoblju od devet mjeseci u poduzećima koja djeluju u istom ekonomskom sektoru definiranom na razini NACE Revizija 2 i smješteno u jednoj regiji ili u dvije susjedne regije razine NUTS 2 u državi članici;

1.

slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Španjolska u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 720 000 EUR, što iznosi 60 % ukupnog troška od 1 200 000 EUR;

2.

napominje da su španjolske vlasti zahtjev podnijele 19. srpnja 2017. te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Španjolska pružila, Komisija ocjenjivanje zahtjeva dovršila 28. studenoga 2017. i o tome 15. siječnja 2018. obavijestila Parlament;

3.

prima na znanje da Španjolska smatra da su otpuštanja povezana s velikim strukturnim promjenama u tokovima svjetske trgovine nastalima zbog globalizacije, posebice zbog liberalizacije trgovine tekstilom i odjećom, nakon isteka Dogovora Svjetske trgovinske organizacije (WTO) krajem 2004., što je dovelo do radikalnih promjena u strukturi svjetske trgovine;

4.

podsjeća da se očekuje da će otpuštanja provedena u pet poduzeća imati teške posljedice na pogođeno područje te da je učinak otpuštanja povezan s poteškoćama u preraspodjeli radnika zbog nedostatka radnih mjesta, s obzirom da je to područje udaljeno od glavnih industrijskih središta, niskog stupnja obrazovanja otpuštenih radnika, njihovih posebnih vještina razvijenih u sektoru koji je sada u opadanju te zbog velikog broja ljudi koje traže posao;

5.

ističe da Ordes, regija pogođena otpuštanjima, u velikoj mjeri ovisi o odjevnoj industriji te je u njoj u posljednjih nekoliko godina zabilježen nagli pad broja tekstilnih poduzeća; žali zbog činjenice da je BDP po glavi stanovnika u regiji također u padu;

6.

smatra da, uzimajući u obzir smanjenje broja stanovnika, BDP po glavi stanovnika i industrijsku bazu u dotičnoj regiji, zahtjev ispunjava kriterije za intervencije EGF-a unatoč tome što se odnosi na manje od 500 otpuštenih radnika;

7.

svjestan je da je povećanje uvoza u Uniju stvorilo pritisak na smanjenje cijena, što je negativno utjecalo na financijski položaj poduzeća u tekstilnom sektoru u Uniji te pokrenulo opći trend u industriji tekstila i odjeće da svoju proizvodnju presele u države s nižim troškovima proizvodnje izvan Unije; prima na znanje da je u Galiciji to dovelo do stalnog pada broja tekstilnih poduzeća, a time i do povećanja otpuštanja;

8.

naglašava da 83,5 % ciljanih korisnika čine žene i to velikom većinom one u dobi od 30 do 54 godina; uviđa u tom smislu važnost aktivnih mjera za unaprjeđenje tržišta rada koje sufinancira EGF kako bi se povećali izgledi da se ta ranjiva skupina ponovno uključi na tržište rada;

9.

zabrinut je zbog činjenice da bi ta otpuštanja mogla dodatno pogoršati stanje u pogledu nezaposlenosti s kojim se dotična regija suočava od početka financijske i gospodarske krize;

10.

konstatira da Španjolska priprema šest vrsta mjera za otpuštene radnike zbog kojih je podnesen ovaj zahtjev: (i) uvodni sastanci i pripremne radionice, (ii) profesionalno usmjeravanje, (iii) osposobljavanje, (iv) pomoć u intenzivnom traženju posla, (v) podučavanje nakon pronalaska novog posla, (vi) poticaji; smatra da je doprinos za pokrivanje troškova njegovatelja uzdržavanih osoba posebno važan s obzirom na profil otpuštenih radnika;

11.

smatra da strukovno osposobljavanje koje je predviđeno mora proširiti spektar mogućnosti za nezaposlene osobe te da bi programi osposobljavanja trebali biti povezani s prognostičkom studijom o trendovima zapošljavanja, koju bi trebalo uključiti u aktivnosti tog financiranja, i da bi se time trebale povećati mogućnosti za profesionalnu karijeru bez ikakve rodne pristranosti koja neće biti ograničena na radna mjesta bez kvalifikacija;

12.

smatra da bi odobreni program putem savjetovanja i financijske potpore trebao podupirati inicijative za osnivanje zadruga od strane onih osoba koje primaju predviđene usluge prilagođene potrebama;

13.

podsjeća na to da bi se pri osmišljavanju usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama financiranih iz EGF-a trebalo usmjeriti na inicijative kojima se doprinosi zapošljavanju, profesionalnom usavršavanju radnika i valoriziranju njihova radnog iskustva kako bi se mogli približiti poslovnoj zajednici, uključujući i zadrugama, ali i uskladiti ih s postojećim programima Unije, među ostalim i s Europskim socijalnim fondom;

14.

prima na znanje da je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika sastavljen u suradnji sa socijalnim partnerima;

15.

izražava žaljenje što ovaj zahtjev ne sadrži ni jednu mjeru koja se odnosi na mlade koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (NEET) s obzirom na sklonost mladih ljudi da napuste regiju u potrazi za više gospodarskih mogućnosti;

