19.12.2018

Službeni list Europske unije

C 458/9

P8_TA(2018)0004

Međunarodno upravljanje oceanima: plan za budućnost naših oceana u kontekstu ciljeva održivoga razvoja do 2030.

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2018. o međunarodnom upravljanju oceanima: plan za budućnost naših oceana u okviru ciljeva održivog razvoja do 2030. (2017/2055(INI))

(2018/C 458/02)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 10. studenoga 2016. pod nazivom „Međunarodno upravljanje oceanima: plan za budućnost naših oceana” (JOIN(2016)0049),

—	uzimajući u obzir nacrt zaključaka Vijeća od 24. ožujka 2017. pod nazivom „Međunarodno upravljanje oceanima: plan za budućnost naših oceana”,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 29. ožujka 2017. o zajedničkoj komunikaciji Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod nazivom „Međunarodno upravljanje oceanima: plan za budućnost naših oceana” (JOIN(2016)0049) (1),

—	uzimajući u obzir dokument koji je 25. rujna 2015. usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) naslovljen „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.” te 17 ciljeva održivog razvoja uključenih u taj program,

—	uzimajući u obzir cilj održivog razvoja br. 14 iz Programa UN-a za održivi razvoj do 2030., kojim se potiče zaštita i održivo iskorištavanje oceana, mora i morskih resursa u svrhu održivog razvoja;

—	uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Pariški sporazum iz 2015., koji je stupio na snagu 4. studenog 2016., te njegove planirane nacionalno utvrđene doprinose, kojima se namjeravaju smanjiti emisije stakleničkih plinova,

—	uzimajući u obzir Konvenciju o biološkog raznolikosti, koja je stupila na snagu 29. prosinca 1993., i ciljeve iz Aichija u pogledu Strateškog plana za biološku raznolikost 2011. – 2020., koji su usvojeni u listopadu 2010.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), koju nadopunjavaju Sporazum o provedbi odredaba UNCLOS-a u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim stokovima i visokomigracijskim ribljim stokovima, Kodeks odgovornog ribarstva Ujedinjenih naroda i zajednička ribarstvena politika Europske unije,

—	uzimajući u obzir Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) od 3. ožujka 1973.,

—	uzimajući u obzir članak 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir dokument usvojen na konferenciji UN-a o oceanima 9. lipnja 2017. u New Yorku pod naslovom „Naš ocean, naša budućnost: poziv na djelovanje”,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. prosinca 2015. naslovljenu „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” (COM(2015)0614),

—

uzimajući u obzir svoj pregovarački mandat od 14. ožujka 2017. za paket o otpadu (2) (prijedlozi za izmjenu Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (3), Direktive 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (4), Direktive Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (5), Direktive 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (6), Direktive 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (7) i Direktive 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (8),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji),

—	uzimajući u obzir integriranu pomorsku politiku Europske unije iz 2007. (COM(2007)0575) i izvješće o njezinom napretku iz 2012. (COM(2012)0491),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2011. o uspostavi Programa za potporu daljnjem razvoju integrirane pomorske politike (9),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. listopada 2009. naslovljenu „Razvoj međunarodne dimenzije integrirane pomorske politike Europske unije” (COM(2009)0536),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2016/1625 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (10),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (11),

—	uzimajući u obzir europsku strategiju sigurnosne zaštite u pomorstvu, koju je Europsko vijeće usvojilo 24. lipnja 2014.,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (12),

—	uzimajući u obzir svoj pregovarački mandat od 15. veljače 2017. za prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika (13),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. ožujka 2017. o integriranoj politici Europske unije za Arktik (14),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2012/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 1999/32/EZ u vezi sa sadržajem sumpora u brodskim gorivima te aktualnu procjenu učinka u pogledu proširenja područja kontrole emisija sumpora u europskim vodama,

—	uzimajući u obzir prijedlog koji su zemlje Baltičkog i Sjevernog mora uputile Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) o uvođenju proglašenih područja kontrole emisija dušikovih oksida (NECA),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. prosinca 2016. o odgovornosti, naknadi štete i financijskom jamstvu za odobalne naftne i plinske djelatnosti (15),

—	uzimajući u obzir političko izvješće Savjetodavnog vijeća europskih akademija znanosti od 28. siječnja 2016. o morskoj održivosti u doba promjene oceana i mora,

—	uzimajući u obzir studiju iz studenoga 2015. napravljenu na zahtjev Odbora Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane o ciljevima smanjenja emisija u međunarodnom zračnom i pomorskom prometu (PE 569.964),

—	uzimajući u obzir Prilog „Djelovanje za jačanje prijelaza na čistu energiju” komunikaciji Komisije „Čista energija za sve Europljane” (COM(2016)0860);

—	uzimajući u obzir četvrtu konferenciju „Naš ocean”, koju je Europska unija organizirala na Malti 5. i 6. listopada 2017.;

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. listopada 2010. o integriranoj pomorskoj politici (IPP) – ocjena postignutog napretka i novi izazovi (16),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2014. naslovljenu „Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu” (COM(2014)0086),

—	uzimajući u obzir Nacrt zaključaka Vijeća pod naslovom „Prioriteti za politiku EU-a o pomorskom prometu do 2020.: konkurentnost, dekarbonizacija, digitalizacija za osiguravanje globalne povezivosti, učinkovito unutarnje tržište i pomorski klaster na svjetskoj razini” (9976/17),

—	uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) o zaštićenim morskim područjima u europskim morima (EEA 3/2015),

—	uzimajući u obzir istraživanje Europske komisije iz rujna 2017. naslovljeno „Ostvarivanje potencijala najudaljenijih regija za održiv plavi rast”,

—	uzimajući u obzir Helsinšku konvenciju o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora iz 1992., koja je stupila na snagu 17. siječnja 2000., Akcijski plan za Baltičko more HELCOM-a, koji su usvojile sve obalne zemlje i EU 2007., i Strategiju EU-a za regiju Baltičkog mora,

—	uzimajući u obzir Rezoluciju 69/292 Opće skupštine UN-a iz lipnja 2015. o razvoju međunarodnog pravno obvezujućeg instrumenta za očuvanje i održivo korištenje morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. rujna 2012. pod naslovom „Plavi rast – mogućnosti održivog rasta u morskom i pomorskom sektoru” (COM(2012)0494),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. siječnja 2014. pod naslovom „Plava energija: Djelovanje potrebno za iskorištavanje potencijala energije europskih mora i oceana do 2020. i kasnije” (COM(2014)0008),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. srpnja 2013. o plavom rastu: jačanje održivog rasta u morskom sektoru te sektoru pomorskog prometa i turizma u EU-u (17),

—	uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za promet i turizam i Odbora za ribarstvo (A8-0399/2017),

A.	budući da je općeprihvaćeno da je zdravlje oceanskog okoliša pod velikom prijetnjom i u opasnosti da se nepovratno uništi ako svjetska zajednica ne poduzme ciljane i koordinirane napore;

budući da bi gomilanje i širenje morskog otpada moglo predstavljati jednu od najbrže rastućih prijetnji zdravlju svjetskih oceana; budući da mikroplastika izaziva osobitu zabrinutost jer je zbog svoje neznatne veličine dostupna širokom rasponu organizama (morske ptice, ribe, dagnje, pjeskulje i zooplanktoni); budući da procijenjenih 150 milijuna tona plastike koja se nagomilala u svjetskim oceanima nanosi ozbiljnu ekološku i gospodarsku štetu, uključujući obalne zajednice, turizam, pomorski promet i ribolov;

budući da postojeći pritisci na morski okoliš uključuju oštećivanje staništa i ekosustava, postojane opasne tvari u sedimentima i vodama, degradaciju koraljnih grebena, invazivne vrste, onečišćenje i povećanje količine hranjivih tvari i pomorski promet te iskorištavanje sirovina i pretjerano iskorištavanje morskih vrsta, zakiseljavanje i zagrijavanje voda izazvano klimatskim promjenama;

budući da je otprilike od 4,8 do 12,7 milijuna tona plastičnog otpada kao što su ambalaža prehrambenih proizvoda i plastične boce naneseno na obalu samo u 2010. (18), što je otprilike od 1,5 do 4,5 % ukupne svjetske proizvodnje plastike, te da će ukupna količina otpada dovesti do deseterostrukog povećanja ukupne količine plastike koja se odbacuje u more do 2020.;

E.	budući da „otpadak” znači otpad male veličine na javno dostupnim područjima koji je namjerno ili zbog nemara nepravilno odbačen u okoliš (na kopnu, u slatkoj vodi ili u moru);

F.	budući da više od 100 tona plastičnog otpada i mikroplastike onečišćuje naše oceane i ugrožava život u njima;

G.	budući da bi do 2100. godine bez znatnih promjena više od polovice svjetskih morskih vrsta moglo biti na rubu izumiranja;

budući da se plastika sve više upotrebljava za potrošačke proizvode te se proizvodnja tog materijala neprestano povećava otkad se počeo široko upotrebljavati prije pola stoljeća, što je dovelo do proizvodnje otprilike 322 milijuna tona plastike u 2015. na globalnoj razini; budući da je sve veća proizvodnja, zajedno s promjenama u načinu na koji rabimo plastiku i demografskim pomacima, dovela do povećanja količine plastičnog otpada koji se baca u naše oceane; budući da će se, prema Programu UN-a za zaštitu okoliša (UNEP), gotovo 33 milijarde tona plastike nagomilati do 2050. ako se taj trend nastavi;

I.	budući da 80 % morskog otpada potječe s kopna te se stoga problem morskog otpada ne može s vremenom učinkovito riješiti a da se prije toga ne razmotre pitanja u pogledu učinkovite politike i djelovanja radi smanjenja i kontrole otpadaka na kopnu;

budući da su najčešći oblici otpadaka filtri cigareta, plastične vrećice, ribolovna oprema poput mreža i sve vrste ambalaže; budući da je od 60 % do 90 % morskog otpada proizvedeno korištenjem jednog plastičnog polimera ili više njih, kao što su polietilen (PE), polietilen tereftalat (EPT), polipropilen (PP) i polivinil klorid (PVC), koji imaju veoma dugo vrijeme razgradnje; budući da će stoga biti potrebna desetljeća ili čak stoljeća da nestane većina plastike koja se danas proizvodi;

budući da plastični otpad prouzročuje smrt i bolest morskih divljih vrsta gušenjem, sputavanjem i trovanjem; budući da plastični materijali koje valovi i sunčeva svjetlost razlažu na mikročestice s promjerom manjim od 5 mm završavaju u želucima morskih oblika života kao što su dagnje, crvi i zooplanktoni, pri čemu nanoplastika veličine jedva pola milimetara prodire kroz stanične membrane i jezgre malih morskih životinja; budući da plastični otpad koji je nevidljiv golom oku ulazi u prehrambeni lanac na samom njegovu izvoru;

L.	budući da, prema UNEP-u, procijenjeni trošak morskog plastičnog otpada za prirodni kapital iznosi otprilike 8 milijardi USD godišnje (19), a ribolov, pomorski promet, turizam i industrija slobodnog vremena samo su neki od brojnih sektora pogođenih morskim onečišćenjem;

budući da prihvaćanje plastičnih proizvoda koji su označeni kao „biorazgradivi” neće dovesti do znatnog smanjenja ni količine plastike koja ulazi u oceane ni rizika od fizičkih i kemijskih učinaka na morski okoliš sve dok se ne donese međunarodno usuglašena definicija biorazgradivosti (u morskom okruženju);

budući da se onečišćenjem hranjivim tvarima (eutrofikacija) koje dolazi iz raznovrsnih izvora, uključujući istjecanje koje je posljedica poljoprivrednih djelatnosti te ispuštanje kanalizacije i otpadnih voda, morski okoliš preplavljuje visokim koncentracijama dušika, fosfora i ostalih hranjivih tvari, što može prouzročiti velika cvjetanja algi, za čiju se razgradnju nakon ugibanja iskorištava kisik, pri čemu dolazi do stvaranja hipoksičnih „mrtvih zona” ili zona osiromašenih kisikom u kojima ribe i ostali morski organizmi ne mogu uspijevati; budući da se procjenjuje da na svijetu trenutačno postoji 500 mrtvih zona, a brojna druga područja trpe štetne učinke velikog onečišćenja hranjivim tvarima;

budući da industrijska buka pomorskog prometa, seizmičkog istraživanja i mornaričkog sonara koji se upotrebljava za rutinske vježbe osposobljavanja, koja može dovesti do oštećenja sluha, prikrivanja komunikacije i navigacijskih signala te fizioloških i reproduktivnih problema, ugrožava morske organizme zbog njihova ekstremnog oslanjanja na podvodne zvukove za osnovne životne funkcije, kao što su traženje hrane i mužjaka ili ženke, i nepostojanja bilo kakvog mehanizma kako bi ih se zaštitilo od toga;

budući da gubitak morske bioraznolikosti slabi oceanski ekosustav i njegovu sposobnost odupiranja poremećajima, prilagodbe na klimatske promjene i ispunjavanja uloge globalnog ekološkog regulatora i regulatora klime; budući da klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem imaju izravan utjecaj na morske vrste izmjenom njihove brojnosti, raznolikosti i distribucije te utjecajem na njihovo hranjenje, razvoj i razmnožavanje, kao i na odnose među vrstama;

budući da oceani nadilaze granice i da je zbog aktivnosti i pritisaka koje one izazivaju potrebna je suradnja između vlada u svim morskim regijama kako bi se zajamčila održivost zajedničkih resursa; budući da je zbog brojnosti i složenosti mjera za upravljanje oceanima stoga potreban širok raspon interdisciplinarne stručnosti te regionalna i međunarodna suradnja;

budući da se isključivi gospodarski pojasevi (IGP) država članica Europske unije protežu na 25,6 milijuna km2 te se gotovo u cijelosti nalaze u najudaljenijim regijama i prekomorskim državama i područjima te čine Europsku uniju najvećim pomorskim područjem na svijetu; budući da stoga Europska unija treba imati vodeću ulogu u uspostavi učinkovitog i ambicioznog međunarodnog upravljanja oceanima;

budući da se znanstvenim istraživanjima pokazalo da izravni učinci izljeva nafte na morske organizme te biološke sustave i procese mogu obuhvaćati poremećaje u ponašanju i smrt morskih vrsta, cvjetanje mikroorganizama, hipoksiju (smanjenje koncentracija kisika u vodi), toksične učinke kemikalija koje se upotrebljavaju za raspršivanje nafte i odumiranje dubokomorskih koralja;

T.	budući da pomorski promet utječe na globalnu klimu i kvalitetu zraka emisijama CO2 i ostalim emisijama, uključujući dušikove okside, sumporne okside, metan, čestice i crni ugljik;

budući da traženje, bušenje i prijevoz nafte i plina koji se nalaze u rezervama ispod morskoga dna u mnogim dijelovima svijeta mogu ozbiljno naštetiti osjetljivim morskim područjima i uznemiriti morske vrste; budući da je u mnogim slučajevima dopušteno istraživanje i bušenje nafte i plina u zaštićenim morskim područjima ili nedaleko od njih;

V.	budući da članak 191. UFEU-a obvezuje Uniju na visoku razinu zaštite u njezinoj okolišnoj politici, uključujući primjenom načela predostrožnosti i načela „onečišćivač plaća”;

budući da su rizici od upotrebe teškog loživog ulja (HFO) u arktičkom pomorskom prometu višestruki: u slučaju izljeva to vrlo gusto gorivo emulgira i tone te može biti preneseno na iznimno velike udaljenosti ako ostane zarobljeno u ledu; izljevi teškog loživog ulja predstavljaju golem rizik za sigurnost opskrbe hranom arktičkih autohtonih zajednica čija prehrana ovisi o ribolovu i lovu; izgaranje teškog loživog ulja stvara sumporove okside i teške metale te velike količine crnog ugljika koji, nakon taloženja u arktičkom ledu, potiču apsorpciju vrućine u ledenoj masi i time ubrzavaju topljenje leda i klimatske promjene; budući da je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) zabranila prijevoz i upotrebu teških loživih ulja u morima oko Antarktike;

budući da su emisije dušikova oksida, osobito u lučkim gradovima i obalnim područjima, uvelike izazvane pomorskim prometom te su važan problem za javno zdravlje i zaštitu okoliša u Europi; budući da su ukupne emisije dušikovih oksida iz pomorskog sektora u EU-u i dalje uglavnom neregulirane te se procjenjuje da će već 2020. premašiti kopnene emisije dušikova oksida ako ne dođe do njihova smanjenja (20);

budući da brodovi obično upotrebljavaju svoje pomoćne motore za proizvodnju električne energije za komunikaciju, osvjetljavanje, prozračivanje i ostalu brodsku opremu kad su usidreni u lukama; budući da je to izgaranje goriva povezano s emisijama niza onečišćivača kao što su sumporni dioksid (SO2), dušikovi oksidi (NOx), crni ugljik i čestice;

budući da opskrba električnom energijom s kopna podrazumijeva spajanje brodova na električnu mrežu luke dok su na vezu; budući da mješavina energetskih izvora koja se na velikoj većini lokacija upotrebljava za opskrbljivanje električnom energijom s kopna prouzročuje manje emisija nego izgaranje goriva na brodovima (21); budući da se trenutačnim zakonodavstvom kao što je Direktiva (EU) 2016/802 o sumporu jasno prepoznaje upotreba opskrbe električnom energijom s kopna kao alternativa zahtjevu upotrebe goriva s niskim udjelom sumpora, dok se Direktivom 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva zahtijeva od država članica da osiguraju prioritetnu instalaciju opreme za opskrbu električnom energijom s kopna u lukama osnovne mreže TEN-T i u ostalim lukama do 31. prosinca 2025.;

AA.

budući da je prema znanstvenim dokazima iznesenima u petom izvješću o ocjeni (AR5) Međunarodnog panela o klimatskim promjenama (IPCC) zagrijavanje klimatskog sustava nedvojbeno, da su klimatske promjene stvarne, a glavni uzrok zatopljenja koje se primjećuje od sredine 20. stoljeća ljudske su aktivnosti, čije su raširene i konkretne posljedice na klimatske promjene već očite u prirodnim i ljudskim sustavima na svim kontinentima i u svim oceanima;

AB.

budući da je 90 % globalne energije vjetra sadržano u turbulenciji nad svjetskim oceanima te da vjetar, valovi i morske struje zajedno sadržavaju energiju koja je 300 puta veća od trenutačne ljudske potrošnje; budući da bi, prema izvješću Europskog udruženja za energiju oceana (EU-OEA), instalirana energija oceana mogla dosegnuti 3,6 GW do 2030. i narasti na gotovo 188 GW do sredine stoljeća, dok bi u 2050. svjetski vodeća industrija energije oceana u Europi mogla spriječiti ispuštanje 136,3 milijuna tona CO2 u atmosferu godišnje te stvoriti 470 000 novih zelenih radnih mjesta;

AC.	budući da je IPCC 2015. potvrdio da za ograničavanje klimatskog zagrijavanja na 2 oC, od sad pa sve do kraja stoljeća, trećina izvora nafte, polovica izvora plina i više od 80 % izvora ugljena treba ostati neiskorišteno;

AD.

budući da se Pariškim sporazumom nastoji „što prije postići najvišu razinu globalnih emisija stakleničkih plinova” radi ograničavanja povećanja globalne prosječne temperature na razinu koja je znatno niža od 2 oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju te se ulažu napori u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 oC, dok je Svjetska meteorološka organizacija nedavno izvijestila da je 2016. globalno zatopljenje poraslo na velikih 1,1 oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju;

AE.

budući da bi neispunjavanje cilja iz Pariškog sporazuma o porastu prosječne temperature na razinu koja je znatno niža od 2 oC imalo goleme ekološke posljedice i izazvalo velik ekonomski trošak, uključujući, među ostalim, dostizanje prijelomne točke nakon koje bi razina temperature počela ograničavati prirodnu sposobnost oceana da upijaju ugljik;

AF.

budući da treba istaknuti da energija vjetra na moru i energija oceana imaju potencijal u smislu čiste energije (energija valova, energija plime i oseke, termalna energija mora), pod uvjetom da se poštuju okoliš i postojeći ekosustavi; budući da se tom čistom energijom EU-u pruža mogućnost za pokretanje gospodarskog rasta i stvaranje kvalificiranih radnih mjesta, ali i za poboljšanje sigurnosti svoje opskrbe energijom i poticanje konkurentnosti zahvaljujući tehnološkim inovacijama;

AG.	budući da će poboljšanje upravljanja oceanima pridonijeti stvaranju jednakih uvjeta poslovanja na globalnoj razini, uključujući za europski sektor energije oceana;

AH.

budući da se morskim onečišćenjem, bez obzira na to je li riječ o izravnom ili neizravnom uvođenju otpada, tvari ili energije, uključujući podvodne izvore zvuka koji dolazi od ljudi, izazivaju ili se mogu izazvati štetni učinci na žive resurse i morske ekosustave, uz posljedice koje obuhvaćaju gubitak biološke raznolikosti, rizike za zdravlje ljudi, prepreke pomorskim aktivnostima i promjenu kvalitete voda;

AI.	budući da EU mora preuzeti vodeću ulogu u raspravama i pregovorima u međunarodnim forumima kako bi se zajamčilo da svi dionici preuzmu odgovornost u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova ili onečišćujućih tvari i suoče se s rastućim problemima u vezi s održivim upravljanjem resursima;

AJ.	budući da bi iskorištavanje energije iz obnovljivih morskih izvora moglo pridonijeti cilju energetske autonomije na malim otocima u EU-u;

AK.	budući da je transparentnost u međunarodnim organizacijama ključna značajka za osiguranje demokratske odgovornosti i uključivosti;

AL.

budući da mora i oceani imaju potencijal da postanu važni izvori čiste energije; budući da se tom obnovljivom energijom mora pruža mogućnost EU-u za pokretanje gospodarskog rasta i stvaranje kvalificiranih radnih mjesta, ali i za poboljšanje sigurnosti svoje opskrbe energijom i poticanje konkurentnosti zahvaljujući tehnološkim inovacijama; budući da iskorištavanje tog lokalnog resursa ima dimenziju koja je posebno važna za otočne države i regije, a osobito za najudaljenije regije gdje energija oceana može pridonijeti energetskoj samodostatnosti i zamijeniti energiju koja se uz visok trošak proizvodi u dizelskim elektranama;

Bolji okvir za međunarodno upravljanje oceanima

podsjeća da oceani i mora imaju ključnu ulogu u održavanju života na Zemlji, održivom razvoju, zapošljavanju i inovacijama, kao i pružanju rekreativnih upotreba i sadržaja; dijeli sve veću zabrinutost u pogledu potrebe za učinkovitijim i integriranijim upravljanjem oceanima i njihovom zaštitom;

pozdravlja zajedničku komunikaciju o međunarodnom upravljanju oceanima i predložene mjere, kojima se naglašava predanost Europske unije postizanju zaštite i održivog korištenja oceana, mora i morskih resursa, kako je utvrđeno u cilju održivog razvoja br. 14 iz Programa UN-a za održivi razvoj do 2030.; prepoznaje transverzalnu prirodu teme i potrebu za koordiniranim i integriranim pristupom kako bi se osiguralo bolje upravljanje oceanima; poziva Europsku uniju da kao globalni dionik preuzme vodeću ulogu u jačanju međunarodnog upravljanja oceanima i da ukloni nedostatke zahvaljujući svojoj stručnosti stečenoj u razvoju održivog pristupa upravljanju oceanima;

podsjeća na integriranu i nedjeljivu narav svih ciljeva održivog razvoja, kao i na njihovu povezanost i sinergije među njima, te ponovno ističe kritičnu važnost svih mjera EU-a koje su vođene programom razvoja do 2030., uključujući načela koja su u njemu potvrđena;

poziva Komisiju da utvrdi jasne rokove, da po potrebi iznese zakonodavne prijedloge i da surađuje s državama članicama radi poboljšanja suradnje u područjima kao što su istraživanje oceana, izgradnja kapaciteta i prijenos tehnologija, te da uvede mehanizme za potporu koordinaciji, kao i stalno praćenje i ocjenjivanje na razini EU-a, kako bi se uspješno provele mjere navedene u zajedničkoj komunikaciji; naglašava odredbe Ugovora o načelu predostrožnosti i načelu „onečišćivač plaća” te ističe važnost pristupa temeljenog na ekosustavu u okviru svih mjera EU-a o upravljanju oceanima;

ponovno ističe snažnu pomorsku dimenziju ciljeva održivog razvoja, posebice, ali ne isključivo, u pogledu cilja br. 14 (čuvanje i održivo iskorištavanje oceana, mora i morskih resursa);

pozdravlja i u cijelosti podržava dokument „Naš ocean, naša budućnost: poziv na djelovanje”, usvojen na konferenciji UN-a o oceanima u lipnju 2017., kojim se pruža potpora provedbi cilja održivog razvoja br. 14 o čuvanju i održivom iskorištavanju oceana, mora i morskih resursa za održiv razvoj; s velikim zadovoljstvom prima na znanje 1 328 dobrovoljnih obveza vlada, ostalih međuvladinih organizacija i organizacija civilnog društva, privatnog sektora, akademskih i istraživačkih institucija te znanstvene zajednice usmjerenih k očuvanju oceana i povećanoj razini osviještenosti o važnosti oceana za opstanak ljudi;

podsjeća da Europska unija ima sveobuhvatan skup zakonodavnih alata i alata za upravljanje koji su usmjereni na različite elemente upravljanja oceanima, no da se regionalna mora EU-a, međutim, i dalje nalaze u kritičnom stanju zbog prekomjernog iskorištavanja resursa, organskih i neorganskih onečišćivača koji utječu na zdravlje i produktivnost oceana, gubitka bioraznolikosti, degradacije staništa, invazivnih vrsta, nestajanja obalnih zajednica i sukoba između morskih sektora;

poziva Europsku komisiju da nastavi s djelovanjem u pogledu zajedničke komunikacije o međunarodnom upravljanju oceanima objavljivanjem napretka u vezi s ispitanim aktivnostima i preciznog kalendara nadolazećih aktivnosti, uspostavljanjem poveznice između tih aktivnosti i postojećih europskih inicijativa, kao i postojećih međunarodnih instrumenata;

potiče Komisiju da Vijeću prema potrebi predloži inicijative o razvoju oceanskih partnerstava s ključnim međunarodnim partnerima radi poticanja cilja poboljšanog globalnog upravljanja i usklađenosti politika te nadograđivanja postojećih okvira bilateralne suradnje kao što su dijalozi na visokoj razini o ribarstvu i pomorstvu;

10.

svjestan je da Konvencija UN-a o pravu mora (UNCLOS) ima ključnu ulogu u pružanju temeljnog pravnog okvira za koordiniranje napora i postizanje dosljednosti u rješavanju globalnih problema povezanih s oceanima; potiče obalne države članice da poštuju svoju obvezu zaštite i očuvanja morskog okoliša i njegovih živućih resursa te obvezu sprečavanja i kontrole morskog onečišćenja koje imaju prema Konvenciji o pravu mora; napominje da su države članice odgovorne za štetu nastalu zbog kršenja njihovih međunarodnih obveza u pogledu borbe protiv takva onečišćenja;

11.

traži od država da poboljšaju svoje pravne sustave radi očuvanja oceana; traži da se na međunarodnoj razini prizna pojam ekološke štete od morskog onečišćenja kako bi se omogućila naknada štete kad se utvrdi da je počinjen prekršaj; poziva na uvođenje načela lanca odgovornosti kako bi moglo utvrditi tko je odgovoran za prouzročenu ekološku štetu u cijelom zapovjednom lancu;

12.

ističe da EU treba nastojati zajamčiti da odredbe povezane s ribarstvom imaju važnu ulogu u budućem pravno obvezujućem instrumentu u okviru UNCLOS-a u pogledu očuvanja i održivog korištenja morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne nadležnosti;

13.

potiče sve države da postanu stranke relevantnih ribarstvenih instrumenata, posebno Sporazuma FAO-a o sukladnosti, Sporazuma UN-a o pograničnim ribljim stokovima i vrlo migratornim ribljim stokovima te Sporazuma o mjerama države luke za sprječavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, kao i da u potpunosti provedu odredbe tih instrumenata i ostale međunarodne planove djelovanja;

14.

sa zadovoljstvom pozdravlja napredak koji je EU ostvario u pogledu vanjske dimenzije ZRP-a; ističe da je ta dimenzija, koja obuhvaća i međunarodne sporazume i sporazume o partnerstvu, važan instrument za promicanje okolišnih i socijalnih standarda EU-a te odredbi EU-a za suzbijanje ribolova NNN na međunarodnoj razini;

15.

napominje da je u okviru Inicijative za transparentnost u sektoru ribarstva (FITI) nedavno donesen njezin globalni standard; potiče države da se prijave kao kandidati za FITI; poziva EU i njegove države članice da podrže tu inicijativu;

16.

smatra da je iznimno važno zajamčiti jednake uvjete za ribolovnu flotu EU-a, posebno s obzirom na visoke ekološke standarde i standarde o održivosti EU-a koje ta plovila moraju poštovati;

17.

ustraje u tome da EU na međunarodnim forumima i u okviru bilateralne suradnje treba promicati iste ekološke standarde za ribarstvo koji vrijede za plovila EU-a, kako se europska flota ne bi našla u nepovoljnom položaju u pogledu okolišne održivosti;

18.

podsjeća na rezoluciju UN-a 2749 (XXV) od 17. prosinca 1970., u kojoj se navodi da su „zona dna mora i oceana i njezina podzemlja izvan granica nacionalne nadležnosti, kao i da su njezina bogatstva zajednička baština čovječanstva”, i članak 136. Konvencije iz Montego Baya, kojim se propisuje da su „dno mora i oceana u područjima izvan međunarodne nadležnosti, kao i njihova bogatstva, zajednička baština čovječanstva”;

19.

poziva Komisiju da potakne države članice da prestanu subvencionirati dozvole za istraživanje i rudarenje u područjima izvan nacionalne nadležnosti i izdavati dozvole za rudarenje na svojim kontinentalnim platoima;

20.

nadalje napominje da u pogledu međunarodnog prava o onečišćenju zraka državama članicama prema Konvenciji o pravu mora nije dopušten pregled brodova, čak i kada imaju čvrste dokaze o kršenju propisa; stoga poziva stranke UN-a da poboljšaju pravni okvir Konvencije UN-a o pravu mora kako bi se riješili svi postojeći propusti u upravljanju te uspostavili snažni mehanizmi za primjenu međunarodnog prava okoliša;

21.

poziva na uspostavu okvira za međunarodnu regulaciju koji se odnosi na borbu protiv nuklearnog otpada i onečišćenja u oceanima i na morskom dnu radi provedbe konkretnih mjera za ograničavanje njihova učinka na okoliš i zdravlje te čišćenje morskog dna;

22.

naglašava da je prioritet za rješavanje postojećih nedostataka u upravljanju jamčenje transparentnosti, uključujući javnu dostupnost informacija, sudjelovanja dionika, javnog sudjelovanja u donošenju odluka i pristupa pravosuđu u vezi s pitanjima u pogledu okoliša kako se to zahtijeva Aarhuškom konvencijom te legitimnosti organizacija UN-a, uključujući javnu odgovornost predstavnika država u međunarodnim tijelima, kao što su Međunarodna pomorska organizacija i Međunarodno tijelo za morsko dno; poziva države članice i Komisiju da surađuju u okviru Međunarodnog tijela za morsko dno radi jamčenja transparentnosti njegovih metoda rada i učinkovitog kapaciteta za procjenu okolišnih utjecaja, jamčenja učinkovite zaštite morskog okoliša od štetnih učinaka te kako bi se zaštitio i očuvao morski okoliš kako se to zahtijeva dijelovima XI. i XII. Konvencije UN-a o pravu mora;

23.

poziva države članice da preuzmu proaktivnu i progresivnu ulogu u međunarodnim tijelima radi iznošenja reformi u pogledu transparentnosti i povećanja ukupne ekološke ambicioznosti poduzetih mjera;

24.

ističe da će bolji okvir za upravljanje oceanima dovesti do jačanja regionalnih i globalnih napora jer će se promicati multilateralni instrumenti o kojima je već postignut dogovor te strategije i njihova bolja provedba; potiče Komisiju da promiče jaču međunarodnu pomorsku suradnju, posebice u pomorskoj znanosti i tehnologiji, u skladu s preporukama OECD-a;

25.

naglašava potrebu za pojačanom suradnjom, usklađenosti politika i koordinacijom svih vlada i institucija na svim razinama, uključujući koordinaciju međunarodnih organizacija, regionalnih i podregionalnih organizacija i institucija, sustava i programa; u tom pogledu navodi važnu ulogu učinkovitih i transparentnih partnerstava s više dionika i aktivne suradnje vlada s globalnim, regionalnim i podregionalnim tijelima, znanstvenom zajednicom, privatnim sektorom, zajednicom donatora, nevladinim organizacijama, društvenim skupinama, akademskim institucijama i ostalim relevantnim dionicima;

26.

poziva na jačanje regionalnih okvira u pogledu upravljanja morskim okolišem, osobito s obzirom na cilj održivog razvoja br. 14; poziva Europsku uniju i međunarodne organizacije da, osobito pružanjem službene razvojne pomoći, pojačaju potporu regionalnim organizacijama i postizanju cilja održivog razvoja br. 14 u trećim zemljama;

27.

ističe važnost uključivanja obalnih lokalnih tijela i najudaljenijih regija u postupak približavanja međunarodnog upravljanja oceanima građanima EU-a;

28.

ističe potrebu za razvojem sveobuhvatnih strategija za podizanje razine osviještenosti o važnosti oceana za prirodu i kulturu;

29.

ističe da je potreban jasan i konkretan plan uključenosti Europske unije na području Arktika, u kojem bi početna točka trebali biti ciljevi očuvanja osjetljivih arktičkih ekosustava i jačanja njihova kapaciteta za otpornost na učinke klimatskih promjena;

30.

ističe da se međunarodni sustavi očuvanja i upravljanja ne odnose na središnji Arktički ocean; naglašava potrebu za usklađenim pristupom Europske unije i država članica kad je riječ o suzbijanju nereguliranog ribolova u Arktičkom oceanu;

31.

ponovo poziva Komisiju i države članice, kao što je to učinio u svojoj Rezoluciji od 16. ožujka 2017. o integriranoj politici Europske unije za Arktik, da poduzmu sve potrebne mjere kako bi imale aktivnu ulogu u omogućavanju međunarodno dogovorene zabrane brodske upotrebe i prijevoza teških loživih ulja u spremnicima goriva na plovilima koja plove arktičkim morima na temelju odredbi Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova (Konvencija MARPOL), koja se trenutačno primjenjuje za reguliranje voda oko Antarktike; poziva Komisiju da svojim stajalištem o međunarodnom upravljanju oceanima obuhvati okolišne, društvene, zdravstvene i klimatske rizike od upotrebe teških loživih ulja; poziva Komisiju da u nedostatku prikladnih međunarodnih mjera iznese prijedloge za pravila o plovilima koja pristaju u lukama EU-a prije putovanja kroz arktičke vode u cilju zabrane upotrebe i prijevoza teških loživih ulja;

32.

poziva Komisiju i države članice EU-a da aktivno rade na brzom dovršenju dugotrajnog plana rada Međunarodne pomorske organizacije o smanjenju emisija crnog ugljika iz brodova koji plove Arktikom radi usporavanja brzog rasta temperature i sve bržeg topljenja polarnog leda u toj regiji;

33.

poziva Komisiju da promiče jednake uvjete na tržištu rada u pomorskom sektoru te da zajamči pravedan odnos, učinkovito primjenjujući mjerodavne međunarodne konvencije, kao što je Konvencija o radu u ribolovu i Konvencija o pomorskom radu Međunarodne organizacije rada (ILO), i uspostavljajući usklađen socijalni okvir za pomorske aktivnosti u vodama Zajednice;

34.

traži donošenje novog međunarodnog sporazuma o uvjetima rada u sektoru ribarstva; podsjeća na to da je potrebno okončati sve oblike ropstva koji još postoje na plovilima i naglašava utjecaj koji loši uvjeti rada mogu imati na pojedince, gospodarske subjekte i morski okoliš;

35.

poziva Komisiju da razvije oceanska partnerstva s ključnim dionicima u obliku mehanizama multikulturalne suradnje ili bilateralnih dijaloga radi jamčenja bolje koordinacije i suradnje za uspješnu provedbu ciljeva održivog razvoja relevantnih za oceane, promicanje održivog plavog rasta, kao i zaštitu, očuvanje i obnovu morskih ekosustava i bioraznolikosti, uz istodobno smanjenje pritiska na oceane i mora te stvaranje uvjeta za održivo plavo gospodarstvo;

36.

potiče Komisiju da ojača pomorsku suradnju i izgradnju kapaciteta u kontekstu svojeg okvira vanjske politike u pogledu područja kao što su razvojna suradnja i trgovinski sporazumi, osobito sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu, radi izgradnje kapaciteta za borbu protiv učinaka klimatskih promjena i morskog otpada te promicanja boljeg upravljanja oceanima i održivog plavog rasta;

37.

poziva EU da slijedi načelo da se u okviru raspodjele ribolovnih resursa u obzir uzmu ekološki i socijalni učinak i potrebe u pogledu sigurnosti opskrbe hranom zemalja u razvoju, kao i težnje tih zemalja da razviju vlastito ribarstvo, istovremeno jamčeći održivu razinu ribolova koja ne dovodi do prekomjernog kapaciteta ribolova, u skladu s ciljem održivog razvoja broj 14;

38.

poziva EU da u skladu sa ZRP-om svede na najmanju moguću mjeru učinke akvakulture na okoliš tako da osigura održive izvore hrane za životinje i promiče istraživanja usmjerena na smanjenje pritiska na divlje riblje stokove koji se koriste za proizvodnju hrane za životinje;

39.

napominje da je EU najveći svjetski uvoznik ribljih proizvoda i da se određeni dio ulova uvozi iz područja u kojima je ribarstvo mnogo manje održivo nego u vodama EU-a; potiče EU da iskoristi svoj položaj u tom pogledu radi promicanja veće održivosti u svim morskim bazenima;

40.

potiče Komisiju da pozove države članice da prestanu sponzorirati licencije za istraživanje i iskorištavanje dubokomorskog rudarstva u područjima izvan nacionalne nadležnosti i da prestanu izdavati dozvole za dubokomorsko rudarstvo u epikontinentalnom pojasu država članica;

41.

poziva Komisiju da podupre jačanje međunarodnih inicijativa za borbu protiv trgovine ljudima pomorskim putem;

42.

poziva Komisiju i države članice da pruže potporu međunarodnom moratoriju na licencije za komercijalno iskorištavanje dubokomorskog rudarstva sve dok se u dovoljnoj mjeri ne prouče i istraže učinci dubokomorskog rudarstva na morski okoliš, bioraznolikost i ljudske aktivnosti na moru te svi mogući rizici postanu jasni;

43.

naglašava važnost europske strategije sigurnosne zaštite u pomorstvu i poziva Komisiju da uključi pomorsku sigurnost u vanjsku politiku s obzirom na to da se velik dio trgovine odvija morskim putem, da su više od 70 % vanjskih granica morske granice i da je potrebno zajamčiti sigurnost putnika koji prolaze kroz luke u Uniji;

44.

ističe da je važno i dalje jačati suradnju između Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA), Frontexa i Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA) u okviru njihova mandata radi pružanja potpore nacionalnim tijelima država članica koja imaju funkcije obalne straže te promicati pomorsku sigurnost, boriti se protiv prekograničnog kriminala i zaštititi okoliš sprečavanjem i smanjenjem onečišćenja s obalnih objekata za crpljenje nafte i plina; smatra da bi te agencije trebale po potrebi dobiti više sredstava od EU-a kako bi mogle izvršavati te nove zadaće; ističe važnost daljnjeg razvijanja digitalnih rješenja, kao što je olakšavanje aktivnosti pomorske industrije usklađivanjem postupaka prijave te većeg ulaganja u zajedničku infrastrukturu za razmjenu podataka diljem EU-a u korist tijela država članica koja obavljaju funkcije obalne straže i važnost daljnjeg razvijanja napredne pomorske tehnologije, poput integriranih pomorskih usluga EMSA-e, da bi se poboljšali sustavi nadzora i praćenja pomorskih aktivnosti i drugi programi kao što je zajedničko okruženje za razmjenu informacija (CISE) za pomorski nadzor;

45.

naglašava da je za stvaranje održivog pomorskog gospodarstva i smanjenje pritisaka na morski okoliš potrebno djelovanje u pogledu klimatskih promjena, onečišćenja mora i oceana koje dolazi s kopna, onečišćenja mora i eutrofikacije, zaštite, očuvanja i obnove morskih ekosustava i bioraznolikosti te održivog korištenja morskih resursa;

46.

izražava zabrinutost zbog činjenice da, iako je u okviru nedavne studije Parlamenta utvrđeno da bi plavo gospodarstvo moglo imati pozitivan socioekonomski učinak (u smislu zapošljavanja, prihoda i bruto dodane vrijednosti), njegov utjecaj na okoliš općenito je negativan u pogledu promjena obalne dinamike, morskog onečišćenja, eutrofikacije, morfologije morskog dna i promjena staništa/ekosustava/biološke raznolikosti; zabrinut je da bi kumulativni teret utjecaja na okoliš mogao naštetiti ribarstvu;

47.

poziva na to da se plavo gospodarstvo usmjeri na ponovnu izgradnju otpornosti obalnih zajednica u cilju obnavljanja proizvodnog potencijala ribarstva, čime bi se podržala sigurnost opskrbe hranom, smanjenje siromaštva i održivo upravljanje živim vodenim resursima; podsjeća da je prije provedbe ikakvih aktivnosti u sektorima plavog gospodarstva potrebno zajamčiti procjenu učinka i cjelokupni proces informiranja i sudjelovanja za sve dionike; ustraje u tome da se plavim gospodarstvom treba doprinijeti postizanju cilja održivog razvoja br. 14, tj. očuvanju i održivom korištenju oceana i morskih resursa;

48.

smatra da se ulaganje u plavo gospodarstvo ne bi trebalo oslanjati na neobnovljive resurse, nego se treba usmjeriti na „ekoinovacije”, nepremašivanje stopa prirodnog oporavka, zaštitu prirode te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih;

49.

potiče države članice da ulože daljnje napore u pravovremenu provedbu Okvirne direktive o pomorskoj strategiji kako bi se postiglo dobro stanje okoliša u morskim vodama do 2020., uz posebno nastojanje da se izbjegne šteta za obalni i morski okoliš od svih vrsta onečišćenja mora, uključujući onečišćenje hranjivim tvarima, morskog otpada te da se ukinu štetne subvencije kojima se potiče neodrživi ribolov i pojača globalna borba protiv morskog otpada i plastike;

50.

smatra da je sprečavanje, oporaba i recikliranje morskog plastičnog otpada velik međunarodni izazov i poziva Komisiju da uspostavi mjere kao što su jačanje potpora za istraživanja i uvrštavanje ovog pitanja u spektar održivog „plavog gospodarstva” kako bi EU postao pokretač inovativnih rješenja i kako bi preuzeo vodeću ulogu na globalnoj razini;

51.

poziva države članice da brzo provedu Okvirnu direktivu za pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjima kako bi se omogućio potpun i usklađen razvoj različitih pomorskih aktivnosti;

52.

potiče Komisiju da snažno integrira pitanja povezana s upravljanjem oceanima u svoje politike pružanja pomoći i razvojne politike;

53.

podsjeća na to da je sektor ribarstva iznimno važan kao jedna od glavnih tradicionalnih ljudskih djelatnosti koje se obavljaju u morskom okruženju, što znači da je neophodan dio integrirane pomorske politike; ističe da je ribarstvo sektor koji je najviše pogođen brojnim drugim načinima iskorištavanja mora, kao i raznim aktivnostima koje se ondje odvijaju, poput pomorskog prijevoza i turizma, urbanog i priobalnog razvoja, iskorištavanja sirovina i izvora energije i rudarenja na morskom dnu, te ekološkim pojavama kao što su onečišćenje mora (plastika, odbačene ribarske mreže, izljevi nafte, onečišćenje bukom, izljevi balastnih voda, nekontrolirano traženje i crpljenje nafte i plina itd.) i klimatske promjene (podizanje razine mora i temperature morske površine, poplave obala, sve veća kiselost oceana itd.);

54.

naglašava važnost žena u industriji morskih prehrambenih proizvoda s obzirom na to da one, prema podacima FAO-a, čine polovicu ukupnog radno sposobnog stanovništva u toj industriji; poziva EU da poticanjem pravednih cijena proizvoda ribarstva i promicanjem omogućavanja boljeg pristupa javnoj potpori i financijskim sredstvima ženama koje su aktivne u ribarstvu promiče i štiti žene u ribolovnim djelatnostima i industrijama povezanima s ribarstvom, uključujući tijekom pregovora s trećim zemljama o korištenju sektorske potpore u okviru sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu, u postupku razvoja instrumenata pomoći i na različitim međunarodnim forumima;

55.

očekuje predstojeću strategiju Komisije o plastici i bilo koje druge mjere, uključujući nedavno objavljeni akcijski plan, usmjerene na borbu protiv morskog otpada; poziva na to da strategija o plastici u kružnom gospodarstvu bude vrlo ambiciozna kako bi se na primjeren način riješio problem morskog otpada na izvoru te potiče Komisiju da predstavi konkretne zakonodavne i obvezujuće mjere u tom području, osobito u pogledu ekološkog dizajna plastike i mikroplastike, te mjeru za smanjenje količine iskorištenih proizvoda koji se odlažu na kopnu, osobito u blizini rijeka, ostalih plovnih putova i obale; izražava svoju duboku zabrinutost zbog razmjera tog problema; poziva Komisiju i države članice da se pridruže i podupru međunarodnu koaliciju za smanjenje onečišćenja plastičnim vrećicama osnovanu na konferenciji COP 22 u Marakešu u studenome 2016.;

56.

ponavlja potrebu za dobro promišljenom politikom proizvoda kojom se povećava očekivano trajanje proizvoda, njegova trajnost, mogućnost ponovne upotrebe i recikliranja kako je istaknuto u Rezoluciji Parlamenta od 9. srpnja 2015. o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na cirkularnu ekonomiju (22) i dodatno naglašava da ju je potrebno hitno primijeniti na jednokratne plastične proizvode i pakiranja u predstojećoj strategiji o plastici s obzirom na štetu koju ti proizvodi kao morski otpad nanose okolišu;

57.

potiče Komisiju da pruži potporu pri razvoju regionalnih rješenja te da promiče nacionalne mjere za rješavanje problema morskog otpada u cilju njegova uklanjanja; također potiče Komisiju da doprinese uspostavi pilot-projekata radi prikupljanja morskog otpada s pomoću čišćenja plaža i kampanja kojima se ribare potiče na prikupljanje otpada te da ribarima u Europi pruži financijsku potporu za prikupljanje morskog otpada;

58.

zahtijeva od Komisije da predloži novo zakonodavstvo radi rješavanja problema onečišćenja mikroplastikom u svim njezinim oblicima, osobito zabranjivanjem sastojaka od mikroplastike u svim proizvodima za osobnu njegu i jamčenjem da sva poduzeća koja upotrebljavaju plastične proizvodne pelete provedu prikladne protokole za smanjenje istjecanja peleta;

59.

smatra da je onečišćenje plastičnim bocama za jednokratnu upotrebu velik uzrok onečišćenja mora i potiče Komisiju da razmotri uvođenje sustava kaucije za jednokratne spremnike za piće po uzoru na njemački model;

60.

poziva Europsku uniju i države članice da se pridruže međunarodnoj koaliciji za smanjenje onečišćenja plastičnim vrećicama i pruže joj potporu;

61.

pozdravlja namjeru Komisije da promiče međunarodno prihvaćen plan za suočavanje s posljedicama zagrijavanja oceana, rasta razine mora i zakiseljavanja;

62.

poziva države članice da promiču resursnu učinkovitost, recikliranje i podizanje razine osviještenosti o morskom otpadu s pomoću nacionalnih kampanja za podizanje razine osviještenosti, obrazovnih programa i suradnje između škola i sveučilišta u pogledu tih pitanja;

63.

podsjeća da se zalaže za ambiciozan paket kružnog gospodarstva s ciljevima za smanjenje morskog otpada u Europskoj uniji od 30 % do 2025. i 50 % do 2030. godine te većim ciljevima za recikliranje plastične ambalaže;

64.

poziva države članice da zadrže istu razinu ambicije kao EU kad je riječ o smanjenju morskog otpada;

65.

potiče Komisiju da pojača napore za suzbijanje morskog otpada u Europi i svijetu rješavanjem problema kopnenih i morskih izvora, i to rješavanjem problema nezakonitog bacanja otpada kao što je ribolovna oprema, i pružanjem financijske potpore za skupljanje morskog otpada; potiče Komisiju da smanji morski otpad iz pomorskog sektora, osobito promicanjem usklađenog sustava pokrivanja troškova za sve smeće u svim europskim lukama tijekom revizije Direktive 2000/59/EZ o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta; poziva na veće financiranje istraživanja o distribuciji i utjecaju morskog otpada i učinkovitosti međunarodnih, regionalnih i podregionalnih strategija za borbu protiv morskog otpada i ostalih onečišćivača;

66.

ističe da se načelo predostrožnosti Unije treba primjenjivati u slučaju bilo kakva budućeg potencijalnog istraživanja dubokomorskog rudarstva; zabrinut je jer Komisija ustraje u tome da je dubokomorsko rudarstvo jedan od prioritetnih sektora Unije za plavi rast s obzirom na postojeće znanstvene dokaze o znatnim i neizmjenjivim okolišnim rizicima koji su s njime povezani; zabrinut je zbog toga što bi daljnje promicanje dubokomorskog rudarstva moglo negativno utjecati na mjere koje se zahtijevaju u okviru cilja održivog razvoja br. 12 (prijelaz na održivu potrošnju i proizvodnju);

67.

ističe da se načelo predostrožnosti mora primjenjivati na novi sektor dubokomorskog rudarstva i smatra da EU, s obzirom na znanstvena upozorenja o znatnoj i potencijalno nepovratnoj šteti po okoliš, ne bi trebao podupirati razvoj te industrije, nego bi umjesto toga trebao uložiti u održive alternative, posebno u prijelazu na održivu potrošnju i proizvodnju, na što se poziva u cilju održivog razvoja br. 12 u okviru Programa za održivi razvoj do 2030.;

68.

ističe da se ne bi trebalo dopustiti istraživanje ili bušenje nafte ili plina u zaštićenim morskih područjima ili blizu njih ili u ranjivim područjima visoke vrijednosti u smislu očuvanja;

69.

pozdravlja akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo i poziva Komisiju da predloži snažne mjere za sprečavanje otpuštanja mikročestica i makročestica u morski okoliš, koje obuhvaćaju smanjenje istjecanja otpada za 50 % do 2020., zakonodavne mjere za industriju kao što su zabrane plastike za jednokratnu upotrebu (kada su dostupne prirodne alternative) i možda međunarodni pravni instrument;

70.

poziva države članice te lokalne i regionalne vlasti da podrže inovativne tehnološke i financijske inicijative za rješavanje onečišćenja oceana i mora kako bi se promicali učinkoviti sustavi oporabe otpada, osobito plastičnog, koji nastaje u pomorskom prometu u lukama, da bi se podigla razina osviještenosti pomorskog sektora o posljedicama odlaganja plastičnog otpada u more te da bi se prevladale najveće prepreke za provedbu Konvencije MARPOL;

71.

naglašava da bi EU trebao predvoditi globalnu inicijativu za nadzor i znatno smanjenje morskog otpada u oceanima; napominje da su se države članice obvezale na ispunjenje ciljeva Direktive 2008/56/EZ (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji), kojom je propisano da svojstva i količine morskog otpada ne štete obalnom i morskom okolišu (deskriptor 10.);

72.

potiče borbu protiv svih izvora onečišćenja oceana i morskog dna, uključujući onečišćenje bukom, te provedbu konkretnih aktivnosti na međunarodnoj razini za čišćenje oceana i morskog dna;

73.

pozdravlja odlučnost Komisije u pogledu uspostave djelovanja na međunarodnoj razini za praćenje posljedica zagrijavanja oceana, rasta razina mora i zakiseljavanja voda; poziva na jačanje i razvoj međunarodnih znanstvenih programa namijenjenih za nadzor nad temperaturom, salinitetom i apsorpcijom topline oceana, kao i na uspostavu svjetske mreže za promatranje oceana kako bi se poboljšalo praćenje globalnih promjena u oceanima i omogućilo bolje predviđanje učinaka klimatskih promjena na funkcioniranje oceana, apsorpciju ugljika i upravljanje živim morskim resursima;

74.

ističe važnost uspostave pristupa plastičnim proizvodima koji se temelji na životnom ciklusu, uključujući uzimanje u obzir razgradnje različitih polimera i stope fragmentacije (u morskom okolišu), koji bi se trebao postići internalizacijom okolišnih i društvenih troškova proizvoda (internalizacija troškova), poboljšanjem postupka zatvaranja kruga pri razvoju i proizvodnji proizvoda i postupaka, kao i u lancima životnog ciklusa plastičnih proizvoda, poboljšanjem vijeka trajanja proizvoda, promicanjem zelene javne i privatne nabave, promicanjem, među ostalim, načela i okvira zelenog inženjerstva, ekološkog dizajna i ekološkog označivanja te jačanjem sposobnosti privatnih dionika, uključujući mala i srednja poduzeća, da prijeđu na proizvodne procese koji su prihvatljiviji za okoliš;

75.

pozdravlja predanost Komisije borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (ribolov NNN) u njezinu akcijskom programu o upravljaju oceanima; potiče Komisiju da nastavi borbu protiv ribolova NNN u svim regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom i ostalim relevantnim forumima; smatra da bi trebalo objaviti koja se plovila pod zastavom EU-a bave nezakonitim, neprijavljenim i nereguliranim ribolovom, kako je predviđeno Uredbom o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu; potiče EU da izvrši pritisak na treće zemlje da poduzmu mjere za sprečavanje ulaska nezakonito, neprijavljeno i neregulirano ulovljene ribe na njihova tržišta;

76.

poziva na bolju suradnju među regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom (RFMO-i) te potiče njihove ugovorne strane da im zajamče dostatna sredstva i da ih ojačaju;

77.

poziva regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom da:

(a)	nastave redovito provoditi neovisne revizije rezultata i da u potpunosti provedu preporuke iz tih revizija rezultata;

(b)	u potpunosti provedu preporuke s Druge konferencije o nastavku revizije Sporazuma UN-a o pograničnim ribljim stokovima i vrlo migratornim ribljim stokovima;

(c)	usklade mjere, a posebno mjere praćenja, kontrole i nadzora te provedbene mjere, među ostalim i utvrđivanjem odvraćajućih kazni i sankcija;

78.

poziva države članice da usvoje važan paket prijedloga Europskog parlamenta i Europske komisije u kontekstu revizije Direktive 2008/98/EZ o otpadu, koji zajedno tvore novu dosljednu politiku EU-a za podjelu odgovornosti među svim dionicima za otpatke i sprečavanje njihova bacanja na kopnu i u morskom okolišu;

79.

potiče Europsku komisiju da uspostavi istinsku politiku prilagodbe na klimatske promjene u obalnim i morskim područjima, osobito uspostavom konkretnih mjera zaštite obalnih i morskih ekosustava;

80.

podsjeća da od siječnja 2016. sva plovila iz EU-a čija ukupna dužina premašuje 24 metra ili bruto tonaža 100 tona koja se upotrebljavaju za ribolov u vodama EU-a i sva plovila iz EU-a čija ukupna dužina premašuje 15 metara koja se upotrebljavaju za ribolov izvan europskih voda moraju imati registracijski broj pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji kako bi se poboljšala identifikacija plovila kao alat u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova; potiče EU da uvede zahtjev u pogledu registracijskog broja pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji za plovila koja nisu iz EU-a u skladu sa zahtjevima za plovila iz EU-a (čija dužina premašuje 15 metara), koji bi se trebao navoditi na potvrdama o ulovu za uvoz, kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve i pomoglo državama članicama;

81.

poziva Komisiju i države članice da u skladu s nacionalnim okolnostima promiču troškovno učinkovite mjere i instrumente te suradnju na svim razinama u pogledu ekološki prihvatljivih aktivnosti uklanjanja morskog otpada iz rijeka i obalnih i morskih područja koje se temelje na riziku; u tom pogledu potiče Komisiju i države članice da olakšaju financiranje, javno-privatna partnerstva i izgradnju kapaciteta te da razviju i upotrebljavaju međunarodne kriterije za zajedničke mjere uklanjanja, čišćenje i obnovu, uključujući kriterije u pogledu količina, populacije, osjetljivosti ekosustava i izvedivosti;

82.

ističe potrebu za integracijom razmatranja u pogledu rada na moru i ljudskih prava u okviru globalnog upravljanja oceanima; poziva Komisiju da poduzme ciljane napore radi promicanja standarda dostojanstvenog rada u svjetskoj ribarskoj industriji na temelju prepoznavanja poveznice između kršenja prava radnika i ljudskih prava te neodrživih i destruktivnih ribolovnih praksi, osobito nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova; poziva Komisiju da poduzme mjere za sprečavanje ulaska morskih prehrambenih proizvoda u čijem su ulovu sudjelovali radnici koji su bili žrtve trgovine ljudima ili ostalih kršenja prava radnika ili ljudskih prava na tržišta u EU-u i da surađuje sa subjektima u industriji kako bi se potaknula upotreba mehanizama postupanja s dužnom pažnjom radi omogućavanja izdvajanja takvih proizvoda iz lanaca opskrbe; poziva države članice da zajamče prenošenje Konvencije ILO-a C188 (Konvencija o radu u ribolovu) u svoje nacionalno pravo te da je provedu;

83.

ističe da je bolje prikupljanje i recikliranje krutog otpada na kopnu glavno rješenje problema morskog otpada s obzirom na to da većina morskog otpada potječe s kopna; nadalje smatra da bi EU u svim međunarodnim forumima, sporazumima i institucijama, trebao promicati dosljedan pristup gospodarenju otpadom kad god je to moguće; stoga poziva države članice da što prije završe rad na paketu kružnog gospodarstva i da bez odgode provedu ambiciozne ciljeve za recikliranje i usklade se s ciljevima za smanjenje morskog otpada u EU-u;

84.

poziva Komisiju da u okviru međunarodnih foruma radi na razvoju jasnog okvira za održivost za biorazgradivu plastiku u svim prirodnim okruženjima, uključujući definicije i standarde;

85.

smatra da države članice i Komisija moraju poduzeti odvažnije korake pri postupanju s nezakonitim izvozom i odlaganjem plastičnog otpada, uključujući strožu provedbu propisa EU-a o pošiljkama, kao i strože sustave praćenja i inspekcija u lukama i svim objektima za obradu otpada koji će se baviti transferima za koje se sumnja da su nezakoniti i boriti se protiv izvoza otpada pod izlikom ponovne upotrebe (uglavnom u pogledu otpadnih vozila i OEEO-a), te pri jamčenju da su izvozi upućeni samo onim objektima koji ispunjavaju zahtjeve ekološki razumnog upravljanja koji su utvrđeni u članku 49. Uredbe o pošiljkama otpada;

86.

poziva države članice da osnaže obrazovanje i mjere za podizanje razine osviještenosti o morskom otpadu, upotrebi plastike i učinku ponašanja pojedinačnih potrošača na okoliš uvođenjem elemenata u obrazovne programe na svim razinama, pružanjem obrazovnih i informativnih materijala usmjerenih na određene interesne i dobne skupine radi promicanja promjene ponašanja i organiziranjem opsežnih informativnih kampanja namijenjenih građanima;

87.

ističe potrebu za smanjenjem istjecanja dušika i fosfora u oceane, čime bi se smanjila eutrofikacija koja je rezultat ljudskog djelovanja, uvođenjem temeljnih izmjena europskog poljoprivrednog modela s pomoću, između ostaloga, ograničenja upotrebe gnojiva, optimizacije upotrebe hranjivih tvari s potrebama usjeva, opreznog planiranja upotrebe gnojiva i uvođenjem održivijih poljoprivrednih oblika, kao i s pomoću smanjenja atmosferskih izvora dušika, boljeg pročišćavanja kanalizacije i otpadnih voda te bolje kontrole raspršenih gradskih izvora hranjivih tvari, kao što je istjecanje s ulica i iz kolektora oborinskih voda, uz istodobno rješavanje pritiska na ekosustave u okviru revizije na sredini razdoblja zajedničke poljoprivredne politike;

88.

poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve odgovarajuće mjere za olakšavanje usvajanja međunarodnih propisa kako bi se ograničila buka industrijskih aktivnosti kao što su pomorski promet i seizmička istraživanja, osobito u biološki osjetljivim staništima, na primjer predlaganjem priloga o onečišćenju bukom Konvenciji MARPOL, sličnog nedavno dodanom prilogu o onečišćenju zraka;

89.

napominje da je nerazborito i kontraproduktivno iskorištavati nove izvore fosilnih goriva, osobito ako se oni nalaze u ekološki ranjivim područjima, zbog obveza preuzetih u okviru Pariškog sporazuma;

90.

ističe da su sve vode osjetljive na odobalno bušenje radi crpljenja fosilnih goriva; naglašava da upotreba fosilnih goriva dodatno pridonosi klimatskim promjenama koje prijete našem planetu i ubrzava ih; smatra da EU mora surađivati s međunarodnim partnerima radi ostvarenja poštenog prijelaza s odobalnog bušenja i tako pridonijeti cilju niskougljičnog gospodarstva;

91.

ističe da bi se pri izdavanju bilo koje nove licencije za istraživanje nafte ili plina trebalo pridržavati strogih zaštitnih regulatornih standarda u području zaštite okoliša i sigurnosti za istraživanje, traženje i proizvodnju nafte, što bi trebalo uključivati obvezujuće obveze u pogledu stavljanja izvan pogona istraživačke infrastrukture, koja općenito ima ograničeni životni vijek;

92.

naglašava velik potencijal energije dobivene iskorištavanjem kretanja valova te plime i oseke ili gradijenata temperature i slanosti oceana i mora; napominje da energija oceana dugoročno ima potencijal postati jedan od najkompetitivnijih i troškovno učinkovitih oblika proizvodnje energije;

93.

pozdravlja napredak koji su države članice postigle u pogledu uvođenja prostornog planiranja morskog područja; ističe da su potrebni daljnji napori za dosljednu provedbu Direktive 2014/89/EU kako bi se dao primjer za uvođenje prostornog planiranja morskog područja na globalnoj razini; stoga poziva države članice da najkasnije do 31. ožujka 2021. izrade svoje prostorne planove morskog područja; ističe da to ima međunarodnu i transnacionalnu dimenziju te poziva Komisiju da započne izradu prijedloga međunarodnih smjernica, uzimajući u obzir važnost sinergija i interakcija između kopna i mora te s tim povezane procese, kao što je integrirano obalno upravljanje, te da predvodi međunarodni forum o prostornom planiranju morskog područja, u kojem će sudjelovati svi relevantni dionici i treće zemlje, da promiče prostorno planiranje morskog područja na globalnoj razini i iznese najbolje prakse kako bi se ojačala međunarodna suradnja, poboljšalo upravljanje, očuvanje i iskorištavanje oceana, povećala transparentnost te poboljšalo obrazovanje i osposobljavanje;

94.

napominje da je zbog povećane aktivnosti u priobalnim i morskim vodama potrebna provedba prostornog planiranja morskog područja; poziva Komisiju da radi na sastavljanju međunarodnih smjernica o prostornom planiranju morskog područja i da pomogne u proširenju zaštićenih morskih područja diljem svijeta s pomoću sredstava u okviru programa Obzor 2020. i LIFE;

95.

potiče Komisiju da podrži međunarodne napore za zaštitu morske bioraznolikosti, posebno u okviru aktualnih pregovora o novom pravno obvezujućem instrumentu za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti u područjima izvan nacionalne nadležnosti; poziva Komisiju na jačanje zakonodavstva radi očuvanja i jamčenja održivih upotreba morske biološke raznolikosti u područjima koja su u nadležnosti država članica Europske unije;

96.

pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala podržati Konvenciju o biološkoj raznolikosti i Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka te naglašava da je potreban koordiniran pristup provedbi odluka donesenih u okviru tih konvencija radi zaštite morskih vrsta i biološke raznolikosti te veća usklađenost međunarodnog djelovanja i djelovanja na europskoj razini; ističe važnost dodatne zaštite morskih vrsta u okviru Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka te potrebu za strogim poštovanjem Konvencije u pogledu morskih vrsta koje su njome već zaštićene;

97.

napominje važnost biološke raznolikosti kao okosnice naših oceana, u kojima ima važnu ulogu u održavanju produktivnosti i funkcionalnosti morskih ekosustava;

98.

napominje da se zajedničkom ribarstvenom politikom (ZRP) treba osigurati održavanje stopa ribolovne smrtnosti na razinama koje omogućavaju oporavak ribljih stokova, i to iznad razina na kojima se može ostvariti najviši održiv prinos; ističe potrebu za održivim praksama upravljanja ribarstvom u okviru provedbe mjera upravljanja te mjera praćenja, kontrole i provedbe koje se temelje na najboljim dostupnim znanstvenim mišljenjima; smatra da bi se dodatnim mjerama moglo zahtijevati podupiranje potrošnje ribe dobivene iz ribarstva kojim se održivo upravlja te s pomoću zaštitnih pristupa i pristupa temeljenih na ekosustavu; pozdravlja održive inovacije sektora ribarstva, kao i ulaganje u selektivne tehnike ribolova te njihov razvoj i uvođenje;

99.

podsjeća da je za djelotvornu borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (ribolov NNN) ključno zajamčiti da nijedna vrsta morskih proizvoda proizašlih iz takvih aktivnosti ne može dospjeti na tržišta; potiče EU da u okviru svih svojih partnerstava i svih međunarodnih foruma promiče zabranu morskih proizvoda ulovljenih ribolovom NNN na što je više moguće tržišta, čime bi se smanjila profitabilnost takvih aktivnosti;

100.

ističe da je važno nastaviti i proširiti bilateralna partnerstva kako bi borba protiv ribolova NNN i prekomjernog iskorištavanja ribljih stokova bila djelotvorna jer bi u protivnom djelovanje EU-a moglo imati samo ograničeni učinak na aktualnu situaciju;

101.

predlaže da bi države članice i treće zemlje trebale dosljednije i djelotvornije provjeravati dokumentaciju o ulovu (certifikati o ulovu) i pošiljke kako bi se zajamčilo da je riba ulovljena na zakonit način; potiče države da poduzmu mjere za bolju koordinaciju između borbe protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te trgovinske i tržišne politike; naglašava da bi EU u svim međunarodnim sferama trebao promicati, podupirati i provoditi potrebne mjere za iskorjenjivanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova;

102.

pohvaljuje međunarodno vodstvo EU-a za konkretan napredak postignut u borbi protiv ribolova NNN te njegovu snažnu predanost provedbi djelotvornih mjera protiv te pojave; podsjeća na nastojanja EU-a da ojača svoja međunarodna djelovanja protiv ribolova NNN na bilateralnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini, među ostalim i nastavkom bilateralnih dijaloga s partnerima iz trećih zemalja, upotrebom instrumenata za praćenje plovilâ te jačanjem uloge ključnih međunarodnih agencija kao što je Interpol; poziva vlasti država članica da aktivno podupru rad Komisije na uspostavi elektroničkog alata za upravljanje certifikatima o ulovu;

103.

napominje da se Uredbom EU-a o uspostavi sustava za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (Uredba IUU) postigao određeni napredak, ali da bi njezinu provedbu u svim državama članicama trebalo poboljšati te da je potrebna veća koordinacija s trećim zemljama kako bi se zajamčilo da ulovljena riba ne može nezakonito ući na europsko tržište; također potiče EU da izvrši pritisak na treće zemlje da poduzmu mjere za sprečavanje ulaska nezakonito, neprijavljeno i neregulirano ulovljene ribe na njihova tržišta;

104.

naglašava da je važno rano početi rješavati problem invazivnih vrsta s obzirom na njihov sve veći utjecaj na ribarstvo i produktivnost oceana te biološku raznolikost i s obzirom na opasnost koju te vrste predstavljaju za njih, kao i na ulogu koje one imaju u remećenju prirodnih ekosustava; poziva države članice da osnaže svoju međusobnu suradnju i suradnju s trećim zemljama, među ostalim i usklađenim i kooperativnim djelovanjem te razmjenom informacija, podataka i najboljih praksi;

105.

napominje da je razmjena balastnih voda moguća metoda da se izbjegne uvođenje invazivnih stranih vrsta; napominje da će unatoč skorom stupanju na snagu Konvencije Međunarodne pomorske organizacije o balastnim vodama, kojom se taj problem namjerava kontrolirati i držati pod nadzorom, njezina uspješna provedba ovisiti o raširenoj ratifikaciji;

106.

potiče Komisiju da preuzme vodeću ulogu i da na globalnoj razini promiče prostorno planiranje morskog područja koje se temelji na ekosustavu radi smanjenja pritiska na morski okoliš i olakšavanja razvoja održivih plavih gospodarstava;

107.

potiče Komisiju da poveća rad te osnaži suradnju i koordinaciju u pogledu razvoja interoperabilnih postupaka dokumentiranja ulova i sljedivosti ribljih proizvoda;

108.

poziva Komisiju i države članice da odlučno djeluju kako bi se zabranili određeni oblici subvencija za ribarstvo koji pridonose prekomjernom kapacitetu i izlovu, uklonile subvencije koje pridonose nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu te da se suzdrže od uvođenja novih takvih subvencija, uključujući ubrzavanjem rada na okončanju pregovora pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji o tom pitanju, prepoznajući pritom da bi prikladno i učinkovito povlašteno i različito postupanje prema zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama trebalo biti sastavni dio tih pregovora;

109.

pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala pružiti mogućnosti financiranja za uspostavu zaštićenih morskih područja i razmjenu najboljih praksi kao doprinosa ostvarivanju globalnog cilja od 10 % morskih i obalnih područja koja će se do 2020. proglasiti zaštićenim morskim područjima, kako je utvrđeno u cilju održivog razvoja br. 14.5; napominje da zaštićena morska područja imaju ekološke i socioekonomske prednosti te predstavljaju važan alat za upravljanje ribolovnim aktivnostima i jamčenje zaštite mrijestilišta; posebno podsjeća na važnost ekološki i biološki značajnih područja, kako su definirana Konvencijom o biološkoj raznolikosti, te na potrebu da se ta područja očuvaju kako bi se podržali zdravi oceani koji dobro funkcioniraju i mnoge prednosti koje oni nude; pozdravlja namjeru Komisije da promiče i jača mjere za upravljanje zaštićenim morskim područjima, osobito razvojem koherentnih i povezanih mreža takvih područja;

110.

poziva EU i njegove države članice da se obvežu na ulaganje u društveni kapital kako bi se osiguralo bolje upravljanje oceanskim i obalnim resursima; osobito snažno potiče sudjelovanje žena i mladih u programima oceanske pismenosti i savjetovanjima s oceanskim dionicima;

111.

ističe potrebu za time da Komisija predloži mjere za daljnje jačanje istraživačkih i inovacijskih aktivnosti povezanih s morem i pomorstvom u okviru Obzora 2020. i nasljednika tog programa;

112.

poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoje napore u provedbi i jamčenju sveobuhvatnog pristupa kako bi se zajamčila ekološka usklađenost i povezivost mreža zaštićenih morskih područja te njihovo učinkovito osmišljavanje, ocjena i upravljanje u okviru procesa učinkovitog prostornog planiranja kako bi postigle svoj puni potencijal za zaštitu morske i obalne bioraznolikosti; žali jer utvrđeni potpuno zaštićeni morski rezervati trenutačno čine manje od 3 % svjetskih oceana; poziva države članice da povećaju broj utvrđenih zaštićenih morskih područja, poštujući cilj održivog razvoja br. 14 u svrhu jamčenja očuvanja najmanje 10 % morskih i obalnih područja; potiče države članice da razviju koherentne i povezane mreže zaštićenih morskih područja; poziva Komisiju i Vijeće da u pregovorima o očuvanju i održivoj upotrebi biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije upotrijebe rezultate znanstvenih radova o biološkoj raznolikosti koji se odnose na kriterije uspostave zaštićenih morskih područja; naposljetku potiče države članice da zajamče komplementarnost alata i razviju pomorsko prostorno planiranje kako bi se zaštićena morska područja bolje kombinirala s drugim učinkovitim mjerama očuvanja;

113.

ističe važnost zaštite bioraznolikosti jamčenjem da ekološki usklađena mreža zaštićenih morskih područja, zona očuvanja i morskih područja Natura 2000, kojom se učinkovito upravlja, obuhvaća barem 10 % svih europskih mora i morskih područja do 2020. radi usklađivanja s ciljem održivog razvoja br. 14.5.; potiče, gdje je to moguće, napredak prema 30 % zaštićenog morskog područja do 2030., u skladu sa smjernicama IUCN-a i Svjetskog kongresa parkova;

114.

poziva na jačanje mreže Natura 2000 u morskom okolišu utvrđivanjem i upravljanjem takvim područjima, osobito na otvorenom moru; ponavlja svoj poziv na uspostavu posebnog održivog uređaja za zaštitu biološke raznolikosti na jednakoj osnovi u najudaljenijim francuskim regijama;

115.

poziva na jačanje napora kako bi se poboljšala oceanska pismenost u Europi s pomoću uže suradnje i razmjene među istraživačima, dionicima, donositeljima odluka i javnosti, uz snažniju usmjerenost na obrazovne programe o važnosti oceana i mora, kao i informacije o karijerama u plavom gospodarstvu;

116.

potiče države članice da povećaju zaštitu i otpornost morskih i obalnih ekosustava, osobito koraljnih grebena i šuma mangrova, te da u tom kontekstu sudjeluju u međunarodnoj inicijativi za koraljne grebene;

117.

poziva države članice da pruže potporu najmanje razvijenim zemljama i osobito malim otočnim zemljama u razvoju radi bolje provedbe Konvencije MARPOL, čime će se zaštiti okoliš i izvori zarade ljudi u lučkim područjima;

118.

poziva Komisiju i države članice da s pomoću različitih fondova Zajednice ostvare ulaganja potrebna za uspostavu uvjeta za razvoj obnovljive energije mora kako bi se u cijelosti oslobodio potencijal europskih mora;

119.

poziva Komisiju da poveća napore na međunarodnoj razini u pogledu uspostave usklađenog regulatornog okvira za istraživanje i iskorištavanje dubokomorskih minerala, koji bi se trebao temeljiti na načelu predostrožnosti;

120.

poziva Komisiju i države članice da provedu prioritetne aktivnosti usvojene na konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti u pogledu morske i obalne biološke raznolikosti;

121.

smatra da je potrebno primijeniti paket „Erika IV” o pomorskoj sigurnosti radi sprečavanja daljnjih velikih pomorskih katastrofa te da bi se s pomoću tog paketa trebala u okviru europskog zakonodavstva prepoznati ekološka šteta nanesena morskim vodama;

122.

poziva Komisiju da u okviru prava EU-a zajamči priznavanje postojanja ekoloških šteta koje se razlikuju od gospodarskih šteta, materijalne i nematerijalne štete te da pridonese njihovu priznavanju na međunarodnoj razini;

123.

poziva Komisiju da dodatno uskladi svoju unutarnju i vanjsku politiku u pogledu upravljanja i zaštite resursa, biološke raznolikosti i oceana;

124.

naglašava da razvoj obnovljive energije mora na otočnim područjima predstavlja istinsku mogućnost za održiv razvoj tih područja, ali i značajan potencijal za EU i ostatak svijeta; poziva Komisiju da pokrene inicijativu za svjetsku strategiju za otočna područja namijenjenu za razvoj novog gospodarskog modela koji će biti prilagođen njihovim posebnostima i utemeljen na energetskoj autonomiji i razvoju obnovljive energije mora;

125.

poziva države članice i Komisiju da s pomoću različitih fondova Zajednice podupru potrebna ulaganja u otočnim i najudaljenijim regijama kako bi se omogućio razvoj obnovljive energije mora i tako pridonijelo energetskoj autonomiji tih područja;

126.

poziva Komisiju da podupre osposobljavanje i kompetencije u novim zanimanjima povezanima s održivim plavim gospodarstvom te da ih promiče osobito u regijama sa snažnim potencijalom kao što su morske, otočne i najudaljenije regije;

127.

poziva na uspostavu europske integrirane politike u pogledu oceana koja je korisna iz unutarnje i vanjske perspektive, povezuje sve politike koje se odnose na ocean (istraživanje, okoliš, energija, promet, ribarstvo, kohezijska politika, politika susjedstva, međunarodna trgovina itd.) i koja je utemeljena na temeljnim ciljevima za očuvanje morskog okoliša i jamčenje održivog razvoja;

Rješavanje problema sve većih emisija iz pomorskog prometa

128.

napominje da se čak i u Trećoj studiji Međunarodne pomorske organizacije o stakleničkim plinovima iz 2014. navodi da se predviđa da će, ovisno o budućim ekonomskim i energetskim promjenama, pomorske emisije CO2 do 2050. porasti za 50 do 250 %, dok se u studiji Parlamenta iz 2015. pod nazivom „Ciljevi smanjenja emisija za međunarodni zračni i pomorski promet” (Emission Reduction Targets for International Aviation and Shipping) navodi da bi dodatno odgađanje akcijskog plana Međunarodne pomorske organizacije za borbu protiv klimatskih promjena moglo do 2050. dovesti do znatnog porasta udjela pomorskih emisija CO2 unutar globalnih emisija stakleničkih plinova na 17 % za pomorski promet; stoga ističe da bi samo na pomorski promet otpao velik udio preostalog proračuna emisija stakleničkih plinova za ograničavanje porasta temperature znatno ispod 2 oC;

129.

ističe potrebu za hitnim globalnim djelovanjem kako bi se ublažili štetni učinci rastućih razina atmosferskog ugljika na oceanske ekosustave i zdravlje oceana, osobito u kontekstu Pariškog sporazuma, usvojenog u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama; naglašava da su tim štetnim učincima, koji mogu biti kumulativne prirode, obuhvaćeni rastuće temperature oceana, zakiseljavanje oceana i obale, rast razine mora, promjene u cirkulaciji oceana i erozija obalnog tla te ekstremne meteorološke pojave, smanjenje pokrivenosti polarnim ledom, promjene slanosti, dostupnost hranjivih tvari i deoksigenacija; ističe važnost koju ekosustavi koji dobro funkcioniraju imaju za poboljšanje otpornosti oceana; ponavlja da je hitno potrebno uhvatiti se u koštac s tim učincima koji narušavaju ključnu ulogu oceana kao regulatora klime, ponora ugljika, izvora bioraznolikosti te ključnog pružatelja hrane, izvora zarade, energije i usluga ekosustava;

130.

ponavlja da su u skladu s Pariškim sporazumom svi gospodarski sektori obvezni doprinijeti smanjenju emisija CO2; potiče Međunarodnu pomorsku organizaciju da do 2018. donese jasan cilj za emisije i kratkoročne hitne mjere smanjenja radi smanjenja međunarodnih pomorskih emisija CO2 na svjetskoj razini u skladu s ciljevima utvrđenima u Pariškom sporazumu; nadalje napominje da će se bez usporedivog sustava koji bi se primjenjivao u okviru Međunarodne pomorske organizacije, emisije CO2 emitirane u lukama Unije te tijekom putovanja u luke pristajanja Unije i iz njih obračunavati s pomoću sustava EU-a za trgovanje emisijama ili usporedivog čvrstog mehanizma cijena koji će se početi primjenjivati što prije, a najkasnije 2023.;

131.

ponavlja da bi se upotreba biološkog ukapljenog prirodnog plina trebala promicati kao sredstvo za dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa te da bi upotreba bioplina ponajprije trebala biti rezervirana za sektor pomorskog prometa, u kojemu biološki ukapljeni prirodni plin predstavlja postojeće napredno obnovljivo gorivo; smatra da bi se razvoj infrastrukture utvrđen u Direktivi 2014/94/EU trebao prilagoditi za upotrebu biološkog ukapljenog prirodnog plina u pomorskom sektoru, u kojemu trenutačno postoji samo nekoliko drugih mogućnosti u pogledu obnovljive energije;

132.

ističe ulogu koju prirodni plin, osobito ukapljeni prirodni plin, može imati za prijelaz na dekarbonizaciju prometnog sektora, osobito kad je riječ o pomorskom prometu, pridonošenjem smanjenju emisija CO2 i onečišćivača zraka;

133.

poziva Komisiju i države članice da procijene i promiču primjenu ograničenja brzine brodova na razini Međunarodne pomorske organizacije u cilju smanjenja emisija, vodeći računa o Projektnom indeksu energetske učinkovitosti (EEDI) i Planu upravljanja energetskom učinkovitošću broda (SEEMP) te uzimajući u obzir činjenicu da je ograničenje brzine u cestovnom i željezničkom prometu uobičajeno; ističe da su unutarnje i vanjske prednosti manjih brzina brodova veće od troškova; napominje da je smanjenje putne brzine relativno jednostavno nadzirati i provesti, i da ono za dionike predstavlja malo administrativno opterećenje;

134.

ističe da opskrba energijom s kopna ima ključnu ulogu za zeleniji pomorski promet jer se njome brodovima omogućava da ugase svoje motore i spoje se na električnu mrežu kako bi dobili električnu energiju za aktivnosti mirovanja, istovara i utovara u lukama i na vezu; poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoje napore za poticanje i podupiranje upotrebe opskrbe električnom energijom s kopna za sve brodove koji posjećuju europske luke, čime bi se uklonile emisije brodskih motora u lučkim vodama i smanjili onečišćivači i emisije stakleničkih plinova, kao i buka, vibracije te trošenje i habanje motora;

135.

poziva na uspostavu globalnog mehanizma utemeljenog na tržištu, kao što je mehanizam za određivanje cijena emisija u okviru Međunarodne pomorske organizacije za međunarodne emisije iz pomorskog sektora, posebno uzimajući u obzir regije koje u potpunosti ovise o pomorskom prometu, naročito najudaljenije i otočne regije i države;

136.

s obzirom na vrlo brz razvoj znanstvenih spoznaja o utjecaju CO2 i drugih spojeva iz pomorskog prometa na svjetsku klimu, traži da Međunarodni panel o klimatskim promjenama zajedno s Međunarodnom pomorskom organizacijom provede procjenu utjecaja pomorskog prometa, po uzoru na posebno izvješće tog panela za sektor zračnog prometa pod nazivom „Zrakoplovstvo i globalna atmosfera”;

137.

poziva Komisiju i države članice da aktivno rade na brzom dovršetku dugotrajnog plana rada Međunarodne pomorske organizacije o smanjenju emisija crnog ugljika iz pomorskog prometa u području Arktika radi usporavanja brzog povećanja temperature u polarnim regijama;

138.

poziva Komisiju da najkasnije do 2020. predstavi prijedlog kojim se razmatra upotreba i instalacija električne energije proizvedene na kopnu za brodove na vezu u lukama EU-a radi smanjenja emisija unutar lučkih područja;

139.

naglašava važnost revizije Direktive o lučkim uređajima za prihvat (2000/59/EZ) te poziva države članice i Komisiju da u partnerstvu s Međunarodnom pomorskom organizacijom, trećim zemljama i industrijom donesu strategiju za dekarbonizaciju pomorskog sektora kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma i zadovoljila potreba za uspostavom međunarodnog sustava za praćenje, izvješćivanje i provjeravanje emisija stakleničkih plinova;

140.

potiče Komisiju da promiče potrebne fiskalne okolnosti za poticanje opskrbljivanja brodova u lukama EU-a električnom energijom s kopna i uvođenja obnovljivih tehnologija, osobito jedra, baterija i gorivih ćelija, u pomorskom sektoru, posebno za pomorski promet na kraćim relacijama;

141.

poziva odgovarajuća tijela da u cijelom EU-u osiguraju jednake uvjete za sve u pogledu emisija sumporova oksida i dušikova oksida prilagodbom predmetnih graničnih vrijednosti na najniže postojeće razine;

142.

poziva Komisiju da istraži i predloži mjere za znatno smanjenje emisija dušikova oksida postojećeg brodovlja, uključujući procjenu utjecaja mogućeg uvođenja nameta u pogledu dušikova oksida, te da financira sustav za brzo i učinkovito ostvarenje znatnih smanjenja;

143.

poziva države članice i Komisiju da predlože pravne i tehničke mjere za daljnje smanjenje emisija čestica i crnog ugljika;

144.

ističe važnost najudaljenijih regija u pomorskom kontekstu, prije svega zahvaljujući njihovoj lokaciji u Atlantskom i Indijskom oceanu, kao laboratorija za proučavanje i sprečavanje učinaka klimatskih promjena na biološku raznolikost i morske ekosustave, u kojima leži velik potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije i plavih biotehnologija; ističe potrebu za uspostavom inovativnih programa i osiguravanjem prikladnog financiranja otvaranja centara za istraživanje i razvoj u najudaljenijim regijama; u tu svrhu poziva na uspostavu pomorskog klastera najudaljenijih regija;

Jačanje međunarodnog istraživanja oceana i povezanih podataka

145.

naglašava da je važno razviti inovativne usluge za javne i privatne dionike, kao što su centri i mreže za znanje, radi stjecanja dobrog znanja o stanju okoliša u morskim vodama, poboljšanja razmjene znanstvenih podataka, najboljih praksi i vještina te cjelovite provedbe mjera iz Plana za znanje o moru 2020. (SWD(2014)0149); u tom kontekstu pozdravlja potpunu operativnost usluge programa Copernicus za praćenje morskog okoliša i međuvladinu Skupinu za promatranje Zemlje (GEO – Group on Earth Observations); potiče Komisiju da uspostavi kapacitete koji se temelje na programu Copernicus za praćenje emisija stakleničkih plinova, uključujući emisije CO2, jer bi to imalo znatnu dodanu vrijednost za borbu protiv klimatskih promjena;

146.

sa zanimanjem očekuje prijedloge Komisije za koordinaciju istraživačkih i promatračkih aktivnosti EU-a s međunarodnim partnerima te za ispitivanje načina poboljšanja kvalitete istraživanja, među ostalim proširenjem postojećih alata i aktivnosti EU-a u vezi s istraživanjem i promatranjem, uključujući Europski pomorski opservatorij i mrežu podataka (EMODnet), kako bi se uspostavila zajednička baza podataka, Europski program za promatranje Zemlje (Copernicus) i Europski globalni sustav za promatranje (EuroGOOS) i zajedničku inicijativu za izradu programa „Zdrava i produktivna mora i oceani”, s ciljem stvaranja međunarodne mreže podataka o morskom i pomorskom okolišu;

147.

poziva na puno europsko pravno odobrenje i integraciju inovativnih, dokazanih i selektivnih ribolovnih tehnika, koje treba pratiti u bliskoj suradnji sa znanstvenim institutima i bez protekcionizma na nacionalnoj razini;

148.

poziva na više ulaganja u znanstveno istraživanje kako bismo bolje razumjeli naše oceane; napominje da je 95 % tog područja i dalje neistraženo;

149.

naglašava da je važno da se istraživanja i podaci dobiveni u okviru morskih znanosti i tehnologije dijele sa znanstvenim zajednicama iz trećih zemalja; naglašava da je iznimno važno promicati daljnja ulaganja u znanost o moru u trećim zemljama i uspostaviti međunarodne mreže u okviru kojih je moguća razmjena rezultata i informacija kako bi se razvilo održivije ribarstvo, bolje upravljalo oceanima i riješili zajednički problemi povezani s oceanima;

150.

napominje sa zabrinutošću da su mali otoci veoma osjetljivi na eroziju obalnog tla jer bi rast razine mora, hidrološki ciklus i trendovi u pogledu morskog ekosustava zbog klimatskih promjena mogli imati snažan utjecaj na njihov obalni okoliš; naglašava da postojeći veliki europski sabirni centri za podatke ne sadržavaju skupove podataka o ravnoteži mase sedimenta koji su potrebni za razumijevanje obalnih promjena i erozije na razini malih otoka; ističe, stoga, hitnu potrebu za razvojem i upotrebom vrhunskih tehnologija za prikupljanje, ocjenjivanje i praćenje parametara erozije obalnog tla, obalnih i morskih uvjeta te okolišnih parametara koji se odnose na male otoke EU-a; poziva Komisiju i države članice da pruže potporu takvim projektima;

151.

ističe važnost poznavanja morskog dna, morskih vrsta i staništa te prikupljanja geoloških, batimetrijskih, seizmičkih, vulkanskih, kemijskih, hidroloških, atmosferskih i meteoroloških podataka o oceanima, osobito u pogledu razvoja obnovljive energije mora te uspostave zaštićenih morskih područja; u tom pogledu potiče promatranje i znanstveno istraživanje oceana, uz poštovanje okoliša i morskih ekosustava i u cilju održivog razvoja;

152.

napominje da je iznimno važno zajamčiti točnost podataka u sektoru ribarstva jer je to osnovni preduvjet za dobro upravljanje oceanima; naglašava da je nužno osigurati odgovarajuća i realna financijska sredstva kako bi se zajamčilo ispunjenje tog cilja; smatra nužnim poboljšati suradnju i koordinaciju s međunarodnim partnerima na temelju primjera EMODnet-a te u skladu s priopćenjem skupine G7 iz Tsukube;

153.

potiče dodjeljivanje više resursa za poboljšanje znanja o moru i razumijevanja oceana, osobito u pogledu znanstvenog istraživanja mora, prikupljanja novih podataka, platformi za razmjenu znanja i podataka, te za promicanje razvoja politike i donošenja odluka koje se temelji na najboljim dostupnim znanstvenim dokazima; ponavlja važnost pristupa koji se temelji na predostrožnosti ako prikladni znanstveni dokazi nisu dostupni;

154.

poziva države članice i Komisiju na promicanje znanstveno utemeljenog znanja, razmjene podataka i prijenosa tehnologija u cilju doprinosa zaštiti i održivoj upotrebi oceana; poziva na nastavak provedbe i jačanje na svjetskoj razini inicijativa, suradnje i ulaganja za pomorska istraživanja i inovacije;

155.

naglašava da bi se upravljanje oceanima trebalo temeljiti na najboljem dostupnom znanju te stoga poziva na više istraživanja i inovacija radi upravljanja oceanima i njihovim resursima na način kojim se jamči očuvanje i obnova morskih ekosustava, uključujući održivost iskorištavanja njihovih resursa;

156.

ističe potrebu za nastavljanjem istraživanja opasnosti koju za oceanski okoliš predstavljaju katastrofalni izljevi nafte i kumulativni učinci sve češćih izljeva kako bi se zajamčilo da se odluke o provedbi aktivnosti odobalnog istraživanja i iskorištavanja temelje na točnim i ažuriranim znanstvenim saznanjima;

157.

poziva Komisiju i države članice da pojačaju istraživačke aktivnosti, potaknu multidisciplinarne pristupe i partnerstva između gospodarskih i javnih dionika kako bi se razvilo znanstveno znanje o oceanima;

158.

naglašava potrebu za dodjeljivanjem više sredstava znanstvenom istraživanju mora, kao što su interdisciplinarno istraživanje i trajno promatranje oceana i obale, kao i prikupljanju i razmjeni podataka i znanja, uključujući tradicionalne načine, radi povećanja našeg znanja o oceanima, boljeg razumijevanja odnosa klime te zdravlja i produktivnosti oceana, jačanja razvoja usklađenih sustava ranog upozoravanja o ekstremnim meteorološkim događajima i pojavama te promicanja donošenja odluka temeljenih na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama, poticanja znanstvenih i tehnoloških inovacija, kao i poboljšanja doprinosa morske bioraznolikosti razvoju zemalja u razvoju, osobito malih otočnih zemalja u razvoju i najslabije razvijenih zemalja;

159.

poziva Europsku komisiju da na europskoj razini uspostavi, a na međunarodnoj razini promiče, istraživanja, promatranje, prikupljanje i razmjenu podataka u pogledu aktivnosti vulkanskih otoka i oceanskih vulkana i njihove veze s oceanima; naglašava vodeću ulogu koju u tom području mogu imati najudaljenije regije;

160.

ističe da obnovljiva energija mora i oceana ima znatan potencijal za ostvarivanje klimatskih i energetskih ciljeva i diversifikaciju izvora energije; naglašava da je potrebno dodatno istraživanje o valovima, strujama i slanosti, kao i razvoj prikladnih kriterija okolišne održivosti;

161.

podsjeća da je jedan od ciljeva strategije za plavi razvoj poboljšanje spoznaja u području oceanografije; poziva Komisiju i države članice da predlože partnerstva u području morskog istraživanja i znanosti s međunarodnim dionicima te da ojačaju već postojeća, kao što je na primjer BlueMed;

162.

pozdravlja potporu EU-a preko programa za istraživanje mora i pomorstva te za inovacije koje se financiraju okvirnim programom; zahtijeva od Komisije da zadrži tu potporu;

163.

poziva na dodjeljivanje dovoljno financijskih sredstava za istraživačke i inovacijske mjere povezane s morem i pomorstvom, osobito za mjere kojima su obuhvaćeni svi sektore u okviru posebne misije za istraživanje i inovacije u pogledu oceana;

164.

podržava nastavak provedbe odredbi iz Izjave iz Galwaya iz 2013. i potiče uspostavu sličnih oblika suradnje s trećim zemljama;

165.

naglašava da je promicanje dodatnih ulaganja u morsku znanost zajedno s trećim zemljama, u skladu s Izjavom iz Galwaya iz 2013., kao i ulaganja u zajedničke istraživačke projekte u zemljama u razvoju i uspostavu međunarodnih mreža s pomoću kojih se mogu razmjenjivati rezultati i informacije, iznimno važno za razvoj boljeg i održivijeg upravljanja ribolovom i morskim ekosustavima te za rješavanje zajedničkih izazova u pogledu oceana;

166.

ponavlja važnost suradnje s međunarodnim partnerima kako bi se ojačalo kartiranje, praćenje i istraživanje u Sredozemnom moru, Crnom moru i Atlantskom oceanu u skladu s inicijativom BLUEMED i Izjavama iz Belema i Galwaya te s globalnim ili regionalnim savezima kao što je Belmontski forum;

167.

pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala predložiti usklađivanje EMODneta s ostalim međunarodnim naporima u pogledu prikupljanja podataka o moru do 2018.; podsjeća u tom kontekstu na važnost predanosti Unije ciljevima održivog razvoja UN-a te osobito ciljevima održivog razvoja 14.A i 14.A.1, kao i priopćenju ministara znanosti i tehnologije iz skupine G7 iz Tsukube; potiče Komisiju i države članice da podsjete međunarodne partnere na njihove obveze u pogledu promicanja dostupne, interoperabilne i otvorene znanosti; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o napretku prema istinski globalnim platformama za promatranje oceana;

168.

poziva, u skladu s pozivom na djelovanje UN-a „Naš ocean, naša budućnost”, na detaljnu procjenu stanja oceana koja se temelji na znanosti i sustavima tradicionalnog znanja;

169.

ističe potrebu za prijelazom na sustave promatranja oceana, pristup podacima o moru i rukovanje velikim količinama podataka koji služe svrsi u skladu s priopćenjem iz Tsukube;

170.

171.

poziva države članice, regionalne i lokalne vlasti te privatne subjekte da se prvenstveno usredotoče na inovacijske projekte, plave tehnologije i upotrebu čistih izvora energije radi promicanja i bolje prilagodbe ekološke infrastrukture i pomorskog prometa te zaštite ekosustava i biološke raznolikosti oceana preko Europskog fonda za strateška ulaganja, programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe; nadalje, poziva države članice da se usredotoče na alternativna i nekonvencionalna goriva za plovila, kao što je ukapljeni prirodni plin (UPP), te na projekt plavih koridora UPP-a koji povezuju otoke da bi se uz upotrebu postojećih sredstava poticala i prilagodila infrastruktura, poput terminala za UPP, kao tehnologija za premošćivanje; potiče Komisiju da razvija partnerstva s glavnim dionicima u području oceana kao instrumente za jačanje suradnje, dosljednosti i koordinacije politika u pogledu pitanja od zajedničkog interesa u područjima koja su od ključne važnosti za upravljanje oceanima kao što su plavi rast i razmjena najboljih praksi;

172.

napominje da automatizacija i digitalizacija pomorskog sektora podrazumijevaju poboljšanje digitalnih vještina i kvalifikacija te naglašava da je to prilika za privlačenje mladih; poziva Komisiju da predstavi inicijative u tom području, da razvije zajedničke inicijative za priznavanje kvalifikacija i da promiče razne morske i pomorske aktivnosti;

173.

žali što u zajedničkoj komunikaciji o međunarodnom upravljanju oceanima uopće nije spomenut obalni i pomorski turizam, imajući na umu njegov utjecaj na obalne, otočne i najudaljenije regije te na sektor lokalnog turizma, koji uglavnom obuhvaća mala i srednja poduzeća; poziva na provedbu europske strategije za turizam u okviru Međunarodnog foruma za oceane, kojom bi se regije, ali i lokalne vlasti obalnih područja, uključile u paneuropski dijalog za razmjenu najboljih praksi u području pametnog upravljanja obalnim i pomorskim turizmom; ustraje u tome da se u strategiji Komisije o plastici i drugom pomorskom otpadu ne smiju iz vida ispustiti obalna područja jer poremećaji u morskom okolišu izuzetno negativno utječu na privlačnost za turiste, a u najudaljenijim regijama imaju neizbježan gospodarski i klimatski učinak na sve aktivnosti;

174.

poziva da se pojačaju napori za poticanje istraživanja i inovacija kojima se omogućuje bolje upravljanje oceanima na način kojim se osigurava očuvanje i obnavljanje morskog okoliša i, među ostalim, održivosti tih resursa, kao i znanje o oceanima u Europi i svijetu tješnjom suradnjom i razmjenom među istraživačima, dionicima, donositeljima odluka i javnosti u cilju poboljšanja obrazovanja o oceanima i mogućnostima zaposlenja u plavom gospodarstvu; poziva na detaljnu procjenu stanja oceana na temelju znanosti i tradicionalnih sustava znanja u skladu s dokumentom UN-a naslovljenim: „Naši oceani, naša budućnost: poziv na djelovanje”;

175.

naglašava da je važno uključiti lokalne vlasti obalnih područja i najudaljenijih regija kako bi se međunarodno upravljanje oceanima približilo građanima Europske unije;

o o

176.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 209, 30.6.2017., str. 60.

(2) Vidjeti usvojene tekstove, P8_TA(2017)0069, P8_TA(2017)0070, P8_TA(2017)0071 i P8_TA(2017)0072.

(3) SL L 312, 22.11.2008., str. 3.

(4) SL L 365, 31.12.1994., str. 10.

(5) SL L 182, 16.7.1999., str. 1.

(6) SL L 269, 21.10.2000., str. 34.

(7) SL L 266, 26.9.2006., str. 1.

(8) SL L 197, 24.7.2012., str. 38.

(9) SL L 321, 5.12.2011., str. 1.

(10) SL L 251, 16.9.2016., str. 77.

(11) SL L 257, 28.8.2014., str. 135.

(12) SL L 123, 19.5.2015., str. 55.

(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0035.

(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0093.

(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0478.

(16) SL C 70 E, 8.3.2012., str. 70.

(17) SL C 75, 26.2.2016., str. 24.

(18) „Unos plastičnog otpada s kopna u ocean”, Jenna R. Jambeck, Roland Geyer, Chris Wilcox, Theodore R. Siegler, Miriam Perryman, Anthony Andrady, Ramani Narayan, Kara Lavender Law, Science, svezak 347., izdanje 6223, 13. veljače 2015., str. 768 – 771.

(19) Morski plastični otpad i mikroplastika, UNEP: https://wedocs.unep.org/rest/bitstreams/11700/retrieve

(20) Europska agencija za okoliš, „Utjecaj međunarodnog pomorskog prometa na kvalitetu zraka i ubrzavanje klimatskih promjena u Europi”, 2013.

(21) Winkel, R., Weddige, U., Johnson, D., Hoen, V. i Papaefthimiou, S. (2015.), „Opskrba električnom energijom s kopna u Europi: moguće prednosti i prednosti za okoliš”, Energy Policy, DOI: http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0301421515300240

(22) SL C 265, 11.8.2017., str. 65.

19.12.2018

Službeni list Europske unije

C 458/87

P8_TA(2018)0003

Očuvanje ribolovnih resursa i zaštita morskih ekosustava putem tehničkih mjera ***I

Amandmani koje je donio Europski parlament 16. siječnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava tehničkim mjerama, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1343/2011 i (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 (COM(2016)0134 – C8-0117/2016 – 2016/0074(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2018/C 458/11)

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

UREDBA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera , o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1343/2011 i (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava tehničkim mjerama , o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1224/2009 i Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 te Uredbe Komisije (EZ) br. 494/2002

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2.a)

Pojednostavnjenje postojećih pravila potrebno je za bolje razumijevanje i usklađenost operatera, nacionalnih vlasti i dionika. Trebalo bi poštovati postupak savjetovanja sa savjetodavnim vijećima u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013, te obratiti pažnju kako bi se osiguralo da se u potpunosti poštuju svi ciljevi očuvanja i održivosti.

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2.b)

Pojednostavnjenje postojećih pravila o tehničkim mjerama ne bi smjelo dovesti do slabljenja standarda očuvanja i održivosti.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)	Postoji potreba za razvojem okvira za reguliranje tehničkih mjera. Tim bi okvirom trebalo utvrditi opća pravila za primjenu u svim vodama Unije i osigurati izradu tehničkih mjera kojima se uzimaju u obzir regionalne posebnosti ribarstva u procesu regionalizacije koji je uveden ZRP-om.

(3)

Postoji potreba za razvojem okvira za reguliranje tehničkih mjera. Tim bi okvirom trebalo utvrditi opća pravila za primjenu u svim vodama Unije i osigurati izradu tehničkih mjera kojima se uzimaju u obzir regionalne posebnosti ribarstva u procesu regionalizacije koji je uveden ZRP-om. Taj bi proces trebao omogućiti učinkovito spajanje općih pravila i lokalnih situacija te situacija po zonama. Međutim, treba osigurati da taj proces ne dovede do oblika ponovne nacionalizacije ZRP-a i važno je da savjetodavna vijeća budu i dalje jamci regionalizacije kroz pristup na razini Unije u skladu s uvodnom izjavom 14. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	Okvirom bi trebalo obuhvatiti ulov i iskrcavanje ribolovnih resursa te upravljanje ribolovnim alatima i međudjelovanje ribolovnih aktivnosti i morskih ekosustava.

(4)	Okvirom bi trebalo obuhvatiti ulov i iskrcavanje ribolovnih resursa te upravljanje ribolovnim alatima i međudjelovanje ribolovnih aktivnosti i morskih ekosustava i također uzeti u obzir socioekonomsku dinamiku .

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)	Prema potrebi, tehničke bi se mjere trebale primjenjivati na rekreacijski ribolov koji može imati znatan utjecaj na stokove riba i školjaka .

(6)	Rekreacijski ribolov može imati znatan utjecaj na morski okoliš, stokove riba i druge vrste te bi stoga trebao biti podložan tehničkim mjerama .

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.a)

Ribe koje ulove rekreativni ribari (ribolov na udicu) imaju visoku stopu preživljavanja nakon što ih se vrati u more, dok se znanstvenim dokazima ne dokaže suprotno.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.b)

Obveza iskrcavanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 primjenjuje se na sve ulove vrsta koje podliježu ograničenjima ulova. Međutim, ako se primjerci tih vrsta ulove i odmah oslobode u rekreacijskom ribolovu te znanstveni dokazi pokazuju visoke stope preživljavanja tih vrsta, što može biti slučaj kod riba koje su ulovili rekreacijski ribari koji se koriste udičarskom opremom, trebalo bi biti moguće izuzeti predmetni ribolov od obveze iskrcavanja primjenom postupaka utvrđenih u toj Uredbi, posebno usvajanjem odgovarajućih mjera u okviru višegodišnjih planova i/ili planova za odbačeni ulov.

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)

Tehničkim bi se mjerama trebalo doprinijeti postizanju ciljeva ZRP-a u pogledu obavljanja ribolova na razinama najvećeg održivog prinosa, smanjenja neželjenog ulova i uklanjanja odbačenog ulova te doprinijeti postizanju dobrog stanja okoliša utvrđenog u Direktivi 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18).

(7)	Tehničkim bi se mjerama trebalo doprinijeti postizanju ciljeva ZRP-a.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7.a)

Tehničke mjere trebaju biti razmjerne ciljevima koji senjima žele postići . Prije njihova donošenja potrebno je uzeti u obzir njihov potencijalni gospodarski i društveni utjecaj.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7.b)

Izvršavanje i provođenje tehničkih mjera, operativnih programa i kada je potrebno, izdavanje dozvola i ograničenja u vezi s konstrukcijom plovila i određenih ribolovnih alata i upravljanjem njima ne smije utjecati na postizanje većih zdravstvenih i sigurnosnih standarda za plovila koja provode ribolovne operacije i ribolovne aktivnosti.

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7.c)

Tehničke mjere donesene na temelju ove Uredbe trebale bi biti usklađene sa Strateškim planom biološke raznolikosti za razdoblje od 2011. do 2020. donesenom u okviru Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti i dati doprinos provedbi strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020., posebno u pogledu cilja održive uporabe ribolovnih resursa i s njim povezanih mjera.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)

Tehničkim mjerama trebalo bi posebno pružiti zaštitu agregacijama nedorasle ribe i ribe u mrijestu korištenjem selektivnih ribolovnih alata i mjera izbjegavanja. Tehničkim mjerama trebalo bi isto tako na najmanju moguću mjeru svesti i ako je moguće ukloniti utjecaje ribolovnih alata na morski ekosustav, a osobito na osjetljive vrste i staništa. Njima bi se trebalo doprinijeti i uvođenju mjera upravljanja u svrhu usklađivanja s obvezama iz Direktive Vijeća 92/43/EEZ (19), Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (20) i Direktive 2008/56/EZ.

(8)

Tehničkim mjerama trebalo bi posebno doprinijeti zaštiti agregacija nedorasle ribe i ribe u mrijestu korištenjem selektivnih ribolovnih alata i mjera izbjegavanja. Tehničkim mjerama trebalo bi isto tako doprinijeti smanjenju na najmanju moguću mjeru i ako je moguće uklanjanju negativnih utjecaja ribolovnih alata na morski ekosustav, a osobito na osjetljive vrste i staništa. Trebalo bi dodjeljivati poticaje za korištenje ribolovnih alata i praksi koji nisu štetni za okoliš. Tehničkim mjerama trebalo bi doprinijeti i uvođenju mjera upravljanja u svrhu usklađivanja s obvezama iz Direktive Vijeća 92/43/EEZ (19), Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (20) i Direktive 2008/56/EZ.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8.a)

Trebalo bi se uhvatiti u koštac sa slučajnim ulovom osjetljivih vrsta na način kojim bi se obuhvatile sve vrste ribolova i ribolovnih alata s obzirom na strogu razinu zaštite koja im se jamči Direktivama 92/43/EEZ, 2009/147/EZ i 2008/56/EZ, njihovu veliku ranjivost i obvezu postizanja dobrog ekološkog stanja do 2020.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)

Radi procijene učinkovitosti tehničkih mjera, trebalo bi utvrditi ciljane vrijednosti koje se odnose na razine neželjenog ulova, na razinu usputnog ulova osjetljivih vrsta i na opseg staništa na morskom dnu na koja ribolov štetno djeluje , a koji odražavaju ciljeve ZRP-a , zakonodavstvo Unije u području okoliša (posebno Direktivu Vijeća 92/43 i Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća) (21) i međunarodnu najbolju praksu .

(9)

Radi procjene učinkovitosti tehničkih mjera, trebalo bi utvrditi pokazatelje uspješnosti koji se odnose na smanjenje ulova ribe manje od minimalne referentne veličine za očuvanje i slučajni ulov osjetljivih vrsta , kao i na smanjenje negativnih ekoloških učinaka na morska staništa kao rezultat ribolova , a koji odražavaju ciljeve ZRP-a i zakonodavstva Unije u području okoliša (posebno Direktiva 92/43 /EEZ, Direktiva 2009/147/EZ i Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća) (21).

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9.a)

Države članice trebale bi se u najvećoj mogućoj mjeri koristiti dostupnim mjerama iz Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (1a) kako bi se dala potpora ribarima u provođenju tehničkih mjera i zajamčilo uzimanje u obzir socioekonomskih ciljeva ZRP-a.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)

Trebalo bi zabraniti određene destruktivne ribolovne alate ili metode u kojima se rabe eksplozivi, otrovi, omamljujuće tvari, električna struja, pneumatski čekići ili drugi udarni instrumenti; povlačne naprave i trgajuće ribolovne alate za skupljanje crvenog koralja ili ostalih vrsta koralja i koraljima sličnih vrsta te određene podvodne puške. U tom je pogledu nužno zajamčiti odgovarajuće poznavanje učinaka inovativnih ribolovnih alata, uključujući kumulativne učinke, prije široke uporabe tih ribolovnih alata. Dodatno, trebalo bi uvesti sustav praćenja, kontrole i evaluacije koji će osim za potrebe evaluacije služiti i za provođenje i istraživanje. Konačno, trenutačne dozvole trebalo bi prije davanja trajne pozitivne ocjene podvrgnuti ponovnoj znanstvenoj procjeni.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11.a)

Postoji potreba za detaljnim i kvantificiranim znanjem o učincima inovativnih ribolovnih alata, kao i njihove kumulativne učinke na morski okoliš i vrste, prije prihvaćanja njihova korištenja u komercijalne svrhe. Nužno je uspostavljanje učinkovitog programa praćenja i evaluacije.

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)	Za određene rijetke riblje vrste , poput nekih vrsta morskih pasa i raža , čak bi i ograničen ribolovni napor mogao dovesti do ozbiljnog rizika za njihovo očuvanje. Za zaštitu tih vrsta trebalo bi uvesti opću zabranu njihova ribolova.

(15)	Za određene riblje vrste koje su rijetke ili koje su zbog svojih bioloških karakteristika osobito ugrožene prekomjernim iskorištavanjem , čak bi i ograničen ribolovni napor mogao dovesti do ozbiljnog rizika za njihovo očuvanje. Za zaštitu tih vrsta trebalo bi uvesti opću zabranu njihova ribolova.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)

Kako bi pomogle sektoru ulova u provedbi obveze iskrcavanja, države članice trebale bi donijeti mjere kojima bi se olakšalo skladištenje morskih vrsta manjih od minimalne referentne veličine za očuvanje i pronalaženje tržišta za njih. Te bi mjere trebale obuhvaćati podršku za ulaganje u izgradnju i prilagodbu iskrcajnih mjesta i zakloništa ili podršku za ulaganje radi ostvarivanja dodane vrijednosti za proizvode ribarstva.

(21)

Kako bi pomogle sektoru ulova u provedbi obveze iskrcavanja i njezinim potpunim poštovanjem zajamčile jednake tržišne uvjete , države članice trebale bi donijeti mjere kojima bi se olakšalo skladištenje morskih vrsta manjih od minimalne referentne veličine za očuvanje i pronalaženje tržišta za njih. Te bi mjere trebale obuhvaćati podršku za ulaganje u izgradnju i prilagodbu iskrcajnih mjesta i zakloništa ili podršku za ulaganje radi ostvarivanja dodane vrijednosti za proizvode ribarstva.

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)

U slučajevima u kojima znanstveni savjeti upućuju na to postoji znatni neželjeni ulov vrsta koje ne podliježu ograničenjima ulova, a stoga ni primjeni obveze iskrcavanja , države članice trebale bi provesti pilot-projekte u cilju otkrivanja načina za smanjenje takvog ulova te uvođenja odgovarajućih tehničkih mjera za postizanje tog cilja.

(23)	U slučajevima u kojima znanstveni savjeti upućuju na to da postoji znatni neželjeni ulov vrsta, države članice trebale bi provesti pilot-projekte u cilju otkrivanja načina za smanjenje takvog ulova te uvođenja odgovarajućih tehničkih mjera za postizanje tog cilja.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 24.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(24)

Ako nema tehničkih mjera na regionalnoj razini, trebali bi se primjenjivati utvrđeni osnovni standardi. Ti bi osnovni standardi trebali proizlaziti iz postojećih tehničkih mjera, uzimajući u obzir savjete STECF-a i mišljenja dionika. Trebali bi obuhvaćati osnovne veličine oka mrežnog tega za povlačne ribolovne alate i mirujuće mreže, minimalne referentne veličine za očuvanje, zabranjena ili ograničena područja, mjere za očuvanje prirode radi ublažavanja usputnog ulova morskih sisavaca i morskih ptica na određenim područjima i sve druge regionalno specifične mjera koje trenutačno postoje, a koje su potrebne da bi se osiguralo daljnje ostvarivanje ciljeva očuvanja, sve dok se takve mjere ne uvedu u okviru regionalizacije.

(24)

Ako nema tehničkih mjera na regionalnoj razini, trebali bi se primjenjivati utvrđeni osnovni standardi. Ti bi osnovni standardi trebali proizlaziti iz postojećih tehničkih mjera, uzimajući u obzir savjete STECF-a i mišljenja dionika. Trebali bi obuhvaćati osnovne veličine oka mrežnog tega za povlačne ribolovne alate i mirujuće mreže, minimalne referentne veličine za očuvanje, zabranjena ili ograničena područja, mjere za očuvanje prirode radi svođenja na najnižu moguću razinu, i gdje je to moguće, uklanjanja slučajnog ulova morskih sisavaca i morskih ptica na određenim područjima i sve druge regionalno specifične mjere koje trenutačno postoje, a koje su potrebne da bi se osiguralo daljnje ostvarivanje ciljeva očuvanja, sve dok se takve mjere ne uvedu u okviru regionalizacije.

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 25.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(25)	Države članice u suradnji s dionicima mogu sastaviti zajedničke preporuke za odgovarajuće tehničke mjere koje odstupaju od osnovnih standarda u skladu s procesom regionalizacije utvrđenim u ZRP-u.

(25)

Države članice u uskoj suradnji s odgovarajućim savjetodavnim vijećima trebale bi biti u mogućnosti sastaviti zajedničke preporuke za odgovarajuće tehničke mjere utemeljene na najboljem dostupnom znanstvenom savjetu koje odstupaju od osnovnih standarda kako bi se tehničke mjere prilagodile regionalnim posebnostima ribarstva u skladu s procesom regionalizacije utvrđenim u ZRP-u , čak i kad ne postoji višegodišnji plan upravljanja .

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 26.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26)	Te regionalne tehničke mjere trebale bi biti najmanje jednake osnovnim standardima u smislu načina iskorištavanja i zaštite osjetljivih vrsta i staništa .

(26)

Regionalizacija se treba iskoristiti za stvaranje prilagođenih mjera kojima se uzimaju u obzir posebnosti svakog ribolovnog područja, uključujući zaštitu njihovih osjetljivih vrsta i staništa. Te regionalne tehničke mjere trebale bi biti održive i najmanje zajamčiti jednake načine iskorištavanja i razinu zaštite kao i osnovni standardi. Donošenje bilo kakvih regionalnih tehničkih mjera trebalo bi se temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim savjetima.

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 26.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26.a)

Odluke koje donose regionalne skupine država članica u okviru regionalizacije trebale bi ispunjavati iste standarde demokratskog nadzora kao i u dotičnim državama članicama.

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 26.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26.b)

Regionalizacija bi se trebala koristiti kao alat za poticanje sudjelovanja svih relevantnih dionika, među ostalim i nevladinih organizacija, i jačanje uloge ribara i njihova angažmana kako bi mogli djelovati u uskoj suradnji s državama članicama, savjetodavnim vijećima i znanstvenicima u cilju izrade prilagođenih mjera kojima se uzimaju u obzir posebnosti svakog ribolovnog područja i štite njihovi ekološki uvjeti.

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 27.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27.a)

Ako postoji izravan upravljački interes koji se odnosi na jednu državu članicu, uz prethodno savjetovanje s odgovarajućim savjetodavnim vijećima mogu se podnijeti prijedlozi za pojedinačne tehničke mjere kako bi se izmijenile važeće mjere očuvanja.

Amandman 29

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28)

Pri sastavljanju zajedničkih preporuka o uvođenju selektivnih ribolovnih alata s obzirom na veličinu i vrstu čija se veličina oka mrežnog tega razlikuje od one predviđene u višegodišnjim planovima, regionalne skupine država članica trebale bi osigurati da se takvim ribolovnim alatima postižu najmanje slična, ako ne i poboljšana, razina selektivnosti kao osnovnim ribolovnim alatima.

(28)

Pri sastavljanju zajedničkih preporuka o uvođenju selektivnih ribolovnih alata s obzirom na veličinu i vrstu čija se veličina oka mrežnog tega razlikuje od one predviđene osnovnim standardima regionalne skupine država članica trebale bi osigurati da se takvim ribolovnim alatima postižu najmanje slična, ako ne i poboljšana, razina selektivnosti kao osnovnim ribolovnim alatima.

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 29.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(29)

Sastavljanjem zajedničkih preporuka za izmjenu ili uspostavu novih zabranjenih ili ograničenih područja u višegodišnjim planovima za zaštitu agregacija nedorasle ribe i ribe u mrijestu, regionalne skupine država članica trebale bi u svojim zajedničkim preporukama utvrditi specifikacije, opseg, trajanje i ograničenja ribolovnih alata te kontrolne i nadzorne mehanizme.

(29)

Sastavljanjem zajedničkih preporuka za izmjenu ili uspostavu novih zabranjenih ili ograničenih područja za zaštitu agregacija nedorasle ribe i ribe u mrijestu, regionalne skupine država članica trebale bi u svojim zajedničkim preporukama utvrditi specifikacije, opseg, trajanje i ograničenja ribolovnih alata te kontrolne i nadzorne mehanizme.

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 30.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30)

Pri sastavljanju zajedničkih preporuka za izmjene ili uspostavu minimalnih referentnih veličina za očuvanje u višegodišnjim planovima, regionalne skupine država članica trebale bi osigurati neugroženost ciljeva ZRP-a i poštovanje zaštite nedoraslih morskih vrsta istodobno osiguravajući da ne dođe do poremećaja na tržištu i da se ne stvori tržište riba manjih od minimalnih referentnih veličina za očuvanje.

(30)

Pri sastavljanju zajedničkih preporuka za izmjene ili uspostavu minimalnih referentnih veličina za očuvanje regionalne skupine država članica trebale bi doprinijeti ostvarivanju ciljeva ZRP-a punim poštovanjem zaštite nedoraslih morskih vrsta istodobno osiguravajući da ne dođe do poremećaja na tržištu i da se ne stvori tržište riba manjih od minimalnih referentnih veličina za očuvanje.

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 31.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31)

Uvođenje zabrana ribolova u stvarnom vremenu zajedno s odredbama o izmjeni mjesta ribolova kao dodatna mjera za zaštitu agregacija nedorasle ribe ili ribe u mrijestu trebalo bi dopustiti kao mogućnost koja će se razviti u okviru zajedničkih preporuka. Uvjete za uspostavu i ukidanje takvih područja te kontrolne i nadzorne mehanizme trebalo bi utvrditi u odgovarajućim zajedničkim preporukama.

(31)

Uvođenje zabrana ribolova u stvarnom vremenu zajedno s odredbama o izmjeni mjesta ribolova kao dodatna mjera za zaštitu agregacija nedorasle ribe ili ribe u mrijestu ili osjetljivih vrsta trebalo bi dopustiti kao mogućnost koja će se razviti u okviru zajedničkih preporuka. Uvjete za uspostavu i ukidanje takvih područja , uključujući izuzeća prema potrebi, te kontrolne i nadzorne mehanizme trebalo bi utvrditi u odgovarajućim zajedničkim preporukama.

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 32.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(32)

Na temelju znanstvene procjene učinka inovativnih ribolovnih alata, koju je propisno ocijenio STECF, uporaba tih alata ili proširenje uporabe na nove ribolovne alate, poput povlačne mreže (koće) s električnim impulsima, mogla bi se uvrstiti kao mogućnost u zajedničke preporuke regionalnih skupina država članica. Uporaba inovativnih ribolovnih alata ne bi se smjela dopustiti ako znanstvena procjena pokaže da će ona dovesti do štetnih utjecaja na osjetljiva staništa i neciljane vrste.

(32)

Na temelju znanstvene procjene učinka inovativnih ribolovnih alata, koju je propisno ocijenio STECF, uključujući potencijalni negativni učinak određenih ribolovnih alata, uporaba tih alata ili proširenje uporabe inovativnih alata mogla bi se uvrstiti kao mogućnost u zajedničke preporuke regionalnih skupina država članica. Uporaba inovativnih ribolovnih alata ne bi se smjela dopustiti ako znanstvena procjena pokaže da će ona dovesti do izravnih ili kumulativnih štetnih utjecaja na morska staništa, a posebno osjetljiva staništa ili neciljane vrste ili ugroziti postizanje dobrog ekološkog stanja morskih voda .

Amandman 268

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 32.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(32a)

Regionalne skupine trebale bi razviti dodatne mjere ublažavanja na temelju vrste alata, uz primjenu znanstvenih savjeta i najbolje prakse kako bi se na najmanju moguću mjeru sveo i, gdje je to moguće, eliminirao usputni ulov morskih ptica i morskih sisavaca, u skladu s Direktivom Vijeća 92/43/EEZ i Direktivom Vijeća 79/409/EEZ (1a) te Sporazumom o očuvanju malih kitova Baltičkog i Sjevernog mora od 17. ožujka 1992. kako je izmijenjen (ASCOBANS).

Amandman 34

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 33.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33)

Kako bi se usputni ulov osjetljivih vrsta i utjecaji ribolovnih alata na osjetljiva staništa sveli na najmanju moguću mjeru, regionalne skupine država članica trebale bi izraditi dodatne mjere ublažavanja za smanjenje utjecaja ribolova na osjetljive vrste i staništa. Ako znanstveni dokazi pokažu da postoji ozbiljna prijetnja stanju očuvanosti tih vrsta i staništa, države članice trebale bi uvesti dodatna ograničenja u vezi s konstrukcijom određenih ribolovnih alata i upravljanjem njima ili čak uvesti potpunu zabranu njihove uporabe u određenoj regiji. Konkretno, takve bi se odredbe mogle primijeniti na uporabu lebdećih (plovućih) mreža, što je u određenim područjima dovelo do znatnog ulova kitova i morskih ptica.

(33)

Kako bi se slučajni ulov osjetljivih vrsta i utjecaji ribolovnih alata na osjetljiva staništa sveli na najmanju moguću mjeru i, gdje je to moguće, uklonili , regionalne skupine država članica trebale bi izraditi dodatne mjere ublažavanja za smanjenje utjecaja ribolova na osjetljive vrste i staništa. Ako znanstveni dokazi pokažu da postoji ozbiljna prijetnja stanju očuvanosti tih vrsta i staništa, države članice trebale bi uvesti dodatna ograničenja u vezi s konstrukcijom određenih ribolovnih alata i upravljanjem njima, ili čak uvesti potpunu zabranu njihove uporabe u određenoj regiji radi zaštite morskog okoliša, lokalnih ribljih stokova i dotičnih lokalnih obalnih zajednica . Konkretno, takve bi se odredbe mogle primijeniti na uporabu lebdećih (plovućih) mreža, što je u određenim područjima dovelo do znatnog ulova kitova i morskih ptica.

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 35.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(35)

Kako bi se zadržale postojeće detaljne preporuke koje je dogovorila Komisija za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika (NEAFC), ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s popisima osjetljivih morskih ekosustava i posebnim tehničkim mjerama koje se odnose na određene mjere za zaštitu plavog manjića i bodečnjaka. Komisiju bi trebalo ovlastiti i za donošenje delegiranih akata u vezi s uvrštenjem u pravo Unije budućih izmjena tih mjera koje donosi NEAFC, koje su predmet određenih točno definiranih elemenata ove Uredbe koji nisu ključni i koje postaju obvezujuće za Uniju u skladu s uvjetima te Konvencije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka.

Briše se.

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 36.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(36)	Kako se ne bi ometalo znanstveno istraživanje, umjetno poribljavanje ili premještanje, odredbe ove Uredbe ne bi trebalo primjenjivati na operacije koje bi mogle biti potrebne za obavljanje tih aktivnosti.

(36)	Kako se ne bi ometalo znanstveno istraživanje, neposredno poribljavanje ili premještanje, odredbe ove Uredbe ne bi trebalo primjenjivati na operacije koje bi mogle biti potrebne za obavljanje tih aktivnosti.

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 37.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(37)

Ako dostupni znanstveni savjeti upućuju na to da je potrebno hitno djelovanje kako bi se zaštitile morske vrste, Komisija bi u opravdanim slučajevima trebala moći donijeti odmah primjenjive delegirane akte kojima se uvode tehničke mjere za ublažavanje takvih prijetnji, pored ove Uredbe ili odstupajući od nje, ili tehničke mjere koje su inače utvrđene u skladu s pravom Unije. Te bi mjere trebalo oblikovati posebno za rješavanje neočekivanih promjena uzoraka stokova kao rezultat visokih ili niskih razina obnove nedorasle ribe u stok, pružanje zaštite za ribe u mrijestu ili školjke kad su stokovi na vrlo niskim razinama ili druge promjene stanja očuvanosti ribljeg stoka koje bi mogle ugroziti stanje stoka. One bi mogle obuhvaćati ograničenja uporabe povlačnih ili mirujućih ribolovnih alata ili ribolovnih aktivnosti na pojedinim područjima ili tijekom određenih razdoblja.

(37)

Ako najbolji dostupni znanstveni savjeti upućuju na to da je potrebno hitno djelovanje kako bi se zaštitile morske vrste i staništa , Komisija bi u opravdanim slučajevima trebala moći donijeti odmah primjenjive delegirane akte kojima se uvode tehničke mjere za ublažavanje takvih prijetnji, pored ove Uredbe ili odstupajući od nje, ili tehničke mjere koje su inače utvrđene u skladu s pravom Unije. Te bi mjere trebalo oblikovati posebno za rješavanje neočekivanih promjena uzoraka stokova kao rezultat visokih ili niskih razina obnove nedorasle ribe u stok ili slučajnog ulova osjetljivih vrsta , pružanje zaštite za ribe u mrijestu ili školjke kad su stokovi na vrlo niskim razinama ili druge promjene stanja očuvanosti ribljeg stoka ili osjetljivih vrsta koje bi mogle ugroziti stanje stoka , kao i za rješavanje propadanja populacija vrsta i staništa zbog utjecaja ribolova, odnosno osiguranje svih drugih mjera očuvanja koje su potrebne . Takve bi mjere mogle obuhvaćati ograničenja uporabe povlačnih ili mirujućih ribolovnih alata ili ribolovnih aktivnosti na pojedinim područjima ili tijekom određenih razdoblja.

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 38.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(38)

Ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora trebalo bi delegirati Komisiji radi ažuriranja popisa riba i školjaka čiji je usmjeren ribolov zabranjen, ažuriranja popisa osjetljivih područja u kojima bi ribolov trebalo ograničiti, donošenja tehničkih mjera u okviru višegodišnjih planova te donošenja tehničkih mjera u okviru privremenih planova za odbačeni ulov. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istodobnu, pravovremenu i primjerenu dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(38)

Ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora trebalo bi delegirati Komisiji radi definiranja, u svrhu utvrđivanja pokazatelja uspješnosti za tehničke mjere u odnosu na ulov ribe ispod minimalne referentne veličine za očuvanje, ključnih ribolovnih aktivnosti i razina ulova koje se primjenjuju na te ključne ribolovne aktivnosti, ažuriranja popisa riba i školjaka čiji je usmjeren ribolov zabranjen, ažuriranja popisa osjetljivih područja u kojima bi ribolov trebalo ograničiti, donošenja tehničkih mjera u okviru višegodišnjih planova ili izvan okvira višegodišnjih planova ako je to potrebno te donošenja tehničkih mjera u okviru privremenih planova za odbačeni ulov. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka i na temelju procjene STECF-a . Pri pripremi i izradi delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istodobnu, pravovremenu i primjerenu dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 40.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(40)

Do kraja 2020. i svake treće godine nakon toga Komisija bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Uredbe na temelju podataka koje dostave države članice i odgovarajuća savjetodavna vijeća te nakon evaluacije STECF-a. U tom bi se izvješću trebalo procijeniti u kojoj mjeri su tehničke mjere, na regionalnoj razini i na razini Unije, doprinijele ostvarivanju ciljeva i postizanju ciljanih vrijednosti ove Uredbe. Na temelju tog izvješća, ako na regionalnoj razini postoje dokazi da ciljevi i ciljane vrijednosti nisu ispunjeni , države članice u toj regiji trebale bi dostaviti plan i navesti korektivne mjere koje će se poduzeti kako bi se osiguralo ispunjavanje tih ciljeva i ciljanih vrijednosti . Komisija bi također na temelju tog izvješća trebala Europskom parlamentu i Vijeću predložiti sve potrebne izmjene ove Uredbe.

(40)

Do … [tri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] i svake treće godine nakon toga Komisija bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Uredbe na temelju podataka koje dostave države članice i odgovarajuća savjetodavna vijeća te nakon evaluacije STECF-a. U tom bi se izvješću trebalo procijeniti u kojoj mjeri su tehničke mjere, na regionalnoj razini i na razini Unije, doprinijele ostvarivanju ciljeva i postizanju razina pokazatelja uspješnosti iz ove Uredbe. Na temelju tog izvješća, ako na regionalnoj razini postoje dokazi da ciljevi nisu ispunjeni ili da pokazatelji uspješnosti nisu na zadovoljavajućoj razini , države članice u toj regiji trebale bi dostaviti plan i navesti korektivne mjere koje će se poduzeti kako bi se osiguralo ispunjavanje tih ciljeva i poboljšanje razina pokazatelja uspješnosti . Komisija bi također na temelju tog izvješća trebala Europskom parlamentu i Vijeću predložiti sve potrebne izmjene ove Uredbe.

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 42.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(42)	Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 (29), (EZ) No 1098/2007 (30), (EZ) br. 1224/2009 (31) i uredbe (EU) br. 1343/2011 (32) i (EU) br. 1380/2013 (33) Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(42)	Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 (29), (EZ) br. 1098/2007 (30), (EZ) br. 1224/2009 (31) i Uredbu (EU) br. 1380/2013 (33) Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 43.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(43)

Kako bi se dopunila ili izmijenila postojeća detaljna pravila kojima se prenose preporuke dogovorene unutar Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu tehničkih mjera u Uredbi (EZ) br. 1343/2011. Komisiju bi trebalo ovlastiti i za donošenje delegiranih akata u vezi s uvrštenjem u pravo Unije budućih izmjena tih mjera koje donosi GFCM, koje su predmet određenih točno definiranih elemenata ove Uredbe koji nisu ključni i koje postaju obvezujuće za Uniju u skladu s uvjetima Sporazuma o GFCM-u. Uredbu (EU) br. 1343/2011 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka.

Briše se.

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	upravljanjem ribolovnim alatima i međudjelovanjem ribolovnih aktivnosti i morskih ekosustava.

(b)	upotrebom ribolovnih alata.

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	međudjelovanjem tih alata s morskim ekosustavima.

Amandman 44

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Ova se Uredba primjenjuje na aktivnosti koje obavljaju ribarska plovila Unije i državljani država članica, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost države zastave, u ribolovnim zonama iz članka 5. te na ribarska plovila koja plove pod zastavom trećih zemalja, i registrirana su u njima, pri obavljanju ribolova u vodama Unije.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 29., ova se Uredba primjenjuje na sve ribolovne aktivnosti (rekreacijske i komercijalne) koje obavljaju ribarska plovila Unije i državljani država članica, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost države zastave, u ribolovnim zonama iz članka 5. te na ribarska plovila koja plove pod zastavom trećih zemalja, i registrirana su u njima, pri obavljanju ribolova u vodama Unije.

Amandman 45

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Članci 7. i 14. te dio A priloga V. do X. primjenjuju se i na rekreacijski ribolov.	2. Ova Uredba primjenjuje se i na rekreacijski ribolov.

Amandman 46

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Kao alati za pružanje podrške provedbi zajedničke ribarstvene politike (ZRP), tehničke mjere doprinose ciljevima ZRP-a utvrđenima u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 , a posebno u stavcima 2., 3. i 5. točkama (a) i (j) tog članka .	1. Tehničke mjere doprinose ciljevima ZRP-a utvrđenima u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Amandman 47

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Osim toga, tehničkim mjerama posebno se :	2. Tehničkim se mjerama posebno doprinosi postizanju sljedećih ciljeva :

Amandman 48

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	optimiziraju načini iskorištavanja kako bi se pružila zaštita agregacijama nedoraslih morskih vrsta i morskih vrsta u mrijestu;

(a)	osiguravaju održivi načini iskorištavanja kako bi se pružila zaštita agregacijama nedoraslih morskih vrsta i morskih vrsta u mrijestu; i pružaju odgovarajući zaštitni mehanizmi;

Amandman 49

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	osigurava da se usputni ulov morskih vrsta navedenih u direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ i drugih osjetljivih vrsta koji proizlazi iz ribolova svede na najmanju moguću mjeru i, ako je moguće, ukloni tako da ne predstavlja prijetnju stanju očuvanosti tih vrsta ;

(b)	osigurava da se slučajni ulov osjetljivih morskih vrsta , posebno onih navedenih u direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ, koji proizlazi iz ribolova svede na najmanju moguću mjeru i, ako je moguće, ukloni;

Amandman 50

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	osigurava da se okolišni učinci ribarstva na morska staništa svedu na najmanju moguću mjeru i, ako je moguće, uklone tako da ne predstavljaju prijetnju stanju očuvanosti tih staništa ;

(c)	osigurava da se negativni okolišni učinci ribarstva na morska staništa svedu na najmanju moguću mjeru i, ako je moguće, uklone , uključujući s pomoću odgovarajućih poticaja ;

Amandman 51

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	doprinosi uvođenju mjera upravljanja ribarstvom u svrhu usklađenosti s obvezama iz direktiva 92/43/EEZ, 2009/147/EZ, 2008/56/EZ i 2000/60/EZ.

(d)	uvode mjere upravljanja ribarstvom u svrhu usklađenosti s obvezama iz direktiva 92/43/EEZ, 2009/147/EZ, 2008/56/EZ i 2000/60/EZ.

Amandmani 294 i 300

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 2. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d a)

osigurava ispunjavanje uvjeta opisanih u deskriptorima 1., 3., 4. i 6. iz Odluke Komisije 2010/477/EU.

Amandman 52

Prijedlog uredbe

Članak 4. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena

Amandman 53

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Tehničke mjere usmjerene su na ostvarivanje sljedećih ciljanih vrijednosti :	1. Kako bi se procijenilo doprinose li tehničke mjere postizanju ciljeva iz članka 3., koriste se sljedeći pokazatelji uspješnosti :

Amandman 54

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	osiguravanje da ulov morskih vrsta manjih od minimalnih referentnih veličina za očuvanje ne prelazi 5 % po količini u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ;

(a)	mjera u kojoj se ulov morskih vrsta manjih od minimalnih referentnih veličina postupno smanjuje na posebne razine za ključne ribolovne aktivnosti ;

Amandman 55

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	osiguravanje da usputni ulov morskih sisavaca, morskih gmazova, morskih ptica i drugih vrsta koje se ne iskorištavaju u komercijalne svrhe ne prelazi razinu predviđenu zakonodavstvom Unije i međunarodnim sporazumima ;

(b)	mjera u kojoj se slučajni ulov morskih sisavaca, morskih gmazova, morskih ptica i drugih vrsta koje se ne iskorištavaju u komercijalne svrhe postupno smanjuje i ako je moguće uklanja ;

Amandman 56

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)

osiguravanje da okolišni učinci ribolovnih aktivnosti na staništa na morskom dnu ne prelaze razine potrebne za postizanje dobrog stanja okoliša za svaku vrstu staništa ocijenjenu u okviru Direktive 2008/56/EZ u svakoj morskoj regiji ili podregiji u odnosu na kvalitetu staništa i prostorni doseg unutar kojeg treba postići potrebne razine.

(c)

mjera u kojoj se negativni okolišni učinci ribolovnih aktivnosti na morska staništa, uključujući osjetljiva staništa na morskom dnu , svode na najmanju moguću razinu i zadržavaju ispod razina potrebnih za postizanje dobrog stanja okoliša , posebno za svaku vrstu staništa ocijenjenu u okviru Direktive 2008/56/EZ u svakoj morskoj regiji ili podregiji u odnosu na kvalitetu staništa i prostorni doseg unutar kojeg treba postići potrebne razine;

Amandman 57

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.a Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem u svrhu točke (a) stavka 1. ovog članka sljedećeg:

(a)	ključnih ribolovnih aktivnosti navedenih u toj točki;

(b)	razina trenutnih ulova morskih vrsta manjih od minimalnih referentnih veličina za očuvanje za svaku od tih ključnih ribolovnih aktivnosti, na temelju podataka koje su države članice dostavile za razdoblje od 2013. do 2015.;

(c)	posebnih razina na koje treba smanjiti ulov morskih vrsta manjih od minimalnih referentnih veličina za očuvanje za svaku od tih ključnih ribolovnih aktivnosti kako bi se ostvario cilj jamčenja održivih načina iskorištavanja i pružila zaštita nedoraslih morskih vrsta.

Pri utvrđivanju posebnih razina iz točke (c) prvog podstavka vodi se računa o najboljim dostupnim znanstvenim savjetima, uključujući onima STECF-a, kao i o postojećim i budućim tehničkim mogućnostima u odnosu na izbjegavanje ulova morskih vrsta manjih od minimalne referentne veličine za očuvanje.

Amandman 58

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1.b Za potrebe delegiranih akata iz stavka 1.a, države članice mogu dostaviti zajedničke preporuke u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 do … [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Amandman 59

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.c Ako u roku navedenom u stavku 1.b ovog članka nije dostavljena zajednička preporuka ili ako se smatra da zajednička preporuka koju su dostavile države članice nije u skladu s ciljevima ove Uredbe, Komisija do… [18 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe], i odstupajući od članka 18. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013, donosi delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem elemenata iz prvog podstavka stavka 1.a ovog članka, u skladu s člankom 32. ove Uredbe.

Amandman 60

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.d (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.d Kako bi se postiglo postupno smanjenje ulova morskih vrsta manjih od minimalnih referentnih veličina za očuvanje na razine kojima se osiguravaju održivi načini iskorištavanja, posebne razine iz točke (c) prvog podstavka stavka 1.a preispituju se svake tri godine, pritom koristeći postupak iz stavaka 1.a, 1.b i 1.c, i one se moraju dodatno smanjiti, ako je to primjereno, u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim savjetima i postojećim i budućim tehničkim mogućnostima za izbjegavanje takvih ulova.

Amandman 61

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Opseg ostvarenosti tih ciljanih vrijednosti preispituje se u okviru procesa izvješćivanja iz članka 34.	2. Procjena iz stavka 1. provodi se u kontekstu procesa izvješćivanja iz članka 34.

Amandman 346

Prijedlog uredbe

Članak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 4.a
	Socioekonomski ciljevi
	Kako bi se pri donošenju i provođenju tehničkih mjera i mjera očuvanja uzeli u obzir socioekonomski ciljevi iz članka 2. stavka 5. točaka (c), (f) i (i) Uredbe (EU) br. 1380/2013, države članice opsežno koriste mjere iz članaka 38., 39. i 40. Uredbe (EU) br. 508/2014.

Amandman 62

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	„Sjeverno more” znači zone ICES-a (34) II.a, III.a i IV.;

(a)	„Sjeverno more” znači vode Unije u zonama ICES-a (34) II.a, III.a i IV.;

Amandman 63

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	„sjeverozapadne vode” znači potpodručja ICES-a V. (isključujući V.a i vode koje ne pripadaju Uniji u V. b) , VI. i VII.;

(c)	„sjeverozapadne vode” znači vode Unije u potpodručjima ICES-a V., VI. i VII.;

Amandman 64

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	„najudaljenije regije” znači vode oko najudaljenijih regija iz članka 349. prvog stavka Ugovora , podijeljene u tri morska bazena: zapadni Atlantik, istočni Atlantik i Indijski ocean ;

(g)	„vode Europske unije u Indijskom oceanu i u zapadnom Atlantiku” znači vode oko Guadalupea , Francuske Gvajane, Martiniquea, Mayottea, Réuniona i Saint-Martina pod suverenošću ili jurisdikcijom države članice ;

Amandman 65

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)	„način iskorištavanja” znači način raspoređivanja ribolovnog pritiska na dobni profil stoka;

(1)	„način iskorištavanja” znači način raspoređivanja ribolovne smrtnosti na dobni profil stoka i na profil stoka u pogledu dimenzija ;

Amandman 66

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)	„selektivnost” znači količinski izraz predstavljen kao vjerojatnost ulova određene veličine ribe određenom veličinom oka mrežnog tega (ili udice) ;

(2)	„selektivnost” znači vjerojatnost ulova određene vrste ili veličine ribe ribolovnim alatom s određenim karakteristikama ;

Amandman 67

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)	znači mogućnost da se određenom ribolovnom metodom ciljaju i love ribe ili školjke prema veličini i vrsti tijekom ribolovne operacije, čime se omogućuje da se neciljane vrste izbjegnu ili puste neozlijeđene;

Briše se.

Amandman 68

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	„usmjeren ribolov” znači ribolov određene vrste ili kombinacije vrsta pri kojem ukupan ulov te vrste / tih vrsta čini više od 50 % gospodarske vrijednosti ulova ;

(4)

„usmjeren ribolov” znači ribolovni napor usmjeren na ulov određene vrste ili skupine vrsta, pri čemu se točan sastav razlikuje od ribolova do ribolova, dok se posebna pravila o minimalnim tehničkim specifikacijama veličine oka mrežnog tega i selektivnim ribolovnim uređajima uspostavljaju na regionalnoj razini ;

Amandman 69

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5.a)

„stanje očuvanosti vrste” znači stanje očuvanosti vrste kako je definirano u članku 1. točki (i) Direktive 92/43/EEZ;

Amandman 70

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 5.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5.b)

„stanje očuvanosti staništa” znači stanje očuvanosti prirodnog staništa kako je definirano u članku 1. točki (e) Direktive 92/43/EEZ;

Amandman 71

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)

„osjetljiva vrsta” znači vrsta na čije stanje očuvanosti, uključujući njezino stanište, distribuciju, veličinu populacije i stanje populacije, štetno utječu pritisci koji proizlaze iz ljudskih aktivnosti, uključujući ribolovne aktivnosti. Osjetljive vrste posebno obuhvaćaju vrste navedene u prilozima II. i IV. Direktivi 92/43/EEC, vrste obuhvaćene Direktivom 2009/147/EZ i vrste čija je zaštita potrebna za postizanje dobrog stanja okoliša u skladu s Direktivom 2008/56/EZ;

(7)

„osjetljiva vrsta” znači vrsta na čije stanje očuvanosti, uključujući njezino stanište, distribuciju, veličinu populacije ili stanje populacije, štetno utječu pritisci koji proizlaze iz ljudskih aktivnosti, uključujući ribolovne aktivnosti. Osjetljive vrste posebno obuhvaćaju vrste navedene u prilozima II. i IV. Direktivi 92/43/EEC, vrste obuhvaćene Direktivom 2009/147/EZ i vrste čija je zaštita potrebna za postizanje dobrog stanja okoliša u skladu s Direktivom 2008/56/EZ;

Amandman 72

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)	„male pelagijske vrste” znači skuša, haringa (sleđ), šaru, inćun, srdela, ugotica pučinka, srebrnjak, papalina, kljunčica;

(8)	„male pelagijske vrste” znači , među ostalim, skuša, haringa (sleđ), šaru, inćun, srdela, ugotica pučinka, srebrnjak, papalina, kljunčica , bukva, srdela golema i madeirska srdela golema ;

Amandman 73

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9.a)

„tradicijski ribolov pasivnim ribolovnim alatima” znači nekomercijalne ribolovne aktivnosti kojima se živi morski resursi ograničeno iskorištavaju na lokalnoj razini, isključivo za osobne potrebe i isključivo uz korištenje tradicijskih ribolovnih alata i tehnika;

Amandman 74

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)	„savjetodavna vijeća” znači skupine dionika uspostavljene u okviru ZRP-a za promicanje uravnotežene zastupljenosti svih dionika i za doprinos postizanju ciljeva ZRP-a ;

(10)	„savjetodavna vijeća” znači skupine dionika uspostavljene u okviru članka 43. Uredbe (EU) br. 1380/2013 koje provode svoje aktivnosti u skladu s člankom 44. i 45. te Uredbe i njezinim Prilogom III ;

Amandman 75

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)

„povlačna mreža (koća)” znači ribolovni alat koji se aktivno povlači s jednog ili s više plovila i sastoji se od mreže s tijelom u obliku stošca ili piramide (tijelo povlačne mreže (koće)) sa stražnje strane zatvorenim vrećom (sakom); „povlačni ribolovni alat” znači sve povlačne mreže (koće), danske potegače i slični ribolovni alat s tijelom u obliku stošca ili piramide sa stražnje strane zatvorenim vrećom (sakom) ili koje se sastoji od dva duga krila, tijela i vreće (sake) te koji se aktivno kreće u vodi;

(11)	„povlačna mreža (koća)” znači ribolovni alat koji se sastoji od mreže koja se aktivno povlači s jednog ili s više plovila i koji je sa stražnje strane zatvoren vrećom (sakom);

Amandman 76

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11.a)

„povlačni ribolovni alat” znači sve povlačne mreže (koće), danske potegače i slični ribolovni alat […] koji aktivno u vodi pokreću jedno ili više plovila ili drugi mehanički sustavi;

Amandman 77

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)	„pridnena povlačna mreža (koća)” znači povlačna mreža (koća) oblikovana i opremljena za rad na morskom dnu ili blizu njega;

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.);

Amandman 78

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)	„pridnena povlačna mreža (koća) kojom se upravlja s pomoću dvaju plovila” znači pridnena povlačna mreža (koća) koju vuku dva broda istodobno, a svaki povlači jednu stranu povlačne mreže (koće). Vodoravni otvor povlačne mreže (koće) održava se razmakom između dvaju plovila koja vuku ribolovni alat;

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 79

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)	„povlačna mreža (koća) s gredom” znači povlačna mreža (koća) čija su usta otvorena vodoravno s pomoću čelične ili drvene cijevi ( grede ) i koja je opremljena donjim lancima , mrežama strugačama i lancima strugačima i koja se aktivno povlači po dnu ;

(15)	„povlačna mreža (koća) s gredom” znači povlačna mreža (koća) čija su usta otvorena vodoravno s pomoću grede, krila ili drugih sličnih pomagala ;

Amandman 80

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)

„povlačna mreža (koća) s električnim impulsima” znači ribolovna tehnika u kojoj se za lov ribe koristi električno polje. Ribolovni alat povlačne mreže (koće) s električnim impulsima sastoji se od niza elektroda pričvršćenih na ribolovni alat u smjeru povlačenja koje emitiraju kratke električne impulse ;

(16)	„povlačna mreža (koća) s električnim impulsima” znači povlačna mreža (koća) u kojoj se za lov morskih bioloških resursa koriste impulsi električne struje ;

Amandman 81

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.a)

„obalne potegače” znači okružujuće i povlačne mreže koje se postavljaju s plovila i koje se povlače s obale ili plovila privezanog za obalu ili usidrenog uz obalu;

Amandman 82

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20)	„mirujuća mreža” znači svaka vrsta jednostruke mreže stajaćice, zaplećuće mreže ili trostruke mreže stajaćice koja se pričvrsti za morsko dno (mreže stajaćice ili fiksne mreže) ili plovi sa strujom (lebdeće (plovuće) mreže) za ribom koja dopliva , zapetlja se ili zaglavi u mreži;

(20)	„mirujuća mreža” znači svaka vrsta jednostruke mreže stajaćice, zaplećuće mreže ili trostruke mreže stajaćice koja se pričvrsti za morsko dno (mreže stajaćice ili fiksne mreže) kako bi riba doplivala , zapetljala se ili zaglavila u mreži;

Amandman 83

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)

„lebdeća (plovuća) mreža” znači mreža koja se sastoji od jednog ili više komada mrežnog tega koji zajedno vise usporedno na zajedničkoj plutnji koju na površini vode ili na određenoj udaljenosti ispod nje drže plovci i koja plovi zajedno sa strujom, bilo samostalno ili zajedno s brodom na koji može biti pričvršćena. Može biti opremljena uređajima čija je namjena stabilizirati mrežu ili ograničiti njezino plutanje poput plutajućeg sidra ili sidra na dnu pričvršćenog na samo jedan kraj mreže ;

(21)

„lebdeća (plovuća) mreža” znači mreža koju na površini vode ili na određenoj udaljenosti ispod nje drže plovci i koja plovi zajedno sa strujom, bilo samostalno ili zajedno s brodom na koji može biti pričvršćena. Može biti opremljena uređajima čija je namjena stabilizirati mrežu ili ograničiti njezino plutanje;

Amandman 84

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22)	„pridnena mreža stajaćica” znači mreža sastavljena od jednog komada mrežnog tega, koju u vodi uspravno rastegnutu drže plovci i utezi. Hvata žive vodene resurse tako da ih zapetlja te se bilo kojim sredstvom učvrsti ili se može učvrstiti za morsko dno;

(22)	„mreža stajaćica” znači mirujuća mreža sastavljena od jednog komada mrežnog tega, koju u vodi uspravno rastegnutu drže plovci i utezi;

Amandman 85

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)

„pridnena zaplećuća mreža stajaćica” znači jedan komad mrežnog tega namješten tako da mrežni teg visi na užadi kako bi se još više olabavila nego jednostruka mreža stajaćica. Zaplećuće mreže obično manje plutaju na glavnom užetu i ne stoje visoko pri ribolovu kao prosječna pridnena mreža stajaćica, već se nekim sredstvom učvrste ili se mogu učvrstiti za morsko dno;

(23)	„zaplećuća mreža stajaćica” znači mirujuća mreža koja se sastoji od komada mrežnog tega namještenog tako da mrežni teg visi na užadi kako bi se još više olabavila nego jednostruka mreža stajaćica.

Amandman 86

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 24.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(24)	„pridnena trostruka mreža stajaćica” znači mreža sastavljena od dvaju ili više slojeva mreže s dva vanjska sloja velike veličine oka mrežnog tega i okvira sitnije veličine oka mrežnog teka, koji se nalazi između njih , te se nekim sredstvom učvrsti ili se može učvrstiti za morsko dno ;

(24)	„trostruka mreža stajaćica” znači mirujuća mreža sastavljena od dvaju ili više slojeva mreže s dva vanjska sloja velike veličine oka mrežnog tega i okvira manje veličine oka mrežnog teka, koji se nalazi između njih;

Amandman 87

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 26.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26)	„parangal” znači ribolovni alat sastavljen od glavne uzice (osnova), ponekad velike duljine, na koju se u pravilnim razmacima pričvršćuju udice s mamcem ili bez njega . Glavna uzica (osnova) postavlja se vodoravno ili blizu dna, okomito ili tako da pluta na površini;

(26)	„parangal” znači ribolovni alat sastavljen od glavne uzice (osnova), promjenjive duljine, na koju se u razmacima određenima prema ciljanoj vrsti pričvršćuju udice . Glavna uzica (osnova) postavlja se vodoravno ili blizu dna, okomito ili tako da pluta na površini;

Amandman 88

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 27.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27)

„vrše i košare” znači zamke u obliku kaveza ili košara, napravljene od raznih materijala za ulov rakova ili riba, postavljene na morsko dno bilo pojedinačno ili u redovima koji su s pomoću užadi (konopi plutače) povezani s plutačama na površini koje pokazuju njihov položaj te imaju jedan ili više otvora ili ulaza;

(27)

„vrše i košare” znači zamke u obliku kaveza ili košara, napravljene od raznih materijala za ulov rakova , mekušaca ili riba, postavljene na morsko dno ili obješene iznad njega, bilo pojedinačno bilo u redovima koji su s pomoću užadi (konopi plutače) povezani s plutačama na površini koje pokazuju njihov položaj te imaju jedan ili više otvora ili ulaza;

Amandman 89

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28)	„ručni povraz” znači ribolovna tehnika u kojoj se jednostruki ručni povraz drži rukama. Na povraz se stavlja jedan ili više mamaca ili udica s mamcima;

(28)	„ručni povraz” znači jednostruki ručni povraz na koji se stavlja jedan ili više mamaca ili udica s mamcima;

Amandman 90

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 29.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(29)	„križ Sv. Andrije” znači strugač koji na način slično škarama skuplja primjerice školjkaše ili crvene koralje s morskog dna;

(29)	„križ Sv. Andrije” znači strugač koji može na način slično škarama skupljati primjerice školjkaše ili crvene koralje s morskog dna;

Amandman 91

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 30.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30)

„vreća (saka)” znači stražnji dio povlačne mreže (koće), koji je valjkastog oblika tj. opseg mu je u svim dijelovima isti, ili stožastog oblika. Sastoji se od jedne ili više ploča (komada mrežnog tega) iste veličine oka mrežnog tega koje su pričvršćene jedna za drugu uzduž njihovih strana u osi povlačne mreže (koće) šavom na koji se može postaviti bočno uže . U regulatorne svrhe, to se smatra kao zadnjih 50 oka mrežnog tega;

(30)

„vreća (saka)” znači stražnji dio povlačne mreže (koće), koji je valjkastog oblika tj. opseg mu je u svim dijelovima isti, ili stožastog oblika. Sastoji se od jedne ili više ploča (komada mrežnog tega) koje su pričvršćene jedna za drugu uzduž njihovih strana. U regulatorne svrhe, to se smatra kao zadnjih 50 oka mrežnog tega;

Amandman 92

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 31.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31)	„veličina oka mrežnog tega” znači veličina oka mrežnog tega svake vreće (sake) povlačnog ribolovnog alata izmjerena u skladu s postupkom iz Uredbe Komisije (EZ) br. 517/2008 (40) ;

(31)	„veličina oka mrežnog tega” znači:

(a)	kod mreža s čvorom: najveća udaljenost između dvaju suprotnih čvorova na istom oku mrežnog tega kada je u potpunosti raširen;

(b)	kod mreža bez čvora: udaljenost između dvaju suprotnih vrhova po najduljoj osi na istom oku mrežnog tega kada je u potpunosti raširen;

Amandman 93

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 32.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(32)	„kvadratno mrežno oko” znači oblik mrežnog tega koji nastaje postavljanjem mrežnog tega s 45o odstupanja od smjera N tako da rešetke idu usporedno i na 90o u odnosu na os povlačne mreže (koće) ;

(32)	„kvadratno mrežno oko” znači četverokutno oko koje se sastoji od dva skupa usporednih stranica oka iste nominalne dužine pri čemu je jedan niz usporedan s uzdužnom osi mreže, a drugi je pod pravim kutom u odnosu na nju ;

Amandman 94

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 33.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33)	„romboidno mrežno oko” znači uobičajeni romboidan oblik oka mrežnog tega u sloju mrežnog tega ;

(33)	„romboidno mrežno oko” znači mrežno oko sastavljeno od četiriju stranica jednake duljine, u kojem su dvije dijagonale oka okomite na uzdužnu os mreže, a jedna je usporedna s njom ;

Amandman 95

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 36.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(36)

„sito mreže” znači uređaj pričvršćen na cijeli opseg povlačne mreže (koće) za ulov kozica blizu grede, koji se sužava prema vrhu gdje se pričvršćuje na dno okvira povlačne mreže (koće) za ulov kozica. Izlazna rupa odrezana je na mjestu spoja sita mreže i vreće (sake), čime se vrstama i jedinkama koje su prevelike da prođu kroz sito omogućuje da pobjegnu, dok kozice mogu proći kroz sito i ući u vreću (saku);

Briše se.

Amandman 96

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 38.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(38)	„vrijeme u moru” znači razdoblje od trenutka polaganja mreža po prvi put u vodu do trenutka njihova potpunog izvlačenja na ribarsko plovilo;

(38)	„vrijeme u moru” znači razdoblje od trenutka kada se mreža prvi put stavlja u vodu do trenutka kada je potpuno izvučena na ribarsko plovilo;

Amandman 97

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 39.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(39)	„senzori za praćenje ribolovnih alata” znači daljinski elektronski senzori koji se mogu postaviti na povlačne mreže (koće) ili okružujuće mreže plivarice radi praćenja ključnih parametara učinkovitosti , kao što je udaljenost između ploha povlačne mreže (koće) ili veličina ulova;

(39)	„senzori za praćenje ribolovnih alata” znači daljinski elektronski senzori koji se pričvršćuju radi praćenja ključnih parametara, kao što su udaljenost između ploha povlačne mreže (koće) ili količina ulova;

Amandman 98

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 39.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(39.a)

„konop s utezima” znači uzica s udicama s mamcem i utegom, zbog kojeg brže tone te je time vrijeme izloženosti morskim pticama kraće;

Amandman 99

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 40.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(40)	„akustični odvraćajući uređaji” znači daljinski uređaji koji se rabe da bi vrste poput morskih sisavaca bile svjesne prisutnosti ribolovnih alata i da bi ih se na to upozorilo na emitiranjem zvučnih signala ;

(40)	„akustični odvraćajući uređaji” znači daljinski uređaji koji emitiraju zvučne signale kako bi odvraćali vrste poput morskih sisavaca od ribolovnih alata;

Amandman 100

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 42.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(42)	„sortiranje po veličini” znači praksa odbacivanja jeftine ribe koja podliježe ograničenjima ulova, premda bi se zakonski mogla iskrcati, radi povećanja ukupne gospodarske ili novčane vrijednosti ribe vraćene u luku;

(42)	„sortiranje po veličini” znači praksa odbacivanja jeftine ribe koja podliježe ograničenjima ulova, premda bi se zakonski trebala iskrcati, radi povećanja ukupne gospodarske ili novčane vrijednosti ribe vraćene u luku;

Amandman 101

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 43.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(43.a)

„značajno štetni utjecaji” znači značajno štetni utjecaji kako su definirani u točki (c) članka 2. Uredbe (EZ) br. 734/2008;

Amandman 102

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka 45.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(45.a)

„pokazatelji uspješnosti” znači niz parametara čija je svrha procijeniti učinkovitost tehničkih mjera.

Amandmani 303 i 349

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	električnom strujom osim pri uporabi povlačne mreže (koće) s električnim impulsima kako je navedeno u članku 24. i dijelu E Priloga V. ;

(b)	električnom strujom;

Amandman 103

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	svim vrstama projektila;

(g)	svim vrstama projektila , uz iznimku onih koji se upotrebljavaju za usmrćivanje tune ulovljene kavezima ili zamkama tunarama te harpuna i podvodnih pušaka koje se koriste u rekreacijskom ribolovu bez akvalunga od izlaska do zalaska sunca ;

Amandman 296

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Neovisno o odredbama članka 2. ovaj članak se primjenjuje na međunarodne vode i na vode trećih zemalja.

Amandman 104

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Niti jedan dio povlačnog ribolovnog alata ne smije biti izrađen od veličine oka mrežnog tega koja je manja od veličine oka mrežnog tega vreće (sake). Ta se odredba ne primjenjuje na mrežne uređaje koji se rabe za pričvršćivanje senzora za praćenje ribolovnih alata.	1. Niti jedan dio povlačnog ribolovnog alata ne smije imati veličinu oka mrežnog tega koja je manja od veličine oka mrežnog tega vreće (sake). Ta se odredba ne primjenjuje na mrežne uređaje koji se rabe za pričvršćivanje senzora za praćenje ribolovnih alata niti na selektivne uređaje za poboljšanje selektivnosti morskih vrsta s obzirom na veličinu ili vrstu .

Amandman 105

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Zabranjuje se izrada vreće (sake) ili pričvršćivanje uređaja koji blokira ili na drugi način smanjuje veličinu oka mrežnog tega vreće (sake) ili bilo koji dio povlačnog ribolovnog alata. Ta odredba ne isključuje uporabu navedenih uređaja koji se rabe za smanjenje trošenja i habanja, jačanje ili ograničavanje bijega ulova u prednjem dijela povlačnih ribolovnih alata.

3. Zabranjuje se upotreba ili prijevoz na ribarskom plovilu uređaja koji blokira ili na drugi način smanjuje veličinu oka mrežnog tega vreće (sake) ili bilo koji dio povlačnog ribolovnog alata. Ta odredba ne isključuje uporabu navedenih uređaja koji se rabe za smanjenje trošenja i habanja, jačanje ili ograničavanje bijega ulova u prednjem dijela povlačnih ribolovnih alata , niti ugradnju uređaja namijenjenih kontroli ulova .

Amandman 106

Prijedlog uredbe

Članak 10. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena

Amandman 107

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 4. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	tunja dugokrilca (Thunnus alalunga),

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 108

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Zabranjuje se korištenje svih pridnenih mreža stajaćica, zaplećućih mreža i trostrukih mreža stajaćica na svim položajima u kojima je ucrtana dubina veća od 600 metara.	5. Zabranjuje se korištenje svih pridnenih mreža stajaćica, zaplećućih mreža i trostrukih mreža stajaćica na svim položajima u kojima je ucrtana dubina veća od 200 metara.

Amandman 109

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.a Neovisno o stavku 5.:

(a)	posebna odstupanja iz Priloga V. dijela C točke 6., Priloga VI. dijela C točaka 6. i 9. te Priloga VII. dijela C točke 4. primjenjuju se ako je ucrtana dubina između 200 i 600 metara;

(b)	u ribolovnoj zoni utvrđenoj u članku 5. točki (e) dopušteno je postavljanje pridnenih mreža stajaćica, zaplećućih mreža i trostrukih mreža stajaćica na svim položajima u kojima je ucrtana dubina veća od 200 metara.

Amandman 272

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 5.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5.b Zabranjuje se korištenje svih pridnenih mreža stajaćica, zaplećućih mreža ili trostrukih mreža stajaćica na lokacijama koje su određene u skladu s Direktivama 92/43/EEZ, 2009/147/EZ i 2008/56/EZ ako to štetno utječe na stanje očuvanosti osjetljivih vrsta i staništa.

Amandman 111

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Ako se ulove kao usputni ulov, vrste iz stavaka 1. i 2. ne smiju se ozlijediti i primjerci se moraju odmah pustiti u more.	3. Ako se ulove kao slučajni ulov, vrste iz stavka 2. ne smiju se ozlijediti i primjerci se moraju odmah pustiti u more.

Amandman 112

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.a Stavak 3. ne primjenjuje se ako država članica koja je država zastave ima službeni program koji obuhvaća prikupljanje i znanstveno istraživanje primjeraka vrsta navedenih u Prilogu I.

Amandman 113

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Ako najbolji dostupni znanstveni savjeti upućuju na to da je potrebna izmjena popisa u Prilogu I. dodavanjem novih vrsta koje treba zaštititi, Komisija je ovlaštena donijeti takve izmjene delegiranim aktima u skladu s člankom 32.	4. Ako najbolji dostupni znanstveni savjeti upućuju na to da je potrebna izmjena popisa u Prilogu I. dodavanjem novih vrsta koje treba zaštititi ili brisanjem vrsta za koje više nije potrebno da budu na popisu , Komisija je ovlaštena donijeti takve izmjene delegiranim aktima u skladu s člankom 32.

Amandman 114

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Mjere donesene u skladu sa stavkom 4. ovog članka usmjerene su na ostvarivanje ciljane vrijednosti iz članka 4. stavka 1. točke (b).	5. Mjerama donesenima u skladu sa stavkom 4. ovog članka trebala bi prethoditi ocjena pokazatelja uspješnosti iz članka 4. stavka 1. točke (b).

Amandman 115

Prijedlog uredbe

Članak 12. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena

Amandman 116

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ako se ulove kao usputni ulov, vrste iz stavaka 1. ne smiju se ozlijediti i primjerci se moraju odmah pustiti.	2. Ako se ulove kao slučajni ulov, vrste iz stavaka 1. ne smiju se ozlijediti i primjerci se moraju odmah pustiti. Subjekti koji upravljaju ribarskim plovilom bilježe i prenose relevantnim tijelima informacije o tim slučajnim ulovima u skladu s Uredbom (EU) 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća (1a) .

Amandman 117

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Neovisno od stavaka 1. i 2., zadržavanje na plovilu, prekrcavanje ili iskrcavanje primjeraka morskih vrsta iz stavka 1. koji su ulovljeni kao usputni ulov dopušta se ako je ta aktivnost potrebna da bi se osigurala pomoć za oporavak jedinke i pod uvjetom da su nadležna nacionalna tijela o tome u potpunosti i unaprijed obaviještena .

3. Neovisno od stavaka 1. i 2., zadržavanje na plovilu, prekrcavanje ili iskrcavanje primjeraka morskih vrsta iz stavka 1. koji su slučajno ulovljeni dopušta se ako je ta aktivnost potrebna da bi se osigurala pomoć za oporavak jedinke . Odobrava se zadržavanje na plovilu, prekrcavanje ili iskrcavanje primjeraka morskih vrsta koji su mrtvi te pod uvjetom da se mogu koristiti u znanstvene svrhe. Nadležna nacionalna tijela o tome se u potpunosti i unaprijed obavještavaju .

Amandman 118

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.a Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se ako država članica koja je država zastave ima službeni program koji obuhvaća prikupljanje i znanstveno istraživanje primjeraka morskih ptica, morskih gmazova i morskih sisavaca.

Amandman 119

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Mjere donesene u skladu sa stavkom 4. ovog članka usmjerene su na ostvarivanje ciljane vrijednosti iz članka 4. stavka 1. točke (b).	5. Mjere donesene u skladu sa stavkom 4. ovog članka usmjerene su na ostvarivanje ciljeva ove Uredbe u vezi s pokazateljima uspješnosti iz članka 4. stavka 1. točke (b).

Amandman 120

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5.a Države članice prate učinkovitost mjera iz ovog članka o smanjivanju slučajnog ulova na najmanju moguću mjeru i Komisiju izvješćuju o napretku do… [dvije godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] i nakon toga svake tri godine.

Amandman 121

Prijedlog uredbe

Članak 13. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Zabranjuje se korištenje ribolovnih alata navedenih u Prilogu II. na odgovarajućim područjima navedenima u tom Prilogu.	1. Zabranjuje se korištenje ribolovnih alata navedenih u Prilogu II. na odgovarajućim područjima navedenima u tom Prilogu. Države članice provode odgovarajuću procjenu kada se ribolovni alati koriste u posebnim područjima očuvanja u okviru Direktive 92/43/EEZ i u posebnim područjima zaštite u okviru Direktive 2009/147/EZ.

Amandman 122

Prijedlog uredbe

Članak 13. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1.a Zabranjeno je namjerno narušavanje, pogoršavanje stanja ili uništavanje osjetljivih staništa i područja razmnožavanja ili odmaranja osjetljivih vrsta.

Amandman 123

Prijedlog uredbe

Članak 13. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Ako najbolji dostupni znanstveni savjeti preporučuju izmjenu popisa područja u Prilogu II. , uključujući dodavanje novih područja , Komisija je ovlaštena donijeti takve izmjene delegiranim aktima u skladu s postupkom utvrđenim u članku 11. stavku 2. i članku 11. stavku 3. Uredbe (EU) 1380/2013. Pri donošenju takvih izmjena, Komisija posvećuje posebnu pozornost ublažavanju štetnih učinaka premještanja ribolovne aktivnosti na druga osjetljiva područja.

2. Ako najbolji dostupni znanstveni savjeti preporučuju žurnu izmjenu popisa područja u Prilogu II., Komisija je ovlaštena donijeti takve izmjene delegiranim aktima u skladu s postupkom utvrđenim u članku 11. stavku 2. i članku 11. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Pri iznošenju prijedloga takvih izmjena, Komisija prijedlog delegiranog akta popraćuje sveobuhvatnom kartom osjetljivog područja i posvećuje posebnu pozornost ublažavanju štetnih okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka premještanja ribolovne aktivnosti na druga osjetljiva područja.

Amandman 124

Prijedlog uredbe

Članak 13. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Ako se takva staništa pojave u vodama pod suverenitetom ili u nadležnošću države članice, ta je država članica ovlaštena uspostaviti zabranjena područja ili uvesti druge mjere očuvanja za zaštitu tih staništa u skladu s postupkom utvrđenim u članku 11. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Te su mjere u skladu s ciljevima iz članka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i najmanje su jednako stroge kao mjere u okviru prava Unije.

3. Ako se takva područja iz Priloga II. nalaze u vodama pod suverenitetom ili u nadležnošću države članice, ta je država članica ovlaštena uspostaviti zabranjena područja ili uvesti druge mjere očuvanja za zaštitu tih staništa u skladu s postupkom utvrđenim u članku 11. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Te su mjere u skladu s ciljevima iz članka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i najmanje su jednako stroge kao mjere u okviru prava Unije.

Amandman 125

Prijedlog uredbe

Članak 13. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.a Države članice donose mjere za zaštitu područja u vodama pod njihovim suverenitetom ili jurisdikcijom u kojima se pojavljuju ili je vjerojatno da će se pojaviti osjetljivi morski ekosustavi, kako su utvrđeni u članku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 734/2008, te zabranjuju pridnene ribolovne aktivnosti u tim područjima, osim ako se najboljim dostupnim znanstvenim savjetima ne dokaže da takve aktivnosti nemaju značajno štetan utjecaj na te ekosustave. Takve su mjere u skladu s rezolucijama koje je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda, posebno rezolucijama 61/105 i 64/72 te su najmanje jednakovrijedne u smislu razine zaštite osjetljivih morskih ekosustava koja je propisana Uredbom (EZ) br. 734/2008.

Amandman 126

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	osiguravanja zaštite nedoraslih morskih vrsta u skladu s člankom 15. stavkom 11. i člankom 15. stavkom 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(a)	osiguravanja zaštite nedoraslih morskih vrsta , kako bi se zajamčilo da je većina ulovljene ribe dosegla dob za mrijest prije nego što je ulovljena, te u skladu s člankom 15. stavkom 11. i člankom 15. stavkom 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

Amandman 127

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	zabrane stavljanja na tržište nedoraslih morskih vrsta u svrhu ljudske potrošnje u skladu s člankom 2. stavkom 5. točkom (b) i člankom 15. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

Amandman 128

Prijedlog uredbe

Članak 14.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 14.a
	Uvezeni proizvodi ribarstva namijenjeni ljudskoj potrošnji
	Riblji proizvodi uvezeni i namijenjeni prehrani ljudi, a koji su ulovljeni izvan voda Unije u područjima, potpodručjima i zonama iz članka 5., moraju biti u skladu s minimalnim referentnim veličinama za očuvanje utvrđenima u prilozima ovoj Uredbi.

Amandman 129

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice uvode mjere za olakšavanje skladištenja ulova manjeg od minimalnih referentnih veličina za očuvanje ili pronalaženja tržišta za njega u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Te mjere mogu obuhvatiti podršku za ulaganje u izgradnju i prilagodbu iskrcajnih mjesta i zakloništa ili podršku za ulaganje radi dodavanja vrijednosti proizvodima ribarstva.

Države članice uvode odgovarajuće mjere za olakšavanje skladištenja ulova manjeg od minimalnih referentnih veličina za očuvanje ili pronalaženja tržišta za njega u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Te mjere obuhvaćaju podršku za ulaganje u izgradnju i prilagodbu iskrcajnih mjesta i zakloništa , kao i podršku za ulaganje radi dodavanja vrijednosti proizvodima ribarstva.

Amandman 130

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Praksa sortiranja po veličini i praksa sklizanja zabranjene su .	1. Zabranjena je praksa sortiranja po veličini .

Amandman 131

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Stavak 1. ne primjenjuje se na ulov ili vrste koje su izuzete od primjene obveze iskrcavanja u skladu s člankom 15. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013.	2. Stavak 1. ne primjenjuje se na ribolovne aktivnosti u Sredozemnom moru i na ulov ili vrste koje su izuzete od primjene obveze iskrcavanja u skladu s člankom 15. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Amandman 132

Prijedlog uredbe

Članak 17. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena

Amandman 133

Prijedlog uredbe

Članak 17. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice provode pilot-projekte u cilju istraživanja metoda kojima bi se neželjeni ulov vrsta koje ne podliježu ograničenjima ulova izbjegao, sveo na najmanju moguću mjeru ili uklonio. Ti pilot-projekti uzimaju u obzir mišljenja odgovarajućih savjetodavnih vijeća i temelje se na najboljim dostupnim znanstvenim savjetima.	1. Države članice provode pilot-projekte u cilju istraživanja metoda kojima bi se neželjeni ulov izbjegao, sveo na najmanju moguću mjeru ili uklonio. Ti pilot-projekti uzimaju u obzir mišljenja odgovarajućih savjetodavnih vijeća i temelje se na najboljim dostupnim znanstvenim savjetima.

Amandman 134

Prijedlog uredbe

Članak 17. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Ako rezultati tih pilot-studija ili drugih znanstvenih savjeta upućuju na to da postoji znatan neželjeni ulov vrsta koje ne podliježu ograničenjima ulova, države članice mogu uvesti tehničke mjere za smanjenje tog neželjenog ulova u skladu s postupkom iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1380/2013 . Te tehničke mjere primjenjuju se isključivo na plovila koja plove pod zastavom te države članice.

2. Ako rezultati tih pilot-studija ili drugih znanstvenih savjeta upućuju na to da postoji znatan neželjeni ulov vrsta koje ne podliježu ograničenjima ulova, države članice uvode tehničke mjere za izbjegavanje ili što veće smanjenje tog neželjenog ulova u skladu s postupkom iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ili iz članka 18. ove Uredbe.

Amandman 135

Prijedlog uredbe

Članak 17. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2.a U slučajevima kada druge države članice žele uvesti slične tehničke mjere, moguće je dostavljanje zajedničke preporuke u skladu s člankom 18.

Amandman 137

Prijedlog uredbe

Članak 17.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 17.a
	Dokumentacija
	Države članice mogu, u skladu s člankom 49. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 uvesti elektronički nadzor u svrhu dokumentiranja ulova, odbacivanja ulova i ribolovnih operacija.

Amandman 138

Prijedlog uredbe

Poglavlje 2. – odjeljak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	ODJELJAK 5.a
	PRILAGODBA RIBOLOVNIH PLOVILA
	Članak 17.b
	Prilagodba tonaže
	Na novim i postojećim ribolovnim plovilima odobrava se povećanje tonaže plovila radi poboljšanja sigurnosti na brodu, uvjeta rada, higijene i kvalitete proizvoda te povećanje tonaže plovila radi skladištenja neželjenog ulova koji podliježe obvezi iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 pod uvjetom da se time ne poveća ribolovni kapacitet plovila. Predmetne količine ne uzimaju se u obzir u ocjenjivanju ribolovnog kapaciteta s obzirom na gornje granice utvrđene u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1380/2013 ili u sustavu ulaza i izlaza iz članka 23. te Uredbe.

Amandman 139

Prijedlog uredbe

Članak 18. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena

Amandman 140

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 1. – točka g

(g)	u Prilogu XI. za najudaljenije regije .

(g)	u Prilogu XI. za vode Unije u Indijskom oceanu i u zapadnom Atlantiku .

Amandman 141

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Međutim, odredbe o veličini oka mrežnog tega utvrđene u dijelu B Prilogâ od V. do XI. primjenjuju se samo ukoliko do… [18 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe], nije donesen delegirani akt u skladu sa stavkom 2. ovog članka kojim se uređuje isto pitanje za predmetne vrste ribolova. U slučaju da dio B jednog Priloga ovoj Uredbi postane primjenjiv, Komisija, ne dovodeći u pitanje točku 4. članka 6. stavka 1., do istog datuma donosi delegirani akt u skladu s člankom 32. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem definicije za „usmjeren ribolov” u svrhu primjene dijela B u odgovarajućoj ribolovnoj zoni i u vezi s predmetnim ribolovom.
	Do datuma isteka roka iz drugog podstavka ovog stavka ili do datuma donošenja delegiranog akta iz tog podstavka, ovisno o tome što nastupi ranije, odredbe koje se primjenjuju na veličinu oka mrežnog tega na datum … [dan prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe (*1) ] i dalje se primjenjuju u pogledu predmetnih ribolovnih područja.

Amandman 142

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1.a Ako je to potrebno kako bi se ostvarili ciljevi ZRP-a i kako bi se uzele u obzir posebnosti regije, tehničke mjere koje odstupaju od mjera iz stavka 1. ovog članka mogu se usvojiti u okviru višegodišnjeg plana navedenog u člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Amandman 143

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. U skladu s postupkom iz članka 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 države članice mogu dostaviti zajedničke preporuke kojima utvrđuju odgovarajuće tehničke mjere na regionalnoj razini koje odstupaju od mjera iz stavka 1.

2. Ako ne postoji višegodišnji plan za dotične vrste ribolova ili ako u relevantnom višegodišnjem planu nisu predviđene tehničke mjere odnosno nije utvrđen postupak za donošenje takvih tehničkih mjera, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 32. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 , kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem odgovarajućih tehničkih mjera na regionalnoj razini koje odstupaju od mjera iz stavka 1. , a posebno uspostavljanjem veličina oka mrežnog tega koje treba primijeniti na regionalnoj razini. Za potrebe donošenja takvih delegiranih akata države članice mogu dostaviti zajedničku preporuku u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 do… [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija objavljuje te zajedničke preporuke neposredno nakon što ih države članice dostave, kao i sve znanstvene procjene provedene kako bi se osigurala njihova sukladnost s člankom 18. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Amandman 144

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.a Mjere donesene u skladu sa stavcima 1.a i 2.:

(a)	usmjerene su na ostvarivanje ciljeva iz članka 3. ove Uredbe, posebno uzimajući u obzir pokazatelje uspješnosti iz njezina članka 4.;

(b)	rukovode se načelima dobrog upravljanja iz članka 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(c)	dodjelom ribolovnih mogućnosti, između ostalog, predviđaju poticaje za ribarska plovila koja koriste selektivne ribolovne alate ili ribolovne tehnike sa smanjenim okolišnim učinkom. i

(d)	najmanje su istovjetne mjerama iz stavka 1. ili, u slučaju pravila o veličinama oka mrežnog tega, mjerama primjenjivima na dan…[dan prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe] u pogledu načina iskorištavanja i razine zaštite predviđene za osjetljive vrste i staništa.

Amandman 145

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Tehničke mjere preporučene u skladu sa stavkom 2 . moraju biti najmanje jednake mjerama iz stavka 1 . u smislu načina iskorištavanja i razine zaštite predviđene za osjetljive vrste i staništa.	3. U skladu s člankom 18. stavkom 5 . Uredbe (EU) br. 1380/2013 države članice temelje zajedničke preporuke iz stavka 2 . ovog članka na najboljem raspoloživom znanstvenom mišljenju. Tim znanstvenim mišljenjem u obzir se uzima učinak takvih mjera na ciljane vrste te osjetljive vrste i staništa , pri čemu se upućuje na prednosti za očuvanje morskih ekosustava .

Amandman 146

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3a. Ne dovodeći u pitanje članak 18. stavke 1., 3. i 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013, Komisija može također donijeti takve delegirane akte ako ne postoji zajednička preporuka iz tih stavaka.

Amandman 147

Prijedlog uredbe

Članak 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 19.

Briše se.

Regionalne mjere u okviru višegodišnjih planova

1. Komisija je ovlaštena uvesti tehničke mjere na regionalnoj razini radi ostvarivanja ciljeva višegodišnjih planova iz članaka 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Te se mjere uvode delegiranim aktima koji se donose u skladu s člankom 32. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EZ) br. 1380/2013.

2. Mjerama uvedenima u skladu sa stavkom 1. može se:

(a)	izmijeniti ili dopuniti mjere iz priloga V. do XI.;

(b)	odstupiti od mjera iz priloga V. do XI za određeno područje ili razdoblje, pod uvjetom da se može dokazati da te mjere ne koriste očuvanju na tom području ili u tom razdoblju, ili da se alternativnim mjerama postižu isti ciljevi.

3. Višegodišnjim se planom mogu utvrditi vrste tehničkih mjera koje se mogu donijeti u skladu sa stavcima 1. i 2. za odgovarajuću regiju.

4. Mjere donesene u skladu sa stavcima 1. i 2.

(a)	usmjerene su ostvarivanju ciljeva i ciljanih vrijednosti iz članaka 3. i 4. ove Uredbe;

(b)	rukovode se načelima dobrog upravljanja iz članka 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013; i

(c)	dodjelom ribolovnih mogućnosti predviđaju poticaje za ribarska plovila koja koriste selektivne ribolovne alate ili ribolovne tehnike sa smanjenim okolišnim učinkom.

5. Pri dostavi zajedničkih preporuka za uvođenje tehničkih mjera iz stavka 1. države članice moraju pružiti znanstvene dokaze kojima se podupire donošenje tih mjera.

6. Komisija može od STECF-a zatražiti procjenu zajedničkih preporuka iz stavka 5.

Amandman 148

Prijedlog uredbe

Članak 20. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Pri dostavi zajedničkih preporuka u skladu s člankom 19 . radi definiranja selektivnih ribolovnih alata s obzirom na veličinu i vrstu, države članice moraju pružiti dokaze o tome da ti ribolovni alati ispunjavanju najmanje jedan od sljedećih kriterija:	1. Pri dostavi zajedničkih preporuka u skladu s člankom 18 . radi definiranja selektivnih ribolovnih alata s obzirom na veličinu i vrstu, države članice moraju pružiti dokaze o tome da ti ribolovni alati ispunjavanju najmanje jedan od sljedećih kriterija:

Amandman 149

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Pri dostavi zajedničkih preporuka u skladu s člankom 19 . radi izmjene zabranjenih ili ograničenih područja navedenih u dijelu C priloga V. do VIII. i X. i dijelu B Priloga XI. ili uspostave novih zabranjenih ili ograničenih područja države članice moraju u te zajedničke preporuke uvrstiti sljedeće elemente u vezi s tim zabranjenim ili ograničenim područjima:	Pri dostavi zajedničkih preporuka u skladu s člankom 18 . radi izmjene zabranjenih ili ograničenih područja navedenih u dijelu C priloga V. do VIII. i X. i dijelu B Priloga XI., uspostave novih zabranjenih ili ograničenih područja ili radi njihova ukidanja države članice moraju u te zajedničke preporuke uvrstiti sljedeće elemente u vezi s tim zabranjenim ili ograničenim područjima:

Amandman 150

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Ako države članice ne donesu zajedničke preporuke, Komisija može u skladu s člankom 32. donijeti delegirane akte kojima se na temelju najboljeg raspoloživog znanstvenog mišljenja uspostavljaju zabranjena ili ograničena područja.

Amandman 151

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.	Zajedničke preporuke koje države članice dostave u skladu s člankom 19 . radi izmjene ili uspostave minimalnih referentnih veličina za očuvanje u dijelu A priloga V. do X. moraju biti u skladu s ciljevima osiguravanja zaštite nedoraslih morskih vrsta.

Zajedničke preporuke koje države članice dostave u skladu s člankom 18 . radi izmjene ili uspostave minimalnih referentnih veličina za očuvanje u dijelu A priloga V. do X. moraju biti u skladu s ciljevima osiguravanja zaštite nedoraslih morskih vrsta. Zajedničke preporuke temelje se na najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju te se njima u obzir uzimaju biološki aspekti, a posebno veličina vrste u odrasloj dobi. Zajedničkim preporukama ne dovode se u pitanje provedbene odredbe i odredbe o nadzoru povezane s iskrcajem proizvoda ribarstva i njihovim stavljanjem na tržište.

Amandman 152

Prijedlog uredbe

Članak 23. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Zajedničke preporuke koje države članice dostave u skladu s člankom 19 . radi omogućivanja uspostave zabrane ribolova u stvarnom vremenu i donošenja odredaba o izmjeni mjesta ribolova radi zaštite agregacija nedorasle ribe ili ribe u mrijestu ili školjaka moraju sadržavati sljedeće elemente:	Zajedničke preporuke koje države članice dostave u skladu s člankom 18 . radi omogućivanja uspostave zabrane ribolova u stvarnom vremenu i donošenja odredaba o izmjeni mjesta ribolova radi zaštite agregacija nedorasle ribe ili ribe u mrijestu ili školjaka ili osjetljivih vrsta moraju sadržavati sljedeće elemente:

Amandman 153

Prijedlog uredbe

Članak 23. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1a.	Ako zabrane ribolova u stvarnom vremenu ili izmjene mjesta ribolova utječu na plovila samo jedne države članice, na temelju najboljeg dostupnog znanstvenog mišljenja donose se mjere za smanjenje tog utjecaja na takva plovila.

Amandmani 304 i 154

Prijedlog uredbe

Članak 24. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Pri dostavi zajedničkih preporuka u skladu s člankom 19 . radi omogućivanja ili produljenja uporabe inovativnih ribolovnih alata, uključujući povlačnu mrežu (koću) s impulsima kako je opisano u dijelu E Priloga V. unutar određenog morskog bazena, države članice moraju pružiti procjenu mogućih učinaka uporabe takvih ribolovnih alata na ciljane vrste i na osjetljive vrste i staništa.	1. Pri dostavi zajedničkih preporuka u skladu s člankom 18 . radi omogućivanja ili produljenja uporabe inovativnih ribolovnih alata unutar određenog morskog bazena, države članice moraju pružiti procjenu mogućih učinaka uporabe takvih ribolovnih alata na ciljane vrste i na osjetljive vrste i staništa.
	Takva procjena temelji se na uporabi inovativnog alata tijekom probnog razdoblja ograničenog na najviše 5 % plovila koja se trenutno bave tom ribolovnom aktivnošću i na razdoblje od najmanje četiri godine.

Amandman 155

Prijedlog uredbe

Članak 24. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Uporaba inovativnih ribolovnih alata ne dopušta se ako te procjene pokazuju da će njihova uporaba dovesti do štetnih utjecaja na osjetljiva staništa i neciljane vrste.	3. Uporaba inovativnih ribolovnih alata dopušta se samo na komercijalnoj razini ako procjena iz stavka 1. pokazuje da u usporedbi s postojećim reguliranim ribolovnim alatom i tehnikama, njihova uporaba neće dovesti do izravnih ili kumulativnih štetnih utjecaja na morska staništa, uključujući osjetljiva staništa , ili neciljane vrste.

Amandman 156

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1. – alineja 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	dostaviti podatke o učinkovitosti postojećih mjera ublažavanja i nadzora koji se primjenjuje;

Amandman 158

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Države članice jamče odgovarajuće savjetovanje s ribarima na koje se te mjere izravno odnose.

Amandman 159

Prijedlog uredbe

Članak 26. – stavak 1. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da)	odstupanja usvojena na temelju članka 15. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

Amandman 160

Prijedlog uredbe

Članak 26. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Mjere iz stavka 1. usmjerene su na ostvarivanje ciljeva iz članka 3., a posebno zaštitu na agregacija nedorasle ribe ili ribe u mrijestu ili školjaka.	2. Mjere iz stavka 1. usmjerene su na ostvarivanje ciljeva iz članka 3., a posebno zaštitu na agregacija nedorasle ribe ili ribe u mrijestu ili školjaka. One moraju biti najmanje jednako stroge kao tehničke mjere koje se primjenjuju na temelju prava Unije.

Amandman 161

Prijedlog uredbe

Članak 26.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 26.a
	Pilot-projekti za potpuno dokumentiranje ulova i odbačenog ulova
	1. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem pilot-projekata za izradu sustava potpunog dokumentiranja ulova i odbačenog ulova koji se temelji na mjerljivim ciljevima i ciljanim vrijednostima za potrebe upravljanja ribarstvom na temelju rezultata.
	2. Pilot-projekti iz stavka 1. ovog članka mogu odstupati od mjera iz dijela B priloga V. do XI. za određeno područje i najdulje jednu godinu, pod uvjetom da se može dokazati da su ti pilot-projekti usmjereni na ostvarivanje ciljeva iz članka 3. i da su u skladu s pokazateljima uspješnosti iz članka 4., a osobito da su usmjereni na poboljšanje ribolovnog alata ili praksi ili da na drugi način smanjuju njegov okolišni učinak. To jednogodišnje razdoblje može se pod istim uvjetima produljiti za još jednu godinu. Ograničeno je na najviše 5 % plovila koja se bave tom ribolovnom aktivnošću po državi članici.
	3. Ako podnose zajedničke preporuke za utvrđivanje pilot-projekata iz stavka 1., države članice pružaju znanstvene dokaze kojima se podupire donošenje tih projekata. STEFC ocjenjuje te zajedničke preporuke i objavljuje tu preporuku. U roku od šest mjeseci od zaključenja projekta države članice dostavljaju Komisiji izvješće u kojem se navode rezultati, uključujući detaljnu procjenu promjena selektivnosti i drugih okolišnih učinaka.
	4. STECF ocjenjuje izvješće iz stavka 3. Ako STECF zaključi da se novim alatom ili praksama uspješno postižu ciljevi iz stavka 2., Komisija može podnijeti prijedlog u skladu s UFEU-om kako bi se odobrila opća upotreba tog alata ili praksi. Ocjena STEFC-a se objavljuje.
	5. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 32. kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem tehničke specifikacije sustava za potpuno dokumentiranje ulova i odbačenog ulova iz stavka 1.

Amandman 162

Prijedlog uredbe

Poglavlje IV.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

POGLAVLJE IV.

Briše se.

REGIONALNE ORFANIZACIJE ZA UPRAVLJANJE RIBARSTVOM

Članak 28.

Komisija za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika (NEAFC)

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 32. u cilju:

(a)

prijenosa u pravo Unije određenih tehničkih mjera koje je dogovorila Komisija za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika (NEAFC), uključujući i popise osjetljivih morskih ekosustava i posebne tehničke mjere koje se odnose na ribarstvo za plavog manjića i bodečnjake iz preporuka NEAFC-a 05 2013, 19:2014, 01:2015, 02:2015 i

(b)	donošenja drugih tehničkih mjera o dopuni ili izmjeni određenih elementa zakonodavnih akata koji nisu ključni, a kojima se prenose preporuke NEAFC-a.

Amandman 163

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Tehničke mjere predviđene ovom Uredbom ne primjenjuju se na ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja, pod sljedećim uvjetima:	1. Tehničke mjere predviđene ovom Uredbom ne primjenjuju se na ribolovne operacije koje se provode u kontekstu znanstvenih istraživanja, pod sljedećim uvjetima:

Amandman 164

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	se prodaju u svrhe koje nisu izravna ljudska potrošnja.

(b)	se ako je riječ o ribi manjoj od minimalne referentne veličine za očuvanje, prodaju u svrhe koje nisu izravna ljudska potrošnja.

Amandman 165

Prijedlog uredbe

Članak 30. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena

Amandman 166

Prijedlog uredbe

Članak 30. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Tehničke mjere predviđene ovom Uredbom ne primjenjuju se na ribolovne operacije koje se obavljaju isključivo u svrhu umjetnog poribljavanja ili premještanja morskih vrsta, pod uvjetom da se te operacije obavljaju uz dozvolu i pod nadzorom države članice ili država članica koje imaju izravan upravljački interes.	1. Tehničke mjere predviđene ovom Uredbom ne primjenjuju se na ribolovne operacije koje se obavljaju isključivo u svrhu neposrednog poribljavanja ili premještanja morskih vrsta, pod uvjetom da se te operacije obavljaju uz dozvolu i pod nadzorom države članice ili država članica koje imaju izravan upravljački interes.

Amandman 167

Prijedlog uredbe

Članak 30. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ako se umjetno poribljavanje ili premještanje obavlja u vodama druge države članice ili drugih država članica, Europsku komisiju i sve te države članice obavješćuje se najmanje mjesec dana unaprijed o namjeri obavljanja takvih ribolovnih operacija.	2. Ako se neposredno poribljavanje ili premještanje obavlja u vodama druge države članice ili drugih država članica, Europsku komisiju i sve te države članice obavješćuje se najmanje mjesec dana unaprijed o namjeri obavljanja takvih ribolovnih operacija.

Amandman 168

Prijedlog uredbe

Članak 31. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Ako dostupni znanstveni savjeti upućuju na to da je potrebno hitno djelovanje da bi se zaštitile morske vrste, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 32. radi ublažavanja takvih prijetnji. Ti se akti mogu posebno odnositi na ograničenja uporabe ribolovnih alata ili ribolovnih aktivnosti na određenim područjima ili u određenim razdobljima.

1. Ako dostupni znanstveni savjeti upućuju na to da je potrebno hitno djelovanje da bi se zaštitile morske vrste ili morska staništa , Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 32. radi ublažavanja takvih prijetnji. Ti se akti mogu posebno odnositi na ograničenja uporabe ribolovnih alata ili ribolovnih aktivnosti na određenim područjima ili u određenim razdobljima ili na bilo koje druge potrebne mjere očuvanja .

Amandman 273

Prijedlog uredbe

Članak 31. – stavak 2. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	pružanju zaštite za osjetljive vrste i staništa ako postoje dokazi o ozbiljnoj prijetnji njihovom očuvanju.

Amandman 169

Prijedlog uredbe

Članak 31. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Delegirani akti iz stavka 1. primjenjuju se u razdoblju od najviše tri godine, ne dovodeći u pitanje stavak 6 . članka 32 .	3. Delegirani akti iz stavka 1. primjenjuju se u razdoblju od najviše dvije godine, ne dovodeći u pitanje članak 32 . stavak 6 .

Amandman 170

Prijedlog uredbe

Članak 34. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Do kraja 2020. i svake treće godine nakon toga Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Uredbe na temelju informacija koje dostave države članice i odgovarajuća savjetodavna vijeća i nakon evaluacije STECF-a. U tom se izvješću procjenjuje u kojoj su mjeri tehničke mjere, na regionalnoj razni i na razini Unije, doprinijele ostvarivanju ciljeva iz članka 3. i postizanju ciljanih vrijednosti iz članka 4.

1. Do … [tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe] i svake treće godine nakon toga Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Uredbe na temelju informacija koje dostave države članice i odgovarajuća savjetodavna vijeća i nakon evaluacije STECF-a. U tom se izvješću procjenjuje u kojoj su mjeri tehničke mjere, na regionalnoj razni i na razini Unije, doprinijele ostvarivanju ciljeva iz članka 3. na temelju pokazatelja uspješnosti iz članka 4.

Amandman 171

Prijedlog uredbe

Članak 34. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Na temelju tog izvješća, ako na regionalnoj razini postoje dokazi da ciljevi i ciljane vrijednosti nisu ispunjeni u roku šest mjeseci od dana podnošenja izvješća iz stavka 1., države članice u toj regiji dostavljaju plan i navode korektivne mjere koje će se poduzeti kako bi se osiguralo ispunjavanje tih ciljeva i ciljanih vrijednosti .

2. Na temelju tog izvješća, ako na regionalnoj razini postoje dokazi da ciljevi nisu ispunjeni ili da su premašene posebne razine ulova manjeg od minimalnih referentnih veličina za očuvanje za ključne ribolovne aktivnosti iz članka 4. stavka 1. točke (a), u roku dvanaest mjeseci od dana podnošenja izvješća iz stavka 1., države članice u toj regiji dostavljaju plan i navode korektivne mjere koje će se poduzeti kako bi se osiguralo ispunjavanje ciljeva iz članka 3. i omogućilo smanjenje ulova morskih vrsta manjih od minimalnih referentnih veličina za očuvanje iz članka 4. stavka 1. točke (a) .

Amandman 172

Prijedlog uredbe

Članak 34. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2a. Komisija pomaže državama članicama u uspostavi nacionalnog akcijskog plana kako bi se riješile teškoće utvrđene u provedbi novih tehničkih mjera za ispunjenje zahtjeva iz članka 4. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za provedbu tog akcijskog plana.

Amandman 173

Prijedlog uredbe

Članak 34. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3a. Ako izvješće pokaže da država članica nije ispunila svoje obveze u pogledu kontrole i prikupljanja podataka, Komisija može prekinuti ili suspendirati isplatu sredstava iz EFPR-a za tu državu članicu u skladu s člancima 100. i 101. Uredbe (EU) br. 508/2014.

Amandman 174

Prijedlog uredbe

Članak 35. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	članci 3., 8., 9., 10., 11., 12., 14., 15., 16. i 25. brišu se;

(a)	članci 3., 8., 9., 10., 11., 12., članak 13. stavak 3. drugi podstavak i članci 14., 15., 16. i 25. brišu se;

Amandman 175

Prijedlog uredbe

Članak 36.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 36.	Briše se.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 1098/2007
U Uredbi (EZ) br. 1098/2007 brišu se članci 8. i 9.

Amandman 176

Prijedlog uredbe

Članak 37. – stavak 1. – točka b

Uredba (EZ) br. 1224/2009

Članak 54.c – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	se na plovilu istodobno ne drži niti ne rabi povlačni ribolovni alat s veličinom oka mrežnog tega manjom od 80 milimetara ili jedna ili više okružujućih mreža plivarica ili sličan ribolovni alat; ili

(a)	se na plovilu istodobno ne drži niti ne rabi povlačni ribolovni alat s veličinom oka mrežnog tega manjom od 70 milimetara ili jedna ili više okružujućih mreža plivarica ili sličan ribolovni alat; ili

Amandman 177

Prijedlog uredbe

Članak 37. – stavak 1. – točka b

Uredba (EZ) br. 1224/2009

Članak 54.c – stavak 2. – točka b – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
sortirana riba smrznuta je odmah nakon sortiranja, a nesortirana riba vraćena je u more; i	sortirana riba smrznuta je nakon sortiranja, a nijedna sortirana riba nije vraćena u more; i

Amandman 178

Prijedlog uredbe

Članak 37. – stavak 1. – točka b

Uredba (EZ) br. 1224/2009

Članak 54.c – stavak 2. – točka b – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
oprema je ugrađena i smještena na plovilu tako da omogući neposredno zamrzavanje i ne dopušta vraćanje morskih vrsta u more.	oprema je ugrađena i smještena na plovilu tako da omogući zamrzavanje i ne dopušta vraćanje morskih vrsta u more.

Amandman 179

Prijedlog uredbe

Članak 37. – stavak 1. – točka b

Uredba (EZ) br. 1224/2009

Članak 54.c – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3a. Nadležno tijelo države zastave odobrava planove koćarica hladnjača kako bi se zajamčilo da su u skladu s važećim pravilima.