16.

napominje da će mjere potpore dohotku iznositi 18,21 % ukupnog paketa mjera prilagođenih potrebama, što je daleko ispod maksimuma od 35 % koji je utvrđen u Uredbi o EGF-u te da te aktivnosti ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;

17.

podsjeća da bi u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom izrade usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika trebalo predvidjeti buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao odgovarati zaokretu prema održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa; pozdravlja izjavu Španjolske da usklađeni paket pokazuje veliki potencijal za olakšavanje toga zaokreta;

18.

naglašava da su španjolske vlasti potvrdile da za prihvatljive mjere nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata ili fondova Unije;

19.

pozdravlja činjenicu da je Španjolska potvrdila da financijski doprinos iz EGF-a neće biti zamjena za mjere koje dotično poduzeće mora poduzeti u skladu s nacionalnim pravom ili s kolektivnim ugovorima ili mjerama za restrukturiranje poduzeća ili sektora;

20.

poziva Komisiju da potakne nacionalna tijela da u budućim prijedlozima preciznije utvrde sektore koji imaju potencijal za rast, a stoga i za zapošljavanje, te da prikupe utemeljene podatke o učinku financiranja iz EGF-a, pa i one o kvaliteti radnih mjesta te stopi reintegracije na tržište rada zahvaljujući EGF-u;

21.

podsjeća na svoj poziv Komisiji da javnosti omogući pristup svim dokumentima povezanima s predmetima EGF-a;

22.

odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

23.

nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom/predsjednicom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

24.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 855.

(2)  SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(3)  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.


PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva Španjolske – EGF/2017/006 ES/Galicia apparel

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2018/515.)


5.4.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 129/158


P8_TA(2018)0054

Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2017/007 SE/Ericsson

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev koji je podnijela Švedska – EGF/2017/007 SE/Ericsson) (COM(2017)0782 – C8-0010/2018 – 2018/2012(BUD))

(2019/C 129/17)

Europski parlament,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0782 – C8-0010/2018),

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006. (1) (Uredba o EGF-u),

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (2), a posebno njezin članak 12.,

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0032/2018),

A.

budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine i svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada;

B.

budući da bi, kako bi se olakšala preraspodjela otpuštenih radnika i njihovo ponovno uključenje na tržište rada, financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće;

C.

budući da je Švedska podnijela zahtjev EGF/2017/007 SE/Ericsson za financijski doprinos iz EGF-a nakon 2 388 otpuštanja u ekonomskom sektoru svrstanom u odjeljak 26 NACE-a Rev. 2 (Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda) u regijama razine 2 NUTS-a: Stockholm (SE11), Västsverige (SE23) i Östra Mellansverige (SE12), kao i na području Sydsverigea (SE22);

D.

budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u, kojima se uvjetuje da je najmanje 500 radnika u poduzeću u državi članici proglašeno viškom u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, uključujući radnike proglašene viškom kod dobavljača i daljnjih proizvođača i samozaposlene osobe koje su prestale obavljati svoju djelatnost;

E.

budući da je posljednjih nekoliko godina podneseno nekoliko zahtjeva iz istog sektora ili povezanih sektora u vezi s velikim poduzećima;

1.

slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 13. stavka 1. Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Švedska u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 2 130 400 EUR, odnosno 60 % ukupnog troška od 3 550 667 EUR;

2.

napominje da su švedske vlasti zahtjev podnijele 9. kolovoza 2017. te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Švedska pružila, Komisija ocjenjivanje zahtjeva dovršila 18. prosinca 2017. i o tome 15. siječnja 2018. obavijestila Parlament;

3.

podsjeća na to da je to drugi zahtjev Švedske za financijski doprinos iz EGF-a u vezi s otpuštanjima u poduzeću Ericsson, nakon podnošenja prethodnog zahtjeva u ožujku 2016. i njegova odobrenja (4);

4.

žali zbog niske stope izvršenja prethodnog predmeta EGF-a iz 2016. koji je uključivao otpuštanja u Ericssonu, ali sa zadovoljstvom prima na znanje da je iz tog iskustva izvučena pouka; sa zadovoljstvom prima na znanje da će bivši zaposlenici obuhvaćeni trenutačnim zahtjevom moći sudjelovati u obrazovanju i osposobljavanju bez negativnog učinka na njihove naknade zbog otpuštanja;

5.

napominje da Švedska tvrdi da su otpuštanja povezana s velikim strukturnim promjenama u tokovima svjetske trgovine nastalima zbog globalizacije, a posebno s negativnim rastom u poslovnoj liniji telekomunikacijskog sektora usmjerenoj na strojnu opremu, koji je zbog globalne konkurencije pogodio Ericsson u Švedskoj; ističe da poduzeće Ericsson postupno smanjuje broj zaposlenika u Švedskoj, ali da u međuvremenu raste na svjetskoj razini;

6.