Amandman 180

Prijedlog uredbe

Članak 38.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 38.

Briše se.

Izmjena Uredbe (EU) br. 1343/2011

Članak 26. Uredbe (EZ) br. 1343/2011 mijenja se kako slijedi:

(1)

dodaje se sljedeća točka:

„(h)	tehničke mjere u člancima 4., 10., 12., 15., 15.a, 16., 16.b, 16.c, 16.d, 16.f, 16.g, 16.h, 16.i, 16.j i 16.k.”;

(2)

dodaje se sljedeći stavak:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27. u cilju prijenosa u pravo Unije drugih tehničkih mjera koje je uspostavio GFCM, a koje su postale obvezne za Uniju te zamjene ili izmjene određenih elemenata zakonodavnih akata koji nisu ključni, a kojima se prenose GFCM-ove preporuke o tehničkim mjerama.”

Amandman 181

Prijedlog uredbe

Članak 40. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Uredbe (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 stavljaju se izvan snage.	Uredbe (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 kao i Uredba Komisije (EZ) br. 494/2002 (1a) stavljaju se izvan snage.

Amandman 182

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka n a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(na)	nosata ozimica (Coregonus oxyrinchus) u potpodručju ICES-a IV.b (vode Unije);

Amandman 183

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka n b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(nb)	jadranska jesetra (Acipenser naccarii) i atlantska jesetra (Acipenser sturio) u vodama Unije;

Amandman 184

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka o

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(o)	ženka jastoga (Palinuridae spp) i ženka hlapa (Homarus gammarus) u svim vodama Unije osim ako se rabe u svrhe neposrednog poribljavanja ili premještanja;

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 185

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka p

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(p)	prastac (Lithophaga lithophaga) kamotočac (Pholas dactylus) u vodama Unije Sredozemnog mora.

(p)	prstac (Lithophaga lithophaga) , plemenita periska (Pinna nobilis) i kamotočac (Pholas dactylus) u vodama Unije Sredozemnog mora;

Amandman 186

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka p a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(pa)	igličasti ježinac (Centrostephanus longispinus).

Amandman 187

Prijedlog uredbe

Prilog IV. – točka 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5a.	Veličina rakovice (babice) mjeri se kako je prikazano na slici 5.a, kao duljina oklopa duž središnje crte, od ruba oklopa između rostruma do stražnjeg ruba oklopa.

Amandman 188

Prijedlog uredbe

Prilog IV. – točka 1.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5b.	Veličina velike rakovice (bramburače) mjeri se kako je prikazano na slici 5.b, kao maksimalna širina oklopa mjerena okomito na uzdužnu os oklopa.

Amandman 189

Prijedlog uredbe

Prilog IV. – točka 1.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5c.	Veličina valovitog rogaša mjeri se kako je prikazano na slici 5.c, kao duljina školjke.

Amandman 190

Prijedlog uredbe

Prilog IV. – točka 1.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5d.	Veličina igluna mjeri se kako je prikazano na slici 5.c, kao duljina između vilice repne peraje i vrha donje čeljusti.

Amandman 191

Prijedlog uredbe

Prilog IV. – slika 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Slika 5.a Rakovica (Maia squinado)

Amandman 192

Prijedlog uredbe

Prilog IV. – slika 5.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Slika 5.b Velika rakovica (Cancer pagarus)

Amandman 193

Prijedlog uredbe

Prilog IV. – slika 5.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Slika 5.c Valoviti rogaš (Buccinum spp)

Amandman 194

Prijedlog uredbe

Prilog IV. – slika 5.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Slika 5.d Iglun (Xiphias gladius)

Amandman 195

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio A. – tablica 1. – red 14.

Tekst koji je predložila Komisija
Skuše roda Scomber (Scomber spp.)	20 cm

Izmjena
Skuše roda Scomber (Scomber spp.)	30 cm (1a)

Amandman 196

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio A. – tablica 1. – red 15.

Tekst koji je predložila Komisija
Haringa (sleđ) (Clupea harengus)	20 cm

Izmjena
Haringa (sleđ) (Clupea harengus)	20 cm (1a)

Amandman 197

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio A – tablica 1. – red 16.

Tekst koji je predložila Komisija
Šaruni (Trachurus spp.)	15 cm

Izmjena
Šaruni (Trachurus spp.)	15 cm (1a)

Amandman 198

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio A – tablica 1. – red 17.

Tekst koji je predložila Komisija
Inćun (Engraulis encrasicolus)	12 cm ili 90 jedinki po kilogramu

Izmjena
Inćun (Engraulis encrasicolus)	12 cm ili 90 jedinki po kilogramu (1a)

Amandman 199

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio A – tablica 1. – red 19.

Tekst koji je predložila Komisija
Srdela (Sardina pilchardus)	11 cm

Izmjena
Srdela (Sardina pilchardus)	11 cm (1a)

Amandman 200

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio A – tablica 1. – red 20.

Tekst koji je predložila Komisija
Hlap (Homarus gammarus)	87 mm
Izmjena
Hlap (Homarus gammarus)	87 mm (duljina oklopa)

Amandman 201

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio A – tablica 1. – red 34.

Tekst koji je predložila Komisija
Jastog (Palinurus spp.)	95 mm
Izmjena
Jastog (Palinurus spp.)	95 mm (duljina oklopa)

Amandman 202

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio A – tablica 2. – red 13.

Tekst koji je predložila Komisija
Škamp (Nephrops norvegicus)	Ukupna duljina 105 mm
	Duljina oklopa 32 mm
Izmjena
Škamp (Nephrops norvegicus)	Ukupna duljina 105 mm
	Duljina oklopa 32 mm
	Repovi škampa 59 mm

Amandman 203

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio A – tablica 2. – red 14.

Tekst koji je predložila Komisija
Skuše roda Scomber (Scomber spp.)	20 cm

Izmjena
Skuše roda Scomber (Scomber spp.)	20 cm (1a)

Amandman 204

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio A – tablica 2. – red 15.

Tekst koji je predložila Komisija
Haringa (sleđ) (Clupea harengus)	18 cm

Izmjena
Haringa (sleđ) (Clupea harengus)	18 cm (1a)

Amandman 205

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio A – tablica 2. – red 16.

Tekst koji je predložila Komisija
Šaruni (Trachurus spp.)	15 cm
Izmjena
Šaruni (Trachurus spp.)	15 cm (1a)

Amandman 206

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio B – stavak 1. – tablica – red 2.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena
Najmanje 90 mm	Skagerrak i Kattegat	Ugrađuje se ploha veličine oka mrežnog tega od najmanje 270 mm (u obliku romba) ili 140 mm (1a) (kvadratno mrežno oko).

Amandmani 305 i 355

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio B – stavak 1. – tablica – red 4.

Tekst koji je predložila Komisija
Najmanje 80 mm	Zona ICES-a IV.b južno od 54o 30' S i zona ICES-a IV.c	Usmjeren ribolov lista povlačnim mrežama (koćama) s gredom ili [povlačnim mrežama (koćama) s impulsima] . Ploha veličine oka mrežnog tega od 180 mm ugrađena u gornjoj polovici prednjeg dijela mreže.
Izmjena
Najmanje 80 mm	Zona ICES-a IV.b južno od 54o 30' S i zona ICES-a IV.c	Usmjeren ribolov lista povlačnim mrežama (koćama) s gredom. Ploha veličine oka mrežnog tega od 180 mm ugrađena u gornjoj polovici prednjeg dijela mreže.

Amandman 208

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio B – stavak 1. – tablica – red 4.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena
Najmanje 40 mm	Cijelo područje	Usmjeren ribolov lignje (85 % ulova) (Loliginidae, Ommastrephidae).

Amandman 209

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio B – stavak 1. – tablica – red 6.

Tekst koji je predložila Komisija
Najmanje 16 mm	Cijelo područje	Usmjeren ribolov malih pelagijskih vrsta
		Usmjeren ribolov norveške ugotice. Za ribolov norveške ugotice ugrađuje se mreža za sortiranje s prečkom od 22 mm.
		Usmjeren ribolov vrste Crangon crangon .Ugrađuje se mreža za sortiranje , sito mreže ili ekvivalentan selektivni uređaj .
Izmjena
Najmanje 16 mm	Cijelo područje	Usmjeren ribolov malih pelagijskih vrsta (80 % ulova) .
		Usmjeren ribolov norveške ugotice (50 % ulova) . Za ribolov norveške ugotice ugrađuje se mreža za sortiranje s prečkom od 35 mm.
		Usmjeren ribolov kozica i crvenih kozica (90 % ulova) . Ugrađuje se odvajajuća mreža ili mreža za sortiranje u skladu s nacionalnim zakonodavstvom .

Amandman 210

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio B – stavak 2. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.	Osnovne veličine oka mrežnog tega mirujućih mreža

2.	Osnovne veličine oka mrežnog tega mirujućih mreža i lebdećih (plovućih) mreža

Amandman 211

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio B – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
U Sjevernome moru i Skagerraku/Kattegatu primjenjuju se sljedeće veličine oka mrežnog tega mirujućih mreža.	U Sjevernome moru i Skagerraku/Kattegatu primjenjuju se sljedeće veličine oka mrežnog tega mirujućih mreža i lebdećih (plovućih) mreža .

Amandman 212

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio C – stavak 1. – točka 1.1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.1.

Zabranjuje se ribolov hujice svim povlačnim ribolovnim alatom s veličinom oka mrežnog tega vreće (sake) manjom od 80 mm ili svim mirujućim mrežama s veličinom oka mrežnog tega manjom od 100 mm na zemljopisnom području koje graniči s istočnom obalom Engleske i Škotske i omeđeno je loksodromama koje uzastopno povezuju sljedeće koordinate, izmjerene prema sustavu WGS84:

1.1.	Zabranjuje se ribolov hujice svim povlačnim ribolovnim alatom s veličinom oka mrežnog tega vreće (sake) manjom od 32 mm na zemljopisnom području koje graniči s istočnom obalom Engleske i Škotske i omeđeno je loksodromama koje uzastopno povezuju sljedeće koordinate, izmjerene prema sustavu WGS84:

Amandman 213

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio C – stavak 2. – točka 2.2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	plovilima čija snaga motora ne prelazi 221 kW i koja rabe pridnene povlačne mreže (koće) ili danske potegače,

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 214

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio C – stavak 2. – točka 2.2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	plovilima u paru čija zajednička snaga motora ne prelazi 221 kW ni u kojem trenutku i koja rabe pridnene povlačne mreže (koće) kojima se upravlja s pomoću dvaju plovila,

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 215

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio C – stavak 2. – točka 2.2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—

plovilima čija snaga motora prelazi 221 kW dopušta se uporaba pridnenih povlačnih mreža (koća) ili danskih potegača, a plovilima u paru čija zajednička snaga motora prelazi 221 kW dopušta se uporaba pridnenih povlačnih mreža (koća) kojima se upravlja s pomoću dvaju plovila, pod uvjetom da takva plovila ne obavljaju usmjeren ribolov iverka zlatopjega i lista i da poštuju odgovarajuća pravila o veličini oka mrežnog tega sadržana u dijelu B ovog Priloga.

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 216

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio C – stavak 6. – točka 6.2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6.2.

Zabranjuje se usmjeren ribolov dubokomorskih pasa navedenih u Prilogu I. Uredbi ( EZ ) br. 2347 / 2002 (1) u ucrtanim dubinama manjima od 600 metara. Ako se ulove kao slučajni ulov, dubokomorski psi zadržavaju se na plovilu. Taj se ulov iskrcava i uračunava u kvote. Ako slučajni ulov dubokomorskih pasa koji su ulovila plovila bilo koje države prelazi 10 tona, tada ta plovila više ne smiju koristiti odstupanja iz točke 6.1.

6.2.

Zabranjuje se usmjeren ribolov dubokomorskih pasa navedenih u Prilogu I. Uredbi ( EU ) 2016 / 2336 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u ucrtanim dubinama manjima od 600 metara. Ako se ulove kao slučajni ulov, dubokomorski psi čiji je izlov izričito zabranjen pravom Unije, puštaju se natrag u more što je prije moguće. Ulov vrsta dubokomorskih pasa koje podliježu ograničenjima ulova zadržava se na plovilu. Taj se ulov iskrcava i uračunava u kvote . Ako država članica ne raspolaže dovoljnom kvotom, Komisija može primijeniti članak 105. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 . Ako slučajni ulov dubokomorskih pasa koji su ulovila plovila bilo koje države prelazi 10 tona, tada ta plovila više ne smiju koristiti odstupanja iz točke 6.1.

Amandman 274

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio D – podnaslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Mjere za smanjenje slučajnog ulova kitova u zoni ICES-a III.a i na potpodručju IV.	Mjere za smanjenje slučajnog ulova morskih sisavaca u zoni ICES-a III.a i na potpodručju IV.

Amandman 275

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio D – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.a	Mjere kojima se slučajni ulov morskih ptica svodi na najmanju moguću mjeru

1.	Znanstvenoistraživački programi uspostavljaju se u Sjevernome moru kako bi se utvrdilo preklapanje osjetljivih vrsta i ribolovnih alata te ribolovnih napora i odredila tehnička rješenja za ribolovne alate.

2.	Prostorne mjere provode se u Sjevernome moru, gdje su znanstvenim istraživanjima utvrđena područja u kojima je prisutan slučajni ulov osjetljivih morskih ptica sve dok se te mjere ne zamijene drugim tehničkim mjerama.

Plovila koja obavljaju ribolov parangalima u Sjevernome moru koriste kombinaciju znanstveno ispitanih tehničkih rješenja kao što su tori konopi, promjene u utezima za konope, zaštita udica i stavljanje parangala za vrijeme mraka s minimalnim svjetlom na palubi potrebnim zbog sigurnosti. Te je kombinacije potrebno odrediti na temelju konfiguracije ribolovnih alata i osjetljivih vrsta koje će flote vjerojatno uloviti. Specifikacija bi trebala biti u skladu sa standardima, kako je utvrđeno međunarodno dogovorenim smjernicama.

4.	Države članice prate i procjenjuju učinkovitost utvrđenih mjera ublažavanja, uključujući njihovu učinkovitost u pogledu ulova i ribolovnih napora.

Amandmani 306, 314, 315 i 356

Prijedlog uredbe

Prilog V. – dio E

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Briše se.

Neovisno o članku 13., ribolov povlačnom mrežom (koćom) s električnim impulsom dopušta se u zonama ICES-a IV.b i IV.c pod uvjetima utvrđenima u skladu s člankom 27. stavkom 1. drugom alinejom ove Uredbe, s obzirom na karakteristike korištenih impulsa i mjere za kontrolu i praćenje koje su na snazi južno od loksodrome povezane sljedećim točkama, izmjerenima prema koordinatnom sustavu WGS84:

—	točku na istočnoj obali Ujedinjene Kraljevine na 55oS

—	istočno do 55o S, 5oI

—	sjeverno do 56oS

—	istočno do točke na zapadnoj obali Danske na 56oS

Amandman 324

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio A. – tablica – red 14.

Tekst koji je predložila Komisija
Skuše roda Scomber (Scomber spp.)	20 cm

Izmjena
Skuše roda Scomber (Scomber spp.)	20 cm (1a)

Amandman 218

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio A tablica – red 15.

Tekst koji je predložila Komisija
Haringa (sleđ) (Clupea harengus)	20 cm

Izmjena
Haringa (sleđ) (Clupea harengus)	20 cm (1a)

Amandman 219

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio A – tablica – red 16.

Tekst koji je predložila Komisija
Šaruni (Trachurus spp.)	15 cm (3)

Izmjena
Šaruni (Trachurus spp.)	15 cm (3) , (3a)

Amandman 220

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio A – tablica – red 17.

Tekst koji je predložila Komisija
Inćun (Engraulis encrasicolus)	12 cm ili 90 jedinki po kilogramu

Izmjena
Inćun (Engraulis encrasicolus)	12 cm ili 90 jedinki po kilogramu (1a)

Amandman 221

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio B – stavak 1. – tablica – red 2.

Tekst koji je predložila Komisija
Najmanje 120 mm	Cijelo područje	Nijedan
Izmjena
Najmanje 100 mm (1a)	Cijelo područje	Nijedan

Amandman 223

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio B – stavak 2. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.	Osnovne veličine oka mrežnog tega mirujućih mreža

2.	Osnovne veličine oka mrežnog tega mirujućih mreža i lebdećih (plovućih) mreža

Amandman 224

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio B – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
U sjeverozapadnim vodama primjenjuju se sljedeće veličine oka mrežnog tega mirujućih mreža.	U sjeverozapadnim vodama primjenjuju se sljedeće veličine oka mrežnog tega mirujućih mreža i lebdećih (plovućih) mreža .

Amandman 225

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio B – stavak 2. – tablica – red 2.

Tekst koji je predložila Komisija
Najmanje 120 mm (1)	Cijelo područje	Nijedan
Izmjena
Najmanje 120 mm (1)	Cijelo područje	Nijedan

Amandman 226

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio B – tablica – red 4.

Tekst koji je predložila Komisija
Najmanje 50 mm	Cijelo područje	Usmjeren ribolov malih pelagijskih vrsta
Izmjena
Najmanje 50 mm	Cijelo područje	Usmjeren ribolov malih pelagijskih vrsta (80 % ulova)
		Usmjeren ribolov trlje roda Mullus (50 % ulova)

Amandman 227

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio C – stavak 1. – podstavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Od 1. siječnja do 31. ožujka te od 1. listopada do 31. prosinca zabranjuje se obavljanje svih ribolovnih aktivnosti uporabom svih povlačnih ribolovnih alata ili mirujućih mreža na području omeđenom loksodromama koje uzastopno povezuju sljedeće koordinate, izmjerene prema koordinatnom sustavu WGS84:	Od 1. siječnja do 31. ožujka te od 1. listopada do 31. prosinca zabranjuje se obavljanje svih ribolovnih aktivnosti uporabom svih pridnenih povlačnih ribolovnih alata ili pridnenih mirujućih mreža na području omeđenom loksodromama koje uzastopno povezuju sljedeće koordinate, izmjerene prema koordinatnom sustavu WGS84:

Amandman 228

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio C – stavak 3. – točka 3.2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.2.

Odstupajući od točke 1. dopušta se uporaba pridnenih povlačnih mreža (koća) na području i u razdoblju iz te točke, pod uvjetom da su takve povlačne mreže (koće) opremljene selektivnim uređajima koje je ocijenio Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF). Ako usputni ulov bakalara koji su obavila bilo koje države članice koja djeluju na području iz točke 3.1. prelaze 10 tona, tada ta plovila ne smiju više loviti na tom području.

3.2.	Odstupajući od točke 1. dopušta se uporaba pridnenih povlačnih mreža (koća) na području i u razdoblju iz te točke, pod uvjetom da su takve povlačne mreže (koće) opremljene selektivnim uređajima koje je ocijenio Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF).

Amandman 229

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio C – stavak 9. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

9.	Uporaba mirujućih mreža u zonama ICES-a V.b, VI.a, VII. b, c, j, k

9.	Uporaba mirujućih mreža u zonama ICES-a V.b, VI.a, VI.b, VII.b, c , h , j, k

Amandman 230

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio C – stavak 9. – točka 9.2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

9.2.

Zabranjuje se usmjeren ribolov dubokomorskih pasa navedenih u Prilogu I. Uredbi ( EZ ) br. 2347 / 20021 u ucrtanim dubinama manjima od 600 metara. Ako se ulove kao slučajni ulov, dubokomorski psi zadržavaju se na plovilu. Taj se ulov iskrcava i uračunava u kvote. Ako slučajni ulov dubokomorskih pasa koji su ulovila plovila bilo koje države prelazi 10 tona, tada plovila više ne smiju koristiti odstupanja iz točke 9.1.

9.2.

Zabranjuje se usmjeren ribolov dubokomorskih pasa navedenih u Prilogu I. Uredbi ( EU ) 2016 / 2336 u ucrtanim dubinama manjima od 600 metara. Ako se ulove kao slučajni ulov, dubokomorski psi čiji je izlov izričito zabranjen pravom Unije, puštaju se natrag u more što je prije moguće. Ulov vrsta dubokomorskih pasa koje podliježu ograničenjima ulova zadržava se na plovilu. Taj se ulov iskrcava i uračunava u kvote . Ako država članica ne raspolaže dovoljnom kvotom, Komisija može primijeniti članak 105. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 . Ako slučajni ulov dubokomorskih pasa koji su ulovila plovila bilo koje države prelazi 10 tona, tada plovila više ne smiju koristiti odstupanja iz točke 9.1.

Amandman 276

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio D – stavak 1. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.	Mjere za smanjenje slučajnog ulova kitova u zonama ICES-a VI. a i VII. d, e, f, g, h i j

1.	Mjere za smanjenje slučajnog ulova morskih sisavaca u zonama ICES-a VI. i VII.

Amandman 277

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio D – stavak 2. – točka 2.1. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.1.	Znanstvenoistraživački programi uspostavljaju se u sjeverozapadnim vodama kako bi se utvrdilo preklapanje osjetljivih vrsta i ribolovnih alata te ribolovnih napora i odredila tehnička rješenja za ribolovne alate.

Amandman 278

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio D – stavak 2. – točka 2.2. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.2.	Prostorne mjere provode se u sjeverozapadnim vodama gdje su znanstvenim istraživanjima utvrđena područja za koja se zna da je prisutan slučajni ulov osjetljivih morskih ptica sve dok se te mjere ne zamijene drugim tehničkim mjerama.

Amandman 279

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – dio D – stavak 2. – točka 2.3. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.3.	Države članice prate i procjenjuju učinkovitost utvrđenih mjera ublažavanja, uključujući njihovu učinkovitost u pogledu ulova i ribolovnih napora.

Amandman 231

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio A – tablica 1. – red 15.

Tekst koji je predložila Komisija
Haringa (sleđ) (Clupea harengus)	20 cm

Izmjena
Haringa (sleđ) (Clupea harengus)	20 cm (1a)

Amandman 232

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio A – tablica – red 18.

Tekst koji je predložila Komisija
Lubin (Dicentrarchus labrax)	42 cm
Izmjena
Lubin (Dicentrarchus labrax)	36 cm

Amandman 233

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio A – tablica – red 23.

Tekst koji je predložila Komisija
Kapica (Chalamys spp.)	40 mm
Izmjena
Kapica (Chlamys spp., Mimachlamys spp. )	40 mm

Amandman 234

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio A – tablica – red 26.

Tekst koji je predložila Komisija
Filipinska kućica ( Venerupis philippinarum)	35 mm
Izmjena
Filipinska kućica ( Ruditapes philippinarum)	35 mm

Amandman 235

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio A – tablica – red 34.

Tekst koji je predložila Komisija
Hobotnica (Octopus vulgaris)	750 grama (3)
Izmjena
Hobotnica (Octopus vulgaris)	1 000 grama (3)

Amandman 242

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio C – stavak 4. – točka 4.2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.2.

Zabranjuje se usmjeren ribolov dubokomorskih pasa navedenih u Prilogu I. Uredbi ( EZ ) br. 2347 / 2002 u ucrtanim dubinama manjima od 600 metara. Ako se ulove kao slučajni ulov, dubokomorski psi zadržavaju se na plovilu. Taj se ulov iskrcava i uračunava u kvote. Ako slučajni ulov dubokomorskih pasa koji su obavila plovila bilo koje države prelazi 10 tona, tada ta plovila više ne smiju koristiti odstupanja iz točke 1.

4.2.

Zabranjuje se usmjeren ribolov dubokomorskih pasa navedenih u Prilogu I. Uredbi ( EU ) 2016 / 2336 u ucrtanim dubinama manjima od 600 metara. Ako se ulove kao slučajni ulov, dubokomorski psi čiji je izlov izričito zabranjen pravom Unije, puštaju se natrag u more što je prije moguće. Ulov vrsta dubokomorskih pasa koje podliježu ograničenjima ulova zadržava se na plovilu. Taj se ulov iskrcava i uračunava u kvote. Ako država članica ne raspolaže dovoljnom kvotom, Komisija može primijeniti članak 105. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Ako slučajni ulov dubokomorskih pasa koji su obavila plovila bilo koje države prelazi 10 tona, tada plovila više ne smiju koristiti odstupanja iz točke 1.

Amandman 243

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio C – stavak 4. – točka 4.2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.2a.

Komisija može, nakon savjetovanja s STECF-om, odlučiti da određene vrste ribolova u zonama ICES VIII., IX. i X. budu izuzete iz područja primjene stavka 4.1. ako se podacima koje dostave države članice ili provedbom posebnog načina upravljanja koji se temelji na regionalizaciji, koji može obuhvaćati smanjenje broja plovila koja provode aktivnosti u tom području, smanjenje mjeseci za ribolov itd., ili višegodišnjim programima, dokaže da pri toj vrsti ribolova dolazi do vrlo male razine slučajnog ulova morskih pasa ili odbačenog ulova.

Amandman 280

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio D – stavak 1. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.	Mjere za smanjenje slučajnog ulova kitova na potpodručjima ICES-a VIII . i IX.a .

1.	Mjere za smanjenje slučajnog ulova morskih sisavaca na potpodručjima ICES-a VIII . i IX .

Amandman 281

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio D – stavak 2. – točka 2.1. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.1.	Znanstvenoistraživački programi uspostavljaju se u jugozapadnim vodama kako bi se utvrdilo preklapanje osjetljivih vrsta i ribolovnih alata te ribolovnih napora i odredila tehnička rješenja za ribolovne alate.

Amandman 282

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio D. – stavak 2. – točka 2.2. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.2.	Prostorne mjere provode se u jugozapadnim vodama gdje su znanstvenim istraživanjima utvrđena područja u kojima se zna da je prisutan slučajni ulov osjetljivih morskih ptica sve dok se te mjere ne budu mogle zamijeniti drugim tehničkim mjerama.

Amandman 283

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – Dio D. – stavak 2. – točka 2.3. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.3.	Države članice prate i procjenjuju učinkovitost utvrđenih mjera ublažavanja, uključujući njihovu učinkovitost u pogledu ulova i ribolovnih napora.

Amandman 247

Prijedlog uredbe

Prilog VIII. – dio B – stavak 2. – tablica – red 2.

Tekst koji je predložila Komisija
Najmanje 157 mm	Cijelo područje	Usmjeren ribolov lososa
Izmjena
Briše se.

Amandman 284

Prijedlog uredbe

Prilog VIII. – Dio D. – stavak 1. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.	Mjere za smanjenje slučajnog ulova kitova

1.	Mjere za smanjenje slučajnog ulova morskih sisavaca

Amandman 285

Prijedlog uredbe

Prilog VIII. – Dio D. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1a.	Mjere kojima se slučajni ulov morskih ptica svodi na najmanju moguću mjeru

1.1.	Znanstvenoistraživački programi uspostavljaju se u Baltičkome moru kako bi se utvrdilo preklapanje osjetljivih vrsta i ribolovnih alata te ribolovnih napora i odredila tehnička rješenja za ribolovne alate.

1.2.	Prostorne mjere provode se u Baltičkome moru gdje su znanstvenim istraživanjima utvrđena područja u kojima se zna da je prisutan slučajni ulov osjetljivih morskih ptica sve dok se te mjere ne budu mogle zamijeniti drugim tehničkim mjerama.

1.3	Države članice prate i procjenjuju učinkovitost utvrđenih mjera ublažavanja, uključujući njihovu učinkovitost u pogledu ulova i ribolovnih napora.

Amandman 251

Prijedlog uredbe

Prilog IX. – dio B – stavak 1. – tablica – red 2.

Tekst koji je predložila Komisija
Vreća (saka) kvadratnog mrežnog oka od najmanje 40 mm	Cijelo područje	Saka (vreća) romboidnog mrežnog oka od 50 mm (2) može se koristiti kao alternativni alat za mrežni teg s kvadratnim okom od 44 mm na propisno opravdan zahtjev vlasnika plovila
Izmjena
Vreća (saka) kvadratnog mrežnog oka od najmanje 40 mm	Cijelo područje	Saka (vreća) romboidnog mrežnog oka od 50 mm (2) može se koristiti kao alternativni alat za mrežni teg s kvadratnim okom od 40 mm na propisno opravdan zahtjev vlasnika plovila

Amandman 254

Prijedlog uredbe

Prilog IX. – dio B – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2a.	Postojeća odstupanja od pravila iz stavaka 1., 1.a i 2. ovoga dijela, koja se odnose na okružujuće mreže obuhvaćene planom upravljanja iz članka 19. Uredbe (EZ) br. 1967/2006 i usvojena u skladu s člankom 9. te Uredbe, i dalje su na snazi dok se ne odluči drugačije na temelju članka 18. ove Uredbe.

Amandman 255

Prijedlog uredbe

Prilog IX. – dio C – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Zabranjuje se držanje na plovilu ili postavljanje više od 250 vrša ili košara po plovilu za ulov dubokomorskih rakova (uključujući Plesionika spp., Pasiphaea spp. ili slične vrste) .	Zabranjuje se držanje na plovilu ili postavljanje više od 250 vrša ili košara po plovilu za ulov dubokomorskih rakova.

Amandman 256

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio C – stavak 5. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Flotama vrlo lokalnog karaktera koje koriste artizanalni ribolovni alat daje se odobrenje za ulov dubokomorskih rakova (uključujući Plesionika spp., Pasiphaea spp. ili slične vrste).

Amandman 257

Prijedlog uredbe

Prilog IX. – dio C – stavak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6a.	Ograničenja za ribolov podvodnim puškama Zabranjuje se ribolov podvodnim puškama uz upotrebu akvalunge i noću od zalaska sunca do svitanja.

Amandman 286

Prijedlog uredbe

Prilog IX. – dio D. – stavak 1. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.	Mjere za smanjenje slučajnog ulova kitova

1.	Mjere za smanjenje slučajnog ulova morskih sisavaca

Amandman 287

Prijedlog uredbe

Prilog IX – dio D. – stavak 2. – točka 2.1. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.1.	Znanstvenoistraživački programi uspostavljaju se u Sredozemnome moru kako bi se utvrdilo preklapanje osjetljivih vrsta i ribolovnih alata te ribolovnih napora i odredila tehnička rješenja za ribolovne alate.

Amandman 288

Prijedlog uredbe

Prilog IX – dio D. – stavak 2. – točka 2.2. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.2.	Prostorne mjere provode se u Sredozemnome moru gdje su znanstvenim istraživanjima utvrđena područja u kojima se zna da je prisutan slučajni ulov osjetljivih morskih ptica sve dok se te mjere ne budu mogle zamijeniti drugim tehničkim mjerama.

Amandman 289

Prijedlog uredbe

Prilog IX – dio D. – stavak 2. – točka 2.3. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.3.	Države članice prate i procjenjuju učinkovitost utvrđenih mjera ublažavanja, uključujući njihovu učinkovitost u pogledu ulova i ribolovnih napora.

Amandman 259

Prijedlog uredbe

Prilog X. – dio B – stavak 1. – tablica – red 2.

Tekst koji je predložila Komisija
Najmanje 50 mm	Cijelo područje	Kao alternativno rješenje mogu se rabiti vreće (sake) kvadratnog mrežnog oka veličine 40 mm .
Izmjena
Najmanje 40 mm	Cijelo područje	Vreće (sake) romboidnog mrežnog oka veličine 50 mm (1a) mogu se koristiti kao alternativno rješenje za kvadratno mrežno oko veličine 40 mm na propisno opravdan zahtjev vlasnika plovila.

Amandman 260

Prijedlog uredbe

Prilog X. – dio B – stavak 2. – tablica – red 2.

Tekst koji je predložila Komisija
Najmanje 400 mm	Cijelo područje	Usmjeren ribolov oblića
Izmjena
Najmanje 400 mm	Cijelo područje	Ribolov oblića pridnenim mrežama stajaćicama

Amandman 261

Prijedlog uredbe

Prilog X. – dio C

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Dio C	Briše se.
Zabranjena ili ograničena područja
Sezonske zabrane ribolova radi zaštite oblića
Od 15. travnja do 15. lipnja svake godine dopušta se usmjeren ribolov, prekrcavanje, iskrcavanje i prva prodaja oblića u vodama Unije u Crnome moru.

Amandman 290

Prijedlog uredbe

Prilog X. – Dio D. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1a.	Mjere kojima se slučajni ulov morskih ptica svodi na najmanju moguću mjeru

1a.1.

Znanstvenoistraživački programi uspostavljaju se u Crnome moru kako bi se utvrdilo preklapanje osjetljivih vrsta i ribolovnih alata te ribolovnih napora i odredila tehnička rješenja za ribolovne alate.

1a.2.

Prostorne mjere provode se u Crnome moru gdje su znanstvenim istraživanjima utvrđena područja u kojima se zna da je prisutan slučajni ulov osjetljivih morskih ptica sve dok se te mjere ne budu mogle zamijeniti drugim tehničkim mjerama.

1a.3.

Države članice prate i procjenjuju učinkovitost utvrđenih mjera ublažavanja, uključujući njihovu učinkovitost u pogledu ulova i ribolovnih napora.

Amandman 262

Prijedlog uredbe

Prilog XI. – dio A – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Osnovne veličine oka mrežnog tega povlačnih ribolovnih alata

1.	Osnovne veličine oka mrežnog tega povlačnih ribolovnih alata

Amandman 263

Prijedlog uredbe

Prilog IX. – dio A – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
U najudaljenijim regijama primjenjuju se sljedeće veličine oka mrežnog tega vreće (sake).	U vodama Unije u Indijskom oceanu i u zapadnom Atlantiku primjenjuju se sljedeće veličine oka mrežnog tega vreće (sake)

Amandman 264

Prijedlog uredbe

Prilog IX. – dio A – tablica – red 3.

Tekst koji je predložila Komisija
Najmanje 45 mm	Sve vode uz obale francuskog departmana Gvajana koje su pod suverenitetom ili u nadležnosti Francuske.	Usmjeren ribolov kozica (Penaeus subtilis, Penaeus brasiliensis, Xiphopenaeus kroyeri).
Izmjena
Najmanje 45 mm	Sve vode uz obale francuskog departmana Gvajana koje su pod suverenitetom ili u nadležnosti Francuske.	Usmjeren ribolov kozica (Penaeus subtilis, Penaeus brasiliensis, Xiphopenaeus kroyeri) (15 % ulova) .

Amandman 265

Prijedlog uredbe

Prilog XI – dio A – tablica – red 4.

Tekst koji je predložila Komisija
Najmanje 14 mm	Cijelo područje	Usmjeren ribolov malih pelagijskih vrsta okružujućim mrežama
Izmjena
Briše se.

Amandman 266

Prijedlog uredbe

Prilog XI. – dio A – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1a.	Osnovne veličine oka mrežnog tega okružujućih mreža

U vodama Unije u Indijskom oceanu i u zapadnom Atlantiku primjenjuju se sljedeće veličine oka mrežnog tega okružujućih mreža

Amandman 267

Prijedlog uredbe

Prilog XI. – dio A – stavak 1.a (novi) – tablica (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena
Veličina oka mrežnog tega	Zemljopisna područja	Uvjeti
Najmanje 14 mm	Cijelo područje	Usmjeren ribolov malih pelagijskih vrsta okružujućim mrežama

Amandman 291

Prijedlog uredbe

Prilog XI. – dio B.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Dio Ba

Mjere ublažavanja za osjetljive vrste

1.	Mjere za smanjenje slučajnog ulova morskih sisavaca

1.1.

Plovilima se zabranjuje korištenje mirujućih mreža, lebdećih (plovućih) mreža, pelagijskih povlačnih mreža (koća) ili povlačnih mreža (koća) s velikim okomitim otvorom ili drugih vrsta ribolova u slučajevima utvrđenog usputnog ulova u najudaljenijim regijama bez istodobne uporabe dokazane tehnologije ublažavanja. Izuzeća je potrebno primijeniti samo za vrste ribolova za koje je utvrđen zanemariv kumulativni usputni ulov.

1.2.

Točka 1. se ne primjenjuje na ribolovne operacije koje se obavljaju isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja, koja se provode uz odobrenje i pod nadležnošću predmetne države članice ili predmetnih država članica, a usmjerena su na izradu novih tehničkih mjera za smanjenje slučajnog ulova ili ubijanja kitova.

1.3.	U okviru namjenskih godišnjih programa praćenja, države članice, s pomoću znanstvenih studija ili pilot-projekata, prate i procjenjuju učinkovitost uređaja za ublažavanje iz točke 1.1. u predmetnim vrstama ribolova i na predmetnim područjima.

2.	Mjere kojima se slučajni ulov morskih ptica svodi na najmanju moguću mjeru

2.1.	Znanstvenoistraživački programi uspostavljaju se u najudaljenijim regijama kako bi se utvrdilo preklapanje osjetljivih vrsta i ribolovnih alata te ribolovnih napora i odredila tehnička rješenja za ribolovne alate.

2.2.	Prostorne mjere provode se u najudaljenijim regijama gdje su znanstvenim istraživanjima utvrđena područja u kojima se zna da je prisutan slučajni ulov osjetljivih morskih ptica sve dok se te mjere ne budu mogle zamijeniti drugim tehničkim mjerama.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0381/2017).

(18) Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (SL L 164/19, 25.6.2008., str. 19.).

(19) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(20) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(19) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(20) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(21) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(1a) Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).

(1a) Direktiva Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o zaštiti divljih ptica (SL L 103, 25.4.1979., str. 1.).

(29) Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).

(30) Uredba Vijeća (EZ) br. 1098/2007 od 18. rujna 2007. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara u Baltičkome moru i ribarstvo koje iskorištava te stokove, izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 779/97 (SL L 248, 22.9.2007., str. 1.).

(31) Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).

(32) Uredba (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru (SL L 347, 30.12.2011., str. 44.).

(33) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(34) Zone ICES-a (Međunarodno vijeće za istraživanje mora) zone su u skladu s Uredbom (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u sjeveroistočnom Atlantiku (SL L 87, 31.3.2009., str. 70.).

(40) Uredba Komisije (EZ) br. 517/2008 od 10. lipnja 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 850/98 u pogledu određivanja veličine oka mrežnog tega i debljine konca ribarskih mreža (SL L 151, 11.6.2008., str. 5.).

(1a) Uredba (EU) 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi okvira Unije za prikupljanje i upotrebu podataka u sektoru ribarstva te upravljanje njima i potporu za znanstveno savjetovanje u vezi sa zajedničkom ribarstvenom politikom, i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 (SL L 157, 20.6.2017., str. 1.).

(*1) Ako se taj pristup prihvati, članke 35. – 41. treba prilagoditi tijekom pregovora s Vijećem, nakon utvrđivanja mjera koje ostaju primjenjive nakon datuma navedenog ovdje.

(1a) Uredba Komisije (EZ) br. 494/2002 od 19. ožujka 2002. o utvrđivanju dodatnih tehničkih mjera za obnavljanje stoka oslića u potpodručjima ICES-a III., IV., V., VI. i VII. te zonama ICES-a VIII. a, b, d, e (SL L 77, 20.3.2002., str. 8.).

(1a) Minimalne referentne veličine za očuvanje srdela, inćuna, haringa (sleđeva), šaruna i skuša ne primjenjuju se do granice od 10 % žive mase ukupnog ulova svake od tih vrsta zadržanog na plovilu.

Postotak srdela, inćuna, sleđeva, šnjura i skuša koji su ispod dopuštene lovne veličine izračunava se kao udio u živoj masi svih morskih organizama na plovilu nakon sortiranja ili pri iskrcaju.

Taj se postotak izračunava na temelju jednog reprezentativnog uzorka ili više njih. Granica od 10 % ne smije se prekoračiti tijekom prekrcaja, iskrcaja, prijevoza, skladištenja, izlaganja ili prodaje.

(1a) U podzoni Kattegat ugrađuje se mrežna ploha kvadratnog mrežnog oka od 120 mm (za povlačne mreže (koće) u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca, a za okružujuće mreže od 1. kolovoza do 31. listopada).

(1) Uredba Vijeća ( EZ ) br. 2347 / 2002 od 16 . prosinca 2002 . o određivanju posebnih uvjeta pristupa i s njima povezanih pravila za ribolov dubokomorskih stokova (SL L 351 , 28 .12. 2002. , str. 6. ).

(1) Uredba ( EU ) 2016 / 2336 Europskog parlamenta i Vijeća od 14 . prosinca 2016 . o utvrđivanju posebnih uvjeta za ribolov dubokomorskih stokova u sjeveroistočnom Atlantiku i odredaba za ribolov u međunarodnim vodama sjeveroistočnog Atlantika te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2347/2002 (SL L 354 , 23 .12. 2016. , str. 1. ).

(3) U vodama Unije na potpodručjima ICES-a, V., VI. južno 56o S i VII., osim zona ICES-a VII.d, e, i f primjenjuje se minimalna referentna veličina za očuvanje od 130 mm.

(3) U vodama Unije na potpodručjima ICES-a, V., VI. južno od 56o S i VII., osim zona ICES-a VII.d, e, i f primjenjuje se minimalna referentna veličina za očuvanje od 130 mm.

(3a) Minimalne referentne veličine za očuvanje srdela, inćuna, haringa (sleđeva), šaruna i skuša ne primjenjuju se do granice od 10 % žive mase ukupnog ulova svake od tih vrsta zadržanog na plovilu.

(1a) Uvodi se postupno tijekom dvogodišnjeg razdoblja od dana stupanja na snagu ove Uredbe. Za zone ICES-a VII.d i VII.e upotrebljava se veličina oka mrežnog tega od najmanje 100 mm.

(1) Za usmjeren ribolov grdobine (30 % ulova) koristi se oko mrežnog tega veličine od najmanje 220 mm. Veličina oka mrežnog tega od najmanje 110 mm za usmjeren ribolov kolje i oslića (50 % ulova) u zonama ICES-a VII.d i VII.e

(3) U svim vodama u tom dijelu istočnog srednjeg Atlantika koje obuhvaćaju zone 34.1.1, 34.1.2 i 34.1.3 i potpodručje 34.2.0 ribolovne zone 34 regije CECAF primjenjuje se težina bez utrobe od 450 grama.

(2) Na plovilu je dopušteno držati ili koristiti samo jednu vrstu mreže (mreža kvadratnog mrežnog oka veličine 40 mm ili mreža romboidnog mrežnog oka veličine 50 mm).

(1a) Na plovilu je dopušteno držati ili koristiti samo jednu vrstu mreže (kvadratnog mrežnog oka veličine 40 mm ili romboidnog mrežnog oka veličine 50 mm).

19.12.2018

Službeni list Europske unije

C 458/187

P8_TA(2018)0006

Kontrola izvoza, prijenosa, brokeringa, tehničke pomoći i provoza u pogledu robe s dvojnom namjenom ***I

Amandmani koje je donio Europski parlament 17. siječnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa, tehničke pomoći i provoza u pogledu robe s dvojnom namjenom (preinaka) (COM(2016)0616 – C8-0393/2016 – 2016/0295(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

(2018/C 458/12)

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)	Stoga je potreban učinkovit zajednički sustav kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom kako bi se osigurala usklađenost s međunarodnim obvezama i odgovornostima država članica i Unije, posebno kad je riječ o neširenju oružja.

(3)	Stoga je potreban učinkovit zajednički sustav kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom kako bi se osigurala usklađenost s međunarodnim obvezama i odgovornostima država članica i Unije, posebno kad je riječ o neširenju oružja i ljudskim pravima .

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)

S obzirom na pojavu novih kategorija robe s dvojnom namjenom te kao odgovor na pozive Europskog parlamenta i naznake da su osobe umiješane u organizaciju i počinjenje teških povreda ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava u okviru oružanih sukoba ili unutarnje represije odnosno osobe odgovorne za to nepropisno upotrijebile određene tehnologije za kibernadzor izvezene iz Unije , primjereno je kontrolirati izvoz tih tehnologija radi zaštite javne sigurnosti i javnog morala . Te mjere ne bi trebale premašivati granicu proporcionalnosti. Konkretno, njima se ne bi trebao spriječiti izvoz informacijske i komunikacijske tehnologije namijenjene za zakonite svrhe, među ostalim za kazneni progon i istraživanje u cilju internetske sigurnosti. Komisija će uz savjetovanje s državama članicama i dionicima izraditi smjernice za potporu praktičnim primjenama tih kontrola.

(5)

Određena roba za kibernadzor pojavila se kao nova kategorija robe s dvojnom namjenom koja se koristi za izravno ugrožavanje ljudskih prava, uključujući pravo na privatnost, pravo na zaštitu podataka, slobodu izražavanja te slobodu okupljanja i udruživanja, praćenjem ili neovlaštenim preuzimanjem podataka bez dobivenog posebnog, informiranog i jasnog odobrenja vlasnika podataka i/ili onesposobljivanjem ili oštećivanjem odabranih podataka. Kao odgovor na pozive Europskog parlamenta i dokaze da su osobe umiješane u organizaciju i počinjenje teških povreda međunarodnog prava u području ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava u zemljama u kojima su utvrđene takve povrede, odnosno osobe odgovorne za njihovo počinjenje, nepropisno upotrijebile određenu robu za kibernadzor, primjereno je kontrolirati izvoz te robe. Kontrole bi se trebale temeljiti na jasno definiranim kriterijima . Te mjere ne bi trebale premašivati granicu potrebe i proporcionalnosti. Konkretno, njima se ne bi trebao spriječiti izvoz informacijske i komunikacijske tehnologije namijenjene za zakonite svrhe, među ostalim za kazneni progon i istraživanje u cilju internetske i mrežne sigurnosti u svrhu ovlaštenog testiranja ili zaštite sustava za sigurnost informacija. Komisija bi trebala uz blisko savjetovanje s državama članicama i dionicima učiniti dostupnima smjernice za potporu praktičnim primjenama tih kontrola nakon stupanja ove Uredbe na snagu. Ozbiljna kršenja ljudskih prava odnose se na situacije opisane u poglavlju 2. dijelu 2. točki 2.6. Smjernica za korisnike Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP (1a) kako ga je odobrilo Vijeće za vanjske poslove 20. srpnja 2015.

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)

Zbog toga je primjereno i revidirati definiciju robe s dvojnom namjenom te uvesti definiciju tehnologije za kibernadzor. Trebalo bi istaknuti i da kriteriji za procjenu za kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom uključuju razmatranje njezine moguće nepropisne upotrebe povezane s terorističkim djelima ili povredama ljudskih prava.

(6)

Zbog toga je primjereno i revidirati definiciju robe za kibernadzor. Trebalo bi istaknuti i da kriteriji za procjenu za kontrolu izvoza robe za kibernadzor uzimaju u obzir izravni i neizravni utjecaj te robe na ljudska prava, kako je navedeno u Uputama za korisnike za Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP. Trebalo bi u cilju razvoja kriterija za procjenu uspostaviti tehničku radnu skupinu u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) i Radnom skupinom Vijeća za ljudska prava (COHOM). Osim toga, unutar te tehničke radne skupine valja uspostaviti neovisnu skupinu stručnjaka. Kriteriji procjene trebali bi biti javno i lako dostupni.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.a)

U svrhu definiranja tehnologije za kibernadzor, roba na koju se odnosi ova Uredba trebala bi uključivati opremu za presretanje telekomunikacije, softver za neovlašten ulazak, centre za praćenje, zakonite sustave za presretanje i sustave za zadržavanje podataka povezani s takvim sustavima za presretanje, uređaje za dešifriranje, preuzimanje podataka s tvrdih diskova, zaobilaženje lozinki te analizu biometrijskih podataka kao i sustavi za nadzor mreža internetskog protokola.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.b)

S obzirom na kriterije za ocjenjivanje ljudskih prava, primjereno je pozvati se na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, Povelju Europske unije o temeljnim pravima, Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Rezoluciju Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava o pravu na privatnost od 23. ožujka 2017., Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima: provođenje okvira Ujedinjenih naroda za zaštitu, poštovanje i pomoć, izvješće posebnog izvjestitelja o pravu na privatnost od 24. ožujka 2017., izvješće posebnog izvjestitelja o promicanju i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda u borbi protiv terorizma od 21. veljače 2017. te presudu Europskog suda za ljudska prava Zakharov protiv Rusije od 4. prosinca 2015.;

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7.a)

Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (1a) (Opća uredba o zaštiti podataka) obvezuje voditelje i izvršitelja obrade da provode tehničke mjere kako bi osigurali razinu sigurnosti koja odgovara rizicima obrade, uključujući šifriranje osobnih podataka. Budući da ta Uredba propisuje da se ona primjenjuje na obradu osobnih podataka neovisno o tome odvija li se obrada u Uniji ili ne, postoji snažan poticaj za Uniju da ukloni kriptografsku robu s kontrolnog popisa kako bi olakšala provedbu Opće uredbe o zaštiti podataka i povećala konkurentnost europskih poduzeća u tom kontekstu. Osim toga, trenutačna razina kontrole šifriranja nije u skladu s činjenicom da je šifriranje ključno sredstvo kojim se građanima, poduzećima i vladama omogućuje da zaštite svoje podatke od zločinaca i drugih zlonamjernih aktera, da osigurava pristup uslugama koje su ključne za funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta te omogućuje sigurnu komunikaciju koja je potrebna za zaštitu prava na privatnost, prava na zaštitu podataka i slobodu izražavanja, posebno u pogledu branitelja ljudskih prava.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)

Trebalo bi pojasniti i uskladiti područje primjene sveobuhvatnih kontrola, koje se u posebnim okolnostima primjenjuju na robu s dvojnom namjenom koja nije navedena na popisu , te bi se njime trebalo uzeti u obzir opasnost od terorizma i povreda ljudskih prava . Primjerenom razmjenom informacija i savjetovanjima u pogledu sveobuhvatnih kontrola trebala bi se osigurati učinkovita i dosljedna primjena kontrola u cijeloj Uniji. U određenim uvjetima na izvoz tehnologije za kibernadzor trebale bi se primjenjivati i ciljane sveobuhvatne kontrole.

(9)

Trebalo bi pojasniti i uskladiti područje primjene sveobuhvatnih kontrola, koje se u posebnim okolnostima primjenjuju na robu za kibernadzor koja nije navedena na popisu. Primjerenom razmjenom informacija i savjetovanjima u pogledu sveobuhvatnih kontrola trebala bi se osigurati učinkovita i dosljedna primjena kontrola u cijeloj Uniji. Razmjena informacija treba obuhvaćati potporu za razvoj javne platforme i prikupljanje informacija od privatnog sektora, javnih institucija i organizacija civilnog društva.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)

Trebalo bi revidirati definiciju brokera kako bi se spriječilo da osobe koje su u nadležnosti Unije izbjegnu kontrole pružanja brokerskih usluga. Kontrole pružanja brokerskih usluga trebalo bi uskladiti kako bi se osigurala njihova učinkovita i dosljedna primjena u cijeloj Uniji te bi se one trebale primjenjivati i kako bi se spriječila teroristička djela i povrede ljudskih prava.

(10)

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)

Stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona pojašnjeno je da je pružanje usluga tehničke pomoći koje obuhvaćaju prekogranično kretanje u nadležnosti Unije. Stoga je primjereno pojasniti kontrole primjenjive na usluge tehničke pomoći te uvesti definiciju tih usluga. Kako bi se osigurala djelotvornost i dosljednost, kontrole pružanja usluga tehničke pomoći trebalo bi uskladiti te bi se one trebale primjenjivati i kako bi se spriječila teroristička djela i povrede ljudskih prava.

(11)

Stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona pojašnjeno je da je pružanje usluga tehničke pomoći koje obuhvaćaju prekogranično kretanje u nadležnosti Unije. Stoga je primjereno pojasniti kontrole primjenjive na usluge tehničke pomoći te uvesti definiciju tih usluga. Kako bi se osigurala djelotvornost i dosljednost, kontrole prije pružanja usluga tehničke pomoći trebalo bi uskladiti te bi se one trebale primjenjivati i kako bi se spriječile povrede ljudskih prava.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

12.

Uredbom (EZ) br. 428/2009 predviđena je mogućnost za nadležna tijela država članica da na pojedinačnoj osnovi zabrane provoz robe s dvojnom namjenom koja nije iz Unije ako imaju opravdane razloge za sumnju na temelju informacija obavještajnih službi ili drugih izvora da roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za širenje oružja za masovno uništenje ili sredstava za njegov prijenos. Kako bi se osigurala djelotvornost i dosljednost, kontrole provoza trebalo bi uskladiti te bi se one trebale primjenjivati i za sprečavanje terorističkih djela i povreda ljudskih prava.

12.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13.a)

Iako je odgovornost za odlučivanje o individualnim, globalnim i nacionalnim izvoznim dozvolama na nacionalnim tijelima, učinkovit režim za kontrolu izvoza EU-a podrazumijeva da gospodarski subjekti koji namjeravaju izvoziti robu obuhvaćenu tom Uredbom to rade s dužnom pažnjom, kako je utvrđeno, između ostalog, u Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća, Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji i Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima.

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)

Trebalo bi uvesti standardan zahtjev za usklađenost u obliku „unutarnjih programa usklađenosti” kako bi se doprinijelo osiguranju jednakih uvjeta za sve izvoznike te kako bi se poboljšala djelotvorna primjena kontrola. Radi proporcionalnosti taj zahtjev trebao bi se primjenjivati na konkretne načine kontrole u obliku globalnih dozvola i određenih općih izvoznih dozvola.

(14)

Trebalo bi uvesti standardan zahtjev , definiciju i opis za usklađenost u obliku „unutarnjih programa usklađenosti” , kao i mogućnost izdavanja certifikata radi dobivanja poticaja u procesu izdavanja odobrenja od nacionalnih nadležnih tijela, kako bi se doprinijelo osiguranju jednakih uvjeta za sve izvoznike te kako bi se poboljšala djelotvorna primjena kontrola. Radi proporcionalnosti taj zahtjev trebao bi se primjenjivati na konkretne načine kontrole u obliku globalnih dozvola i određenih općih izvoznih dozvola.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)

Trebalo bi uvesti dodatne globalne izvozne dozvole Unije kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za trgovačka društva i tijela te osigurala primjerena razina kontrole nad relevantnom robom za relevantna odredišta. Trebalo bi uvesti i globalnu dozvolu za velike projekte kako bi se uvjeti licenciranja prilagodili specifičnim potrebama industrije.

(15)

Trebalo bi uvesti dodatne globalne izvozne dozvole Unije kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za trgovačka društva , posebno MSP-ove, i tijela te osigurala primjerena razina kontrole nad relevantnom robom za relevantna odredišta. Trebalo bi uvesti i globalnu dozvolu za velike projekte kako bi se uvjeti licenciranja prilagodili specifičnim potrebama industrije.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16.a)

S obzirom na brzinu tehnološkog razvoja, prikladno je da Unija uvede kontrole na određene vrste tehnologije za kibernadzor na temelju jednostranih popisa u odjeljka B Priloga I. S obzirom na važnost multilateralnog sustava kontrole izvoza odjeljka B Priloga I. trebao bi imati područje primjene ograničeno samo na tehnologije za kibernadzor i ne sadržavati nikakvo udvostručavanje u odnosu na odjeljak A Priloga I.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)

Odluke za o ažuriranju zajedničkog popisa robe s dvojnom namjenom koja podliježe kontroli izvoza iz Priloga I. odjeljka A trebale bi biti u skladu s dužnostima i obvezama koje su države članice i Unija prihvatile kao članice mjerodavnih međunarodnih režima o neširenju oružja i aranžmana za kontrolu izvoza ili ratifikacijom mjerodavnih međunarodnih ugovora. Odluke o ažuriranju zajedničkog popisa robe s dvojnom namjenom koja podliježe kontroli izvoza iz Priloga I. odjeljka B , kao što je tehnologija za kibernadzor, trebale bi se donijeti uzimajući u obzir rizike koje bi izvoz te robe mogao donositi u pogledu počinjenja teških povreda ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava odnosno osnovnih sigurnosnih interesa Unije i njezinih država članica. Odluke o ažuriranju zajedničkog popisa robe s dvojnom namjenom koja podliježe kontroli izvoza iz Priloga IV. odjeljka B trebale bi se donijeti uzimajući u obzir interese država članica u pogledu javne politike i javne sigurnosti u skladu s člankom 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Odluke o ažuriranju zajedničkih popisa robe i odredišta iz Priloga II. odjeljaka A do J trebale bi se donijeti uzimajući u obzir kriterije za procjenu utvrđene u ovoj Uredbi.

(17)

Odluke za o ažuriranju zajedničkog popisa robe s dvojnom namjenom koja podliježe kontroli izvoza iz odjeljka A Priloga I. trebale bi biti u skladu s dužnostima i obvezama koje su države članice i Unija prihvatile kao članice mjerodavnih međunarodnih režima o neširenju oružja i aranžmana za kontrolu izvoza ili ratifikacijom mjerodavnih međunarodnih ugovora. Odluke o ažuriranju zajedničkog popisa robe za kibernadzor koja podliježe kontroli izvoza iz odjeljka B Priloga I. trebale bi se donijeti uzimajući u obzir rizike koje bi izvoz te robe mogao donositi u pogledu njezine upotrebe za počinjenje povreda međunarodnog prava u području ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava u zemljama u kojima su utvrđene takve povrede, osobito u pogledu slobode izražavanja, slobode okupljanja i prava na privatnost, odnosno osnovnih sigurnosnih interesa Unije i njezinih država članica. Odluke o ažuriranju zajedničkog popisa robe s dvojnom namjenom koja podliježe kontroli izvoza iz odjeljka B Priloga IV. trebale bi se donijeti uzimajući u obzir interese država članica u pogledu javne politike i javne sigurnosti u skladu s člankom 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Odluke o ažuriranju zajedničkih popisa robe i odredišta iz odjeljaka A do J Priloga II. trebale bi se donijeti uzimajući u obzir kriterije za procjenu utvrđene u ovoj Uredbi. Odluke o brisanju čitavih potkategorija o kriptografiji i šifriranju, kao što je slučaj u kategoriji 5. odjeljka A Priloga I. ili u odjeljku I. Priloga II., valja donijeti uzimajući u obzir Preporuku Vijeća OECD-a od 27. ožujka 1997. o smjernicama za kriptografsku politiku.

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)

Kako bi se omogućio brz odgovor Unije na promjenjive okolnosti u pogledu procjene osjetljivosti izvoza u okviru općih izvoznih dozvola Unije te tehnoloških i komercijalnih kretanja, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji kad je riječ o izmjenama Priloga I. odjeljka A , Priloga II. odjeljka B. i priloga IV. ovoj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede prikladna savjetovanja, među ostalim na stručnoj razini, te da se ona provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi sve dokumente primiti istodobno kad i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci trebali bi sustavno imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(18)

Kako bi se omogućio brz odgovor Unije na promjenjive okolnosti u pogledu procjene osjetljivosti izvoza u okviru općih izvoznih dozvola Unije te tehnoloških i komercijalnih kretanja, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji kad je riječ o izmjenama odjeljaka A i B Priloga I. , Priloga II. i odjeljka B priloga IV. ovoj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede prikladna savjetovanja, među ostalim na stručnoj razini, te da se ona provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi sve dokumente primiti istodobno kad i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci trebali bi sustavno imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 19.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19.a)

Rizik od kiberkrađe i ponovnog izvoza u treće zemlje, kako se navodi u Zajedničkom stajalištu Vijeća 2008/944/ZVSP, iziskuje jačanje odredbi o robi s dvojnom namjenom.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)

U skladu s člankom 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i u okviru njega te u iščekivanju veće razine usklađenosti, države članice zadržavaju pravo obavljanja kontrola nad prijenosima određene robe s dvojnom namjenom unutar Unije kako bi zaštitile javnu politiku ili javnu sigurnost. Radi proporcionalnosti trebalo bi revidirati kontrole prijenosa robe s dvojnom namjenom unutar Unije kako bi se opterećenje za trgovačka društva i tijela svelo na najmanju moguću mjeru. Osim toga, popis robe na koju se primjenjuju kontrole prijenosa unutar Unije iz Priloga IV. odjeljka B trebalo bi povremeno preispitati u svjetlu tehnoloških i komercijalnih kretanja te u pogledu procjene osjetljivosti prijenosâ.

(21)

U skladu s člankom 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i u okviru njega te u iščekivanju veće razine usklađenosti, države članice zadržavaju pravo obavljanja kontrola nad prijenosima određene robe s dvojnom namjenom unutar Unije kako bi zaštitile javnu politiku ili javnu sigurnost. Radi proporcionalnosti trebalo bi revidirati kontrole prijenosa robe s dvojnom namjenom unutar Unije kako bi se opterećenje za trgovačka društva , osobito MSP-ove, i tijela svelo na najmanju moguću mjeru. Osim toga, popis robe na koju se primjenjuju kontrole prijenosa unutar Unije iz odjeljka B Priloga IV. trebalo bi povremeno preispitati u svjetlu tehnoloških i komercijalnih kretanja te u pogledu procjene osjetljivosti prijenosâ.

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 22.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22.a)

S obzirom na važnost odgovornosti i javnog nadzora nad aktivnostima kontrole izvoza, države bi članice sve relevantne podatke o licenciranju trebale učiniti javno dostupnima.

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 25.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(25)	Kontakt s privatnim sektorom i transparentnost ključni su za učinkovit režim za kontrolu izvoza. Stoga je primjereno predvidjeti kontinuiran razvoj smjernica za potporu primjeni ove Uredbe te objavu godišnjeg izvješća o provedbi kontrola, u skladu s trenutačnom praksom.

(25)

Kontakt s privatnim sektorom , osobito MSP-ovima, i transparentnost ključni su za učinkovit režim za kontrolu izvoza. Stoga je primjereno predvidjeti kontinuiran razvoj smjernica za potporu primjeni ove Uredbe te objavu godišnjeg izvješća o provedbi kontrola, u skladu s trenutačnom praksom. S obzirom na važnost smjernica za tumačenje nekih sastavnica ove Uredbe, te bi smjernice trebale postati javno dostupne nakon što ova Uredba stupi na snagu.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 25.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(25.a)

Trebalo bi osigurati da su definicije utvrđene u ovoj Uredbi u skladu su s definicijama iz Carinskog zakonika Unije.

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 27.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27)	Svaka bi država članica trebala utvrditi učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije primjenjive u slučaju kršenja odredaba ove Uredbe. Primjereno je i uvesti odredbe za borbu konkretno protiv nezakonite trgovine robom s dvostrukom namjenom kako bi se poduprlo učinkovito izvršavanje kontrola.

(27)

Svaka bi država članica trebala utvrditi učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije primjenjive u slučaju kršenja odredaba ove Uredbe. Trebalo bi poboljšati stvaranje jednakih uvjeta za izvoznike iz Unije. Stoga bi sankcije za kršenje ove Uredbe trebale biti slične prirode i učinka u svim državama članicama. Primjereno je i uvesti odredbe za borbu konkretno protiv nezakonite trgovine robom s dvostrukom namjenom kako bi se poduprlo učinkovito izvršavanje kontrola.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 29.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(29)	Kontrole izvoza imaju utjecaj na međunarodnu sigurnost i trgovinu s trećim zemljama te je stoga primjereno raditi na dijalogu i suradnji s trećim zemljama kako bi se podržali jednaki uvjeti na globalnoj razini i poboljšanje međunarodne sigurnosti .

(29)

Kontrole izvoza imaju utjecaj na međunarodnu sigurnost i trgovinu s trećim zemljama te je stoga primjereno raditi na dijalogu i suradnji s trećim zemljama kako bi se podržali jednaki uvjeti na globalnoj razini , promicala uzlazna konvergencija i poboljšala međunarodna sigurnost. U svrhu promicanja ovih ciljeva Vijeće, Komisija i države članice trebali bi, u bliskoj suradnji s ESVD-om, proaktivno djelovati u relevantnim međunarodnim forumima, uključujući Sporazum iz Wassenaara, radi uspostave popisa robe za kibernadzor utvrđenog u odjeljku B Priloga I. kao međunarodne norme. Osim toga, valja ojačati i proširiti pomoć trećim zemljama u pogledu razvoja režima za kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom i prikladnih administrativnih kapaciteta, osobito u pogledu carina.

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 31.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31)	Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i uzimaju u obzir načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, osobito sloboda obavljanja poslovne djelatnosti,

(31)	Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i uzimaju u obzir načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima,

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

robu koja se može upotrebljavati za dizajn, razvoj, proizvodnju ili upotrebu nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja te sredstava za njegov prijenos, uključujući svu robu koja se može upotrijebiti u neeksplozivne svrhe, a ujedno na bilo koji način može pomoći u proizvodnji nuklearnog oružja ili drugih nuklearnih eksplozivnih naprava;

(a)

uobičajenu robu s dvojnom namjernom, uključujući softver i hardver, koja se može upotrebljavati za dizajn, razvoj, proizvodnju ili upotrebu nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja te sredstava za njegov prijenos, uključujući svu robu koja se može upotrijebiti u neeksplozivne svrhe, a ujedno na bilo koji način može pomoći u proizvodnji nuklearnog oružja ili drugih nuklearnih eksplozivnih naprava;

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	tehnologiju za kibernadzor koja se može upotrijebiti za počinjenje teških povreda ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava odnosno koja može predstavljati prijetnju međunarodnoj sigurnosti ili osnovnim sigurnosnim interesima Unije i njezinih država članica;

(b)

(b) robu za kibernadzor , uključujući hardver, softver i tehnologiju, koja je posebno dizajnirana za omogućivanje prikrivenog neovlaštenog ulaska u informatičke i telekomunikacijske sustave i/ili praćenja, neovlaštenog preuzimanja, prikupljanja i analize podataka i/ili onesposobljivanja ili oštećivanja odabranog sustava bez posebnog, informiranog i jasnog odobrenja vlasnika podataka, i koja se može upotrijebiti u vezi s kršenjima ljudskih prava, uključujući prava na privatnost, prava na slobodu govora te slobodu okupljanja i udruživanja, ili koja se može upotrijebiti za počinjenje teških povreda međunarodnog prava o ljudskim pravima ili međunarodnog humanitarnog prava , ili koja može predstavljati prijetnju međunarodnoj sigurnosti ili temeljnoj sigurnosti Unije i njezinih država članica . Isključuju se sigurnosna istraživanja na području mreža i IKT-a u svrhu autoriziranog testiranja ili zaštite sigurnosti informacijskih sustava ;

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5.a „krajnji korisnik” znači svaka fizička ili pravna osoba ili subjekt koji je krajnji primatelj robe s dvojnom namjenom;

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

13.

„dozvola za velik projekt” znači globalna izvozna dozvola dodijeljena jednom određenom izvozniku za jednu vrstu ili kategoriju robe s dvojnom namjenom koja može vrijediti za izvoz jednom određenom krajnjem korisniku ili većem broju njih u jednoj određenoj trećoj zemlji ili više njih tijekom trajanja određenog projekta za čiji je dovršetak potrebno više od jedne godine ;

13.

„dozvola za velik projekt” znači globalna izvozna dozvola dodijeljena jednom određenom izvozniku za jednu vrstu ili kategoriju robe s dvojnom namjenom koja može vrijediti za izvoz jednom određenom krajnjem korisniku ili većem broju njih u jednoj određenoj trećoj zemlji ili više njih za određeni projekt. Dozvola vrijedi između jedne i četiri godine, osim u opravdanim slučajevima na temelju trajanja projekta, te je nadležno tijelo može produljiti ;

Amandman 29

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

22.

„program unutarnje usklađenosti” znači učinkovita, primjerena i razmjerna sredstva i postupci, uključujući razvoj, provedbu i poštovanje standardiziranih politika operativne usklađenosti, postupaka, standarda ponašanja i zaštitnih mjera, koje su razvili izvoznici kako bi osigurali usklađenost s odredbama i uvjetima u pogledu dozvola iz ove Uredbe;

22.

„program unutarnje usklađenosti” znači učinkovita, primjerena i razmjerna sredstva i postupci (pristup temeljen na riziku) , uključujući razvoj, provedbu i poštovanje standardiziranih politika operativne usklađenosti, postupaka, standarda ponašanja i zaštitnih mjera, koje su razvili izvoznici kako bi osigurali usklađenost s odredbama i uvjetima u pogledu dozvola iz ove Uredbe; izvoznik ima mogućnost, na dobrovoljnoj osnovi, da njegov program unutarnje usklađenosti bude certificiran besplatno od strane nadležnih tijela na temelju referentnog programa unutarnje usklađenosti koji je utvrdila Komisija, kako bi dobio poticaje u procesu izdavanja odobrenja od nacionalnih nadležnih tijela;

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

23.	„terorističko djelo” znači terorističko djelo u smislu članka 1. stavka 3. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP.

Briše se.

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 23.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

23.a	„temeljita identifikacija” znači postupak kojim poduzeća mogu prepoznati, spriječiti, ublažiti i opravdati način na koji ona rješavaju svoje stvarne i potencijalne štetne učinke kao sastavni dio poslovnih odluka i sustava upravljanja rizikom;

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

za upotrebu od strane osoba umiješanih u organizaciju ili počinjenje teških povreda ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava u okviru oružanih sukoba ili unutarnje represije odnosno osoba odgovornih za to u zemlji krajnjeg odredišta, kako su utvrdile relevantne javne međunarodne institucije ili europska ili nacionalna nadležna tijela, te u situacijama u kojima postoje dokazi da je ta ili slična roba upotrijebljena kako bi predloženi krajnji korisnik organizirao ili počinio takve teške povrede;

(d)

s obzirom na robu za kiberndzor za upotrebu od strane fizičkih ili pravih osoba umiješanih u organizaciju ili počinjenje povreda međunarodnog prava u području ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava u zemljama u kojima su nadležna tijela UN-a, Vijeća Europe, Unije ili nacionalna nadležna tijela utvrdila teške povrede ljudskih prava te u situacijama u kojima postoje razlozi za sumnju da bi ta ili slična roba mogla biti upotrijebljena kako bi predloženi krajnji korisnik organizirao ili počinio takve povrede;

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	za upotrebu povezanu s terorističkim djelima.

Briše se.

Amandman 34

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Ako izvoznik , u skladu sa svojom obvezom da provodi temeljitu identifikaciju, zna da je roba s dvojnom namjenom koju namjerava izvoziti i koja nije navedena u Prilogu I. namijenjena, u cijelosti ili djelomično, za bilo koju upotrebu iz stavka 1., mora o tome obavijestiti nadležno tijelo, koje će odlučiti je li za taj izvoz potrebna dozvola.

2. Ako izvoznik tijekom provedbe temeljite identifikacije postane svjestan da roba s dvojnom namjenom koju namjerava izvoziti i koja nije navedena u Prilogu I. može biti namijenjena, u cijelosti ili djelomično, za bilo koju upotrebu iz stavka 1., mora o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj ima boravište ili poslovni nastan , koje će odlučiti je li za taj izvoz potrebna dozvola.

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Dozvole za izvoz robe koja nije navedena na popisu dodjeljuju se za točno određenu robu i krajnje korisnike. Dozvole dodjeljuje nadležno tijelo države članice u kojoj izvoznik ima boravište ili poslovni nastan, a ako je izvoznik osoba s boravištem ili poslovnim nastanom izvan Unije, dodjeljuje ih nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi roba. Dozvole vrijede u cijeloj Uniji. Dozvole vrijede jednu godinu , a nadležno tijelo može ih produljiti.

3. Dozvole za izvoz robe koja nije navedena na popisu dodjeljuju se za točno određenu robu i krajnje korisnike. Dozvole dodjeljuje nadležno tijelo države članice u kojoj izvoznik ima boravište ili poslovni nastan, a ako je izvoznik osoba s boravištem ili poslovnim nastanom izvan Unije, dodjeljuje ih nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi roba. Dozvole vrijede u cijeloj Uniji. Dozvole vrijede dvije godine , a nadležno tijelo može ih produljiti.

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 4. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako se ne prime primjedbe, smatra se da konzultirane države članice nemaju primjedbi i dužne su uvesti zahtjeve za dozvolama za sve „bitno slične transakcije”. Dužne su i obavijestiti svoja carinska tijela i ostala relevantna državna tijela o zahtjevima za dozvolama .

Ako se ne prime primjedbe, smatra se da konzultirane države članice nemaju primjedbi i dužne su uvesti zahtjeve za dozvolama za sve „bitno slične transakcije”, što znači robu s gotovo jednakim parametrima ili tehničkim karakteristikama prema istom krajnjem korisniku ili primatelju . Dužne su i obavijestiti svoja carinska tijela i ostala relevantna državna tijela o zahtjevima za dozvolama. Komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije kratak opis predmeta, obrazloženje odluke i po potrebi navodi novi zahtjev za dozvolom u novom odjeljku E Priloga II.

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 4. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako se zaprime primjedbe od bilo koje konzultirane države članice, zahtjev za dozvolom ukida se, osim ako država članica koja uvodi zahtjev za dozvolom smatra da bi se izvozom mogli ugroziti njezini bitni sigurnosni interesi. U tom slučaju ta država članica može odlučiti zadržati zahtjev za dozvolom. O tome bi bez odgode trebalo obavijestiti Komisiju i ostale države članice.

Ako se zaprime primjedbe od barem četiri države članice koje predstavljaju barem 35 % stanovništva Unije , zahtjev za dozvolom ukida se, osim ako država članica koja uvodi zahtjev za dozvolom smatra da bi se izvozom mogli ugroziti njezini bitni sigurnosni interesi ili obveze u pogledu ljudskih prava . U tom slučaju ta država članica može odlučiti zadržati zahtjev za dozvolom. O tome bi bez odgode trebalo obavijestiti Komisiju i ostale države članice.

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 4. – podstavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija i države članice vodit će ažuran registar zahtjeva za dozvolu koji su na snazi.	Komisija i države članice vode ažuran registar zahtjeva za dozvolu koji su na snazi. Podaci dostupni u tom registru moraju biti uključeni u izvješće Europskom parlamentu, kako je navedeno u članku 24. stavku 2., i moraju biti dostupni javnosti.

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ako je broker svjestan da je roba s dvojnom namjenom za koju nudi pružanje brokerskih usluga, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za bilo koju upotrebu iz članka 4. stavka 1., mora o tome obavijestiti nadležno tijelo, koje odlučuje je li prikladno da navedene brokerske usluge podliježu dozvoli.	(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Za izravno ili neizravno pružanje usluga tehničke pomoći povezanih s robom s dvojnom namjenom odnosno s nabavom, proizvodnjom, održavanjem i upotrebom robe s dvojnom namjenom zahtijeva se dozvola ako je pružatelja usluga tehničke pomoći nadležno tijelo obavijestilo da predmetna roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za bilo koju upotrebu iz članka 4.

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ako je pružatelj usluga tehničke pomoći svjestan da je roba s dvojnom namjenom za koju nudi pružanje usluga tehničke pomoći u cijelosti ili djelomično namijenjena za bilo koju upotrebu iz članka 4., mora o tome obavijestiti nadležno tijelo, koje odlučuje je li prikladno da navedene usluge tehničke pomoći podliježu dozvoli.	Ako je pružatelj usluga tehničke pomoći svjestan da je roba s dvojnom namjenom za koju nudi pružanje usluga tehničke pomoći u cijelosti ili djelomično namijenjena za bilo koju upotrebu iz članka 4. stavka 1. , mora o tome obavijestiti nadležno tijelo, koje odlučuje je li prikladno da navedene usluge tehničke pomoći podliježu dozvoli.

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Država članica može zabraniti izvoz robe s dvojnom namjenom koja nije navedena u Prilogu I. ili nametnuti zahtjev za dozvolom za njega u svrhu zaštite javne sigurnosti ili ljudskih prava.	1. Država članica može zabraniti izvoz robe s dvojnom namjenom koja nije navedena u Prilogu I. ili nametnuti zahtjev za dozvolom za njega u svrhu zaštite javne sigurnosti i ljudskih prava te sprečavanja terorističkih djela .

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
7. U relevantnim komercijalnim ispravama koje se odnose na prijenose robe s dvojnom namjenom navedene u Prilogu I. unutar Unije mora se jasno navesti da navedena roba podliježe kontrolama ako se izvozi iz Unije . Relevantne komercijalne isprave uključuju, posebno, ugovore o prodaji, potvrde narudžbe, fakture ili otpremnice.	7. U relevantnim komercijalnim ispravama koje se odnose na prijenose robe s dvojnom namjenom navedene u Prilogu I. unutar Unije i njezin izvoz u treće zemlje mora se jasno navesti da navedena roba podliježe kontrolama ako se izvozi iz Unije . Relevantne komercijalne isprave uključuju, posebno, ugovore o prodaji, potvrde narudžbe, fakture ili otpremnice.

Amandman 44

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Individualne i globalne izvozne dozvole vrijede jednu godinu , a nadležno tijelo može ih produljiti. Razdoblje valjanosti za globalne izvozne dozvole za velike projekte utvrđuje nadležno tijelo .	3. Individualne i globalne izvozne dozvole vrijede dvije godine , a nadležno tijelo može ih produljiti. Globalne izvozne dozvole za velike projekte valjane su ne dulje od četiri godine, osim u opravdanim okolnostima na temelju trajanja projekta. To ne sprječava nadležna tijela da u bilo kojem trenutku ukinu, suspendiraju, izmijene ili opozovu pojedinačne ili globalne izvozne dozvole .

Amandman 45

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 4. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Izvoznici su dužni nadležnom tijelu dostaviti sve relevantne informacije potrebne za njihove zahtjeve za dobivanje individualne i globalne izvozne dozvole kako bi dostavili potpune informacije, posebno o krajnjem korisniku, zemlji odredišta i krajnjoj upotrebi izvezene robe. Kada je riječ o vladinim krajnjim korisnicima, dostavljenim informacijama konkretno se utvrđuje koji će odjel, agencija, jedinica ili podjedinica biti krajnji korisnik izvezene robe.

Amandman 46

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 4. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ako je potrebno , dozvole mogu podlijegati izjavi o krajnjoj upotrebi robe.	Sve dozvole za robu za kibernadzor, kao i pojedinačne izvozne dozvole za robu za koju postoji visok rizik od zlouporabe ili ponovnog izvoza u nepoželjnim uvjetima , podliježu izjavi o krajnjoj upotrebi robe. Dozvole za drugu robu podliježu izjavi o krajnjoj upotrebi robe , ako je primjereno .

Amandman 47

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 4. – podstavak 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U okviru globalnih izvoznih dozvola izvoznik je obvezan provoditi učinkovit program unutarnje usklađenosti. Izvoznik je dužan i najmanje jedanput godišnje izvijestiti nadležno tijelo o upotrebi te dozvole; izvješće mora sadržavati barem sljedeće informacije:

U okviru globalnih izvoznih dozvola izvoznik je obvezan provoditi učinkovit program unutarnje usklađenosti. Izvoznik ima mogućnost, na dobrovoljnoj osnovi, da njegov program unutarnje usklađenosti bude certificiran besplatno od strane nadležnih tijela na temelju referentnog programa unutarnje usklađenosti koji je utvrdila Komisija, kako bi dobio poticaje u procesu izdavanja odobrenja od nacionalnih nadležnih tijela. Izvoznik je dužan i najmanje jedanput godišnje , ili na zahtjev nadležnog tijela, izvijestiti to nadležno tijelo o upotrebi te dozvole; izvješće mora sadržavati barem sljedeće informacije:

Amandman 48

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 4. – podstavak 3. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	ako je poznato, krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

(d)	krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

Amandman 49

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 4. – podstavak 3. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da)	ime i adresa izvoznika i krajnjeg korisnika robe, ako je poznato;

Amandman 50

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 4. – podstavak 3. – točka db (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(db)	datum na koji je izvoz izvršen;

Amandman 51

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Nadležna tijela država članica obrađuju zahtjeve za individualne ili globalne dozvole u vremenskom razdoblju koje se utvrđuje nacionalnim zakonodavstvom ili praksom. Nadležna tijela dužna su Komisiji dostaviti sve informacije o prosječnom trajanju obrade zahtjeva za dozvole koje su relevantne za izradu godišnjeg izvješća i članka 24. stavka 2.

5. Nadležna tijela država članica obrađuju zahtjeve za individualne ili globalne dozvole u roku od 30 dana od datuma podnošenja valjanog zahtjeva. Ako nadležno tijelo, iz opravdanih razloga, zahtijeva više vremena za obradu zahtjeva, ono o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva u roku od 30 dana. Nadležno tijelo mora, u svakom slučaju, odlučiti o zahtjevima za pojedinačne ili globalne izvozne dozvole, najkasnije u roku od 60 dana od podnošenja valjanog zahtjeva.

Amandman 52

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako broker ili pružatelj tehničke pomoći nema boravište ili poslovni nastan na području Unije, dozvole za brokerske usluge i tehničku pomoć na temelju ove Uredbe dodjeljuje nadležno tijelo države članice u kojoj matično društvo brokera ili pružatelja tehničke pomoći ima poslovni nastan odnosno iz koje će se pružati usluge brokeringa ili tehnička pomoć.

Ako broker ili pružatelj tehničke pomoći nema boravište ili poslovni nastan na području Unije, dozvole za brokerske usluge i tehničku pomoć na temelju ove Uredbe dodjeljuje nadležno tijelo države članice iz koje će se pružati usluge brokeringa ili tehnička pomoć. To također uključuje brokerske usluge i pružanje tehničke pomoći društava kćeri ili zajedničkih pothvata s poslovnim nastanom u trećim zemljama koji su u vlasništvu ili pod kontrolom društava koja imaju poslovni nastan na području Unije.

Amandman 53

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Pri odlučivanju o tome hoće li dodijeliti individualnu ili globalnu izvoznu dozvolu ili dozvolu za brokerske usluge ili tehničku pomoć na temelju ove Uredbe odnosno hoće li zabraniti provoz, nadležna tijela država članica uzimaju u obzir sljedeće kriterije :	1. Pri odlučivanju o tome hoće li dodijeliti individualnu ili globalnu izvoznu dozvolu ili dozvolu za brokerske usluge ili tehničku pomoć na temelju ove Uredbe odnosno hoće li zabraniti provoz, nadležna tijela država članica uzimaju u obzir sve s tim povezane čimbenike, uključujući :

Amandman 54

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

međunarodne dužnosti i obveze Unije i država članica, a posebno dužnosti i obveze koje su prihvatile kao članice mjerodavnih međunarodnih režima o neširenju oružja i aranžmana za kontrolu izvoza ili ratifikacijom mjerodavnih međunarodnih ugovora te njihove dužnosti u skladu sa sankcijama nametnutima 2 odlukom ili zajedničkim stajalištem koje je donijelo Vijeće odnosno odlukom OESS-a ili obvezujućom rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda ;

(a)	međunarodne dužnosti i obveze Unije i država članica, a posebno dužnosti i obveze koje su prihvatile kao članice mjerodavnih međunarodnih režima o neširenju oružja i aranžmana za kontrolu izvoza ili ratifikacijom mjerodavnih međunarodnih ugovora;

Amandman 55

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	njihove dužnosti u vezi sa sankcijama nametnutim odlukom ili zajedničkim stajalištem koje je usvojilo Vijeće, odlukom OESS-a, ili obvezujućom rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;

Amandman 56

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	kršenje ljudskih prava, temeljnih sloboda i međunarodnog humanitarnog prava u državi krajnjeg odredišta kako je utvrđeno od strane nadležnih tijela UN-a, Vijeća Europe ili Unije;

Amandman 57

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	unutarnje stanje u zemlji krajnjeg odredišta – nadležna tijela ne odobravaju izvoz kojim bi se uzrokovali ili produljili oružani sukobi odnosno pogoršale postojeće napetosti ili postojeći sukobi u zemlji krajnjeg odredišta;

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 58

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da)	postupanje zemlje odredišta prema međunarodnoj zajednici, a posebno njezin stav prema terorizmu, prirodu njezinih savezništava i poštovanje međunarodnog prava;

Amandman 59

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – točka db (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(db)	kompatibilnost izvoza robe s obzirom na tehničke i gospodarske sposobnosti zemlje primateljice;

Amandman 60

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)	razmatranja o predviđenoj krajnjoj upotrebi i riziku od preusmjerenja, uključujući rizik od toga da će se roba s dvojnom namjenom preusmjeriti ili ponovno izvesti uz nepoželjne uvjete .

(f)	razmatranja o predviđenoj krajnjoj upotrebi i riziku od preusmjerenja, uključujući rizik od toga da će se roba s dvojnom namjenom , te osobito roba za kibernadzor, preusmjeriti, ponovno izvesti uz nepoželjne uvjete ili preusmjeriti na neželjenu krajnju upotrebu u vojne svrhe ili terorizam;

Amandman 61

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1.a S obzirom na pojedinačne ili globalne izvozne dozvole, dozvole za brokerske usluge ili tehničku pomoć za robu za kibernadzor, nadležna tijela država članica posebno uzimaju u obzir rizik od kršenja prava na privatnost, prava na zaštitu podataka, slobodu govora te slobodu okupljanja i udruživanja, kao i rizike koji se odnose na vladavinu prava, pravni okvir za upotrebu predmeta koji se izvoze i moguće sigurnosne rizike za Uniju i države članice.
	Ako nadležna tijela države članice zaključe da će postojanje takvog rizika vjerojatno dovesti do ozbiljnih kršenja ljudskih prava, države članice ne izdaju izvozne dozvole ili poništavaju, suspendiraju, izmjenjuju ili opozivaju postojeća odobrenja.

Amandman 62

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Komisija i Vijeće dužni su sastaviti smjernice i/ili preporuke kako bi osigurali da nadležna tijela država članica provode zajedničke procjene rizika za potrebe provedbe tih kriterija.	2. Komisija i Vijeće dužni su nakon stupanja ove Uredbe na snagu sastaviti smjernice kako bi osigurali da nadležna tijela država članica provode zajedničke procjene rizika za potrebe provedbe tih kriterija kada ova Uredba stupi na snagu i u cilju jamčenja jedinstvenih kriterija za izdavanje dozvola. Komisija sastavlja smjernice u obliku priručnika u kojem se detaljno navode koraci koje trebaju slijediti nadležna tijela za izdavanje dozvola države članice i izvoznici koji provode temeljitu identifikaciju s praktičnim preporukama za provedbu i poštovanje kontrola u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (d) i člankom 14. stavkom 1., uključujući primjere najboljih praksi. Taj se priručnik izrađuje u bliskoj suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje i Koordinacijskom skupinom za robu s dvojnom namjenom te uključuje mišljenja vanjskih stručnjaka iz akademske zajednice, izvoznika, brokera i organizacija civilnog društva, u skladu s postupcima utvrđenima u članku 21. stavku 3., te se ažurira kako se smatra potrebnim i primjerenim.
	Komisija uspostavlja program izgradnje kapaciteta razvojem zajedničkih programa obuke za službenike iz tijela za licenciranje i carinskih tijela.

Amandman 63

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

popis robe s dvojnom namjenom iz odjeljka B Priloga I. može se izmijeniti ako je to potrebno zbog rizika koje bi izvoz te robe mogao predstavljati u pogledu počinjenja teških povreda ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava odnosno osnovnih sigurnosnih interesa Unije i njezinih država članica;

(b)

Popis robe za kibernazor iz odjeljka B Priloga I. mijenja se ako je to potrebno zbog rizika koje bi izvoz te robe mogao predstavljati u pogledu počinjenja teških povreda ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava odnosno osnovnih sigurnosnih interesa Unije i njezinih država članica ili ako su pokrenute kontrole za znatne količine robe koja nije na popisu u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (d) ove Uredbe. Izmjene se također odnose na odluke o uklanjanju robe s popisa.

Ako je zbog krajnje hitnih razloga potrebno ukloniti konkretnu robu iz odjeljka B Priloga I. ili je u njega dodati, na delegirane akte donesene na temelju ove točke primjenjuje se postupak predviđen u članku 17.

Amandman 64

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 2. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	Komisija može s popisa ukloniti određenu robu, posebno ako uslijed brzih tehnoloških promjena ta roba postane drugorazredni proizvod ili proizvod masovne proizvodnje koji je lako dostupan ili koji je moguće tehnički lako izmijeniti.

Amandman 65

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2.a odjeljak B Priloga I. ograničava svoje područje primjene na robu za kibernadzor i ne smije sadržavati stavke navedene u odjeljku A Priloga I.;

Amandman 66

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Komisija je dužna u suradnji s državama članicama sastaviti smjernice za potporu međuagencijskoj suradnji između tijela za licenciranje i carinskih tijela.	(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman 67

Prijedlog uredbe

Članak 20. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

informacije povezane s primjenom kontrola , uključujući podatke o licenciranju (broj, vrijednost i vrste licenci te povezana odredišta, broj korisnika općih i globalnih dozvola, broj subjekata s unutarnjim programima usklađenosti, trajanje obrade, obujam i vrijednost trgovine u okviru prijenosa unutar EU-a itd.) i, ako su dostupni, podatke o izvozu robe s dvojnom namjenom obavljenom u ostalim državama članicama ;

(a)	sve informacije povezane s primjenom kontrola;

Amandman 68

Prijedlog uredbe

Članak 20. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	informacije povezane s izvršavanjem kontrola, uključujući detalje o izvoznicima kojima je uskraćeno pravo na upotrebu nacionalne opće izvozne dozvole ili opće izvozne dozvole Unije te izvješća o prekršajima, zapljenama i primjeni drugih sankcija;

(b)	sve informacije povezane s izvršavanjem kontrola, uključujući detalje o izvoznicima kojima je uskraćeno pravo na upotrebu nacionalne opće izvozne dozvole ili opće izvozne dozvole Unije te sva izvješća o prekršajima, zapljenama i primjeni drugih sankcija;

Amandman 69

Prijedlog uredbe

Članak 20. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	podatke o osjetljivim krajnjim korisnicima, osobama upletenima u sumnjive aktivnosti javne nabave i , ako su dostupni, o prijevoznim rutama .

(c)	sve podatke o osjetljivim krajnjim korisnicima, osobama upletenima u sumnjive aktivnosti javne nabave i o prijevoznim rutama;

Amandman 70

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Predsjednik koordinacijske skupine za robu s dvojnom namjenom, kad god to smatra potrebnim, savjetuje se s izvoznicima, brokerima i ostalim relevantnim dionicima obuhvaćenima ovom Uredbom.	2. Koordinacijska skupina za robu s dvojnom namjenom, kad god to smatra potrebnim, savjetuje se s izvoznicima, brokerima i ostalim relevantnim dionicima obuhvaćenima ovom Uredbom.

Amandman 71

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Koordinacijska skupina za robu s dvojnom namjenom dužna je, prema potrebi, uspostaviti tehničke stručne skupine koje čine stručnjaci iz država članica kako bi proučile određena pitanja povezana s provedbom kontrola, uključujući pitanja povezana s ažuriranjem kontrolnih popisa Unije iz odjeljka B Priloga I. Tehničke stručne skupine savjetuju se s izvoznicima, brokerima , organizacijama civilnog društva i ostalim relevantnim dionicima obuhvaćenima ovom Uredbom. Koordinacijska skupina za robu s dvojnom namjenom osobito uspostavlja tehničku radnu skupinu za ocjenjivanje kriterija iz članka 4. stavka 4. točke (d) te članka 14. stavka 1. točke (b) te razvijanje smjernica za temeljitu identifikaciju savjetovanjem s neovisnom skupinom stručnjaka, akademskom zajednicom i organizacijama civilnog društva.

Amandman 72

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Svaka država članica dužna je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala pravilno izvršavanje svih odredaba ove Uredbe. Posebice je dužna utvrditi sankcije primjenjive na povrede odredaba ove Uredbe ili odredaba donesenih za potrebe njezine provedbe. Te sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

1. Svaka država članica dužna je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala pravilno izvršavanje svih odredaba ove Uredbe. Posebice je dužna utvrditi sankcije primjenjive na povrede odredaba , olakšavanje njihova kršenja i zaobilaženje odredaba ove Uredbe ili odredaba donesenih za potrebe njezine provedbe. Te sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Te mjere uključuju redovite revizije izvoznika temeljene na riziku.

Amandman 73

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Koordinacijska skupina za robu s dvojnom namjenom dužna je uspostaviti mehanizam za koordinaciju izvršavanja u cilju uspostave izravne suradnje i razmjene informacija između nadležnih tijela i službi za izvršavanje te osigurati jednake kriterije za donošenje odluka o izdavanju dozvola. Nakon ocjene Komisije o pravilima o sankcijama koja donose države članice taj mehanizam osigurava načine kako bi se sankcije za kršenje ove Uredbe učinile sličnima u pogledu prirode i učinka.

Amandman 74

Prijedlog uredbe

Članak 24. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Komisija i Vijeće dužni su, ako je to prikladno, subjektima iz ove Uredbe staviti na raspolaganje smjernice i/ili preporuke za najbolju praksu kako bi se osigurala učinkovitost režima Unije za kontrolu izvoza i dosljednost u njegovoj primjeni. Nadležna tijela država članica dužna su i, ako je to prikladno, izraditi dodatne smjernice za izvoznike, brokere i operatore provoza s boravištem ili poslovnim nastanom u toj državi članici.

1. Komisija i Vijeće dužni su, ako je to prikladno, subjektima iz ove Uredbe staviti na raspolaganje smjernice za najbolju praksu kako bi se osigurala učinkovitost režima Unije za kontrolu izvoza i dosljednost u njegovoj primjeni. Nadležna tijela država članica dužna su i, ako je to prikladno, izraditi dodatne smjernice za izvoznike, brokere i operatore provoza s boravištem ili poslovnim nastanom u toj državi članici.

Amandman 75

Prijedlog uredbe

Članak 24. – stavak 2. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice dužne su Komisiji dostaviti sve potrebne informacije za pripremu tog izvješća. To je godišnje izvješće javno.

Države članice dužne su Komisiji dostaviti sve potrebne informacije za pripremu tog izvješća. To je godišnje izvješće javno. Države članice također javno objavljuju, najmanje jednom svaka tri mjeseca i na lako dostupan način, relevantne podatke o svakoj dozvoli u pogledu vrste dozvole, vrijednosti, količine, prirode opreme, opisa proizvoda, krajnjeg korisnika i krajnje upotrebe te zemlje odredišta, kao i podatke koje se odnose na odobrenje ili odbijanje zahtjeva za dozvole. Komisija i države članice uzimaju u obzir legitimne interese predmetnih fizičkih i pravnih osoba u pogledu toga da se njihove poslovne tajne ne bi smjele otkrivati.

Amandman 76

Prijedlog uredbe

Članak 24. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija je dužna nakon pet do sedam godina od datuma početka primjene ove Uredbe provesti procjenu ove Uredbe i dostaviti glavne zaključke Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.	Komisija je dužna nakon pet do sedam godina od datuma početka primjene ove Uredbe provesti procjenu ove Uredbe i dostaviti glavne zaključke Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Ta procjena uključuje prijedlog o brisanju Kriptografije u dijelu 2. kategorije 5. odjeljka A Priloga I.

Amandman 77

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	ako je poznato, krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

(d)	krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

Amandman 78

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Registri ili evidencije i isprave navedeni u stavcima 1. i 2. čuvaju se najmanje tri godine od kraja kalendarske godine u kojoj je obavljen izvoz ili su pružene brokerske usluge odnosno usluge tehničke pomoći . Na zahtjev se moraju dostaviti nadležnom tijelu .	3. Registri ili evidencije i isprave navedeni u stavcima 1. i 2. čuvaju se najmanje pet godina od kraja kalendarske godine u kojoj je obavljen izvoz ili su pružene brokerske usluge odnosno usluge tehničke pomoći. Na zahtjev se moraju dostaviti nadležnom tijelu.

Amandman 79

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Komisija i nadležna tijela država članica dužni su, ako je to prikladno, održavati redovitu i uzajamnu razmjenu informacija s trećim zemljama.

1. Komisija i nadležna tijela država članica dužni su, ako je to prikladno, uključiti se u odgovarajuće međunarodne organizacije, kao što su OECD i oni multilateralni režimi za kontrolu izvoza u kojima sudjeluju u svrhu promicanja međunarodnog pridržavanja popisa robe za kibernadzor koja podliježe kontroli izvoza iz odjeljka B Priloga I. i, ako je to prikladno, održavati redovitu i uzajamnu razmjenu informacija s trećim zemljama , uključujući u kontekstu dijaloga o robi s dvojnom namjenom utvrđenog u sporazumima Unije o partnerstvu i suradnji te sporazumima o strateškom partnerstvu te djelovati na izgradnji kapaciteta i promicanju uzlazne konvergencije. Komisija jednom godišnje izvješćuje Europski parlament o takvim aktivnostima informiranja.

Amandman 80

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio A – DEFINICIJE IZRAZA KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U OVOM PRILOGU

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

„Softver za neovlašteni ulazak” (4) znači „softver” posebno dizajniran ili izmijenjen kako ga ne bi otkrili „alati za nadzor”, ili kako bi se probile „zaštitne protumjere” nekog računala ili uređaja koji se može spajati na internet i izvršavati bilo koju od sljedećih radnji:

„Softver za neovlašteni ulazak” (4) znači „softver” posebno dizajniran ili izmijenjen kako bi mogao biti upotrjebljen ili postavljen bez „dozvole” vlasnika ili „administratora” računala ili uređaja s mrežnim pristupom i izvršavati bilo koju od sljedećih radnji:

a.	izvlačenje podataka ili informacija iz računala ili uređaja koji se može spajati na internet, ili izmjena podataka o sustavu ili korisniku ili

a.	neovlašteno izvlačenje podataka ili informacija iz računala ili uređaja koji se može spajati na internet, ili izmjena podataka o sustavu ili korisniku ili

b.	izmjena uobičajenog puta za izvršavanje programa ili postupka kako bi se omogućilo izvršavanje uputa dobivenih izvana .

b.	izmjena podataka o sustavu ili korisniku kako bi se olakšao pristup podacima pohranjenima na računala ili uređaja s mrežnim pristupom strankama koje nisu stranke koje je ovlastio vlasnik računala ili uređaja s mrežnim pristupom .

Napomene:

1.	„softver za neovlašteni ulazak” ne uključuje ništa od sljedećeg:

1.	„softver za neovlašteni ulazak” ne uključuje ništa od sljedećeg:

a.	hipervizori, programi za uklanjanje pogrešaka ili alati za softverski obrnuti inženjering (SRE);

a.	hipervizori, programi za uklanjanje pogrešaka ili alati za softverski obrnuti inženjering (SRE);

b.	„softver” za upravljanje digitalnim pravima ili

b.	„softver” za upravljanje digitalnim pravima ili

c.	„softver” namijenjen da ga instaliraju proizvođači, administratori ili korisnici za potrebe praćenja ili povrata imovine .

c.	„softver” namijenjen da ga instaliraju proizvođači, administratori ili korisnici za potrebe praćenja imovine ili „testiranja informacijske i komunikacijske sigurnosti” .

ca.	„softver” koji je distribuiran s izričitom svrhom pružanja pomoći u otkrivanju, uklanjanje ili sprečavanju radnji neovlaštenih strana na računalima ili uređajima s mrežnim pristupom.

2.	uređaji koji se mogu spajati na internet uključuju mobilne uređaje i pametna brojila.

2.	uređaji koji se mogu spajati na internet uključuju mobilne uređaje i pametna brojila.

Tehničke napomene:

„Alati za nadzor” : „softver” ili hardverski uređaji kojima se nadziru rad sustava ili procesi pokrenuti na nekom uređaju. To uključuje proizvode za zaštitu od računalnih virusa (AV), proizvode za zaštitu krajnjih točaka, proizvode za osobnu sigurnost (PSP), sustave za otkrivanje neovlaštenih ulazaka (IDS), sustave za sprječavanje neovlaštenih ulazaka (IPS) ili vatrozidove.

1.	„Odobrenje”: informirani pristanak korisnika (tj. pozitivan pokazatelj razumijevanja u pogledu naravi, posljedica i budućih učinaka djelovanja te suglasnost za izvođenje aktivnosti).

2.	„Zaštitne protumjere”: tehnike namijenjene osiguravanju sigurnog izvršavanja koda, kao što je Data Execution Prevention (sprječavanje izvršavanja podataka, DEP), Address Space Layout Randomisation (nasumično raspoređivanje adresnog prostora, ASLR) ili testno okruženje.

„Testiranje informacijske i komunikacijske sigurnosti”: otkrivanje i ocjenjivanje statičnog ili dinamičnog rizika, ranjivosti, pogreške ili slabosti u pogledu softvera, mreža, računala, uređaja s mrežnim pristupom te njihovih sastavnica ili povezanih dijelova, za dokazanu svrhu ublažavanja čimbenika štetnih za siguran i zaštićen rad, upotrebu ili uvođenje.

Amandman 81

Prijedlog uredbe

Prilog I. – odjeljak B – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

B.	POPIS OSTALE ROBE S DVOJNOM NAMJENOM

B.	POPIS ROBE ZA KIBERNADZOR

Amandman 82

Prijedlog uredbe

Prilog I. – odjeljak B – kategorija 10. – potkategorija 10A001 – tehnička napomena – podtočka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ea)	mrežno i sigurnosno istraživanje za potrebe odobrenih testiranja ili zaštite sigurnosti informacijskih sustava.

Amandman 83

Prijedlog uredbe

Prilog II. – odjeljak A – dio 3. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.	Izvoznici koji namjeravaju upotrebljavati ovu dozvolu dužni su registrirati se pri nadležnom tijelu države članice u kojoj imaju boravište ili poslovni nastan prije prve upotrebe ove dozvole. Registracija je automatska , a nadležna tijela potvrđuju je izvozniku u roku od 10 radnih dana od primitka.

3.	Država članica može zahtijevati da se izvoznici s poslovnim nastanom u toj državi članici registriraju prije prve upotrebe ove dozvole. Registracija je automatska i nadležna tijela priznaju je izvozniku bez odgađanja, a u svakom slučaju unutar 10 radnih dana od primitka.

Amandman 84

Prijedlog uredbe

Prilog II. – odjeljak A – dio 3. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.	Registrirani izvoznik dužan je obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj ima boravište ili poslovni nastan o prvoj upotrebi ove dozvole najkasnije 10 dana prije datuma prvog izvoza.

4.	Registrirani izvoznik dužan je obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj ima boravište ili poslovni nastan o prvoj upotrebi ove dozvole najkasnije 30 dana nakon datuma prvog izvoza.

Amandman 85

Prijedlog uredbe

Prilog II. – odjeljak A – dio 3. – stavak 5. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	ako je poznato, krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

(4)	krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

Amandman 86

Prijedlog uredbe

Prilog II. – odjeljak B – dio 3. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.	Izvoznici koji namjeravaju upotrebljavati ovu dozvolu dužni su registrirati se pri nadležnom tijelu države članice u kojoj imaju boravište ili poslovni nastan prije prve upotrebe ove dozvole. Registracija je automatska, a nadležna tijela potvrđuju je izvozniku u roku od 10 radnih dana od primitka.

3.	Država članica može zahtijevati da se izvoznici s poslovnim nastanom u toj državi članici registriraju prije prve upotrebe ove dozvole. Registracija je automatska, a nadležna tijela potvrđuju je izvozniku bez odgađanja, a u svakom slučaju unutar 10 radnih dana od primitka.

Amandman 87

Prijedlog uredbe

Prilog II. – odjeljak B – dio 3. – stavak 5. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	ako je poznato, krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

(4)	krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

Amandman 88

Prijedlog uredbe

Prilog II. – odjeljak C – dio 3. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.	Registrirani izvoznik dužan je obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj ima boravište ili poslovni nastan o prvoj upotrebi ove dozvole najkasnije 10 dana prije datuma prvog izvoza.

Registrirani izvoznik dužan je obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj ima boravište ili poslovni nastan o prvoj upotrebi ove dozvole najkasnije 30 dana nakon datuma prvog izvoza ili, u skladu sa zahtjevom nadležnog tijela države članice u kojoj ima poslovni nastan, prije prve upotrebe ove dozvole. Država članica obavješćuje Komisiju o odabranim mehanizmima obavješćivanja za tu dozvolu. Komisija objavljuje dostavljene informacije u seriji C Službenog lista Europske unije .

Amandman 89

Prijedlog uredbe

Prilog II. – odjeljak C – dio 3. – stavak 6. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	ako je poznato, krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

(4)	krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

Amandman 90

Prijedlog uredbe

Prilog II. – odjeljak 3. – dio 3. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6.	Registrirani izvoznik dužan je obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj ima boravište ili poslovni nastan o prvoj upotrebi ove dozvole najkasnije 10 dana prije datuma prvog izvoza.

Registrirani izvoznik dužan je obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj ima boravište ili poslovni nastan o prvoj upotrebi ove dozvole najkasnije 30 dana nakon datuma prvog izvoza ili, u skladu sa zahtjevom nadležnog tijela države članice u kojoj ima poslovni nastan, prije prve upotrebe ove dozvole. Država članica obavješćuje Komisiju o odabranim mehanizmima obavješćivanja za ovu dozvolu. Komisija objavljuje dostavljene informacije u seriji C Službenog lista Europske unije .

Amandman 91

Prijedlog uredbe

Prilog II. – odjeljak D – dio 3. – stavak 7. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	ako je poznato, krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

(4)	krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

Amandman 92

Prijedlog uredbe

Prilog II. – odjeljak F – dio 3. – stavak 5. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	ako je poznato, krajnju upotrebu i krajnjeg korisnika robe s dvojnom namjenom.

(4)	krajnju upotrebu i krajnjeg korisnika robe s dvojnom namjenom.

Amandman 93

Prijedlog uredbe

Prilog II. – Odjeljak G – dio 3. – stavak 8. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	ako je poznato, krajnju upotrebu i krajnjeg korisnika robe s dvojnom namjenom.

(4)	krajnju upotrebu i krajnjeg korisnika robe s dvojnom namjenom.

Amandman 94

Prijedlog uredbe

Prilog II. – odjeljak H – dio 3. – stavak 1. – točka 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.	Ovom izvoznom dozvolom odobrava se prijenos softvera i tehnologije navedenih u dijelu I. svim izvoznicima koji imaju boravište ili poslovni nastan u državi članici Unije, uz uvjet da robu upotrebljavaju samo sljedeći korisnici:

Tom se izvoznom dozvolom odobrava prijenos softvera i tehnologije navedenih u dijelu I. svim trgovačkim društvima izvoznicima koji imaju boravište ili poslovni nastan u državi članici Unije na sestrinsko društvo , društvo kći ili matično društvo ako su ti subjekti u vlasništvu ili pod nadzorom istog matičnog društva ili s poslovnim nastanom u državi članici, pod uvjetom da se predmetna roba koristi za projekte suradnje među društvima, uključujući projekte suradnje u području razvoja komercijalnih proizvoda, istraživanja, servisiranja, proizvodnje i upotrebe te, u slučaju zaposlenika i osoba koje obrađuju narudžbe, u skladu s ugovorom o radnom odnosu.

(1)	izvoznik ili bilo koji subjekt u vlasništvu odnosno pod kontrolom izvoznika;

Amandman 95

Prijedlog uredbe

Prilog II. – Odjeljak H – dio 3. – stavak 1. – točka 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)	zaposlenici izvoznika ili bilo kojeg subjekta u vlasništvu odnosno pod kontrolom izvoznika

Briše se.

Amandman 96

Prijedlog uredbe

Prilog II. – Odjeljak H – dio 3. – stavak 1. – točka 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
u svojim aktivnostima razvoja komercijalnih proizvoda i, ako je riječ o zaposlenicima, u skladu s ugovorom o radnom odnosu.	Briše se.

Amandman 97

Prijedlog uredbe

Prilog II. – Odjeljak I – dio 3. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Izvoznici koji namjeravaju upotrebljavati ovu dozvolu dužni su registrirati se pri nadležnom tijelu države članice u kojoj imaju boravište ili poslovni nastan prije prve upotrebe ove dozvole. Registracija je automatska , a nadležna tijela potvrđuju je izvozniku u roku od 10 radnih dana od primitka.	Država članica može zahtijevati da se izvoznici s poslovnim nastanom u toj državi članici registriraju prije prve upotrebe ove dozvole. Registracija je automatska i nadležna tijela priznaju je izvozniku bez odgađanja, a u svakom slučaju unutar 10 radnih dana od primitka.

Amandman 98

Prijedlog uredbe

Prilog II. – Odjeljak J – dio 3. – stavak 5. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	ako je poznato, krajnju upotrebu i krajnjeg korisnika robe s dvojnom namjenom.

(4)	krajnju upotrebu i krajnjeg korisnika robe s dvojnom namjenom.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0390/2017).

(1a) Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (SL L 335, 13.12.2008., str. 99.).

(1a) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka).

19.12.2018

Službeni list Europske unije

C 458/226

P8_TA(2018)0009

Promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora ***I

Amandmani koje je usvojio Europski parlament 17. siječnja 2018. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (COM(2016)0767 – C8-0500/2016 – 2016/0382(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

(2018/C 458/15)

Amandman 2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)

Promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora jedan je od ciljeva energetske politike Unije. Povećana uporaba energije iz obnovljivih izvora te ušteda energije i povećana energetska učinkovitost važni su dijelovi paketa mjera potrebnih za smanjenje emisije stakleničkih plinova i ispunjavanje obveza iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. i iz okvira za klimatsku politiku za 2030., uključujući obvezujući cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. u usporedbi s 1990 . One imaju i važnu ulogu u poticanju sigurnosti opskrbe energijom, tehnološkog razvoja i inovacija te osiguravanju mogućnosti za zapošljavanje i regionalni razvoj, ponajprije u ruralnim i udaljenim područjima i regijama s niskom gustoćom naseljenosti.

(2)

Promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora jedan je od ciljeva energetske politike Unije u skladu s člankom 194. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) . Povećana uporaba energije iz obnovljivih izvora te ušteda energije i povećana energetska učinkovitost neophodni su dijelovi paketa mjera potrebnih za smanjenje emisije stakleničkih plinova i ispunjavanje obveza Unije iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. te za usklađenost s potrebom da se najkasnije do 2050. u Uniji postigne nulta neto stopa emisija . One imaju i ključnu ulogu u poticanju sigurnosti opskrbe energijom, održive energije po prihvatljivim cijenama, tehnološkog razvoja i inovacija te tehnološkog i industrijskog vodstva, dok istovremeno osiguravaju ekološke, društvene i zdravstvene koristi te važne mogućnosti za zapošljavanje i regionalni razvoj, ponajprije u ruralnim i udaljenim područjima , u regijama s niskom gustoćom naseljenosti i u područjima u kojima se odvija djelomična deindustrijalizacija .

Amandman 3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2a)

Pariškim sporazumom znatno se povećala razina globalne ambicioznosti u pogledu ublažavanja klimatskih promjena te su se potpisnice obvezale na zadržavanje povećanja globalne prosječne temperature na znatno manje od 2 oC iznad predindustrijske razine i na ulaganje napora u ograničavanje povećanja temperature na 1,5 oC iznad predindustrijske razine. Da bi se najkasnije do 2050. prebacila na energetski vrlo učinkovit energetski sustav koji se temelji na obnovljivim izvorima, Unija se treba pripremiti za mnogo veće i brže smanjenje emisija nego što je to bilo predviđeno. Istovremeno, s obzirom na brzinu razvoja i korištenja tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, poput energije vjetra i sunčane energije, takva se smanjenja mogu ostvariti uz niže troškove nego što je to bilo procijenjeno.

Amandman 4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

Veća tehnološka poboljšanja, poticaji za uvođenje javnog prijevoza i njegovo širenje , primjena energetski učinkovitih tehnologija i promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u sektorima elektroenergetike, grijanja i hlađenja te u sektoru prometa vrlo su učinkovita sredstva, zajedno s mjerama energetske učinkovitosti, za smanjenje emisija stakleničkih plinova u Uniji i ovisnosti Unije o uvozu plina i nafte .

(3)

Manja potrošnja energije, veća tehnološka poboljšanja, širenje javnog prijevoza, primjena energetski učinkovitih tehnologija i promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u sektorima elektroenergetike, grijanja i hlađenja te u sektoru prometa vrlo su učinkovita sredstva, zajedno s mjerama energetske učinkovitosti, za smanjenje emisija stakleničkih plinova u Uniji i energetske ovisnosti Unije.

Amandman 5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)

Direktivom 2009/28/EZ uspostavljen je regulatorni okvir za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora kojim je utvrđen obvezujući cilj u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije i prometu koji mora biti postignut do 2020. Komunikacijom Komisije od 22. siječnja 2014. (12) uspostavljen je okvir za buduću energetsku i klimatsku politiku Unije te je promicao zajedničko mišljenje o tome kako će se te politike razvijati nakon 2020. Komisija je predložila da cilj Unije bude udio od 27 % energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije u Uniji do 2030.

(4)	Direktivom 2009/28/EZ uspostavljen je regulatorni okvir za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora kojim je utvrđen obvezujući cilj u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije i prometu koji mora biti postignut do 2020.

Amandman 6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)	Europsko vijeće podržalo je taj cilj u listopadu 2014. i navelo da države članice mogu odrediti i ambicioznije vlastite ciljeve.

Briše se.

Amandman 7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)

Europski parlament u svojim je rezolucijama o „Okviru za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020. – 2030. ” i o „Izvješću o napretku u području obnovljive energije” zagovarao da obvezujući cilj Unije bude udio od najmanje 30 % energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj konačnoj potrošnji u Uniji do 2030., naglasivši da bi se taj cilj trebao postići pojedinačnim nacionalnim ciljevima pri čemu bi se uzeli u obzir posebna situacija i potencijal svake države članice.

(6)

Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od 5. veljače 2014. o okviru klimatske i energetske politike u razdoblju do 2030. zagovarao da obvezujući cilj Unije bude udio od najmanje 30 % energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj konačnoj potrošnji u Uniji do 2030., naglasivši da bi se taj cilj trebao postići pojedinačnim nacionalnim ciljevima pri čemu bi se uzeli u obzir posebna situacija i potencijal svake države članice. U svojoj je Rezoluciji od 23. lipnja 2016. o izvješću o napretku u području obnovljive energije otišao korak dalje, spomenuvši svoje prethodno stajalište u vezi s ciljem Unije od barem 30 % i naglasivši da je u svjetlu Pariškog sporazuma i najnovijih smanjenja troškova obnovljive tehnologije poželjno biti puno ambiciozniji.

Amandman 8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6a)	U obzir stoga treba uzeti ambicije utvrđene Pariškim sporazumom te tehnološki razvoj, uključujući niže troškove ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora.

Amandman 324

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)

Stoga je primjereno odrediti da je obvezujući cilj Unije udio od najmanje 27 % energije iz obnovljivih izvora . Države članice trebaju odrediti svoj doprinos postizanju tog cilja u okviru svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova putem procesa upravljanja utvrđenog u Uredbi [o upravljanju] .

(7)

Stoga je primjereno odrediti da je obvezujući cilj Unije udio od najmanje 35 % energije iz obnovljivih izvora te ga popratiti nacionalnim ciljevima. Državama članicama trebalo bi samo iznimno biti dopušteno odstupati od predviđene razine njihova cilja za najviše 10 % u opravdanim, mjerljivim i provjerljivim okolnostima, na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija .

Amandman 10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7a)	Ciljevi država članica za energiju iz obnovljivih izvora trebali bi se utvrditi uz vođenje računa o obvezama iz Pariškog sporazuma, velikom potencijalu koji još uvijek postoji za energiju iz obnovljivih izvora te ulaganjima kako bi se ostvarila potrebna energetska tranzicija.

Amandman 11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7b)

Prenošenje 35 % cilja Unije u pojedinačne ciljeve za svaku državu članicu trebalo bi provesti uz vođenje računa o pravednoj i odgovarajućoj raspodjeli te uzimajući u obzir BDP-ove država članica, različita polazišta i potencijale, uključujući razinu energije iz obnovljivih izvora koju treba postići do 2020.

Amandman 12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)

Određivanjem obvezujućeg cilja za energiju iz obnovljivih izvora do 2030. nastavilo bi se poticati razvoj tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i pružila bi se sigurnost ulagačima. Cilj određen na razini Unije omogućio bi veću fleksibilnost državama članicama pri postizanju njihovih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova na troškovno najučinkovitiji način u skladu s njihovim posebnostima, kombinacijama izvora energije i mogućnostima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

(8)	Određivanjem obvezujućeg cilja za energiju iz obnovljivih izvora do 2030. nastavilo bi se poticati razvoj tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i pružila bi se sigurnost ulagačima.

Amandman 13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8.a)

Države članice trebale bi razmotriti u kojoj je mjeri uporaba različitih vrsta izvora energije kompatibilna s ciljem ograničavanja zagrijavanja na 1,5 oC iznad predindustrijskih razina i s ciljem nefosilnog i niskougljičnog gospodarstva. Komisija bi trebala procijeniti doprinos različitih vrsta obnovljivih izvora energije tim ciljevima na temelju razdoblja povrata i rezultata u odnosu na fosilna goriva te razmotriti izradu prijedloga za maksimalno dopušteno razdoblje povrata kao kriterija održivosti, posebice za lignoceluloznu biomasu.

Amandman 14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)

Države članice trebale bi poduzeti dodatne mjere ako udio energije iz obnovljivih izvora na razini Unije nije u skladu s napretkom Unije prema udjelu od najmanje 27 % energije iz obnovljivih izvora. Kako je utvrđeno u Uredbi [o upravljanju], ako je Komisija utvrdila razlike u ambicioznosti tijekom procjene integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, Komisija može poduzeti mjere na razini Unije kako bi osigurala postizanje cilja. Ako je Komisija tijekom procjene integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova utvrdila razlike u ostvarenju ciljeva, države članice trebale bi primijeniti mjere navedene u Uredbi [o upravljanju], koje su dovoljno fleksibilne da im ostavljaju mogućnost izbora.

Briše se.

Amandman 15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)

Pokazalo se je da su programi potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora djelotvoran način poticanja njezine uporabe. Ako i kad države članice odluče provoditi programe potpore, takva bi potpora trebala biti pružena u obliku koji ne remeti funkcioniranje tržišta električne energije. S tim ciljem sve veći broj država članica dodjeljuje potporu tako da se ona dodaje tržišnim prihodima.

(15)

Amandman 16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora trebala bi se upotrebljavati uz najmanje moguće troškove za potrošače i porezne obveznike. Kad oblikuju programe potpore i kad dodjeljuju potporu, države članice trebale bi nastojati u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti ukupan sustavni trošak uporabe, uzimajući potpuno u obzir potrebe mreže i razvoja sustava, kombinaciju izvora energije koja time nastaje i dugoročni potencijal tehnologija.

(16)

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora , uključujući i skladištenje energije, trebala bi se upotrebljavati tako da se maksimalno smanje dugoročni troškovi energetske tranzicije za potrošače i porezne obveznike. Kad oblikuju programe potpore i kad dodjeljuju potporu, države članice trebale bi nastojati u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti ukupan sustavni trošak uporabe, uzimajući potpuno u obzir potrebe mreže i razvoja sustava, kombinaciju izvora energije koja time nastaje i dugoročni potencijal tehnologija. Države članice također bi trebale dodjeljivati potporu postrojenjima objavom poziva na podnošenje ponuda, koji mogu biti tehnološki specificirani ili neutralni.

Amandman 17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16 a)

U svojim zaključcima od 24. listopada 2014. o okviru klimatske i energetske politike do 2030. Europsko vijeće naglasilo je važnost međusobno povezanijeg unutarnjeg energetskog tržišta i potrebu za dostatnom potporom u cilju integriranja rastućih razina energije iz raznih obnovljivih izvora kako bi se na taj način Uniji omogućilo da ostvari svoje ambicije u pogledu vodstva kada je riječ o energetskoj tranziciji. Stoga je važno hitno povisiti razinu međusobne povezanosti i postići napredak u pogledu ciljeva koje je dogovorilo Europsko vijeće kako bi se maksimalno iskoristio cjelokupni potencijal energetske unije.

Amandman 18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16b)

Prilikom izrade programa potpore za energiju iz obnovljivih izvora države članice trebale bi uzeti u obzir načela kružnog gospodarstva i hijerarhije otpada iz Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1a) . Prioritet bi trebalo biti sprečavanje nastanka otpada i njegovo recikliranje. Države članice trebale bi izbjegavati osmišljavanje programa potpore koji bi bili u suprotnosti s ciljevima u području obrade otpada ili bi doveli do neučinkovitog korištenja otpada koji se može reciklirati. Države članice također bi trebale osigurati da mjere uvedene ovom Direktivom nisu u suprotnosti s ciljevima Direktive 2008/98/EZ.

Amandman 19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16c)

Kada je riječ o korištenju biotičkih izvora energije, države članice trebale bi uvesti zaštitne mjere kako bi se zaštitila biološka raznolikost i spriječili iscrpljenje ili gubitak ekosustava i svaka prenamjena koja bi imala negativan neizravni ili izravni učinak na biološku raznolikost, tlo ili ukupnu ravnotežu stakleničkih plinova.

Amandman 20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16d)

Države članice trebale bi, koliko je to moguće, promicati autohtone obnovljive resurse i davati im prednost te izbjegavati situacije koje dovode do narušavanja stanja i pretjeranog uvoza resursa iz trećih zemalja. U tom pogledu trebalo bi uzimati u obzir i promicati pristup životnog ciklusa.

Amandman 21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16 e)

Zajednice za energiju iz obnovljivih izvora, gradovi i lokalna tijela trebali bi imati pravo sudjelovanja u dostupnim programima potpore pod jednakim uvjetima kao i drugi veći sudionici. U tu bi svrhu državama članicama trebalo omogućiti da poduzimaju mjere, među kojima je i pružanje informacija, tehničke i financijske pomoći preko jedinstvenih administrativnih kontaktnih točaka, da smanje administrativne zahtjeve, uključe kriterije nadmetanja za zajednice, da odrede odgovarajuća razdoblja za nadmetanje za zajednice za energiju iz obnovljivih izvora ili im omogućiti isplatu naknada izravnom potporom.

Amandman 22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16f)

Planiranjem takve infrastrukture potrebne za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora trebale bi se uzimati u obzir politike u pogledu sudjelovanja onih na koje se ti projekti odnose, uključujući i autohtono stanovništvo, uz poštovanje njihovih zemljišnih prava.

Amandman 23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.g (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16 g)

Potrošačima je potrebno pružiti sveobuhvatne informacije, uključujući informacije o povećanju energetske učinkovitosti sustava grijanja i hlađenja i nižim tekućim troškovima električnih vozila, kako bi im se omogućilo da donose pojedinačne izbore kao potrošači u pogledu energije iz obnovljivih izvora i izbjegnu ovisnost o zastarjeloj tehnologiji.

Amandman 24

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.h (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16 h)

Kad je riječ o poticanju razvoja tržišta obnovljivih izvora energije, trebalo bi uzeti u obzir negativne utjecaje na ostale tržišne dionike. Stoga bi se programima potpore trebao smanjiti rizik od poremećaja na tržištu i narušavanja tržišnog natjecanja.

Amandman 25

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17 a)

Iako bi se od država članica trebalo zahtijevati da postupno i djelomično omoguće da se potpora dodijeli projektima u drugim državama članicama na razini koja odražava fizičke tokove između država članica, otvaranje programa potpore iznad tog obveznog udjela i dalje bi trebalo biti na dobrovoljnoj bazi. Države članice imaju različite mogućnosti za razvoj obnovljive energije i na nacionalnoj razini provode različite programe potpore za energiju iz obnovljivih izvora. Velik dio država članica provodi programe potpore u okviru kojih je pomoć namijenjena isključivo energiji iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na njihovom državnom području. Za ispravno funkcioniranje nacionalnih programa potpore iznimno je važno da države članice nadziru učinak i troškove nacionalnih programa potpore u skladu s različitim mogućnostima. Važno sredstvo za ostvarenje cilja ove Direktive je osiguravanje ispravnog funkcioniranja nacionalnih programa potpore u skladu s Direktivom 2001/77/EZ i 2009/28/EZ kako bi se sačuvalo povjerenje ulagača i državama članicama omogućilo da pripreme učinkovite nacionalne mjere za ispunjavanje ciljeva. Cilj je ove Direktive omogućiti prekograničnu potporu za energiju iz obnovljivih izvora i pritom ne utjecati na nacionalne programe potpore na neproporcionalan način. Stoga se u njoj uvode, uz obvezno djelomično otvaranje programa potpore, neobvezni mehanizmi suradnje među državama članicama koji im omogućuju da se dogovore u kojoj mjeri jedna država članica podržava proizvodnju energije u drugoj državi članici i u kojoj bi se mjeri proizvodnja energije iz obnovljivih izvora trebala smatrati dijelom općeg nacionalnog cilja jedne ili druge države. Kako bi se osigurala učinkovitost obiju mjera za ispunjavanje ciljeva, tj. nacionalnih programa potpore i mehanizama za suradnju, od ključne je važnosti državama članicama omogućiti da odluče, pored minimalnog obveznog udjela u otvaranju programa potpore, primjenjuju li se i u kojoj mjeri njihovi nacionalni programi potpore na energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu u drugim državama članicama te se o tome dogovoriti s pomoću mehanizama za suradnju koji su predviđeni ovom Direktivom.

Amandman 26

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)

Ne dovodeći u pitanje prilagodbe programa potpore kako bi ih se uskladilo s pravilima o državnim potporama , politika potpore za obnovljive izvore energije trebala bi biti stabilna te bi se česte promjene trebale izbjegavati. Takve promjene izravno utječu na troškove financiranja kapitala, troškove razvoja projekta te stoga i na ukupan trošak uporabe obnovljivih izvora energije. Države članice trebale bi spriječiti da revizija bilo koje potpore odobrene projektima obnovljivih izvora energije negativno utječe na njihovu gospodarsku održivost. U tom bi kontekstu države članice trebale poticati troškovno učinkovite politike potpore i osiguravati njihovu financijsku održivost.

(18)

Ovisno o člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije , politika potpore za obnovljive izvore energije trebala bi biti predvidljiva, stabilna te bi se trebale izbjegavati retroaktivne promjene . Nepredvidljivost i nestabilnost politike izravno utječu na troškove financiranja kapitala, troškove razvoja projekta te stoga i na ukupan trošak uporabe obnovljivih izvora energije. Države članice trebale bi dovoljno rano najaviti svaku izmjenu potpore i na odgovarajući način se savjetovati s dionicima. U svakom slučaju, države članice trebale bi spriječiti da revizija bilo koje potpore odobrene projektima obnovljivih izvora energije negativno utječe na njihovu gospodarsku održivost. U tom bi kontekstu države članice trebale poticati troškovno učinkovite politike potpore i osiguravati njihovu financijsku održivost.

Amandman 27

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)

Obveze država članica da izrade nacrte akcijskih planova za obnovljive izvore energije i izvješća o napretku te obveza Komisije da izvješćuje o napretku država članica nužne su radi povećanja transparentnosti, razjašnjavanja ulagačima i potrošačima te omogućivanja djelotvornog praćenja. Kako bi osigurale da su građani u središtu energetske tranzicije, države članice trebale bi u svojim akcijskim planovima za obnovljive izvore energije razviti dugoročne strategije koje bi gradovima, zajednicama za energiju iz obnovljivih izvora i potrošačima vlastite energije omogućile proizvodnju obnovljive energije. Uredbom … Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom, 2016/0375(COD) ] te se obveze ugrađuju u sustav upravljanja energetskom unijom u kojem se dugoročne strategije, obveze planiranja, izvješćivanja i praćenja u područjima energetike i klimatske politike pojednostavnjuju. Platforma za transparentnost u području obnovljivih izvora energije ugrađena je u širu e-platformu uspostavljenu Uredbom … Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom, 2016/0375(COD).

Amandman 28

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20a)

Obnovljivi morski izvori energije nude Uniji jedinstvenu priliku da smanji svoju ovisnost o fosilnim gorivima, doprinese ostvarenju svojih ciljeva za smanjenje emisija CO2 te stvori novi industrijski sektor koji bi otvorio radna mjesta na znatnom dijelu njezina teritorija, među ostalim i u najudaljenijim regijama. Stoga se Unija mora potruditi da stvori povoljne regulatorne i gospodarske uvjete za iskorištavanje te energije.

Amandman 29

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 24.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(24a)

U komunikaciji Komisije od 20. srpnja 2016. naslovljenoj „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” istaknuta je osobita važnost naprednih goriva u zrakoplovstvu u srednjoročnom razdoblju. Komercijalno zrakoplovstvo u cijelosti se oslanja na tekuća goriva jer ne postoji sigurna ili certificirana alternativa za industriju civilnog zrakoplovstva.

Amandman 30

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 25.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(25)

Kako bi se osiguralo da se u Prilogu IX. uzimaju u obzir načela hijerarhije otpada uspostavljene u Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17), kriteriji Unije o održivosti te potreba da se osigura da se tim Prilogom ne stvara dodatna potražnja za zemljištem, a da se istodobno potiče upotreba otpada i ostataka, Komisija bi pri redovitoj evaluaciji Priloga trebala razmotriti uključivanje dodatnih sirovina koje ne uzrokuju bitne učinke narušavanja na tržištima nusproizvoda i proizvoda, otpada i ostataka.

(25)

Kako bi se osiguralo da se u Prilogu IX. uzimaju u obzir načela kružnog gospodarstva, hijerarhije otpada uspostavljene u Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17), kriteriji Unije o održivosti , procjena životnog vijeka emisija te potreba da se osigura da se tim Prilogom ne stvara dodatna potražnja za zemljištem, a da se istodobno potiče upotreba otpada i ostataka, Komisija bi redovito trebala evaluirati Prilog i u svakoj predloženoj izmjeni voditi računa o učincima na tržištima nusproizvoda i proizvoda, otpada i ostataka.

Amandman 31

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 25.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(25a)

U Rezoluciji Europskog parlamenta od 4. travnja 2017. o palminu ulju i krčenju prašuma Komisiju se poziva da poduzme mjere kako bi se postupno ukinulo korištenje biljnih ulja koje potiče krčenje šuma, uključujući palmino ulje, kao komponenta biogoriva, po mogućnosti do 2020.

Amandman 32

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28)

Trebalo bi se omogućiti da se uvezena električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije izvan Unije može uzeti u obzir za udjele energije iz obnovljivih izvora u državama članicama. Kako bi se zajamčio odgovarajući učinak energije iz obnovljivih izvora koja zamjenjuje konvencionalnu energiju u Uniji te u trećim zemljama, potrebno je da se uvoz na odgovarajući način prati i uzima u obzir. Uzet će se u obzir sporazumi koji se odnose na organizaciju trgovine električnom energijom iz obnovljivih izvora energije. Ako su, na temelju odluke donesene s tom namjenom u skladu s Ugovorom o energetskoj zajednici (18), za potpisnice tog ugovora odgovarajuće odredbe ove Direktive obvezujuće, za njih bi trebale vrijediti i njome predviđene mjere suradnje među državama članicama.

(28)

Trebalo bi se omogućiti da se uvezena električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije izvan Unije može uzeti u obzir za udjele energije iz obnovljivih izvora u državama članicama. Kako bi se zajamčio odgovarajući učinak energije iz obnovljivih izvora koja zamjenjuje konvencionalnu energiju u Uniji te u trećim zemljama, potrebno je da se uvoz na odgovarajući način prati i uzima u obzir te da se njime u potpunosti poštuje međunarodno pravo . Uzet će se u obzir sporazumi koji se odnose na organizaciju trgovine električnom energijom iz obnovljivih izvora energije. Ako su, na temelju odluke donesene s tom namjenom u skladu s Ugovorom o energetskoj zajednici (18), za potpisnice tog ugovora odgovarajuće odredbe ove Direktive obvezujuće, za njih bi trebale vrijediti i njome predviđene mjere suradnje među državama članicama.

Amandman 33

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28a)

Kad države članice poduzimaju zajedničke projekte koji se odnose na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije s jednom trećom zemljom ili s više trećih zemalja, uputno je da se ti zajednički projekti odnose samo na novoizgrađena postrojenja ili na postrojenja s povećanim kapacitetom. Na taj će se način osigurati da se udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije treće zemlje ne smanji zbog uvoza energije iz obnovljivih izvora u Uniju. Osim toga, države članice trebaju omogućiti trećoj zemlji da za domaće potrebe upotrebljava dio električne energije proizvedene u postrojenju uključenom u zajednički projekt. Nadalje, Komisija i države članice trebaju poticati treću zemlju uključenu u zajedničke projekte da razvija politiku obnovljive energije s ambicioznim ciljevima.

Amandman 34

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28b)

Ovom Direktivom uspostavlja se okvir Unije za promicanje energije iz obnovljivih izvora, ali se i doprinosi mogućem pozitivnom učinku koji Unija i države članice mogu imati u poticanju razvoja sektora obnovljive energije u trećim zemljama. Unija i države članice trebale bi promicati istraživanje, razvoj i ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u zemljama u razvoju i drugim partnerskim zemljama, jačajući na taj način njihovu ekološku i gospodarsku održivost i njihove izvozne kapacitete obnovljive energije. Nadalje, uvoz energije iz obnovljivih izvora iz partnerskih zemalja može pomoći Uniji i državama članicama u postizanju njihovih ambicioznih ciljeva za smanjenje emisija ugljika.

Amandman 35

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28c)

Zemlje u razvoju sve više donose politike u području obnovljivih izvora energija na nacionalnoj razini jer žele proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora kako bi odgovorile na sve veću potražnju za energijom. Više od 173 zemlje, uključujući 117 gospodarstava u razvoju ili u usponu, uspostavilo je ciljeve u području obnovljivih izvora energije do kraja 2015.

Amandman 36

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28 d)

Potrošnja energije u zemljama u razvoju usko je povezana s brojnim društvenim pitanjima: smanjenje siromaštva, obrazovanje, zdravstvo, porast stanovništva, zaposlenost, poduzetništvo, komunikacija, urbanizacija i nedostatak prilika za žene. Obnovljiva energija ima važan potencijal u pogledu omogućavanja zajedničkog rješavanja razvojnih i okolišnih izazova. Posljednjih godina ostvaren je značajan razvoj u području alternativnih energetskih tehnologija, i u pogledu učinkovitosti i u pogledu smanjenja troškova. Nadalje, mnoge zemlje u razvoju u vrlo su dobrom položaju u pogledu razvijanja nove generacije energetskih tehnologija. Osim koristi za razvoj i okoliš, obnovljivi izvori energije imaju potencijal da pruže povećanu sigurnost i gospodarsku stabilnost. Povećana uporaba obnovljivih izvora energije mogla bi smanjiti ovisnost o uvozu skupih fosilnih goriva te bi mnogim zemljama pomogla da poboljšaju svoje bilance plaćanja.

Amandman 37

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 31.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31 a)

Ovisno o geološkim značajkama područja, u proizvodnji geotermalne energije mogu se ispuštati staklenički plinovi i ostale tvari iz podzemnih tekućina i drugih podzemnih geoloških formacija. Ulaganja bi trebala biti usmjerena samo na proizvodnju geotermalne energije s niskim utjecajem na okoliš, što rezultira uštedom u pogledu stakleničkih plinova u usporedbi s konvencionalnim izvorima. Stoga bi Komisija do prosinca 2018. trebala procijeniti postoji li potreba za zakonodavnim prijedlogom čiji bi cilj bila regulacija emisija geotermalnih elektrana, koje uključuju CO2 i koje su štetne za zdravlje i okoliš i u fazi istraživanja i u operativnoj fazi.

Amandman 38

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 33.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33)

Na nacionalnoj i regionalnoj razini, pravila i obveze za minimalne zahtjeve za uporabu energije iz obnovljivih izvora u novim i obnovljenim zgradama doveli su do znatnog povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora. Te bi mjere trebalo poticati u širem kontekstu Unije te istodobno poticati uporabu energetski učinkovitih načina primjene energije iz obnovljivih izvora u građevinskim zakonskim i podzakonskim aktima.

(33)

Na nacionalnoj , regionalnoj i lokalnoj razini, pravila i obveze za minimalne zahtjeve za uporabu energije iz obnovljivih izvora u novim i obnovljenim zgradama doveli su do znatnog povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora. Te bi mjere trebalo poticati u širem kontekstu Unije te istodobno poticati uporabu energetski učinkovitih načina primjene energije iz obnovljivih izvora u kombinaciji s mjerama uštede energije i energetske učinkovitosti u građevinskim zakonskim i podzakonskim aktima.

Amandman 39

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(35)

Kako bi se osiguralo da su nacionalne mjere za razvoj grijanja i hlađenja utemeljene na sveobuhvatnom mapiranju i analizi nacionalnih potencijala obnovljivih izvora energije i energije iz otpada te omogućila jača integracija obnovljivih izvora energije i izvora otpadne topline i hladnoće, primjereno je zahtijevati da države članice procijene svoje nacionalne potencijale obnovljivih izvora energije i upotrebe otpadne topline i hladnoće za grijanje i hlađenje, posebice kako bi se olakšala široka upotreba energije iz obnovljivih izvora u postrojenjima za grijanje i hlađenje te promicalo učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje kako je definirano u članku 2. stavku 41. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (21). Kako bi se osigurala dosljednost sa zahtjevima u pogledu energetske učinkovitosti za grijanje i hlađenje i smanjilo administrativno opterećenje, ta bi procjena trebala biti uključena u sveobuhvatne procjene koje se provode i prijavljuju u skladu s člankom 14. te Direktive.

(35)

Kako bi se osiguralo da su nacionalne mjere za razvoj grijanja i hlađenja utemeljene na sveobuhvatnom mapiranju i analizi nacionalnih potencijala obnovljivih izvora energije i energije iz otpada te omogućila jača integracija obnovljivih izvora energije , osobito podržavanjem inovativnih tehnologija kao što su toplinske crpke, geotermalne i solarne termalne tehnologije, i izvora otpadne topline i hladnoće, primjereno je zahtijevati da države članice procijene svoje nacionalne potencijale obnovljivih izvora energije i upotrebe otpadne topline i hladnoće za grijanje i hlađenje, posebice kako bi se olakšala široka upotreba energije iz obnovljivih izvora u postrojenjima za grijanje i hlađenje te promicalo učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje kako je definirano u članku 2. stavku 41. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (21). Kako bi se osigurala dosljednost sa zahtjevima u pogledu energetske učinkovitosti za grijanje i hlađenje i smanjilo administrativno opterećenje, ta bi procjena trebala biti uključena u sveobuhvatne procjene koje se provode i prijavljuju u skladu s člankom 14. te Direktive.

Amandman 40

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 36.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(36)

Pokazalo se da je pomanjkanje jasnih pravila i koordinacije među različitim tijelima koja izdaju odobrenja prepreka pri uporabi energije iz obnovljivih izvora. Osnivanjem jedinstvene administrativne kontaktne točke koja uključuje i koordinira sve postupke izdavanja dozvola trebala bi se smanjiti složenost i povećati učinkovitost i transparentnost. Upravni postupak za izdavanje odobrenja trebalo bi pojednostavniti jasnim rokovima za postrojenja koja koriste energiju iz obnovljivih izvora. Pravila planiranja i smjernice trebalo bi prilagoditi tako da se uzmu u obzir troškovno učinkovita i za okoliš prihvatljiva oprema za grijanje i hlađenje i za električnu energiju iz obnovljivih izvora. Ova Direktiva, posebice odredbe o organizaciji i trajanju postupka izdavanja dozvola, trebala bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje međunarodno pravo i pravo Unije, uključujući odredbe o zaštiti okoliša i zdravlja ljudi.

(36)

Pokazalo se da je pomanjkanje jasnih pravila i koordinacije među različitim tijelima koja izdaju odobrenja prepreka pri uporabi energije iz obnovljivih izvora. Osnivanjem jedinstvene administrativne kontaktne točke koja uključuje i koordinira sve postupke izdavanja dozvola trebala bi se smanjiti složenost i povećati učinkovitost i transparentnost , među ostalim za potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora i zajednice za energiju iz obnovljivih izvora . Upravni postupak za izdavanje odobrenja trebalo bi pojednostavniti jasnim rokovima za postrojenja koja koriste energiju iz obnovljivih izvora. Pravila planiranja i smjernice trebalo bi prilagoditi tako da se uzmu u obzir troškovno učinkovita i za okoliš prihvatljiva oprema za grijanje i hlađenje i za električnu energiju iz obnovljivih izvora. Ova Direktiva, posebice odredbe o organizaciji i trajanju postupka izdavanja dozvola, trebala bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje međunarodno pravo i pravo Unije, uključujući odredbe o zaštiti okoliša i zdravlja ljudi.

Amandman 41

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 43.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(43)

Jedina je namjena jamstava o podrijetlu izdanih za potrebe ove Direktive pokazati krajnjem korisniku da je određeni udio ili određena količina energije proizvedena iz obnovljivih izvora. Jamstvo o podrijetlu može se prenositi, neovisno o energiji na koju se odnosi, s jednog nositelja na drugog. Međutim, radi osiguranja da je korisnik o jedinici električne energije iz obnovljivih izvora obaviješten samo jedanput, trebalo bi izbjegavati dvostruko računanje i dvostruko obavješćivanje o jamstvu o podrijetlu. Energija iz obnovljivih izvora za koju je proizvođač popratno jamstvo o podrijetlu prodao odvojeno, ne bi se trebala krajnjem potrošaču prikazati ili prodavati kao energija iz obnovljivih izvora.

(43)

Amandman 42

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 45.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(45)

Ključno je osigurati informacije o tome kako je električna energija kojoj je namijenjena potpora dodijeljena krajnjim potrošačima. Kako bi se poboljšala kakvoća tih informacija za krajnje korisnike države članice trebale bi osigurati da se jamstva o podrijetlu izdaju za sve jedinice energije iz obnovljivih izvora. Uz to, kako bi se izbjeglo udvostručivanje naknada, proizvođači energije iz obnovljivih izvora koji već primaju potporu ne bi trebali primiti jamstva o podrijetlu. Međutim, ta bi se jamstva o podrijetlu trebala upotrebljavati za obavješćivanje tako da krajnji potrošači dobiju jasne, pouzdane i dostatne dokaze o tome da su relevantne jedinice energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Štoviše, za električnu energiju za koju je primljena potpora, jamstva o podrijetlu trebala bi se prodavati na tržištu putem dražbe, a prihodi bi se trebali upotrijebiti za smanjivanje javnih subvencija za energiju iz obnovljivih izvora.

(45)

Amandman 43

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 49.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49)

Utvrđene su mogućnosti za uspostavljanje gospodarskog rasta pomoću inovacija i održive konkurentne energetske politike. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora često ovisi o lokalnim ili regionalnim MSP-ovima. Mogućnosti za rast i otvaranje novih radnih mjesta koje donose ulaganja u regionalnu i lokalnu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u državama članicama i njihovim regijama veoma su važne. Komisija i države članice trebale bi stoga podržati nacionalne i regionalne razvojne mjere na tim područjima, poticati razmjenu najboljih praksa u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora između lokalnih i regionalnih razvojnih poticaja i promicati upotrebu financijskih sredstava u okviru kohezijske politike u tom području.

(49)

Utvrđene su mogućnosti za uspostavljanje gospodarskog rasta pomoću inovacija i održive konkurentne energetske politike. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora često ovisi o lokalnim ili regionalnim MSP-ovima. Mogućnosti za razvoj lokalnih poduzeća, održiv rast i otvaranje kvalitetnih novih radnih mjesta koje donose ulaganja u regionalnu i lokalnu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u državama članicama i njihovim regijama veoma su važne. Komisija i države članice trebale bi stoga poticati i podržati nacionalne i regionalne razvojne mjere na tim područjima, poticati razmjenu najboljih praksa u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora između lokalnih i regionalnih razvojnih poticaja i poboljšati pružanje tehničke pomoći i programa osposobljavanja, u cilju poboljšanja regulatornog, tehničkog i financijskog stručnog znanja na terenu te poboljšanja znanja o raspoloživim mogućnostima financiranja, uključujući i usmjerenije korištenje sredstvima Unije, kao što je upotreba financijskih sredstava u okviru kohezijske politike u tom području.

Amandman 44

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 49.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49a)

Lokalna i regionalna tijela često u području energije iz obnovljivih izvora postavljaju ciljeve koji su ambiciozniji od nacionalnih ciljeva. Zalaganje regionalnih i lokalnih tijela za poticanje razvoja obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti trenutno podržavaju mreže kao što su Sporazum gradonačelnika, inicijative Pametni gradovi i Pametne zajednice, a imaju podršku i pri izradi akcijskih planova za održivu energiju. Takve su mreže neophodne i trebalo bi ih širiti jer se njima podiže razina osviještenosti te olakšava razmjena najboljih praksi i dostupna financijska potpora. U tom bi kontekstu Komisija također trebala podržati i prekograničnu suradnju zainteresiranih regija i lokalnih tijela koji djeluju kao predvodnici tako da im pomogne uspostaviti mehanizme suradnje, kao što je Europska grupacija za teritorijalnu suradnju koja javnim tijelima različitih država članica omogućuje da se udružuju i provode zajedničke usluge i projekte, bez potrebe za prethodnim potpisivanjem međunarodnih sporazuma i njihovom ratifikacijom u nacionalnim parlamentima.

Amandman 45

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 49.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49b)

Lokalna tijela i gradovi predvode u energetskoj tranziciji i jačanju širenja obnovljive energije. Lokalne samouprave, kao razina upravljanja koja je najbliža građanima, imaju ključnu ulogu u stvaranju javne potpore energetskim i klimatskim ciljevima Unije, šireći istodobno decentraliziranije i integriranije energetske sustave. Važno je osigurati bolji pristup financiranju za gradove, mjesta i regije kako bi se poticala ulaganja u lokalnu obnovljivu energiju.

Amandman 46

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 49.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49c)

Potrebno je uzeti u obzir i ostale inovativne mjere za privlačenje većih ulaganja u nove tehnologije, kao što su ugovori o energetskom učinku i postupci normizacije u javnom financiranju.

Amandman 47

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 50.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(50)

Pri davanju prednosti razvoju tržišta za obnovljive izvore energije potrebno je uzeti u obzir pozitivan utjecaj na regionalni i lokalni razvoj, izvozne mogućnosti, socijalnu koheziju te mogućnosti zapošljavanja, ponajprije kad je riječ o malim i srednjim poduzećima i nezavisnim proizvođačima energije.

(50)

Amandman 48

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 51.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(51)

Poseban položaj najudaljenijih regija uvažen je u članku 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Obilježja energetskog sektora najudaljenijih regija često su izolacija, ograničena ponuda i ovisnost o fosilnim gorivima, iako te regije imaju na raspolaganju bitne lokalne obnovljive izvore energije. Najudaljenije bi regije stoga mogle biti primjer primjene inovativnih energetskih tehnologija u Uniji. Stoga je potrebno poticati širu upotrebu energije iz obnovljivih izvora kako bi se postigao viši stupanj energetske samostalnosti tih regija i uvažio njihov poseban položaj u pogledu potencijala energije iz obnovljivih izvora i potrebe za javnom potporom.

(51)

Poseban položaj najudaljenijih regija uvažen je u članku 349. UFEU-a . Obilježja energetskog sektora najudaljenijih regija često su izolacija, ograničena i skuplja ponuda i ovisnost o fosilnim gorivima, iako te regije imaju na raspolaganju bitne lokalne obnovljive izvore energije , osobito biomasu i morske izvore energije . Najudaljenije bi regije stoga mogle biti primjer primjene inovativnih energetskih tehnologija u Uniji i postati područja sa 100 % energije iz obnovljivih izvora . Stoga je potrebno prilagoditi strategiju u području energije iz obnovljivih izvora kako bi se postigao viši stupanj energetske samostalnosti tih regija , ojačala sigurnost ponude i uvažio njihov poseban položaj u pogledu potencijala energije iz obnovljivih izvora i potrebe za javnom potporom. S druge strane, najudaljenije regije trebale bi imati mogućnost iskoristiti puni potencijal svojih resursa, uz pridržavanje strogih kriterija održivosti te u skladu s lokalnim uvjetima i potrebama kako bi se povećala proizvodnja obnovljive energije i osnažila njihova energetska neovisnost.

Amandman 49

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 52.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(52)

Uputno je omogućiti razvoj decentraliziranih tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora pod nediskriminacijskim uvjetima i bez otežavanja financiranja infrastrukturnih ulaganja. Pomak prema decentraliziranoj proizvodnji energije ima više prednosti, uključujući i iskorištavanje lokalnih izvora energije, veću lokalnu sigurnost opskrbe energijom, kraće prijevozne putove i smanjeni gubitak energije pri prijenosu. Takva decentralizacija potiče razvoj zajednice i koheziju osiguravanjem izvora prihoda i stvaranjem novih radnih mjesta na lokalnoj razini.

(52)

Uputno je omogućiti razvoj decentraliziranih tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora i njezino skladištenje pod nediskriminacijskim uvjetima i bez otežavanja financiranja infrastrukturnih ulaganja. Pomak prema decentraliziranoj proizvodnji energije ima više prednosti, uključujući i iskorištavanje lokalnih izvora energije, veću lokalnu sigurnost opskrbe energijom, kraće prijevozne putove i smanjeni gubitak energije pri prijenosu. Takva decentralizacija potiče razvoj zajednice i koheziju osiguravanjem izvora prihoda i stvaranjem novih radnih mjesta na lokalnoj razini.

Amandman 50

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 53.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(53)

Kako raste važnost potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora, potrebno je definirati potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora i regulatorni okvir koji bi im omogućio da proizvode, skladište, troše i prodaju električnu energiju bez izlaganja nerazmjernim opterećenjima. Tarifama i naknadama za vlastitu proizvodnju trebalo bi poticati razvoj pametnijih tehnologija za integraciju obnovljive energije i motivirati potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora da donose odluke o ulaganjima od kojih uzajamno profitiraju i potrošač i mreža. Kako bi se omogućila takva ravnoteža, potrebno je zajamčiti pravo potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora i zajednica za obnovljivu energiju da primaju naknadu za električnu energiju koju sami proizvode iz obnovljivih izvora i vraćaju u mrežu, a ta bi naknada odgovarala tržišnoj vrijednosti električne energije koju vraćaju te odražavala dugoročnu vrijednost za mrežu, okoliš i društvo. To mora obuhvaćati i dugoročne troškove i prednosti vlastite proizvodnje energije u smislu izbjegnutih troškova za mrežu, društvo i okoliš, posebno u kombinaciji s drugim distribuiranim izvorima energije poput energetske učinkovitosti, skladištenja energije, upravljanja potražnjom i mreža zajednice. Takva bi se naknada trebala odrediti na temelju analize troškova i koristi distribuiranih izvora energije iz članka 59. Direktive Europskog parlamenta i Vijeća [o zajedničkim pravilima za tržište električne energije (preinaka), 2016/0380(COD)] .

Amandman 51

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 53.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(53a)

U određenim bi slučajevima trebalo omogućiti kolektivnu potrošnju vlastite energije tako da, primjerice, građani koji žive u stanovima mogu iskoristiti te mogućnosti za potrošače u istoj mjeri kao i kućanstva u obiteljskim kućama. Omogućavanjem kolektivne potrošnje vlastite energije daje se prilika i zajednicama za energiju iz obnovljivih izvora da unaprijede energetsku učinkovitost na razini kućanstava i doprinesu borbi protiv energetskog siromaštva smanjenom potrošnjom i nižim cijenama opskrbe. Države članice trebale bi iskoristiti tu priliku, između ostalog procjenjivanjem mogućnosti da gorivom i kućanstvima koja to inače ne bi mogla omoguće da sudjeluju, uključujući najranjivije potrošače i stanare.

Amandman 52

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 53.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(53b)

Države članice moraju osigurati poštovanje pravila o potrošnji te uspostavljanju ili jačanju mjera za borbu protiv prisilne prodaje, nekorektnih prodajnih praksi, obmanjujuće argumentacije u vezi s postavljanjem opreme za energiju iz obnovljivih izvora koji uglavnom pogađaju najranjivije skupine stanovništva (kao što su starije osobe i stanovnici ruralnih područja).

Amandman 53

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 54.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(54)

Sudjelovanje lokalnih građana u projektima energije iz obnovljivih izvora stvorilo je znatnu dodanu vrijednost u pogledu lokalnog prihvaćanja energije iz obnovljivih izvora i pristupa dodatnom privatnom kapitalu. To lokalno sudjelovanje bit će još važnije u kontekstu povećanih kapaciteta energije iz obnovljivih izvora u budućnosti.

(54)

Sudjelovanje lokalnih građana i lokalnih tijela u projektima energije iz obnovljivih izvora stvorilo je znatnu dodanu vrijednost u pogledu lokalnog prihvaćanja energije iz obnovljivih izvora i pristupa dodatnom privatnom kapitalu , što rezultira lokalnim ulaganjem, većim izborom za potrošače i većim sudjelovanjem građana u energetskoj tranziciji, ponajviše poticanjem kućanstava koja to inače ne bi mogla da sudjeluju, unapređenjem energetske učinkovitosti na razini kućanstava i pomaganjem u suzbijanju energetskog siromaštva preko smanjene potrošnje i cijena opskrbe . To lokalno sudjelovanje bit će još važnije u kontekstu povećanih kapaciteta energije iz obnovljivih izvora u budućnosti.

Amandman 54

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 55.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(55a)

Važno je da države članice svim korisnicima sustava električne energije zajamče pravednu raspodjelu troškova i nameta za mrežu koja neće dovesti do narušavanja tržišta. Sve cijene mreže trebale bi odražavati troškove.

Amandman 55

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 57.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(57)

Nekoliko država članica uvelo je mjere u sektoru grijanja i hlađenja kako bi postigle svoj cilj za udio energije iz obnovljivih izvora do 2020. Međutim, bez obvezujućih nacionalnih ciljeva nakon 2020. preostali nacionalni poticaji možda neće biti dovoljni za postizanje dugoročnih ciljeva dekarbonizacije za 2030. i 2050. Kako bi se pratili ti ciljevi, pojačala sigurnost ulagača i poticao razvoj tržišta grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora energije na razini Unije, a istodobno poštovalo načelo prvenstva energetske učinkovitosti, primjereno je poticati napore država članica u području opskrbe grijanjem i hlađenjem iz obnovljivih izvora kako bi se pridonijelo postupnom povećavanju udjela energije iz obnovljivih izvora. Zbog rascjepkanosti nekih tržišta grijanja i hlađenja, iznimno je važno osigurati fleksibilnost u oblikovanju takvog napora. Važno je i osigurati da potencijalno širenje uporabe grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora ne utječe nepovoljno na okoliš.

(57)

Nekoliko država članica uvelo je mjere u sektoru grijanja i hlađenja kako bi postigle svoj cilj za udio energije iz obnovljivih izvora do 2020. Kako bi se pratili ti ciljevi, pojačala sigurnost ulagača i poticao razvoj tržišta grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora energije na razini Unije, a istodobno poštovalo načelo prvenstva energetske učinkovitosti, primjereno je poticati napore država članica u području opskrbe grijanjem i hlađenjem iz obnovljivih izvora kako bi se pridonijelo postupnom povećavanju udjela energije iz obnovljivih izvora. Zbog rascjepkanosti nekih tržišta grijanja i hlađenja, iznimno je važno osigurati fleksibilnost u oblikovanju takvog napora. Važno je i osigurati da potencijalno širenje uporabe grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora ne utječe nepovoljno na okoliš i na ljudsko zdravlje .

Amandman 56

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 59.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(59a)

Potrošači u kućanstvima i zajednicama koji sudjeluju u pregovaranju o svojoj fleksibilnosti, potrošnji vlastite energije ili prodaji električne energije koju su sami proizveli zadržavaju svoja potrošačka prava, uključujući pravo sklapanja ugovora s opskrbljivačem po vlastitom izboru i pravo promjene opskrbljivača.

Amandman 57

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 60.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(60)

Trebalo bi naglasiti potencijale sinergije napora za širenje upotrebe grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora i postojećih programa na temelju direktiva 2010/31/EU i 2012/27/EU. Države članice trebale bi, koliko je moguće, imati mogućnost da se koriste postojećim administrativnim strukturama za provedbu tog napora, kako bi si olakšale administrativno opterećenje.

(60)

Usporedno s učinkovitim sustavima grijanja ili hlađenja utemeljenima na obnovljivim izvorima trebalo bi provoditi temeljite obnove zgrada, čime bi se smanjili potražnja za energijom i troškovi za potrošače te bi se doprinijelo ublažavanju energetskog siromaštva i stvaranju lokalnih radnih mjesta za koja su potrebne kvalifikacije. U tu svrhu trebalo bi naglasiti potencijale sinergije između potrebe za širenjem upotrebe grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora i postojećih programa na temelju direktiva 2010/31/EU i 2012/27/EU. Države članice trebale bi, koliko je moguće, imati mogućnost da se koriste postojećim administrativnim strukturama za provedbu tog napora, kako bi si olakšale administrativno opterećenje.

Amandman 58

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 61.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(61a)

U području inteligentnog prometa važno je poboljšati razvoj i uvođenje elektromobilnosti za ceste te ubrzati integraciju naprednih tehnologija u inovativan željeznički promet kroz inicijativu Shift2Rail, koja može pogodovati čistom javnom prijevozu;

Amandman 59

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 62.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(62)

U europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije ugljika iz srpnja 2016. istaknuto je da biogoriva na temelju hrane imaju ograničenu ulogu u dekarbonizaciji sektora prometa i da bi trebalo postupno smanjivati njihovu uporabu te ih zamijeniti naprednim biogorivima. U svrhu pripreme za prelazak na napredna biogoriva i minimiziranja cjelokupnih utjecaja neizravne promjene uporabe zemljišta, primjereno je ograničiti količinu biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje koji se mogu smatrati dijelom cilja Unije utvrđenog u ovoj Direktivi.

(62)

Kada se pašnjaci ili poljoprivredne površine koji su prethodno bili predviđeni za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje pretvaraju u površine za proizvodnju biogoriva, i dalje će trebati ispunjavati potražnju koja nije povezana s gorivom intenziviranjem postojeće proizvodnje ili pretvaranjem drugih nepoljoprivrednih površina u površine za poljoprivrednu proizvodnju. U potonjem slučaju radi se o neizravnoj prenamjeni zemljišta, a kada to uključuje prenamjenu zemljišta s velikim zalihama ugljika, može doći do znatnih emisija stakleničkih plinova. U europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije ugljika iz srpnja 2016. istaknuto je da biogoriva na temelju hrane imaju ograničenu ulogu u dekarbonizaciji sektora prometa i da bi trebalo postupno smanjivati njihovu uporabu te ih zamijeniti naprednim biogorivima. U svrhu pripreme za prelazak na napredna biogoriva i minimiziranja cjelokupnih utjecaja neizravne prenamjene zemljišta, primjereno je ograničiti količinu biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje koji se mogu smatrati dijelom cilja Unije utvrđenog u ovoj Direktivi te pritom razlikovati biogoriva proizvedena iz kultura s visokom učinkovitošću u pogledu stakleničkih plinova i niskim rizikom od neizravne prenamjene zemljišta . Trebalo bi ubrzati primjenu naprednih biogoriva i električne mobilnosti.

Amandman 60

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 63.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(63a)

Unija i države članice trebale bi nastojati povećati kombinaciju izvora energije iz obnovljivih izvora, smanjiti ukupnu potrošnju energije u prometu i povećati energetsku učinkovitost u svim sektorima prometa. Mjere za postizanje navedenog mogu se promicati u planiranju prometa i u proizvodnji automobila veće energetske učinkovitosti.

Amandman 61

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 63.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(63b)

Standardi učinkovitosti goriva za cestovni promet pružili bi učinkovit način promicanja uporabe obnovljivih alternativa u sektoru prometa te dugoročnog postizanja daljnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova i dekarbonizacije sektora prometa. Potrebno je unaprijediti standarde učinkovitosti goriva u skladu s razvojem tehnologije i klimatskim i energetskim ciljevima.

Amandman 286

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 63.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(63c)

Očekuje se da će napredna biogoriva imati važnu ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova iz zrakoplovstva te bi stoga trebalo ispuniti i obvezu uključivanja, posebno kada se radi o gorivima koja se koriste u zrakoplovstvu. Na razini Unije i država članica valja izraditi politike za poticanje donošenja operativnih mjera za uštedu goriva u pomorskom sektoru, kao i napora u pogledu istraživanja i razvoja pomorskog prometa koji koristi energiju vjetra i solarnu energiju.

Amandman 63

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 65.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(65a)

Kako bi se preciznije izračunao udio električne energije iz obnovljivih izvora u prometu, potrebno je razviti prikladnu metodologiju te istražiti različita tehnička i tehnološka rješenja u tu svrhu.

Amandman 64

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 66.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(66)

Sirovine koje imaju mali utjecaj na neizravnu prenamjenu zemljišta kad se upotrebljavaju za biogoriva trebalo bi promicati zbog njihova doprinosa dekarbonizaciji gospodarstva. Posebice bi u prilog ovoj Direktivi trebalo uključiti sirovine za napredna biogoriva jer su tehnološki inovativnija i slabije razvijena te je stoga za njih potrebna viša razina potpore. Kako bi se osiguralo da je taj prilog usklađen s najnovijim tehnološkim dostignućima te istodobno izbjeglo neželjene negativne učinke, evaluacija bi se trebala provesti nakon donošenja Direktive radi procjene mogućnosti proširenja priloga na nove sirovine .

(66)

Amandman 65

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 68.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(68)

Kako bi se u cijelosti iskoristio potencijal biomase za doprinos dekarbonizaciji gospodarstva njezinom upotrebom za materijale i energiju, Unija i države članice trebale bi poticati veću održivu mobilizaciju postojećih poljoprivrednih i drvenih resursa i razvoj novih sustava šumarstva i poljoprivredne proizvodnje.

(68)

Kako bi se u cijelosti iskoristio potencijal biomase za doprinos dekarbonizaciji gospodarstva njezinom upotrebom za materijale i energiju, Unija i države članice trebale bi poticati samo energetsku upotrebu koja je rezultat veće održive mobilizacije postojećih poljoprivrednih i drvnih resursa i razvoj novih sustava šumarstva i poljoprivredne proizvodnje , pod uvjetom da se ispunjavaju kriteriji održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova .

Amandman 287

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 68.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(68a)

Potrebno je dodatno naglasiti sinergiju između kružnog gospodarstva, biogospodarstva i promicanja energije iz obnovljivih izvora kako bi se osigurala najkorisnija uporaba sirovina i najbolji ishod za okoliš. Mjerama politike Unije i država članica donesenima u cilju pružanja potpore proizvodnji energije iz obnovljivih izvora potrebno je uvijek uzimati u obzir načelo učinkovitosti resursa i optimizirane uporabe biomase.

Amandman 66

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 69.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(69)

Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase trebala bi se uvijek proizvoditi na održiv način. Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase koja se upotrebljavaju za ostvarivanje cilja Unije utvrđenog ovom Direktivom i ona koja imaju korist od programa potpore trebala bi stoga ispunjavati kriterije održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova.

(69)

Energija iz obnovljivih izvora trebala bi se uvijek proizvoditi na održiv način. Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase koja se upotrebljavaju za ostvarivanje ciljeva utvrđenih ovom Direktivom i oni oblici energije iz obnovljivih izvora koji imaju korist od programa potpore trebali bi stoga ispunjavati kriterije održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova.

Amandman 67

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 71.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(71)

Proizvodnja poljoprivrednih sirovina za biogoriva i tekuća biogoriva te goriva iz biomase te poticanje uporabe biogoriva i tekućih biogoriva predviđeno ovom Direktivom ne bi trebali prouzročiti uništavanje bioraznolikih zemljišta . Takve neobnovljive izvore čija je važnost za cjelokupno čovječanstvo priznata u različitim međunarodnim instrumentima trebalo bi očuvati. Stoga je potrebno odrediti kriterije održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova koji će osigurati da biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase imaju pravo na poticaje samo ako se jamči da poljoprivredne sirovine ne potječu iz biološki raznolikih područja ili, u slučaju područja zaštićene prirode ili zaštićenih područja za očuvanje rijetkih, ranjivih ili ugroženih ekosustava ili vrsta, kad odgovarajuće nadležno tijelo dokaže da proizvodnja poljoprivredne sirovine ne utječe na njih negativno. Šume se smatraju biološki raznolikima, u skladu s kriterijima održivosti, kad je riječ o prašumama u skladu s definicijom kojom se koristi Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u svojoj Globalnoj procjeni šumskih resursa ili kad su zaštićene nacionalnim zakonom o zaštiti prirode. Područja na kojima se skupljaju nešumski proizvodi koji nisu od drva trebalo bi smatrati biološki raznolikim šumama ako je utjecaj čovjeka neznatan. Ostale vrste šuma kako ih definira FAO, npr. prirodne šume, poluprirodne šume i nasadi ne bi trebalo smatrati prašumama. Nadalje, uzimajući u obzir visoku bioraznolikost određenih travnjaka, umjerenih i tropskih, uključujući visoko bioraznolike savane, stepe, šikare i prerije, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivrednih sirovina koje potječu s tih površina ne bi trebala imati pravo na poticaje predviđene ovom Direktivom. Komisija bi trebala utvrditi odgovarajuće kriterije za definiranje visoko bioraznolikih travnjaka u skladu s najboljim raspoloživim znanstvenim spoznajama i odgovarajućim međunarodnim normama.

(71)

Proizvodnja poljoprivrednih sirovina za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase te poticaji za uporabu biogoriva i tekućih biogoriva predviđeni ovom Direktivom ne bi smjeli imati niti poticati nepovoljne učinke na bioraznolikost unutar ili izvan Unije . Takve neobnovljive izvore čija je važnost za cjelokupno čovječanstvo priznata u različitim međunarodnim instrumentima trebalo bi očuvati. Stoga je potrebno odrediti kriterije održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova koji će osigurati da biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase imaju pravo na poticaje samo ako se jamči da poljoprivredne sirovine ne potječu iz biološki raznolikih područja ili, u slučaju područja zaštićene prirode ili zaštićenih područja za očuvanje rijetkih, ranjivih ili ugroženih ekosustava ili vrsta, kad odgovarajuće nadležno tijelo dokaže da proizvodnja poljoprivredne sirovine ne utječe na njih negativno. Šume se smatraju biološki raznolikima, u skladu s kriterijima održivosti, kad je riječ o prašumama u skladu s definicijom kojom se koristi Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u svojoj Globalnoj procjeni šumskih resursa ili kad su zaštićene nacionalnim zakonom o zaštiti prirode. Područja na kojima se skupljaju nešumski proizvodi koji nisu od drva trebalo bi smatrati biološki raznolikim šumama ako je utjecaj čovjeka neznatan. Ostale vrste šuma kako ih definira FAO, npr. prirodne šume, poluprirodne šume i nasadi ne bi trebalo smatrati prašumama. Međutim, potrebno je zajamčiti bioraznolikost, kvalitetu, zdravlje, održivost i vitalnost tih šuma. Nadalje, uzimajući u obzir visoku bioraznolikost određenih travnjaka, umjerenih i tropskih, uključujući visoko bioraznolike savane, stepe, šikare i prerije, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivrednih sirovina koje potječu s tih površina ne bi trebala imati pravo na poticaje predviđene ovom Direktivom. Komisija bi trebala utvrditi odgovarajuće kriterije za definiranje visoko bioraznolikih travnjaka u skladu s najboljim raspoloživim znanstvenim spoznajama i odgovarajućim međunarodnim normama.

Amandman 68

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 72.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(72.a)

Kriterijima održivosti EU-a za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase trebalo bi osigurati da prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom ugljika podržava ciljeve iz Komunikacije Komisije od 2. prosinca 2015. naslovljene „Zatvaranje kruga – Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” te da se odlučno vodi hijerarhijom otpada uspostavljenom Direktivom 2008/98/EZ.

Amandman 69

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 73.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(73)

Poljoprivredne sirovine za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase ne bi trebalo proizvoditi na tresetištima jer bi uzgoj sirovina na tresetištima prouzročio znatan gubitak zaliha ugljika kad bi se zemljište u tu svrhu dodatno isušivalo , dok se izostanak takvog isušivanja ne bi mogao lako provjeriti .

(73)

Poljoprivredne sirovine za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase ne bi trebalo proizvoditi na tresetištima ili močvarnim zemljištima ako to podrazumijeva isušivanje tla jer bi uzgoj sirovina na tresetištima ili močvarnim zemljištima prouzročio znatan gubitak zaliha ugljika kad bi se zemljište u tu svrhu dodatno isušivalo.

Amandman 70

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 74.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(74.a)

Poljoprivredne sirovine za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase trebalo bi proizvoditi pomoću praksi koje su u skladu sa zaštitom kvalitete tla i organskog ugljika u tlu.

Amandman 71

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 75.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(75)

Primjereno je na razini Unije uvesti kriterije održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova za goriva iz biomase koja se upotrebljava za proizvodnju električne energije i grijanje i hlađenje kako bi se i dalje osiguravala visoka ušteda stakleničkih plinova u odnosu na alternativu fosilnih goriva, izbjegli nenamjerni učinci na održivost i promicalo unutarnje tržište. Ne dovodeći u pitanje strogo poštovanje primarnih resursa visoke ekološke vrijednosti, najudaljenije regije morale bi biti u mogućnosti iskoristiti potencijal svojih resursa kako bi povećale proizvodnju obnovljivih energija i svoju energetsku neovisnost.

Amandman 73

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 76.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(76)

Kako bi se osiguralo da se unatoč povećanoj potražnji za šumskom biomasom prikupljanje obavlja na održiv način u šumama s osiguranim obnavljanjem, da se posebnu pažnju posvećuje područjima koja su izričito određena za zaštitu bioraznovrsnosti, pejzaža i posebnih prirodnih elemenata, da se resursi bioraznovrsnosti očuvaju i da se prate zalihe ugljika, drvene sirovine trebale bi se prikupljati samo u šumama koje se iskorištavaju u skladu s načelima održivog upravljanja šumama, koja su razvijena u okviru međunarodnih šumarskih okvira kao što je Forest Europe i koja se primjenjuju nacionalnim zakonima ili najboljim upravnim praksama na razini šumarskog gospodarstva . Operatori bi trebali poduzeti primjerene korake kako bi se umanjio rizik od upotrebe neodržive šumske biomase za proizvodnju bioenergije . U tu bi svrhu operatori trebali uspostaviti pristup utemeljen na riziku. U tom bi kontekstu bilo primjereno da Komisija izradi operativne smjernice za provjeru pridržavanja pristupa utemeljenoga na riziku, nakon savjetovanja s Odborom za upravljanje energetskom unijom i Stalnim odborom za šumarstvo uspostavljenim Odlukom Vijeća 89/367/EEZ24.

(76)

Kako bi se osiguralo da se unatoč povećanoj potražnji za šumskom biomasom prikupljanje obavlja na održiv način u šumama s osiguranim obnavljanjem, da se posebnu pažnju posvećuje područjima koja su izričito određena za zaštitu bioraznovrsnosti, pejzaža i posebnih prirodnih elemenata, da se resursi bioraznovrsnosti očuvaju i da se prate zalihe ugljika, drvene sirovine trebale bi se prikupljati samo u šumama koje se iskorištavaju u skladu s načelima održivog upravljanja šumama, koja su razvijena u okviru međunarodnih šumarskih okvira kao što je Forest Europe i koja se primjenjuju nacionalnim zakonima ili najboljim upravnim praksama na razini opskrbe . Operatori bi trebali zajamčiti da se mjere poduzmu kako bi se izbjegle ili ograničile negativne posljedice prikupljanja na okoliš . U tu bi svrhu operatori trebali uspostaviti pristup utemeljen na riziku. U tom bi kontekstu bilo primjereno da Komisija uspostavi mehanizme za provedbu zahtjeva utemeljenih na najboljim praksama u državama članicama te da izradi operativne smjernice za provjeru pridržavanja pristupa utemeljenoga na riziku, nakon savjetovanja s Odborom za upravljanje energetskom unijom i Stalnim odborom za šumarstvo uspostavljenim Odlukom Vijeća 89/367/EEZ24.

Amandman 74

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 76.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(76.a)

Ako nacionalno pravo ne propisuje određeni kriterij za održivost šumske biomase, potrebno je pružiti više informacija na razini opskrbe u vezi s tim kriterijem, bez obveze za pružanjem dodatnih informacija o kriterijima koji su već ispunjeni na razini države članice.

Amandman 75

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 76.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(76.b)

Pristup utemeljen na riziku trebao bi se provoditi počevši od nacionalne razine. Ako zahtjevi određenog kriterija nisu propisani nacionalnim pravom ili praćenjem, informacije o tom dijelu potrebno je pružati na razini opskrbe kako bi se smanjio rizik od proizvodnje neodržive šumske biomase.

Amandman 76

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 76.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(76.c)

Očekuje se nastavak povećanja sječe u energetske svrhe, što će dovesti do većeg uvoza sirovina iz trećih zemalja i povećanja proizvodnje tih materijala unutar Unije. Operatori bi trebali osigurati da se sječa obavlja u skladu s kriterijima održivosti.

Amandman 77

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 78.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(78)

Goriva iz biomase trebalo bi pretvarati u električnu energiju i toplinu na učinkovit način kako bi se poboljšala energetska sigurnost i povećale uštede stakleničkih plinova te ograničile emisije zagađenja zraka i smanjio pritisak na ograničene resurse biomase. Stoga bi javna potpora za postrojenja s kapacitetom za gorivo od 20 MW ili većim, ako je potrebna, trebala biti pružena samo za visoko učinkovita kombinirana postrojenja za proizvodnju električne energije i grijanja kako su definirana u članku 2. stavku 34. Direktive 2012/27/EU. Postojeće programe potpore za električnu energiju na osnovi biomase trebalo bi dopustiti do njihova predviđenog isteka za sva postrojenja na biomasu. Uz to, električna energija proizvedena iz biomase u novim postrojenjima s kapacitetom za gorivo od 20 MW ili većim trebala bi se uračunati u ciljeve energije iz obnovljivih izvora samo ako su visoko učinkovita kombinirana postrojenja za proizvodnju električne energije i grijanja. U skladu s pravilima o državnim potporama državama članicama trebalo bi biti odobreno da pruže javnu potporu postrojenjima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, te da uračunaju električnu energiju koju ona proizvedu za ciljeve i obveze povezane s energijom iz obnovljivih izvora kako bi se izbjegla sve veća ovisnost o fosilnim gorivima s izraženijim učincima na klimu i okoliš ako bi se te države članice suočavale s rizicima potvrđenog rizika za sigurnost opskrbe električnom energijom kad bi iscrpile sve tehničke i gospodarske mogućnosti za priključenje visoko učinkovitih kombiniranih postrojenja za proizvodnju električne energije i grijanja.

(78)

Amandman 78

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 80.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(80)	Na temelju iskustva praktične provedbe Unijinih kriterija održivosti primjereno je ojačati ulogu dobrovoljnih međunarodnih i nacionalnih programa certificiranja za provjeru poštovanja kriterija održivosti na usklađen način.

(80)	Na temelju iskustva praktične provedbe Unijinih kriterija održivosti primjereno je uzeti u obzir ulogu dobrovoljnih međunarodnih i nacionalnih programa certificiranja za provjeru poštovanja kriterija održivosti na usklađen način.

Amandman 79

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 82.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(82)

Dobrovoljni programi imaju sve veću ulogu u pružanju dokaza o poštovanju kriterija održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase. Stoga je primjereno da Komisija zahtijeva da se u okviru dobrovoljnih programa, uključujući one koje je Komisija već priznala, redovito izvješćuje o njihovim aktivnostima. Takva bi izvješća trebalo objaviti kako bi se povećala transparentnost i poboljšao nadzor Komisije. Osim toga, takvo izvješćivanje pružilo bi Komisiji potrebne podatke kako bi mogla izvješćivati o radu dobrovoljnih programa s ciljem utvrđivanja najbolje prakse i podnošenja, prema potrebi, prijedloga za daljnje promicanje takve najbolje prakse.

(82)

Dobrovoljni programi mogu imati važnu ulogu u pružanju dokaza o poštovanju minimalnih kriterija održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase. Stoga je primjereno da Komisija zahtijeva da se u okviru dobrovoljnih programa, uključujući one koje je Komisija već priznala, redovito izvješćuje o njihovim aktivnostima. Takva bi izvješća trebalo objaviti kako bi se povećala transparentnost i poboljšao nadzor Komisije. Osim toga, takvo izvješćivanje pružilo bi Komisiji potrebne podatke kako bi mogla izvješćivati o radu dobrovoljnih programa s ciljem utvrđivanja najbolje prakse i podnošenja, prema potrebi, prijedloga za daljnje promicanje takve najbolje prakse.

Amandman 80

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 84.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(84)

Kako bi se izbjeglo nerazmjerno administrativno opterećenje, trebalo bi sastaviti popis zadanih vrijednosti za uobičajene proizvodne procese za dobivanje biogoriva, tekućeg biogoriva ili goriva iz biomase te bi taj popis trebalo ažurirati i proširivati kad novi pouzdani podaci postanu dostupni. Gospodarski subjekti trebali bi imati pravo zahtijevati razinu uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase utvrđena tim popisom. Kad je zadana vrijednost uštede emisija stakleničkih plinova iz proizvodnog procesa ispod tražene minimalne razine uštede emisija stakleničkih plinova, od proizvođača koji žele pokazati usklađenost s tom minimalnom razinom trebalo bi zahtijevati da pokažu da su stvarne emisije iz proizvodnog procesa niže od onih pretpostavljenih u izračunu zadanih vrijednosti.

(84)

Kako bi se izbjeglo nerazmjerno administrativno opterećenje, trebalo bi sastaviti popis zadanih vrijednosti za uobičajene proizvodne procese za dobivanje biogoriva, tekućeg biogoriva ili goriva iz biomase te bi taj popis trebalo ažurirati i proširivati kad novi pouzdani podaci postanu dostupni. Gospodarski subjekti trebali bi imati pravo zahtijevati razinu izravne uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase utvrđena tim popisom. Kad je zadana vrijednost izravne uštede emisija stakleničkih plinova iz proizvodnog procesa ispod tražene minimalne razine uštede emisija stakleničkih plinova, od proizvođača koji žele pokazati usklađenost s tom minimalnom razinom trebalo bi zahtijevati da pokažu da su stvarne emisije iz proizvodnog procesa niže od onih pretpostavljenih u izračunu zadanih vrijednosti.

Amandman 81

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 85.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(85)	Potrebno je propisati jasna pravila za izračun ušteda emisija stakleničkih plinova iz biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase te usporednih fosilnih goriva.

(85)	Potrebno je propisati jasna pravila na temelju objektivnih i nediskriminacijskih kriterija za izračun ušteda emisija stakleničkih plinova iz biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase te usporednih fosilnih goriva.

Amandman 72

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 99

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(99)

Radi mijenjanja i dopunjavanja manje bitnih elemenata odredbi ove Direktive Komisiji bi trebalo delegirati ovlast da u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije donosi akte o popisu sirovina za proizvodnju naprednih biogoriva čiji je doprinos obvezi opskrbljivača gorivom za promet ograničen; prilagodbi energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu znanstvenim i tehničkim dostignućima; metodologiji određivanja udjela biogoriva koje nastaje preradim biomase s fosilnim gorivima u zajedničkom procesu; provedbi sporazuma o uzajamnom priznavanju jamstava o podrijetlu; uspostavi pravila za praćenje funkcioniranja sustava za jamstva o podrijetlu; te pravilima za izračun utjecaja biogoriva, tekućih biogoriva i usporednih fosilnih goriva na stakleničke plinove. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenim u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno sa stručnjacima iz država članica te njihovi stručnjaci imaju sustavan pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte.

(99)

Radi mijenjanja i dopunjavanja manje bitnih elemenata odredbi ove Direktive Komisiji bi trebalo delegirati ovlast da u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije donosi akte o popisu sirovina za proizvodnju naprednih biogoriva čiji je doprinos obvezi opskrbljivača gorivom za promet ograničen; prilagodbi energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu znanstvenim i tehničkim dostignućima; metodologiji određivanja udjela biogoriva koje nastaje preradim biomase s fosilnim gorivima u zajedničkom procesu; provedbi sporazuma o uzajamnom priznavanju jamstava o podrijetlu; uspostavi pravila za praćenje funkcioniranja sustava za jamstva o podrijetlu; pravilima za izračun utjecaja biogoriva, tekućih biogoriva i usporednih fosilnih goriva na stakleničke plinove; uspostavi maksimalnog dopuštenog razdoblja povrata kao kriterija održivosti, posebice za lingoceluloznu biomasu, te kako bi se zajamčila potpuna transparentnost u svim sektorima proizvodnje energije, Komisija bi do 31. prosinca 2018. delegiranim aktima trebala uspostaviti kriterije proizvodnje za fosilna goriva i energiju iz fosilnih izvora. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenim u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno sa stručnjacima iz država članica te njihovi stručnjaci imaju sustavan pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte.

Amandman 288

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

„energija iz obnovljivih izvora” znači energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice vjetroenergija, solarna energija (termalna i fotonaponska) , geotermalna energija, toplina iz okoliša, energija plime, oseke i druge energije oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin;

„energija iz obnovljivih izvora” znači energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice vjetroenergija, solarna energija (termalna i fotonaponska), geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke i druge energije oceana, hidroenergija, biomasa, biometan, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin;

Amandman 85

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

„toplina iz okoliša” znači toplinska energija na upotrebljivoj razini temperature koja se vadi ili hvata dizalicama topline, kojima je za funkcioniranje potrebna električna energija ili druga pomoćna energija, te koja može biti uskladištena u okolnom zraku, ispod tla ili u površinskim vodama. Prijavljene vrijednosti moraju biti utvrđene na osnovi iste metodologije koja se upotrebljava za prijavljivanje toplinske energije izvađene ili uhvaćene dizalicama topline;

(b)

„energija iz okoliša” znači termalna energija na upotrebljivoj razini temperature koja može biti uskladištena u okolnom zraku, osim ispušnog zraka, u površinskim vodama ili kanalizacijskoj vodi; Prijavljene vrijednosti moraju biti utvrđene na osnovi iste metodologije koja se upotrebljava za prijavljivanje toplinske energije izvađene ili uhvaćene dizalicama topline;

Amandman 86

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	„geotermalna energija” znači energija pohranjena u obliku topline ispod površine tla;

Amandman 289

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)

„biomasa” znači biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede , uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti uključujući ribarstvo i akvakulturu te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla ;

(c)

„biomasa” znači biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede (među ostalim tvari biljnog i životinjskog podrijetla, šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu , ali isključujući treset i materijal koji se nalazi u geološkim formacijama i/ili koji je postao fosil) te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski, trgovački i komunalni otpad biološkog podrijetla i bakterije ;

Amandman 88

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

„konačna bruto potrošnja energije” znači energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga uključujući i javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, uključujući potrošnju električne energije i topline koju upotrebljava energetski sektor za proizvodnju električne energije i topline te uključujući gubitke električne energije i topline u distribuciji i prijenosu;

(d)

„konačna bruto potrošnja energije” znači energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga uključujući i javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, uključujući potrošnju električne energije , topline i gorivo namijenjeno prometu koju upotrebljava energetski sektor za proizvodnju električne energije i topline te uključujući gubitke električne energije i topline u distribuciji i prijenosu;

Amandman 89

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	„centralizirano grijanje” ili „centralizirano hlađenje” znači distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnog izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi korištenja za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa;

(e)

„centralizirano grijanje” ili „centralizirano hlađenje” znači distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnih ili decentraliziranih izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi korištenja za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa;

Amandman 90

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)	„tekuće biogorivo” znači tekuće gorivo koje se koristi za energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje, proizvedeno iz biomase;

(f)	„tekuće biogorivo” znači tekuće gorivo koje se koristi za energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje, proizvedeno iz biomase ili od biomase;

Amandman 290

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	„biogorivo” znači tekuće biogorivo namijenjeno prometu proizvedeno iz biomase;

(g)	„biogorivo” znači tekuće ili plinovito biogorivo namijenjeno prometu proizvedeno iz biomase ili pomoću biomase ;

Amandman 91

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)

„program potpore” znači svaki instrument, program ili mehanizam koji primjenjuje država članica ili skupina država članica koji potiče uporabu energije iz obnovljivih izvora smanjenjem troškova te energije, povećanjem cijene po kojoj se može prodati ili povećanjem količine nabavljene energije na temelju obveze koja se odnosi na obnovljivu energiju ili na drugi način. To uključuje, ali se ne ograničuje na, investicijsku pomoć, oslobađanje od poreza ili njegovo smanjenje, povrat poreza, programe potpore koji obvezuju na uporabu obnovljive energije uključujući programe koji primjenjuju zelene certifikate i neposredne programe zaštite cijena uključujući tarife za opskrbu energijom i plaćanje premija;

(i)

„program potpore” znači svaki instrument, program ili mehanizam koji primjenjuje država članica ili skupina država članica koji potiče uporabu energije iz obnovljivih izvora smanjenjem troškova te energije, povećanjem cijene po kojoj se može prodati ili povećanjem količine nabavljene energije na temelju obveze koja se odnosi na obnovljivu energiju ili na drugi način. To uključuje, ali se ne ograničuje na, potporu za istraživanja i investicijsku pomoć, oslobađanje od poreza ili njegovo smanjenje, povrat poreza, programe potpore koji obvezuju na uporabu obnovljive energije uključujući programe koji primjenjuju zelene certifikate i neposredne programe zaštite cijena uključujući tarife za opskrbu energijom i plaćanje premija;

Amandman 93

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka q

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(q)

„neprehrambeni celulozni materijali” znači sirovine koje se uglavnom sastoje od celuloze i hemiceluloze te imaju manji udio lignina od ligno-celuloznog materijala; to uključuje ostatke kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje (poput slame, kukuruznih stabljika, pljeve i ljusaka), travnate energetske kulture s malim udjelom škroba (poput ljulja, proso trave, trave Miscanthus, divovske trske i pokrovnih usjeva prije i nakon glavnih usjeva), industrijske ostatke (uključujući ostatke kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje nakon ekstrakcije biljnih ulja, šećera, škroba i proteina) te materijal od biološkog otpada;

(q)

„neprehrambeni celulozni materijali” znači sirovine koje se uglavnom sastoje od celuloze i hemiceluloze te imaju manji udio lignina od ligno-celuloznog materijala; to uključuje ostatke kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje (poput slame, kukuruznih stabljika, pljeve i ljusaka), travnate energetske kulture s malim udjelom škroba (poput ljulja, proso trave, trave Miscanthus, divovske trske i pokrovnih usjeva prije i nakon glavnih usjeva te kulture za ugar, poput trave, djeteline, alfalfe ), industrijske ostatke (uključujući ostatke kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje nakon ekstrakcije biljnih ulja, šećera, škroba i proteina) te materijal od biološkog otpada;

Amandman 291

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka s

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(s)	„obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu” znači tekuća ili plinovita goriva, koja nisu biogoriva, čiji energetski sadržaj potječe iz obnovljivih izvora energije koji nisu biomasa i koja se upotrebljavaju u prometu ;

(s)

„obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu” znači tekuća ili plinovita goriva, koja nisu biogoriva, a koja se upotrebljavaju u prometu i čiji energetski sadržaj potječe iz obnovljivih izvora energije koji nisu biomasa , kod kojih se svaka sirovina koja sadrži ugljik hvata iz okolnog zraka ;

Amandman 95

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka z

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(z)	„obnova kapaciteta” znači obnavljanje elektrana koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora, uključujući potpunu ili djelomičnu zamjenu postrojenja ili pogonskih sustava i opreme kako bi se zamijenio kapacitet ili povećala učinkovitost;

(z)	„obnova kapaciteta” znači obnavljanje elektrana koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora, uključujući potpunu ili djelomičnu zamjenu postrojenja ili pogonskih sustava i opreme kako bi se povećao ili zamijenio kapacitet ili povećala učinkovitost;

Amandman 96

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka y

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(y)	„otpadna toplina ili hladnoća” znači toplina ili hladnoća koja je generirana kao nusproizvod u industrijskim postrojenjima ili postrojenjima za proizvodnju energije i koja bi bez pristupa sustavu centraliziranog grijanja ili hlađenja bila rasuta u zrak ili vodu neupotrijebljena;

(y)

„otpadna toplina ili hladnoća” znači neizbježna toplina ili hladnoća koja je generirana kao nusproizvod u industrijskim postrojenjima ili postrojenjima za proizvodnju energije (nakon upotrebe visokoučinkovite kogeneracije ili ako kogeneracija nije moguća) ili iz tercijarnog sektora, i koja bi bez pristupa sustavu centraliziranog grijanja ili hlađenja bila rasuta u zrak ili vodu neupotrijebljena;

Amandman 97

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka aa

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)

„potrošač vlastite energije iz obnovljivih izvora” znači aktivni kupac kako je definiran u Direktivi [Direktivi MDI] koji troši i može skladištiti i prodavati električnu energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu u svojim prostorima, uključujući stambenu zgradu, industrijsku ili trgovačku lokaciju ili zatvoreni distribucijski sustav , uz uvjet da potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora te aktivnosti nisu njihova glavna komercijalna ili profesionalna djelatnost;

(aa)

„potrošač vlastite energije iz obnovljivih izvora” znači aktivni kupac ili skupina kupaca koji zajednički djeluju, kako je definirano u Direktivi … Europskog parlamenta i Vijeća [o zajedničkim pravilima za tržište električne energije (preinaka), 2016/0380(COD)], koji troše i mogu skladištiti i prodavati električnu energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu u svojim prostorima ili blizu njih , uključujući stambenu zgradu, stambeno područje, trgovačku ili industrijsku lokaciju ili u istom zatvorenom distribucijskom sustavu , uz uvjet da potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora te aktivnosti nisu njihova glavna komercijalna ili profesionalna djelatnost;

Amandman 98

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa a)

„zajednica energije iz obnovljivih izvora” znači lokalna zajednica za energiju kako je definirana člankom 2. Direktive … Europskog parlamenta i Vijeća [o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (preinaka), 2016/0380(COD)] koja ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 22. stavku 1. ove Direktive;

Amandman 99

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka bb

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(bb)	„vlastita potrošnja energije iz obnovljivih izvora” znači proizvodnja i potrošnja i, gdje je primjenjivo, skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora od strane potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora;

(bb)	„vlastita potrošnja energije iz obnovljivih izvora” znači proizvodnja i potrošnja i, gdje je primjenjivo, skladištenje energije iz obnovljivih izvora od strane potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora;

Amandman 100

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka cc

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(cc)	„ugovor o kupnji energije” znači ugovor na temelju kojega je pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača energije;

(cc)	„ugovor o kupnji obnovljive energije” znači ugovor na temelju kojega je pravna ili fizička osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača energije

Amandman 305

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka ee

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ee)	„napredna biogoriva” znači biogoriva koja su proizvedena od sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX.;

(ee)	„napredna biogoriva” znači biogoriva koja su proizvedena od sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX. te od otpada i ostataka biomase koji nisu nastali od hrane ili hrane za životinje, ako takva biomasa ispunjava kriterije održivosti iz članka 26. ;

Amandman 103

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka ff

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ff)	„fosilna goriva nastala iz otpada” znači tekuća i plinovita goriva proizvedena iz tokova otpada koji potječu iz neobnovljivih izvora, uključujući plinove iz obrade otpada i ispušne plinove;

Briše se.

Amandman 104

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ff a)

„goriva iz recikliranog ugljika” znači tekuća i plinovita goriva proizvedena iz neizbježnih tokova otpada koji potječu iz neobnovljivih izvora, uključujući plinove iz obrade otpada i ispušne plinove, koja omogućuju znatnu uštedu stakleničkih plinova tijekom svog životnog ciklusa; ako su proizvedena iz tokova krutog otpada, koristi se samo otpad koji se ne može ponovo upotrijebiti niti mehanički reciklirati, uz potpuno poštovanje hijerarhije otpada uspostavljene Direktivom 2008/98/EZ; ako su proizvedena iz plinovitih emisija iz proizvodnih procesa, te emisije moraju se emitirati kao neizbježna i nenamjerna posljedica procesa proizvodnje; udio plinovitog otpada korištenog za proizvodnju tih goriva iz recikliranog ugljika ne može se obuhvatiti drugim programima za smanjenje emisija, kao što je Sustav EU-a za trgovanje emisijama;

Amandman 105

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka jj

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(jj)	„dozvola za prikupljanje” znači službena isprava kojom se stječe pravo na prikupljanje šumske biomase;

(jj)	„dozvola za prikupljanje” znači zakonska dozvola ili slično pravo na prikupljanje šumske biomase prema nacionalnom i/ili regionalnom pravu ;

Amandman 106

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka mm

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(mm)	„šumarsko gospodarstvo” znači jedna ili više parcela šume ili drugog pošumljenog zemljišta, koje čini jednu cjelinu s gledišta upravljanja ili upotrebe ;

(mm)	„baza opskrbe” znači zemljopisno područje iz kojeg potječe sirovina za proizvodnju biomase ;

Amandman 107

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka nn

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(nn)	„biološki otpad” znači biološki razgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i sličan otpad iz prehrambene industrije ;

(nn)	„biološki otpad” znači biološki otpad u smislu članka 3. točke 4. Direktive 2008/98/EZ ;

Amandman 108

Prijedlog direktive

Članak 3. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Obvezujući opći cilj Unije za 2030.	Obvezujući opći cilj Unije i obvezujući nacionalni ciljevi za 2030.

Amandman 109

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice zajednički osiguravaju da udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj bruto konačnoj potrošnji energije u Uniji 2030. bude najmanje 27 %.	1. Države članice zajednički osiguravaju da udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj bruto konačnoj potrošnji energije u Uniji 2030. bude najmanje 35 %.

Amandman 306

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1.a Svaka država članica osigurava da do 2030. udio energije iz obnovljivih izvora u svim oblicima prometa bude barem 12 % konačne potrošnje energije u prometu u toj državi članici. Kako bi dosegle cilj prema kojem 12 % energije u konačnoj potrošnji dolazi iz obnovljivih izvora, države članice, s učinkom od 1. siječnja 2021., od opskrbljivača gorivom zahtijevaju da uključe minimalni udio energije iz obnovljivih izvora, kako je navedeno u članku 25.
	Da bi doprinijele ostvarenju tog cilja, uštede emisija stakleničkih plinova pri korištenju biogoriva i bioplina moraju ispunjavati kriterije utvrđene u članku 26. stavku 7., u usporedbi s fosilnim gorivima u skladu s metodologijom iz članka 28. stavka 1.
	Ako je doprinos iz biogoriva proizvedenih iz kultura za proizvodnju hrane za ljude i životinje u državi članici niži od 2 %, te stoga nije dostatan za pokrivanje razlike između obveze dobavljača goriva i ciljne vrijednost za promet od 12 %, država članica može u skladu s tim prilagoditi svoju gornju granicu iz članka 7. stavka 1. do najviše 2 %.

Amandman 111

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Doprinos svake države članice tom općem cilju za 2030. utvrđuje se i priopćuje Komisiji kao dio njihovih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s člancima od 3. do 5. i s člancima od 9. do 11 . Uredbe [o upravljanju].	2. Države članice postavljaju ciljeve kako bi ostvarile taj opći cilj za 2030. kao dio njihovih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s člancima od 3. do 5. i s člancima od 9. do 13 . Uredbe … Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom, 2016/0375(COD) ]. Ako na temelju procjene konačnih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, podnesenih u skladu s člankom 3. Uredbe … Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom, 2016/0375(COD)], Komisija zaključi da ciljevi država članica nisu dovoljni za kolektivno postizanje sveukupnog obvezujućeg cilja Unije, države članice čiji je cilj niži od onoga kada se primijeni formula iz Priloga I.a povećavaju svoj cilj prema tomu.
	Ako se čini da država članica ne može ispuniti svoj predviđeni cilj zbog iznimnih i opravdanih okolnosti, ona može odstupati od svojeg cilja najviše za 10 % i o tome obavijestiti Komisiju do 2025. Ako bi se time ugrozilo postizanje sveukupnog obvezujućeg cilja Unije, Komisija i države članice poduzimaju korektivne mjere poput onih iz članka 27. stavka 4. Uredbe … Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom, 2016/0375(COD)], kako bi se efikasno ispravile razlike.

Amandman 321

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.a Države članice osiguravaju da su njihove nacionalne politike, uključujući programe potpore, osmišljene u skladu s hijerarhijom otpada, kako je utvrđena člankom 4. Direktive 2008/98/EZ, te na način da se izbjegne znatno narušavanje na tržištima (nus)proizvoda, otpada i ostataka. U tu svrhu države članice redovno pregledavaju svoje nacionalne politike i obrazlažu svako odstupanje u izvješćima koja su obvezna u skladu s člankom 18. točkom (c) Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom 2016/0375(COD)].

Amandman 113

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Komisija podupire visoke težnje država članica okvirom koji se sastoji od poboljšane upotrebe sredstava Unije, posebice financijskih instrumenata, ponajprije radi smanjenja troškova kapitala za projekte energije iz obnovljivih izvora.	4. Komisija podupire visoke težnje država članica okvirom koji se sastoji od poboljšane upotrebe sredstava Unije, posebice financijskih instrumenata, ponajprije radi smanjenja troškova kapitala za projekte energije iz obnovljivih izvora i podupiranja projekata energije iz obnovljivih izvora prekogranične dimenzije .

Amandman 114

Prijedlog direktive

Članak 4. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Financijska potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora	Potpora za energiju iz obnovljivih izvora

Amandman 322/rev

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Podložno pravilima o državnim potporama , države članice mogu primjenjivati programe potpore kako bi se postigao cilj Unije utvrđen člankom 3. stavkom 1 . Programi potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora oblikuju se tako da se izbjegne nepotrebno narušavanje tržišta električne energije i da se osigura da proizvođači uzimaju u obzir potražnju i ponudu električne energije kao i moguća ograničenja mreže.