svjestan je da u različitim regijama vlada visoka potražnja za osobama s vještinama u sektoru IT-a, ali da postoji neusklađenost između vještina otpuštenih radnika Ericssona i potreba na tržištu rada; primjećuje da se istovremeno otpušta mnogo ljudi s istim vještinama i u istim zemljopisnim područjima; smatra da je pomoć posebno potrebna radnicima u proizvodnji i starijim radnicima; napominje da bi EGF također mogao pogodovati prekograničnom kretanju radnika iz sektora koji bilježe pad u nekim državama članicama u sektore koji bilježe rast u drugim državama članicama;

7.

podsjeća na to da su otpuštanjima zahvaćeni zaposlenici raznolikih zvanja – i oni u proizvodnji i službenici; zabrinut je zbog toga što su neki radnici suočeni s tržištem rada s relativno niskom potražnjom u tradicionalnim proizvodnim industrijama; prepoznaje da će prilike za zapošljavanje tih radnika u javnom i privatnom sektoru usluga iziskivati velike napore u prekvalifikaciji;

8.

napominje da se zahtjev odnosi na 2 388 radnika koji su proglašeni viškom u poduzeću Ericsson, od čega će njih 900 biti ciljani korisnici predloženih mjera; upozorava na činjenicu da je više od 30 % radnika u toj skupini u dobi od 55 do 64 godine, s vještinama koje su specifične za industriju telekomunikacijske opreme i zastarjele za trenutačno tržište rada te su stoga ti radnici u nepovoljnom položaju u pogledu ponovnog zapošljavanja i prijeti im rizik od dugotrajne nezaposlenosti; pozdravlja stoga što je projekt usredotočen na mjere potpore ugroženim skupinama;

9.

pozdravlja odluku da se posebna pomoć pruži otpuštenim radnicima starijima od 50 godina kojima prijeti opasnost da budu dugotrajno nezaposleni, te radnicima s poteškoćama u učenju ili s tjelesnim invaliditetom uzimajući u obzir veće izazove s kojima bi se mogli suočiti u potrazi za novim poslom;

10.

napominje da troškovi naknada i poticaja za otpuštene radnike gotovo dosežu granicu od 35 % ukupnih troškova usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama utvrđenih kao mjere na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u te napominje da ta djelovanja ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju zaposlenja ili aktivnostima osposobljavanja;

11.

konstatira da Švedska priprema pet vrsta mjera za otpuštene radnike zbog kojih je podnesen ovaj zahtjev: (i) savjetovanje i planiranje karijere, (ii) mjere potpore ugroženim skupinama, (iii) podrška poduzetništvu, (iv) obrazovanje i osposobljavanje, (v) naknade za traženje posla i za mobilnost; napominje također da bi predložene mjere pomogle otpuštenim radnicima u prilagodbi njihovih vještina i prelasku na nova radna mjesta ili osnivanju vlastitih poduzeća; ističe da opisane mjere predstavljaju aktivne mjere na tržištu rada u okviru prihvatljivih djelovanja utvrđenih člankom 7. stavkom 1. Uredbe o EGF-u i nisu zamjena za mjere socijalne zaštite; pozdravlja odluku Švedske da u veljači 2017. ciljanim korisnicima počne pružati usluge prilagođene potrebama, prije zahtjeva za doprinos iz EGF-a;

12.

prima na znanje da je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama sastavljen u dogovoru s ciljanim korisnicima i njihovim predstavnicima, kao i s lokalnim javnim subjektima; poziva na više savjetovanja s poduzetnicima kako bi se razvoj novih vještina i obrazovni programi uskladili s njihovim potrebama;

13.

podsjeća da bi u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom izrade usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika trebalo predvidjeti buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao odgovarati zaokretu prema održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa; pozdravlja obvezu švedskog javnog zavoda za zapošljavanje da u svoje pozive na podnošenje ponuda i u vlastitu praksu uključi ekološke zahtjeve;

14.

naglašava da su švedske vlasti potvrdile da za prihvatljive mjere nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata ili fondova Unije;

15.

ponavlja da doprinosi iz EGF-a ne smiju zamijeniti ni aktivnosti za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima odgovorna poduzeća ni mjere za restrukturiranje poduzeća ili sektora;

16.

poziva Komisiju da potakne nacionalne vlasti da u budućim prijedlozima preciznije utvrde sektore koji imaju potencijal za rast, a stoga i za zapošljavanje, te da prikupe utemeljene podatke o učinku financiranja iz EGF-a, pa i one o kvaliteti, trajanju i održivosti novih radnih mjesta, broju i postotku samozaposlenih osoba i novih poduzeća te stopi reintegracije na tržište rada zahvaljujući EGF-u;

17.

podsjeća na svoj poziv Komisiji da javnosti omogući pristup svim dokumentima povezanima s predmetima EGF-a;

18.

odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

19.

nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

20.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 855.

(2)  SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(3)  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(4)  Odluka (EU) 2016/1858 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. listopada 2016. o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (na temelju zahtjeva Švedske – EGF/2016/002 SE/Ericsson) (SL L 284, 20.10.2016., str. 25.).


PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (na temelju zahtjeva Švedske – EGF/2017/007 SE/Ericsson)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2018/514.)