1. U skladu s člankom 195. UFEU-a i podložno njegovim člancima 107. i 108. , države članice mogu primjenjivati programe potpore kako bi se postigli ili premašili ciljevi Unije i nacionalni ciljevi utvrđeni člankom 3. Da bi se izbjeglo nepotrebno narušavanje tržišta sirovina, programi potpora za obnovljivu energiju iz biomase osmišljavaju se tako da se izbjegne poticanje neprimjerene uporabe biomase prvenstveno za proizvodnju energije ako postoje načini industrijske ili materijalne uporabe koji omogućuju veću dodanu vrijednost, što bi moglo uključivati davanje prednosti uporabi otpada i ostataka . Države članice trebale bi voditi računa o dostupnoj održivoj opskrbi biomasom. Programi potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora temelje se na tržištu tako da se izbjegne narušavanje tržišta električne energije i njima se osigurava da proizvođači uzimaju u obzir potražnju i ponudu električne energije kao i moguće troškove uključivanja u sustav ili ograničenja mreže.

Amandman 116

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1 a. Države članice mogu primijeniti programe potpore koji su tehnološki neutralni ili usmjereni na određenu tehnologiju. Programi potpore usmjereni na određenu tehnologiju mogu se primjenjivati posebno na temelju sljedećih elemenata:

(a)	dugoročnog potencijala određene tehnologije;

(b)	potrebe da se ostvari tehnološka ili regionalna diversifikacija strukture izvora energije;

(c)	efikasnog sustava planiranja i stabilnosti mreže;

(d)	ograničenja i stabilnosti mreže;

(e)	ekoloških ograničenja.

Amandman 117

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora oblikuje se tako da se električnu energiju iz obnovljivih izvora uključi u tržište električne energije i da se osigura da proizvođači energije iz obnovljivih izvora odgovaraju na tržišne cjenovne signale i uvećaju svoje tržišne prihode.	2. Potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora oblikuje se tako da se maksimizira integracija električne energije iz obnovljivih izvora u tržište električne energije i da se osigura da proizvođači energije iz obnovljivih izvora odgovaraju na tržišne cjenovne signale i uvećaju svoje tržišne prihode , istodobno nudeći obnovljivim izvorima energije naknade za narušavanje tržišta .
	Države članice mogu predvidjeti izuzeća koja bi pogodovala malim postrojenjima s kapacitetom manjim od 500 kW i demonstracijskim projektima. Međutim, za električnu energiju dobivenu iz energije vjetra treba se primjenjivati prag od 3 MW instaliranog kapaciteta za proizvodnju električne energije ili 3 proizvodne jedinice.
	Ne dovodeći u pitanje pragove navedene u drugom podstavku, države članice mogu drugim mehanizmima i postupcima podupirati zajednice energije iz obnovljivih izora.

Amandman 118

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Ako se potpora za obnovljivu energiju dodjeljuje preko poziva na nadmetanje, primjenjuju se stavak 3.a osim ako je potpora namijenjena malim postrojenjima s kapacitetom manjim od 1 MW, projektima za energiju iz vjetra do 6 proizvodnih jedinica ili 6 MW ili demonstracijskim projektima.

Amandman 119

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.a Ako se potpora za obnovljivu energiju dodjeljuje preko poziva na nadmetanje, kako bi se osigurala visoka stopa realizacije projekata, države članice:

(a)	utvrđuju i objavljuju nediskriminirajuće i transparentne pretkvalifikacijske kriterije i pravila u pogledu roka za završetak projekta;

(b)	savjetuju se s dionicima kako bi se pregledale specifikacije nacrta poziva na nadmetanje;

(c)	objavljuju informacije o prošlim pozivima na nadmetanje, uključujući stopu realizacije projekata.

Amandman 120

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.b Države članice objavljuju dugoročni program u vezi s očekivanom dodjelom potpore, obuhvaćajući barem sljedećih pet godina i uključujući okvirni vremenski raspored, učestalost javnih natječaja ako postoji potreba, kapacitet, očekivani proračun ili maksimalnu potporu po jedinici za dodjelu te prihvatljive tehnologije.

Amandman 121

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 3.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.c Države članice uzimaju u obzir posebnosti zajednica energije iz obnovljivih izvora i potrošača vlastite energije pri osmišljavanju programa potpore kako bi se oni mogli natjecati po jednakim uvjetima.

Amandman 122

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 3.d (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.d Kako bi se povećala proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u najudaljenijim regijama i na malim otocima, države članice mogu prilagoditi financijsku potporu projektima u tim područjima kako bi se uzeli u obzir troškovi proizvodnje povezani s posebnim uvjetima izoliranosti i ovisnosti o vanjskim izvorima.

Amandman 123

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Države članice procjenjuju djelotvornost svojih potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora barem svake četiri godine. Odluke o nastavku ili produljenju potpore i oblikovanju novih potpora moraju biti utemeljene na rezultatima tih procjena .	4. Države članice procjenjuju djelotvornost svojih potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora i njihov distributivni utjecaj na različite skupine potrošača, uključujući industrijsku konkurentnost, najmanje svake četiri godine .
	Procjenom se uzima u obzir učinak mogućih izmjena programa potpore na ulaganja. Države članice uvrštavaju tu procjenu u svoje nacionalne energetske i klimatske planove i ažuriraju te planove u skladu s Uredbom… Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom, 2016/0375(COD)].
	Dugoročno planiranje na temelju odluka povezanih s potporom i oblikovanjem novih potpora bazira se na rezultatima procjena, s obzirom na njihovu ukupnu učinkovitost u postizanju ciljeva u području obnovljivih izvora energije i drugih ciljeva, kao što su cjenovna pristupačnost i razvoj energetskih zajednica, te s obzirom na njihov distributivni utjecaj na različite skupine potrošača te na industrijsku konkurentnost.

Amandman 124

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4a. Do … [2021] i svake tri godine nakon toga Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o uspješnosti potpore pružene putem postupaka javnih natječaja u Uniji, analizirajući posebno sposobnost da se javnim natječajima:

(a)	postigne smanjenje troškova;

(b)	postigne tehnološki napredak;

(c)	postignu visoke stope realizacije;

(d)	osigura nediskriminirajuće sudjelovanje malih sudionika i lokalnih vlasti.

Amandman 125

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 4.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	4.b Do … [šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija revidira Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014. – 2020. (2014/C 200/01) kako bi se u potpunosti inkorporirala opća načela utvrđena u članku 4 ove Direktive.

Amandman 126

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 4.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	4.c Odstupajući od stavka 1. ovog članka, države članice jamče da se za gradski otpad, koji ne ispunjava obveze zasebnog prikupljanja utvrđene u Direktivi 2008/98/EZ, ne pruža nikakav program potpore za energiju iz obnovljivih izvora.

Amandman 127

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice otvaraju potporu za električnu energiju iz obnovljivih izvora proizvođačima iz drugih država članica uz uvjete utvrđene u ovom članku.	1. Države članice otvaraju potporu za električnu energiju iz obnovljivih izvora proizvođačima iz drugih država članica uz uvjete utvrđene u ovom članku. Države članice mogu ograničiti potpore postrojenjima u državama članicama s kojima postoji izravna veza s interkonektorima.

Amandman 128

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice osiguravaju da je potpora za najmanje 10 % kapaciteta obuhvaćenog novim potporama u svakoj godini od 2021. do 2025. i najmanje 15 % kapaciteta obuhvaćenog novim potporama u svakoj godini od 2026. do 2030. otvorena postrojenjima u drugim državama članicama.

2. Države članice osiguravaju da je potpora za najmanje 8 % kapaciteta obuhvaćenog novim potporama u svakoj godini od 2021. do 2025. i najmanje 13 % kapaciteta obuhvaćenog novim potporama u svakoj godini od 2026. do 2030. otvorena postrojenjima u drugim državama članicama. Iznad tih minimalnih razina države članice imaju pravo odlučiti, u skladu s člancima od 7. do 13. ove Uredbe, do koje će mjere podupirati energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u drugoj državi članici.

Amandman 129

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.a Države članice mogu tražiti da ih Komisija izuzme od obveza utvrđenih ovim člankom, uključujući odluku da se postrojenjima koja se nalaze na njihovu teritoriju ne dopusti da sudjeluju u programima potpore organiziranima u drugim državama članicama na temelju jedne osnove ili više sljedećih osnova:

(a)	nedovoljni kapaciteti međupovezivanja;

(b)	nedovoljni prirodni resursi;

(c)	štetan učinak na energetsku sigurnost ili funkcionalnost energetskog tržišta države članice koja traži izuzeće.

Svako takvo izuzeće objavljuje se u Službenom listu Europske unije i podložno je reviziji do 31. prosinca 2025.

Amandman 130

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Programi potpore mogu se otvoriti za prekogranično sudjelovanje, među ostalim, otvorenim pozivima na podnošenje ponuda, zajedničkim pozivima na podnošenje ponuda, otvorenim certifikacijskim programima ili zajedničkim programima potpore. Raspodjela električne energije iz obnovljivih izvora koja ima korist od potpore na temelju otvorenih poziva na podnošenje ponuda, zajedničkih poziva na podnošenje ponuda ili otvorenih certifikacijskih programa u korist odgovarajućih doprinosa država članica podliježe sporazumu o suradnji kojim se utvrđuju pravila za prekogranično plaćanje potpora, slijedeći načelo da se ta energija treba uračunati državi članici koja financira postrojenje.

3. Programi potpore mogu se otvoriti za prekogranično sudjelovanje, među ostalim, otvorenim pozivima na podnošenje ponuda, zajedničkim pozivima na podnošenje ponuda, otvorenim certifikacijskim programima ili zajedničkim programima potpore. Raspodjela električne energije iz obnovljivih izvora koja ima korist od potpore na temelju otvorenih poziva na podnošenje ponuda, zajedničkih poziva na podnošenje ponuda ili otvorenih certifikacijskih programa u korist odgovarajućih doprinosa država članica podliježe sporazumu o suradnji kojim se utvrđuju pravila za prekogranični program, uključujući uvjete sudjelovanja i prekogranično plaćanje potpora, uzimajući u obzir različite poreze i naknade te slijedeći načelo da se ta energija treba uračunati državi članici koja financira postrojenje. Sporazumom o suradnji nastoje se uskladiti uvjeti administrativnog okvira u zemljama koje sudjeluju u suradnji kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve.

Amandman 131

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Komisija do 2025. mora procijeniti koristi od odredaba iz ovog članka za troškovno učinkovitu uporabu električne energije iz obnovljivih izvora u Uniji . Na temelju te procjene Komisija može povisiti postotke utvrđene u stavku 2 .	4. Komisija pomaže državama članicama tijekom cijelog postupka pregovora i pri utvrđivanju aranžmana za suradnju pružanjem informacija i analize, uključujući kvantitativne i kvalitativne podatke o izravnom i neizravnom trošku i koristima suradnje, kao i pružanjem smjernica i stručnog tehničkog znanja tijekom cijelog procesa. U tu svrhu Komisija potiče razmjenu najboljih praksi i izrađuje obrasce za sporazume o suradnje kojima se olakšava postupak.
	Komisija do 2025. mora procijeniti koristi od odredaba iz ovog članka za troškovno učinkovitu uporabu električne energije iz obnovljivih izvora u Uniji. Na temelju te procjene Komisija može predložiti da se izmijene postoci utvrđeni u stavku 2.

Amandman 132

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ne dovodeći u pitanje prilagodbe potrebne za poštovanje pravila o državnim potporama, države članice osiguravaju da se razina i uvjeti potpora odobrenih projektima energije iz obnovljivih izvora ne revidiraju tako da se nepovoljno utječe na prava stečena u skladu s njima i na ekonomičnost podupiranih projekata .	Države članice osiguravaju da se razina i uvjeti potpora odobrenih novim ili postojećim projektima energije iz obnovljivih izvora ne revidiraju tako da se nepovoljno utječe na prava stečena u skladu s njima i na njihovu ekonomičnost .
	Kad se drugi regulatorni instrumenti izmijene i te izmjene utječu na projekte energije iz obnovljivih izvora koji dobiju potporu, države članice jamče da regulatorne izmjene nemaju negativan utjecaj na ekonomičnost takvih projekata.

Amandman 133

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Države članice jamče da se svaka izmjena programa potpore provodi na temelju dugoročnog planiranja u skladu s člankom 4. stavkom 4., da se objavi najmanje devet mjeseci prije nego što stupi na snagu te da podliježe transparentnom i uključivom procesu javnog savjetovanja. U slučaju bilo kakve znatne promjene u postojećem programu potpore, primjenjuje se odgovarajuće prijelazno razdoblje prije no što novi program potpore stupi na snagu.
	Ako regulatorne izmjene ili promjene u radu mreže negativno utječu na ekonomičnost projekata koji dobiju potporu u značajnoj mjeri ili na diskriminirajući način, države članice osiguravaju da ti projekti dobiju naknadu.

Amandman 307

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 1. – podstavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Pri izračunu konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora države članice doprinos biogoriva i tekućih biogoriva, kao i goriva iz biomase potrošenih u prometu, ako su proizvedena iz kultura za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, ne prelazi 7 %, konačne potrošnje energije u cestovnom i željezničkom prometu u toj državi članici. To se ograničenje 2030. snizuje na 3,8 % u skladu s okvirnom smjernicom navedenom u Prilogu X. dijelu A . Države članice mogu postaviti niže ograničenje te mogu razlikovati različite vrste biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase proizvedenih iz kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje, na primjer određivanjem nižeg ograničenja za doprinos biogoriva koja se proizvode iz uljarica kao kultura za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, uzimajući u obzir neizravnu prenamjenu zemljišta.

Pri izračunu konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora države članice doprinos biogoriva i tekućih biogoriva, kao i goriva iz biomase potrošenih u prometu, ako su proizvedena iz kultura za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, ne iznosi više no što je bio njihov doprinos bruto konačnoj potrošnji energije iz obnovljivih izvora u 2017. godini u toj državi članici, s najviše 7 % konačne bruto potrošnje energije u cestovnom i željezničkom prometu . Doprinos iz biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih od palmina ulja od 2021. godine nadalje će iznositi 0 % . Države članice mogu postaviti niže ograničenje te mogu razlikovati različite vrste biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase proizvedenih iz kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje, na primjer određivanjem nižeg ograničenja za doprinos biogoriva koja se proizvode iz uljarica kao kultura za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, uzimajući u obzir neizravnu prenamjenu zemljišta i druge neželjene učinke na održivost .

Amandman 136

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Za potrebe stavka 1. točke (a) konačna bruto potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora energije izračunava se kao količina električne energije proizvedene u državi članici iz obnovljivih izvora energije, uključujući proizvodnju električne energije potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora i zajednica energije iz obnovljivih izvora pri čemu nije uključena proizvodnja električne energije u reverzibilnim hidroelektranama iz vode koja se crpi na veću visinu.

Za potrebe stavka 1. točke (a) konačna bruto potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora energije izračunava se kao količina električne energije proizvedene u državi članici iz obnovljivih izvora energije, uključujući proizvodnju električne energije potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora i zajednica obnovljive energije pri čemu nije uključena proizvodnja električne energije u reverzibilnim hidroelektranama iz vode koja se crpi na veću visinu.

Amandman 137

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 3. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Toplinska energija iz okoliša dobivena toplinskim crpkama uzima se u obzir za potrebe stavka 1. točke (b) pod uvjetom da konačna proizvedena energija znatno premašuje primarni unos energije potrebne za pogon toplinske crpke. Količina topline koja se za potrebe ove Direktive smatra energijom iz obnovljivih izvora izračunava se u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu VII.

Toplinska i geotermalna energija iz okoliša koja se prenosi toplinskim crpkama radi proizvodnje grijanja ili hlađenja uzima se u obzir za potrebe stavka 1. točke (b) pod uvjetom da konačna proizvedena energija znatno premašuje primarni unos energije potrebne za pogon toplinske crpke. Količina topline koja se za potrebe ove Direktive smatra energijom iz obnovljivih izvora izračunava se u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu VII.

Amandman 138

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 3. – podstavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. s ciljem dopune ove Direktive utvrđivanjem metodologije za izračun količine obnovljive energije korištene za grijanje i hlađenje te za centralizirano grijanje i hlađenje te kako bi revidirala Prilog VII. o izračunu energije iz toplinskih crpki.

Amandman 139

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 4. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)

Za potrebe ispunjavanja cilja iz članka 3. stavka 1. točke (a), smatra se da je udio goriva isporučenih u sektoru zrakoplovstva i pomorstva 2 puta odnosno 1,2 puta veći od njihova energetskog sadržaja, a udio električne energije iz obnovljivih izvora isporučene za cestovna vozila 2,5 veći od njezina energetskog sadržaja.

Amandmani 140 i 308

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 5. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 32. u svrhu izmjene popisa sirovina iz Priloga IX. dijelova A i B kako bi dodala sirovine, ali ne i kako bi ih uklonila . Svaki se delegirani akt temelji na analizi najnovijeg znanstvenog i tehničkog napretka, kojom se propisno uzimaju u obzir načela hijerarhije otpada uspostavljene u Direktivi 2008/98/EZ, u skladu s kriterijima održivosti u Uniji, podupire zaključak da se predmetnom sirovinom ne stvara dodatna potražnja za zemljištem, kojom se promiče uporaba otpada i ostataka te izbjegavaju značajni negativni učinci na tržištu s obzirom na (nus)proizvode, otpad i ostatke, kojom se ostvaruju znatne uštede emisija stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima te koja ne predstavlja rizik u pogledu stvaranja negativnih utjecaja na okoliš i bioraznolikost.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 32. u svrhu izmjene popisa sirovina iz Priloga IX. dijelova A i B. Svaki se delegirani akt temelji na analizi najnovijeg znanstvenog i tehničkog napretka, kojom se propisno uzimaju u obzir načela kružnog gospodarstva, hijerarhije otpada uspostavljene u Direktivi 2008/98/EZ, u skladu s kriterijima održivosti u Uniji, podupire zaključak da se predmetnom sirovinom ne stvara dodatna potražnja za zemljištem, promiče uporaba otpada i ostataka te izbjegavaju značajni negativni učinci na tržištu s obzirom na (nus)proizvode, otpad i ostatke, ostvaruju znatne uštede emisija stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima na temelju procjene emisija tijekom cijelog životnog ciklusa te koja ne predstavlja rizik u pogledu stvaranja negativnih utjecaja na okoliš i bioraznolikost.

Amandman 309

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 5. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Svake dvije godine Komisija provodi evaluaciju popisa sirovina iz Priloga IX. dijelova A i B kako bi dodala sirovine u skladu s načelima utvrđenima u ovom stavku. Prva se evaluacija provodi najkasnije šest mjeseci nakon [stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija je prema potrebi ovlaštena donijeti delegirane akte u svrhu izmjene popisa sirovina iz Priloga IX. dijelova A i B kako bi dodala sirovine, ali ne i kako bi ih uklonila .

Amandman 310

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 5. – podstavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Sirovine se iz Priloga IX. uklanjaju tek nakon javnog savjetovanja i u skladu s načelima stabilnosti financijske potpore iz članka 6. Ne dovodeći u pitanje članak 26., ako se sirovine uklone, postojeća postrojenja koje proizvode biogoriva od tih sirovina imaju pravo tu energiju računati kao energiju iz obnovljivih izvora i kao dio ispunjenja obveze dobavljača goriva iz članka 25., i to sve do svojih razina proizvodnje iz prošlosti, ali ne preko njih.

Amandman 143

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5.a Kod donošenja politika za promicanje proizvodnje goriva iz sirovina navedenih u Prilogu IX. ovoj Direktivi, države članice jamče da se postupa u skladu s hijerarhijom otpada iz Direktive 2008/98/EZ, uključujući njezine odredbe u vezi s razmatranjem životnog ciklusa o ukupnim utjecajima pri nastanku različitih tijekova otpada i gospodarenja tim tijekovima.

Amandman 144

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5.a Komisija olakšava uspostavu zajedničkih projekata među državama članicama, posebno pružanjem namjenske tehničke pomoći i pomoći pri razvoju projekata.

Amandman 145

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Jedna država članica ili više država članica mogu surađivati s jednom trećom zemljom ili s više trećih zemalja u svim vrstama zajedničkih projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Takva suradnja može uključivati privatne operatore.	1. Jedna država članica ili više država članica mogu surađivati s jednom trećom zemljom ili s više trećih zemalja u svim vrstama zajedničkih projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Takva suradnja može uključivati privatne operatore i provodi se uz potpuno poštovanje međunarodnog prava .

Amandman 146

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 2. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)	električna energija proizvedena je u skladu s međunarodnim pravom, s posebnim naglaskom na ljudska prava.

Amandman 147

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 3. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)

uporaba se odnosi na zajednički projekt koji ispunjava kriterije iz stavka 2. točaka (b) i ( c ) i koji će se koristiti interkonekcijskim vodom nakon što bude pušten u pogon te na količinu električne energije koja nije veća od količine koja će se izvoziti u Uniju nakon što interkonekcijski vod započne s radom.

(e)

uporaba se odnosi na zajednički projekt koji ispunjava kriterije iz stavka 2. točaka (b) , (c) i ( ca ) i koji će se koristiti interkonekcijskim vodom nakon što bude pušten u pogon te na količinu električne energije koja nije veća od količine koja će se izvoziti u Uniju nakon što interkonekcijski vod započne s radom.

Amandman 148

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 5. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	pisanu potvrdu o prihvaćanju točaka (b) i ( c ) koju izdaje treća zemlja na čijemu će državnom području postrojenje biti pušteno u rad te udio ili količinu električne energije proizvedene u postrojenju koju će za domaće potrebe upotrebljavati treća zemlja.

(d)	pisanu potvrdu o prihvaćanju točaka (b) , (c) i ( ca ) stavka 2. koju izdaje treća zemlja na čijemu će državnom području postrojenje biti pušteno u rad te udio ili količinu električne energije proizvedene u postrojenju koju će za domaće potrebe upotrebljavati treća zemlja.

Amandman 149

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3a. Komisija olakšava uspostavu zajedničkih programa potpore među državama članicama, posebno pružanjem smjernica i širenjem najbolje prakse.

Amandman 150

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da su svi nacionalni propisi koji se odnose na postupke koji se primjenjuju na pogone za proizvodnju električne energije, tj. na postupke izdavanja odobrenja, certificiranja i izdavanja dozvola za proizvodnju energije za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije i na pripadajuću infrastrukturu prijenosne i distribucijske mreže te postupak pretvorbe biomase u biogoriva ili druge energetske proizvode razmjerni i potrebni.

Države članice osiguravaju da su svi nacionalni propisi koji se odnose na postupke izdavanja odobrenja, certificiranja i izdavanja dozvola primjenjive na pogone za proizvodnju električne energije te pripadajuće prijenosne i distribucijske mreže za proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije i na postupak pretvorbe biomase u biogoriva , tekuća biogoriva i goriva iz biomase ili druge energetske proizvode , kao i na obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu, razmjerni i potrebni te da udovoljavaju načelu prvenstva energetske učinkovitosti .

Amandman 151

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 1. – podstavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	pojednostavnjene i brze upravne postupke na odgovarajućoj administrativnoj razini;

(a)	pojednostavnjene i brze upravne postupke na odgovarajućoj administrativnoj razini kojima se određuju predvidljivi vremenski okviri za izdavanje potrebnih dozvola i licencija ;

Amandman 152

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 1. – podstavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	uvođenje pojednostavnjenih i manje složenih postupaka za izdavanje odobrenja, uključujući i putem jednostavne obavijesti, ako to omogućuje mjerodavni regulatorni okvir, za decentralizirane uređaje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

(d)

uvođenje pojednostavnjenih i manje složenih postupaka za izdavanje odobrenja, uključujući i putem jednostavne obavijesti, za manje projekte i decentralizirane uređaje za proizvodnju i skladištenje energije iz obnovljivih izvora , uključujući potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora i zajednice energije iz obnovljivih izvora.

Amandman 153

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Države članice osiguravaju da ulagači mogu u dovoljnoj mjeri predvidjeti planiranu potporu za energiju iz obnovljivih izvora. U tu svrhu države članice definiraju i objavljuju dugoročni program u vezi s očekivanom dodjelom potpore, obuhvaćajući barem sljedeće tri godine i uključujući za svaki program okvirni vremenski raspored, kapacitet, očekivani proračun za dodjelu, kao i savjetovanje s dionicima o osmišljavanju potpore.

Briše se.

Amandman 154

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Države članice pri planiranju, projektiranju, gradnji i obnavljanju urbane infrastrukture, industrijskih i stambenih područja te energetske infrastrukture, uključujući električnu energiju, centralizirano grijanje i hlađenje, prirodni plin i mreže alternativnih goriva, osiguravaju da njihova nadležna tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uključe odredbe za integraciju i uporabu obnovljive energije te uporabu neizbježne otpadne topline ili hladnoće.

4. Države članice pri planiranju, projektiranju, gradnji i obnavljanju urbane infrastrukture, industrijskih , poslovnih i stambenih područja te energetske infrastrukture, uključujući električnu energiju, centralizirano grijanje i hlađenje, prirodni plin i mreže alternativnih goriva, osiguravaju da njihova nadležna tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uključe odredbe za integraciju i uporabu obnovljive energije , među ostalim za rano prostorno planiranje, procjene potreba i primjerenosti kojima se uzima u obzir energetska učinkovitost i odgovor na potražnju, kao i posebne odredbe o potrošnji vlastite energije iz obnovljivih izvora i zajednicama energije iz obnovljivih izvora, te uporabu neizbježne otpadne topline ili hladnoće. Države članice posebno potiču lokalna i regionalna administrativna tijela da pri planiranju gradske infrastrukture, kad je to primjenjivo, obuhvate grijanje i hlađenje energijom iz obnovljivih izvora.

Amandman 155

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 5. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Pri utvrđivanju tih mjera ili u svojim programima potpore, države članice mogu uzeti u obzir nacionalne mjere koje se odnose na znatno povećanje energetske učinkovitosti te na kogeneraciju, na pasivne niskoenergetske zgrade i energetski neovisne zgrade.	Pri utvrđivanju tih mjera ili u svojim programima potpore, države članice mogu uzeti u obzir nacionalne mjere koje se odnose na znatno povećanje potrošnje vlastite obnovljive energije, lokalnog skladištenja energije, energetske učinkovitosti te na kogeneraciju, na pasivne niskoenergetske zgrade i energetski neovisne zgrade.

Amandman 156

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 5. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice u svojim građevnim zakonskim i podzakonskim aktima ili drugim sredstvima s istovrijednim učinkom, zahtijevaju u novim zgradama i u postojećim zgradama na kojima se obavljaju radovi renoviranja većih razmjera uporabu minimalnih razina energije iz obnovljivih izvora ili instalacija za proizvodnju obnovljive energije , odražavajući rezultate troškovno optimalnog izračuna na temelju članka 5. stavka 2. Direktive 2010/31/EU. Države članice dopuštaju da se te najniže razine realiziraju, inter alia, centraliziranim grijanjem i hlađenjem proizvedenim sa znatnim udjelom energije iz obnovljivih izvora , individualnom ili kolektivnom potrošnjom vlastite energije iz obnovljivih izvora, u skladu s člankom 21., ili kogeneracijom temeljenom na obnovljivim izvorima te otpadnom toplinom i hladnoćom .

Amandman 157

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6. Države članice osiguravaju da nove javne zgrade i postojeće javne zgrade na kojima se obavljaju radovi renoviranja većih razmjera, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini služe kao primjer u kontekstu ove Direktive od 1. siječnja 2012. nadalje. Države članice mogu, inter alia, odlučiti da se ta obveza ispunjava osiguravanjem da krovove javnih ili privatno-javnih zgrada upotrebljavaju treće strane za uređaje koji proizvode energiju iz obnovljivih izvora.

6. Države članice osiguravaju da nove javne zgrade i postojeće javne zgrade na kojima se obavljaju radovi renoviranja većih razmjera, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini služe kao primjer u kontekstu ove Direktive od 1. siječnja 2012. nadalje. Države članice mogu, inter alia, odlučiti da se ta obveza ispunjava poštovanjem standarda za zgrade gotovo nulte energetske potrošnje, kao što se zahtijeva u Direktivi … Europskog parlamenta i Vijeća [o energetskoj učinkovitosti zgrada, 2016/0381(COD)], ili osiguravanjem da krovove javnih ili privatno-javnih zgrada upotrebljavaju treće strane za uređaje koji proizvode energiju iz obnovljivih izvora.

Amandman 158

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7. Države članice u svojim građevnim zakonskim i podzakonskim aktima predviđaju poticaje za uporabu sustava i uređaja za grijanje i hlađenje energijom iz obnovljivih izvora kojima se postiže znatno smanjenje potrošnje energije. U tu svrhu države članice upotrebljavaju oznake energetske učinkovitosti ili znakove zaštite okoliša ili druge odgovarajuće certifikate ili norme razvijene na nacionalnoj razini ili na razini Unije, kad postoje, te osiguravaju pružanje odgovarajućih informacija i savjete o obnovljivim, energetski vrlo učinkovitim alternativama kao i o eventualnim financijskim instrumentima i poticajima koji su dostupni u slučaju zamjene, u cilju promicanja veće stope zamjene starih sustava grijanja i veće stope prelaska na rješenja temeljena na obnovljivoj energiji u skladu s Direktivom … Europskog parlamenta i Vijeća [o energetskoj učinkovitosti zgrada, 2016/0381(COD)] .

Amandman 159

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

8. Države članice provode ocjenu svojeg potencijala izvora obnovljive energije i uporabe otpadne topline i hladnoće za grijanje i hlađenje. Ta se ocjena uključuje u drugu sveobuhvatnu ocjenu koja se prvi put zahtijeva do 31. prosinca 2020. na temelju članka 14. stavka 1. Direktive 2012/27/EU te u naknadna ažuriranja sveobuhvatnih ocjena.

8. Države članice provode ocjenu svojeg potencijala izvora obnovljive energije i uporabe otpadne topline i hladnoće za grijanje i hlađenje. Pri toj se ocjeni posebno uzimaju u obzir prostorna analiza područja pogodnih za korištenje zbog niskog ekološkog rizika i potencijal za manje projekte na razini kućanstava. Ta se ocjena uključuje u drugu sveobuhvatnu ocjenu koja se prvi put zahtijeva do 31. prosinca 2020. na temelju članka 14. stavka 1. Direktive 2012/27/EU te u naknadna ažuriranja sveobuhvatnih ocjena.

Amandman 160

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 8.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	8.a Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u svoje planove mobilnosti i prometa uključe odredbe za integraciju i uporabu prijevoznih sredstava koja koriste energiju iz obnovljivih izvora.

Amandman 161

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

9. Države članice uklanjaju administrativne prepreke dugoročnim korporativnim ugovorima o kupnji energije kako bi se financirali obnovljivi izvori energije i olakšala njihova uporaba.

9. Države članice provode procjenu regulatornih i administrativnih prepreka kupnji energije iz obnovljivih izvora za poslovne klijente na njihovu teritoriju, kao i potencijal za tu kupnju, te uspostavljaju regulatorni i administrativni okvir pogodan za poboljšanje dugoročnih korporativnih ugovora o kupnji energije iz obnovljivih izvora kako bi se financirali obnovljivi izvori energije i olakšala njihova uporaba , a istovremeno te ugovore ne bi podvrgnulo nerazmjernim postupcima i naknadama koje ne odražavaju troškove. Sklapanjem tih ugovora jednakovrijedna količina jamstava o podrijetlu izdanih u skladu s člankom 19. poništava se u ime poslovnog klijenta. Taj se poticajni okvir uključuje u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s Uredbom … Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom, 2016/0375(COD)].

Amandman 162

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Jedinstvena administrativna kontaktna točka vodi podnositelja zahtjeva kroz postupak na transparentan način, pruža mu sve potrebne informacije, ako je potrebno, koordinira i uključuje druga tijela te na kraju postupka isporučuje pravno obvezujuću odluku.	2. Jedinstvena administrativna kontaktna točka vodi podnositelja zahtjeva kroz postupak na transparentan način, pruža mu sve potrebne informacije, ako je potrebno, koordinira i uključuje druga tijela te na kraju postupka isporučuje pravno obvezujuću odluku. Podnositelji zahtjeva trebali bi moći sve relevantne dokumente podnijeti u digitalnom obliku.

Amandman 163

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Jedinstvena administrativna kontaktna točka u suradnji s operatorima prijenosnih i distribucijskih sustava objavljuje priručnik o postupcima za nositelje projekata obnovljive energije, uključujući i male projekte i projekte potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora.

3. Kako bi olakšala pristup relevantnim informacijama, jedinstvena administrativna kontaktna točka ili država članica, u suradnji s operatorima prijenosnih i distribucijskih sustava , uspostavlja jedinstvenu internetsku informativnu platformu s objašnjenim postupcima za nositelje projekata obnovljive energije, uključujući i male projekte, projekte potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora i projekte zajednica energije iz obnovljivih izvora. Ako država članica odluči uspostaviti više od jedne jedinstvene administrativne kontaktne točke, informacijska platforma upućuje podnositelja zahtjeva na kontaktnu točku koja je mjerodavna za njegov zahtjev.

Amandman 164

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Postupak izdavanja dozvola iz stavka 1. ne smije trajati dulje od tri godine, osim u slučajevima navedenima u članku 16. stavku 5. i članku 17.	4. Postupak izdavanja dozvola iz stavka 1. ne smije trajati dulje od tri godine, osim u slučajevima navedenima u članku 16. stavcima 4.a i 5. i članku 17.

Amandman 165

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	4.a Za postrojenja čiji je kapacitet električne energije između 50 kW i 1MW postupak odobravanja dozvola ne smije trajati više od jedne godine. U izvanrednim okolnostima, koje trebaju biti opravdane, taj se rok može produžiti za dodatna tri mjeseca.
	Razdobljima iz stavaka 4. i 4.a ne dovode se u pitanje sudske žalbe i pravni lijekovi, a oni se mogu produžiti najviše za onoliko koliko traju postupci sudskih žalbi i pravnih lijekova.
	Države članice osiguravaju da podnositelji zahtjeva imaju pristup mehanizmu izvansudskog rješavanja sporova ili jednostavnim i dostupnim sudskim postupcima za rješavanje sporova u vezi s postupcima izdavanja dozvola i s izdavanjem dozvole za izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i njihov rad.

Amandman 166

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Države članice olakšavaju obnovu postojećih postrojenja koja proizvode energiju iz obnovljivih izvora, inter alia, osiguravanjem pojednostavljenog i brzog postupka izdavanja dozvola koji ne premašuje jednu godinu od datuma na koji je zahtjev za obnovu podnesen jedinstvenoj administrativnoj kontaktnoj točki. Ne dovodeći u pitanje članak 11. stavak 4. Uredbe … Europskog parlamenta i Vijeća [o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (preinaka), 2016/0379(COD)] države članice osiguravaju da projekti obnovljenih postrojenja zadržavaju pristup mreži i prava povezanosti na mrežu barem u slučajevima kada nema promjene kapaciteta.

Amandman 354

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.a Države članice u okviru svojih postupaka izdavanja dozvola ili koncesija osiguravaju da je do 31. prosinca 2022. 90 % benzinskih crpki uz ceste osnovne mreže uspostavljene Uredbom (EU) br. 1315/2013 (osnovna mreža TEN-T-a) opremljeno javno dostupnim stanicama velike snage za punjenje električnih vozila. Komisija ima ovlast donošenja delegiranih akata u skladu s člankom 32. kako bi proširila područje primjene ovog stavka na goriva obuhvaćena člankom 25.

Amandman 167

Prijedlog direktive

Članak 17. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Demonstracijskim projektima i postrojenjima s kapacitetom električne energije manjim od 50 kWh dopušteno je spojiti se na mrežu nakon obavijesti operatoru distribucijskog sustava.	1. Demonstracijskim projektima i postrojenjima s kapacitetom električne energije manjim od 50 kWh dopušteno je spojiti se na mrežu nakon obavijesti operatoru distribucijskog sustava.
	Odstupajući od prvog podstavka, u slučaju demonstracijskih projekata i postrojenja s kapacitetom od 10,8 kW do 50 kW operator distribucijskog sustava može odbiti jednostavnu obavijest iz opravdanih razloga ili predložiti alternativno rješenje. U tom slučaju dužan je to učiniti u roku od dva tjedna od obavijesti, a podnositelj zahtjeva zatim može zatražiti spajanje u skladu sa standardnim postupcima. Ako operator distribucijskog sustava ne da negativan odgovor u tom roku, postrojenje se može spojiti.

Amandman 168

Prijedlog direktive

Članak 18. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice osiguravaju da su informacije o mjerama potpore na raspolaganju svim uključenim stranama, npr. potrošačima, graditeljima, instalaterima, arhitektima i dobavljačima uređaja i sustava za grijanje i hlađenje i korištenje električne energije te prijevoznih sredstava koja upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora.

1. Države članice osiguravaju da su informacije o mjerama potpore na raspolaganju svim uključenim stranama, npr. potrošačima, posebno onima s niskim prihodima, ranjivim potrošačima, potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora, zajednicama energije iz obnovljivih izvora, graditeljima, instalaterima, arhitektima i dobavljačima uređaja i sustava za grijanje i hlađenje i korištenje električne energije te prijevoznih sredstava koja upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora.

Amandman 169

Prijedlog direktive

Članak 18. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2.a Države članice osiguravaju informacije o inteligentnim prometnim sustavima i povezanim vozilima u vezi s njihovim prednostima u pogledu sigurnosti na cestama, smanjenja prometne preopterećenosti i učinkovitosti potrošnje goriva.

Amandman 170

Prijedlog direktive

Članak 18. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6. Države članice uz sudjelovanje lokalnih i regionalnih tijela razvijaju odgovarajuće programe obavješćivanja, podizanja javne svijesti, usmjeravanja i/ili osposobljavanja kako bi građane informirale kako da ostvare svoja prava kao aktivni potrošači te o koristima i praktičnim aspektima , uključujući tehničke i financijske aspekte razvoja i uporabe energije iz obnovljivih izvora , između ostalog trošenjem vlastite energije ili u okviru zajednica energije iz obnovljivih izvora, kao i o koristima mehanizama suradnje između država članica i različitim vrstama prekogranične suradnje .

Amandman 171

Prijedlog direktive

Članak 19. – stavak 2. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da se proizvođaču koji prima financijsku potporu iz programa potpore za istu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ne izdaju jamstva o podrijetlu . Države članice izdaju takva jamstva o podrijetlu i prenose ih na tržište na dražbama . Prihodi prikupljeni kao rezultat dražbi upotrebljavaju se kako bi se nadoknadili troškovi potpore za obnovljive izvore energije.

Države članice osiguravaju da se u slučaju postrojenja za obnovljivu energiju puštenih u rad nakon… [datum stupanja na snagu ove Direktive] proizvođaču koji prima financijsku potporu iz programa potpore za istu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ne izdaju jamstva o podrijetlu , osim ako nema dvostruke naknade .

Pretpostavlja se da ne postoji dvostruka naknada:

(a)	ako se financijska potpora dodjeljuje putem postupka nadmetanja ili sustava zelenih certifikata kojima se može trgovati;

(b)	ako se vrijednost jamstava o podrijetlu administrativno uzima u obzir na razini financijske potpore ili

(c)	ako jamstva o podrijetlu nisu izdana izravno proizvođaču, nego isporučitelju ili potrošaču koji kupuje obnovljivu energiju u konkurentnom okruženju ili u okviru dugoročnog korporativnog ugovora o kupnji energije iz obnovljivih izvora.

U slučajevima koji nisu navedeni u četvrtom podstavku države članice izdaju jamstvo o podrijetlu iz statističkih razloga i odmah ga poništavaju.

Amandman 172

Prijedlog direktive

Članak 19. – stavak 7. – podstavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	je li izvor energije iz kojeg je energija proizvedena zadovoljio kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz članka 26.

Amandman 173

Prijedlog direktive

Članak 19. – stavak 7. – podstavak 1. – točka b – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.

plin ili

ii.	plin , uključujući vodik, ili

Amandman 174

Prijedlog direktive

Članak 19. – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

8. Kad dobavljač električne energije mora dokazati udio ili količinu energije iz obnovljivih izvora u svojoj kombinaciji izvora energije za potrebe članka 3. Direktive 2009/72/EZ, on to čini pomoću jamstva o podrijetlu. Isto tako, jamstva o podrijetlu izdana na temelju članka 14. stavka 10. Direktive 2012/27/EU upotrebljavaju se kao potkrijepa bilo kojeg zahtjeva da se dokaže količina električne energije proizvedene iz visokoučinkovite kogeneracije. Države članice osiguravaju da se gubitci energije pri prijenosu potpuno uzmu u obzir ako se jamstva o podrijetlu upotrebljavaju za demonstraciju potrošnje obnovljive energije ili električne energije iz visokoučinkovite kogeneracije.

8. Kad dobavljač električne energije mora dokazati udio ili količinu energije iz obnovljivih izvora u svojoj kombinaciji izvora energije za potrebe članka 3. Direktive 2009/72/EZ, on to čini pomoću jamstva o podrijetlu. Isto tako, jamstva o podrijetlu izdana na temelju članka 14. stavka 10. Direktive 2012/27/EU upotrebljavaju se kao potkrijepa bilo kojeg zahtjeva da se dokaže količina električne energije proizvedene iz visokoučinkovite kogeneracije. U vezi sa stavkom 2., ako je električna energija proizvedena visokoučinkovitom kogeneracijom uz primjenu obnovljivih izvora energije, izdaje se samo jedno jamstvo o podrijetlu u kojemu se navode obje značajke. Države članice osiguravaju da se gubitci energije pri prijenosu potpuno uzmu u obzir ako se jamstva o podrijetlu upotrebljavaju za demonstraciju potrošnje obnovljive energije ili električne energije iz visokoučinkovite kogeneracije.

Amandman 175

Prijedlog direktive

Članak 20. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice, kad je to primjenjivo, procjenjuju treba li zbog lakšeg uključivanja plina iz obnovljivih izvora energije proširiti postojeću infrastrukturu plinske mreže.	1. Države članice, kad je to primjenjivo, procjenjuju treba li zbog lakšeg uključivanja plina iz obnovljivih izvora energije proširiti postojeću infrastrukturu plinske mreže. Operatori prijenosnog sustava i operatori distribucijskog sustava odgovorni su za jamčenje neometanog funkcioniranja plinske mrežne infrastrukture, uključujući njezino održavanje i redovito čišćenje.

Amandman 176

Prijedlog direktive

Članak 20. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Ovisno o njihovoj procjeni uključenoj u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s Prilogom I. Uredbi [o upravljanju], o potrebi za izgradnjom nove infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje proizvedeno iz izvora obnovljive energije kako bi se postigao cilj Unije iz članka 3. stavka 1. ove Direktive, države članice, kad je to primjereno, poduzimaju mjere za razvoj infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje koja će se prilagođivati razvoju proizvodnje grijanja i hlađenja u velikim pogonima na biomasu, solarnu energiju i biotermalnu energiju.

3. Ovisno o njihovoj procjeni uključenoj u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s Prilogom I. Uredbi … Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom, 2016/0375(COD) ], o potrebi za izgradnjom nove infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje proizvedeno iz izvora obnovljive energije kako bi se postigao cilj Unije iz članka 3. stavka 1. ove Direktive, države članice, kad je to primjereno, poduzimaju mjere za razvoj infrastrukture za centralizirano grijanje koja će se prilagođivati razvoju proizvodnje grijanja i hlađenja u velikim pogonima na održivu biomasu, toplinsku energiju iz okoliša u velikim toplinskim crpkama, solarnu energiju i biotermalnu energiju , kao i višak toplinske energije iz industrije i drugih izvora .

Amandman 177

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 1. – podstavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice osiguravaju da potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora pojedinačno ili posredstvom agregatora:	Države članice osiguravaju potrošačima pravo da postanu potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora. U tu svrhu države članice osiguravaju da potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora pojedinačno ili posredstvom agregatora:

Amandman 178

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 1. – podstavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	imaju pravo trošiti vlastitu energiju i prodavati, uključujući uporabom ugovora o kupnji energije, svoj višak pri proizvodnji obnovljive električne energije, a da ne podliježu nerazmjernim postupcima i naknadama koje ne odražavaju troškove;

(a)	imaju pravo trošiti vlastitu energiju i prodavati, uključujući uporabom ugovora o kupnji energije i uzajamnih trgovinskih dogovora , svoj višak pri proizvodnji obnovljive električne energije, a da ne podliježu diskriminacijskim i nerazmjernim postupcima i naknadama koje ne odražavaju troškove;

Amandman 179

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 1. – podstavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	imaju pravo trošiti električnu energiju koju su sami proizveli iz obnovljivih izvora, koja ostaje u njihovu prostoru, a da to ne podliježe naplati nikakvih naknada, pristojbi ili poreza;

Amandman 180

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 1. – podstavak 1. – točka ab (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ab)

imaju pravo instalirati i koristiti sustave za skladištenje električne energije u kombinaciji s postrojenjima koja proizvode obnovljivu električnu energiju za vlastitu potrošnju, a da pritom ne plaćaju nikakve naknade, uključujući porez i dvostruke naknade za korištenje mreže kada je riječ o pohranjenoj električnoj energiji koja ostaje u njihovu prostoru;

Amandman 181

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 1. – podstavak 1. – točka c.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	ne smatraju se dobavljačima energije u skladu sa zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom s obzirom na obnovljivu električnu energiju kojom opskrbe mrežu i koja ne nadmašuje 10 MWh za kućanstva i 500 MWh za pravne osobe na godišnjoj razini ; i

(c)

ne smatraju se dobavljačima energije u skladu sa zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom s obzirom na obnovljivu električnu energiju kojom opskrbljuju mrežu i koja ne nadmašuje 10 MWh za kućanstva i 500 MWh za pravne osobe na godišnjoj razini , ne dovodeći u pitanje postupke koji su uspostavljeni radi nadziranja i odobrenja spajanja postrojenja za proizvodnju energije na mrežu preko operatera distribucijskog sustava u skladu s člancima od 15. do 18.;

Amandman 182

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 1. – podstavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	primaju naknadu za obnovljivu energiju koju sami proizvedu i kojom opskrbe mrežu, a ta naknada odražava tržišnu vrijednost opskrbljene energije.

(d)

primaju naknadu za obnovljivu energiju koju sami proizvedu i kojom opskrbe mrežu, a ta je naknada barem ekvivalentna tržišnoj cijeni i može uzeti u obzir dugoročnu vrijednost za mrežu, okoliš i društvo, u skladu s analizom troškova i koristi distribuiranih izvora energije iz [članka 59.] Direktive … Europskog parlamenta i Vijeća [o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (preinaka), 2016/0380(COD)] .

Amandman 183

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Države članice osiguravaju da raspodjela troškova za upravljanje mrežom i razvoj bude pravedna, razmjerna i da odražava koristi vlastite proizvodnje za cijeli sustav, uključujući dugoročnu vrijednost za mrežu, okoliš i društvo.

Amandman 184

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice osiguravaju da je potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora koji žive u istoj stambenoj zgradi ili su smješteni u istom komercijalnom kompleksu ili sustavu zatvorene distribucije , ili kompleksu ili takvom sustavu zajedničkih usluga , dopušteno zajednički trošiti vlastitu energiju kao da su pojedinačni potrošač vlastite energije iz obnovljivih izvora. U tom se slučaju prag utvrđen u stavku 1. točki (c) primjenjuje na svakog uključenog potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora.

2. Države članice osiguravaju da je potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora koji žive u istoj stambenoj zgradi , stambenom području ili su smješteni u istom komercijalnom ili industrijskom kompleksu ili kompleksu zajedničkih usluga , ili u istom sustavu zatvorene distribucije , dopušteno zajednički trošiti vlastitu energiju kao da su pojedinačni potrošač vlastite energije iz obnovljivih izvora. U tom se slučaju prag utvrđen u stavku 1. točki (c) primjenjuje na svakog uključenog potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora.

Amandman 185

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.a Države članice provode ocjenu postojećih prepreka vlastitoj potrošnji i potencijala za razvoj vlastite potrošnje na svojim područjima radi uspostave poticajnog okvira za promicanje i olakšavanje razvoja potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora.

Taj okvir, između ostalog, uključuje:

(a)	posebne mjere kojima se osigurava dostupnost vlastite proizvodnje svim potrošačima, pa tako i onima u kućanstvima s niskim dohotkom ili ranjivim kućanstvima, ili osobama koje žive u socijalnim ili iznajmljenim stanovima;

(b)	alate za lakše pristupanje financiranju;

(c)	poticaje za vlasnike zgrada da stvore mogućnosti za vlastitu potrošnju za najmoprimce;

(d)	uklanjanje svih neopravdanih regulatornih prepreka potrošnji vlastite energije iz obnovljivih izvora, među ostalim, za najmoprimce.

Taj poticajni okvir mora biti uključen u nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s Uredbom … Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom, 2016/0375(COD)].

Amandman 186

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Postrojenjem potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora može upravljati treća strana u pogledu uspostavljanja, pogona, uključujući mjerenje i održavanje .	3. Postrojenje potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora može , uz njihovo odobrenje, biti u vlasništvu treće strane ili ona može njime upravljati u pogledu uspostavljanja, pogona, uključujući mjerenje, i održavanja. Treća strana ne smatra se sama potrošačem vlastite energije iz obnovljivih izvora.

Amandman 187

Prijedlog direktive

Članak 22. – stavak 1. – podstavak - 1. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice jamče da krajnji potrošači, posebno potrošači iz kategorije kućanstvo, imaju pravo sudjelovati u zajednici energije iz obnovljivih izvora, a da pritom ne gube prava koja imaju kao krajnji potrošači i ne podliježu neopravdanim uvjetima ili postupcima koji bi spriječili njihovo sudjelovanje ili ih odvratili od sudjelovanja u zajednici energije iz obnovljivih izvora, a u slučaju privatnih poduzeća pod uvjetom da njihovo sudjelovanje nije njihova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost.

Amandman 188

Prijedlog direktive

Članak 22. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice osiguravaju da zajednice energije iz obnovljivih izvora imaju pravo proizvoditi, trošiti, skladištiti i prodavati obnovljivu energiju, uključujući uporabom ugovora o kupnji energije, a da ne podliježu nerazmjernim postupcima i naknadama koje ne odražavaju troškove.	Države članice osiguravaju da zajednice energije iz obnovljivih izvora imaju pravo proizvoditi, trošiti, skladištiti i prodavati obnovljivu energiju, uključujući uporabom ugovora o kupnji energije, a da ne podliježu diskriminatornim ili nerazmjernim postupcima i naknadama koje ne odražavaju troškove.

Amandman 189

Prijedlog direktive

Članak 22. – stavak 1. – podstavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za potrebe ove Direktive zajednica energije iz obnovljivih izvora je MSP ili neprofitna organizacija čiji dioničari ili članovi surađuju u proizvodnji, distribuciji, skladištenju energije iz obnovljivih izvora ili opskrbi njome te ispunjavaju barem četiri od sljedećih kriterija:	Za potrebe ove Direktive zajednica energije iz obnovljivih izvora je MSP ili neprofitna organizacija čiji dioničari ili članovi surađuju u proizvodnji, distribuciji, skladištenju energije iz obnovljivih izvora ili opskrbi njome.
	Kako bi se zajednica smatrala zajednicom energije iz obnovljivih izvora, najmanje 51 % mjesta u upravnom vijeću ili upravljačkim tijelima subjekta mora biti rezervirano za lokalne članove, odnosno predstavnike lokalnih javnih i lokalnih privatnih socioekonomskih interesa, ili za građane kao pojedince.
	Osim toga, zajednica energije iz obnovljivih izvora mora ispunjavati barem tri od sljedećih kriterija:

Amandman 190

Prijedlog direktive

Članak 22. – stavak 1. – podstavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	dioničari ili članovi fizičke su osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili MSP-ovi koji djeluju u područjima obnovljive energije ;

(a)	dioničari ili članovi fizičke su osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili MSP-ovi;

Amandman 191

Prijedlog direktive

Članak 22. – stavak 1. – podstavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	najmanje 51 % dioničara ili članova subjekta koji imaju pravo glasa fizičke su osobe;

(b)	najmanje 51 % dioničara ili članova subjekta koji imaju pravo glasa fizičke su osobe ili javna tijela ;

Amandman 192

Prijedlog direktive

Članak 22. – stavak 1. – podstavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	najmanje 51 % dionica ili prava sudjelovanja subjekta posjeduju lokalni članovi, odnosno predstavnici lokalnih javnih i lokalnih privatnih socioekonomskih interesa ili građani koji imaju izravan interes povezan s aktivnošću zajednice i njezinim učincima ;

(c)	najmanje 51 % dionica ili prava sudjelovanja subjekta posjeduju lokalni članovi, odnosno predstavnici lokalnih javnih i lokalnih privatnih socioekonomskih interesa ili građani kao pojedinci ;

Amandman 193

Prijedlog direktive

Članak 22. – stavak 1. – podstavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	najmanje 51 % mjesta u upravnom vijeću ili upravljačkim tijelima subjekta rezervirano je za lokalne članove, odnosno predstavnike lokalnih javnih i lokalnih privatnih socioekonomskih interesa ili građane koji imaju izravan interes povezan s aktivnošću zajednice i njezinim učincima;

Briše se.

Amandman 194

Prijedlog direktive

Članak 22. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Države članice prate primjenu tih kriterija i poduzimaju mjere kako bi se izbjegla zlouporaba ili negativni učinci na tržišno natjecanje.

Amandman 195

Prijedlog direktive

Članak 22. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ne dovodeći u pitanje pravila Unije o državnim potporama pri oblikovanju programa potpore države članice uzimaju u obzir posebnosti zajednica energije iz obnovljivih izvora.	2. Pri oblikovanju programa potpore države članice uzimaju u obzir posebnosti zajednica energije iz obnovljivih izvora , osiguravajući pritom jednake uvjete tržišnog natjecanja za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora .

Amandman 196

Prijedlog direktive

Članak 22. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.a Države članice provode ocjenu postojećih prepreka i potencijala za razvoj zajednica energije iz obnovljivih izvora na svojim područjima radi uspostave poticajnog okvira za promicanje i olakšavanje sudjelovanja zajednica energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji, potrošnji, skladištenju i prodaji energije iz obnovljivih izvora.

Taj poticajni okvir uključuje:

(a)	ciljeve i posebne mjere kako bi se javnim tijelima pomoglo da omoguće razvoj zajednica energije iz obnovljivih izvora te kako bi se omogućilo izravno sudjelovanje;

(b)	posebne mjere kojima se osigurava dostupnost sudjelovanja u zajednicama energije iz obnovljivih izvora svim potrošačima, pa tako i onima u kućanstvima s niskim dohotkom ili ranjivim kućanstvima, ili osobama koje žive u socijalnim ili iznajmljenim stanovima;

(c)	alate za olakšavanje pristupa financiranju i informacijama;

(d)	regulatornu potporu i potporu za izgradnju kapaciteta namijenjenu javnim tijelima pri uspostavi zajednica energije iz obnovljivih izvora;

(e)	uklanjanje neopravdanih regulatornih i administrativnih prepreka za zajednice energije iz obnovljivih izvora;

(f)	pravila za osiguravanje jednakog i nediskrimininatornog postupanja prema potrošačima koji sudjeluju u energetskoj zajednici, osiguravanje zaštite potrošača jednake zaštiti kakvu imaju potrošači spojeni na distribucijske mreže.

Taj poticajni okvir mora biti uključen u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s Uredbom … Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom, 2016/0375(COD)].

Amandman 197

Prijedlog direktive

Članak 23. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Kako bi olakšala prodiranje obnovljive energije u sektor grijanja i hlađenja, svaka država članica nastoji povisiti udio obnovljive energije isporučene za grijanje i hlađenje za barem dva postotna boda svake godine, izraženo kao nacionalni udio konačne potrošnje energije i izračunano u skladu s metodologijom iz članka 7. Ako država članica ne može ostvariti taj postotak, ona objavljuje obrazloženje svog odstupanja i dostavlja ga Komisiji. Države članice daju prioritet najboljim dostupnim tehnologijama.

Amandman 198

Prijedlog direktive

Članak 23. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.a U svrhu ispunjavanja obveze iz stavka 1., pri izračunu udjela energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje te njegovo nužno godišnje povećanje države članice:

(a)	mogu računati svako povećanje ostvareno u određenoj godini kao da je djelomično ili potpuno postignuto u bilo koje dvije prethodne ili sljedeće godine, u razdoblju između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2030.;

(b)	mogu uračunati otpadnu toplinu i hladnoću u godišnje povećanje iz stavka 1., uz ograničenje od 50 % godišnjeg povećanja;

(c)	ako je njihov udio obnovljivih izvora energije te izvora otpadne topline i hladnoće u sektoru grijanja i hlađenja između 50 % i 80 %, mogu sniziti povećanje na 1 postotni bod svake godine;

(d)

mogu utvrditi vlastitu razinu godišnjeg povećanja, pa tako i odlučiti hoće li primijeniti gornju granicu za otpadnu toplinu ili hladnoću iz točke (b), počevši od godine u kojoj postignu udio energije iz obnovljivih izvora i izvora otpadne topline i hladnoće u sektoru grijanja i hlađenja veći od 80 %.

Amandman 199

Prijedlog direktive

Članak 23. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice mogu na temelju objektivnih i nediskriminacijskih kriterija odrediti popis mjera, imenovati provedbene subjekte, kao što su opskrbljivači gorivom, te to objaviti , što pridonosi povećanju navedenom u stavku 1.	2. Države članice na temelju objektivnih i nediskriminacijskih kriterija određuju popis mjera, imenuju provedbene subjekte, kao što su opskrbljivači gorivom, te to objavljuju , što pridonosi povećanju navedenom u stavku 1.

Amandman 200

Prijedlog direktive

Članak 23. – stavak 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Povećanje iz stavka 1. može se provesti pomoću najmanje jedne od sljedećih mogućnosti:	3. Povećanje iz stavka 1. može se , među ostalim, provesti pomoću najmanje jedne od sljedećih mogućnosti:

Amandman 201

Prijedlog direktive

Članak 23. – stavak 3. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	fizičkim uključivanjem obnovljive energije u energiju i energetsko gorivo isporučeno za grijanje i hlađenje;

(a)	fizičkim uključivanjem obnovljive energije ili otpadne topline i hladnoće u energiju i energetsko gorivo isporučeno za grijanje i hlađenje;

Amandman 202

Prijedlog direktive

Članak 23. – stavak 3. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	izravnim mjerama za ublažavanje posljedica, kao što je ugradnja visokoučinkovitih sustava grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora u zgrade ili uporaba obnovljive energije u postupcima industrijskog grijanja i hlađenja;

(b)	izravnim mjerama za ublažavanje posljedica, kao što je ugradnja visokoučinkovitih sustava grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora u zgrade ili uporaba obnovljive energije ili otpadne topline i hladnoće u postupcima industrijskog grijanja i hlađenja;

Amandman 203

Prijedlog direktive

Članak 23. – stavak 3. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)	drugim mjerama s jednakovrijednim učinkom kako bi se postiglo godišnje povećanje utvrđeno u stavku 1. ili 1.a.

Amandman 204

Prijedlog direktive

Članak 23. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.a Prilikom provedbe mjera iz točaka (a) do (d), države članice zahtijevaju da mjere budu izrađene tako da se osigura njihova dostupnost svim potrošačima, posebno onima u kućanstvima s niskim dohotkom ili ranjivim kućanstvima koji možda nemaju dovoljno inicijalnog kapitala da se inače njima okoriste.

Amandman 205

Prijedlog direktive

Članak 23. – stavak 5. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	količini otpadne topline ili hladnoće isporučene za grijanje i hlađenje;

Amandman 206

Prijedlog direktive

Članak 23. – stavak 5. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	udjelu obnovljive energije u ukupnoj količini energije isporučene za grijanje i hlađenje; i

(c)	udjelu obnovljive energije i otpadne topline ili hladnoće u ukupnoj količini energije isporučene za grijanje i hlađenje i

Amandman 207

Prijedlog direktive

Članak 24. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice osiguravaju da opskrbljivači centraliziranim grijanjem i hlađenjem krajnjim potrošačima pružaju informacije o svojoj energetskoj učinkovitosti i udjelu obnovljive energije u svojim sustavima. Te su informacije u skladu s normama upotrijebljenima u okviru Direktive 2010/31/EU.	1. Države članice osiguravaju da opskrbljivači centraliziranim grijanjem i hlađenjem krajnjim potrošačima pružaju informacije o svojoj energetskoj učinkovitosti i udjelu obnovljive energije u svojim sustavima. Te se informacije daju svake godine ili na zahtjev i u skladu su s normama upotrijebljenima u okviru Direktive 2010/31/EU.

Amandman 208

Prijedlog direktive

Članak 24. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice utvrđuju potrebne mjere kako bi kupcima tih sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja koji nisu „učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” u smislu članka 2. stavka 41. Direktive 2012/27/EU omogućili da se isključe iz tog sustava radi samostalne proizvodnje grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora ili prelaska kod drugog opskrbljivača grijanjem ili hlađenjem koji ima pristup sustavu is stavka 4 .

2. Države članice utvrđuju potrebne mjere kako bi kupcima tih sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja koji nisu „učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” u smislu članka 2. stavka 41. Direktive 2012/27/EU , ili takvim sustavima neće postati u sljedećih pet godina prema svojim planovima ulaganja, omogućili da se isključe iz tog sustava radi samostalne proizvodnje grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora.

Amandman 209

Prijedlog direktive

Članak 24. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Države članice mogu ograničiti pravo isključenja ili promjene opskrbljivača na potrošače koji mogu dokazati da planirano alternativno rješenje za opskrbu grijanjem ili hlađenjem rezultira znatno boljom energetskom učinkovitošću. Ocjena energetske učinkovitosti alternativnog rješenja za opskrbu može se temeljiti na energetskom certifikatu kako je definiran u Direktivi 2010/31/EU.	3. Države članice mogu ograničiti pravo isključenja na potrošače koji mogu dokazati da planirano alternativno rješenje za opskrbu grijanjem ili hlađenjem rezultira znatno boljom energetskom učinkovitošću. Ocjena energetske učinkovitosti alternativnog rješenja za opskrbu može se temeljiti na energetskom certifikatu kako je definiran u Direktivi 2010/31/EU.

Amandman 210

Prijedlog direktive

Članak 24. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Države članice utvrđuju potrebne mjere kako bi osigurale nediskriminacijski pristup sustavima centraliziranoga grijanja ili hlađenja za toplinu ili hladnoću proizvedenu iz izvora obnovljive energije te za otpadnu toplinu ili hladnoću. Tim se nediskriminacijskim pristupom omogućuje da opskrbljivači koji nisu operator sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja izravno opskrbe grijanjem ili hlađenjem iz takvih izvora kupce priključene na sustav centraliziranoga grijanja ili hlađenja.

4. Države članice utvrđuju potrebne mjere kako bi osigurale nediskriminacijski pristup sustavima centraliziranoga grijanja ili hlađenja za toplinu ili hladnoću proizvedenu iz izvora obnovljive energije te za otpadnu toplinu ili hladnoću na temelju nediskriminatornih kriterija koje utvrđuje nadležno tijelo države članice . Tim se kriterijima uzima u obzir gospodarska i tehnička izvedivost za operatore sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja i korisnike koji su spojeni na njega .

Amandman 211

Prijedlog direktive

Članak 24. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Operator sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja može opskrbljivačima uskratiti pristup ako sustav nema potreban kapacitet zbog druge opskrbe otpadnom toplinom ili hladnoćom, toplinom ili hladnoćom iz obnovljivih izvora energije ili toplinom ili hladnoćom proizvedenom iz visokoučinkovite kogeneracije. Države članice osiguravaju da, dođe li do takve uskrate pristupa, operator sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja nadležnom tijelu pruži relevantne informacije o mjerama koje bi bile potrebne za jačanje sustava u skladu sa stavkom 9.

5. Operator sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja može opskrbljivačima uskratiti pristup ako je ispunjen jedan ili više sljedećih uvjeta:

(a)	sustav nema potreban kapacitet zbog druge opskrbe otpadnom toplinom ili hladnoćom, toplinom ili hladnoćom iz obnovljivih izvora energije ili toplinom ili hladnoćom proizvedenom iz visokoučinkovite kogeneracije , ili bi takav pristup ugrozio siguran rad sustava centraliziranog grijanja;

(b)	sustav predstavlja „učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” u smislu članka 2. stavka 41. Direktive 2012/27/EU;

(c)	omogućavanje pristupa izazvalo bi prekomjerno povećanje cijene topline ili hladnoće za krajnje potrošače u odnosu na cijenu korištenja glavne lokalne opskrbe toplinskom energijom, kojoj bi konkurencija bio obnovljiv izvor energije ili otpadna toplina ili hladnoća.

Države članice osiguravaju da, dođe li do takve uskrate pristupa, operator sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja nadležnom tijelu pruži relevantne informacije o mjerama koje bi bile potrebne za jačanje sustava u skladu sa stavkom 9. i ekonomskim posljedicama tih mjera .

Amandman 212

Prijedlog direktive

Članak 24. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6. Novi se sustavi centraliziranoga grijanja ili hlađenja mogu, na zahtjev, izuzeti od primjene stavka 4. tijekom određenog razdoblja. Nadležno tijelo odlučuje o tim zahtjevima za izuzeće na pojedinačnoj osnovi. Izuzeće se odobrava samo ako novi sustav centraliziranoga grijanja ili hlađenja predstavlja „učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” u smislu članka 2. stavka 41. Direktive 2012/27/EU te ako se njime iskorištava mogućnost uporabe izvora obnovljive energije i otpadne topline ili hladnoće utvrđene u sveobuhvatnoj procjeni provedenoj u skladu s člankom 14. Direktive 2012/27/EU.

6. Novi se sustavi centraliziranoga grijanja ili hlađenja mogu, na zahtjev, izuzeti od primjene stavka 4. tijekom određenog razdoblja. Nadležno tijelo odlučuje o tim zahtjevima za izuzeće na pojedinačnoj osnovi. Izuzeće se odobrava samo ako novi sustav centraliziranoga grijanja ili hlađenja predstavlja „učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” u smislu članka 2. stavka 41. Direktive 2012/27/EU te ako se njime iskorištava mogućnost uporabe obnovljivih izvora energije , visokoučinkovite kogeneracije u smislu članka 2. stavka 34. Direktive 2012/27/EU i otpadne topline ili hladnoće utvrđene u sveobuhvatnoj procjeni provedenoj u skladu s člankom 14. Direktive 2012/27/EU.

Amandman 213

Prijedlog direktive

Članak 24. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
7. Pravom isključenja ili promjene opskrbljivača mogu se koristiti pojedinačni kupci, zajednička poduzeća koja utemelje kupci ili stranke koje djeluju u ime kupaca. Za stambene se zgrade takvim isključenjem može koristiti samo na razini cijele zgrade.	7. Pravom isključenja mogu se koristiti pojedinačni kupci, zajednička poduzeća koja utemelje kupci ili stranke koje djeluju u ime kupaca. Za stambene se zgrade takvim isključenjem može koristiti samo na razini cijele zgrade.

Amandman 214

Prijedlog direktive

Članak 24. – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

8. Države članice zahtijevaju od operatora distribucijskih sustava da barem jednom u dvije godine ocijene, u suradnji s operatorima sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja na svojem području, mogućnost sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja da pruže uravnoteženje i druge usluge povezane sa sustavom, uključujući upravljanje potrošnjom i skladištenje viška električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora te bi li, u odnosu na alternativna rješenja, uporaba utvrđene mogućnosti bila troškovno učinkovitija i bi li se njome učinkovitije iskorištavali resursi.

8. Države članice zahtijevaju od operatora distribucijskih sustava da barem svake četiri godine ocijene, u suradnji s operatorima sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja na svojem području, mogućnost sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja da pruže uravnoteženje i druge usluge povezane sa sustavom, uključujući upravljanje potrošnjom i skladištenje viška električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora te bi li, u odnosu na alternativna rješenja, uporaba utvrđene mogućnosti bila troškovno učinkovitija i bi li se njome učinkovitije iskorištavali resursi.

Amandman 215

Prijedlog direktive

Članak 24. – stavak 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
9. Države članice imenuju najmanje jedno neovisno tijelo kako bi osigurale da su prava potrošača i pravila za pogon sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja jasno definirana i provedena u skladu s ovim člankom.	9. Države članice imenuju najmanje jedno nadležno tijelo kako bi osigurale da su prava potrošača i pravila za pogon sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja jasno definirana i provedena u skladu s ovim člankom.

Amandman 216

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

S učinkom od 1. siječnja 2021. države članice od opskrbljivača gorivom zahtijevaju da u ukupnu količinu goriva namijenjenih uporabi u prometu koju isporučuju za potrošnju ili uporabu na tržištu tijekom kalendarske godine uključe minimalni udio energije proizvedene iz naprednih biogoriva i drugih biogoriva te bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX., iz obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu, iz fosilnih goriva nastalih iz otpada te iz obnovljive električne energije.

Kako bi postigle cilj od 12 % konačne potrošnje energije iz obnovljivih izvora iz članka 3., države članice s učinkom od 1. siječnja 2021. od opskrbljivača gorivom zahtijevaju da u ukupnu količinu goriva namijenjenih uporabi u prometu koju isporučuju za potrošnju ili uporabu na tržištu tijekom kalendarske godine uključe minimalni udio energije proizvedene iz naprednih biogoriva i drugih biogoriva te bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX., iz obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu, goriva iz recikliranog ugljika te iz obnovljive električne energije.

Amandman 217

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Minimalni je udio 2021. barem jednak 1,5 %, uz povećanje na barem 6,8 % 2030. prema okvirnoj smjernici utvrđenoj u Prilogu X. dijelu B. Unutar tog ukupnog udjela, doprinos naprednih biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX. dijelu A iznosi barem 0,5 % goriva namijenjenih uporabi u prometu koja su isporučena za potrošnju ili uporabu na tržištu od 1. siječnja 2021., a povećava se na barem 3,6 % do 2030. prema planu utvrđenom u Prilogu X. dijelu C.	Minimalni je udio 2021. barem jednak 1,5 %, uz povećanje na barem 10 % 2030. prema okvirnoj smjernici utvrđenoj u Prilogu X. dijelu B. Unutar tog ukupnog udjela, doprinos naprednih biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX. dijelu A iznosi barem 0,5 % goriva namijenjenih uporabi u prometu koja su isporučena za potrošnju ili uporabu na tržištu od 1. siječnja 2021., a povećava se na barem 3,6 % do 2030. prema planu utvrđenom u Prilogu X. dijelu C.
	Opskrbljivači gorivom koji isporučuju samo goriva u obliku električne energije i obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu ne moraju se pridržavati minimalnog udjela iz naprednih biogoriva, drugih biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX.

Amandman 218

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 1. – podstavak 4. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

pri izračunu nazivnika, odnosno energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u cestovnom i željezničkom prometu i isporučenih za potrošnju ili uporabu na tržištu, uzimaju se u obzir benzin, dizel, prirodni plin, biogoriva, bioplin, obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu, fosilna goriva nastala iz otpada i električna energija;

(a)

pri izračunu nazivnika, odnosno energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u cestovnom i željezničkom prometu i isporučenih za potrošnju ili uporabu na tržištu, uzimaju se u obzir benzin, dizel, prirodni plin, biogoriva, bioplin, obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu, goriva iz recikliranog ugljika i električna energija;

Amandman 219

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 1. – podstavak 4. – točka b – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

pri izračunu brojnika uzima se u obzir energetski sadržaj naprednih biogoriva i drugih biogoriva te bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX., obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu, fosilnih goriva nastalih iz otpada i isporučenih svim prometnim sektorima te električne energije iz obnovljivih izvora isporučene cestovnim vozilima.

pri izračunu brojnika uzima se u obzir energetski sadržaj naprednih biogoriva i drugih biogoriva te bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX., obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu, goriva iz recikliranog ugljika i isporučenih svim prometnim sektorima te električne energije iz obnovljivih izvora isporučene cestovnim vozilima.

Amandman 220

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 1. – podstavak 4. – točka b – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Pri izračunu brojnika doprinos biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX. dijelu B ograničava se na 1,7 % energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu koja su isporučena za potrošnju ili uporabu na tržištu , a doprinos goriva isporučenih u sektoru zrakoplovstva i pomorstva iznosi njihov energetski sadržaj pomnožen s 1,2 .	Pri izračunu brojnika doprinos biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX. dijelu B ograničava se na 1,7 % energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu koja su isporučena za potrošnju ili uporabu na tržištu.
	Države članice mogu izmijeniti ograničenje za sirovine navedeno u Prilogu IX. dijelu B ako je to opravdano s obzirom na dostupnost sirovina. Komisija mora odobriti svaku izmjenu.
	Doprinos goriva isporučenih u sektoru zrakoplovstva iznosi njihov energetski sadržaj pomnožen s 2, a u sektoru pomorstva njihov energetski sadržaj pomnožen s 1,2 , a za doprinos električne energije iz obnovljivih izvora isporučene cestovnim vozilima smatra se da iznosi njezin energetski sadržaj pomnožen s 2,5 .

Amandman 221

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1.a Države članice mogu osmisliti svoje nacionalne politike kako bi ispunile obveze koje proizlaze iz ovog članka kao obvezu uštede stakleničkih plinova i mogu ih također primjenjivati na fosilna goriva nastala iz otpada pod uvjetom da to nije protivno ciljevima kružnog gospodarstva i da je ostvaren udio energije iz obnovljivih izvora iz stavka 1.

Amandman 223

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Kako bi se utvrdio udio električne energije iz obnovljivih izvora za potrebe stavka 1. može se upotrebljavati prosječni udio električne energije iz obnovljivih izvora u Uniji ili udio električne energije iz obnovljivih izvora u državi članici koju se opskrbljuje električnom energijom, kako je izmjeren dvije godine prije predmetne godine. U oba se slučaja jednakovrijedna količina jamstava o podrijetlu izdanih u skladu s člankom 19. poništava .

3. Kako bi se utvrdio udio električne energije iz obnovljivih izvora za potrebe stavka 1. , upotrebljava se udio električne energije iz obnovljivih izvora u državi članici koju se opskrbljuje električnom energijom, kako je izmjeren dvije godine prije predmetne godine , pod uvjetom da ima dovoljno dokaza da je električna energija iz obnovljiva izvora dodatna energija . Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. kako bi se dopunila ova Direktiva utvrđivanjem metodologije, uključujući metodologiju kojom država članica određuje svoju referentnu vrijednost za dokazivanje dodatnosti .

Amandman 224

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odstupajući od prvog podstavka i radi utvrđivanja udjela električne energije u svrhu stavka 1., električna energija proizvedena uz izravno priključenje na postrojenje za proizvodnju obnovljive energije koja se isporučuje cestovnim vozilima u potpunosti se smatra električnom energijom iz obnovljivih izvora. Slično tome, električna energija dobivena na temelju dugoročnih ugovora o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora u potpunosti se smatra električnom energijom iz obnovljivih izvora. U svakom slučaju, poništava se jednakovrijedna količina jamstava o podrijetlu izdanih u skladu s člankom 19.

Amandman 225

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 3. – podstavak 3. – točka a – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

kada se električna energija upotrebljava za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu, bilo izravno ili za proizvodnju posrednih proizvoda, kao udio obnovljive energije može se upotrijebiti prosječan udio električne energije iz izvora obnovljive energije u Uniji ili udio električne energije iz izvora obnovljive energije u zemlji proizvodnje, kako je izmjeren dvije godine prije predmetne godine. U oba se slučaja jednakovrijedna količina jamstava o podrijetlu izdanih u skladu s člankom 19. poništava.

kada se električna energija upotrebljava za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu, bilo izravno ili za proizvodnju posrednih proizvoda, kao udio obnovljive energije može se upotrijebiti prosječan udio električne energije iz izvora obnovljive energije u zemlji proizvodnje, kako je izmjeren dvije godine prije predmetne godine. Jednakovrijedna se količina jamstava o podrijetlu izdanih u skladu s člankom 19. poništava.

Amandman 226

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 4. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice uspostavljaju bazu podataka kojom se omogućuje praćenje goriva namijenjenih uporabi u prometu koja su prihvatljiva kao dio brojnika navedenog u stavku 1. točki (b) te od relevantnih gospodarskih subjekata zahtijevaju da unesu informacije o izvršenim transakcijama i svojstvima održivosti prihvatljivih goriva, uključujući njihove emisije stakleničkih plinova u životnom ciklusu, počevši od trenutka proizvodnje do opskrbljivača gorivom koji ga stavlja na tržište.

Komisija uspostavlja bazu podataka Unije kojom se omogućuje praćenje goriva namijenjenih uporabi u prometu , uključujući električnu energiju, koja su prihvatljiva kao dio brojnika navedenog u stavku 1. točki (b) . Države članice od relevantnih gospodarskih subjekata zahtijevaju da unesu informacije o izvršenim transakcijama i svojstvima održivosti prihvatljivih goriva, uključujući njihove emisije stakleničkih plinova u životnom ciklusu, počevši od trenutka proizvodnje do opskrbljivača gorivom koji ga stavlja na tržište.

Amandman 227

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 4. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Nacionalne su baze podataka međusobno povezane kako bi se omogućilo praćenje transakcija goriva među državama članicama. Kako bi osigurala usklađenost nacionalnih baza podataka, Komisija utvrđuje tehničke specifikacije njihova sadržaja i uporabe pomoću provedbenih akata donesenih u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31.	Komisija utvrđuje tehničke specifikacije njihova sadržaja i uporabe pomoću provedbenih akata donesenih u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31.

Amandman 228

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Države članice izvješćuju o zbirnim informacijama iz nacionalnih baza podataka , uključujući emisije stakleničkih plinova u životnom ciklusu goriva, u skladu s Prilogom VII. Uredbi [o upravljanju].	5. Države članice izvješćuju o zbirnim informacijama, uključujući emisije stakleničkih plinova u životnom ciklusu goriva, u skladu s Prilogom VII. Uredbi … Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom, 2016/0375(COD) ]. Komisija na godišnjoj osnovi objavljuje zbirne informacije iz baze podataka.

Amandman 229

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. kako bi detaljnije opisala metodologiju iz stavka 3. točke (b) ovog članka, utvrdila udio biogoriva koje je rezultat prerade biomase u zajedničkom postupku s fosilnim gorivima, navela metodologiju za ocjenu uštede emisija stakleničkih plinova zbog uporabe obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu i fosilnih goriva nastalih iz otpada te kako bi utvrdila minimalne uštede emisija stakleničkih plinova koje se za ta goriva zahtijevaju za potrebe stavka 1. ovog članka.

6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. kako bi se dopunila ova Direktiva detaljnijim opisom metodologije iz stavka 3. točke (b) ovog članka, utvrdila udio biogoriva koje je rezultat prerade biomase u zajedničkom postupku s fosilnim gorivima, navela metodologiju za ocjenu uštede emisija stakleničkih plinova zbog uporabe obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu i fosilnih goriva s niskom razinom ugljika, koja nastaju od plinovitog otpada kao neizbježna i nenamjerna posljedica izrade ili proizvodnje proizvoda namijenjenih za komercijalnu upotrebu i/ili prodaju, te kako bi utvrdila minimalne uštede emisija stakleničkih plinova koje se za ta goriva zahtijevaju za potrebe stavka 1. ovog članka.

Amandman 230

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7. U kontekstu dvogodišnje ocjene napretka postignutog na temelju Uredbe [o upravljanju] do 31. prosinca 2025. Komisija ocjenjuje potiče li se djelotvorno obvezom utvrđenom u stavku 1. inovacija i promiču li se uštede stakleničkih plinova u sektoru prometa te jesu li primjereni primjenjivi zahtjevi povezani s uštedama stakleničkih plinova za biogoriva i bioplin. Ako je potrebno, Komisija predstavlja prijedlog za izmjenu obveze utvrđene u stavku 1.

7. U kontekstu dvogodišnje ocjene napretka postignutog na temelju Uredbe … Europskog parlamenta i Vijeća [o upravljanju energetskom unijom , 2016/0375(COD) ] do 31. prosinca 2025. Komisija ocjenjuje potiče li se djelotvorno obvezom utvrđenom u stavku 1. inovacija i osiguravaju li se uštede stakleničkih plinova u sektoru prometa te jesu li primjereni primjenjivi zahtjevi povezani s uštedama stakleničkih plinova za biogoriva i bioplin. U ocjeni se također analizira izbjegava li se učinkovito odredbama ovog članka dvostruko obračunavanje obnovljive energije. Ako je potrebno, Komisija predstavlja prijedlog za izmjenu obveze utvrđene u stavku 1. U izmijenjenim obvezama u najmanju će se ruku zadržati razine koje odgovaraju kapacitetu za proizvodnju naprednih biogoriva koji će se uspostaviti i biti u procesu izgradnje 2025.

Amandman 231

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 1. – podstavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Energija iz biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase uzima se u obzir za potrebe navedene u točkama (a), (b) i (c) ovog stavka samo ako ispunjavaju kriterije održivosti navedene u stavcima od 2. do 6. i kriterije uštede emisija stakleničkih plinova navedene u stavku 7.:	1. Neovisno o tome jesu li sirovine uzgojene na teritoriju Unije ili izvan njega, energija iz biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase uzima se u obzir za potrebe navedene u točkama (a), (b) i (c) ovog stavka samo ako ispunjavaju kriterije održivosti navedene u stavcima od 2. do 6. i kriterije uštede emisija stakleničkih plinova navedene u stavku 7.:

Amandman 232

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 1. – podstavak 1. – točka c.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	prihvatljivost za financijsku potporu za uporabu biogoriva, tekućih goriva i goriva iz biomase.

(c)	prihvatljivost za financijsku potporu , uključujući fiskalne poticaje, za uporabu biogoriva, tekućih goriva i goriva iz biomase.

Amandman 323

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Međutim, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz otpadaka i ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, za potrebe iz točaka (a), (b) i (c) ovog stavka uzimaju se u obzir samo ako ispunjavaju kriterije uštede emisija stakleničkih plinova iz stavka 7. Ova se odredba primjenjuje i na otpad i ostatke koji se prerađuju u proizvod koji prethodi daljnjoj preradi u biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase.

Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz otpadaka i ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, za potrebe iz točaka (a), (b) i (c) ovog stavka uzimaju se u obzir samo ako ispunjavaju kriterije uštede emisija stakleničkih plinova iz stavka 7. Međutim, njihova proizvodnja iz otpada i ostataka obuhvaćena Direktivom 2008/98/EZ mora biti u skladu s načelom hijerarhije otpada kako je navedeno u Direktivi 2008/98/EZ. Ova se odredba primjenjuje i na otpad i ostatke koji se prerađuju u proizvod koji prethodi daljnjoj preradi u biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase.

Amandman 234

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz otpada i ostataka od poljoprivrednog zemljišta uzimaju se u obzir za potrebe iz točaka (a), (b) i (c) ovog stavka samo ako su gospodarski subjekti poduzeli mjere s ciljem minimiziranja negativnih učinaka na kvalitetu tla i sadržaj ugljika u tlu. Podaci o tim mjerama dostavljaju se u skladu s člankom 27. stavkom 3.

Amandman 235

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 1. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Goriva iz biomase moraju ispunjavati kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova navedene u stavcima od 2. do 7. samo ako se upotrebljavaju u postrojenjima za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja ili goriva s kapacitetom goriva jednakim 20 MW ili višim ako je riječ o krutim gorivima iz biomase i s električnom snagom jednakom 0,5 MW ili višom ako je riječ o plinovitim gorivima iz biomase. Države članice mogu primjenjivati kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova na postrojenja s nižim kapacitetom goriva.

Goriva iz biomase moraju ispunjavati kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova navedene u stavcima od 2. do 7. samo ako se upotrebljavaju u postrojenjima za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja ili goriva s ukupnom ulaznom toplinskom snagom jednakom 20 MW ili višom ako je riječ o krutim gorivima iz biomase i s ukupnom ulaznom toplinskom snagom jednakom 2 MW ili višom ako je riječ o plinovitim gorivima iz biomase. Države članice mogu primjenjivati kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova na postrojenja s nižim kapacitetom goriva.

Amandman 236

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 2. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	šume visoke bioraznovrsnosti i drugog pošumljenog zemljišta koje je bogato vrstama i nije degradirano, ili koje je relevantno nadležno tijelo definiralo kao zemljište visoke bioraznovrsnosti, osim ako ne postoje dokazi da proizvodnja te sirovine nije utjecala na svrhe zaštite prirode;

Amandman 237

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 2. – točka c – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	travnjaka s visokom bioraznovrsnošću koji obuhvaća više od jednog hektara i koji je:

(c)	travnjaka s visokom bioraznovrsnošću , uključujući šumom obrasle livade i pašnjake, koji je:

Amandman 238

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 2. – točka c – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.

neprirodan, tj. travnjak koji bez čovjekova djelovanja ne bi ostao travnjakom koji je bogat vrstama i nije degradiran te koji je relevantno nadležno tijelo definiralo kao travnjak visoke bioraznovrsnosti, osim ako ne postoje dokazi da je proizvodnja sirovina nužna za očuvanje statusa travnjaka visoke bioraznovrsnosti.

ii.

neprirodan, tj. travnjak koji bez čovjekova djelovanja ne bi ostao travnjakom koji je bogat vrstama i nije degradiran ili koji je relevantno nadležno tijelo definiralo kao travnjak visoke bioraznovrsnosti, osim ako ne postoje dokazi da je proizvodnja sirovina nužna za očuvanje statusa travnjaka visoke bioraznovrsnosti.

Amandman 239

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivredne biomase uzeta u obzir za potrebe navedene u točkama (a), (b) i (c) stavka 1. ne smiju se proizvoditi iz sirovina dobivenih na zemljištu koje je u siječnju 2008. bilo tresetište.	4. Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivredne biomase uzeta u obzir za potrebe navedene u točkama (a), (b) i (c) stavka 1. ne smiju se proizvoditi iz sirovina dobivenih na zemljištu koje je u siječnju 2008. bilo tresetište , osim ako se ne pruže provjerljivi dokazi da uzgoj i žetva sirovina ne podrazumijevaju isušivanje prethodno neisušenog tla .

Amandman 240

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase koja se uzimaju u obzir za potrebe iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ispunjavaju sljedeće zahtjeve za smanjenje rizika od uporabe neodržive proizvodnje šumske biomase koliko je to moguće:

(a)	zemlja u kojoj je šumska masa posječena ima nacionalne i podnacionalne zakone primjenjive u području sječe te sustave nadzora i provedbe kojima se osigurava da:

(a)	zemlja u kojoj je šumska masa posječena ima nacionalne i podnacionalne zakone primjenjive u području sječe te sustave nadzora i provedbe kojima se osigurava da:

i.	sječa se provodi u skladu s uvjetima dozvole za sječu unutar granica koje su zakonito objavljene u službenim novinama;

i.	sječa se provodi u skladu s uvjetima dozvole za sječu ili jednakovrijednim dokazom zakonskog prava na sječu unutar nacionalnih ili regionalnih granica koje su zakonito objavljene u službenim novinama;

ii.	šuma se obnavlja na posječenim površinama;

ii.	šuma se obnavlja na posječenim površinama;

iii.	područja visoke vrijednosti u smislu očuvanja, uključujući močvarna tla i tresetišta, zaštićena su;

iii.	područja koja su međunarodnim ili nacionalnim zakonom određena u svrhu održavanja bioraznolikosti ili očuvanja prirode , ili ih je kao takve definiralo odgovarajuće nadležno tijelo, uključujući močvarna tla i tresetišta, zaštićena su;

iv.	učinci sječe šume na kvalitetu tla i bioraznolikost smanjeni su koliko je to moguće; i

iv.	sječa se provodi uzimajući u obzir očuvanje kvalitete tla i bioraznolikosti u cilju minimiziranja negativnih učinaka i

v.	sječom se ne premašuje dugoročni proizvodni kapacitet šume;

v.	sječom se održava ili poboljšava dugoročni proizvodni kapacitet šume na nacionalnoj ili regionalnoj razini ;

(b)	ako nisu dostupni dokazi iz prvog podstavka, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzimaju se obzir za potrebe iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ako postoje sustavi upravljanja na razini šumarskoga gospodarstva kako bi se osiguralo da:

(b)

ako nisu dostupni dokazi iz prvog podstavka, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzimaju se u obzir za potrebe iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ako se pruže dodatne informacije o zakonitosti i praksama gospodarenja šumama na razini opskrbe kako bi se osiguralo da:

i.	šumska biomasa posječena je u skladu s pravnom dozvolom ;

i.	sječa se provodi u skladu s uvjetima iz postupka za dobivanje dozvole za sječu ili jednakovrijednim nacionalnim ili regionalnim dokazom zakonskog prava na sječu ;

ii.	šuma se obnavlja na posječenim površinama;

ii.	šuma se obnavlja na posječenim površinama;

iii.	područja visoke vrijednosti u smislu očuvanja, uključujući tresetišta i močvarna tla, utvrđena su i zaštićena ;

iii.	područja koja su međunarodnim ili nacionalnim zakonom određena u svrhu održavanja bioraznolikosti ili očuvanja prirode , ili ih je kao takve definiralo odgovarajuće nadležno tijelo, uključujući močvarna tla i tresetišta , zaštićena su ;

iv.	učinci sječe šume na kvalitetu tla i bioraznolikost smanjeni su koliko je to moguće ;

iv.	sječa se obavlja vodeći računa o održavanju kvalitete tla i bioraznolikosti, uključujući okolna područja pod uvjetom da su zahvaćena aktivnostima sječe ;

v.	sječom se ne premašuje dugoročni proizvodni kapacitet šume.

v.	sječom se održava ili poboljšava dugoročni proizvodni kapacitet šume na nacionalnoj ili regionalnoj razini i

vi.	postoje propisi ili mjere u pogledu okoliša i prirode i u skladu su s relevantnim normama Unije u području okoliša i prirode.

Amandman 241

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 6. – podstavak 1. – točka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.

kako bi se očuvale i poboljšale zalihe i ponori ugljika, podnijela je na nacionalnoj razini određeni doprinos (NDC) za Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja obuhvaća emisije i uklanjanja iz poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemljišta i kojom se osigurava da se promjene u zalihi ugljika povezane sa sječom biomase smatraju obvezivanjem zemlje na smanjenje ili ograničenje emisija stakleničkih plinova kako je utvrđeno u NDC-u ili da postoje nacionalni ili podnacionalni zakoni u skladu s člankom 5. Pariškog sporazuma koji se primjenjuje u području sječe;

ii.

Amandman 242

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 6. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ako nisu dostupni dokazi iz prvog podstavka, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzimaju se obzir za potrebe iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ako postoje sustavi upravljanja na razini šumarskoga gospodarstva kako bi se osiguralo održavanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi.	Ako nisu dostupni dokazi iz prvog podstavka, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzimaju se u obzir za potrebe iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ako postoje sustavi upravljanja na razini opskrbe kako bi se osiguralo održavanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi.

Amandman 243

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 6. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Provedbenim aktima donesenima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31. stavka 2. Komisija može utvrditi operativne dokaze kako bi se pokazalo poštovanje zahtjeva navedenih u stavcima 5. i 6.	Provedbenim aktima donesenima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31. stavka 2. Komisija do 1. siječnja 2021. utvrđuje operativne dokaze kako bi se pokazalo poštovanje zahtjeva navedenih u stavcima 5. i 6.

Amandman 244

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 6. – podstavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija do 31. prosinca 2023. ocjenjuje smanjuje li se kriterijima utvrđenima u stavcima 5. i 6. djelotvorno i koliko je to moguće rizik od uporabe neodržive šumske biomase i ispunjavaju li oni zahtjeve u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva na temelju dostupnih podataka. Ako je potrebno, Komisija predstavlja prijedlog za izmjenu zahtjeva utvrđenih u stavcima 5. i 6.

Komisija do 31. prosinca 2023. u bliskoj suradnji s državama članicama ocjenjuje smanjuje li se uistinu kriterijima utvrđenima u stavcima 5. i 6. rizik od uporabe neodržive šumske biomase i ispunjavaju li oni zahtjeve u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva na temelju dostupnih podataka. Ako je potrebno, Komisija predstavlja prijedlog za izmjenu zahtjeva utvrđenih u stavcima 5. i 6. za razdoblje nakon 2030.

Amandman 245

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 7. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	najmanje 50 % za biogoriva i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su bila u pogonu najkasnije 5. listopada 2015.;

(a)	najmanje 50 % za biogoriva , goriva dobivena iz biometana namijenjena upotrebi u prijevozu, i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su bila u pogonu najkasnije 5. listopada 2015.;

Amandman 246

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 7. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	najmanje 60 % za biogoriva i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su puštena u pogon od 5. listopada 2015.;

(b)	najmanje 60 % za biogoriva , goriva dobivena iz biometana namijenjena upotrebi u prijevozu, i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su puštena u pogon od 5. listopada 2015.;

Amandman 247

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 7. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	najmanje 70 % za biogoriva i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su puštena u pogon nakon 1. siječnja 2021.;

(c)	najmanje 65 % za biogoriva , goriva dobivena iz biometana namijenjena upotrebi u prijevozu, i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su puštena u pogon nakon 1. siječnja 2021.;

Amandman 248

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 7. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	najmanje 80 % za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja iz goriva iz biomase u postrojenjima koja su puštena u pogon nakon 1. siječnja 2021. i 85 % u postrojenjima koja su puštena u pogon nakon 1. siječnja 2026.

(d)	najmanje 70 % za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja iz goriva iz biomase u postrojenjima koja su puštena u pogon nakon 1. siječnja 2021. i 80 % u postrojenjima koja su puštena u pogon nakon 1. siječnja 2026.

Amandman 249

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 7. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Države članice mogu odrediti veće uštede emisija stakleničkih plinova od onih predviđenih ovim stavkom.

Amandmani 297 i 356

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 8. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Električna energija iz goriva iz biomase proizvedena u postrojenjima s kapacitetom goriva jednakim 20 MW ili višim uzima se u obzir za potrebe iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) samo ako je proizvedena primjenom tehnologije visokoučinkovite kogeneracije kako je definirana u skladu s člankom 2. stavkom 34. Direktive 2012/27/EU . Za potrebe stavka 1. točaka (a) i (b) ova se odredba primjenjuje samo na postrojenja koja se puštaju u pogon nakon [tri godine nakon datuma donošenja ove Direktive]. Za potrebe stavka 1. točke (c) ovom se odredbom ne dovodi u pitanje javna potpora koja se pruža u okviru programa odobrenih do [tri godine nakon datuma donošenja ove Direktive].

Električna energija iz goriva iz biomase proizvedena u postrojenjima s kapacitetom goriva jednakim 20 MW ili višim uzima se u obzir za potrebe iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ovog članka samo ako je proizvedena primjenom tehnologije visokoučinkovite kogeneracije kako je definirana u skladu s člankom 2. stavkom 34. Direktive 2012/27/EU ili ako je proizvedena u postrojenjima namijenjenima proizvodnji isključivo električne energije koja ostvaruju neto električnu učinkovitost od najmanje 40 % i ne koriste fosilna goriva . Za potrebe stavka 1. točaka (a) i (b) ovog članka ova se odredba primjenjuje samo na postrojenja koja se puštaju u pogon nakon [tri godine nakon datuma donošenja ove Direktive]. Za potrebe stavka 1. točke (c) ovog članka ovom se odredbom ne dovodi u pitanje javna potpora koja se pruža u okviru programa odobrenih do [godine dana nakon datuma donošenja ove Direktive].

Amandman 251

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 8. – podstavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Prvi podstavak ne primjenjuje se na električnu energiju iz postrojenja koja ne moraju primijeniti tehnologiju visokoučinkovite kogeneracije u skladu s člankom 14. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1a) , pod uvjetom da ta postrojenja isključivo koriste goriva iz biomase proizvedena od ostataka u normalnim uvjetima rada.

Amandman 252

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 8.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	8a. Do … [2 godine od dana stupanja na snagu ove Direktive] i svake dvije godine nakon toga, Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o učincima i koristima biogoriva potrošenih u Uniji, među ostalim na proizvodnju hrane za ljude, hrane za životinje i drugih materijala te na gospodarsku, okolišnu i socijalnu održivost u Uniji i trećim zemljama.

Amandman 253

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 8.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

8b. Odstupajući od stavaka 1. – 8.a ovog članka i uzimajući u obzir posebnosti najudaljenijih regija kako je navedeno u članku 349. UFEU-a, članak 26. ove Direktive ne primjenjuje se na te regije. Do … [šest mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive] Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi zakonodavni prijedlog kojim se utvrđuju kriteriji za najudaljenije regije u pogledu održivosti stakleničkih plinova i smanjenja njihove uporabe. Tim se kriterijima moraju uzeti u obzir lokalne posebnosti. Te bi regije prije svega trebale moći u potpunosti iskoristiti svoje resurse, uz pridržavanje strogih kriterija održivosti, kako bi se povećala proizvodnja obnovljive energije i osnažila njihova energetska neovisnost.

Amandman 255

Prijedlog direktive

Članak 27. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

određuje da se pošiljke sirovina ili biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase različitih svojstava održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova mogu miješati primjerice u kontejneru, u objektu za preradu ili logistiku, unutar infrastrukture za prijenos i distribuciju ili na takvoj lokaciji, pod uvjetom da svaka pošiljka sama po sebi ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 26. i da su uspostavljeni prikladni sustavi za praćenje i mjerenje usklađenosti pojedinačnih pošiljki ;

Amandman 256

Prijedlog direktive

Članak 27. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1a. Kako bi se olakšali prekogranična trgovina i informiranje potrošača, jamstva o podrijetlu obnovljive energije unesene u mrežu sadrže informacije o kriterijima održivosti i uštedama emisija stakleničkih plinova, kako je utvrđeno u članku 26. stavcima od 2. do 7., i mogu se dostavljati odvojeno.

Amandman 257

Prijedlog direktive

Članak 27. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

ako se preradom pošiljke sirovina proizvodi samo jedan proizvod koji je namijenjen proizvodnji biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase, količina pošiljke i povezane količine prilagođavaju se primjenom faktora konverzije koji predstavlja odnos između mase proizvodnje koja je namijenjena za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase i mase sirovina koja ulazi u postupak;

(a)

Amandman 258

Prijedlog direktive

Članak 27. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Države članice donose mjere kojima osiguravaju da gospodarski subjekti podnose pouzdane informacije povezane s ispunjavanjem kriterija održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđenima u članku 26. stavcima od 2. do 7. te državi članici na zahtjev daju podatke koji su korišteni za pripremu informacija. Države članice od gospodarskih subjekata zahtijevaju da osiguraju odgovarajući standard neovisne revizije podnesenih podataka te da podastru dokaze da su to učinili. Revizijom se provjerava da su sustavi koje primjenjuju gospodarski subjekti točni, pouzdani i zaštićeni od prijevare. Revizijom se ocjenjuje učestalost i metodologija uzorkovanja i pouzdanost podataka.

3. Države članice donose mjere kojima osiguravaju da gospodarski subjekti podnose pouzdane informacije povezane s ispunjavanjem kriterija održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđenima u članku 26. stavcima od 2. do 7. te državi članici na zahtjev daju podatke koji su korišteni za pripremu informacija. Države članice od gospodarskih subjekata zahtijevaju da osiguraju odgovarajući standard neovisne revizije podnesenih podataka te da podastru dokaze da su to učinili. Revizijom se provjerava da su sustavi koje primjenjuju gospodarski subjekti točni, pouzdani i zaštićeni od prijevare , uključujući provjeru kojom se jamči da materijali nisu namjerno izmijenjeni ili odbačeni kako bi pošiljka ili njezin dio postali otpad ili ostatak u skladu s člankom 26 . stavcima od 2. do 7. Revizijom se ocjenjuje učestalost i metodologija uzorkovanja i pouzdanost podataka.

Amandman 259

Prijedlog direktive

Članak 27. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Obveze iz ovog stavka primjenjuju se neovisno o tome jesu li biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena u Uniji ili su uvezena.	Obveze iz ovog stavka primjenjuju se neovisno o tome jesu li biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena u Uniji ili su uvezena. Informacije o zemljopisnom podrijetlu biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase stavljaju se na raspolaganje potrošačima.

Amandman 260

Prijedlog direktive

Članak 27. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Komisija može odlučiti da dobrovoljni nacionalni ili međunarodni programi koji određuju standarde za proizvodnju proizvoda iz biomase sadrže točne podatke za potrebe članka 26. stavka 7. i/ili pružaju dokaze da pošiljke biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase ispunjavaju kriterije održivosti navedene u članku 26. stavcima od 2. do 6. i/ili da materijali nisu namjerno izmijenjeni ili uklonjeni kako bi pošiljka ili njezin dio bili obuhvaćeni Prilogom IX. Pri dokazivanju da su ispunjeni zahtjevi iz članka 26. stavaka 5. i 6. za šumsku biomasu operatori mogu odlučiti da zahtijevane dokaze pruže izravno na razini šumarskoga gospodarstva. Komisija isto tako može priznati područja za zaštitu rijetkih, ugroženih ili pogođenih ekosustava ili vrsta koji su kao takvi prepoznati u međunarodnim sporazumima ili uvršteni u popise koje sastavljaju međuvladine organizacije ili Međunarodni savez za očuvanje prirode za potrebe članka 26. stavka 2.. točke (b) podtočke ii.

4. Komisija može odlučiti da dobrovoljni nacionalni ili međunarodni programi koji određuju standarde za proizvodnju proizvoda iz biomase sadrže točne podatke za potrebe članka 26. stavka 7. i/ili pružaju dokaze da pošiljke biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase ispunjavaju kriterije održivosti navedene u članku 26. stavcima od 2. do 6. i/ili da materijali nisu namjerno izmijenjeni ili uklonjeni kako bi pošiljka ili njezin dio bili obuhvaćeni Prilogom IX. Pri dokazivanju da su ispunjeni zahtjevi iz članka 26. stavaka 5. i 6. za šumsku biomasu operatori mogu odlučiti da zahtijevane dokaze pruže izravno na razini opskrbe Komisija isto tako može priznati područja za zaštitu rijetkih, ugroženih ili pogođenih ekosustava ili vrsta koji su kao takvi prepoznati u međunarodnim sporazumima ili uvršteni u popise koje sastavljaju međuvladine organizacije ili Međunarodni savez za očuvanje prirode za potrebe članka 26. stavka 2. točke (b) podtočke ii.

Amandman 261

Prijedlog direktive

Članak 27. – stavak 5. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bi osigurala da se ispunjavanje kriterija održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova provjerava na učinkovit i usklađen način i osobito kako bi spriječila prijevaru, Komisija može utvrditi detaljna provedbena pravila, uključujući primjerene norme pouzdanosti, transparentnosti i neovisne revizije i zahtijevati da svi dobrovoljni programi primjenjuju te norme. Komisija pri utvrđivanju tih normi posebnu pozornost posvećuje potrebi za smanjenjem administrativnog opterećenja. To se izvršava putem provedbenih akata u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31. stavka 3. Takvim se aktima određuje vremenski okvir prema kojem dobrovoljni programi trebaju provesti te norme. Komisija može staviti izvan snage odluke kojima se priznaju dobrovoljni programi u slučaju da ti programi ne provedu takve norme u predviđenom roku.

Amandman 262

Prijedlog direktive

Članak 27. – stavak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	7a. Komisija može u svakom trenutku provjeriti pouzdanost informacija u vezi s ispunjavanjem kriterija održivosti ili uštedama emisija stakleničkih plinova koje dostavljaju gospodarski subjekti koji posluju na tržištu Unije ili se dostavljaju na zahtjev pojedine države članice.

Amandman 263

Prijedlog direktive

Članak 28. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Smatrat će se da sirovine čija je proizvodnja dovela do izravne prenamjene zemljišta, na primjer prenamjene iz jedne od sljedećih kategorija zemljišta IPCC-a: šumsko zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselje ili neko drugo zemljište u poljoprivredno zemljište ili poljoprivredno zemljište namijenjeno trajnim nasadima, pri čemu se vrijednost emisije u vezi s izravnom prenamjenom zemljišta (el) izračunava u skladu s Prilogom V. dijelom C točkom 7., imaju procijenjene emisije zbog neizravne prenamjene zemljišta jednake ništici.

Amandman 264

Prijedlog direktive

Članak 28. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice Komisiji mogu podnijeti izvješća koja uključuju informacije o tipičnim emisijama stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivrednih sirovina onih područja na njihovu teritoriju koja su klasificirana na razini 2 u nomenklaturi teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS) ili na više razvrstanoj razini NUTS u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća. Izvješćima se prilaže opis metode i izvor podataka koji su upotrijebljeni za izračun razine emisija. Tom se metodom uzimaju u obzir svojstva tla, klime i očekivanog prinosa sirovina.

2. Države članice Komisiji mogu podnijeti izvješća koja uključuju informacije o tipičnim emisijama stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivrednih i šumarskih sirovina onih područja na njihovu teritoriju koja su klasificirana na razini 2 u nomenklaturi teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS) ili na više razvrstanoj razini NUTS u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća. Izvješćima se prilaže opis metode i izvor podataka koji su upotrijebljeni za izračun razine emisija. Tom se metodom uzimaju u obzir svojstva tla, klime i očekivanog prinosa sirovina.

Amandman 265

Prijedlog direktive

Članak 28. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Komisija može odlučiti, putem provedbenog akta donesenog u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31. stavka 2., da izvješća iz stavaka 2. i 3. ovog članka sadrže točne podatke u svrhu mjerenja emisija stakleničkih plinova povezanih s uzgojem sirovina za proizvodnju poljoprivredne biomase koja se proizvode na područjima uključenima u ta izvješća za potrebe članka 26. stavka 7. Stoga se ti podaci mogu koristiti umjesto raščlanjenih zadanih vrijednosti za uzgoj utvrđenih u Prilogu V. dijelovima D ili E za biogoriva i tekuća biogoriva i u Prilogu VI. dijelu C za goriva iz biomase.

4. Komisija može odlučiti, putem provedbenog akta donesenog u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31. stavka 2., da izvješća iz stavaka 2. i 3. ovog članka sadrže točne podatke u svrhu mjerenja emisija stakleničkih plinova povezanih s uzgojem sirovina za proizvodnju poljoprivredne i šumarske biomase koje se proizvode na područjima uključenima u ta izvješća za potrebe članka 26. stavka 7. Stoga se ti podaci mogu koristiti umjesto raščlanjenih zadanih vrijednosti za uzgoj utvrđenih u Prilogu V. dijelovima D ili E za biogoriva i tekuća biogoriva i u Prilogu VI. dijelu C za goriva iz biomase.

Amandman 266

Prijedlog direktive

Članak 28. – stavak 5. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija nastavlja preispitivati Prilog V. i Prilog VI., s ciljem dodavanja, u opravdanim slučajevima, ili preispitivanja vrijednosti za tehnologiju proizvodnje biogoriva , tekućih biogoriva i goriva iz biomase. Tim se preispitivanjem u obzir uzima i izmjena metodologije utvrđene u Prilogu V. dijelu C te u Prilogu VI. dijelu B.	Komisija nastavlja preispitivati Prilog V. i Prilog VI., s ciljem dodavanja, u opravdanim slučajevima, ili preispitivanja vrijednosti za postupke proizvodnje biogoriva , tekućih biogoriva i goriva iz biomase na temelju najnovijeg tehnološkog razvoja i znanstvenih dokaza . Tim se preispitivanjem u obzir uzima i izmjena metodologije utvrđene u Prilogu V. dijelu C te u Prilogu VI. dijelu B.

Amandman 267

Prijedlog direktive

Članak 30. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Komisija prati izvor biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase koja se upotrebljavaju u Uniji i utjecaj njihove proizvodnje, uključujući posredan utjecaj širenja obrađenih površina, na uporabu zemljišta u Uniji i glavnim trećim zemljama dobavljačima. To je praćenje utemeljeno na integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica te na izvješćima o postignutom napretku koja se zahtijevaju u člancima 3., 15. i 18 . Uredbe [o upravljanju] , te na odgovarajućim izvješćima trećih zemalja i međuvladinih organizacija, znanstvenim studijama i drugim relevantnim informacijama. Komisija prati i promjene cijena sirovina povezano s uporabom biomase za dobivanje energije te s tim povezane pozitivne i negativne učinke na zdravstvenu ispravnost hrane.

1. Komisija prati izvor biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase koja se upotrebljavaju u Uniji i utjecaj proizvodnje obnovljive energije iz tih i drugih izvora , uključujući posredan utjecaj širenja obrađenih površina, na uporabu zemljišta u Uniji i trećim zemljama dobavljačima. To je praćenje utemeljeno na integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica te na izvješćima o postignutom napretku koja se zahtijevaju u člancima 3., 15. i 18 . Uredbe … Europskog parlamenta i Vijeć a [o upravljanju energetskom unijom, 2016/0375(COD) ] , te na odgovarajućim izvješćima trećih zemalja i međuvladinih organizacija, znanstvenim studijama , podatcima na osnovi satelitskog praćenja i drugim relevantnim informacijama. Komisija prati i promjene cijena sirovina povezano s uporabom biomase za dobivanje energije te s tim povezane pozitivne i negativne učinke na zdravstvenu ispravnost hrane i druge načine upotrebe tih materijala .

Amandman 268

Prijedlog direktive

Članak 32. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz, članka 7. stavaka 5 . i 6. članka 19. stavaka 11. i 14., članka 25. stavka 6. i članka 28. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 1. siječnja 2021.	2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavaka 3, 5 . i 6., članka 19. stavaka 11. i 14., članka 25. stavka 6. i članka 28. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 1. siječnja 2021.

Amandman 269

Prijedlog direktive

Članak 32. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz, članka 7. stavaka 5 . i 6. , članka 19. stavaka 11. i 14., članka 25. stavka 6. i članka 28. stavka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavaka 3 . , 5. i 6., članka 19. stavaka 11. i 14., članka 25. stavka 6. i članka 28. stavka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

Amandman 270

Prijedlog direktive

Prilog I.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.	Ciljevi država članica za 2030. predstavljaju zbroj sljedećih elemenata izraženih u postotnim bodovima:

(a)	obvezujući nacionalni cilj države članice za 2020. kako je utvrđen u Prilogu I.;

(b)	paušalni doprinos („CFlat”);

(c)	doprinos na temelju BDP-a po glavi stanovnika („CGDP”);

(d)	doprinos na temelju potencijala („CPotential”);

(e)	doprinos koji odražava razinu međupovezanosti države članice („CInterco”);

2.	CFlat jednak je za sve države članice. Doprinosi CFlat svih država članica zajedno iznose 30 % razlike između ciljeva Unije za 2030. i 2020.

CGDP raspodjeljuje se među državama članicama na temelju indeksa njihovog BDP-a po glavi stanovnika u odnosu na prosjek Unije, pri čemu on za pojedinu državu članicu maksimalno iznosi 150 % prosjeka Unije. Doprinosi CGDP svih država članica zajedno iznose 30 % razlike između ciljeva Unije za 2030. i 2020.

CPotential raspodjeljuje se među državama članicama na temelju razlike između udjela energije iz obnovljivih izvora za pojedinu državu članicu 2030., kako je utvrđeno u scenariju PRIMES EUCO3535, i njezina obvezujućeg nacionalnog cilja za 2020. Doprinosi CPotential svih država članica zajedno iznose 30 % razlike između ciljeva EU-a za 2030. i 2020.

CInterco se raspodjeljuje među državama članicama na temelju indeksa udjela elektroenergetske međupovezanosti u odnosu na prosjek EU-a, pri čemu on za pojedinu državu članicu maksimalno iznosi 150 % prosjeka EU-a. Doprinosi CInterco svih država članica zajedno iznose 10 % razlike između ciljeva EU-a za 2030. i 2020.

Amandman 271

Prijedlog direktive

Prilog V. – dio C – stavak 3. – točka a – formula

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
UŠTEDA = (E F(t) – E B /E F(t))	UŠTEDA = (E F(t) – E B) /E F(t)

Amandman 272

Prijedlog direktive

Prilog V. – dio C – stavak 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

15.	Uštede emisija od hvatanja i zamjene ugljika (eccr) izravno su povezane s proizvodnjom biogoriva ili tekućeg biogoriva kojima se pripisuju i ograničavaju se na emisije izbjegnute hvatanjem CO2 čiji ugljik potječe od biomase i koji se upotrebljava u sektoru energetike ili prometa .

15.	Uštede emisija od hvatanja i zamjene ugljika (eccr) ograničavaju se na emisije izbjegnute hvatanjem CO2 čiji ugljik potječe od biomase i koji se upotrebljava kao zamjena za CO2 iz fosilnih goriva korišten u komercijalnim proizvodima i uslugama .

Amandman 319

Prijedlog direktive

Prilog VI. – dio B – stavak 3. – točka a – formula 1

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
UŠTEDA = (EF(t) – EB(t)/EF(t))	UŠTEDA = (EF(t) – EB(t))/EF(t)

Amandman 273

Prijedlog direktive

Prilog VII. – stavak 1. – podstavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	Qusable = procijenjena ukupna uporabljiva toplina uhvaćena toplinskim crpkama koje ispunjavaju kriterije iz članka 7. stavka 4., upotrijebljene na sljedeći način: uzimaju se u obzir samo toplinske crpke kod kojih je SPF > 1,15 * 1/η,

—	Qusable = procijenjena ukupna uporabljiva toplina uhvaćena toplinskim crpkama za proizvodnju grijanja i hlađenja koje ispunjavaju kriterije iz članka 7. stavka 4., upotrijebljene na sljedeći način: uzimaju se u obzir samo toplinske crpke kod kojih je SPF > 1,15 * 1/η,

Amandman 274

Prijedlog direktive

Prilog IX. – dio A – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	Dio biomase koji odgovara miješanom gradskom otpadu, a ne sortiranom otpadu iz kućanstava podložno ciljevima recikliranja na temelju članka 11. stavka 2. točke (a) Direktive 2008/98/EZ.

Briše se.

Amandmani 284 i 311

Prijedlog direktive

Prilog IX. – dio B – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	Melasa koja se dobiva kao nusproizvod iz rafiniranja šećerne trske ili šećerne repe uz uvjet da se poštuju najbolji industrijski standardi za ekstrakciju šećera .

Briše se .

Amandman 312

Prijedlog direktive

Prilog X. – dio A.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Dio A: […]	Briše se.

(1) Predmet se vraća na međuinstitucijske pregovore nadležnom odboru u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0392/2017).

(12) „Okvir za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020. – 2030.” (COM/2014/015 final).

(1a) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(17) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(18) SL L 198, 20.7.2006., str. 18.

(21) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(1a) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

19.12.2018

Službeni list Europske unije

C 458/341

P8_TA(2018)0010

Energetska učinkovitost ***I

Amandmani koje je donio Europski parlament 17. siječnja 2018. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (COM(2016)0761 – C8-0498/2016 – 2016/0376(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2018/C 458/16)

Amandman 1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

Smanjenje potražnje za energijom jedna je od pet dimenzija energetske strategije Unije koja je donesena 25. veljače 2015. Većom energetskom učinkovitošću ostvarit će se koristi za okoliš, smanjiti emisije stakleničkih plinova, poboljšati energetska sigurnost smanjenjem ovisnosti o uvozu energije u Uniju, sniziti troškovi energije u kućanstvima i poduzećima, pomoći ublažiti energetsko siromaštvo te potaknuti otvaranje radnih mjesta i višesektorska gospodarska aktivnost. To je u skladu s obvezama Unije preuzetima u okviru energetske unije i globalnog klimatskog programa koji su u prosincu 2015. Pariškim sporazumom uspostavile stranke Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.

(1)

Smanjenje potražnje za energijom jedna je od pet dimenzija strategije energetske unije koja je donesena 25. veljače 2015. Većom energetskom učinkovitošću diljem cijelog energetskog lanca, uključujući proizvodnju, prijenos, distribuciju i krajnju potrošnju energije, ostvarit će se koristi za okoliš, poboljšati kvaliteta zraka i javno zdravlje, smanjiti emisije stakleničkih plinova, poboljšati energetska sigurnost smanjenjem ovisnosti o uvozu energije u Uniju, sniziti troškovi energije u kućanstvima i poduzećima, pomoći ublažiti energetsko siromaštvo te potaknuti konkurentnost, otvaranje radnih mjesta i višesektorska gospodarska aktivnost te na taj način poboljšati kvaliteta života građana . To je u skladu s obvezama Unije preuzetima u okviru energetske unije i globalnog klimatskog programa koji je uspostavljen na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP21) održanoj u Parizu u prosincu 2015 . („Pariški sporazum”) i u kojem obvezuje da povećanje prosječne globalne temperature treba biti znatno manju od 2 oC iznad predindustrijskih razina te na ulaganje napore kako bi se povećanje ograničilo na 1,5 oC.

Amandman 2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)

Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9) napreduje se u smjeru energetske unije, prema kojoj bi se energetska učinkovitost trebala smatrati zasebnim izvorom energije. Načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu” treba se uzeti u obzir pri određivanju novih pravila za opskrbu i ostala područja politike. Komisija bi trebala dati prednost energetskoj učinkovitosti i upravljanju potrošnjom u odnosu na povećane proizvodne kapacitete . Energetska učinkovitost mora se uzeti u obzir pri svakom planiranju energetskog sustava i donošenju financijskih odluka. Uvijek kad je to troškovno učinkovitije od jednakovrijednih rješenja u pogledu ponude, moraju se realizirati ulaganja u poboljšanje učinkovitosti krajnje energije . Time bi se trebalo pridonijeti višestrukim koristima povećanja energetske učinkovitosti u svim fazama energetskog lanca, čime će se povećati dobrobiti za europsko društvo . Komisija i države članice trebaju surađivati s lokalnim i regionalnim tijelima , gradovima, poduzećima i građanima diljem Unije kako bi se ostvario puni potencijal tih koristi te uspješno provele planirane mjere politike te kako bi se zajamčilo da povećanje energetske učinkovitosti, kao rezultat tehnoloških i ekonomskih promjena te promjena u ponašanju, bude popraćeno povećanim gospodarskim rastom .

Amandman 3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2a)

Za sve bi oblike primarne energije (iz neobnovljivih i obnovljivih izvora) trebalo uzeti u obzir dodatnu potrošnju energije koja je potrebna za dobivanje te energije, za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije i upravljanje njima te njihovo rastavljanje, kao i za uklanjanje povezanih prijetnji za okoliš.

Amandman 4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2b)

Mjere država članica trebale bi imati potporu dobro osmišljenim i učinkovitim financijskim instrumentima Unije, poput europskih strukturnih i investicijskih fondova, Europskog fonda za strateška ulaganja i Europske investicijske banke, kojima bi se trebalo podržati ulaganja u energetsku učinkovitost u svim fazama energetskog lanca i koristiti sveobuhvatnu analizu troškova i koristi uz upotrebu modela diferenciranih diskontnih stopa. Financijska potpora trebala bi biti usmjerena na troškovno učinkovite metode za povećanje energetske učinkovitosti, što bi dovelo do smanjenja energetske potrošnje. Postizanje ambicioznih ciljeva energetske učinkovitosti zahtijeva uklanjanje barijera poput nedavnog pojašnjenja Eurostata o načinu na koji bilježiti ugovore o energetskom učinku u nacionalnim računima kako bi postalo jednostavnije ulagati u mjere energetske učinkovitosti.

Amandman 5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

Europsko vijeće na sastanku u listopadu 2014. utvrdilo je cilj povećanja energetske učinkovitosti od 27 % do 2030. koji bi trebalo preispitati do 2020. „vodeći računa o cilju Unije od 30 %”. U prosincu 2015. Europski parlament pozvao je Komisiju da procijeni i održivost cilja povećanja energetske učinkovitosti od 40 % za isto razdoblje. Stoga je primjereno preispitati i na odgovarajući način izmijeniti Direktivu kako bi se prilagodila kontekstu do 2030.

(3)

Europsko vijeće na sastanku u listopadu 2014. podržalo je cilj povećanja energetske učinkovitosti od 27 % do 2030. koji bi trebalo preispitati do 2020. „vodeći računa o cilju Unije od 30 %”. U prosincu 2015. Europski parlament pozvao je Komisiju da procijeni i održivost cilja povećanja energetske učinkovitosti od 40 % za isto razdoblje. Stoga je primjereno preispitati i na odgovarajući način izmijeniti Direktivu kako bi se prilagodila kontekstu do 2030.

Amandman 102

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)

Nema obvezujućih ciljeva na nacionalnoj razini za 2030. Potrebu da Unija ostvari svoje ciljeve povećanja energetske učinkovitosti na razini EU-a 2020. i 2030., izražene u potrošnji primarne i krajnjoj potrošnji energije, trebalo bi jasno istaknuti u obliku obvezujućeg cilja od 30 % . To objašnjenje na razini Unije ne bi trebalo ograničavati države članice jer one i dalje mogu određivati nacionalne doprinose na temelju potrošnje primarne ili krajnje potrošnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Države članice trebale bi određivati nacionalne okvirne doprinose energetskoj učinkovitosti uzimajući u obzir da potrošnja Unije 2030. ne smije biti veća od 1 321 Mtoe primarne energije i 987 Mtoe krajnje energije. To znači da bi se u usporedbi s razinama iz 2005. potrošnja primarne energije u Uniji trebala smanjiti 23 %, a krajnja potrošnja energije 17 %. Napredak u postizanju cilja Unije do 2030. treba redovito procjenjivati, što je i predviđeno zakonodavnim prijedlogom o upravljanju energetskom unijom.

(4)

Nema obvezujućih ciljeva na nacionalnoj razini za 2030. Potrebu da Unija ostvari svoje ciljeve povećanja energetske učinkovitosti na razini EU-a 2020. i 2030., izražene u potrošnji primarne i krajnje energije, trebalo bi jasno istaknuti u obliku okvirnog cilja od 30 % . To objašnjenje na razini Unije ne bi trebalo ograničavati države članice jer one i dalje mogu određivati nacionalne doprinose na temelju potrošnje primarne ili krajnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Države članice trebale bi određivati nacionalne okvirne doprinose energetskoj učinkovitosti uzimajući u obzir da potrošnja Unije 2030. ne smije biti veća od 1 321 Mtoe primarne energije i 987 Mtoe krajnje energije. To znači da bi se u usporedbi s razinama iz 2005. potrošnja primarne energije u Uniji trebala smanjiti za 23 %, a krajnja potrošnja energije za 17 %. Napredak u postizanju cilja Unije do 2030. treba redovito procjenjivati, što je i predviđeno zakonodavnim prijedlogom o upravljanju energetskom unijom.

Amandman 7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4a)

Načelo jednakosti između država članica trebalo bi se primjenjivati pri utvrđivanju nacionalnih ciljeva za povećanje energetske učinkovitosti. Energija je osnovna potreba, stoga su minimalne razine potrošnje energije neizbježne, što je činjenica koja se treba uzeti u obzir na odgovarajući način pri određivanju nacionalnih ciljeva. Općenito, zemlje u kojima je potrošnja energije po glavi stanovnika niža od prosjeka Unije trebale bi imati veću fleksibilnost pri određivanju svojih ciljeva.

Amandman 8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4b)

Na operativnu učinkovitost energetskih sustava u svakom trenutku utječe sposobnost neometanog i fleksibilnog unosa električne energije proizvedene iz različitih izvora, s različitim stupnjem inercije i vremenom pokretanja, u mrežu. Takvim poboljšanjem učinkovitosti omogućit će se bolja upotreba obnovljive energije, kao što je energija vjetra u kombinaciji s plinskim turbinama, kako bi se izbjeglo preopterećivanje mreža koje se opskrbljuju iz velikih konvencionalnih postrojenja za proizvodnju energije koja imaju znatnu termalnu inerciju.

Amandman 9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4c)	Komisija i države članice trebaju zajamčiti da smanjenje potrošnje energije proizlazi iz veće energetske učinkovitosti, a ne iz makroekonomskih okolnosti.

Amandman 10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4d)	Države članice trebale bi utvrditi potencijale za isplativu energetsku učinkovitost na temelju izračuna odozdo prema gore za svaki sektor zasebno jer oni ovise o njihovoj kombinaciji izvora energije, strukturi gospodarstva i brzini gospodarskog razvoja.

Amandman 11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)

Obvezu država članica da uspostavljaju dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada i obavješćuju o njima Komisiju trebalo bi izbrisati iz Direktive 2012/27/EU i dodati Direktivi 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10) jer se u nju bolje uklapa zbog dugoročnih planova za zgrade približno nulte energije i cilja dekarbonizacije u zgradama.

(5)

Obvezu država članica da uspostavljaju dugoročne strategije za olakšavanje obnove nacionalnog fonda zgrada i da obavješćuju o njima Komisiju trebalo bi izbrisati iz Direktive 2012/27/EU i dodati Direktivi 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10) jer se u nju bolje uklapa zbog dugoročnih planova za zgrade približno nulte energije i cilja dekarbonizacije u zgradama.

Amandman 12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)

U kontekstu klimatskog i energetskog okvira do 2030. obveze uštede energije trebale bi se produljiti nakon 2020. Produljivanjem razdoblja obveze nakon 2020. omogućila bi se veća stabilnost za ulagače te bi se time potaknuli dugoročna ulaganja i dugoročne mjere energetske učinkovitosti kao što je temeljita obnova zgrada , s dugoročnim ciljem dobivanja fonda zgrada približno nulte energije . Obveza uštede energije bila je ključna za stvaranje lokalnog rasta i otvaranje lokalnih radnih mjesta i treba se nastaviti kako bi se zajamčilo da Unija može postići svoje energetske i klimatske ciljeve stvaranjem dodatnih prilika i smanjiti ovisnost energetske potrošnje o rastu. Suradnja s privatnim sektorom važna je kako bi se procijenilo pod kojim se uvjetima mogu otvoriti privatna ulaganja u projekte energetske učinkovitosti te kako bi se razvili novi modeli stvaranja prihoda za inovacije u području energetske učinkovitosti.

Amandman 13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6a)

Poboljšanja energetske učinkovitosti također imaju pozitivan učinak na kvalitetu zraka jer više energetski učinkovitih zgrada smanjuje potražnju za gorivima za ogrjev, a posebice za krutim gorivima za ogrjev. Zato mjere energetske učinkovitosti doprinose poboljšanju kvalitete zraka u zatvorenim i otvorenim prostorima te pomažu da se na troškovno učinkovit način ostvare ciljevi politike Unije u vezi s kvalitetom zraka, koji su osobito utvrđeni u Direktivi (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (1a) . Smanjenje energetske potražnje u zgradama trebalo bi se smatrati elementom politike kvalitete zraka općenito, a posebno u državama članicama u kojima postoje poteškoće u ostvarivanju graničnih vrijednosti Unije za emisije onečišćivača zraka te bi energetska učinkovitost mogla pomoći u ostvarivanju tih ciljeva.

Amandman 14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)

Države članice dužne su ispuniti kumulativnu obvezu uštede energije u krajnjoj potrošnji tijekom cijelog razdoblja obveze koja odgovara „novoj” uštedi od 1,5 % godišnje prodaje energije . Taj zahtjev mogao bi se ispuniti novim mjerama politike koje se donose tijekom novog razdoblja obveze od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. ili novim pojedinačnim djelovanjima koja se temelje na mjerama politike donesenima tijekom ili prije prethodnog razdoblja, no koja se uvode tek u novom razdoblju i dovode do ušteda energije .

(7)

Države članice dužne su ispuniti kumulativnu obvezu uštede energije u krajnjoj potrošnji tijekom cijelog razdoblja obveze koja odgovara „novoj” uštedi od barem 1,5 %. Taj zahtjev mogao bi se ispuniti novim energetskim uštedama koje proizlaze iz mjera politike pod uvjetom da se može dokazati da te mjere rezultiraju pojedinačnim djelovanjima koja će dati provjerljive uštede energije nakon 2020. godine. Uštede u svakom razdoblju trebale bi se kumulativno zbrajati iznosima ušteda koje treba ostvariti u prethodnom razdoblju ili prethodnim razdobljima .

Amandman 15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)

Nove uštede trebale bi se smatrati dopunom dotadašnjih mjera, tako da se uštede do kojih bi ionako došlo ne smiju iskazati. Kako bi se izračunao učinak novih mjera, smiju se uračunavati samo neto uštede koje se mjere kao promjena potrošnje energije koja se može izravno pripisati odgovarajućoj mjeri energetske učinkovitosti. Kako bi se izračunale neto uštede, države članice trebale bi utvrditi osnovni scenarij s pomoću kojeg bi se vidjelo kako bi se situacija razvila bez predmetne politike. Politička intervencija trebala bi se usporediti s tim utvrđenim scenarijem . Države članice trebale bi uzeti u obzir da će se u istom razdoblju možda provesti i druge političke intervencije kojima će se također utjecati na uštede energije pa se sve promjene od uvođenja političke intervencije koja se ocjenjuje neće moći pripisati isključivo toj mjeri. Djelovanja stanke obveznice, stranke sudionice ili ovlaštene stranke trebala bi zaista pridonijeti ostvarivanju iskazane uštede kako bi se ispunio zahtjev značajnosti.

(9)

Nove uštede energije trebale bi se smatrati dopunom dotadašnjih mjera, tako da se uštede do kojih bi ionako došlo ne smiju iskazati. Kako bi se izračunao učinak novih mjera, smiju se uračunavati samo neto uštede koje se mjere kao promjena potrošnje energije koja se može izravno pripisati odgovarajućoj mjeri energetske učinkovitosti. Kako bi se izračunale neto uštede, države članice trebale bi utvrditi osnovni scenarij s pomoću kojeg bi se vidjelo kako bi se situacija razvila bez predmetne politike. Politička intervencija trebala bi se ocjenjivati u odnosu na taj utvrđeni scenarij . Države članice trebale bi uzeti u obzir da će se u istom razdoblju možda provesti i druge političke intervencije kojima će se također utjecati na uštede energije pa se neće sve promjene od uvođenja političke intervencije koja se ocjenjuje moći pripisati isključivo toj mjeri. Djelovanja stranke obveznice, stranke sudionice ili ovlaštene stranke trebala bi zaista pridonijeti ostvarivanju iskazane uštede kako bi se ispunio zahtjev značajnosti.

Amandman 16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9a)	Važno je uključiti sve korake energetskog lanca u izračun ušteda kako bi se povećao potencijal energetskih ušteda u prijenosu i distribuciji električne energije.

Amandman 17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)

Uštede energije koje proizlaze iz provedbe zakonodavstva Unije ne smiju se iskazati osim ako se predmetnom mjerom premašuje minimum propisan predmetnim zakonodavstvom Unije, bilo da je riječ o postavljanju ambicioznijih zahtjeva energetske učinkovitosti na nacionalnoj razini ili većoj primjeni mjere. S obzirom na to da je obnova zgrada važan i dugoročan doprinos povećanju ušteda energije, potrebno je objasniti da se sve uštede energije koje proizlaze iz mjera obnove postojećih zgrada mogu iskazati ako se provode uz mjere koje bi se i inače provele da nema te mjere politike i ako država članica dokaže da je stranka obveznica, stranka sudionica ili ovlaštena stranka doista pridonijela ostvarivanju uštede koja se iskazuje za tu mjeru.

(10)

Uštede energije koje proizlaze iz provedbe zakonodavstva Unije ne smiju se iskazati osim ako se predmetnom mjerom premašuje minimum propisan predmetnim zakonodavstvom Unije, bilo da je riječ o postavljanju ambicioznijih zahtjeva energetske učinkovitosti na nacionalnoj razini ili većoj primjeni mjere. Zgrade predstavljaju znatan potencijal za dodatno povećanje energetske učinkovitosti, a obnova zgrada važan je i dugoročan element, uz ekonomije razmjera, u povećanju ušteda energije. Potrebno je stoga objasniti da se sve uštede energije koje proizlaze iz mjera obnove postojećih zgrada mogu iskazati ako se provode uz mjere koje bi se i inače provele da nema te mjere politike i ako država članica dokaže da je stranka obveznica, stranka sudionica ili ovlaštena stranka doista pridonijela ostvarivanju uštede koja se iskazuje za tu mjeru.

Amandman 18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10a)

Učinkovito upravljanje vodom može predstavljati znatan doprinos uštedi energije. Vodni sektor i sektor zbrinjavanja otpadnih voda čine 3,5 % uporabe električne energije u Uniji (1a) . Štoviše, očekuje se da će potražnja za vodom porasti za 25 % do 2040., uglavnom u urbanim područjima. Istodobno, istjecanje vode iznosi 24 % ukupne količine vode koja se potroši u Uniji, što za posljedicu ima gubitke energije i vode. Stoga sve mjere s ciljem učinkovitijeg upravljanja vodom i smanjenju uporabe vode imaju potencijal za znatan doprinos cilju Unije za povećanje energetske učinkovitosti (1b) .

Amandman 19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10b)

Ta revizija uključuje odredbe o postupanju s energetskom učinkovitosti kao s infrastrukturnim prioritetom, priznajući da odgovara definiciji infrastrukture koju koriste MMF i druge ekonomske institucije, te se njome energetsku učinkovitost postavlja kao ključni element i prioritet u budućim odlukama o ulaganjima u europsku energetsku infrastrukturu (1a) .

Amandman 20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10c)

Sektor energije najveći je potrošač vode u Uniji, s 44 % potrošnje vode (1a) . Uporaba pametnih tehnologija i postupaka za učinkovito upravljanje vodom ima potencijal stvaranja znatnih ušteda energije uz istodobno povećanje konkurentnosti poduzeća.

Amandman 21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10d)

Vodni sektor i sektor zbrinjavanja otpadnih voda također mogu pridonijeti proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i smanjenju opskrbe fosilnom energijom. Na primjer, oporaba energije iz mulja nastalog pročišćavanjem otpadnih voda pruža mogućnost proizvodnje energije na licu mjesta.

Amandman 22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)

Od poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada osobito bi koristi trebali imati potrošači pogođeni energetskim siromaštvom. Države članice već mogu tražiti od stranaka obveznica da u mjere uštede energije uključe socijalne ciljeve u pogledu energetskog siromaštva , a tu bi mogućnost sada trebalo proširiti na alternativne mjere i pretvoriti u obvezu, no pritom se državama članicama ostavlja potpuna sloboda u pogledu opsega, područja primjene i sadržaja takvih mjera. U skladu s člankom 9. Ugovora politike energetske učinkovitosti Unije trebale bi biti uključive i osigurati potrošačima pogođenim energetskim siromaštvom pristup mjerama energetske učinkovitosti.

(12)

Od poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada koristi bi trebali imati svi potrošači , a osobito kućanstva s niskim dohotkom, uključujući ona pogođena energetskim siromaštvom. Svaka država članica može definirati energetsko siromaštvo i što čini kućanstvo s niskim dohotkom u skladu sa specifičnim nacionalnim okolnostima. Države članice već mogu tražiti od stranaka obveznica da u mjere uštede energije uključe socijalne ciljeve u pogledu energetskog siromaštva. Tu bi mogućnost sada trebalo proširiti na alternativne mjere i pretvoriti u obvezu, ostavljajući pritom državama članicama potpunu slobodu u pogledu opsega, područja primjene i sadržaja takvih mjera. U skladu s člankom 9. Ugovora politike energetske učinkovitosti Unije trebale bi biti uključive i osigurati energetski siromašnim potrošačima s niskim prihodima pristup mjerama energetske učinkovitosti.

Amandman 23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12a)

Odgovaranje na dnevnu i noćnu potražnju za električnom energijom važan je instrument za poboljšanje energetske učinkovitosti jer se tako znatno povećavaju mogućnosti uštede energije za potrošače omogućujući im donošenje odluka na temelju informacija o mogućnosti optimizacije potrošnje energije u razdobljima potražnje, uključujući razdoblja najveće potražnje, kao bi se omogućilo bolje korištenje mreža za prijenos i proizvodnih resursa.

Amandman 24

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12b)

Niže računi za energiju trebalo bi postići pružanjem pomoći potrošačima da smanje svoju uporabu energije smanjenjem potreba za energijom u zgradama, poboljšanjima učinkovitosti uređaja, dostupnošću prijevoznih sredstava s niskom potrošnjom energije povezanih s javnim prijevozom i vožnjom bicikla. Poboljšanje ovojnica zgrade te smanjenje potrebe za energijom i uporabe energije temeljni su aspekti za poboljšanje zdravstvenih uvjeta dijelova stanovništva s niskim prihodima.

Amandman 25

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12c)

Ključno je podići razinu svijesti i pružiti točne informacije svim građanima Unije o koristima veće energetske učinkovitosti i njezinoj mogućoj provedbi. Veća energetska učinkovitost također je ključna za geopolitički položaj i sigurnost Unije smanjenjem ovisnosti Unije o uvozu goriva iz trećih zemalja.

Amandman 26

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12d)

Oko 50 milijuna kućanstava u Uniji pogođeno je energetskim siromaštvom. Mjere energetske učinkovitosti stoga moraju činiti središnji dio svake troškovno učinkovite strategije kojom se želi riješiti problem energetskog siromaštva i ranjivosti potrošača te moraju nadopunjavati politike socijalne sigurnosti na razini država članica. Kako bi se osiguralo da se mjerama energetske učinkovitosti na održiv način smanji energetsko siromaštvo stanara, treba se uzeti u obzir troškovna učinkovitost takvih mjera, kao i cjenovna pristupačnost za vlasnike i stanare te se financijska potpora za takve mjere treba zajamčiti na razini država članica. Objekti iz fonda zgrada u Uniji morat će dugoročno postati zgrade približno nulte energije, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Sadašnje stope obnove zgrada nisu dostatne, a najteže je doći do zgrada čiji su stanari građani s niskim prihodima zahvaćeni energetskim siromaštvom. Stoga su mjere utvrđene u ovoj uredbi u pogledu obveza uštede energije, sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera politike od posebne važnosti.

Amandman 27

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12e)

Troškovi i koristi svih poduzetih mjera za povećanje energetske učinkovitosti, uključujući rokove isplate, trebali bi biti u cijelosti transparentni za potrošače.

Amandman 28

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)

Energijom koja se proizvede na ili u zgradama s pomoću tehnologija obnovljivih izvora energije smanjuje se potreba za fosilnom energijom. Smanjenje potrošnje energije i upotreba energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu važne su mjere za smanjenje energetske ovisnosti Unije i emisija stakleničkih plinova, posebno s obzirom na ambiciozne klimatske i energetske ciljeve zadane do 2030. kao i globalnu obvezu preuzetu na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21) održanoj u prosincu 2015. u Parizu. Države članice trebale bi stoga određenu količinu obnovljive energije proizvedene na ili u zgradama za vlastite potrebe moći uzeti u obzir kad je riječ o ispunjenju zahtjeva uštede energije. U tu svrhu državama članicama trebalo bi dopustiti da se služe metodologijama izračuna utvrđenima u Direktivi 2010/31/EU.

(13)

Energijom koja se proizvede na ili u zgradama s pomoću tehnologija obnovljivih izvora energije smanjuje se opskrba fosilnom energijom. Smanjenje potrošnje energije i upotreba energije iz obnovljivih izvora u građevinskom sektoru važne su mjere za smanjenje energetske ovisnosti Unije i emisija stakleničkih plinova, posebno s obzirom na ambiciozne klimatske i energetske ciljeve zadane do 2030. kao i globalnu obvezu preuzetu Pariškim sporazumom.

Amandman 29

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13a)

Energetska ravnoteža u poduzećima i industrijama država članica može se poboljšati djelovanjem koje se temelji na načelima kružnog gospodarstva uz pomoć pravilne uporabe industrijskog otpada kao sekundarne sirovine, pod uvjetom da je njezin energetski potencijal viši od potencijala alternativnih primarnih sirovina.

Amandman 30

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13b)

Iskorištavanjem novih poslovnih modela i tehnologija države članice trebale bi nastojati promicati i olakšavati poduzimanje mjera za povećanje energetske učinkovitosti, uključujući s pomoću inovativnih energetskih usluga za velike i male kupce.

Amandman 31

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13c)

Države članice trebale bi pokazati visoku razinu fleksibilnosti u osmišljavanju i provedbi alternativnih mjera za utvrđivanje nacionalnih prioriteta za energetsku učinkovitost, uključujući energetski učinkovite proizvode i energetski učinkovite tehnološke proizvodne procese. Potpora je potrebna za djelovanja usmjerena na ciljeve povezane s učinkovitom uporabom prirodnih resursa ili potrebom za uvođenjem kružnog gospodarstva.

Amandman 32

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)

U okviru mjera utvrđenih u Komunikaciji Komisije „Ostvarivanje novih pogodnosti za potrošače energije”, u kontekstu energetske unije i strategije grijanja i hlađenja trebaju se ojačati minimalna prava potrošača na točne, pouzdane, jasne i pravodobne informacije o potrošnji energije. Iako bi se individualno mjerenje i dalje trebalo zahtijevati kad je tehnički izvedivo i troškovno učinkovito u pogledu proporcionalnosti u vezi s potencijalom ušteda energije, članke od 9. do 11. i Prilog VII. Direktive 2012/27/EU trebalo bi izmijeniti kako bi se omogućile česte i točnije povratne informacije o potrošnji energije , uzimajući u obzir dostupnost i mogućnosti uređaja za mjerenje, u cilju optimizacije uporabe energije . Države članice trebale bi također voditi računa o tome da je za uspješnu provedbu novih tehnologija za mjerenje potrošnje energije potrebno povećano ulaganje u obrazovanje i vještine za krajnje korisnike i dobavljače energije. Osim toga, trebalo bi objasniti i da prava povezana s obračunom i informacijama o obračunu ili potrošnji vrijede za grijanje, hlađenje ili potrošnju tople vode iz centralnog izvora, čak i ako ne postoji izravni pojedinačni ugovorni odnos s dobavljačem energije. Za potrebe tih odredaba pojam „krajnji korisnik” , osim krajnjih kupaca koji kupuju energiju za grijanje, hlađenje ili toplu vodu za vlastitu krajnju upotrebu, treba obuhvaćati i stanare pojedinačnih jedinica u zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama ako se te jedinice opskrbljuju iz centralnog izvora i ako stanari nemaju izravan ili pojedinačan ugovor s dobavljačem energije . Pojam „zasebno mjerenje” trebao bi se odnositi na mjerenje potrošnje u pojedinačnim jedinicama u tim zgradama. Do 1. siječnja 2020. nova postavljena brojila toplinske energije i razdjelnici topline trebali bi se moći očitavati na daljinu kako bi se troškovno učinkovito i često pružale informacije o potrošnji. Novi članak 9.a trebao bi se primjenjivati samo na grijanje, hlađenje i toplu vodu iz centralnog izvora.

Amandman 33

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14a)

Informacije o obračunu i godišnji obračuni važno su sredstvo informiranja kupaca. Podaci o potrošnji i troškovima mogu također prenijeti druge informacije koje pomažu potrošačima da usporede svoj trenutačni ugovor s drugim ponudama te da se odluče na podnošenje žalbe ili postupak rješavanja sporova. Međutim, uzimajući u obzir da su sporovi povezani s obračunima vrlo čest izvor žalbi potrošača, što je čimbenik koji pridonosi stalnim niskim razinama zadovoljstva potrošača i njihova sudjelovanja u energetskom sektoru, potrebno je pojednostaviti i pojasniti račune te ih učiniti razumljivijima, istodobno osiguravajući da se zasebnim instrumentima, kao što su informacije o obračunu, alati za informiranje i godišnji obračuni, pružaju sve informacije potrebne za omogućavanje potrošačima da reguliraju svoju potrošnju energije, usporede ponude i promijene dobavljača.

Amandman 34

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Amandman 36

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15b)

Povećanje energetske učinkovitosti izravan je rezultat sljedećih koraka u postupcima proizvodnje i konverzije energije: učinkovite konverzije primarne energije u krajnju energiju, učinkovitog prijenosa te energije do potrošača u obliku električne ili toplinske energije ili goriva, te njezine štedljive upotrebe koju provode krajnji korisnici; učinak uštede na potrošačko tržište ne bi se trebao smatrati jedinim ciljem takve učinkovitosti jer do takvog učinka može doći zbog nepovoljnih cijena energije.

Amandman 37

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)

S obzirom na tehnološki napredak i rastući udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije trebalo bi preispitati zadani koeficijent za uštede električne energije u kWh kako bi se uzele u obzir promjene faktora primarne energije za električnu energiju . Izračuni faktora primarne energije za električnu energiju temelje se na godišnjim prosječnim vrijednostima. Za proizvodnju električne i toplinske energije iz nuklearnih izvora upotrebljava se metoda izračunavanja na temelju fizičkog udjela energije, a za proizvodnju električne i toplinske energije iz fosilnih goriva i biomase na temelju tehničke konverzije. Za negorivu obnovljivu energiju metoda je izravni ekvivalent na temelju pristupa ukupne primarne energije. Za izračun udjela primarne energije za električnu energiju pri kogeneraciji primjenjuje se metoda utvrđena u Prilogu II. Direktivi 2012/27/EU. Međutim, upotrebljava se prosječni položaj na tržištu, a ne marginalni. Za negorive obnovljive energije pretpostavlja se učinkovitost konverzije 100 %, za geotermalne elektrane 10 % i za nuklearne elektrane 33 %. Ukupna učinkovitost za kogeneraciju izračunava se na temelju najnovijih podataka Eurostata. U pogledu granica sustava faktor primarne energije iznosi 1 za sve izvore energije. Izračuni se temelje na najnovijoj verziji referentnog scenarija PRIMES. Vrijednost faktora primarne energije temelji se na projekciji za 2020. Analizom su obuhvaćene države članice EU-a i Norveška. Podaci za Norvešku temelje se na podacima mreže ENTSO-E.

(16)

Strogo se ograničavajući na ciljeve ove Direktive i s obzirom na tehnološki napredak i rastući udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije trebalo bi pažljivo analizirati i po mogućnosti preispitati zadani koeficijent za uštede električne energije u kWh kako bi se uzele u obzir promjene faktora primarne energije za električnu energiju , održavajući kombinaciju izvora energije dotične države članice , s pomoću usporedive i transparentne metodologije.

Amandman 38

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16a)

Uzimajući u obzir da je Europsko vijeće u svojim zaključcima od 10. lipnja 2011. o Planu za energetsku učinkovitost istaknulo da zgrade predstavljaju 40 % potrošnje primarne energije u Uniji, što predstavlja 50 % krajnje potrošnje energije, te da bi, kako bi se omogućio gospodarski rast i potaknulo zapošljavanje u sektorima u kojima su potrebne posebne kvalifikacije, poput građevinskog sektora i sektora proizvodnje građevinskih proizvoda u profesionalnim aktivnostima poput arhitekture i urbanističkog planiranja, te u savjetodavnim službama za tehnologije grijanja i hlađenja, države članice trebale izraditi dugoročnu strategiju u tim područjima i za razdoblje nakon 2020.

Amandman 39

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16b)

Faktor primarne energije trebao bi se upotrebljavati kao alat za smanjenje potrošnje i ovisnosti o fosilnim gorivima i povećanje energetske učinkovitosti, kao i za dodatno širenje izvora obnovljive energije. U tom bi se pogledu zadani koeficijent za uštede električne energije u kWh trebao prilagoditi kada tehnološke, gospodarske ili društvene promjene pokažu da je potreban niži zadani koeficijent. Komisija bi također trebala analizirati zadani koeficijent faktora primarne energije do 2024. i po potrebi iznijeti zakonodavni prijedlog kako bi ga prilagodila.

Amandman 40

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)	Kako bi se osiguralo da se prilozi Direktivi i usklađene referentne vrijednosti učinkovitosti iz članka 14. stavka 10. mogu ažurirati, potrebno je proširiti delegiranje ovlasti koje su dodijeljene Komisiji.

Briše se.

Amandman 41

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)	Kako bi se moglo procijeniti učinkovitost Direktive 2012/27/EU, trebalo bi uvesti obvezu opće revizije Direktive i izvješća Europskom parlamentu i Vijeću do 28. veljače 2024.

(18)

Kako bi se moglo procijeniti učinkovitost Direktive 2012/27/EU, trebalo bi uvesti obvezu opće revizije te Direktive i podnošenja izvješća Europskom parlamentu i Vijeću do 28. veljače 2024. Taj će datum biti nakon globalnog pregleda stanja 2023. u skladu s Okvirnom konvencijom UN-a o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se omogućilo uvođenje potrebnih usklađivanja u taj proces, uzimajući u obzir i razvoje događaja povezane s gospodarstvom i inovacijama.

Amandman 42

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19a)

Države članice čiji je BDP po glavi stanovnika niži od prosjeka BDP-a po glavi stanovnika Unije trebale bi moći povećati potrošnju primarne energije, pod uvjetom da se pri pretvorbi u krajnju energiju, njezinom daljnjem prijenosu i distribuciji, kao i korisnim uštedama na potrošačkom tržištu vodi računa o znatnom povećanju energetske učinkovitosti u svakoj fazi tehnološkog procesa koji se sastoji od protoka puštenog toka primarne energije.

Amandman 43

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19b)

Lokalna i regionalna tijela trebala bi imati vodeću ulogu u razvoju i osmišljavanju, provedbi i procjeni mjera iz ove Direktive kako bi se na odgovarajući način mogla baviti posebnim značajkama svoje klime, kulture i društva.

Amandman 110/rev i 100

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 1. – podtočka 1.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Ovom se Direktivom uspostavlja zajednički okvir mjera za poticanje energetske učinkovitosti u Uniji kako bi se osiguralo ostvarivanje krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti Unije za 20 % do 2020. i obvezujućeg krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti od 30 % do 2030. te se omogućuju daljnja poboljšanja energetske učinkovitosti nakon tih razdoblja . Njome se utvrđuju pravila čija je namjena uklanjanje prepreka na tržištu energije i prevladavanje tržišnih neuspjeha koji ograničavaju učinkovitost u opskrbi energijom i njezinoj uporabi te se osigurava utvrđivanje okvirnih nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti i doprinosa do 2020. i 2030.;

1. Ovom se Direktivom uspostavlja zajednički okvir mjera za poticanje energetske učinkovitosti u Uniji , provedbom načela „energetske učinkovitosti na prvome mjestu” kroz cijeli energetski lanac, uključujući proizvodnju, prijenos, distribuciju i krajnju potrošnju energije, kako bi se osiguralo ostvarivanje krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti Unije za 20 % do 2020. i obvezujućeg krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti od 35 % do 2030. te se omogućuju daljnja poboljšanja energetske učinkovitosti nakon 2030., u skladu s dugoročnim energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2050. i s Pariškim sporazumom . Njome se utvrđuju pravila čija je namjena uklanjanje prepreka na tržištu energije i prevladavanje tržišnih neuspjeha koji ograničavaju učinkovitost u opskrbi energijom i njezinoj uporabi te se osigurava utvrđivanje okvirnih nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti za 2020. i nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti za 2030.;

Amandman 46

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 1. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1a. Direktivom se pridonosi provedbi načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu” i osigurava da energetska učinkovitost i upravljanje potrošnjom imaju jednaku važnost kao i proizvodni kapaciteti. Energetska učinkovitost uzima se u obzir pri svakom relevantnom planiranju energetskog sustava ili donošenju financijskih odluka.

Amandman 47

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 1. – stavak 1.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1b. Kako bi se potaknulo privatno financiranje mjera za povećanje energetske učinkovitosti i energetsku obnovu, Komisija započinje dijalog s javnim i privatnim financijskim institucijama kako bi se utvrdili mogući mehanizmi politika. S obzirom na veliki potencijal za poboljšanje energetske učinkovitosti u građevinskom sektoru, treba posebno voditi računa o ulaganjima u taj sektor, uz glavni naglasak na stambenim zgradama s kućanstvima s niskim prihodima kojima prijeti energetsko siromaštvo. Osim toga, kako bi ulaganja u projekte za energetsku učinkovitost ulagačima bila financijski zanimljivija i izvediva, Komisija treba razmotriti opcije o tome kako male projekte povezati u veće. Komisija do 1. siječnja 2019. daje državama članicama smjernice kako potaknuti privatna ulaganja.

Amandman 51

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 3. – stavci 1., 2., 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 3.

Ciljevi povećanja energetske učinkovitosti

1. Svaka država članica određuje okvirni nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti do 2020. na temelju potrošnje primarne energije ili krajnje potrošnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Države članice obavješćuju Komisiju o tim ciljevima u skladu s člankom 24. stavkom 1. i Prilogom XIV. dijelom 1. Pritom te ciljeve također iskazuju kao apsolutnu razinu potrošnje primarne energije i krajnje potrošnje energije 2020. te objašnjavaju kako su i na temelju kojih podataka izračunale tu razinu.

1. Svaka država članica određuje okvirni nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti do 2020. na temelju potrošnje primarne energije ili krajnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Države članice obavješćuju Komisiju o tim ciljevima u skladu s člankom 24. stavkom 1. i Prilogom XIV. dijelom 1. Pritom te ciljeve također iskazuju kao apsolutnu razinu potrošnje primarne energije i krajnje energije 2020. te objašnjavaju kako su i na temelju kojih podataka izračunale tu razinu.

Pri određivanju navedenih ciljeva države članice uzimaju u obzir:

(a)	da potrošnja energije Unije 2020. ne smije biti viša od 1 483 Mtoe primarne energije i 1 086 Mtoe krajnje energije;

(a)	da potrošnja energije Unije 2020. ne smije biti viša od 1 483 Mtoe primarne energije ili 1 086 Mtoe krajnje energije;

(b)	mjere predviđene ovom Direktivom;

(b)	mjere predviđene ovom Direktivom;

(c)	mjere usvojene s ciljem ostvarivanja nacionalnih ciljeva uštede energije donesenih u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2006/32/EZ; i

(c)	mjere usvojene s ciljem ostvarivanja nacionalnih ciljeva uštede energije donesenih u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2006/32/EZ i

(d)	druge mjere za poticanje energetske učinkovitosti u državama članicama i na razini Unije.

(d)	druge mjere za poticanje energetske učinkovitosti u državama članicama i na razini Unije.

Pri određivanju navedenih ciljeva države članice mogu također uzeti u obzir nacionalne okolnosti koje utječu na potrošnju primarne energije kao što su:

(a)	preostali troškovno učinkovit potencijal za uštedu energije;

(a)	preostali troškovno učinkovit potencijal za uštedu energije;

(b)	razvoj i predviđanja u vezi s BDP-om;

(b)	razvoj i predviđanja u vezi s BDP-om;

(c)	promjene u izvozu i uvozu energije;

(c)	promjene u izvozu i uvozu energije;

(d)	razvoj svih izvora obnovljive energije, nuklearne energije te hvatanja i skladištenja ugljika i

(d)	razvoj svih izvora obnovljive energije, nuklearne energije te hvatanja i skladištenja ugljika i

(e)	pravodobno djelovanje.

(e)	pravodobno djelovanje.

2. Komisija do 30. lipnja 2014. procjenjuje ostvareni napredak i vjerojatnost da će Unija ostvariti potrošnju energije od najviše 1 483 Mtoe primarne energije i najviše 1 086 Mtoe krajnje energije 2020.

2. Komisija do 30. lipnja 2014. procjenjuje ostvareni napredak i vjerojatnost da će Unija ostvariti potrošnju energije od najviše 1 483 Mtoe primarne energije i/ili najviše 1 086 Mtoe krajnje energije 2020.

3. Pri provedbi preispitivanja iz stavka 2. Komisija:

(a)	zbraja nacionalne okvirne ciljeve povećanja energetske učinkovitosti koje su dostavile države članice;

(a)	zbraja nacionalne okvirne ciljeve povećanja energetske učinkovitosti koje su dostavile države članice;

(b)

procjenjuje može li se zbroj tih ciljeva smatrati pouzdanim pokazateljem ostvaruje li se cilj na razini cijele Unije prema planu, uzimajući u obzir ocjenu prvog godišnjeg izvješća u skladu s člankom 24. stavkom 1. i ocjenu nacionalnih akcijskih planova za energetsku učinkovitost u skladu s člankom 24. stavkom 2.;

(b)

procjenjuje može li se zbroj tih ciljeva smatrati pouzdanim pokazateljem toga ostvaruje li se cilj na razini cijele Unije prema planu, uzimajući u obzir ocjenu prvog godišnjeg izvješća u skladu s člankom 24. stavkom 1. i ocjenu nacionalnih akcijskih planova za energetsku učinkovitost u skladu s člankom 24. stavkom 2.;

(c)	uzima u obzir dopunsku analizu proizišlu iz:

(c)	uzima u obzir dopunsku analizu proizišlu iz:

procjene napretka u potrošnji energije te u potrošnji energije u odnosu na gospodarsku aktivnost na razini Unije, uključujući napredak u učinkovitosti opskrbe energijom u državama članicama koje svoje nacionalne okvirne ciljeve temelje na krajnjoj potrošnji energije ili uštedi krajnje energije, uključujući napredak zbog usklađivanja navedenih država članica s poglavljem III. ove Direktive;

ii.	rezultata oblikovanja modela u odnosu na buduća kretanja u potrošnji energije na razini Unije;

ii.	rezultata oblikovanja modela u odnosu na buduća kretanja u potrošnji energije na razini Unije;

(d)	uspoređuje rezultate iz točaka od (a) do (c) s količinom potrošene energije potrebne kako 2020. potrošnja energije ne bi prelazila 1 483 Mtoe primarne energije i 1 086 Mtoe krajnje energije.

(d)	uspoređuje rezultate iz točaka od (a) do (c) s količinom potrošene energije potrebne kako 2020. potrošnja energije ne bi prelazila 1 483 Mtoe primarne energije i/ili 1 086 Mtoe krajnje energije.

Amandman 101

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 2.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 3. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Svaka država članica određuje okvirne nacionalne doprinose energetskoj učinkovitosti za ostvarivanje cilja Unije do 2030. iz članka 1. stavka 1. u skladu s člancima [4.] i [6.] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom]. Kad određuju te doprinose, države članice uzimaju u obzir da energetska potrošnja Unije 2030. ne smije biti veća od 1 321 Mtoe primarne energije i 987 Mtoe krajnje energije. Države članice obavješćuju Komisiju o tim doprinosima u okviru svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s postupkom iz članaka [3.] i od [7.] do [11.] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom].

4. Svaka država članica određuje okvirne nacionalne ciljeve energetske učinkovitosti za ostvarivanje cilja Unije do 2030. iz članka 1. stavka 1. u skladu s člancima [4.] i [6.] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom]. Kad određuju te doprinose, države članice uzimaju u obzir da energetska potrošnja Unije 2030. ne smije biti veća od 1 321 Mtoe primarne energije i 987 Mtoe krajnje energije. Države članice obavješćuju Komisiju o tim doprinosima u okviru svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s postupkom iz članaka [3.] i od [7.] do [11.] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom].

Amandmani 54, 105 i 107

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 7.

Obveza uštede energije

1. Države članice ostvaruju kumulativne uštede krajnje energije koje su jednakovrijedne barem:

(a)	novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. od 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013.;

(a)	novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. od 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013.;

(b)	novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. od 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2019.

(b)	novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. od najmanje 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2019.

Države članice i dalje ostvaruju nove godišnje uštede od 1,5 % u desetogodišnjem razdoblju nakon 2030., osim ako se na temelju revizija Komisije do 2027. i svakih deset godina nakon toga zaključi da nije potrebno ostvariti dugoročne energetske i klimatske ciljeve Unije za 2050.

Uštede u svakom razdoblju kumulativno se temelje na iznosu ušteda ostvarenih u prethodnom razdoblju (ili više njih). Kada se mjerama politike, programima i/ili pojedinačnim djelovanjima više ne ostvaruju uštede, gubitak tih ušteda obračunava se pri izračunu ukupnog iznosa uštede koji je potrebno ostvariti na kraju svakog razdoblja, a gubitak se zamjenjuje novim uštedama.

Za potrebe točke (b) i ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3. države članice mogu uračunati samo one uštede energije nastale na temelju novih mjera politike uvedenih nakon 31. prosinca 2020. ili mjera politike uvedenih tijekom razdoblja od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. ako se može dokazati da te mjere rezultiraju pojedinačnim djelovanjima koja se poduzimaju nakon 31. prosinca 2020. i kojima se ostvaruju uštede.

Propisane uštede za razdoblja navedena u točki (b) kumulativne su i dodatne su uz uštede propisane za razdoblja navedena u točki (a). U tu svrhu i ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3. države članice mogu uračunati samo one uštede energije nastale na temelju novih mjera politike uvedenih nakon 31. prosinca 2020. ili ranijih mjera politike ako se može dokazati da te mjere rezultiraju novim pojedinačnim djelovanjima koja se poduzimaju nakon 31. prosinca 2020. i kojima se ostvaruju uštede. Države članice također mogu uračunati uštede iz pojedinačnih djelovanja poduzetih tijekom razdoblja od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020., pod uvjetom da nastavljaju pružati provjerljive uštede energije i nakon 2020.

Iz tih se izračuna djelomično ili potpuno može isključiti količina prodane energije upotrijebljene za promet.

Samo za potrebe razdoblja navedenih u točki (a) iz tih se izračuna djelomično ili potpuno može isključiti količina prodane energije upotrijebljene za promet. Prodana energija upotrijebljena za promet u potpunosti se uključuje u izračune za razdoblje navedeno u točki (b) i nakon toga.

Države članice odlučuju kako će se izračunana količina novih ušteda rasporediti tijekom svakog od razdoblja iz točaka (a) i (b) sve dok su postignute propisane ukupne kumulativne uštede do kraja svakog razdoblja.

2. Podložno stavku 3. svaka država članica može:

(a)	provesti propisan izračun iz stavka 1. točke (a) koristeći se vrijednošću od 1 % za 2014. i 2015.; 1,25 % za 2016. i 2017. i 1,5 % za 2018., 2019. i 2020.;

(a)	provesti propisan izračun iz stavka 1. točke (a) koristeći se vrijednošću od 1 % za 2014. i 2015.; 1,25 % za 2016. i 2017. i 1,5 % za 2018., 2019. i 2020.;

(b)	iz izračuna isključiti cjelokupnu prodanu količinu ili dio prodane količine energije koja se upotrebljava u industrijskim djelatnostima navedenima u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ;

(b)	iz izračuna isključiti cjelokupnu prodanu količinu ili dio prodane količine energije koja se upotrebljava u industrijskim djelatnostima navedenima u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ;

(c)

dopustiti da se uštede energije ostvarene u sektorima pretvorbe, distribucije i prijenosa energije, uključujući infrastrukturu za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, kao rezultat provedbe zahtjeva utvrđenih u članku 14. stavku 4., članku 14. stavku 5. točki (b) i članku 15. stavcima od 1. do 6. i 9. uračunaju u iznos uštede energije propisan stavkom 1.;

(c)

dopustiti da se uštede energije ostvarene u sektorima pretvorbe, distribucije i prijenosa energije, uključujući infrastrukturu za učinkovito centralno grijanje i hlađenje, kao rezultat provedbe zahtjeva utvrđenih u članku 14. stavku 4., članku 14. stavku 5. točki (b) i članku 15. stavcima od 1. do 6. i 9. uračunaju u iznos uštede energije propisan stavkom 1. točkama (a) i (b) ; i

(d)	uračunati u iznos uštede energije iz stavka 1. uštede energije proizišle iz novih pojedinačnih djelovanja koja se provode od 31. prosinca 2008. i nastavljaju ostvarivati učinak 2020. i nakon toga te koja se mogu mjeriti i provjeriti. i

(d)	uračunati u iznos uštede energije iz stavka 1. točke (a) uštede energije proizišle iz novih pojedinačnih djelovanja koja se provode od 31. prosinca 2008. i nastavljaju ostvarivati učinak 2020. i nakon toga te koja se mogu mjeriti i provjeriti.

(e)	isključiti pri izračunu zahtjeva uštede energije iz stavka 1. količinu energije koja se može provjeriti proizvedenu na ili u zgradama za vlastite potrebe na temelju mjera politike kojima se promiče novo postavljanje tehnologija obnovljivih izvora energije.

3. Sve odabrane opcije u skladu sa stavkom 2. zajedno ne smiju iznositi više od 25 % uštede energije iz stavka 1. Države članice primjenjuju i izračunavaju učinak odabranih opcija za razdoblja iz stavka 1. točaka (a) i (b):

3. Sve odabrane opcije u skladu sa stavkom 2. zajedno ne smiju iznositi više od 25 % uštede energije iz stavka 1. Države članice odvojeno primjenjuju i izračunavaju učinak odabranih opcija za razdoblja iz stavka 1. točaka (a) i (b):

(a)	za izračun iznosa uštede energije propisanog za razdoblje iz stavka 1. točke (a) države članice mogu primijeniti stavak 2. točke od (a) do (d);

(a)	za izračun iznosa uštede energije propisanog za razdoblje iz stavka 1. točke (a) države članice mogu primijeniti stavak 2. točke od (a) do (d);

(b)	za izračun iznosa uštede energije propisanog za razdoblje iz stavka 1. točke (b) države članice mogu primijeniti stavak 2. točke od (b) do (e), uz uvjet da pojedinačna djelovanja u smislu točke (d) i dalje ostvaruju učinak koji se može provjeriti i mjeriti nakon 31. prosinca 2020.

(b)	za izračun iznosa uštede energije propisanog za razdoblje iz stavka 1. točke (b) države članice mogu primijeniti stavak 2. točke od (b) do (e), uz uvjet da pojedinačna djelovanja u smislu točke (d) i dalje ostvaruju učinak koji se može provjeriti i mjeriti nakon 31. prosinca 2020.

4. Uštede energije koje se ostvare nakon 31. prosinca 2020. ne smiju se uračunati u kumulativne uštede propisane za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

5. Države članice osiguravaju da se uštede ostvarene na temelju mjera politike iz članaka 7.a, 7.b i članka 20. stavka 6. izračunavaju u skladu s Prilogom V.

6. Države članice ostvaruju propisan iznos ušteda iz stavka 1. uspostavom sustava obveze energetske učinkovitosti iz članka 7.a ili donošenjem alternativnih mjera iz članka 7.b. Države članice mogu kombinirati sustav obveze energetske učinkovitosti s alternativnim mjerama politike.

7. Države članice dokazuju da se u slučaju preklapanja učinka mjera politike ili pojedinačnih djelovanja uštede energije ne uračunavaju dvaput.”;

Amandman 55

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Ako države članice odluče ispuniti svoje obveze ostvarivanja propisanih ušteda iz članka 7. stavka 1. u okviru sustava obveze energetske učinkovitosti, one ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 2. osiguravaju da stranke obveznice iz stavka 2. koje posluju na državnom području pojedinačne države članice ispune kumulativni zahtjev uštede energije u krajnjoj potrošnji utvrđen u članku 7. stavku 1.

Amandman 56

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija imenuju stranke obveznice među distributerima energije i/ili poduzećima za maloprodaju energije koji posluju na njihovu državnom području, a mogu uključiti i distributere goriva za prijevoz i poduzeća za maloprodaju goriva za prijevoz koji posluju na njihovu državnom području. Stranke obveznice ostvaruju iznos uštede energije potreban za ispunjavanje obveze među krajnjim kupcima koje određuje država članica, neovisno o izračunu provedenom u skladu s člankom 7. stavkom 1., ili, ako države članice tako odluče, putem potvrđene uštede drugih stranaka kako je opisano u stavku 5. točki (b).

2. Države članice na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija imenuju stranke obveznice među distributerima energije, poduzećima za maloprodaju energije i distributerima goriva za prijevoz ili poduzećima za maloprodaju goriva za prijevoz koji posluju na njihovu državnom području. Stranke obveznice ostvaruju iznos uštede energije potreban za ispunjavanje obveze među krajnjim kupcima koje određuje država članica, neovisno o izračunu provedenom u skladu s člankom 7. stavkom 1., ili, ako države članice tako odluče, putem potvrđene uštede drugih stranaka kako je opisano u stavku 5. točki (b).

Amandman 57

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak - 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2a. Ako su poduzeća za maloprodaju energije imenovana strankama obveznicama u skladu sa stavkom 2., države članice jamče da poduzeća za maloprodaju energije pri ispunjavanju svojih obveza ne stvore prepreke potrošačima za zamjenu jednog dobavljača drugim.

Amandman 59

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 5. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

mogu dopustiti strankama obveznicama da u svoju obvezu uračunaju potvrđene uštede energije koje su ostvarili pružatelji energetskih usluga ili druge treće osobe, uključujući ako stranke obveznice putem tijela koja je odobrila država ili putem tijela javne vlasti promiču mjere koje mogu, ali ne moraju uključivati formalna partnerstva i mogu se kombinirati s drugim izvorima financiranja. Ako to dopuste, države članice osiguravaju uspostavljanje jasnog i transparentnog postupka odobrenja koji je otvoren za sve sudionike na tržištu i kojim se nastoji umanjiti troškove certifikacije;

(b)

mogu dopustiti strankama obveznicama da u svoju obvezu uračunaju potvrđene uštede energije koje su ostvarili pružatelji energetskih usluga ili druge treće osobe, uključujući ako stranke obveznice putem tijela koja je odobrila država ili putem tijela javne vlasti promiču mjere koje mogu, ali ne moraju uključivati formalna partnerstva i mogu se kombinirati s drugim izvorima financiranja; ako to dopuste, države članice osiguravaju uspostavljanje jasnog , transparentnog i participativnog akreditiranog postupka odobrenja koji je otvoren za sve sudionike na tržištu i kojim se nastoji umanjiti troškove certifikacije;

Amandman 60

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 5. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)	dopuštaju da se dodatne uštede ostvarene održivijim tehnologijama u sustavima za centralno grijanje ili hlađenje u urbanim okruženjima (što jednako dovodi do smanjenja onečišćivača i čestica) uračunaju u iznos uštede energije propisan stavkom 1.;

Amandman 61

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Article 7a – paragraph 5 – point c b (new)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(cb)	promiču donošenje mjera kojima se rješava potencijal za uštedu energije u grijanju i hlađenju, pružajući moguće dodatne nagrade za intervencije koje imaju za posljedicu ublažavanje onečišćenja;

Amandman 62

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 5. – točka cc (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(cc)	uspostavljaju instrumente kojima se potvrđuju uštede energije koje su posljedica energetskih revizija ili istovjetnih sustava upravljanja energijom iz članka 8. kako bi se te uštede uračunale u iznos uštede energije propisan stavkom 1.;

Amandman 63

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 5. – točka cd (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(cd)	mogu dopustiti strankama obveznicama da u svoju obvezu uračunaju uštede energije u krajnjoj potrošnji ostvarene infrastrukturom za učinkovito grijanje i hlađenje.

Amandman 65

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 5. – točka cf (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(cf)	procjenjuju učinak izravnih i neizravnih troškova takvih programa na konkurentnost energetski intenzivnih industrija izloženih međunarodnom tržišnom natjecanju i poduzimaju mjere za smanjenje tog učinka.

Amandman 66

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6a. Države članice u okviru svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova informiraju Komisiju o svojim planiranim mjerama politike iz članka 7. stavka 2. točke (c). Potrebno je izračunati učinak tih mjera i uključiti ih u te planove. Izračun koji države članice upotrebljavaju temelji se na objektivnim, nediskriminirajućim kriterijima koji se moraju izraditi u dogovoru s Komisijom do 1. siječnja 2019.

Amandman 67

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.b – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ako države članice odluče ispuniti svoje obveze ostvarivanja ušteda u skladu s člankom 7. stavkom 1. u okviru alternativnih mjera politike, one osiguravaju da se uštede energije propisane člankom 7. stavkom 1. ostvaruju među krajnjim kupcima.	1. Ako države članice odluče ispuniti svoje obveze ostvarivanja ušteda u skladu s člankom 7. stavkom 1. u okviru alternativnih mjera politike, one osiguravaju da se uštede energije propisane člankom 7. stavkom 1. u potpunosti ostvaruju među krajnjim kupcima.

Amandman 68

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.b – stavak - 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1a. Nadalje, sve mogućnosti za povećanje energetske učinkovitosti, uključujući od goriva za prijevoz visoke učinkovitosti, prihvatljive su za kumulativni zahtjev uštede energije u krajnjoj potrošnji utvrđen u članku 7. stavku 1.

Amandman 69

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.b – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Pri oblikovanju alternativnih mjera politike radi ostvarivanja ušteda energije države članice uzimaju u obzir učinak na kućanstva koja su pogođena energetskim siromaštvom.	2. Pri oblikovanju alternativnih mjera politike radi ostvarivanja ušteda energije države članice uzimaju u obzir učinak na kućanstva s niskim prihodima, uključujući ona zahvaćena energetskim siromaštvom , i jamče da se mjere prioritetno provedu u tim kućanstvima te u socijalnim stanovima .
	Države članice izračunavaju iznos ušteda ostvaren u tim kućanstvima u usporedbi s ukupnom količinom ušteda ostvarenih u svim kućanstvima u okviru ovog članka.
	Te se uštede objavljuju i uvrštavaju u integrirane nacionalna energetska i klimatska izvješća o napretku u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom].

Amandman 70

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4a)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 7.c

Isporuka usluga energetske učinkovitosti

Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama jamči da se isporuka usluga na tržištu energetske učinkovitosti provodi u konkurentnom i transparentnom okviru kako bi se krajnjem potrošaču osigurale koristi u pogledu mjera energetske učinkovitosti u smislu nižih troškova i bolje kvalitete usluge. U tu svrhu države članice različitim gospodarskim subjektima, osobito MSP-ovima, jamče nediskriminirajući pristup tržištu usluga energetske učinkovitosti te im olakšavaju sudjelovanje pod jednakim uvjetima u odnosu na vertikalno integrirane sudionike i omogućuju prevladavanje položaja tržišne prednosti subjekata koji distribuiraju ili prodaju energiju. U tu svrhu države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi zajamčile da integrirani sudionici trećim stranama omogućuju iste uvjete i sredstva koje oni upotrebljavaju za isporuku usluga energetske učinkovitosti.”

Amandman 71

Prijedlog direktive

Članak 1- – stavak 1. – točka 5. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da, onoliko koliko je to tehnički moguće, financijski opravdano i razmjerno s obzirom na potencijalne uštede energije, krajnji kupci prirodnog plina dobiju pojedinačna brojila po konkurentnim cijenama koja točno odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca i daju informacije o stvarnom vremenu uporabe.;

Države članice osiguravaju da, onoliko koliko je to tehnički moguće, financijski opravdano i razmjerno s obzirom na potencijalne uštede energije, krajnji kupci prirodnog plina dobiju , u pogledu odabrane tehnologije i funkcionalnosti, pojedinačna brojila i uređaje za upravljanje grijanjem po konkurentnim cijenama koja točno odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca i daju informacije o stvarnom vremenu uporabe i drugim značajkama, kako je primjenjivo u skladu s odredbama o mjerenju električne energije iz članaka od 19 . do 22. Direktive (EU) …/… [o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (preinaka)].

Amandman 72

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka c – podtočka ii. a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 9. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Pametnim sustavom mjerenja krajnjim se potrošačima osigurava pristup podacima o njihovoj potrošnji energije i vremenskom nizu razdoblja za obračun na tržištu.

Amandman 73

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka d

Direktiva 2012/27/EU

Članak 9. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	stavak 3. briše se;

(d)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. U pogledu formata podataka i funkcionalnosti odredbe su, u mjeri u kojoj je to prikladno, usklađene s člancima od 18. do 21. Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1a) . S podacima o potrošačima postupa se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (1b) . Krajnjim kupcima ne naplaćuje se pristup njihovim podacima u formatu koji je za njih koristan.

Amandman 74

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 9.a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 9.a

Mjerenje, zasebno mjerenje i raspodjela troškova za grijanje i hlađenje te toplu vodu u kućanstvu

1. Države članice osiguravaju da krajnji kupci centraliziranoga grijanja, centraliziranog hlađenja i tople vode u kućanstvima dobiju brojila po konkurentnim cijenama koja točno odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca.

1. Države članice osiguravaju da krajnji kupci centralnog grijanja, centraliziranog hlađenja i tople vode u kućanstvima dobiju brojila po konkurentnim cijenama koja točno odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca.

Ako se zgrada opskrbljuje grijanjem i hlađenjem ili toplom vodom iz centralnog izvora koji opslužuje više zgrada ili iz mreže za centralizirano grijanje i hlađenje, brojilo toplinske energije ili tople vode postavlja se uvijek na izmjenjivaču topline ili mjestu isporuke.

Ako se zgrada opskrbljuje grijanjem, hlađenjem ili toplom vodom iz centralnog izvora koji opslužuje više zgrada ili iz mreže za centralizirano grijanje ili hlađenje, brojilo se postavlja na izmjenjivaču topline ili mjestu isporuke.

2. U zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama koje imaju centralni izvor grijanja ili hlađenja ili se opskrbljuju iz mreže za centralizirano grijanje ili hlađenje pojedinačna brojila postavljaju se radi mjerenja potrošnje toplinske energije, energije za hlađenje ili tople vode u svakoj jedinici.

2. U zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama koje imaju centralni izvor grijanja ili hlađenja ili se opskrbljuju iz sustavâ za centralno grijanje ili hlađenje pojedinačna brojila postavljaju se radi mjerenja potrošnje toplinske energije, energije za hlađenje ili tople vode u svakoj jedinici ako je to tehnički izvedivo i troškovno učinkovito u smislu razmjernosti u odnosu na potencijalne uštede energije .

Ako uporaba pojedinačnih brojila nije tehnički izvediva ili troškovno učinkovita, za mjerenje grijanja ili hlađenja u svakoj jedinici zgrade upotrebljavaju se pojedinačni razdjelnici troškova grijanja za mjerenje potrošnje topline na svakom radijatoru, osim ako predmetna država članica dokaže da bi postavljanje takvih razdjelnika troškova grijanja bilo troškovno neučinkovito. U tom se slučaju mogu razmotriti alternativne troškovno učinkovite metode mjerenja potrošnje topline. Svaka država članica jasno određuje i objavljuje uvjete tehničke neizvedivosti i troškovne neučinkovitosti.

Ako uporaba pojedinačnih brojila nije tehnički izvediva ili troškovno učinkovita, za mjerenje grijanja ili hlađenja u svakoj jedinici zgrade upotrebljavaju se pojedinačni razdjelnici troškova grijanja za mjerenje potrošnje topline na svakom radijatoru, osim ako predmetna država članica dokaže da bi postavljanje takvih razdjelnika troškova grijanja bilo troškovno neučinkovito. U tom se slučaju mogu razmotriti alternativne troškovno učinkovite metode mjerenja potrošnje topline. Nakon savjetovanja s Komisijom, svaka država članica jasno određuje i objavljuje opće kriterije, metodologije i/ili postupke za utvrđivanje uvjeta tehničke neizvedivosti i troškovne neučinkovitosti.

U novim zgradama kao što su one iz prvog podstavka ili u slučaju velike obnove takvih zgrada, kako je utvrđeno u Direktivi 2010/31/EU, uvijek se osiguravaju pojedinačna brojila.

U novim zgradama s više stanova i u stambenom dijelu novih višenamjenskih zgrada, ako one imaju centralni izvor grijanja za toplu vodu ili se opskrbljuju iz sustavâ centralnog grijanja, pojedinačna brojila , neovisno o prvom i drugom podstavku, postavljaju se za toplu vodu.

3. Ako se zgrade s više stanova i višenamjenske zgrade opskrbljuju iz sustava centraliziranog grijanja ili hlađenja ili ako u takvim zgradama prevladavaju vlastiti zajednički sustavi grijanja ili hlađenja, države članice uvode transparentna pravila za raspodjelu troškova potrošnje grijanja, hlađenja i tople vode u takvim zgradama kako bi osigurale transparentnost i točnost obračuna individualne potrošnje uključujući za:

(a)	toplu vodu za potrebe kućanstva;

(a)	toplu vodu za potrebe kućanstva;

(b)	toplinu koju ispuštaju instalacije u zgradi i za potrebe grijanja zajedničkih prostora (ako su stubišta i hodnici opremljeni radijatorima);

(b)	toplinu koju ispuštaju instalacije u zgradi i za potrebe grijanja zajedničkih prostora (ako su stubišta i hodnici opremljeni radijatorima);

(c)	potrebe grijanja ili hlađenja stanova.

(c)	potrebe grijanja ili hlađenja stanova.

4. Za potrebe ovog članka od 1. siječnja 2020. brojila i razdjelnici troškova koji se postavljaju moraju se moći očitati na daljinu.

4. Za potrebe ovog članka od 1. siječnja 2020. brojila i razdjelnici troškova grijanja koji su novo postavljeni moraju se moći očitati na daljinu. Uvjeti tehničke izvedivosti i troškovne učinkovitosti iz prvog i drugog podstavka stavka 2. i dalje se primjenjuju.

Brojila i razdjelnici troškova koji su već postavljeni, ali koji se ne mogu očitati na daljinu, mogu se naknadno opremiti tom funkcijom ili zamijeniti uređajima koji se mogu očitati na daljinu do 1. siječnja 2027., osim ako predmetna država članica dokaže da to nije troškovno učinkovito.

Brojila i razdjelnici troškova grijanja koji su već postavljeni, ali koji se ne mogu očitati na daljinu, moraju se naknadno opremiti tom funkcijom ili zamijeniti uređajima koji se mogu očitati na daljinu do 1. siječnja 2027., osim ako predmetna država članica dokaže da to nije troškovno učinkovito.

Amandman 75

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Članak 10. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ako krajnji kupci nemaju pametna brojila iz Direktive 2009/73/EZ, države članice do 31. prosinca 2014. osiguravaju da su informacije o obračunu točne i temeljene na stvarnoj potrošnji plina, u skladu s Prilogom VII. točkom 1.1., ako je to tehnički izvedivo i gospodarski opravdano.	1. Ako krajnji kupci nemaju pametna brojila iz Direktive 2009/73/EZ, države članice do 31. prosinca 2014. osiguravaju da su informacije o obračunu pouzdane, točne i temeljene na stvarnoj potrošnji plina, u skladu s Prilogom VII. točkom 1.1., ako je to tehnički izvedivo i gospodarski opravdano.

Amandman 76

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka c

Direktiva 2012/27/EU

Članak 10. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Brojilima postavljenima u skladu s Direktivom 2009/73/EZ osiguravaju se točne informacije o obračunu na temelju stvarne potrošnje. Države članice osiguravaju da krajnji kupci imaju mogućnost jednostavnog pristupa dodatnim informacijama o prethodnoj potrošnji čime im se omogućuju detaljne samoprovjere.	Brojilima ugrađenima u skladu s Direktivom 2009/73/EZ pružaju se točne informacije o obračunu na temelju stvarne potrošnje. Države članice osiguravaju da krajnji kupci imaju mogućnost jednostavnog pristupa dodatnim informacijama o prethodnoj potrošnji čime im se omogućuju detaljne samoprovjere.

Amandman 77

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 8.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 10.a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 10.a

Informacije o obračunu i potrošnji za grijanje i hlađenje te toplu vodu u kućanstvu

1. Države članice osiguravaju da su informacije o obračunu i potrošnji točne i utemeljene na stvarnoj potrošnji u skladu s Prilogom VII .a točkama 1 . i 2. za sve krajnje korisnike kojima su postavljena brojila i razdjelnici troškova .

1. Ako su brojila ili razdjelnici troškova grijanja ugrađeni, države članice osiguravaju da su informacije o obračunu i potrošnji pouzdane, točne i utemeljene na stvarnoj potrošnji ili rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja, u skladu s Prilogom VII .a točkama 1 . i 2. za sve krajnje korisnike , odnosno za fizičke ili pravne osobe koje kupuju energiju za grijanje, hlađenje ili toplu vodu za vlastitu krajnju uporabu, ili fizičke ili pravne osobe koje se koriste pojedinačnom zgradom ili jedinicom u zgradi s više stanova ili višenamjenskoj zgradi koja se opskrbljuje grijanjem, hlađenjem ili toplom vodom iz centralnog izvora, bez postojanja izravnog ili pojedinačnog ugovora s dobavljačem energije .

Ta se obveza može, osim u slučaju zasebnog mjerenja potrošnje u skladu s člankom 9 .a stavkom 2., ispuniti s pomoću sustava redovitog samoočitanja prilikom kojeg krajnji kupci obavješćuju dobavljača energije o rezultatima očitanja brojila. Obračun se temelji na procijenjenoj potrošnji ili paušalnom iznosu samo ako krajnji kupac nije dostavio rezultate očitanja brojila za određeno obračunsko razdoblje.

Ta se obveza može, ako tako predvidi država članica i osim u slučaju zasebnog mjerenja potrošnje na temelju razdjelnika troškova u skladu s člankom 9 .a stavkom 2., ispuniti s pomoću sustava redovitog samoočitanja prilikom kojeg krajnji kupac ili krajnji korisnik dostavlja rezultate očitanja brojila. Obračun se temelji na procijenjenoj potrošnji ili paušalnom iznosu samo ako krajnji kupac ili krajnji korisnik nije dostavio rezultate očitanja brojila za određeno obračunsko razdoblje.

2. Države članice:

(a)	ako su dostupne informacije o obračunu energije i prethodnoj potrošnji krajnjih korisnika, zahtijevaju da se one stave na raspolaganje pružatelju energetskih usluga kojeg odredi krajnji korisnik;

(a)	ako su dostupne informacije o obračunu energije i prethodnoj potrošnji ili rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja krajnjih korisnika, zahtijevaju da se one na zahtjev krajnjeg korisnika stave na raspolaganje pružatelju energetskih usluga kojeg odredi krajnji korisnik;

(b)	osiguravaju da se krajnjim kupcima ponudi mogućnost primanja informacija o obračunu i računa u elektroničkom obliku te da na zahtjev dobiju jasno i razumljivo objašnjenje o tome kako je izrađen njihov račun, posebno ako se računi ne temelje na stvarnoj potrošnji ;

(b)	osiguravaju da se krajnjim kupcima ponudi mogućnost primanja informacija o obračunu i računa u elektroničkom obliku;

(c)	osiguravaju da svi konačni korisnici u skladu s Prilogom VII. točkom 3. uz račun prime primjerene informacije o stvarnoj potrošnji;

(c)	osiguravaju da svi krajnji korisnici u skladu s Prilogom VII. a točkom 3. uz račun prime jasne i razumljive informacije o stvarnoj potrošnji;

(d)	mogu na zahtjev krajnjeg kupca propisati da se pružanje informacija o obračunu ne smatra zahtjevom za plaćanje. U takvim slučajevima države članice osiguravaju fleksibilne aranžmane za stvarno plaćanje;

(d)	mogu na zahtjev krajnjeg kupca propisati da se pružanje informacija o obračunu ne smatra zahtjevom za plaćanje; u takvim slučajevima države članice osiguravaju fleksibilne aranžmane za stvarno plaćanje;

(da)	promiču kibersigurnost i jamče da je zaštita privatnosti i podataka krajnjih korisnika u skladu s relevantnim pravom Unije.

2a. Države članice odlučuju o tome tko odgovoara za pružanje informacija iz stavka 1.i 2. krajnjim korisnicima koji nemaju izravan ili pojedinačan ugovor s dobavljačem energije.

Amandman 78

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka -a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 15. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-a)

u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Nakon savjetovanja s relevantnim dionicima Komisija utvrđuje zajedničku metodologiju u svrhu poticanja mrežnih operatora da smanje gubitke, da provode ulagačke programe za troškovno/energetski učinkovitu infrastrukturu i da na odgovarajući način uzimaju u obzir energetsku učinkovitost i fleksibilnost mreže. Komisija do … [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] donosi delegirani akt u skladu s člankom 23. kojim se dopunjuje ova Direktiva navođenjem te metodologije.”

Amandman 79

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 11.– podtočka a – podtočka ii.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 15. – stavak 5. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava ispunjavaju zahtjeve utvrđene u Prilogu XII.;	Operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava uzimaju u obzir potrebu za osiguravanjem kontinuiteta opskrbe toplinskom energijom pri povezivanju s mrežom, jamčenju pristupa mreži i odašiljanju iz visokoučinkovite kogeneracije te ispunjavaju zahtjeve utvrđene u Prilogu XII.

Amandman 80

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 11.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 19.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11a)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 19.a

Financiranja europskih banaka za energetsku učinkovitost

Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prilagođavaju svoje ciljeve politike u cilju prepoznavanja energetske učinkovitosti kao zasebnog izvora energije i prepoznavanja ulaganja u energetsku učinkovitost kao dijela svojih portfelja ulaganja u infrastrukturu.

EIB i EBRD, zajedno s nacionalnim razvojnim bankama, osmišljavaju, stvaraju i financiraju programe i projekte prilagođene sektoru učinkovitosti, uključujući za energetski siromašna kućanstva.

Države članice iskorištavaju sve mogućnosti i alate predložene u okviru inicijative Pametno financiranje za pametne zgrade.”

Amandman 82

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 12.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 23. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12.a)

U članku 23. umeće se sljedeći stavak:

„3a. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.”

Amandman 83

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 12.b (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 24. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12.b)

U članku 24. umeće se sljedeći stavak:

„4a. U kontekstu izvješća o stanju energetske unije Komisija izvješćuje o funkcioniranju tržišta ugljika u skladu s člankom 29. stavkom 1. i stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) XX/20XX [Uredba o upravljanju energetskom unijom], uzimajući u obzir učinke provedbe ove Direktive.”

Amandman 84

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 13.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 24. – stavak 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

12. Komisija procjenjuje provedbu ove Direktive najkasnije do 28. veljače 2024. i svakih pet godina nakon toga te podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Tom se izvješću prema potrebi prilažu prijedlozi za daljnje mjere.

12. Komisija procjenjuje provedbu ove Direktive najkasnije do 28. veljače 2024. i svakih pet godina nakon toga te podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću s procjenom opće učinkovitosti ove Direktive i potrebe da se politika energetske učinkovitosti Unije dodatno prilagodi u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma te s razvojima događaja povezanima s gospodarstvom i inovacijama . Tom se izvješću prema potrebi prilažu prijedlozi za daljnje mjere.

Amandman 85

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 13.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 24. – stavak 12.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13.a)

U članku 24. dodaje se sljedeći stavak:

„12a. Do 31. prosinca 2019. Komisija provodi zasebnu detaljnu analizu potencijala energetske učinkovitosti u vezi sa sljedećim:

(a)	konverzijom i pretvorbom energije;

(b)	prijenosom i distribucijom energije;

(c)	proizvodnjom i naknadnim prijevozom energije, odnosno energijom potrošenom za crpljenje fosilnih goriva i prijevoz tog goriva do mjesta uporabe;

(d)	skladištenjem energije.

Do 31. siječnja 2021. Komisija će na temelju rezultata svoje analize po potrebi Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti zakonodavni prijedlog o tom pitanju.”

Amandman 114

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka a

Direktiva 2012/27/EU

Prilog IV. – bilješka 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

U Prilogu IV. bilješka 3. zamjenjuje se sljedećim: „(3) Primjenjuje se ako se uštede energije izračunavaju s obzirom na primarnu energiju koristeći se pristupom odozdo prema gore na temelju krajnje potrošnje energije. Za uštede električne energije u kWh države članice mogu primjenjivati zadani koeficijent od 2,0 . Države članice mogu primjenjivati drukčiji koeficijent pod uvjetom da ga mogu opravdati.”.

(a)

U Prilogu IV. bilješka 3. zamjenjuje se sljedećim: „(3) Primjenjuje se za potrebe ove Direktive i ako se uštede energije izračunavaju s obzirom na primarnu energiju koristeći se pristupom odozdo prema gore na temelju krajnje potrošnje energije. Za uštede električne energije u kWh države članice primjenjuju koeficijent uspostavljen transparentnom metodom usporedivom među državama članicama, na temelju nacionalnih okolnosti koje utječu na potrošnju primarne energije. Te okolnosti moraju biti valjano obrazložene, mjerljive i provjerljive te se temeljiti na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima. Za uštede u kWh električne energije države članice mogu primjenjivati zadani koeficijent od 2,3 ili drukčiji koeficijent pod uvjetom da ga mogu opravdati. Pritom države članice uzimaju u obzir svoje kombinacije izvora energije uključene u njihove integrirane nacionalne energetske i klimatske planove koji se prijavljuju Komisiji u skladu s člankom [3 . ] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom]. Zadani koeficijent revidira se svakih 5 godina na temelju stvarnih zabilježenih podataka.

Amandman 87

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

nužno je dokazati da su to aditivne uštede koje bi se svakako ostvarile, neovisno o aktivnostima stranaka obveznica, stranaka sudionica, ovlaštenih stranaka i/ili provedbenih tijela javne vlasti. Kako bi se utvrdilo koje se uštede mogu prijaviti kao aditivne, države članice uspostavljaju referentnu vrijednost kojom se opisuje moguće kretanje potrošnje energije u slučaju da predmetna mjera politike ne bude provedena. Pri uspostavljanju referentne vrijednosti nužno je u obzir uzeti sljedeće čimbenike: kretanje potrošnje energije, promjene u ponašanju potrošača, razvoj tehnologije i promjene uzrokovane drugim mjerama provedenim na nacionalnoj razini i razini EU-a;

(a)

nužno je dokazati da su to aditivne uštede koje bi se svakako ostvarile, neovisno o aktivnostima stranaka obveznica, stranaka sudionica, ovlaštenih stranaka i/ili provedbenih tijela javne vlasti; kako bi se utvrdilo koje se uštede mogu prijaviti kao aditivne, države članice uspostavljaju referentnu vrijednost kojom se opisuje moguće kretanje potrošnje energije u slučaju da predmetna mjera politike i posljedično novo pojedinačno djelovanje ne budu provedeni; pri uspostavljanju referentne vrijednosti nužno je u obzir uzeti sljedeće čimbenike: kretanje potrošnje energije, promjene u ponašanju potrošača, razvoj tehnologije i promjene uzrokovane drugim mjerama provedenim na nacionalnoj razini i razini Unije;

Amandman 88

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

uštede nastale primjenom obveznog zakonodavstva Unije smatraju se uštedama koje bi se svakako ostvarile, neovisno o aktivnostima stranaka obveznica, stranaka sudionica, ovlaštenih stranaka i/ili provedbenih tijela javne vlasti te se stoga ne mogu prijaviti u smislu članka 7. stavka 1., osim ušteda koje se odnose na obnavljanje postojećih zgrada pod uvjetom da je ispunjen kriterij značajnosti iz dijela 3. stavka (h);

(b)

uštede nastale primjenom obveznog zakonodavstva Unije smatraju se uštedama koje bi se svakako ostvarile, neovisno o aktivnostima stranaka obveznica, stranaka sudionica, ovlaštenih stranaka i/ili provedbenih tijela javne vlasti te se stoga ne mogu prijaviti u smislu članka 7. stavka 1., osim ušteda povezanih s mjerama kojima se promiče obnavljanje postojećih zgrada pod uvjetom da je ispunjen kriterij značajnosti iz dijela 3. stavka (h);

Amandman 89

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – stavak 2. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)

pri izračunu ušteda energije u obzir se uzima trajanje mjera. To se može provesti zbrajanjem ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Osim toga, države članice mogu primijeniti drugu metodu ako procijene da se njome može ostvariti barem jednaka ukupna količina ušteda. Ako upotrebljavaju druge metode, države članice osiguravaju da ukupni iznos ušteda energije izračunan primjenom tih drugih metoda ne premašuje iznos ušteda energije koji bi dobile kada bi uštede izračunale kao zbroj ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Države članice u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u okviru upravljanja energetskom unijom detaljno opisuju koje su druge metode upotrebljavale i kojim su odredbama osigurale ispunjavanje tog obvezujućeg zahtjeva za izračun.

(h)

pri izračunu ušteda energije u obzir se uzima trajanje mjera i stopa smanjenja ušteda tijekom vremena . Taj se izračun provodi zbrajanjem ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Osim toga, države članice mogu primijeniti drugu metodu ako procijene da se njome može ostvariti barem jednaka ukupna količina ušteda. Ako upotrebljavaju druge metode, države članice osiguravaju da ukupni iznos ušteda energije izračunan primjenom tih drugih metoda ne premašuje iznos ušteda energije koji bi dobile kada bi uštede izračunale kao zbroj ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Države članice u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u okviru Uredbe o upravljanju energetskom unijom detaljno opisuju koje su druge metode upotrebljavale i kojim su odredbama osigurale ispunjavanje tog obvezujućeg zahtjeva za izračun.

Amandman 90

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – stavak 3. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	iznos uštede energije koji se zahtijeva ili se treba ostvariti mjerom politike iskazan je kao krajnja potrošnja energije ili kao potrošnja primarne energije, na temelju faktora konverzije utvrđenih u Prilogu IV.;

(d)	iznos uštede energije koji se zahtijeva ili se treba ostvariti mjerom politike iskazan je kao potrošnja krajnje i primarne energije, na temelju faktora konverzije utvrđenih u Prilogu IV.;

Amandman 91

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Kad je riječ o mjerama provedenim na temelju članka 7. stavka 2. točke (e), države članice mogu primijeniti metodologiju utvrđenu u skladu s Direktivom 2010/31/EU u mjeri u kojoj je to dosljedno zahtjevima iz članka 7. ove Direktive i ovog Priloga.	Briše se.

Amandman 92

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 2. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog VII.a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.	Obračun na temelju stvarne potrošnje

1.	Obračun na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja

Kako bi se krajnjim korisnicima omogućilo reguliranje vlastite potrošnje energije, obračun se najmanje jednom godišnje mora provesti na temelju stvarne potrošnje.

Kako bi se krajnjim korisnicima omogućilo reguliranje vlastite potrošnje energije, obračun se najmanje jednom godišnje provodi na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja .

2.	Minimalna učestalost informacija o obračunu i potrošnji

2.	Minimalna učestalost informacija o obračunu i potrošnji

Od [Ovdje unijeti …. stupanje na snagu] , ako su ugrađena brojila za daljinsko očitavanje ili razdjelnici troškova, informacije o obračunu ili potrošnji stavljaju se na raspolaganje najmanje jednom tromjesečno na zahtjev ili ako su se krajnji kupci opredijelili za primanje elektroničkog obračuna, a u ostalim se slučajevima to provodi dvaput godišnje.

Od [Ovdje unijeti …. datum prenošenja] , ako su ugrađena brojila ili razdjelnici troškova grijanja koji se mogu očitati na daljinu , informacije o obračunu ili potrošnji na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja pružaju se krajnjim korisnicima najmanje jednom tromjesečno na zahtjev ili ako su se krajnji kupci opredijelili za primanje elektroničkog obračuna, a u ostalim se slučajevima to provodi dvaput godišnje.

Od 1. siječnja 2022., ako su ugrađena brojila za daljinsko očitavanje ili razdjelnici troškova, informacije o obračunu ili potrošnji stavljaju se na raspolaganje najmanje jednom mjesečno. Grijanje i hlađenje mogu se izuzeti od te odredbe izvan sezone grijanja/hlađenja.

Od 1. siječnja 2022., ako su ugrađena brojila za daljinsko očitavanje ili razdjelnici troškova grijanja , informacije o obračunu ili potrošnji na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja pružaju se krajnjim korisnicima najmanje jednom mjesečno. Te informacije također moraju biti stalno dostupne putem interneta i moraju se ažurirati onoliko često koliko to omogućuju korišteni uređaji i sustavi za mjerenje. Grijanje i hlađenje mogu se izuzeti od te odredbe izvan sezone grijanja/hlađenja.

3.	Minimalne informacije na temelju stvarne potrošnje koje sadržava račun

3.	Minimalne informacije koje sadržava račun

Države članice osiguravaju da se krajnjim korisnicima na računima ili zajedno s računima u jasnom i razumljivom obliku na raspolaganje stave sljedeće informacije:

Države članice osiguravaju da se krajnjim korisnicima na računima ili zajedno s računima u jasnom i razumljivom obliku na raspolaganje stave sljedeće informacije ako su temeljene na stvarnoj potrošnji ili na rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja :

(a)	važeće stvarne cijene i stvarna potrošnja energije;

(a)	važeće stvarne cijene i stvarna potrošnja energije ili ukupni troškovi grijanja i rezultati očitanja razdjelnika troškova grijanja ;

(b)	informacije o mješavini goriva, uključujući informacije za krajnje korisnike koji se grijanjem ili hlađenjem opskrbljuju iz centraliziranih sustava;

(b)	informacije o stvarnoj mješavini goriva i povezanim emisijama stakleničkih plinova , uključujući informacije za krajnje korisnike koji se grijanjem ili hlađenjem opskrbljuju iz centraliziranih sustava , te objašnjenje o različitim porezima, pristojbama i tarifama koji se primjenjuju ;

(c)	usporedbe sadašnje potrošnje energije krajnjeg korisnika i potrošnje u istom razdoblju prošle godine u grafičkom obliku, prilagođeno za grijanje i hlađenje u odnosu na klimatske uvjete;

(c)	usporedbe sadašnje potrošnje energije krajnjeg korisnika i potrošnje u istom razdoblju prošle godine u grafičkom obliku, prilagođeno za grijanje i hlađenje u odnosu na klimatske uvjete;

(d)

podatke za kontakt organizacija krajnjih kupaca, energetskih agencija ili sličnih tijela, uključujući adrese internetskih stranica, gdje se mogu pronaći informacije o raspoloživim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, usporedivim profilima krajnjih korisnika i objektivnim tehničkim specifikacijama opreme koja koristi energiju.

(d)

(da)	informacije o relevantnim postupcima podnošenja žalbe, uslugama pučkog pravobranitelja ili alternativnim mehanizmima za rješavanje sporova;

Osim toga, države članice osiguravaju da se krajnjim kupcima na računima ili zajedno s računima u jasnom i razumljivom obliku na raspolaganje stave usporedbe s prosječnim uobičajenim ili referentnim krajnjim korisnikom iz iste kategorije korisnika ili da se krajnje kupce uputi na navedene informacije.”.

(db)	usporedbe s prosječnim uobičajenim ili referentnim krajnjim korisnikom iz iste kategorije korisnika.

Računi koji se ne temelje na stvarnoj potrošnji ili rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja sadrže jasno i razumljivo objašnjenje toga kako je izračunat iznos naveden na računu i barem informacije navedene u točkama (d) i (da).

Amandman 93

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 2.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Prilog IX. – dio 1. stavak 4. – točka g

Tekst na snazi

Izmjena

(2a.)

u Prilogu IX. dijelu I. četvrtom stavku, točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

(g)	Gospodarska analiza: popis učinaka

„(g)	Gospodarska analiza: popis učinaka

U gospodarskoj se analizi uzimaju u obzir i svi relevantni gospodarski učinci.

Države članice pri donošenju odluka mogu procijeniti i uzeti u obzir troškove i uštede energije u analiziranim scenarijima proizišle iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštede proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu.

Države članice pri donošenju odluka procjenjuju i uzimaju u obzir troškove i uštede energije u analiziranim scenarijima proizišle iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštede proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu.

Troškovi i koristi koji se uzimaju u obzir uključuju najmanje sljedeće:

koristi

—	vrijednost proizvodnje za potrošače (toplinska i električna energija),

—	vrijednost proizvodnje za potrošače (toplinska i električna energija),

—	u mjeri u kojoj je to moguće, vanjske koristi kao što su koristi za zdravlje i okoliš;

—	vanjske koristi kao što su koristi za okoliš, koristi u pogledu emisija stakleničkih plinova te koristi za zdravlje i sigurnost,

—	učinke na tržište rada, energetsku sigurnost i konkurentnost;

ii.

troškove

ii.

troškove

—	kapitalne troškove postrojenja i opreme,

—	kapitalne troškove postrojenja i opreme,

—	kapitalne troškove povezanih energetskih mreža,

—	kapitalne troškove povezanih energetskih mreža,

—	varijabilne i fiksne operativne troškove,

—	varijabilne i fiksne operativne troškove,

—	troškove energije,

—	troškove energije,

—	u mjeri u kojoj je to moguće, troškove u vezi s okolišem i zdravljem.

—	troškove u vezi s okolišem , zdravljem i sigurnošću,

—	učinke na tržište rada, energetsku sigurnost i konkurentnost.”

Amandman 94

Prijedlog direktive

Prilog – točka 2.b (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Prilog XII. – stavak 1. – točka a

Tekst na snazi

Izmjena

(2b.)

U prvom stavku Priloga XII. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

utvrđuju i objavljuju standardna pravila u vezi s pokrivanjem i podjelom troškova tehničke prilagodbe, kao što su priključci na mrežu i jačanje mreže, poboljšanjem rada mreže i nediskriminirajućom primjenom kodeksa o mreži potrebnih za integraciju novih proizvođača koji u međusobno povezanu mrežu isporučuju električnu energiju proizvedenu iz visokoučinkovite kogeneracije;”

„(a)

utvrđuju i objavljuju standardna pravila u pogledu pokrivanja i podjele troškova tehničke prilagodbe, poput priključaka na mrežu , jačanja mreže i uvođenja novih mreža, poboljšanja rada mreže i pravila u pogledu nediskriminirajuće primjene kodeksa o mreži potrebnih za integraciju novih proizvođača koji u međusobno povezanu mrežu isporučuju električnu energiju proizvedenu iz visokoučinkovite kogeneracije i iz drugih raspršenih izvora ;”

(1) Predmet je vraćen nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore, u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0391/2017).

(9) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(10) Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).

(1a) Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.)

(1a) Svjetska energetska prognoza iz 2016., Međunarodna agencija za energiju, 2016.

(1b) Svjetska energetska prognoza iz 2016., Međunarodna agencija za energiju, 2016.

(1a) Tekst izvješća Europskog parlamenta od 2. lipnja 2016. o provedbi Direktive o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU)–(2015/2232(INI)).

(1a) Radni dokument službi Komisije, Poljoprivreda i održivo upravljanje vodom u EU-u, 28. travnja 2017.

(1a.) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

19.12.2018

Službeni list Europske unije

C 458/391

P8_TA(2018)0011

Upravljanje energetskom unijom ***I

Amandmani koje je donio Europski parlament 17. siječnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju energetskom unijom, izmjeni Direktive 94/22/EZ, Direktive 98/70/EZ, Direktive 2009/31/EZ, Uredbe (EZ) br. 663/2009, Uredbe (EZ) br. 715/2009, Direktive 2009/73/EZ, Direktive Vijeća 2009/119/EZ, Direktive 2010/31/EU, Direktive 2012/27/EU, Direktive 2013/30/EU i Direktive Vijeća (EU) 2015/652 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 (COM(2016)0759 – C8-0497/2016 – 2016/0375(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2018/C 458/17)

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

Ovom Uredbom utvrđuje se nužni zakonodavni temelj za pouzdano i transparentno upravljanje kojim se osigurava postizanje ciljeva energetske unije na temelju komplementarnih, dosljednih i ambicioznih napora Unije i njezinih država članica uz istodobno promicanje načela Unije o boljoj izradi zakonodavstva .

(1)

Ovom Uredbom utvrđuje se nužni zakonodavni temelj za pouzdano , uključivo, troškovno učinkovito, transparentno i predvidljivo upravljanje kojim se osigurava postizanje općih i specifičnih ciljeva do 2030. i dugoročnih ciljeva energetske unije u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenam iz 2015. nakon 21. Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum) na temelju komplementarnih, dosljednih i ambicioznih napora Unije i njezinih država članica, uz istodobno ograničavanje administrativne složenosti .

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

Cilj je otporne energetske unije s ambicioznom klimatskom politikom u središtu interesa pružiti potrošačima u Uniji – kućanstvima i poduzećima – sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Za postizanje tog cilja potrebna je temeljita preobrazba energetskog sustava u Europi. Taj se cilj može ostvariti samo koordiniranim djelovanjem koje se sastoji od kombinacije zakonodavnih i nezakonodavnih akata na razini Unije i nacionalnoj razini.

(3)

Cilj je otporne energetske unije s ambicioznom klimatskom politikom u središtu interesa pružiti potrošačima u Uniji – kućanstvima i poduzećima – sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju te poticati istraživanja i inovacije privlačenjem ulaganja . Za postizanje tog cilja potrebna je temeljita preobrazba energetskog sustava u Europi. Taj se cilj može ostvariti samo koordiniranim djelovanjem koje se sastoji od kombinacije zakonodavnih i nezakonodavnih akata na razini Unije te na makroregionalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3.a)

S pomoću potpuno funkcionalne i otporne energetske unije Europska unija postala bi vodeća regija u području inovacija, ulaganja, rasta i socijalnog i gospodarskog razvoja, čime bi pružila dobar primjer međusobne povezanosti visokih ambicija u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i mjera za poticanje inovacija, ulaganja i rasta.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)

Prijedlog Komisije razvijen je istodobno s nizom inicijativa u sektorskoj energetskoj politici, posebno u pogledu energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i modela tržišta te se donosi zajedno s njima. Te inicijative dio su paketa obuhvaćenog općom temom energetske učinkovitosti, globalnog vodstva Unije u području energije iz obnovljivih izvora i pravičnog odnosa prema potrošačima energije.

(4)

Prijedlog Komisije razvijen je istodobno s nizom inicijativa u sektorskoj energetskoj politici, posebno u pogledu energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti (uključujući energetsku učinkovitost zgrada) i modela tržišta te se donosi zajedno s njima. Te inicijative dio su paketa obuhvaćenog općom temom energetske učinkovitosti, globalnog vodstva Unije u području energije iz obnovljivih izvora i pravičnog odnosa prema potrošačima energije , među ostalim i rješavanjem energetskog siromaštva i promicanjem poštenog tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu .

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)

Europsko Vijeće suglasilo se 24. listopada 2014. o Okviru za klimatsku i energetsku politiku Unije do 2030. utemeljenom na četiri glavna cilja : smanjenju emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za najmanje 40 %, poboljšanju energetske učinkovitosti od najmanje 27 % s ciljem od 30 %, najmanje 27 % energije iz obnovljivih izvora u potrošnji Unije i najmanje 15 % udjela elektroenergetske povezanosti. Vijeće je istaknulo da je cilj za energiju iz obnovljivih izvora obvezujući na razini Unije i da će se ostvariti doprinosima država članica utemeljenima na potrebi za kolektivnim ostvarivanjem cilja Unije.

(5)

Europsko Vijeće predložilo je 24. listopada 2014. Okvir za klimatsku i energetsku politiku Unije do 2030. utemeljen na četirima ključnim specifičnim ciljevima : smanjenju emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za najmanje 40 %, poboljšanju energetske učinkovitosti od najmanje 27 % s ciljem od 30 %, najmanje 27 % energije iz obnovljivih izvora u potrošnji Unije i najmanje 15 % udjela elektroenergetske povezanosti. Vijeće je istaknulo da je cilj za energiju iz obnovljivih izvora obvezujući na razini Unije i da će se ostvariti doprinosima država članica utemeljenima na potrebi za kolektivnim ostvarivanjem specifičnog cilja Unije. Međutim, u ovoj se Uredbi odražavaju specifični ciljevi dogovoreni u sektorskom zakonodavstvu.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5.a)

Europsko vijeće suglasilo se 24. listopada 2014. da će Komisija uz potporu država članica hitno poduzeti žurne mjere kako bi osigurala ostvarenje najnižeg specifičnog cilja od 10 % postojećih međusobno povezanih elektroenergetskih sustava i to najkasnije 2020. barem za države članice koje još nisu ostvarile minimalnu razinu integracije u unutarnje energetsko tržište.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.a)

Pariškim sporazumom znatno se povećala razine globalne ambicije u pogledu ublažavanja klimatskih promjena te su se njegove potpisnice obvezale na „zadržavanje povećanja globalne prosječne temperature na znatno manje od 2 oC iznad predindustrijske razine i ulaganja napora u ograničavanje povećanja temperature na 1,5 oC iznad predindustrijske razine”. Unija se treba pripremiti za puno veće i brže smanjenje emisija nego što je to bilo predviđeno. Istovremeno, s obzirom na brzinu razvoja i korištenja tehnologija za obnovljivu energiju, takva se smanjenja mogu ostvariti uz niže troškove nego što je to prvotno procijenjeno.

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.b)

U skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se postigne ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici 21. stoljeća, Unija bi na ravnopravnoj osnovi trebala nastojati postići nultu stopu domaćih emisija najkasnije do 2050., nakon čega bi trebalo uslijediti razdoblje negativnih emisija.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.c)

Kad je riječ o klimatskom sustavu, za ukupnu koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi bitan je kumulativni ukupni iznos antropogenih emisija tijekom vremena. Radi usklađenosti s obvezama iz Pariškog sporazuma potrebno je analizirati globalni proračun ugljika koji je u skladu s naporima za ograničenje povećanja temperature na najviše 1,5 oC iznad predindustrijske razine i utvrditi pravedni udio Unije za preostali globalni proračun ugljika Unije. Dugoročne klimatske i energetske strategije trebale bi biti dosljedne s proračunom ugljika.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.d)

Unija i države članice trebale bi redovito preispitivati klimatske i energetske specifične ciljeve i revidirati ih po potrebi tako da budu ambiciozniji, kako bi se odrazila buduća preispitivanja koja se provode u sklopu postupka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) te odrazili najnoviji znanstveni dokazi o brzini i učinku klimatskih promjena.

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.e)

Iako je Unija obećala da će do 2030. ispuniti najambicioznije ciljeve u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova, ne može se samostalno boriti protiv prijetnje klimatskih promjena. Komisija i države članice trebale bi iskoristiti svaku priliku kako bi uvjerile osobito one zemlje koje ostvaruju dobit od međunarodne trgovine s Unijom da na sebe preuzmu razmjeran udio globalne odgovornosti i svoje ambicije povećaju na razinu ambicija Unije.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)

Europsko vijeće također je zaključilo 24. listopada 2014. (14) da treba razviti pouzdan i transparentan sustav upravljanja, bez nepotrebnog administrativnog opterećenja , kojim će se pomoći osigurati da Unija ispuni ciljeve svoje energetske politike te istodobno državama članicama osigurati nužna fleksibilnost i potpuno poštovati njihova sloboda odlučivanja o kombinaciji izvora energije. Istaknulo je da će se taj sustav upravljanja oslanjati na postojeće temelje kao što su nacionalni klimatski programi, nacionalni planovi za energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost te na potrebu za usklađivanjem i objedinjavanjem odvojenih grana planiranja i izvješćivanja. Također se suglasilo da će osnažiti ulogu i prava potrošača, transparentnost i predvidivost za ulagače, među ostalim sustavnim praćenjem ključnih pokazatelja povoljnog, pouzdanog, konkurentnog, sigurnog i održivog energetskog sustava, te olakšati usklađivanje nacionalnih energetskih politika i poticati regionalnu suradnju država članica.

(7)

Europsko vijeće također je zaključilo 24. listopada 2014. (14) da treba razviti pouzdan i transparentan sustav upravljanja, bez nepotrebnog administrativnog opterećenja i koji će biti dovoljno fleksibilan za države članice kako bi se pomoglo osigurati da Unija ispuni ciljeve svoje energetske politike , uz istodobno potpuno poštovanje slobode odlučivanja država članica o kombinaciji izvora energije. Istaknulo je da će se taj sustav upravljanja oslanjati na postojeće temelje kao što su nacionalni klimatski programi, nacionalni planovi za energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost te na potrebu za usklađivanjem i objedinjavanjem odvojenih grana planiranja i izvješćivanja. Također se suglasilo da će osnažiti ulogu i prava potrošača, transparentnost i predvidljivost za ulagače, među ostalim sustavnim praćenjem ključnih pokazatelja povoljnog, pouzdanog, konkurentnog, sigurnog i održivog energetskog sustava, te olakšati usklađivanje nacionalnih klimatskih i energetskih politika i poticati regionalnu suradnju država članica.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)

U Zaključcima Vijeća od 26. studenoga 2015. (16) prepoznato je da će upravljanje biti ključan alat za učinkovitu i djelotvornu izgradnju energetske unije i za ostvarivanje njezinih ciljeva. U njima je istaknuto da bi se sustav upravljanja trebao temeljiti na načelima integracije strateškog planiranja i izvješćivanja o provedbi klimatske i energetske politike i na koordinaciji između dionika odgovornih za energetsku i klimatsku politiku na razini Unije, regionalnoj i nacionalnoj razini. Također se ističe da bi se upravljanjem trebalo osigurati postizanje dogovorenih ciljeva energetske i klimatske politike za 2030. i da će se sustavom upravljanja pratiti zajednički napredak Unije ka ostvarivanju ciljeva politike u pet dimenzija energetske unije.

(10)

U Zaključcima Vijeća od 26. studenoga 2015. (16) prepoznato je da će upravljanje biti ključan alat za učinkovitu i djelotvornu izgradnju energetske unije i za ostvarivanje njezinih ciljeva. U njima je istaknuto da bi se sustav upravljanja trebao temeljiti na načelima integracije strateškog planiranja i izvješćivanja o provedbi klimatske i energetske politike i na koordinaciji između dionika odgovornih za energetsku i klimatsku politiku na razini Unije, regionalnoj i nacionalnoj razini. Također se ističe da bi se upravljanjem trebalo osigurati postizanje dogovorenih specifičnih ciljeva energetske i klimatske politike za 2030. i da će se sustavom upravljanja pratiti napredak pojedinačnih država članica i zajednički napredak Unije k ostvarivanju specifičnih i općih ciljeva u pet dimenzija energetske unije.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)

Stoga bi glavni cilj upravljanja energetskom unijom trebao biti omogućiti ostvarivanje ciljeva energetske unije, a posebno ciljeva Okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030. Ova je Uredba stoga povezana sa sektorskim zakonodavstvom kojim se provode ciljevi energetske i klimatske politike do 2030. Iako je državama članicama potrebna fleksibilnost kako bi mogle odabrati politike koje najbolje odgovaraju njihovoj nacionalnoj kombinaciji izvora energije i preferencijama, ta bi fleksibilnost trebala biti usklađena s daljnjom integracijom tržišta, pojačanim tržišnim natjecanjem, ostvarivanjem ciljeva klimatske i energetske politike i postupnim prelaskom na niskougljično gospodarstvo.

(12)

Stoga bi glavni cilj upravljanja energetskom unijom trebao biti omogućiti ostvarivanje općih ciljeva energetske unije, a posebno specifičnih ciljeva Okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030. , u području smanjenja stakleničkih plinova, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Ova je Uredba stoga povezana sa sektorskim zakonodavstvom kojim se provode specifični ciljevi energetske i klimatske politike do 2030. Iako je državama članicama potrebna fleksibilnost kako bi mogle odabrati politike koje najbolje odgovaraju njihovoj nacionalnoj kombinaciji izvora energije i preferencijama, ta bi fleksibilnost trebala biti usklađena s daljnjom integracijom tržišta, pojačanim tržišnim natjecanjem, ostvarivanjem ciljeva klimatske i energetske politike i postupnim prelaskom na održivo, niskougljično gospodarstvo koje se temelji na visokoj energetskoj učinkovitosti te sustavu energije iz obnovljivih izvora. Trebalo bi uvesti obavezni predložak za dugoročne klimatske i energetske strategije kako bi se osigurala njihova kvaliteta i usporedivost.

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)

Za prelazak na niskougljično gospodarstvo potrebne su promjene u ulagačkom ponašanju i inicijative u cijelom spektru politika. Da bi se moglo ostvariti smanjenje emisija stakleničkih plinova potrebno je poticati učinkovitost i inovacije u europskom gospodarstvu, što bi trebalo dovesti i do poboljšanja kvalitete zraka.

(13)

Za društveno prihvatljiv prelazak na održivo niskougljično gospodarstvo potrebne su znatne promjene u ulagačkom ponašanju , posebno u pogledu javnih i privatnih ulaganja, te poticaji u cijelom spektru politika , kao i reforme regionalnog tržišta . Da bi se moglo ostvariti smanjenje emisija stakleničkih plinova potrebno je poticati učinkovitost i inovacije u europskom gospodarstvu, što bi trebalo dovesti i do otvaranja održivih radnih mjesta i poboljšanja kvalitete zraka.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13.a)

Unija i države članice trebaju poduzeti konkretne mjere za zabranu energetskih subvencija, barem za fosilna goriva, kako bi se uskladili s međunarodnim obvezama skupine G-7 i G-20 i onima u Pariškom sporazumu.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)

Kako staklenički plinovi i tvari koje onečišćuju zrak većinom potječu iz zajedničkih izvora, politikom usmjerenom na smanjenje emisija stakleničkih plinova moglo bi se pridonijeti i poboljšanju kvalitete zraka i time bi se mogli poravnati neki ili svi kratkoročni troškovi smanjenja emisija stakleničkih plinova. Kako podaci dostavljeni u skladu s Direktivom 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18) predstavljaju važne ulazne vrijednosti za sastavljanje inventara stakleničkih plinova i nacionalnih planova, trebalo bi prepoznati važnost prikupljanja i dostavljanja usklađenih podataka između Direktive 2001/81/EZ i inventara emisija stakleničkih plinova.

(14)

Kako staklenički plinovi i tvari koje onečišćuju zrak većinom potječu iz zajedničkih izvora, politikom usmjerenom na smanjenje emisija stakleničkih plinova moglo bi se pridonijeti i poboljšanju javnog zdravlja i kvalitete zraka , posebno u gradskim područjima, čime bi se mogli nadoknaditi svi kratkoročni troškovi smanjenja emisija stakleničkih plinova. Kako podaci dostavljeni u skladu s Direktivom 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18) predstavljaju važne ulazne vrijednosti za sastavljanje inventara stakleničkih plinova i nacionalnih planova, trebalo bi prepoznati važnost prikupljanja i dostavljanja usklađenih podataka između Direktive 2001/81/EZ i inventara emisija stakleničkih plinova.

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)

U skladu sa snažnom predanošću Komisije boljoj izradi zakonodavstva, upravljanjem energetskom unijom trebalo bi se postići znatno smanjenje administrativnog opterećenja država članica , Komisije i ostalih institucija Unije i pridonijeti osiguravanju dosljednosti i primjerenosti politika i mjera na razini Unije i nacionalnoj razini u pogledu preobrazbe energetskog sustava ka niskougljičnom gospodarstvu.

(16)

U skladu sa snažnom predanošću Komisije boljoj izradi zakonodavstva i politikom u području istraživanja, inovacija i ulaganja , upravljanjem energetskom unijom trebalo bi se postići znatno smanjenje administrativne složenosti za države članice, relevantne dionike , Komisiju i ostale institucije Unije i pridonijeti osiguravanju dosljednosti i primjerenosti politika i mjera na razini Unije , makroregionaloj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini u pogledu preobrazbe energetskog sustava k održivom niskougljičnom gospodarstvu.

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)

Postizanje ciljeva energetske unije trebalo bi osigurati kombinacijom inicijativa Unije i dosljednih nacionalnih politika utvrđenih u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. U sektorskom zakonodavstvu unije u području energetske i klimatske politike utvrđeni su zahtjevi za planiranje koji su bili korisni alati za poticanje promjena na nacionalnoj razini. Njihovim uvođenjem u različitim trenucima nastala su preklapanja i nedovoljne sinergije i interakcije među područjima politika. Trenutačno odvojeno planiranje, izvješćivanje i praćenje u području energetske i klimatske politike trebalo bi se stoga što više moguće uskladiti i integrirati.

(17)

Postizanje specifičnih i općih ciljeva energetske unije trebalo bi osigurati kombinacijom inicijativa Unije i dosljednih nacionalnih politika utvrđenih u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. U sektorskom zakonodavstvu unije u području energetske i klimatske politike utvrđeni su zahtjevi za planiranje koji su bili korisni alati za poticanje promjena na nacionalnoj razini. Njihovim uvođenjem u različitim trenucima nastala su preklapanja i nedovoljne sinergije i interakcije među područjima politika na štetu troškovne učinkovitosti . Trenutačno odvojeno planiranje, izvješćivanje i praćenje u području energetske i klimatske politike trebalo bi se stoga , ovisno o slučaju, uskladiti i integrirati.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.a)

Potrebna je ocjena međudjelovanja između postojećih i planiranih politika i mjera kako bi se postigla dekarbonizacija, a države članice trebale bi izraditi kvantitativnu ili kvalitativnu evaluaciju.

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.b)

Države članice trebale bi jamčiti usklađenost politike svojih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i dugoročnih strategija za niske emisije s Programom UN-a za održivi razvoj do 2030. godine.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)

Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima trebala bi biti obuhvaćena desetogodišnja razdoblja i trebao bi se osigurati pregled trenutačnog energetskog sustava i stanja u području politike. U njima bi trebali biti utvrđeni nacionalni ciljevi za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva te bi trebalo uspostaviti analitičku osnovu. U nacionalnim planovima kojima je obuhvaćeno prvo razdoblje od 2021. do 2030. posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ciljevima za 2030. koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost. Države članice trebale bi nastojati osigurati da su nacionalni planovi u skladu s ciljevima održivog razvoja i da im pridonose.

(18)

Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima trebala bi biti obuhvaćena desetogodišnja razdoblja i trebao bi se osigurati pregled trenutačnog energetskog sustava i stanja u području politike. U njima bi trebali biti utvrđeni nacionalni specifični ili opći ciljevi za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva te bi trebalo uspostaviti analitičku osnovu. U nacionalnim planovima kojima je obuhvaćeno prvo razdoblje od 2021. do 2030. posebnu pozornost trebalo bi posvetiti specifičnim ciljevima za 2030. koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost. Države članice trebale bi nastojati osigurati da su nacionalni planovi u skladu s ciljevima održivog razvoja i da im pridonose.

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18.a)

Države članice trebale bi pri pripremi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova procijeniti broj kućanstava koji živi u energetskom siromaštvu, uzimajući u obzir domaće energetske usluge potrebne za jamčenje osnovnih životnih standarda u odgovarajućem nacionalnom kontekstu, koje si ta kućanstva možda ne mogu priuštiti zbog kombinacije niskih primanja, velike potrošnje energije i loše energetske učinkovitosti svojih kućanstava. Države članice trebaju opisati postojeće i planirane politike i mjere za rješavanje energetskog siromaštva i, prema potrebi, uključiti nacionalni cilj smanjenja broja energetski siromašnih kućanstava. Komisija bi trebala donijeti zajedničku metodologiju kojom države članice moraju definirati energetsko siromaštvo i svaka država članica trebala bi definirati kućanstva pogođena energetskim siromaštvom u skladu sa svojim posebnim nacionalnim okolnostima.

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18.b)

Države članice trebale bi zajamčiti da financiranje Unije za višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020. bude uključeno u njihove integrirane nacionalne energetske i klimatske planove. Sredstva koja su iz višegodišnjeg financijskog okvira dodijeljena državama članicama za razdoblje nakon 2020. trebala bi aktivno doprinijeti postizanju specifičnih i općih ciljeva energetske unije, posebno u sektoru emisija stakleničkih plinova, uključujući uklanjanje ponorima, te u sektorima obnovljive energije i energetske učinkovitosti. Kako bi se to ostvarilo, postupak programiranja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini za višegodišnji financijski okvir nakon 2020. trebao bi se odviti zajedno s ocjenom Komisije integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova kako bi se odrazile visoke ambicije, osobito u svjetlu dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i ciljeva održivog razvoja.

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 19.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19.a)

Države članice trebale bi uspostaviti stalnu platformu za dijalog o energiji na više razina kojom bi bile obuhvaćene lokalne vlasti, organizacije civilnog društva, poslovna zajednica, ulagači i svi drugi relevantni dionici u cilju rasprave o različitim mogućnostima predviđenima za energetske i klimatske politike. O integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, kao i dugoročnim klimatskim i energetskim strategijama, trebalo bi raspraviti u okviru te platforme.

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20)

Provedba politika i mjera u područjima energetske i klimatske politike utječe na okoliš. Države članice trebale bi stoga osigurati da se javnosti dovoljno rano i učinkovito pruže prilike za sudjelovanje u pripremi nacionalnih planova u području energetske i klimatske politike i davanje mišljenja o njima u skladu s, prema potrebi, odredbama Direktive 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (24) i Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu („UNECE”) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša od 25. lipnja 1998. („Aarhuška konvencija”). Države članice trebale bi također osigurati sudjelovanje socijalnih partnera u izradi integriranih nacionalnih planova u području energetske i klimatske politike .

(20)

Provedba politika i mjera u područjima energetske i klimatske politike utječe na okoliš. Države članice trebale bi stoga osigurati da se javnosti dovoljno rano i učinkovito pruže prilike za aktivno sudjelovanje u pripremi nacionalnih energetskih i klimatskih planova te dugoročnih energetskih i klimatskih strategija i davanje mišljenja o njima u skladu s, prema potrebi, odredbama Direktive 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (24) i Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu („UNECE”) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša od 25. lipnja 1998. („Aarhuška konvencija”). Države članice trebale bi također osigurati sudjelovanje socijalnih partnera , lokalnih vlasti i svih relevantnih dionika od rane faze procesa planiranja i izvješćivanja i u pripremi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i dugoročnih strategija .

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)

Regionalna suradnja ključ je za osiguravanje učinkovitog ostvarivanja ciljeva energetske unije . Države članice trebale bi dobiti priliku dati svoje primjedbe na planove drugih država članica prije nego što budu dovršeni kako bi se izbjegle nedosljednosti i mogući negativni učinci na druge države članice i osiguralo zajedničko ostvarivanje zajedničkih ciljeva. Regionalna suradnja u razradi i dovršavanju nacionalnih planova te u naknadnoj provedbi nacionalnih planova trebala bi biti od ključne važnosti za poboljšanje djelotvornosti i učinkovitosti mjera i poticanje integracije tržišta i energetske sigurnosti.

(21)

Makroregionalna i regionalna suradnja potrebna je da države članice zajednički provedu određene politike i mjere koje doprinese postizanju zajedničkih specifičnih i općih ciljeva na troškovno učinkovit način. Komisija bi trebala potpomoći takvu suradnju među državama članicama. Države članice trebale bi također dobiti priliku dati svoje primjedbe na planove drugih država članica prije nego što budu dovršeni kako bi se izbjegle nedosljednosti i mogući negativni učinci na druge države članice i osiguralo zajedničko ostvarivanje zajedničkih ciljeva. Makroregionalna i regionalna suradnja u razradi i dovršavanju nacionalnih planova te u naknadnoj provedbi nacionalnih planova trebala bi biti od ključne važnosti za poboljšanje djelotvornosti i učinkovitosti mjera i poticanje integracije tržišta i energetske sigurnosti.

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22)

Nacionalni planovi trebali bi biti stabilni kako bi se osigurala transparentnost i predvidljivost nacionalnih politika i mjera u cilju osiguravanja sigurnosti ulagača . Međutim, trebalo bi predvidjeti ažuriranje nacionalnih planova jednom tijekom obuhvaćenog desetogodišnjeg razdoblja kako bi se državama članicama dala prilika da se prilagode okolnostima koje se znatno mijenjaju. Države članice trebale bi do 1. siječnja 2024. moći ažurirati svoje planove za razdoblje od 2021. do 2030. Ciljeve i doprinose trebalo bi mijenjati samo kako bi održavali veću opću ambicioznost, poglavito u pogledu ciljeva energetske i klimatske politike za 2030 . U okviru postupka ažuriranja , države članice trebale bi uložiti napore u ublažavanje negativnih učinaka na okoliš koji su postali očiti kao dio integriranog izvješćivanja.

(22)

Nacionalni planovi trebali bi biti stabilni kako bi se osigurala transparentnost i predvidljivost nacionalnih politika i mjera u cilju osiguravanja sigurnosti ulaganja . Redovito dostavljanje nacionalnih planova tijekom desetogodišnjih razdoblja daje državama članicama priliku da se prilagode okolnostima koje se znatno mijenjaju. Specifične i opće ciljeve trebalo bi mijenjati samo kako bi odražavali veću opću ambicioznost, poglavito u pogledu specifičnih ciljeva energetske i klimatske politike. U okviru tih planova , države članice trebale bi uložiti napore u ublažavanje negativnih učinaka na okoliš koji su postali očiti na temelju integriranog izvješćivanja.

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)

Stabilne dugoročne strategije smanjenja emisija od ključne su važnosti za ostvarenje ključnog doprinosa gospodarskoj preobrazbi, poslovima, rastu te za postizanje općih ciljeva održivog razvoja i pravičan i troškovno učinkovit napredak ka dugoročnom cilju utvrđenom u Pariškom sporazumu. Nadalje, pozivaju se strane Pariškog sporazuma da do 2020. dostave svoje dugoročne strategije smanjenja emisija stakleničkih plinova do sredine stoljeća.

(23)

Stabilne dugoročne klimatske i energetske strategije od ključne su važnosti za ostvarenje ključnog doprinosa gospodarskoj preobrazbi, poslovima, rastu te za postizanje općih ciljeva održivog razvoja i pravičan i troškovno učinkovit napredak k dugoročnom cilju utvrđenom u Pariškom sporazumu. Nadalje, pozivaju se strane Pariškog sporazuma da do 2020. dostave svoje dugoročne strategije smanjenja emisija stakleničkih plinova do sredine stoljeća.

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23.a)

Države članice trebale bi osmisliti dugoročne klimatske i energetske strategije za 2050. i razdoblje nakon toga utvrđujući nužne pretvorbe u raznim sektorima koje su potrebne za prelazak na sustav obnovljive energije i postizanje ciljeva Pariškog sporazuma. Strategije bi trebale biti u skladu s pravednim udjelom Unije u pogledu preostalog globalnog proračuna ugljika te bi ih trebalo osmisliti na otvoren i transparentan način i uz potpuno sudjelovanje relevantnih dionika. Integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi trebali bi se temeljiti na dugoročnim energetskim i klimatskim strategijama i biti usklađeni s njima.

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23.b)

Sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva snažno je izložen klimatskim promjenama i jako osjetljiv na njih. Istodobno taj sektor ima ogroman potencijal u pružanju dugoročnih klimatskih koristi i znatnom doprinošenju ostvarivanju dugoročnih klimatskih ciljeva na razini Unije i na međunarodnoj razini. Njime se može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija, održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika, te opskrbljivanjem biomaterijalima koji mogu zamijeniti fosilne ili ugljično intenzivne materijale. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika ključno je održivo upravljanje resursima i dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika. Dugoročne strategije ključne su kako bi se omogućila održiva dugoročna ulaganja.

Amandman 34

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23.c)

Pri daljnjem razvijanju međupovezanosti važno je provesti potpunu procjenu troškova i koristi, uključujući procjenu svih tehničkih, socioekonomskih i okolišnih učinaka, kako je propisano Uredbom o TEN-E-u i uzeti u obzir pozitivne vanjske učinke međusobne povezanosti, kao što je integracija obnovljivih izvora energije, sigurnost opskrbe i povećano tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 24.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(24)

Kao i u pogledu planiranja, u sektorskom zakonodavstvu Unije u području energetske i klimatske politike utvrđeni su zahtjevi za izvješćivanje od kojih su mnogi bili korisni alati za poticanje promjena na nacionalnoj razini, ali ti su zahtjevi uvedeni u različitim trenucima u vremenu i time su uzrokovana preklapanja i nedovoljne sinergije i interakcije među područjima politika kao što su smanjenje emisija stakleničkih plinova, energija iz obnovljivih izvora, energetska učinkovitost i integracija tržišta. Kako bi se mogla uspostaviti odgovarajuća ravnoteža između potrebe za odgovarajućim praćenjem provedbe nacionalnih planova i potrebe za smanjenjem administrativnog opterećenja , države članice trebale bi uspostaviti dvogodišnja izvješća o napretku provedbe planova i o ostalim promjenama u energetskom sustavu. Međutim, još uvijek bi bila potrebna neka godišnja izvješća, posebno u pogledu zahtjeva za izvješćivanje u području klimatske politike koji proizlaze iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i uredaba Unije.

(24)

Kao i u pogledu planiranja, u sektorskom zakonodavstvu Unije u području energetske i klimatske politike utvrđeni su zahtjevi za izvješćivanje od kojih su mnogi bili korisni alati za poticanje promjena na nacionalnoj razini i dopuna tržišnim reformama , ali ti su zahtjevi uvedeni u različitim trenucima u vremenu i time su uzrokovana preklapanja i troškovna neučinkovitost te nedovoljne sinergije i interakcije među područjima politika kao što su smanjenje emisija stakleničkih plinova, energija iz obnovljivih izvora, energetska učinkovitost i integracija tržišta. Kako bi se mogla uspostaviti odgovarajuća ravnoteža između potrebe za odgovarajućim praćenjem provedbe nacionalnih planova i potrebe za smanjenjem administrativne složenosti , države članice trebale bi uspostaviti dvogodišnja izvješća o napretku provedbe planova i o ostalim promjenama u energetskom sustavu. Međutim, još uvijek bi bila potrebna neka godišnja izvješća, posebno u pogledu zahtjeva za izvješćivanje u području klimatske politike koji proizlaze iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i uredaba Unije.

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 25.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(25)

Integrirana izvješća država članica o napretku trebala bi sadržavati elemente utvrđene u predlošku za nacionalne planove. Predložak za integrirana izvješća o napretku trebalo bi razraditi u naknadnim provedbenim aktima s obzirom na njihovu tehničku prirodu i činjenicu da prva izvješća o napretku treba dostaviti 2021. Izvješća o napretku trebalo bi dostavljati kako bi se osigurala transparentnost prema Uniji, drugim državama članicama i sudionicima na tržištu, uključujući potrošače. Ona bi trebala obuhvaćati svih pet dimenzija energetske unije i, u prvom razdoblju, posebno biti usmjerena na područja obuhvaćena ciljevima Okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030.

(25)

Integrirana izvješća država članica o napretku trebala bi sadržavati elemente utvrđene u predlošku za nacionalne planove. Predložak za integrirana izvješća o napretku trebalo bi razraditi u naknadnim provedbenim aktima s obzirom na njihovu tehničku prirodu i činjenicu da prva izvješća o napretku treba dostaviti 2021. Izvješća o napretku trebalo bi dostavljati kako bi se osigurala transparentnost prema Uniji, drugim državama članicama , regionalnim i lokalnim vlastima, sudionicima na tržištu, uključujući potrošače , te svim drugim relevantnim dionicima i javnosti . Ona bi trebala obuhvaćati svih pet dimenzija energetske unije i, u prvom razdoblju, posebno biti usmjerena na područja obuhvaćena specifičnim ciljevima Okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030.

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28)

Iskustvo s provedbom Uredbe (EU) br. 525/2013 pokazalo je važnost transparentnosti, točnosti, dosljednosti, potpunosti i usporedivosti informacija. Na temelju tog iskustva, ovom Uredbom trebalo bi se osigurati da države članice izvješćuju o svojim politikama i mjerama te o projekcijama kao ključnim sastavnicama izvješća o napretku. Informacije u tim izvješćima trebale bi biti od ključne važnosti za dokazivanje pravodobne provedbe obveza iz Uredbe [] [ESR]. Radom i stalnim unaprjeđivanjem sustava na razini Unije i država članica u kombinaciji s boljim smjernicama o izvješćivanju moglo bi se znatno pridonijeti tekućem jačanju informacija nužnih za praćenje napretka u dimenziji dekarbonizacije.

(28)

Iskustvo s provedbom Uredbe (EU) br. 525/2013 pokazalo je važnost transparentnosti, točnosti, dosljednosti, potpunosti i usporedivosti informacija. Na temelju tog iskustva, ovom Uredbom trebalo bi se osigurati da države članice koriste vjerodostojne i dosljedne podatke i pretpostavke u svih pet dimenzija i da objavljuju podatke korištene u izradi scenarija i modela te da izvješćuju o svojim politikama i mjerama te prognozama kao ključnim dijelovima izvješća o napretku. Informacije u tim izvješćima trebale bi biti od ključne važnosti za dokazivanje pravodobne provedbe obveza iz Uredbe [] [ESR]. Radom i stalnim unaprjeđivanjem sustava na razini Unije i država članica u kombinaciji s boljim smjernicama o izvješćivanju moglo bi se znatno pridonijeti tekućem jačanju informacija nužnih za praćenje napretka u dimenziji dekarbonizacije.

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 30.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30)

Kako bi se ograničilo administrativno opterećenje država članica i Komisije , Komisija bi trebala uspostaviti internetsku platformu za izvješćivanje u cilju olakšavanja komunikacija i promicanja suradnje. Time bi se trebalo osigurati pravodobno podnošenje izvješća i unaprijediti transparentnost izvješćivanja na nacionalnoj razini. Platformom o e-izvješćivanju trebali bi se dopuniti postojeći postupci izvješćivanja, baze podataka i e-alati, kao što su alati Europske agencije za okoliš, Eurostata, Zajedničkog istraživačkog centra i iskustvo stečeno provedbom Unijina programa sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja te bi se trebali na njima temeljiti i od njih imati koristi.

(30)

Kako bi se povećala transparentnost u donošenju politika u području energije i klime i kako bi se ograničila administrativna složenost za države članice i Komisiju , Komisija bi trebala uspostaviti javnu internetsku platformu za olakšavanje javnog pristupa informacijama i komunikacije između Komisije i država članica te promicanje suradnje među državama članicama . Time bi se trebalo osigurati pravodobno podnošenje izvješća i unaprijediti transparentnost izvješćivanja na nacionalnoj razini. Platformom o e-izvješćivanju trebali bi se dopuniti postojeći postupci izvješćivanja, baze podataka i e-alati, kao što su alati Europske agencije za okoliš, Eurostata, Zajedničkog istraživačkog centra i iskustvo stečeno provedbom Unijina programa sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja te bi se trebali na njima temeljiti i od njih imati koristi.

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 31.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31)

Kada je riječ o podacima koji se dostavljaju Komisiji u okviru nacionalnog planiranja i izvješćivanja, informacijama iz država članica ne bi se trebali udvostručivati podaci i statistički podaci koje je već objavio Eurostat u kontekstu Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (27) u istom obliku kao i u okviru obveza planiranja i izvješćivanja iz ove Uredbe i koji su još dostupni od Eurostata s istim vrijednostima. Dostavljeni podaci i projekcije u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima trebali bi se temeljiti na podacima Eurostata, ako su dostupni i primjereni u pogledu rokova, i biti usklađeni s tim podacima i s metodologijom koja se upotrebljava za izvješćivanje o europskoj statistici u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009.

(31)

Kako bi se izbjegla zakašnjela djelovanja na razini Unije, Komisija bi se trebala koristiti godišnjim procjenama emisija stakleničkih plinova, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti koje pruža Europska agencija za okoliš kako bi se ocijenio napredak prema specifičnim ciljevima za 2030. Kada je riječ o podacima koji se dostavljaju Komisiji u okviru nacionalnog planiranja i izvješćivanja, informacijama iz država članica ne bi se trebali udvostručivati podaci i statistički podaci koje je već objavio Eurostat u kontekstu Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (27) u istom obliku kao i u okviru obveza planiranja i izvješćivanja iz ove Uredbe i koji su još dostupni od Eurostata s istim vrijednostima. Dostavljeni podaci i projekcije u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima trebali bi se temeljiti na podacima Eurostata, ako su dostupni i primjereni u pogledu rokova, i biti usklađeni s tim podacima i s metodologijom koja se upotrebljava za izvješćivanje o europskoj statistici u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009.

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 32.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(32)

U cilju zajedničkog ostvarivanja ciljeva Strategije energetske unije za Komisiju će biti od ključne važnosti ocijeniti nacionalne planove i na temelju izvješća o napretku njihovu provedbu . U prvom desetogodišnjem razdoblju to se posebice odnosi na postizanje ciljeva za 2030. u području energetike i klime na razini Unije i nacionalne doprinose tim ciljevima . Takvo bi ocjenjivanje trebalo provoditi svake dvije godine te, prema potrebi, svake godine, i trebalo bi se objediniti u okviru izvješća Komisije o stanju energetske unije.

(32)

U cilju zajedničkog ostvarivanja ciljeva pet dimenzija Strategije energetske unije , osobito stvaranja potpuno funkcionalne i otporne energetske unije, za Komisiju će biti od ključne važnosti ocijeniti nacrte nacionalnih planova i na temelju izvješća o napretku provedbu nacionalnih planovima o kojima je obaviještena. To je osobito slučaj u pogledu specifičnih ciljeva za 2030. u području energije i klime na razini Unije za prvo desetogodišnje razdoblje . Takvo bi ocjenjivanje trebalo provoditi svake dvije godine te, prema potrebi, svake godine, i trebalo bi se objediniti u okviru izvješća Komisije o stanju energetske unije.

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 33.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33)

Zrakoplovstvo utječe na globalnu klimu zbog ispuštanja CO2 i ostalih emisija, uključujući emisije dušikovih oksida, te zbog mehanizama, kao što su jačanje cirus oblaka. U svjetlu brzog razvoja znanstvenog razumijevanja tih učinaka, u Uredbi (EU) br. 525/2013 već je predviđena ažurirana ocjena utjecaja iz zrakoplovstva koji nisu CO2 na globalnu klimu. Modele koji se upotrebljavaju u tom pogledu trebalo bi prilagoditi znanstvenom napretku. Na temelju procjena takvih učinaka, Komisija bi trebala razmotriti relevantne mogućnosti politike kojima će se oni uzeti u obzir .

(33)

Zrakoplovstvo utječe na globalnu klimu zbog ispuštanja CO2 i ostalih emisija, uključujući emisije dušikovih oksida, te zbog mehanizama, kao što su jačanje cirus oblaka. U svjetlu brzog razvoja znanstvenog razumijevanja tih učinaka, u Uredbi (EU) br. 525/2013 već je predviđena ažurirana ocjena utjecaja iz zrakoplovstva koji nisu CO2 na globalnu klimu. Modele koji se upotrebljavaju u tom pogledu trebalo bi prilagoditi znanstvenom napretku. Komisija bi do 1. ožujka 2020. na temelju svojih ocjena takvih utjecaja trebala razmotriti odgovarajuće političke mogućnosti za njihovo rješavanje te, prema potrebi, iznijeti zakonodavni prijedlog .

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33.a)

U skladu s postojećim smjernicama UNFCCC-a za izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova, izračun i izvješćivanje o emisijama metana temelji se na potencijalu globalnog zagrijavanja stakleničkih plinova za stogodišnje razdoblje. Uzimajući u obzir visoki potencijal globalnog zagrijavanja stakleničkih plinova i relativno kratak životni vijek metana u atmosferi, koji kratkoročno i srednjoročno znatno utječu na klimu, Komisija bi trebala analizirati posljedice za politike i mjere u slučaju usvajanja dvadesetogodišnjeg razdoblja za metan. Na temelju svoje analize Komisija bi trebala razmotriti relevantne opcije politike za brzo odgovaranje na problem emisija metana s pomoću strategije Unije za metan, dajući prednost emisijama metana poveznim s energijom i otpadom.

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 34.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(34)

Kako bi se osigurala dosljednost između nacionalnih politika i politika Unije te ciljeva energetske unije, mora postojati trajni dijalog između Komisije i država članica. Komisija bi prema potrebi trebala državama članicama davati preporuke, među ostalim o stupnju ambicioznosti nacrta nacionalnih planova, o naknadnoj provedbi politika i mjera iz prijavljenih nacionalnih planova te o drugim nacionalnim politikama i mjerama koje su važne za provedbu energetske unije. Države članice trebale bi u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir te preporuke i objasniti u daljnjim izvješćima o napretku kako su se one provodile.

(34)

Kako bi se osigurala dosljednost između nacionalnih politika i politika Unije te ciljeva energetske unije, mora postojati trajni dijalog između Komisije i država članica te, prema potrebi, među državama članicama . Komisija bi prema potrebi trebala državama članicama davati preporuke, među ostalim o stupnju ambicioznosti nacrta nacionalnih planova, o naknadnoj provedbi politika i mjera iz prijavljenih nacionalnih planova te o drugim nacionalnim politikama i mjerama koje su važne za provedbu energetske unije. Države članice trebale bi uzeti u obzir te preporuke i objasniti u daljnjim izvješćima o napretku kako su se one provodile.

Amandman 44

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 35.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(35)

Ako je ambicioznost integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova ili njihovih ažuriranja nedovoljna za zajedničko ostvarivanje ciljeva energetske unije i, za prvo razdoblje, posebno ciljeva energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti za 2030., Komisija bi trebala poduzeti mjere na razini Unije kako bi osigurala zajedničko ostvarenje tih ciljeva (čime će ukloniti „razlike u ambicioznosti”). Ako Unija nije ostvarila dovoljan napredak za postizanje tih ciljeva, Komisija može, osim izdavanja preporuka, poduzeti mjere na razini Unije ili zatražiti da države članice poduzmu dodatne mjere kako bi osigurala njihovo ostvarenje (čime će ukloniti „razlike u ostvarenju ciljeva”). Takvim mjerama trebali bi se uzeti u obzir rani ambiciozni doprinosi država članica ciljevima energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti za 2030. dok zajednički ulažu napore u zajedničko ostvarenje ciljeva. U području obnovljivih izvora energije, takve mjere uključuju i financijske doprinose država članica platformi za financiranje kojom upravlja Komisija, a koja bi se upotrebljavala za financiranje projekata energije iz obnovljivih izvora u cijeloj Uniji. Nacionalni ciljevi energije iz obnovljivih izvora država članica za 2020. trebali bi od 2021. na dalje služiti kao osnovni udjeli obnovljive energije. U području energetske učinkovitosti dodatne mjere mogu posebno biti usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti proizvoda, zgrada i prijevoza.

(35)

Ako su ambicioznost i specifični ciljevi te politike i mjere navedeni u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima ili njihovim ažuriranjima nedovoljni za zajedničko ostvarivanje općih ciljeva energetske unije i, za prvo razdoblje, posebno specifičnih ciljeva energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti za 2030., Komisija bi trebala poduzeti mjere na razini Unije kako bi osigurala zajedničko ostvarenje tih općih i specifičnih ciljeva a države članice bi trebale svoje nacionalne specifične ciljeve povećati u području obnovljive energije do 31. prosinca 2020. (čime će ukloniti „razlike u ambicioznosti”). Ako Unija nije ostvarila dovoljan napredak za postizanje tih općih i specifičnih ciljeva, Komisija može, osim izdavanja preporuka, poduzeti mjere na razini Unije ili zatražiti da države članice poduzmu dodatne mjere kako bi osigurala njihovo ostvarenje (čime će ukloniti „razlike u ostvarenju ciljeva”). Takvim mjerama trebali bi se uzeti u obzir rana ambiciozna nastojanja država članica u pogledu specifičnih ciljeva energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti za 2030. dok zajednički ulažu napore u zajedničko ostvarenje tih ciljeva. U području obnovljive energije, takve mjere uključuju i dobrovoljne financijske doprinose država članica platformi za financiranje kojom upravlja Komisija, a koja bi se upotrebljavala za financiranje projekata obnovljive energije u cijeloj Uniji , uključujući one projekte od interesa za energetsku uniju . Nacionalni specifični ciljevi energije iz obnovljivih izvora država članica za 2020. trebali bi od 2021. na dalje služiti kao osnovni udjeli obnovljive energije i trebali bi se zadržati tijekom čitava razdoblja . U području energetske učinkovitosti dodatne mjere mogu posebno biti usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti proizvoda, zgrada i prijevoza.

Amandman 45

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 38.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(38)

Države članice i Komisija trebale bi osigurati blisku suradnju u pogledu svih pitanja povezanih s provedbom energetske unije i ove Uredbe, u čemu će sudjelovati i Europski parlament. Komisija bi trebala pomoći državama članicama u provedbi ove Uredbe, posebno u pogledu uspostave , provedbe i praćenja integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova , dugoročnih klimatskih i energetskih strategija i povezanog jačanja kapaciteta mobilizacijom internih resursa iz Europske agencije za okoliš, Zajedničkog istraživačkog centra, internih kapaciteta za izrađivanje modela i, ako je primjereno, vanjskih stručnjaka .

Amandman 46

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 41.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(41.a)

Ova Uredba sadrži odredbe povezane s postupanjem s energetskom učinkovitosti kao s infrastrukturnim prioritetom, pri čemu je uzeto u obzir da odgovara definiciji infrastrukture koju koriste MMF i druge ekonomske institucije te da pri budućim odlukama o ulaganjima u europsku energetsku infrastrukturu energetska učinkovitost treba biti ključni element i prioritet (1a) .

Amandman 47

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 43.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(43)	Komisiji bi u obavljanju njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom i izradi provedbenih akata trebao pomagao Odbor za energetsku uniju . On bi trebao zamijeniti Odbor za klimatske promjene i, prema potrebi, ostale odbore i preuzeti njihove zadaće .

(43)

Komisiji bi u obavljanju njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom i izradi provedbenih akata trebao pomagao Odbor za energetiku i klimu . U pogledu pitanja povezanih s provedbom posebnih klimatskih odredbi Komisiji bi trebao pomagati Odbor za klimatske promjene osnovan na temelju Uredbe (EU) br. 525/2013.

Amandman 48

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 44.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(44.a)

Kod priprema za buduće preispitivanje ove Uredbe i u kontekstu strategije Unije o kibersigurnosti Komisija bi, u uskoj suradnji s državama članicama, trebala procijeniti je li potrebno uvesti dodatne zahtjeve o jedinstvenom planiranju i izvješćivanju u pogledu napora država članica u poboljšanju zaštite ključne infrastrukture energetskog sustava Unije od svih oblika kiberprijetnji, osobito s obzirom na sve veći broj potencijalno ozbiljnih kibernapada proteklog desetljeća, kako bi se zajamčila energetska sigurnost u svim okolnostima. Međutim, ta poboljšana koordinacija u Uniji ne bi trebala utjecati na interes nacionalne sigurnosti država članica otkrivanjem osjetljivih informacija.

Amandman 49

Prijedlog uredbe

Članak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 1.

Područje primjene i opseg

1. Ovom se Uredbom uspostavlja mehanizam upravljanja za:

(-a)	provedbu dugoročnih klimatskih i energetskih strategija i mjera osmišljenih za ispunjavanje obveza Unije u pogledu emisija stakleničkih plinova u skladu s Pariškim sporazumom;

(a)	provedbu strategija i mjera čiji je cilj ostvarivanje ciljeva energetske unije i za prvo desetogodišnje razdoblje od 2021. do 2030., posebno energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za 2030.;

(a)	provedbu strategija i mjera čiji je cilj ostvarivanje ciljeva energetske unije i za prvo desetogodišnje razdoblje od 2021. do 2030., posebno energetskih i klimatskih specifičnih ciljeva Unije za 2030.;

(aa)	osnivanje partnerstva i suradnje među državama članicama na makroregionalnoj i regionalnoj razini, osmišljene radi postizanja općih i specifičnih ciljeva i obveza energetske unije;

(b)	osiguravanje pravodobnosti, transparentnosti, točnosti, dosljednosti, usporedivosti i potpunosti izvješćivanja Unije i njezinih država članica tajništvu UNFCCC-a i Pariškog sporazuma.

(b)	osiguravanje pravodobnosti, transparentnosti, točnosti, dosljednosti, usporedivosti i potpunosti izvješćivanja Unije i njezinih država članica tajništvu UNFCCC-a i Pariškog sporazuma.

(ba)	doprinošenje većoj regulatornoj sigurnosti kao i doprinošenje većoj sigurnosti ulagatelja i pomoć pri potpunom iskorištavanju prilika za ekonomski razvoj, poticanje ulaganja, stvaranje radnih mjesta i socijalnu koheziju;

(bc)	podupiranje pravedne tranzicije za građane i regije na koje bi prelazak na niskougljično gospodarstvo mogao imati negativan učinak;

Mehanizam upravljanja temeljit će se na integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima kojima je obuhvaćeno desetogodišnje razdoblje od 2021. do 2030. koje odgovara integriranim nacionalnim izvješćima država članica o napretku u području energetske i klimatske politike i integriranim mehanizmima praćenja Europske komisije. U njemu će se definirati strukturirani, iterativni postupak između Komisije i država članica u pogledu izrade nacionalnih planova i njihove provedbe, uključujući u pogledu regionalne suradnje i odgovarajućih djelovanja Komisije.

Mehanizam upravljanja temeljit će se na integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima kojima je obuhvaćeno desetogodišnje razdoblje od 2021. do 2030. koje odgovara integriranim nacionalnim izvješćima država članica o napretku u području energetske i klimatske politike i integriranim mehanizmima praćenja Europske komisije. U njemu će se definirati strukturirani, transparentni, iterativni postupak između Komisije i država članica kojim se jamči puno sudjelovanje opće javnosti i lokalnih vlasti u pogledu izrade nacionalnih planova i njihove provedbe, uključujući u pogledu makroregionalne i regionalne suradnje i odgovarajućih djelovanja Komisije.

2. Ova Uredba primjenjuje se na sljedećih pet dimenzija energetske unije:

(a)	energetsku sigurnost;

(a)	energetsku sigurnost;

(b)	energetsko tržište;

(b)	unutarnje energetsko tržište,

(c)	energetsku učinkovitost;

(c)	energetsku učinkovitost;

(d)	dekarbonizaciju i

(d)	dekarbonizaciju i

(e)	istraživanje, inovacije i konkurentnost.

(e)	istraživanje, inovacije i konkurentnost.

Amandman 50

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz [preinake Direktive 2009/28/EZ predložene u COM(2016)0767], Direktive 2010/31/EU i Direktive 2012/27/EU.	Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz [preinake Direktive 2009/28/EZ predložene u COM(2016)0767], [preinake Direktive 2009/72/EZ predložene u COM(2016)XXXX], Direktive 2010/31/EU i Direktive 2012/27/EU.

Amandman 51

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 2. – točka 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)	„donesene politike i mjere” znači politike i mjere za koje je do datuma podnošenja nacionalnog plana ili izvješća o napretku donesena službena odluka vlade i za koje postoji jasna predanost u pogledu nastavka provedbe;

(3)	„donesene politike i mjere” znači politike i mjere za koje je do datuma podnošenja nacionalnog plana ili izvješća o napretku donesena službena odluka središnje vlade ili podnacionalne vlade i za koje postoji jasna predanost u pogledu nastavka provedbe;

Amandman 52

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 2. – točka 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)

„klimatski i energetski ciljevi Unije za 2030.” znači obvezujući cilj Unije od najmanje 40 % domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu do 2030. u odnosu na 1990., obvezujući cilj Unije od najmanje 27 % udjela energije iz obnovljivih izvora u potrošnji u Uniji do 2030., cilj na razini EU-a od najmanje 27 % poboljšanja energetske učinkovitosti 2030., koji će se preispitati do 2020. uzimajući u obzir razinu EU-a od 30 % i cilj od 15 % za elektroenergetsku međusobnu povezanost do 2030. ili naknadne ciljeve u tom pogledu koje su dogovorili Europsko vijeće ili Vijeće i Parlament za 2030.

Briše se.

Amandman 53

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 2. – točka 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11.a)

„rani napori” znači rani napredak države članice od 2021. nadalje u pogledu njezina specifičnog cilja za energiju iz obnovljivih izvora, kako je navedeno u članku 3. [preinake Direktive o energiji iz obnovljivih izvora], i u pogledu cilja za poboljšanje energetske učinkovitosti, kako je navedeno u članku 1. stavku 1. i članku 3. stavku 4. Direktive 2012/27/EU;

Amandman 54

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 2. – točka 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.a)

„energetska učinkovitost na prvom mjestu” znači da se pri planiranju, donošenju politika i odluka o ulaganju u području energije određuju prioriteti za mjere za povećanje učinkovitosti energetske potražnje i opskrbe, s pomoću troškovno optimalne uštede energije u krajnjoj potrošnji, inicijativa za odgovor na potražnju inicijative i učinkovitijeg preoblikovanja, prijenosa i distribucije energije;

Amandman 59

Prijedlog uredbe

Članak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 3.

Integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi

1. Do 1. siječnja 2019. i svakih deset godina nakon toga, svaka država članica dostavlja Komisiji integrirani nacionalni energetski i klimatski plan. Planovi sadržavaju elemente utvrđene u stavku 2. i Prilogu I. Prvim planom obuhvaćeno je razdoblje od 2021. do 2030. Sljedeći planovi obuhvaćat će desetogodišnja razdoblja neposredno nakon kraja razdoblja obuhvaćenog prethodnim planom.

2. Integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi sastoje se od sljedećih glavnih odjeljaka:

(a)	pregleda postupka uspostave integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji se sastoji od sažetka, opisa savjetovanja i sudjelovanja dionika i njihovih rezultata i regionalne suradnje s ostalim državama članicama u pripremi plana;

(a)	pregleda postupka uspostave integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji se sastoji od sljedećeg:

(1)

sažetka;

(2)	opisa savjetovanja i sudjelovanja lokalnih vlasti, civilnog društva, poduzeća, socijalnih partnera, građana i njihovih rezultata;

(3)	opisa makroregionalne i regionalne suradnje s ostalim državama članicama u pripremi plana;

(b)	opisa nacionalnih ciljeva i doprinosa za svaku od pet dimenzija energetske unije;

(b)	opisa nacionalnih općih i specifičnih ciljeva za svaku od pet dimenzija energetske unije;

(c)	opisa predviđenih politika i mjera za ostvarivanje odgovarajućih ciljeva i doprinosa iz točke (b);

(c)	opisa planiranih politika , mjera i strategija ulaganja za ostvarivanje odgovarajućih općih i specifičnih ciljeva iz točke (b);

(d)	opisa trenutačnog stanja pet dimenzija energetske unije, među ostalim u pogledu energetskog sustava i emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te projekcija u pogledu ciljeva iz točke (b) s već postojećim (provedenim i donesenim) politikama i mjerama;

(d)

opisa trenutačnog stanja pet dimenzija energetske unije, među ostalim u pogledu energetskog sustava i emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te projekcija u pogledu ciljeva iz točke (b) s već postojećim (provedenim i donesenim) politikama i mjerama te opisa regulatornih i neregulatornih prepreka za postizanje ciljeva ;

(e)	procjene učinka planiranih politika i mjera za ostvarenje ciljeva iz točke (b) ;

(e)	procjene učinka pojedinačnih i združenih planiranih politika i mjera za ostvarenje specifičnih i općih ciljeva iz članaka 1., 4., 13.a i 14., te procjene učinaka na okoliš, uključujući one na kvalitetu zraka i zaštitu prirode, te zdravstvenih, makroekonomskih i socijalnih učinaka ;

(ea)	procjene učinka planiranih politika i mjera na konkurentnost povezanu s pet dimenzija energetske unije;

(eb)	procjene mogućih učinaka klime u državama članicama, uključujući izravne i neizravne učinke, i strategija otpornosti za upravljanje klimatskim učincima, kao što su nacionalni planovi prilagodbe;

(ec)	nakon razvoja strategija ulaganja, procjene javnog i privatnog ulaganja potrebnog za provedbu planiranih politika i mjera;

(f)

priloga, sastavljenog u skladu sa zahtjevima i strukturom propisanima u Prilogu II. ovoj Uredbi, u kojem su navedene metodologije i mjere politike država članica za ostvarenje zahtjeva ušteda energije u skladu s člankom 7. Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761] i Prilogom V. toj Direktivi.

(f)

3. Pri izradi nacionalnih planova iz stavka 1. države članice uzimaju u obzir međusobnu povezanost pet dimenzija energetske unije i, prema potrebi, upotrebljavaju dosljedne podatke i pretpostavke u svih pet dimenzija.

3. Pri izradi nacionalnih planova iz stavka 1. države članice:

(a)	ograničavaju administrativnu složenost i troškove za sve relevantne dionike;

(b)	uzimaju u obzir međusobnu povezanost pet dimenzija energetske unije, osobito načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu;

(c)	upotrebljavaju vjerodostojne i dosljedne podatke i pretpostavke u svih pet dimenzija i podatke korištene u postupcima izrade modela stavljaju na raspolaganje javnosti;

(d)	jamče dosljednost s ciljevima iz članka 1. i s dugoročnim nacionalnim klimatskim i energetskim strategijama u skladu s člankom 14.;

(e)

donose procjenu broja kućanstava koja žive u energetskom siromaštvu, uzimajući u obzir domaće energetske usluge potrebne za jamčenje osnovnih životnih standarda u odgovarajućem nacionalnom kontekstu, te opisuju postojeće i planirane politike i mjere za rješavanje energetskog siromaštva, uključujući mjere socijalne politike i druge relevantne nacionalne programe;

U slučaju da država članica ima znatan broj kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom, što je potkrijepljeno procjenom na temelju provjerljivih podataka, koristeći se pokazateljima geografske raspršenosti, treba u svoj plan uvrstiti okvirni nacionalni cilj za smanjenje energetskog siromaštva;

(f)	uključuju odredbe kojima se nastoje izbjeći, ublažiti ili, ako je projekt od javnog interesa i ne postoje raspoložive alternative, nadoknaditi negativni učinci na okoliš utvrđeni tijekom integriranog izvješćivanja u skladu s člancima 15. do 22.;

(g)	uzimaju u obzir najnovije posebne preporuke po državama izdane u kontekstu Europskog semestra.

3.a Država članica osigurava da nakon prvog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana u svim svojim naknadnim planovima, o kojima se Komisija obavještava u skladu sa stavkom 1., prilagođava svoje nacionalne opće i specifične ciljeve, kako je navedeno u članku 4., kako bi se odražavalo povećanje ambicija u odnosu na ciljeve iz njezina prethodnog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana.

3.b Države članice stavljaju na raspolaganje javnosti izvješća dostavljena Komisiji u skladu s ovim člankom.

4. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 36. za izmjenu Priloga I. kako bi ga prilagodila izmjenama Okvira za klimatsku i energetsku politiku, promjenama na energetskom tržištu i novim zahtjevima iz UNFCCC-a i Pariškog sporazuma.

Amandman 60

Prijedlog uredbe

Članak 4. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Nacionalni ciljevi i doprinosi za svaku od pet dimenzija energetske unije	Opći i specifični ciljevi za svaku od pet dimenzija energetske unije

Amandman 61

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice utvrđuju u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima sljedeće glavne ciljeve i doprinose koji su navedeni u odjeljku A.2. Priloga I::	Države članice utvrđuju u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima sljedeće glavne opće i specifične ciljeve koji su navedeni u odjeljku A.2. Priloga I::

Amandman 62

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka 1. – podtočka ii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(iia)

putanje koje država članica planira za zadržavanje i poboljšanje uklanjanja ugljika iz ponora u skladu s dugoročnim klimatskim i energetskim strategijama iz članka 14.;

Amandman 63

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka 1. – podtočka iii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.	prema potrebi, drugi nacionalni ciljevi koji su u skladu s postojećim dugoročnim strategijama za niske emisije ;

iii.	drugi nacionalni opći i specifični ciljevi koji su u skladu s Pariškim sporazumom i dugoročnim klimatskim i energetskim strategijama;

Amandman 64

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka 2. – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

u cilju ostvarenja obvezujućeg cilja Unije od najmanje 27 % energije iz obnovljivih izvora do 2030. kako je navedeno u članku 3. [preinaka direktive 2009/28/EZ predložena u dokumentu COM(2016)0767], doprinos ovom cilju u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u državi članici u bruto konačnoj potrošnji energije 2030. s linearnom putanjom za taj doprinos od 2021. na dalje;

i.	radi ostvarenja obvezujućeg specifičnog cilja Unije od najmanje 35 % energije iz obnovljivih izvora do 2030. kako je navedeno u [članku 3. ] [preinake direktive 2009/28/EZ predložene u dokumentu COM(2016)0767],

Amandman 291

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka 2. – podtočka i.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ia.

obvezujući nacionalni specifični cilj države članice koji se odnosi na energiju iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije 2030. utvrđen u skladu s člankom 3. i Prilogom I.a Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive 2009/28/EZ predložena u dokumentu COM(2016)0767] s postupnom putanjom kojom se jamči redovito korištenje obnovljive energije od 2021. nadalje, kako je utvrđeno u Prilogu I.a ovoj Uredbi;

Amandman 292

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka 2. – podtočka i.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ib.	Putanja iz podtočke i.a:

(i)

počinje od udjela energije iz obnovljivih izvora 2020. kako je utvrđeno u trećem stupcu tablice u dijelu A Priloga I. Direktivi (EU) …/… [preinaka Direktive 2009/28/EZ predložena u dokumentu COM(2016)0767]; ako država članica premaši svoj obvezujući nacionalni specifični cilj za 2020. njezina putanja može započeti na razini dosegnutoj 2020. godine;

(ii)	sastoji se od najmanje od triju referentnih točaka izračunatih kao prosjek dviju prethodnih godina kako je navedeno u Prilogu I.a;

(iii)

mora ispuniti barem specifični nacionalni cilj za 2030. godinu;

Amandman 67

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka 2. – podtočka i.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ic.	putanja država članica iz podtočaka i.a i i.b, uzeta zajedno, mora rezultirati obvezujućom linearnom putanjom Unije i mora doseći obvezujući specifični cilj Unije od barem 35 % energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije 2030. godine;

Amandman 68

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka 2. – podtočka i.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

id.	putanje država članica za cjelokupni udio obnovljive energije u potrošnji konačne energije od 2031. na dalje moraju biti u skladu s dugoročnim klimatskim i energetskim strategijama;

Amandmani 69 i 287

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka 2. – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.	putanje za sektorski udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije od 2021. do 2030. u sektoru grijanja i hlađenja, sektoru električne energije i prometnom sektoru;

ii.	okvirne putanje države članice za sektorski udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji konačne energije od 2021. do 2030. u sektoru grijanja i hlađenja, sektoru električne energije i prometnom sektoru;

Amandman 70

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka 2. – podtočka iii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.

putanje tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora, koju države članice planiraju upotrijebiti kako bi ostvarile ukupne i sektorske putanje za energiju iz obnovljivih izvora od 2021. do 2030., uključujući očekivanu konačnu bruto potrošnju energije po tehnologiji i sektoru izraženu u Mtoe te ukupni planirani instalirani kapacitet po tehnologiji i sektoru izražen u MW;

iii.

okvirne putanje tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora, koju države članice planiraju upotrijebiti kako bi ostvarile ukupne i sektorske putanje za energiju iz obnovljivih izvora od 2021. do 2030., uključujući očekivanu konačnu bruto potrošnju energije po tehnologiji i sektoru izraženu u Mtoe te ukupni planirani instalirani kapacitet po tehnologiji i sektoru uključujući obnavljanje kapaciteta izraženo u MW;

Amandman 71

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka 2. – podtočka iii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iiia.

udio energije iz obnovljivih izvora, kao i opći ciljevi i putanje za energiju iz obnovljivih izvora, u državama članicama koji su između 2021. i 2030. proizveli gradovi, zajednice za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i proizvođači koji sami proizvode i troše svoju energiju, uključujući očekivanu bruto konačnu potrošnju energije izraženu u Mtoe;

Amandman 73

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – podtočka 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) okvirni nacionalni doprinos povećanju energetske učinkovitosti radi ostvarivanja obvezujućeg Unijina cilja povećanja energetske učinkovitosti od 30 % do 2030. kako je navedeno u članku 1. stavku 1. i članku 3. stavku 4. Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761], na temelju potrošnje primarne energije ili krajnje potrošnje energije , uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta;	(1) obvezni specifični nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti radi ostvarivanja obvezujućeg specifičnog Unijina cilja povećanja energetske učinkovitosti od 40 % do 2030. kako je navedeno u članku 1. stavku 1. i članku 3. stavku 4. Direktive 2012/27/EU [kako je izmijenjena prijedlogom COM(2016)0761], na temelju potrošnje primarne ili konačne energije, uštede primarne ili konačne energije ili energetskog intenziteta , s linearnom putanjom za taj specifični cilj od 2021. na dalje ;
Države članice iskazuju svoj doprinos kao apsolutnu razinu potrošnje primarne energije i krajnja potrošnja energije u 2020. i 2030. uz linearnu putanju za taj doprinos od 2021. nadalje. One objašnjavaju metodologiju upotrijebljenu za izračun i pretvorbene faktore;	države članice iskazuju svoje specifične ciljeve energetske učinkovitosti kao apsolutnu razinu potrošnje primarne energije i potrošnje konačne energije u 2020. i 2030. one objašnjavaju metodologiju upotrijebljenu za izračun i pretvorbene faktore u skladu s Prilozima IV. i V. … [inačice kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761] ;
	putanja iz prvog podstavka sastoji se od dvogodišnjih privremenih specifičnih ciljeva koji se prvi put primjenjuju 2022. te svake dvije godine nakon toga;

Amandman 74

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – podtočka 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) kumulativni iznos uštede energije koji treba ostvariti tijekom razdoblja od 2021. do 2030. u skladu s člankom 7. o obvezama u pogledu uštede energije Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761],	(2) kumulativni iznos dodatne uštede energije koji treba ostvariti tijekom razdoblja od 2021. do 2030. i nakon toga u skladu s člankom 7. o obvezama u pogledu uštede energije Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761];

Amandman 75

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – podtočka 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) ciljeve za dugoročnu obnovu nacionalnog fonda stambenih i poslovnih zgrada (javnih i privatnih);	(3) na temelju analize postojećeg fonda zgrada, ključne etape za 2030. i 2040. za dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda stambenih i poslovnih zgrada , i javnih i privatnih , uz mjerenje napretka prema cilju za 2050. godinu u skladu s člankom 2.a Direktive 2010/31/EU [kako je izmijenjena prijedlogom COM(2016 ) 0765] ;

Amandman 76

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – podtočka 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3.a) planirane politike i mjere, kao i napredak prema pretvorbi nacionalnog fonda zgrada u dekarbonizirani fond zgrada s visokom energetskom učinkovitošću, uključujući procjenu očekivanih energetskih ušteda i širih koristi temeljenu na dokazima, koje treba ostvariti između 2020. i 2030. godine;

Amandman 77

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – podtočka 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) ukupnu tlocrtnu površinu koja će se renovirati ili ekvivalent godišnje uštede energije koja će se ostvariti od 2020. do 2030. na temelju članka 5 . Direktive 2012/27/EU o zgradama javnih tijela kao uzoru ;	(4) ukupnu tlocrtnu površinu koja će se renovirati i povezanu uštedu energije postignutu obnovom ili ekvivalent godišnje uštede energije koja proizlazi iz alternativnog pristupa i koja će se ostvariti od 2020. do 2030. na temelju članka 5 . Direktive 2012/27/EU [kako je izmijenjena prijedlogom COM(2016)0761] ;

Amandman 78

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – podtočka 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(4.a) identificirani potencijal za uštede energije u grijanju i hlađenju, uključujući ishod sveobuhvatne procjene potencijala za primjenu visokoučinkovite kogeneracije te učinkovitog i inovativnog centraliziranog grijanja i hlađenja;

Amandman 79

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – podtočka 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5) ostale nacionalne ciljeve energetske učinkovitosti, među ostalim dugoročne ciljeve ili strategije i sektorske ciljeve u područjima poput prometa, grijanja i hlađenja ;

(5) ostale nacionalne opće ciljeve energetske učinkovitosti, među ostalim dugoročne specifične ciljeve ili strategije i sektorske specifične ciljeve u područjima poput prometa, proizvodnog sektora, voda i otpadnih voda ili iz politika povezivanja sektora, kao i učinkovitost u drugim sektorima s visokim potencijalom energetske učinkovitosti duž cijelog lanca od primarne energije do krajnjih korisnika ili poput podatkovnih centara ;

Amandman 80

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka c – podtočka 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) nacionalne ciljeve za jačanje diversifikacije izvora energije i opskrbe iz trećih zemalja;	(1) nacionalne opće ciljeve za jačanje diversifikacije izvora energije i opskrbe iz trećih zemalja , u svrhu povećanja otpornosti makroregionalnih, regionalnih i nacionalnih energetskih sustava ;

Amandman 81

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka c – podtočka 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) nacionalne ciljeve u pogledu smanjenja ovisnosti o energiji uvezenoj iz trećih zemalja;	(2) nacionalne opće ciljeve u pogledu smanjenja ovisnosti o energiji uvezenoj iz trećih zemalja , u svrhu povećanja otpornosti makroregionalnih, nacionalnih i regionalnih energetskih sustava ;

Amandman 82

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka c – podtočka 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) nacionalne ciljeve u pogledu uporabe domaćih izvora energije (osobito energije iz obnovljivih izvora) ;	(4) nacionalne opće ciljeve u pogledu povećanja fleksibilnosti nacionalnog energetskog sustava, osobito primjenom mjera energetske učinkovitosti, domaćih i regionalnih izvora obnovljive energije , upravljanja potrošnjom i skladištenja ;

Amandman 83

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka d – podtočka 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1) razina elektroenergetske povezanosti koju država članica planira ostvariti 2030. u odnosu na cilj elektroenergetske međusobne povezanosti za 2030. od najmanje 15 % ; Države članice objašnjavaju korištenu metodologiju;

(1) razinu elektroenergetske povezanosti koju država članica planira ostvariti 2030. u odnosu na specifični cilj elektroenergetske međusobne povezanosti za 2030. od najmanje 15 %, uzimajući u obzir specifični cilj međusobne povezanosti za 2020. od najmanje 10 %,nacionalne i regionalne tržišne uvjete i potencijal, sve aspekte analize troškova i koristi, stvarnu razinu provedbe projekata od zajedničkog interesa, kao i mjere povećanja kapaciteta trgovanja u postojećim međusobno povezanim elektroenergetskim sustavima ; države članice objašnjavaju korištenu metodologiju , uzimajući u obzir metodologiju koju je predložila Komisija ;

Amandman 84

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka d – podtočka 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2) ključne nacionalne ciljeve za infrastrukturu za prijenos električne energije i plina, koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva u okviru bilo koje od pet dimenzija Strategije energetske unije;

(2) ključne nacionalne opće ciljeve za infrastrukturu za prijenos i distribuciju električne energije i plina i za njezinu modernizaciju , koji su potrebni za ostvarivanje općih i specifičnih ciljeva u okviru bilo koje od pet dimenzija Strategije energetske unije; za svaki veći planirani projekt u području infrastrukture preliminarnu procjenu njegove kompatibilnosti i doprinosa pet dimenzija energetske unije, osobito u pogledu sigurnosti opskrbe i tržišnog natjecanja;

Amandman 85

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka d – podtočka 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3) nacionalne ciljeve povezane s drugim aspektima unutarnjeg energetskog tržišta, poput integracije tržišta i uparivanja, uključujući vremenski okvir tijekom kojeg ciljevi trebaju biti ostvareni;

(3) nacionalne opće ciljeve povezane s drugim aspektima unutarnjeg energetskog tržišta, poput povećanja fleksibilnosti sustava, osobito pomoću uklanjanja prepreka slobodnom formiranju cijena, integracije tržišta i uparivanja, pametnih mreža, agregacije, upravljanja potrošnjom, skladištenja, distribuirane proizvodnje energije, mehanizama za otpremu, ponovnu otpremu i ograničavanje usluge, cjenovnih signala u stvarnom vremenu, uključujući vremenski okvir tijekom kojeg opći ciljevi trebaju biti ostvareni;

Amandman 86

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka d – podtočka 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3a) nacionalne opće ciljeve povezane s nediskriminatornim sudjelovanjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom i skladištenjem, među ostalim putem agregacije, u svim energetskim tržištima, uključujući vremenski okvir tijekom kojeg opći ciljevi trebaju biti ostvareni;

Amandman 87

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka d – podtočka 3.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3b) nacionalne opće ciljeve u pogledu osiguranja da potrošači sudjeluju u energetskom sustavu te da imaju koristi od vlastite proizvodnje i novih tehnologija, uključujući pametna brojila;

Amandman 88

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka d – podtočka 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) nacionalne ciljeve u pogledu osiguranja adekvatnosti elektroenergetskog sustava, ako je primjenjivo , kao i u pogledu fleksibilnosti elektroenergetskog sustava s obzirom na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući vremenski okvir tijekom kojeg bi ciljevi trebali biti ostvareni;	(4) nacionalne opće ciljeve u pogledu osiguravanja adekvatnosti elektroenergetskog sustava i osiguravanja da mehanizmi za razvoj kapaciteta nisu provedeni ili da su , u slučaju da su provedeni u svrhu sigurnosti opskrbe , ograničeni u mjeri u kojoj je to moguće, uključujući vremenski okvir tijekom kojeg bi opći ciljevi trebali biti ostvareni;

Amandman 89

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka e – podtočka 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1) nacionalne ciljeve i ciljeve financiranja javnog i privatnog istraživanja i inovacija povezanih s energetskom unijom ; prema potrebi, uključujući vremenski okvir tijekom kojeg bi ciljevi trebali biti ostvareni; Takvi ciljevi trebali bi biti u skladu s ciljevima iz Strategije energetske unije i plana SET;

(1) opće nacionalne ciljeve i specifične ciljeve financiranja javne potpore za istraživanje i inovacije u pogledu energetske unije te njihov očekivani učinak poluge na inicijative za privatna istraživanja; prema potrebi, uključujući vremenski okvir tijekom kojeg bi opći ciljevi trebali biti ostvareni; takvi specifični i opći ciljevi trebali bi biti u skladu s ciljevima iz Strategije energetske unije i plana SET;

Amandman 90

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka e – podtočka 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) nacionalne ciljeve za uvođenje tehnologija s niskim emisijama ugljika do 2050.;	(2) nacionalne opće ciljeve za 2050. povezane s promicanjem održivih tehnologija ;

Amandman 91

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka e – podtočka 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) nacionalne ciljeve u pogledu konkurentnosti .	Briše se .

Amandman 92

Prijedlog uredbe

Članak 5. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Postupak država članica za utvrđivanje doprinosa u području obnovljivih izvora energije	Postupak država članica za utvrđivanje specifičnih ciljeva u području obnovljivih izvora energije

Amandman 93

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Kada utvrđuju svoj doprinos za svoj udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije 2030. i tijekom posljednje godine razdoblja obuhvaćenog sljedećim nacionalnim planovima, u skladu s člankom 4. stavkom (a) točkom 2. podtočkom i., države članice uzimaju u obzir sljedeće:	1. Kada utvrđuju svoj specifični cilj za svoj udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije 2030. i tijekom posljednje godine razdoblja obuhvaćenog sljedećim nacionalnim planovima, u skladu s člankom 4. stavkom (a) točkom 2. podtočkom i., države članice uzimaju u obzir sljedeće:

Amandman 94

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1. – točka d – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)	ravnopravnu raspodjelu uporabe u cijeloj Europskoj uniji;

(i)	ravnopravnu i troškovno učinkovitu raspodjelu uporabe u cijeloj Europskoj uniji;

Amandman 95

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da)	osnovni udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije iz članka 3. stavka 3. Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive 2009/28/EZ];

Amandman 96

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice zajedno osiguravaju da zbroj njihovih doprinosa čini najmanje 27 % energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije na razini Unije do 2030.	2. Države članice zajedno osiguravaju da zbroj njihovih specifičnih ciljeva čini linearnu putanju od najmanje 35 % energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije na razini Unije do 2030.

Amandman 97

Prijedlog uredbe

Članak 6. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Postupak država članica za utvrđivanje doprinosa u području energetske učinkovitosti	Postupak država članica za utvrđivanje obvezujućih specifičnih ciljeva u području energetske učinkovitosti

Amandman 98

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Kada utvrđuju svoj okvirni nacionalni doprinos cilju energetske učinkovitosti za 2030. i posljednju godinu razdoblja obuhvaćenog sljedećim nacionalnim planovima u skladu s člankom 4. stavkom (b) točkom 1., države članice osiguravaju sljedeće:	1. Kada utvrđuju svoj obvezujući specifični nacionalni cilj energetske učinkovitosti za 2030. i posljednju godinu razdoblja obuhvaćenog sljedećim nacionalnim planovima u skladu s člankom 4. stavkom (b) točkom 1., države članice osiguravaju sljedeće:

Amandman 99

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	potrošnja energije u Uniji 2020. nije veća od 1 483 Mtoe primarne energije i od 1 086 Mtoe konačne potrošnje energije, a 2030. potrošnja energije u Uniji nije veća od 1 321 Mtoe primarne energije i od 987 Mtoe konačne potrošnje energije za prvih deset godina;

(a)	potrošnja energije u Uniji 2020. nije veća od 1 483 Mtoe primarne energije i od 1 086 Mtoe konačne energije, a 2030. potrošnja energije u Uniji nije veća od 1 132 Mtoe primarne energije i od 849 Mtoe konačne energije za prvih deset godina;

Amandman 100

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Kada utvrđuju svoj doprinos iz stavka 1., države članice mogu uzeti u obzir okolnosti koje utječu na potrošnju primarne energije i konačnu potrošnju energije , na primjer:	2. Kada utvrđuju svoj specifični cilj iz stavka 1., države članice mogu uzeti u obzir okolnosti koje utječu na potrošnju primarne i konačne energije, na primjer:

Amandman 101

Prijedlog uredbe

Članak 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 7.	Članak 7.
Nacionalne politike i mjere za svaku od pet dimenzija energetske unije	Nacionalne politike , mjere i strategije ulaganja za svaku od pet dimenzija energetske unije
Države članice opisuju, u skladu s Prilogom I., u svojem integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu, glavne postojeće (provedene i donesene) i planirane politike i mjere posebno za ostvarivanje ciljeva utvrđenih u nacionalnom planu, uključujući mjere za osiguravanje regionalne suradnje i odgovarajućeg financiranja na nacionalnoj i regionalnoj razini.	Države članice opisuju, u skladu s Prilogom I., u svojem integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu, glavne postojeće (provedene i donesene) i planirane politike i mjere posebno za ostvarivanje općih ciljeva utvrđenih u nacionalnom planu, uključujući mjere za osiguravanje regionalne suradnje i odgovarajućeg financiranja na nacionalnoj , regionalnoj i lokalnoj razini , uključujući mobilizaciju programa i instrumenata Unije .
	Opis glavnih postojećih i planiranih politika i mjera za postizanje općih ciljeva utvrđenih u nacionalnim planovima popraćen je općim pregledom ulaganja potrebnih za postizanje tih općih ciljeva.
	Države članice energetsku učinkovitost smatraju prioritetom u pogledu infrastrukture. U svoje planiranje infrastrukture uključuju programe energetske učinkovitosti te prednost daju ulaganjima u obnovu zgrada.

Amandman 102

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice opisuju, u skladu sa strukturom i formatom iz Priloga I., trenutačno stanje u pogledu svake od pet dimenzija energetske unije, uključujući energetski sustav i emisije i uklanjanja stakleničkih plinova u trenutku podnošenja nacionalnog plana ili na osnovu posljednjih dostupnih informacija. Države članice uspostavljaju i opisuju projekcije za svaku od pet dimenzija energetske unije za prvo desetogodišnje razdoblje najmanje do 2040 . (uključujući za 2030.) za koje se očekuje da će nastati kao posljedica postojećih (provedenih i donesenih) politika i mjera.

1. Države članice opisuju, u skladu sa strukturom i formatom iz Priloga I., trenutačno stanje u pogledu svake od pet dimenzija energetske unije, uključujući energetski sustav te emisije i uklanjanja stakleničkih plinova u trenutku podnošenja nacionalnog plana ili na osnovu posljednjih dostupnih informacija. Države članice uspostavljaju i opisuju projekcije za svaku od pet dimenzija energetske unije za prvo desetogodišnje razdoblje najmanje do 2030 . (uključujući za 2030.) za koje se očekuje da će nastati kao posljedica postojećih (provedenih i donesenih) politika i mjera. Države članice stavljaju na raspolaganje javnosti pretpostavke, parametre i metodologije korištene za projekcije i scenarije.

Amandman 103

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

učinaka na razvoj energetskoga sustava i emisije i uklanjanje stakleničkih plinova tijekom prvog razdoblja od deset godina najmanje do 2040. (uključujući za 2030.) u okviru planiranih politika i mjera, uključujući usporedbu s projekcijama utemeljenima na postojećim (provedenim i donesenim) politikama i mjerama iz stavka 1.;

(a)

učinaka na razvoj energetskoga sustava te emisije i uklanjanje stakleničkih plinova tijekom prvog razdoblja od deset godina najmanje do 2040. (uključujući za 2030.) u okviru planiranih politika i mjera, uključujući usporedbu s projekcijama utemeljenima na postojećim (provedenim i donesenim) politikama i mjerama iz stavka 1.; to bi trebalo uključivati procjenu sinergija koje proizlaze iz povezivanja sektora, digitalizacije i poboljšanog modela tržišta te koristi u pogledu kvalitete zraka i sigurnosti opskrbe;

Amandman 104

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

makroekonomskog, okolišnog i društvenog učinka te učinka na vještine planiranih politika i mjera iz članka 7. koje su dalje opisane u Prilogu I. za prvo desetogodišnje razdoblje najmanje do 2030., uključujući usporedbu s projekcijama na temelju postojećih (provedenih i donesenih) politika i mjera iz stavka 1.;

(b)

učinka koji na makroekonomiju, zdravlje, okoliš, vještine i društvo imaju pojedinačne i združene planirane politike i mjere iz članka 7. koje su dalje opisane u Prilogu I. za prvo desetogodišnje razdoblje najmanje do 2030., uključujući usporedbu s projekcijama postojećih (provedenih i donesenih) politika i mjera iz stavka 1; metodologija koja se koristi za procjenu tih učinaka javno je dostupna te se potiče korištenje analize troškova i koristi;

Amandman 105

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)

interakcija između postojećih (provedenih i donesenih) i planiranih politika i mjera u okviru dimenzije politike i između postojećih (provedenih i donesenih) i planiranih politika i mjera različitih dimenzija za prvo desetogodišnje razdoblje najmanje do 2030. ; procjena uključuje kvantitativnu ili kvalitativnu ocjenu svake dokumentirane interakcije između nacionalnih politika i mjera s mjerama politike Unije u području klime i energije; projekcije o sigurnosti opskrbe, infrastrukturi i integraciji tržišta povezane su s pouzdanim scenarijima energetske učinkovitosti.

Amandman 106

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)	načina na koji pojedinačne i združene postojeće i planirane politike i mjere privlače privatna ulaganja zajedno s javnim financiranjem potrebnim za njihovu provedbu.

Amandman 107

Prijedlog uredbe

Članak 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 9.

Nacrt integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova

1. Do 1 . siječnja 2018. i svakih deset godina nakon toga države članice izrađuju i dostavljaju Komisiji nacrt integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana iz članka 3. stavka 1.

1. Do 1. lipnja 2018 . svaka država članica izrađuje i dostavlja Komisiji nacrt svojeg prvog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana iz članka 3. stavka 1. Do 1. siječnja 2023. svaka država članica izrađuje i dostavlja Komisiji nacrt svojeg drugog plana i nacrte svih sljedećih planova svakih pet godina nakon toga.

2. Komisija može državama članicama dati preporuke o nacrtima planova u skladu s člankom 28. U tim preporukama posebno je navedeno sljedeće :

2. Komisija procjenjuje nacrt planova i izdaje preporuke po državama članicama u skladu s člankom 28. najkasnije tri mjeseca prije roka za podnošenje plana navedenog u članku 3. stavku 1. kako bi se :

(a)	razina ambicioznosti ciljeva i doprinosa u odnosu na zajedničko ostvarivanje ciljeva energetske unije i posebno ciljeva Unije za 2030. u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti ;

(a)	zajamčilo da države članice zajednički postignu opće ciljeve energetske unije i specifične ciljeve svih dimenzija energetske unije;

(aa)	zajamčilo da države članice postignu nacionalne specifične i opće ciljeve;

(b)	politike i mjere povezane s ciljevima država članica i Unije i ostalim politikama i mjerama moguće prekogranične važnosti;

(b)	poboljšale pojedinačne postojeće i planirane politike i mjere sadržane u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima uključujući one od potencijalne prekogranične važnosti;

(ba)	predložilo donošenje dodatnih politika i mjera u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima;

(c)	odnosi i dosljednost između postojećih (provedenih i donesenih) i planiranih politika i mjera uključenih u integrirani nacionalni energetski i klimatski plan u okviru jedne dimenzije i između različitih dimenzija energetske unije.

(c)	zajamčila dosljednost između postojećih (provedenih i donesenih) i planiranih politika i mjera uključenih u integrirani nacionalni energetski i klimatski plan u okviru jedne dimenzije i između različitih dimenzija energetske unije;

(ca)	zajamčila dosljednost između strategija i instrumenata ulaganja i politika i mjera država članica predviđenih za ispunjavanje odgovarajućih specifičnih i općih ciljeva;

3. Dok dovršavaju svoj integrirani nacionalni energetski i klimatski plan države članice u najvećoj mogućoj mjeri vode računa o preporukama Komisije.

3. Dok dovršavaju svoj integrirani nacionalni energetski i klimatski plan države članice u najvećoj mogućoj mjeri vode računa o preporukama Komisije. Ako se stajalište dotične države članice razlikuje od preporuke Komisije ta država članica dostavlja i objavljuje obrazloženje na kojem se temelji njezino stajalište.

3a. Države članice stavljaju na raspolaganje javnosti nacrte planova iz stavka 1.

Amandman 108

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ne dovodeći u pitanje druge zahtjeve iz zakonodavstva Unije, države članice osiguravaju da javnost pravodobno dobije priliku za učinkovito sudjelovanje izradi nacrta planova iz članka 9. i sažetak stajališta javnosti prilažu svom nacrtu integriranog energetskog i klimatskog plana koji podnose Komisiji. U mjeri u kojoj se primjenjuju odredbe Direktive 2001/42/EZ, smatra se da se savjetovanjima poduzetima u skladu s tom Direktivom zadovoljavaju i obveze savjetovanja javnosti iz ove Uredbe.

Ne dovodeći u pitanje druge zahtjeve iz zakonodavstva Unije, države članice osiguravaju da javnost pravodobno dobije priliku za efektivno sudjelovanje u izradi nacrta planova iz članka 9. , dugoročnih strategija iz članka 14., kada su sve mogućnosti otvorene i može se ostvariti efektivno sudjelovanje javnosti.

Amandman 109

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1a. Države članice postavljaju razumne vremenske okvire koji ostavljaju dovoljno vremena za informiranje, pripremu i učinkovito sudjelovanje javnosti u različitim fazama planiranja. Države članice moraju voditi računa o ravnopravnom sudjelovanju i osigurati da javnost bude informirana, bilo putem javnih priopćenja ili drugim odgovarajućim sredstvima, npr. elektroničkim medijima ako su raspoloživi, o svim praktičnim aranžmanima povezanima s njezinim sudjelovanjem i da može pristupiti svim relevantnim dokumentima.

Amandman 110

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 1.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1b. Kada Komisiji podnose svoj nacrt i završnu verziju integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana te svoje dugoročne strategije, države članice prilažu i sažetak stajališta javnosti i načina na koji su ona uzeta o obzir.

Amandman 111

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 1.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1c. U mjeri u kojoj su odredbe Direktive 2001/42/EZ primjenjive, smatra se da se savjetovanjima poduzetima u skladu s tom Direktivom zadovoljavaju i obveze savjetovanja javnosti iz ove Uredbe.

Amandman 112

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 1.d (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1d. Države članice ograničavaju administrativnu složenost prilikom provedbe ovog članka.

Amandman 113

Prijedlog uredbe

Članak 10.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 10.a
	Višerazinska platforma za dijalog o klimi i energiji
	1. U duhu partnerstva države članice uspostavljaju stalnu višerazinsku platformu za dijalog o klimi i energiji radi podupiranja aktivnog angažmana lokalnih vlasti, organizacija civilnog društva, poslovne zajednice, ulagača, drugih relevantnih dionika i opće javnosti u upravljanju energetskom tranzicijom.
	2. Države članice u okviru svojih nacionalnih platformi za dijalog o klimi i energiji iznose različita moguća rješenja i scenarije predviđene za svoje kratkoročne, srednjoročne i dugoročne energetske i klimatske politike, zajedno s analizom troškova i koristi za svako moguće rješenje. Platforme za dijalog o klimi i energiji trebaju biti forumi za raspravu o planovima, strategijama i izvješćima i njihovo sastavljanje, u skladu s člankom 10.
	3. Države članice jamče da platforme za dijalog o klimi i energiji raspolažu odgovarajućim ljudskim i financijskim resursima i da one funkcioniraju na transparentan način.

Amandman 114

Prijedlog uredbe

Članak 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 11.	Članak 11.
Regionalna suradnja	Makroregionalna i regionalna suradnja
1. Države članice uzajamno surađuju na regionalnoj razini kako bi mogle učinkovito ostvariti ciljeve i doprinose utvrđene u njihovom integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu.	1. Države članice uzajamno surađuju na makroregionalnoj i regionalnoj razini uzimajući u najvećoj mogućoj mjeri u obzir sve postojeće i potencijalne oblike suradnje kako bi mogle učinkovito ostvariti specifične i opće ciljeve utvrđene u njihovom integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu.
2. Države članice, prije podnošenja svog nacrta integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Komisiji u skladu s člankom 9. stavkom 1., utvrđuju prilike za regionalnu suradnju i savjetuju se sa susjednim državama članicama i ostalim državama članicama koje su izrazile interes. Države članice navode u svojim nacrtima integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova rezultate takvih regionalnih savjetovanja, uključujući, prema potrebi, kako su se uzele u obzir primjedbe.	2. Države članice, znatno prije podnošenja svog nacrta integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Komisiji u skladu s člankom 9. stavkom 1., utvrđuju prilike za makroregionalnu i regionalnu suradnju , uzimajući u obzir postojeće makroregionalne suradnje, osobito Plan o međusobnom povezivanju na baltičkom energetskom tržištu (BEMIP), Plinsku povezivost središnje i jugoistočne Europe (CESEC), Srednjozapadno regionalno energetsko tržište (CWREM), Inicijativu mreže na moru zemalja Sjevernog mora (NSCOGI), Euromediteransko partnerstvo (Euromed) i savjetuju se sa susjednim državama članicama i ostalim državama članicama koje su izrazile interes , u skladu s Direktivom 2011/92/EU i Konvencijom iz Espooa . Države članice navode u svojim nacrtima integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova rezultate takvih regionalnih savjetovanja, uključujući, prema potrebi, kako su se uzele u obzir primjedbe. Prilikom angažiranja u makroregionalnoj suradnji, države članice se dogovaraju o upravljačkoj strukturi koja će omogućiti sastanke na ministarskoj razini barem jednom godišnje.
	2a. Komisija, na zahtjev dviju ili više država članica, olakšava zajedničko sastavljanje dijelova njihovih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, među ostalim uspostavljanjem poticajnog okvira. Kada države članice provode makroregionalnu ili regionalnu suradnju, one u svojim nacrtima integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova navode rezultate i podnose ih Komisiji. Rezultat takvih makroregionalnih ili regionalnih suradnji može biti zamjena za jednakovrijedne dijelove relevantnog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana.
	2b . Komisija, u cilju promicanja integracije tržišta i troškovno učinkovitih politika, utvrđuje prilike za makroregionalne ili regionalne suradnje koje obuhvaćaju jednu ili više od pet dimenzija energetske unije te u skladu s ovim člankom, uz dugoročnu viziju temeljenu na postojećim tržišnim uvjetima. Na temelju tih prilika Komisija može izdati preporuke državama članicama u skladu s člankom 28. kako bi olakšala efektivnu suradnju, partnerstva i savjetovanja.
3. Komisija olakšava suradnju i savjetovanje među državama članicama o nacrtima planova koji su joj dostavljeni u skladu s člankom 9. radi njihova dovršetka.	3. Komisija olakšava suradnju i savjetovanje među državama članicama o nacrtima planova koji su joj dostavljeni u skladu s člankom 9. radi njihova dovršetka.
4. Države članice u svom konačnom integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu uzimaju u obzir primjedbe zaprimljene od ostalih država članica u skladu sa stavcima 2. i 3. i objašnjavaju kako su uzele u obzir te primjedbe.	4. Države članice u svom konačnom integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu uzimaju u obzir primjedbe zaprimljene od ostalih država članica u skladu sa stavcima 2. i 3. i objašnjavaju kako su uzele u obzir te primjedbe.
5. Za potrebe iz stavka 1., države članice nastavljaju surađivati na regionalnoj razini kada provode politike i mjere iz svojih planova.	5. Za potrebe iz stavka 1., države članice nastavljaju surađivati na makroregionalnoj razini kada provode politike i mjere iz svojih planova.
	5a. Države članice također predviđaju suradnju s potpisnicima energetske zajednice i trećim zemljama koje su članice Europskog gospodarskog prostora.

Amandman 116

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija ocjenjuje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove i njihova ažuriranja kako su prijavljeni skladu s člancima 3 . i 13. Ona posebno ocjenjuje je li njima ostvareno sljedeće:	Komisija ocjenjuje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove kako su prijavljeni skladu s člankom 3 . Ona posebno ocjenjuje je li njima ostvareno sljedeće:

Amandman 117

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	ciljevi i doprinosi dovoljni su za zajedničko ostvarivanje ciljeva energetske unije, a za prvo desetogodišnje razdoblje posebno ciljevi Okvira Unije za klimatsku i energetsku politiku do 2030.;

(a)	opći i specifični ciljevi dovoljni su za zajedničko ostvarivanje ciljeva energetske unije, a za prvo desetogodišnje razdoblje posebno specifični ciljevi Okvira Unije za klimatsku i energetsku politiku do 2030.;

Amandman 118

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	postojeće i predviđene politike te mjere i povezane strategije ulaganja dovoljne su za postizanje nacionalnih specifičnih ciljeva iz članka 4. ove Uredbe;

Amandman 120

Prijedlog uredbe

Članak 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 13 .	Briše se .
Ažuriranje integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana
1. Do 1. siječnja 2023. i svakih 10 godina nakon toga države članice dostavljaju Komisiji nacrt ažurirane verzije posljednjeg prijavljenog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana iz članka 3. ili potvrđuju Komisiji da je plan važeći.
2. Do 1. siječnja 2024. i svakih 10 godina nakon toga države članice prijavljuju Komisiji ažuriranje posljednjeg prijavljenog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana iz članka 3., osim ako su potvrdile da je plan i dalje važeći u skladu sa stavkom 1. ovog članka.
3. Države članice izmjenjuju samo ciljeve i doprinose iz ažuriranja iz stavka 2. u slučaju većih ambicija nego u posljednjem prijavljenom integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu.
4. Države članice ulažu napore u ublažavanje negativnih učinaka na okoliš ažuriranog plana koji su izašli na vidjelo tijekom integriranog izvješćivanja u skladu s člancima 15. do 22.
5. U postupku ažuriranja iz stavka 2. države članice uzimaju u obzir posljednje posebne preporuke po državama članicama donesene u kontekstu Europskog semestra.
6. Postupci propisani u članku 9. stavku 2. i članku 11. primjenjuju se na izradu i ocjenjivanje ažuriranih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova.

Amandman 121

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena

Amandman 122

Prijedlog uredbe

Članak 13.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 13.a Usklađenost s općim klimatskim ciljem Komisija najkasnije do 1. srpnja 2018. izvješćuje o preostalom globalnom proračunu ugljika koji je dosljedan s nastojanjima da se porast temperature ograniči na razine znatno ispod 2 oC, preciznije na 1,5 oC, u odnosu na predindustrijske razine te objavljuje analizu pravednog udjela Unije za 2050. i 2100. godinu.

Amandman 123

Prijedlog uredbe

Članak 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 14.

Strategije za dugoročno postizanje niskih emisija

Dugoročne klimatske i energetske strategije

1. Države članice izrađuju strategije za dugoročno postizanje niskih emisija s pedesetogodišnjom perspektivom i o tome izvješćuju Komisiju do 1. siječnja 2020 . i svakih 10 godina nakon toga u cilju sljedećeg:

1. Države članice i Komisija u ime Unije do 1. siječnja 2019 . i svakih pet godina nakon toga donose dugoročne klimatske i energetske strategije s tridesetogodišnjom perspektivom u cilju sljedećeg:

(a)	izvršavanja obveza Unije i država članica u okviru UNFCCC-a i Pariškog sporazuma u pogledu smanjenja antropogenih emisija stakleničkih plinova i jačanja uklanjanja ponorima;

(a)	izvršavanja obveza Unije i država članica u okviru UNFCCC-a i Pariškog sporazuma u pogledu smanjenja antropogenih emisija stakleničkih plinova i jačanja uklanjanja ponorima u vremenskim intervalima od 10 godina ;

(b)	ostvarenja cilja zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na znatno ispod 2 oC iznad predindustrijske razine i ulaganja napora u ograničavanje povećanja temperature na 1,5 oC iznad predindustrijske razine;

(b)

ostvarenja cilja zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na znatno ispod 2 oC iznad predindustrijske razine i ulaganja napora u ograničavanje povećanja temperature na 1,5 oC iznad predindustrijske razine s pomoću ograničavanja emisije stakleničkih plinova Unije na razinu ispod njezina pravednog udjela u preostalom globalnom proračunu ugljika ;

(c)

postizanja dugoročnih smanjenja emisija stakleničkih plinova i poboljšanja uklanjanja ponorima u svim sektorima u skladu s ciljem Unije, u kontekstu nužnih smanjenja u skladu s IPCC-om po razvijenim zemljama kao skupini, koji se odnosi na smanjenje emisija za 80 do 95 % do 2050. u odnosu na razine iz 1990. na najisplativiji način .

(c)

postizanja dugoročnih smanjenja emisija stakleničkih plinova i poboljšanja uklanjanja ponorima u svim sektorima u skladu s ciljem Unije, u kontekstu nužnih smanjenja u skladu s IPCC-om kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u Uniji na najisplativiji način i kako bi se poboljšalo uklanjanje ponorima u svrhu postizanja ciljeva u pogledu temperature iz Pariškog sporazuma radi postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova u Uniji do 2050 . i negativnih emisija ubrzo nakon toga;

(ca)	postizanja unutar Unije, najkasnije do 2050., sustava s visokom energetskom učinkovitošću utemeljenog na energiji iz obnovljivih izvora.

2. Strategijama za dugoročno postizanje niskih emisija obuhvaćeno je sljedeće:

2. Dugoročne klimatske i energetske strategije sadrže elemente utvrđene u Prilogu II.a i obuhvaćaju sljedeće:

(a)	smanjenja ukupnih emisija stakleničkih plinova i poboljšanja uklanjanja ponorima;

(a)	smanjenja ukupnih emisija stakleničkih plinova i poboljšanja uklanjanja ponorima uz zaseban specifični cilj poboljšanja uklanjanja ponorima koji je u skladu s naporima za ostvarivanje ciljeva o ograničavanju porasta temperature u okviru Pariškog sporazuma ;

(b)	smanjenja emisija i poboljšanja uklanjanja u pojedinim sektorima, uključujući sektore električne energije, industrije, prometa, graditeljstva (stambenog i tercijarnog), poljoprivrede, uporabe zemljišta, promjene uporabe zemljišta i šumarstva (LULUCF);

(b)

u cilju dekarbonizacije smanjenja emisija stakleničkih plinova i poboljšanje uklanjanja u pojedinim sektorima, uključujući između ostalog sektore električne energije, industrije, prometa, grijanja i hlađenja te graditeljstva (stambenog i tercijarnog), poljoprivrede, uporabe zemljišta, promjene uporabe zemljišta i šumarstva (LULUCF);

(c)	očekivani napredak u pogledu prelaska na gospodarstvo s niskim emisijama stakleničkih plinova, uključujući intenzitet stakleničkih plinova, intenzitet CO2 bruto domaćeg proizvoda i strategija za povezano istraživanje , razvoj i inovacije;

(c)	očekivani napredak u pogledu prelaska na gospodarstvo s niskim emisijama stakleničkih plinova, uključujući intenzitet stakleničkih plinova, intenzitet CO2 bruto domaćeg proizvoda i strategija za povezana dugoročna ulaganja, istraživanja , razvoj i inovacije;

(ca)	očekivani napredak u pogledu energetske tranzicije, uključujući uštede energije, ukupni udio energije iz obnovljivih izvora i planirani instalirani kapacitet energije iz obnovljivih izvora;

(cb)	očekivani doprinos temeljite dekarbonizacije gospodarstva u pogledu makroekonomskog i društvenog razvoja te zdravstvenih rizika i koristi te zaštite okoliša;

(d)	veze s drugim vrstama nacionalnog dugoročnog planiranja.

(d)	veze s drugim vrstama nacionalnih općih ciljeva i planiranja te s drugim politikama, mjerama i ulaganjima;

2.a Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 36. za izmjenu Priloga II.a kako bi ga prilagodila izmjenama Okvira za klimatsku i energetsku politiku, promjenama na energetskom tržištu i novim zahtjevima iz UNFCCC-a i Pariškog sporazuma.

3. Strategije za dugoročno postizanje niskih emisija i integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi iz članka 3. trebali bi biti usklađeni .

3. Integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi iz članka 3. u skladu su s dugoročnim klimatskim i energetskim strategijama .

4. Države članice trebaju staviti na raspolaganje javnosti svoje strategije za dugoročno postizanje niskih emisija i njihova ažuriranja .

4. Države članice i Komisija razvijaju svoje strategije otvoreno i transparentno i osiguravaju da se javnosti , socijalnim partnerima, poduzećima, ulagačima, civilnom društvu i drugim dionicima pružaju pravovremene i stvarne mogućnosti da sudjeluju u pripremi dugoročnih klimatskih i energetskih strategija i da se strategije i sve popratne analize i podaci javno obznane, uključujući na e-platformi iz članka 24 .

4.a Komisija podupire države članice u njihovoj pripremi dugoročnih strategija pružanjem informacija o stanju temeljnih znanstvenih spoznaja i tehnološkog razvoja važnih za postizanje ciljeva iz članka 1. Komisija također državama članicama i drugim dionicima pruža mogućnosti da dostave dodatne informacije i da povedu raspravu o stajalištima te proizvedu najbolje prakse i smjernice kojim se države članice mogu koristiti tijekom faze razvoja i provedbe svojih strategija.

4.b Komisija procjenjuje jesu li dugoročne nacionalne strategije prikladne za zajedničko postizanje općih ciljeva Unije utvrđenih u članku 1. Komisija može državama članicama izdati preporuke radi olakšavanja te svrhe i pomoći im u njihovim naporima da pripreme i provedu svoje dugoročne strategije.

Amandman 124

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	informacije o ostvarenom napretku prema ostvarivanju ciljeva i doprinosa utvrđenih u integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu i prema provedbi politika i mjera nužnih za njihovo ostvarivanje;

(a)	informacije o ostvarenom napretku prema ostvarivanju ciljeva utvrđenih u integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu i prema financiranju i provedbi politika i mjera nužnih za njihovo ostvarivanje;

Amandman 125

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 2. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	rezultati javnih savjetovanja provedenih u skladu s člankom 10.

Amandman 126

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 2. – točka ab (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ab)	informacije o ostvarenom napretku u podupiranju aktivnog sudjelovanja u skladu s člankom 10.a;

Amandman 127

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 2. – točka ac (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ac)	informacije na koje se upućuje i informacije o ostvarenom napretku u postizanju ciljeva i obveza utvrđenih u dugoročnim energetskim i klimatskim strategijama u skladu s člankom 14.;

Amandman 128

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Ako je Komisija donijela preporuke u skladu s člankom 27. stavcima 2. ili 3., predmetna država članica uključuje u svoje izvješće iz stavka 1. ovog članka informacije o politikama i mjerama koje su donesene ili čije se donošenje i provedba planiraju u cilju provedbe tih preporuka. Te informacije uključuju detaljni raspored provedbe. Dotična država članica pruža dobro potkrijepljeno obrazloženje na osnovi pouzdanih podataka i objektivnih kriterija ako odstupa od donesenih preporuka.

Amandman 129

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5.a Države članice stavljaju na raspolaganje javnosti izvješća dostavljena Komisiji u skladu s ovim člankom.

Amandman 130

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 1. – točka a – točka 4

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	putanje potražnje za bioenergijom, raščlanjene na toplinsku i električnu energiju te promet, i putanje opskrbe biomasom po sirovini i podrijetlu (razlikovanje između domaće proizvodnje i uvoza). Za šumsku biomasu, ocjena njezina izvora i utjecaja na ponor LULUCF-a;

(4)

putanje potražnje za bioenergijom, raščlanjene na toplinsku i električnu energiju te promet, uključujući udio biogoriva, udio naprednih biogoriva, udio biogoriva proizvedenog iz glavnih usjeva proizvedenih na poljoprivrednom zemljištu, te putanje opskrbe biomasom po sirovini i podrijetlu (razlikovanje između domaće proizvodnje i uvoza). Za šumsku biomasu, ocjena njezina izvora i utjecaja na ponor LULUCF-a;

Amandman 131

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 1. – točka a – točka 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4.a)

ciljeve i putanje za energiju iz obnovljivih izvora koju proizvode regije, gradovi, energetske zajednice i potrošači koji sami proizvode i troše svoju energiju;

Amandman 132

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 1. – točka a – točka 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)

prema potrebi, druge nacionalne putanje i ciljeve, uključujući dugoročne i sektorske (kao što je udio biogoriva, udio naprednih biogoriva, udio biogoriva proizvedenog iz glavnih usjeva proizvedenih na poljoprivrednom zemljištu, udio električne energije proizvedene iz biomase bez uporabe topline, udio energije iz obnovljivih izvora u centralnom grijanju, uporaba obnovljivih izvora energije u zgradama, obnovljivi izvori energije koje proizvode gradovi, energetske zajednice i potrošači koji sami proizvode i troše svoju energiju) ;

(5)

prema potrebi, druge nacionalne putanje i ciljeve, uključujući dugoročne i sektorske, kao što je udio električne energije proizvedene iz biomase bez uporabe topline, udio energije iz obnovljivih izvora u centralnom grijanju, uporaba energije iz obnovljivih izvora u zgradama, oporabljena energija iz mulja dobivenog obradom otpadnih voda ;

Amandman 133

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 1. – točka b – točka 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

provedenih, donesenih i planiranih politika i mjera za ostvarivanje nacionalnog doprinosa obvezujućem cilju na razini Unije za 2030. u pogledu obnovljive energije kako je navedeno u članku 4. stavku (a) točki 2. podtočki i., uključujući sektorske i tehnološki specifične mjere, s posebnim preispitivanjem provedbe mjera propisanih u člancima 23., 24. i 25. [preinake Direktive 2009/28/EZ kako je predložena u COM(2016)0767];

(1)

provedenih, donesenih i planiranih politika i mjera za ostvarivanje nacionalnih specifičnih ciljeva kako bi se ispunio obvezujući cilj na razini Unije za 2030. u pogledu obnovljive energije kako je navedeno u članku 4. stavku (a) točki 2. podtočki i., uključujući sektorske i tehnološki specifične mjere, s posebnim preispitivanjem provedbe mjera propisanih u člancima 23., 24. i 25. [preinake Direktive 2009/28/EZ kako je predložena u COM(2016)0767];

Amandman 134

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavak 1. – točka b – točka 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4.a)

posebnih mjera za procjenu, omogućivanje transparentnosti i smanjenje potrebe za minimalnim kapacitetom, što može dovesti do ograničavanja obnovljivih izvora energije;

Amandman 135

Prijedlog uredbe

Članak 19. – stavak 1. – točka a – točka 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)	putanje za potrošnju primarne energije i konačnu potrošnju energije od 2020. do 2030. kao nacionalnog doprinosa ostvarivanju cilja na razini Unije za 2030., uključujući metodologiju na kojoj se temelji;

(1)	putanje za potrošnju primarne i krajnje energije od 2020. do 2030. kao nacionalni obvezujući ciljevi u pogledu uštede energije za ostvarivanje cilja na razini Unije za 2030., uključujući metodologiju na kojoj se temelji;

Amandman 136

Prijedlog uredbe

Članak 19. – stavak 1. – točka a – točka 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)	ciljeva za dugoročnu obnovu nacionalnog fonda javnih i privatnih stambenih i poslovnih zgrada;

(2)	ciljeva dugoročne strategije za obnovu nacionalnog fonda stambenih zgrada, kao i javnih i privatnih nestambenih zgrada;

Amandman 137

Prijedlog uredbe

Članak 19. – stavak 1. – točka b – točka 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

provedenih, donesenih i planiranih politika, mjera i programa za ostvarivanje okvirnog nacionalnog cilja povećanja energetske učinkovitosti za 2030. kao i drugih ciljeva predstavljenih u odjeljku 6., uključujući planirane mjere i instrumente (i one financijske prirode) za promicanje energetske učinkovitosti zgrada, mjera za iskorištavanje potencijala energetske učinkovitosti plinske i elektroenergetske infrastrukture i ostalih mjera za promicanje energetske učinkovitosti;

(1)

provedenih, donesenih i planiranih politika, mjera i programa za ostvarivanje obvezujućeg nacionalnog cilja energetske učinkovitosti za 2030. kao i drugih ciljeva predstavljenih u odjeljku 6., uključujući planirane mjere i instrumente (i one financijske prirode) za promicanje energetske učinkovitosti zgrada, mjera za iskorištavanje potencijala energetske učinkovitosti plinske i elektroenergetske infrastrukture i ostalih mjera za promicanje energetske učinkovitosti;

Amandman 138

Prijedlog uredbe

Članak 19. – stavak 1. – točka b – točka 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)	nacionalnog sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera iz članaka 7.a i 7.b Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761] u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi;

(3)

nacionalnog sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera iz članaka 7.a i 7.b Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761] u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi , uključujući uštede energije ostvarene putem nacionalnih obveza u pogledu energetske učinkovitosti i/ili alternativnih mjera usvojenih u skladu s člancima 7.a i 7.b te člankom 20. stavkom 6. Direktive 2012/27/EU [kako je izmijenjena prijedlogom COM(2016)0761] i utjecaj na račune potrošača, kao i zahtjeve sa socijalnim ciljem ;

Amandman 139

Prijedlog uredbe

Članak 19. – stavak 1. – točka b – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	dugoročne strategije za obnovu nacionalnog fonda javnih i privatnih stambenih i poslovnih zgrada, uključujući politike i mjere za poticanje troškovno učinkovitih velikih radova obnove zgrada i postupnih velikih radova obnove zgrada;

(4)

dugoročne strategije za obnovu nacionalnog fonda javnih i privatnih stambenih i nestambenih zgrada, uključujući politike i mjere za upravljanje ulaganjima kako bi se potaknuli troškovno učinkoviti veliki i postupno veliki radovi obnove zgrada , osobito uzimajući u obzir na dokazima utemeljenu procjenu očekivanih energetskih ušteda i širih koristi u skladu s člankom 2.a Direktive (EU) …/… [Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada, COD 0381/16] ;

Amandman 140

Prijedlog uredbe

Članak 19. – stavak 1. – točka b – točka 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5.a)

politika i mjera za razvoj gospodarskog potencijala kogeneracije visoke učinkovitosti i učinkovitih sustava grijanja i hlađenja u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive (EU) …/… [Direktiva 2012/27/EU kako je izmijenjena prijedlogom COM(2016)0761];

Amandman 141

Prijedlog uredbe

Članak 19. – stavak 1. – točka b – točka 5.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5.b)

Ako je primjenjivo, napredak u pogledu drugih provedbenih, donesenih i planiranih politika, mjera i aktivnosti koje proizlaze iz dugoročnih strategija obnove u skladu s člankom 2. točkom (a) Direktive (EU)…/… [Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada, COD 0381/16], uključujući one koje su usmjerene na segmente nacionalnog fonda zgrada s najlošijim učinkom i pristup informacijama i financiranju.

Amandman 142

Prijedlog uredbe

Članak 20. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	nacionalnih ciljeva za jačanje diversifikacije izvora energije i opskrbe zemalja, skladištenja i odgovora na potražnju

(a)	nacionalnih ciljeva za poboljšanje energetske učinkovitosti i veći udio energije iz obnovljivih izvora i diversifikaciju opskrbe , pravaca opskrbe te zemalja, skladištenja i odgovora na potražnju;

Amandman 143

Prijedlog uredbe

Članak 20. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	nacionalne ciljeve u pogledu smanjenja ovisnosti o energiji uvezenoj iz trećih zemalja;

(b)	nacionalnih ciljeva i mjera u vezi sa smanjenjem ovisnosti o energiji uvezenoj iz trećih zemalja koji ne stvaraju prepreke uspješnoj provedbi energetske unije ;

Amandman 144

Prijedlog uredbe

Članak 20. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)	nacionalnih ciljeva u vezi s povećanjem fleksibilnosti nacionalnog energetskog sustava, osobito primjenom mjera energetske učinkovitosti, uporabom domaćih izvora obnovljive energije, upravljanja potrošnjom i skladištenja;

Amandman 145

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	razini elektroenergetske povezanosti koju država članica planira ostvariti 2030. u odnosu na cilj elektroenergetske međusobne povezanosti od najmanje 15 %;

(a)	razini elektroenergetske povezanosti koju država članica planira ostvariti 2030. u odnosu na okvirni cilj elektroenergetske međusobne povezanosti od najmanje 15 %;

Amandman 146

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	ključnih nacionalnih ciljeva za infrastrukturu za prijenos električne energije i plina, koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva u okviru svih pet ključnih dimenzija energetske unije;

(b)	ključnih nacionalnih ciljeva za infrastrukturu za prijenos i distribuciju električne energije i plina i za njezinu modernizaciju , koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva u okviru svih pet ključnih dimenzija energetske unije;

Amandman 147

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	nacionalnih ciljeva povezanih s drugim aspektima unutarnjeg energetskog tržišta, poput integracije tržišta i uparivanja, ako je primjenjivo ;

(d)

nacionalnih ciljeva i mjera povezanih s fleksibilnosti sustava, osobito s pomoću uklanjanja prepreka slobodnom formiranju cijena, integracije tržišta i uparivanja, pametnih mreža, agregacije, upravljanja potrošnjom, skladištenja, distribuirane proizvodnje energije, mehanizama za otpremu, ponovnu otpremu i ograničavanje usluge, cjenovnih signala u stvarnom vremenu ;

Amandman 148

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	nacionalnih ciljeva u pogledu energetskog siromaštva, uključujući broj kućanstava koji živi u energetskom siromaštvu;

Briše se.

Amandman 149

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ea)	nacionalnih ciljeva povezanih s nediskriminatornim sudjelovanjem obnovljivih izvora energije, odgovorom na potražnju i skladištenjem, među ostalim putem agregacije, na svim energetskim tržištima;

Amandman 150

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1. – točka eb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(eb)	nacionalnih ciljeva i mjera u vezi s osiguravanjem sudjelovanja potrošača u energetskom sustavu i koristi od vlastite proizvodnje i novih tehnologija, uključujući pametna brojila;

Amandman 151

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)	nacionalnih ciljeva u pogledu osiguravanja adekvatnosti elektroenergetskog sustava, ako je primjenjivo ;

(f)	nacionalnih ciljeva u pogledu osiguravanja adekvatnosti elektroenergetskog sustava i osiguravanja da se mehanizmi za razvoj kapaciteta ne provode ili da su , u slučaju da su provedeni u svrhu sigurnosti opskrbe, ograničeni u mjeri u kojoj je to moguće ;

Amandman 152

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(fa)	nacionalnih mjera za uspostavu ili preispitivanje zona trgovanja kako bi se riješilo pitanje strukturnog zagušenja, povećali gospodarska učinkovitost i prekogranična trgovina u najvećoj mogućoj mjeri i zajamčila sigurnost opskrbe;

Amandman 153

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	provedbenih, donesenih i planiranih politika i mjera za ostvarivanje ciljeva iz točaka (a) do ( f );

(g)	provedbenih, donesenih i planiranih politika i mjera za ostvarivanje ciljeva iz točaka (a) do ( fa );

Amandman 154

Prijedlog uredbe

Članak 21.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 21.a
	Integrirano izvješćivanje o energetskom siromaštvu
	Prema potrebi, države članice uključuju u integrirano nacionalno izvješće o napretku u području energetske i klimatske politike kvantitativne informacije o broju kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom, kao i informacije o politikama i mjerama za rješavanje problema energetskog siromaštva u skladu s člankom 3. stavkom 3. točkom (v).
	Kada se primjenjuje članak 3. stavak 3. točka (v) dotična država članica uključuje u integrirano nacionalno izvješće o napretku u području energetske i klimatske politike informacije o provedbi nacionalnog okvirnog cilja za smanjenje broja kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom.
	Komisija razmjenjuje podatke koje države članice dostavljaju u skladu s tim člankom s Europskim opservatorijem za energetsko siromaštvo.

Amandman 155

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	nacionalnih ciljeva u pogledu ukupne (javne i privatne) potrošnje na istraživanje i inovacije povezane s tehnologijama čiste energije te za tehnološke troškove i razvoj uspješnosti;

(b)	nacionalnih ciljeva u pogledu ukupne javne i , ako je dostupno, privatne potrošnje na istraživanje i inovacije povezane s tehnologijama čiste energije te za tehnološke troškove i razvoj uspješnosti;

Amandman 156

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	nacionalnih ciljeva za postupno isključivanje energetskih subvencija;

(d)	nacionalnih ciljeva za postupno isključivanje energetskih subvencija, posebno za fosilna goriva;

Amandman 157

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	financijskih mjera u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu Unije i uporabu njezinih sredstava, ako je primjenjivo.

(g)

financijskih mjera u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu Unije i uporabu njezinih sredstava, ako je primjenjivo. Objavljuje se korištenje bilo kakvog financijskog doprinosa Komisije za instrumente financiranja u kojima se države članice zajednički obvezuju na korištenje nacionalnih resursa.

Amandman 158

Prijedlog uredbe

Članak 23. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	njihovim približnim inventarima stakleničkih plinova za godinu X-1;

Briše se.

Amandman 159

Prijedlog uredbe

Članak 23. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)	približnoj konačnoj bruto potrošnji energije iz obnovljivih izvora i svojoj približnoj bruto potrošnji primarne i krajnje energije za godinu X-1;

Amandman 160

Prijedlog uredbe

Članak 23. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za potrebe točke (a) Komisija će , na temelju približnih inventara stakleničkih plinova država članica, ili, ako država članica nije do tog datuma priopćila svoje približne inventare, na temelju vlastitih procjena, svake godine sastavljati približni inventar emisija stakleničkih plinova. Komisija te informacije dostavlja javnosti do 30. rujna svake godine.	Za te potrebe Komisija, na temelju približnih inventara stakleničkih plinova država članica, ili, ako država članica nije do tog datuma priopćila svoje približne inventare, na temelju vlastitih procjena, svake godine sastavlja približni inventar emisija stakleničkih plinova. Komisija te informacije dostavlja javnosti do 30. rujna svake godine.

Amandman 161

Prijedlog uredbe

Članak 23. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1.a Države članice do 31. srpnja 2021. i nakon toga svake godine (godina X), Komisiji dostavljaju približne inventare stakleničkih plinova za godinu X-1;

Amandman 162

Prijedlog uredbe

Članak 24.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 24.	Članak 24.
Platforma za e-izvješćivanje	E-platforma
1. Komisija uspostavlja internetsku platformu za izvješćivanje kako bi olakšala komunikaciju između Komisije i država članica i promicala suradnju među državama članicama.	1. Kao sredstvo osiguravanja troškovne učinkovitosti Komisija uspostavlja javnu internetsku platformu kako bi olakšala komunikaciju između Komisije i država članica i promicala suradnju među državama članicama te olakšala pristup javnosti informacijama .
2. Države članice upotrebljavaju internetsku platformu kako bi Komisiji dostavljale izvješća iz ovog poglavlja nakon puštanja platforme u rad.	2. Države članice upotrebljavaju internetsku platformu kako bi Komisiji dostavljale izvješća iz ovog poglavlja nakon puštanja platforme u rad. Države članice objavljuju ta izvješća.
	2a. Komisija upotrebljava e-platformu kako bi se olakšao pristup javnosti na internetu nacrtu i konačnim inačicama integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova te dugoročnim nacionalnim klimatskim i energetskim strategijama iz članaka 3., 9. i 14.

Amandman 163

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Do 31. listopada 2021. i svake druge godine nakon toga Komisija ocjenjuje sljedeće, posebno na temelju izvješća o napretku u provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, ostalih informacija dostavljenih u skladu s ovom Uredbom, pokazatelja i europskih statističkih podataka, ako su dostupni:	1. Do 31. listopada 2021. i svake druge godine nakon toga Komisija ocjenjuje sljedeće, posebno na temelju izvješća o napretku u provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, ostalih informacija dostavljenih u skladu s ovom Uredbom, podataka Europske agencije za okoliš te pokazatelja i europskih statističkih podataka, ako su dostupni:

Amandman 164

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

napredak ostvaren na razini Unije prema ostvarenju ciljeva energetske unije, uključujući za prvo desetogodišnje razdoblje ciljeva Unije u području energetske i klimatske politike za 2030., posebno kako bi se izbjegle razlike među ciljevima Unije do 2030. u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti;

(a)

Amandman 165

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	napredak ostvaren na razini Unije prema diversifikaciji njezinih izvora i dobavljača energije, čime se pridonosi potpuno funkcionalnoj i otpornoj energetskoj uniji koja se temelji na sigurnosti opskrbe, solidarnosti i povjerenju;

Amandman 166

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	napredak koji je ostvarila svaka država članica u pogledu ostvarivanja svojih ciljeva i doprinosa i provedbe politika i mjera utvrđenih u njezinu integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu;

(b)	napredak koji je ostvarila svaka država članica u pogledu ostvarivanja svojih specifičnih i općih ciljeva i provedbe politika i mjera utvrđenih u njezinu integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu;

Amandman 167

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)	ukupan utjecaj politika i mjera integriranih nacionalnih planova na djelovanje mjera Unije u području klimatske i energetske politike, u cilju revizije nacionalno utvrđenih doprinosa Unije i povećanja ambicija u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma;

Amandman 168

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1. – točka cb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(cb)	ukupan utjecaj politika i mjera integriranih nacionalnih planova na rad sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama;

Amandman 169

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1. – točka cc (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(cc)	točnost procjena država članica u pogledu utjecaja preklapajućih nacionalnih politika i mjera na ravnotežu između ponude i potražnje u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama. Ako takve procjene ne postoje, Komisija provodi vlastitu ocjenu navedenog utjecaja;

Amandman 170

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1.a Komisija unaprijed daje informacije o tome koje će pokazatelje koristiti za navedena ocjenjivanja.

Amandman 171

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. U području obnovljivih izvora energije, u okviru svojeg ocjenjivanja iz stavka 1., Komisija ocjenjuje napredak ostvaren u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji Unije na temelju linearne putanje koja počinje od 20 % 2020. i 2030. postiže najmanje 27 %, kako je navedeno u članku 4. stavku (a) točki 2. podtočki i .	2. U području obnovljivih izvora energije, u okviru svojeg ocjenjivanja iz stavka 1., Komisija ocjenjuje napredak ostvaren u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji Unije na temelju obvezujuće linearne putanje koja počinje od 20 % 2020. i 2030. postiže najmanje 35 %, kako je navedeno u članku 4. stavku (a) točki 2. podtočki (ic) .

Amandman 172

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
U području energetske učinkovitosti, u okviru svog ocjenjivanja iz stavka 1., Komisija ocjenjuje ostvareni napredak prema zajedničkom ostvarivanju najveće potrošnje energije na razini Unije od 1 321 Mtoe potrošnje primarne energije i 987 Mtoe konačne potrošnje energije 2030. kako je navedeno u članku 6. stavku 1 točki (a).	U području energetske učinkovitosti, u okviru svog ocjenjivanja iz stavka 1., Komisija ocjenjuje ostvareni napredak prema zajedničkom ostvarivanju najveće potrošnje energije na razini Unije od 1 132 Mtoe potrošnje primarne energije i 849 Mtoe potrošnje krajnje energije 2030. kako je navedeno u članku 6. stavku 1 točki (a).

Amandman 173

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 3. – podstavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	ispitivanja je li ostvarena prekretnica od najviše 1 483 Mtoe primarne energije i najviše 1 086 Mtoe konačne energije 2020.;

(a)	ocjenjivanja jesu li pojedinačne države članice na putu da ispune svoje nacionalne obvezujuće ciljeve i je li ostvaren specifični cilj Unije od najviše 1 483 Mtoe primarne energije i najviše 1 086 Mtoe konačne energije 2020.;

Amandman 174

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Do 31. listopada 2019. i svake četiri godine nakon toga, Komisija ocjenjuje provedbu Direktive 2009/31/EZ.	Briše se.

Amandmani 175 i 307

Prijedlog uredbe

Članak 26.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 26.	Članak 26.
Daljnji postupci u slučaju neusklađenosti s općim ciljevima energetske unije i ciljevima u okviru Uredbe o raspodjeli tereta	Daljnji postupci u slučaju neusklađenosti s općim ciljevima energetske unije i ciljevima u okviru Uredbe o raspodjeli tereta
1. Na temelju ocjenjivanja u skladu s člankom 25., Komisija izdaje preporuke državama članicama u skladu s člankom 28. ako se pokaže da je razvoj politika u toj državi članici neusklađen s općim ciljevima energetske unije.	1. Na temelju ocjenjivanja u skladu s člankom 25., Komisija izdaje preporuke državama članicama u skladu s člankom 28. ako se pokaže da je razvoj politika u toj državi članici neusklađen s općim ciljevima energetske unije i dugoročnim ciljevima Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova .
	1.a Država članica koja namjerava upotrijebiti fleksibilnost u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) …/… [Uredba o raspodjeli tereta] u plan u skladu s člankom 3. te Uredbe uključuje razinu namjeravane upotrebe, kao i politike i mjere koje namjerava donijeti kako bi se zahtjevi iz članka 4. Uredbe (EU) …/… [LULUCF] za razdoblje od 2021. do 2030. premašili i dostigla potrebna razina.
2. Komisija može davati mišljenja o akcijskim planovima koje su dostavile države članice u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe [] [ESR].	2. Komisija može davati mišljenja o akcijskim planovima koje su dostavile države članice u skladu s člankom 7. i člankom 8. stavkom 1. Uredbe [] [ESR].
	2.a Komisija može privremeno obustaviti mogućnost država članica da prenose godišnje emisijske kvote na druge države članice.
	2.b S obzirom na potencijal snažnog globalnog zatopljenja i kratkog životnog vijeka metana u atmosferi, Komisija mora analizirati posljedice za politike i mjere donošenja 20-godišnjeg razdoblja za metan. Komisija razmatra političke mogućnosti za brzo rješavanje pitanja emisija metana i predstavlja strategiju Unije za metan, uzimajući u obzir općenite ciljeve kružnoga gospodarstva, pri čemu prednost imaju emisije metana povezane s energijom i otpadom.
	2.c Komisija tijekom 2027. za razdoblje od 2021. do 2025. i tijekom 2032. za razdoblje od 2026. do 2030. podnosi izvješće o Unijinim ukupnim emisijama i uklanjanjima stakleničkih plinova za svaku od obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. Uredbe (EU) …/… [LULUCF], izračunanim kao ukupne prijavljene emisije i uklanjanja za to razdoblje umanjene za vrijednost dobivenu kad se Unijine prosječne godišnje prijavljene emisije i uklanjanja u razdoblju od 2000. do 2009. pomnože s pet. Komisija na temelju zaključaka iz izvješća prema potrebi iznosi prijedloge radi osiguranja cjelovitosti specifičnog cilja Unije u pogledu ukupnih emisija stakleničkih plinova do 2030. i njezina doprinosa ciljevima iz Pariškog sporazuma.

Amandman 309

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak - 1. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

-1. Ako na temelju ocjene nacrta integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s člankom 9. Komisija zaključi da su ciljevi država članica nedovoljni za zajedničko ostvarivanje obvezujućih ukupnih specifičnih ciljeva Unije za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost za 2030., ona može zatražiti od država članica čije ciljeve smatra nedovoljnima da povećaju razinu ambicije kako bi se osigurala odgovarajuća razina zajedničkih ciljeva.

Amandman 310

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak - 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	-1 a. U području obnovljivih izvora energije Komisija se koristi okolnostima navedenima u članku 5. stavku 1. kao objektivnim kriterijima za njihovu ocjenu iz članka 12. Države članice čiji su ciljevi ispod rezultata dobivenog primjenom formule iz Priloga I.a povećat će svoj cilj u skladu s time.

Amandman 176

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ako Komisija, na temelju svoje ocjene integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i njihovih ažuriranja u skladu s člankom 12., zaključi da ciljevi i doprinosi nacionalnih planova ili njihova ažuriranja nisu dovoljni za zajedničko ostvarivanje ciljeva energetske unije i, posebno za prvo desetogodišnje razdoblje, ciljeva Unije za 2030. u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti , ona poduzima mjere na razini Unije kako bi osigurala zajedničko ostvarenje tih ciljeva. Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, takvim mjerama uzima se u obzir stupanj ambicioznosti doprinosa država članica cilju Unije za 2030. koji je utvrđen u njihovim planovima i njihovim ažuriranjima .	1. Ako Komisija, na temelju svoje ocjene integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s člankom 12., zaključi da specifični i opći ciljevi nacionalnih planova nisu dovoljni, ona poduzima mjere na razini Unije kako bi osigurala ostvarenje tih općih i specifičnih ciljeva .
	Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, ne dovodeći u pitanje ostale mjere, nacionalni cilj država članica za 2030. ažurira se u skladu s člankom 3. stavkom 2. i Prilogom Ia. Direktivi (EU) …/… [preinačena Direktiva o obnovljivim izvorima energije] do 31. prosinca 2020.

Amandman 177

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Ako Komisija, na temelju svoje ocjene u skladu s člankom 25. stavkom 1. točkom (b), zaključi da država članica nije ostvarila dovoljan napredak prema ostvarenju ciljeva i doprinosa ili provedbi politika i mjera utvrđenih u njezinom integriranom nacionalnom klimatskom i energetskom planu, ona predmetnoj državi članici daje preporuke u skladu s člankom 28. Pri izdavanju takvih preporuka Komisija uzima u obzir ambiciozne rane napore koje su države članice uložile kako bi pridonijele ostvarivanju cilja Unije za 2030. u pogledu obnovljivih izvora energije.

2. Ako Komisija, na temelju svoje ocjene u skladu s člankom 25. stavkom 1. točkom (b), zaključi da država članica nije ostvarila dovoljan napredak prema ostvarenju putanje, specifičnih i općih ciljeva ili provedbi politika i mjera utvrđenih u njezinom integriranom nacionalnom klimatskom i energetskom planu, ona predmetnoj državi članici izdaje preporuke u skladu s člankom 28.

Amandman 178

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Ako Komisija, na temelju svoje objedinjene ocjene izvješća o napretku država članica u provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s člankom 25. stavkom 1. točkom (a) i dodatnih izvora informacija , prema potrebi, zaključi da postoji rizik da Unija neće ostvariti ciljeve energetske unije i, posebno, za prvo desetogodišnje razdoblje, ciljeve Okvira Unije za klimatsku i energetsku politiku do 2030., ona može dati preporuke svim državama članicama u skladu s člankom 28. kako bi ublažila taj rizik. Komisija, prema potrebi, povrh preporuka poduzima i mjere na razini Unije posebno kako bi osigurala ostvarivanje ciljeva Unije za 2030. u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. U pogledu obnovljivih izvora energije, takvim mjerama uzimaju se u obzir ambiciozni rani napori koje su države članice uložile kako bi pridonijele ostvarivanju cilja Unije za 2030.

3. Ako Komisija, na temelju svoje ocjene izvješća o napretku država članica u provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova ili dodatnih izvora informacija, u skladu s člankom 25., prema potrebi, zaključi da postoji rizik da Unija neće ostvariti ciljeve energetske unije i, posebno, za prvo desetogodišnje razdoblje, ciljeve Okvira Unije za klimatsku i energetsku politiku do 2030., ona daje preporuke svim državama članicama u skladu s člankom 28. kako bi ublažila taj rizik. Pri izdavanju takvih preporuka Komisija uzima u obzir razinu ambicije koju su države članice uložile kako bi pridonijele ostvarivanju ciljeva Unije za 2030. Komisija, prema potrebi, povrh preporuka poduzima i mjere na razini Unije posebno kako bi osigurala ostvarivanje ciljeva Unije za 2030. u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Takvim mjerama uzimaju se u obzir ambiciozni rani napori , posebno oni od 2021. nadalje, koje su države članice uložile kako bi pridonijele ostvarivanju ciljeva Unije za 2030. , razina usklađenosti država članica s nacionalnim specifičnim ciljevima i putanjama te svaki doprinos platformi za financiranje u skladu sa stavkom 4. točkom (c).

Amandman 179

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kad je riječ o energetskoj učinkovitosti, takvim dodatnim mjerama posebno se može poboljšati energetska učinkovitost:

(a)	proizvoda, u skladu s direktivama 2009/125/EZ i 2010/30/EU;

(b)	zgrada, u skladu s direktivama 2010/31/EU i 2012/27/EU; i

(c)

prometa.

Amandman 180

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.a Ako Komisija na temelju svoje ocjene u skladu s člankom 25. stavkom 1. točkom (a) zaključi da bi bilo koji infrastrukturni projekt mogao ometati razvoj otporne energetske unije, ona daje preliminarnu ocjenu usklađenosti projekta s dugoročnim ciljevima unutarnjeg energetskog tržišta, pritom uzimajući posebno u obzir dugoročni cilj, te dotičnoj državi članici daje preporuke u skladu s člankom 28. Prije davanja takve ocjene Komisija se može savjetovati s drugim državama članicama.

Amandman 293

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 4. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako, u području obnovljivih izvora energije, ne dovodeći u pitanje mjere na razini Unije utvrđene u stavku 3., Komisija zaključi, na temelju svoje ocjene u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 2. tijekom 2023., da linearna putanja Unije iz članka 25. stavka 2 . nije zajednički ostvarena , države članice osiguravaju do 2024. da se sve nastale razlike pokriju dodatnim mjerama, na primjer:

Ako, u području obnovljivih izvora energije, ne dovodeći u pitanje mjere na razini Unije utvrđene u stavku 3., Komisija zaključi, na temelju svoje ocjene u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 2. da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak u ispunjenju svojeg nacionalnog specifičnog cilja za 2030 ., posebno ako se ne pridržava svojih referentnih točaka za 2022 . , 2025. i 2027 . iz Priloga I.a , predmetna država članica jamči da će sve nastale razlike u odnosu na njezinu putanju pokriti u roku od jedne godine dodatnim mjerama, kao što su :

Amandman 182

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 4. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	mjerama kojima se promiče veći udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na temelju kriterija iz članka 4. Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive 2009/28/EZ];

Amandman 183

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 4. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	davanjem financijskog doprinosa platformi za financiranje uspostavljenoj na razini Unije iz koje se financiraju projekti obnovljivih izvora energije i kojom Komisija izravno ili neizravno upravlja;

(c)	davanjem dobrovoljnog financijskog doprinosa platformi za financiranje uspostavljenoj na razini Unije iz koje se financiraju projekti energije iz obnovljivih izvora , posebno oni koji su od interesa za energetsku uniju, i kojom Komisija izravno ili neizravno upravlja;

Amandman 184

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 4. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)	korištenjem mehanizama suradnje iz Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive o energiji iz obnovljivih izvora]

Amandman 185

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 4. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Takvim mjerama uzima se u obzir stupanj ambicioznosti ranih doprinosa predmetne države članice cilju Unije za 2030. u pogledu obnovljivih izvora energije.	Takvim mjerama uzima se u obzir stupanj usklađenosti države članice sa svojim nacionalnim ciljem i putanjom u pogledu obnovljivih izvora energije.
	Komisija, prema potrebi, poduzima mjere na razini Unije uz mjere na nacionalnoj razini kako bi se osiguralo postizanje obvezujuće linearne putanje Unije i obvezujući cilj Unije za 2030. u pogledu energije iz obnovljivih izvora.

Amandman 186

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Ako, u području energetske učinkovitosti, ne dovodeći u pitanje druge mjere na razini Unije u skladu sa stavkom 3., Komisija zaključi, na temelju ocjene u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 3., tijekom 2023. da nije ostvaren dovoljan napredak prema zajedničkom ostvarivanju cilja energetske učinkovitosti Unije iz članka 25. stavka 3. prvog podstavka, ona do 2024 . poduzima mjere , povrh onih utvrđenih Direktivom 2010/31/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0765] i Direktivom 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761] kako bi osigurala da su zadovoljeni obvezujući ciljevi energetske učinkovitosti Unije za 2030. Takvim mjerama posebno se može poboljšati energetska učinkovitost:

5. Ako, u području energetske učinkovitosti, ne dovodeći u pitanje druge mjere na razini Unije u skladu sa stavkom 3., Komisija zaključi, na temelju ocjene u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 3., tijekom 2023. i svake dvije godine nakon toga da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak u ispunjenju svojeg nacionalnog obvezujućeg cilja za 2030 . i putanje , dotična država članica jamči da će se do 2024. i svake dvije godine nakon toga sve nastale razlike u odnosu na njezinu putanju pokriti u roku od jedne godine dodatnim mjerama.

(a)	proizvoda, u skladu s Direktivom 2010/30/EU i Direktivom 2009/125/EU;

(b)	zgrada, u skladu s Direktivom 2010/31/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s COM(2016)0765] i Direktivom 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s COM(2016)0761];

(c)

prometa.

Amandman 187

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5.a Svaka dotična država članica iz stavka 4. ili 5. do pojedinosti razrađuje dodatne provedbene, donesene i planirane mjere za pokrivanje razlike za usklađivanje sa svojim nacionalnim ciljevima za 2030. i putanjama kao dio svoga sljedećeg izvješća o napretku iz članka 15.

Amandman 188

Prijedlog uredbe

Članak 28. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

država članica navodi, u svojem izvješću o napretku u provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova izrađenom u godini nakon godine u kojoj je izdana preporuka, kako je u najvećoj mogućoj mjeri uzela u obzir preporuku te kako ju je provela ili ju planira provoditi. Ona će obrazložiti svako odstupanje od te preporuke;

(b)

Amandman 189

Prijedlog uredbe

Članak 28. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	preporukama bi se trebale nadopunjavati posljednje posebne preporuke po državama izdane kontekstu Europskog semestra.

(c)	preporukama bi se trebale nadopunjavati posljednje posebne preporuke po državama izdane u skladu s člankom 9. stavkom 2. i u kontekstu Europskog semestra.

Amandman 190

Prijedlog uredbe

Članak 28. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2.a Komisija preporuke smjesta čini javno dostupnim svim državama članicama.

Amandman 191

Prijedlog uredbe

Članak 29. – točka 2. – podtočka ja (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ja)	opću ocjenu ostvarenih napredaka prema potpunoj integraciji načela „energetske učinkovitosti na prvom mjestu” i „pravičnog odnosa prema potrošačima energije”;

Amandman 192

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 2. – točka jb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(jb)	izvješće o napretku u pogledu konkurentnosti;

Amandman 193

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 2. – točka jc (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(jc)	napredak država članica prema postupnom ukidanju izravnih i neizravnih subvencija za fosilna goriva do 2020.;

Amandman 194

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 2. – točka ka (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ka)	financijsku procjenu troškova koje dijelom namiruje konačni potrošač električne energije na temelju pokazatelja kojima se prati stvarna potrošnja za pet dimenzija energetske unije.

Amandman 195

Prijedlog uredbe

Članak 30. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice do 1. siječnja 2021. uspostavljaju nacionalne sustave inventara za procjenjivanje antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova navedene u dijelu 2. Priloga III. ovoj Uredbi te njima upravljaju i nastoje ih stalno unaprjeđivati. One ih uspostavljaju i kako bi osigurale pravodobnost, transparentnost, točnost, dosljednost, usporedivost i potpunost svojih inventara stakleničkih plinova.

1. Države članice do 1. siječnja 2021. uspostavljaju nacionalne sustave inventara za procjenjivanje antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova navedene u dijelu 2. Priloga III. ovoj Uredbi te njima upravljaju i nastoje ih stalno unaprjeđivati u skladu s Okvirnom konvencijom UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) . One ih uspostavljaju i kako bi osigurale pravodobnost, transparentnost, točnost, dosljednost, usporedivost i potpunost svojih inventara stakleničkih plinova.

Amandman 196

Prijedlog uredbe

Članak 31. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Komisija 2027. i 2032. obavlja sveobuhvatnu reviziju nacionalnih podataka iz inventara koje su dostavile države članice u skladu s člankom 23. stavkom 3. ove Uredbe u cilju praćenja smanjenja emisija stakleničkih plinova država članica ili njihova ograničenja u skladu sa člancima 4., 9. i 10. Uredbe [] [ESR] i njihovih smanjenja emisija i poboljšanja uklanjanja ponorima u skladu s člancima 4. i 12. Uredbe [] [LULUCF] te svih ostalih ciljeva smanjenja ili ograničavanja emisija stakleničkih plinova utvrđenih u zakonodavstvu Unije. Države članice u potpunosti sudjeluju u tom postupku.

1. Komisija obavlja sveobuhvatnu reviziju nacionalnih podataka iz inventara koje su dostavile države članice u skladu s člankom 23. stavkom 3. ove Uredbe u cilju praćenja smanjenja emisija stakleničkih plinova država članica ili njihova ograničenja u skladu sa člancima 4., 9. i 10. Uredbe [] [ESR] i njihovih smanjenja emisija i poboljšanja uklanjanja ponorima u skladu s člancima 4. i 12. Uredbe [] [LULUCF] te svih ostalih ciljeva smanjenja ili ograničavanja emisija stakleničkih plinova utvrđenih u zakonodavstvu Unije. Države članice u potpunosti sudjeluju u tom postupku.

Amandman 197

Prijedlog uredbe

Članak 31. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6. Podaci za svaku državu članicu, kako su uneseni u registre uspostavljene u skladu s člankom 11. Uredbe [] [ESR] jedan mjesec nakon datuma provjere usklađenosti s Uredbom [] [LULUCF] iz stavka 5. ovog članka, upotrebljavaju se za provjeru usklađenosti u skladu s člankom 9. Uredbe [] [ESR] za godine 2021. i 2026 . Provjera usklađenosti u skladu s člankom 9. Uredbe [] [ESR] za svaku od godina od 2022. do 2025. i od 2027 . do 2030 . obavlja se na datum koji pada jedan mjesec nakon datuma provjere usklađenosti za prethodnu godinu. Ta provjera uključuje promjene takvih podataka koje nastaju kao rezultat toga što je ta država članica iskoristila fleksibilnosti u skladu s člancima 5., 6. i 7. Uredbe [] [ESR].

6. Podaci za svaku državu članicu, kako su uneseni u registre uspostavljene u skladu s člankom 11. Uredbe [] [ESR] jedan mjesec nakon datuma provjere usklađenosti s Uredbom [] [LULUCF] iz stavka 5. ovog članka, upotrebljavaju se za provjeru usklađenosti u skladu s člankom 9. Uredbe [] [ESR]. Provjera usklađenosti u skladu s člankom 9. Uredbe [] [ESR] za svaku od [godina u skladu s ciklusom usklađivanja iz članka 9 . Uredbe (EU) . ../… [ESR] obavlja se na datum koji pada jedan mjesec nakon datuma provjere usklađenosti za prethodnu godinu. Ta provjera uključuje promjene takvih podataka koje nastaju kao rezultat toga što je ta država članica iskoristila fleksibilnosti u skladu s člancima 5., 6. i 7. Uredbe [] [ESR].

Amandman 198

Prijedlog uredbe

Članak 31. – stavak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	6.a Zadnju provjeru usklađenosti iz stavka 6. ovog članka, provjeru zahtjeva u skladu s [člankom 9.a; rezerve za rano djelovanje] [ESR] obavlja Komisija na zahtjev države članice da iskoristi rezervu. Nakon ove provjere mogu slijediti izmjene podataka za svaku prihvatljivu državu članicu koja ispunjava zahtjeve u skladu s [člankom 9.a; rezerve za rano djelovanje] [ESR].

Amandman 199

Prijedlog uredbe

Članak 35. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Europska agencija za okoliš pomaže Komisiji u njezinom radu u dimenzijama dekarbonizacije i energetske učinkovitosti u cilju usklađivanja s člancima 14., 15., 16., 17., 18., 19., 23., 24., 25., 29., 30., 31., 32. i 34., u skladu sa svojim godišnjim programom rada. To uključuje potrebnu pomoć u pogledu sljedećeg:	Europska agencija za okoliš pomaže Komisiji u njezinom radu u dimenzijama dekarbonizacije i energetske učinkovitosti u cilju usklađivanja s člancima 13.a, 14., 15., 16., 17., 18., 19., 23., 24., 25., 29., 30., 31., 32. i 34., u skladu sa svojim godišnjim programom rada. To uključuje potrebnu pomoć u pogledu sljedećeg:

Amandman 200

Prijedlog uredbe

Članak 35. – stavak 1. – točka ja (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ja)	utvrđivanja približnog udjela energije iz obnovljivih izvora u potrošnji krajnje energije u Uniji i približnoj potrošnji primarne i krajnje energije.

Amandman 201

Prijedlog uredbe

Članak 37. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena

Amandman 202

Prijedlog uredbe

Članak 37. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Komisiji pomaže Odbor za energetsku uniju . Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i sastaje se u odgovarajućim sektorskim sastavima relevantnima za ovu Uredbu .	1. U provedbi ove Uredbe Komisiji pomaže Odbor za energiju i zaštitu klime . Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

Amandman 203

Prijedlog uredbe

Članak 37. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ovim Odborom zamjenjuje se odbor osnovan člankom 8. Odluke 93/389/EEZ, člankom 9. Odluke 280/2004/EZ i člankom 26. Uredbe (EU) br. 525/2013. Upućivanja na odbor osnovan u skladu s tim pravnim aktima tumače se kao upućivanja na odbor uspostavljen ovom Uredbom .	2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka, s obzirom na primjenu članaka 15., 17., 23., 31. i 32 ove Uredbe, Komisiji pomaže Odbor za klimatske promjene osnovan na temelju članka 26. Uredbe (EU) br. 525/2013.

Amandman 204

Prijedlog uredbe

Članak 38. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija do 28 . veljače 2026 i svakih pet godina nakon toga izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, o njezinom doprinosu upravljanju energetskom unijom i o usklađenosti odredaba o planiranju, izvješćivanju i praćenju iz ove Uredbe s drugim zakonodavstvom Unije ili budućim odlukama povezanima s UNFCCC-om i Pariškim sporazumom . Komisija prema potrebi daje prijedloge .

U roku od šest mjeseci od facilitativnog dijaloga koji se u okviru UNFCCC-a treba organizirati 2018 . radi pregleda stanja zajedničkih napora stranaka u pogledu napretka u postizanju dugoročnog globalnog cilja i u roku od šest mjeseci od pregleda globalnog stanja 2023. te svakog sljedećeg pregleda globalnog stanja, Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni i provedbi ove Uredbe, o njezinom doprinosu upravljanju energetskom unijom i o usklađenosti odredaba o planiranju, izvješćivanju i praćenju iz ove Uredbe s drugim zakonodavstvom Unije ili budućim odlukama povezanima s UNFCCC-om te o prikladnosti njezina doprinosa ciljevima iz Pariškog sporazuma . Uz izvješća se, prema potrebi , prilažu prijedlozi za poboljšanje djelovanja Unije u području klime i energije.

Amandman 205

Prijedlog uredbe

Članak 38. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	U roku od šest mjeseci nakon što Unija podnese novi ili revidirani nacionalni doprinos u okviru Pariškog sporazuma, Komisija po potrebi podnosi potrebne zakonodavne prijedloge za izmjenu relevantnih pravnih akata Unije.

Amandman 206

Prijedlog uredbe

Članak 40. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 98/70/EZ

Članak 7.a – stavak 1. – podstavak 3. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)	u članku 7.a stavku 1. trećem podstavku točka (a) zamjenjuje se sljedećim: „ukupne količine za svaku isporučenu vrstu goriva ili energije; i”;

Briše se.

Amandman 207

Prijedlog uredbe

Članak 47. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 18. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)	u članku 18. stavku 1. briše se točka (e);

Briše se.

Amandman 208

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva (EU) 2015/652

Prilog I – dio 2. – točke 2., 3., 4. i 7

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)	u Prilogu I. dijelu 2. brišu se točke 2., 3. 4. i 7.;

(1)	u Prilogu I. dijelu 2. brišu se točke 4. i 7.;

Amandman 209

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka 2. – podtočka a

Uredba (EU) 2015/652

Prilog III. – točka 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

„1.	Države članice dostavljaju podatke navedene u točki 3. Navedeni podaci moraju se dostaviti za sva goriva i energente stavljene na tržište u svakoj državi članici. Ako se razna biogoriva miješaju s fosilnim gorivima, moraju se navesti podaci za svako biogorivo.”;

„1.	Države članice jednom godišnje dostavljaju podatke navedene u točki 3. Navedeni podaci moraju se dostaviti za sva goriva i energente stavljene na tržište u svakoj državi članici. Ako se razna biogoriva miješaju s fosilnim gorivima, moraju se navesti podaci za svako biogorivo.”;

Amandman 210

Prijedlog uredbe

Članak 49. Stavak 1. – točka 2. – podtočka b

Uredba (EU) 2015/652

Prilog III. – točka 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	u točki 3. brišu se podtočke (e) i (f);

Briše se.

Amandman 211

Prijedlog uredbe

Članak 49.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 49.a
	EGP
	1. Do … [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija podnosi nacrt odluke Zajedničkog odbora Zajedničkom odboru EGP-a u pogledu ove Uredbe u cilju omogućavanja zemljama EGP-a i EFTA-e da u cijelosti provedu odredbe ove Uredbe te tako pridonesu ciljevima energetske unije.
	2. Kad se nakon odluke Zajedničkog odbora uključe u EGP i EFTA-u, obveze država članica u odnosu na druge države članice u okviru ove Uredbe proširuju se i na zemlje EGP-a i EFTA-e koje su na svojem teritoriju provele Uredbu.

Amandman 212

Prijedlog uredbe

Članak 50.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 50.a

Energetska zajednica

Do … [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija predlaže njezino uključivanje u Energetsku zajednicu u okviru članka 79. Ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Nakon što se uključe odlukom Vijeća ministara Energetske zajednice i u skladu sa svim izmjenama u okviru članka 24. Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, obveze država članica u odnosu na druge države članice u okviru ove Uredbe proširuju se i na ugovorne strane Energetske zajednice koje su provele Uredbu na svojem teritoriju.

Amandman 213

Prijedlog uredbe

Članak 51.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 51.	Članak 51.
Prijelazne odredbe	Prijelazne odredbe
Odstupajući od članka 50. ove Uredbe, članak 7. i članak 17. stavak 1. točke (a) i (d) Uredbe (EU) br. 525/2013 nastavljaju se primjenjivati na izvješća koja sadržavaju podatke koji su u skladu s tim člancima propisani za godine 2018., 2019. i 2020.	Odstupajući od članka 50. ove Uredbe, članak 7. i članak 17. stavak 1. točke (a) i (d) Uredbe (EU) br. 525/2013 nastavljaju se primjenjivati na izvješća koja sadržavaju podatke koji su u skladu s tim člancima propisani za godine 2018., 2019. i 2020.
	Članak 11. stavak 3. Uredbe (EU) br. 525/2013 nastavlja se primjenjivati u vezi s drugim obvezujućim razdobljem iz Kyotskog protokola.
Članak 19. Uredbe (EU) br. 525/2013 nastavlja se primjenjivati na revizije podataka iz inventara stakleničkih plinova za godine 2018., 2019. i 2020.	Članak 19. Uredbe (EU) br. 525/2013 nastavlja se primjenjivati na revizije podataka iz inventara stakleničkih plinova za godine 2018., 2019. i 2020.
Članak 22. Uredbe (EU) br. 525/2013 nastavlja se primjenjivati na podnošenje izvješća propisanog tim člankom.	Članak 22. Uredbe (EU) br. 525/2013 nastavlja se primjenjivati na podnošenje izvješća propisanog tim člankom.
	Članak 26. stavak 1. Uredbe (EU) br. 525/2013 i dalje se primjenjuje za potrebe provedbe članaka 15., 17., 23., 31. i 32. ove Uredbe te ako se na njega poziva u drugim pravnim aktima Unije.

Amandman 214

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 1. – točka 1.3 – podtočka iii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.	Savjetovanja s dionicima, uključujući socijalne partnere, te uključenost civilnog društva

iii.	Savjetovanja s dionicima, uključujući socijalne partnere, te uključenost civilnog društva i opće javnosti

Amandman 215

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 1. – točka 1.4 – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.4.	Regionalna suradnja u izradi plana

1.4.	Makroregionalna i regionalna suradnja u izradi plana

Amandman 216

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 1. – točka 1.4 – točka ii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.	Objašnjenje u pogledu toga kako se u planu razmatra regionalna suradnja

ii.	Objašnjenje u pogledu toga kako se u planu razmatraju makroregionalna i regionalna suradnja

Amandman 217

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.1 – točka 2.1.1 – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.1.1.

Emisije stakleničkih plinova i uklanjanje stakleničkih plinova (za plan kojim je obuhvaćeno razdoblje od 2021. do 2030., cilj okvira za 2030. od najmanje 40 % domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu u odnosu na 1990.) (1)

2.1.1.

Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova (1)

Amandman 218

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.1 – točka 2.1.1 – podtočka ia (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ia.	Nacionalne putanje država članica od 2021. nadalje za održavanje i pojačano uklanjanje ugljika iz ponora u skladu s Pariškim sporazumom

Amandman 219

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.1 – točka 2.1.1 – podtočka ii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.	prema potrebi, drugi nacionalni ciljevi koji su u skladu s postojećim dugoročnim strategijama za niske emisije ; prema potrebi, drugi nacionalni ciljevi, uključujući sektorske ciljeve i ciljeve prilagodbe;

ii.	drugi nacionalni opći i specifični ciljevi koji su u skladu s Pariškim sporazumom i dugoročnim klimatskim i energetskim strategijama ; prema potrebi, drugi nacionalni ciljevi, uključujući sektorske ciljeve i ciljeve prilagodbe;

Amandman 220

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.1 – točka 2.1.1 – podtočka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

i.	Planirani udio energije iz obnovljivih izvora države članice u konačnoj bruto potrošnji energije 2030. kao njezin nacionalni doprinos ostvarivanju obvezujućeg cilja na razini EU-a od barem 27 % 2030.

i.	Nacionalni cilj države članice koji se odnosi na udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije 2030.

Amandman 221

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.1 – točka 2.1.2 – podtočka iii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.	nacionalne putanje za sektorski udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije od 2021. do 2030. u elektroenergetskom sektoru, sektoru grijanja i hlađenja i prometnom sektoru;

iii.	Putanje države članice za sektorski udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije od 2021. do 2030. u elektroenergetskom sektoru, sektoru grijanja i hlađenja i sektoru prometa (podijeljeno na cestovni, željeznički i zračni promet)

Amandman 222

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.1 – točka 2.1.2 – podtočka iv

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iv.

Putanje tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora, koju države članice planiraju upotrijebiti kako bi ostvarile ukupne i sektorske putanje za energiju iz obnovljivih izvora od 2021. do 2030., uključujući očekivanu konačnu bruto potrošnju energije po tehnologiji i sektoru izraženu u Mtoe i ukupni planirani instalirani kapacitet (raščlanjen na nove i obnovljene kapacitete) po tehnologiji i sektoru izražen u MW

iv.

Putanje tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora, koju države članice planiraju upotrijebiti kako bi ostvarile ukupne i sektorske putanje za energiju iz obnovljivih izvora od 2021. do 2030., uključujući očekivanu konačnu bruto potrošnju energije po tehnologiji i sektoru izraženu u Mtoe i ukupni planirani instalirani neto kapacitet (raščlanjen na nove i obnovljene kapacitete) po tehnologiji i sektoru izražen u MW

Amandman 223

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.1 – točka 2.1.2 – podtočka v

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

v.	putanje potražnje za bioenergijom, raščlanjene na toplinsku i električnu energiju te promet, i putanje opskrbe biomasom po sirovini i podrijetlu (razlikovanje između domaće proizvodnje i uvoza) . Za šumsku biomasu, ocjena njezina izvora i utjecaja na ponor LULUCF-a;

v.	Putanje države članice u pogledu potražnje za bioenergijom, raščlanjene na toplinsku i električnu energiju te promet, i putanje opskrbe biomasom iz sirovine, domaće proizvodnje u odnosu na uvoz . Za šumsku biomasu, ocjena njezina izvora i utjecaja na ponor LULUCF-a;

Amandman 224

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.1 – točka 2.1.2 – podtočka va (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

va.

Udio energije iz obnovljivih izvora u državi članici, kao i putanje i opći ciljevi koji se odnose na energiju iz obnovljivih izvora koju proizvode gradovi, energetske zajednice i potrošači koji sami proizvode i troše svoju energiju 2030. te putanje za energiju iz obnovljivih izvora od 2021. do 2030., uključujući očekivanu ukupnu bruto konačnu potrošnju energije

Amandman 225

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.1 – točka 2.1.2 – podtočka vi

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

vi.

Ako je primjenjivo, druge nacionalne putanje i ciljeve, uključujući one dugoročne i sektorske (npr. udio naprednih biogoriva, udio obnovljive energije u centraliziranom grijanju, upotreba obnovljive energije u zgradama, obnovljiva energija koju su proizveli gradovi, energetske zajednice i potrošači koji sami proizvode i troše svoju energiju )

vi.	Ako je primjenjivo, druge nacionalne putanje i ciljeve, uključujući one dugoročne i sektorske (npr. udio obnovljive energije u centraliziranom grijanju, upotreba obnovljive energije u zgradama, oporabljena energija iz mulja dobivenog obradom otpadnih voda )

Amandman 226

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.2 – podtočka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Okvirni nacionalni doprinos povećanju energetske učinkovitosti radi ostvarivanja obvezujućeg Unijina cilja povećanja energetske učinkovitosti od 30 % do 2030. kako je navedeno u članku 1. stavku 1. i članku 3. stavku 4. Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761], na temelju potrošnje primarne energije ili krajnje potrošnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta; iskazan kao apsolutna razina potrošnje primarne energije i krajnja potrošnja energije u 2020. i 2030. uz linearnu putanju za taj doprinos od 2021. nadalje; uključujući metodologiju upotrijebljenu za izračun i pretvorbene faktore

Obvezujući cilj države članice koji se odnosi na energetsku učinkovitost do 2030. kako je navedeno u članku 1. stavku 1., članku 3. stavku 4. Direktive 2012/27/EU [kako je izmijenjena prijedlogom COM(2016)0761], iskazan kao apsolutna razina potrošnje primarne energije i potrošnja krajnje energije 2020. i 2030. uz linearnu putanju za taj specifični cilj od 2021. nadalje; uključujući metodologiju upotrijebljenu za izračun i pretvorbene faktore

Amandman 227

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.2 – podtočka ii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.	Kumulativni iznos uštede energije koji treba ostvariti tijekom razdoblja od 2021. do 2030. u skladu s člankom 7. o obvezama u pogledu uštede energije Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761],

ii.	Kumulativni iznos dodatne uštede energije koji treba ostvariti tijekom razdoblja od 2021. do 2030. i tijekom razdoblja nakon toga, u skladu s člankom 7. o obvezama u pogledu uštede energije Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761]

Amandman 228

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.2 – podtočka iii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.	Ciljevi za dugoročnu obnovu nacionalnog fonda stambenih i poslovnih zgrada (javnih i privatnih)

iii.	Ciljevi za dugoročnu obnovu nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada (javnih i privatnih) do 2030. odnosno 2040., u skladu s ciljem da se do 2050. ostvari fond zgrada gotovo nulte stope energije i niskih emisija CO2

Amandman 229

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.2 – podtočka iv

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iv.	Ukupna tlocrtna površina koja će se renovirati ili ekvivalent godišnje uštede energije koja će se ostvariti od 2021. do 2030. na temelju članka 5. o zgradama javnih tijela kao uzoru Direktive 2012/27/EU;

iv.	Ukupna tlocrtna površina koja će se renovirati i odgovarajuća količina uštede energije ili ekvivalent godišnje uštede energije koja će se ostvariti od 2021. do 2030. na temelju članka 5. o zgradama javnih tijela kao uzoru Direktive 2012/27/EU

Amandman 230

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.3 – podtočka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

i.	Nacionalni ciljevi za jačanje diversifikacije izvora energije i opskrbe iz trećih zemalja, skladištenja i odgovora na potražnju

i.	Nacionalni ciljevi za jačanje diversifikacije izvora energije i opskrbe iz trećih zemalja, primjene mjera za uštedu energije, skladištenja i odgovora na potražnju

Amandman 231

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.3 – podtočka ii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.	Nacionalni ciljevi u pogledu smanjenja ovisnosti o energiji uvezenoj iz trećih zemalja

ii.	Nacionalni ciljevi u pogledu smanjenja ovisnosti o energiji iz fosilnih goriva (nafta, ugljen i plin) i, ako je to primjenjivo, drugih goriva iz trećih zemalja

Amandman 232

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.3 – podtočka iv

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iv.	Nacionalni ciljevi u pogledu uporabe domaćih izvora energije (osobito energije iz obnovljivih izvora)

iv.	Nacionalni ciljevi u pogledu povećanja fleksibilnosti nacionalnog energetskog sustava

Amandman 233

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.4 – točka 2.4.1 – podtočka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

i.	Razina elektroenergetske povezanosti koju država članica planira ostvariti 2030. u odnosu na cilj Europskog vijeća iz listopada 2014 .

i.	Razina elektroenergetske povezanosti koju država članica planira ostvariti 2030. i koja iznosi najmanje 15 %, uzimajući u obzir cilj međusobne povezanosti od 10 % do 2020 .

Amandman 234

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.4 – točka 2.4.2 – podtočka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

i.	Ključni nacionalni ciljevi za infrastrukturu za prijenos električne energije i plina, koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva u okviru svih dimenzija strategije energetske unije

i.	Ključni nacionalni ciljevi za infrastrukturu za prijenos i distribuciju električne energije i plina i za njezinu modernizaciju , koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva u okviru svih dimenzija energetske unije iz točke 2.

Amandman 235

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.4 – točka 2.4.3 – podtočka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

i.	Nacionalni ciljevi povezani s drugim aspektima unutarnjeg energetskog tržišta, poput integracije tržišta i uparivanja, uključujući vremenski okvir tijekom kojeg ciljevi trebaju biti ostvareni

Nacionalni ciljevi povezani s drugim aspektima unutarnjeg energetskog tržišta, poput povećanja fleksibilnosti sustava, integracije tržišta i uparivanja, pametnih mreža, agregacije, upravljanja potrošnjom, skladištenja, distribuirane proizvodnje energije, mehanizama za otpremu, ponovnu otpremu i ograničavanje usluge, cjenovnih signala u stvarnom vremenu, uključujući vremenski okvir tijekom kojeg ciljevi trebaju biti ostvareni;

Amandman 236

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.4 – točka 2.4.3 – podtočka ia (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ia.	Nacionalni ciljevi povezani s nediskriminatornim sudjelovanjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom i skladištenjem, među ostalim putem agregacije, na svim energetskim tržištima, uključujući vremenski okvir tijekom kojeg ciljevi trebaju biti ostvareni;

Amandman 237

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.4 – točka 2.4.3 – podtočka ib (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ib.	Nacionalni ciljevi u pogledu osiguranja da potrošači sudjeluju u energetskom sustavu te da imaju koristi od vlastite proizvodnje i novih tehnologija, uključujući pametna brojila;

Amandman 238

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.4 – točka 2.4.3 – podtočka iii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.	Nacionalni ciljevi za zaštitu potrošača energije i poboljšanje konkurentnosti na maloprodajnom tržištu elektroenergetskog sektora

iii.	Nacionalni ciljevi za zaštitu potrošača energije , povećanje transparentnosti, poticanje promjene isporučitelja i poboljšanje konkurentnosti na maloprodajnom tržištu elektroenergetskog sektora

Amandman 240

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.5 – podtočka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Nacionalni ciljevi i ciljevi za financiranje javnih i privatnih istraživanja i inovacija povezanih s energetskom unijom, uključujući, ako je primjenjivo, vremenski okvir tijekom kojeg ciljevi trebaju biti ostvareni; u kojima se odražavaju prioriteti strategije energetske unije i strateškog plana za energetsku tehnologiju (SET)

Nacionalni ciljevi i specifični ciljevi za financiranje javne podrške istraživanjima i inovacijama povezanih s energetskom unijom i njihov očekivani učinak poluge u pogledu privatnih istraživanja , uključujući, ako je primjenjivo, vremenski okvir tijekom kojeg ciljevi trebaju biti ostvareni; u kojima se odražavaju prioriteti strategije energetske unije i strateškog plana za energetsku tehnologiju (SET)

Amandman 241

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 2. – točka 2.5 – podtočka ii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.

Ako je primjenjivo, nacionalne ciljeve , uključujući dugoročne ciljeve ( 2050. ) za uporabu niskougljičnih tehnologija, uključujući ciljeve za dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrijskih sektora i industrijskih sektora s velikim udjelom CO2 i, ako je primjenjivo, ciljeve u pogledu infrastrukture za skladištenje i transport tog CO2.

ii.	Nacionalne opće ciljeve za 2050. povezane s promicanjem održivih tehnologija

Amandman 242

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.1 – točka 3.1.1

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.1.1

Emisije stakleničkih plinova i uklanjanje stakleničkih plinova (za plan kojim je obuhvaćeno razdoblje od 2021. do 2030., cilj okvira za 2030.)

3.1.1

Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova

Politike i mjere za ostvarivanje cilja utvrđenog na temelju Uredbe [] [ESR] kako je navedeno u odjeljku 2.1.1. i politike i mjere u skladu s Uredbom [] [LULUCF], kojima su obuhvaćeni svi ključni sektori koji proizvode velike emisije i sektori za jačanje uklanjanja emisija, uz izglede u pogledu dugoročne vizije i dugoročnog cilja da se postane niskougljično gospodarstvo uz pedesetogodišnju perspektivu i da se ostvari ravnoteža između emisija i uklanjanja u skladu s Pariškim sporazumom

Politike i mjere za ostvarivanje cilja utvrđenog na temelju Uredbe [] [ESR] kako je navedeno u odjeljku 2.1.1. i politike i mjere u skladu s Uredbom [] [LULUCF] i putanje za održavanje i poboljšanje uklanjanja ugljika iz ponora kako je navedeno u odjeljku 2.1.1. , kojima su obuhvaćeni svi ključni sektori koji proizvode velike emisije i sektori za jačanje uklanjanja emisija, uz izglede u pogledu dugoročne vizije i dugoročnog cilja da se unutar Unije do 2050. ostvare nulta neto stopa emisije stakleničkih plinova, a ubrzo nakon toga i negativne emisije u skladu s Pariškim sporazumom

ii.	Regionalna suradnja u ovom području

ii.	Regionalna suradnja u ovom području

iii.	Ne dovodeći u pitanje primjenjivost pravila o državnoj potpori, financijske mjere u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu EU-a i upotrebu sredstava EU-a, ako je primjenjivo.

iii.	Ne dovodeći u pitanje primjenjivost pravila o državnoj potpori, financijske mjere u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu EU-a i upotrebu sredstava EU-a, ako je primjenjivo.

Amandman 243

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.1 – točka 3.1.2 – podtočka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

i.	Politike i mjere za ostvarivanje nacionalnog doprinosa obvezujućem cilju na razini EU-a za 2030. u pogledu energije iz obnovljivih izvora i putanja iz odjeljka 2.1.2., uključujući mjere specifične za sektor i mjere specifične za tehnologiju (6)

i.	Politike i mjere za ostvarivanje nacionalnog cilja za 2030. i obvezujućeg cilja na razini EU-a za 2030. u pogledu energije iz obnovljivih izvora i putanja iz odjeljka 2.1.2., uključujući mjere specifične za sektor i mjere specifične za tehnologiju (6)

Amandman 244

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.1 – točka 3.1.2 – podtočka iii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.	Posebne mjere za financijsku potporu, uključujući potporu EU-a i uporabu sredstava EU-a, za promicanje proizvodnje i uporabe energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, grijanju, hlađenju i prometu

iii.	Posebne nacionalne mjere za financijsku potporu i fiskalne mjere , uključujući potporu EU-a i uporabu sredstava EU-a za promicanje proizvodnje i uporabe energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, grijanju, hlađenju i prometu

Amandman 245

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.1 – točka 3.1.2 – podtočka iv

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iv.	Posebne mjere za uvođenje sustava za pružanje usluga na jednom mjestu, racionalizaciju administrativnih postupaka, davanje informacija i osposobljavanje te jačanje potrošača energije iz obnovljivih izvora koji sami proizvode i troše svoju energiju i energetskih zajednica

iv.

Posebne mjere za ukidanje pretjerano opterećujućih troškova i uklanjanje prepreka pri upotrebi energije iz obnovljivih izvora i uvođenje sustava za pružanje usluga na jednom mjestu, racionalizaciju administrativnih postupaka, davanje informacija i osposobljavanje Očekivani učinak u smislu pokrenutih novih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

Amandman 246

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.1 – točka 3.1.2 – podtočka iva (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iva.	Posebne mjere za davanje prava i poticanje svih potrošača na to da pojedinačno i skupno postanu samopotrošači koji proizvode, skladište, troše i prodaju svoju energiju iz obnovljivih izvora te očekivani učinak u smislu pokrenutih novih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

Amandman 247

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.1 – točka 3.1.2 – podtočka via (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

via.

Ostale planirane ili donesene mjere za promicanje energije iz obnovljivih izvora, posebno, ali ne ograničavajući se na sljedeće:

(a)	mjere čiji je cilj osigurati da sve javne uprave (nacionalne, regionalne ili lokalne) uključe potrošnju energije iz obnovljivih izvora u svoje djelovanje;

(b)

odredbe obuhvaćene zakonodavstvom o javnoj nabavi čiji je cilj zajamčiti da javne uprave (nacionalne, regionalne i lokalne) uključuju kriterije za sklapanje ugovora u okviru zelene javne nabave kako bi se pravne osobe koje s njima namjeravaju sklopiti ugovor potaknule na uporabu obnovljivih izvora energije, bez obzira na proizvod ili uslugu za koje se ugovor sklapa;

(c)	odredbe koje se odnose na uporabu energije iz obnovljivih izvora kao uvjet za dodjelu svih javnih subvencija ili potpora, kad je to primjereno.

Amandman 248

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.1 – točka 3.1.3 – podtočka iva (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iva.	Nacionalne politike, rokovi i mjere planirane radi postupnog ukidanja izravnih i neizravnih subvencija za fosilna goriva do 2020.

Amandman 249

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.2 – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Planirane politike, mjere i programi za ostvarivanje okvirnog nacionalnog cilja povećanja energetske učinkovitosti za 2030., kao i drugih ciljeva predstavljenih u odjeljku 2.2., uključujući planirane mjere i instrumente (i one financijske prirode) za promicanje energetskih svojstava zgrada, osobito u pogledu sljedećeg:	Planirane politike, mjere i programi za ostvarivanje obvezujućeg nacionalnog cilja povećanja energetske učinkovitosti za 2030., kao i drugih ciljeva predstavljenih u odjeljku 2.2., uključujući planirane mjere i instrumente (i one financijske prirode) za promicanje energetskih svojstava zgrada, osobito u pogledu sljedećeg:

Amandman 250

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.2 – podtočka ii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.	Dugoročne strategije za obnovu nacionalnog fonda stambenih i poslovnih zgrada (javnih i privatnih) (7), uključujući politike i mjere za poticanje troškovno učinkovitih velikih radova obnove zgrada i postupnih velikih radova obnove zgrada

ii.

Dugoročne strategije za obnovu nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada (javnih i privatnih) (7), uključujući politike , mjere i radne energetske učinkovitosti i uštede usmjerene na poticanje troškovno učinkovitih velikih radova obnove zgrada i postupnih velikih radova obnove zgrada , kao i one usmjerene na najmanje energetski učinkovit fond zgrada i kućanstva pogođena energetskim siromaštvom

Amandman 251

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.2 – podtočka iv

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iv.

Ostale planirane politike, mjere i programi za ostvarivanje okvirnog nacionalnog cilja povećanja energetske učinkovitosti za 2030., kao i drugi ciljevi iz odjeljka 2.2. (primjerice mjere kojima se postiže da javne zgrade i energetski učinkovita javna nabava budu uzor, mjere za promicanje energetskih pregleda i sustava gospodarenja energijom (9), informiranje potrošača i mjere osposobljavanja (10) te druge mjere za promicanje energetske učinkovitosti) (11)

iv.

Ostale planirane politike, mjere i programi za ostvarivanje obvezujućeg nacionalnog cilja povećanja energetske učinkovitosti za 2030., kao i drugi ciljevi iz odjeljka 2.2. (primjerice mjere kojima se postiže da javne zgrade i energetski učinkovita javna nabava budu uzor, mjere za promicanje energetskih pregleda i sustava gospodarenja energijom (9), informiranje potrošača i mjere osposobljavanja (10) te druge mjere za promicanje energetske učinkovitosti) (11)

Amandman 252

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.2 – podtočka iva (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iva.	Opis politika i mjera za promicanje uloge lokalnih energetskih zajednica pri davanju doprinosa provedbi politika i mjera iz točki i., ii., iii. i iv.

Amandman 253

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.4 – točka 3.4.3 – podtočka ii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.	Mjere za povećanje fleksibilnosti energetskog sustava s obzirom na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora , uključujući uvođenje unutardnevnog uparivanja tržišta i prekograničnih tržišta uravnoteženja

ii.

Mjere za povećanje fleksibilnosti energetskog sustava uključujući uvođenje unutardnevnog uparivanja tržišta i prekograničnih tržišta uravnoteženja, razvijanje pametnih mreža i skladištenja, rast upravljanja potrošnjom i distribuiranu proizvodnju energije , kao i prilagođavanje formiranja cijena , uključujući s pomoću cjenovnih signala u stvarnom vremenu

Amandman 254

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.4 – točka 3.4.3 – podtočka iia (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iia.	Mjere za jamčenje nediskriminatornog sudjelovanja obnovljivih izvora energije, upravljanja potrošnjom i skladištenja, među ostalim putem agregacije, na svim energetskim tržištima

Amandman 255

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.4 – točka 3.4.3 – podtočka iii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.	Mjere za osiguranje prioritetnog pristupa i odašiljanja električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora ili visokoučinkovite kogeneracije i sprečavanje ograničavanja ili ponovnog odašiljanja te električne energije (18)

iii.

Mjere povezane s prilagodbom pravila i praksi o upravljanju sustavima u cilju poboljšanja fleksibilnosti sustava; mjere povezane s korištenjem pravila o odašiljanju koja služe za ostvarenje nacionalnih ciljeva u vezi s obnovljivom energijom i smanjenjem emisije stakleničkih plinova; mjere povezane s korištenjem pravila kojima se svodi na najmanju moguću razinu i kompenzira ponovno odašiljanje i ograničavanje obnovljive energije; mjere za poboljšanje agregacije (18)

Amandman 256

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak A – stavak 3. – točka 3.5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.5.a

Načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”

Opis načina na koji dimenzije, politike i mjere uzimaju u obzir načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”

Amandman 257

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak B – stavak 4. – točka 4.4 – podtočka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

i.	Trenutačna mješavina energetskih izvora, domaći izvori energije, ovisnost o uvezenoj energiji, uključujući relevantne rizike

i.	Trenutačna mješavina energetskih izvora, domaći izvori energije, uključujući upravljanje potrošnjom, ovisnost o uvezenoj energiji, uključujući relevantne rizike

Amandman 258

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak B – stavak 4. – točka 4.6 – podtočka iiia (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iiia.

Trenutačna razina nacionalnih subvencija za fosilna goriva

Amandman 259

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak B – stavak 4. – točka 4.6 – podtočka iv

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iv.	Projekcije kretanja u točkama i. do iii . uz postojeće politike i mjere barem do 2040. (uključujući projekcije za 2030. godinu)

iv.	Projekcije kretanja u točkama i. do iiia . uz postojeće politike i mjere barem do 2040. (uključujući projekcije za 2030. godinu)

Amandman 260

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak B – stavak 4. – točka 4.6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.6.a

Načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”

Opis načina na koji dimenzije, politike i mjere uzimaju u obzir načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”

Amandman 261

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak B – stavak 5. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.	PROCJENA UČINAKA PLANIRANIH POLITIKA I MJERA (29)

5.	PROCJENA UČINAKA PLANIRANIH POLITIKA , MJERA I STRATEGIJA ULAGANJA (29)

Amandman 262

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak B – stavak 5. – točka 5.1

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.1.	Učinci planiranih politika i mjera opisanih u odjeljku 3. o energetskom sustavu i emisijama stakleničkih plinova i uklanjanju stakleničkih plinova, uključujući usporedbu s projekcijama na temelju postojećih politika i mjera (kako su opisane u odjeljku 4.).

5.1.	Učinci planiranih politika , mjera i strategija ulaganja opisanih u odjeljku 3. o energetskom sustavu i emisijama stakleničkih plinova i uklanjanju stakleničkih plinova, uključujući usporedbu s projekcijama na temelju postojećih politika i mjera (kako su opisane u odjeljku 4.).

Amandman 263

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak B – stavak 5. – točka 5.1 – podtočka ii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.	Procjena međudjelovanja politika (međudjelovanje između postojećih i planiranih politika i mjera u okviru jedne dimenzije i međudjelovanje između postojećih i planiranih politika i mjera različitih dimenzija) barem do posljednje godine razdoblja obuhvaćenog planom.

ii.

Procjena međudjelovanja politika (međudjelovanje između postojećih i planiranih politika i mjera u okviru jedne dimenzije i međudjelovanje između postojećih i planiranih politika i mjera različitih dimenzija) barem do posljednje godine razdoblja obuhvaćenog planom , posebno kako bi se u potpunosti razumio učinak politika energetske učinkovitosti/uštede energije na utvrđivanje veličine energetskog sustava te smanjio rizik od izgubljenih investicija u području opskrbe energijom

Amandman 264

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak B – stavak 5. – točka 5.1 – podtočka iiia (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.a	Procjena interakcija između postojećih i planiranih nacionalnih politika i mjera te mjera politike Unije u području klime i energije.

Amandman 265

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak B – stavak 5. – točka 5.2a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.2a

Zdravlje i dobrobit

i.	Učinci na kvalitetu zraka i povezani zdravstveni učinci

ii.	Drugi učinci na zdravlje i dobrobit (primjerice, onečišćenje voda te zvučno ili drugo onečišćenje, širenje hodanja i bicikliranja, dnevna putovanja ili druge promjene u pogledu prijevoza, itd.)

Amandman 266

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak B – stavak 5. – točka 5.2b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.2b

Okolišni učinci

i.	Detalji svih strateških procjena utjecaja okoliša ili procjena utjecaja na okoliš povezanih sa strategijom ili nacionalnim planovima

ii.	Aspekti povezani s vodom, primjerice, potražnja za vodom ili crpljenje vode (uzimajući u obzir potencijalne buduće klimatske promjene), učinci hidroenergije ili energije iz plime i oseke na vodna ili morska staništa, itd.

iii.	Okolišni (i klimatski) učinci svih oblika povećanog korištenja bioenergije (biogoriva proizvedena od usjeva, šumska biomasa, itd.) te povezanost sa strategijom u pogledu uklanjanja u području korištenja zemljišta

Amandman 267

Prijedlog uredbe

Prilog I. – dio 1. – odjeljak B – stavak 5. – točka 5.2c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.2c

Učinci na ulaganja

i.	postojeći investicijski tokovi;

ii.	predviđanja budućeg ulaganja povezana sa svakom od planiranih politika i mjera, uključujući profil rizika planiranih politika i mjera;

iii.	čimbenici rizika sektora ili tržišta ili prepreke u nacionalnom (ili makroregionalnom) kontekstu;

iv.	analiza dodatne potpore javnih financija ili izvora za popunjavanje nedostataka utvrđenih u okviru točke (iii);

v.	kvalitativna procjena povjerenja ulagača, uključujući vidljivost portfelja projekta i održivost ili privlačnost investicijskih prilika;

vi.	revizija prethodne godine u odnosu na predviđanja, predviđanja koja obuhvaćaju materijalne čimbenike s kojima se ulagači suočavaju.

Amandman 294/rev 1

Prijedlog uredbe

Prilog I.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena

	Putanja iz članka 4. stavka (a) točke 2. druge podtočke sastoji se od sljedećih referentnih točaka:
	S2020 +0,20 (S2030 – S2020), kao prosjek za razdoblje od 2021. do 2022.
	S2020 +0,45 (S2030 – S2020), kao prosjek za razdoblje od 2023. do 2025. i
	S2020 +0,70 (S2030 – S2020), kao prosjek za razdoblje od 2025. do 2027.
	pri čemu je
	S2020 = cilju te države članice za 2020. u skladu s člankom 3. i Prilogom I. – dijela A Direktive …/…[preinaka Direktive 2009/28/EZ kako je predloženo u dokumentu COM(2016)0767]
	i
	S2030 = cilju za tu državu članicu za 2030.

Amandman 270

Prijedlog uredbe

Prilog II. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	iznos prodane energije upotrijebljene u prometu, koja je isključena iz izračuna [u ktoe];

(b)	eventualni iznos prodane energije upotrijebljene u prometu, koja je isključena iz izračuna [u ktoe];

Amandman 271

Prijedlog uredbe

Prilog II. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	iznos energije proizvedene za vlastite potrebe, koja je isključena iz izračuna [u ktoe];

(c)	eventualni iznos energije proizvedene za vlastite potrebe, koja je isključena iz izračuna [u ktoe];

Amandman 272

Prijedlog uredbe

Prilog II. – stavak 1. – točka f – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)	primjena izuzeća (b), (c), (d) i (e) iz članka 7. stavaka 2. i 3. Direktive 2012/27/EU:

(f)	iznos prodane energije ili iznos uštede energije [u ktoe] koji se izuzimaju u skladu s člankom 7. stavkom 2. i 3. Direktive 2012/27/EU;

Amandman 274

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka f – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ii)	iznos uštede energije [u ktoe] ostvarene u sektorima pretvorbe, distribucije i prijenosa energije u skladu s točkom (c),

Briše se.

Amandman 275

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka f – podtočka iii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(iii)

iznos uštede energije [u ktoe] proizišle iz novih pojedinačnih djelovanja koja se provode od 31. prosinca 2008. i nastavljaju ostvarivati učinak 2020. i nakon toga i u skladu s točkom (d),

Briše se.

Amandman 276

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka f – podtočka iv

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(iv)	iznos energije koja je proizvedena na ili u zgradama za vlastite potrebe na temelju mjera politike kojima se promiče novo postavljanje tehnologija obnovljivih izvora energije u skladu s točkom (e) [u ktoe];

Briše se.

Amandman 277

Prijedlog uredbe

Prilog II.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.	PREGLED I PROCES RAZVOJA STRATEGIJA

1.1.	Izvršni sažetak

1.2.

Kontekst

1.2.1.

Nacionalni, europski i međunarodni politički kontekst za dugoročne strategije

1.2.2.

Podsjetnik na pravni okvir

1.3.	Savjetovanje

1.3.1.

Savjetovanja s javnosti i dionicima (nacionalni parlament, lokalni i regionalni, javni i drugi relevantni dionici)

1.3.2.

Savjetovanja s drugim državama članicama, trećim zemljama i institucijama EU-a

2.	NACIONALNE DUGOROČNE KLIMATSKE I ENERGETSKE STRATEGIJE

2.1.	UKUPNO SMANJENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA I POBOLJŠANJA UKLANJANJA PONORIMA

2.1.1.

Ugljični proračun do 2100. u skladu s Pariškim sporazumom

2.1.2.

Putanja troškovno učinkovitog puta prema nultoj neto stopi emisija stakleničkih plinova do 2050. i negativnih emisija ubrzo nakon toga

2.1.3.

Nacionalni specifični cilj za 2030. i ključne etape najmanje za 2040. i 2050. u skladu s putanjom iz točke 2.1.2.

2.1.4.

Međunarodna dimenzija

2.1.5.

Dugoročni ciljevi prilagođavanja

2.2.	ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

2.2.1.

Putanja za postizanje energetskog sustava utemeljenog na energiji iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije do 2050.

2.2.2.

Nacionalni cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije do 2030. i ključne etape za najmanje 2035., 2040. i 2045. u skladu s putanjom iz točke 2.2.2.

2.3.	ENERGETSKA UČINKOVITOST

2.3.1.

Putanja za postizanje gospodarstva utemeljenog na najvećoj mogućoj razini energetske učinkovitosti do 2050. u skladu s ciljevima iz točaka 2.1.2. i 2.2.1.

2.3.2.

Nacionalni cilj energetske učinkovitosti izražen apsolutnom razinom potrošnje primarne i krajnje energije do 2030. i ključne etape najmanje za 2035., 2040. i 2045. godinu

3.	SEKTORSKE STRATEGIJE

3.1.	Energetski sustav

3.1.1.

Predviđena buduća potražnja razvrstana po nositelju energije

3.1.2.

Predviđeni budući kapacitet proizvodnje, uključujući centraliziranu i distribuiranu pohranu razvrstanu po tehnologijama

3.1.3.

Planirana ili predviđena buduća putanja ili opseg emisija

3.1.4.

Opis glavnih pokretača energetske učinkovitosti, fleksibilnosti potražnje i energetske potrošnje i njihov razvoj od 2021.

3.1.5.

Okvir politika i mjera kojima se namjerava postići energetski sustav utemeljen na energiji iz obnovljivih izvora iz točke 2.2.1. u bruto konačnoj potrošnji energije i najveća moguća mjera energetski učinkovitog i fleksibilnog gospodarstva do 2050., uključujući predviđene putanje razvrstane po tehnologijama

3.2.	Industrija

3.2.1.

Predviđene putanje emisija razvrstane po sektorima i izvorima opskrbe energijom

3.2.2.

Opcije ili politički pristupi dekarbonizacije i svi postojeći ciljevi, planovi ili strategije, uključujući elektrifikaciju, alternativna goriva, mjere energetske učinkovitosti itd.

3.3.

Zgrade

3.3.1.

Predviđena energetska potražnja u zgradama razvrstana po kategorijama zgrada, uključujući komercijalne, stambene i javne zgrade

3.3.2.

Budući izvori opskrbe energijom

3.3.3.

Potencijal za smanjenje potražnje energije renoviranjem postojećih zgrada i povezane društvene, gospodarske i ekološke koristi

3.3.4.

Političke mjere za stimuliranje renoviranja postojećeg fonda zgrada

3.4.

Promet

3.4.1.

Predviđene emisije i izvori energije razvrstani po vrsti prijevoza (npr. automobili i kombiji, teški cestovni promet, pomorski promet, zračni promet i željeznički promet)

3.4.2.

Opcije ili politički pristupi za dekarbonizaciju

3.5.	Poljoprivreda, uporaba zemljišta, promjena uporabe zemljišta i šumarstvo (LULUCF)

3.5.1.

Trenutačne emisije razvrstane po svim izvorima i individualnim stakleničkim plinovima

3.5.2.

Opcije za smanjenje emisija i političke mjere za održavanje i jačanje ponora, uključujući nacionalne specifične ili opće ciljeve

3.5.3.

Poveznice s politikama u području poljoprivrede i ruralnog razvoja

3.6.	Međusektorski strategijski elementi i drugi relevantni sektori

4.	FINANCIRANJE

4.1.	Procjena potrebnih ulaganja

4.2.	Politike i mjere povezane s upotrebom javnih financija i poticanje privatnih ulaganja

4.3.	Strategije za povezano istraživanje, razvoj i inovacije

5.	ANALITIČKA OSNOVA I SOCIOEKONOMSKE POSLJEDICE

5.1.	Modeliranja, scenariji ili analize korišteni pri razvoju strategije

5.2.	Konkurentnost i gospodarski učinak

5.3.	Zdravlje, okoliš i društveni učinak

5.4.	Strategija za osiguravanje dugoročne otpornosti sektora u odjeljku 3.

6.	Prilozi (po potrebi)

6.1.	Potporna analiza

6.1.1.

Detalji o svim modelima za 2050. (uključujući pretpostavke) i/ili drugim kvantitativnim analizama, pokazateljima itd.

6.1.2.

Tablice s podacima ili drugi tehnički prilozi

6.2.	Ostali izvori

Amandman 278

Prijedlog uredbe

Prilog III. – dio 1. – točka n

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(n)	informacije o namjerama države članice da iskoristi fleksibilne mogućnosti iz članka 5. stavaka 4. i 5. Uredbe [] [ESR].

(n)	informacije o namjerama države članice da iskoristi fleksibilne mogućnosti iz članka 5. stavaka 4. , 5. i 7. te korištenju prihoda u skladu s člankom 5. stavkom 5.a Uredbe [] [ESR].

Amandman 279

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio 1. – točka m – točka 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	primarna biomasa iz šume koja se izravno upotrebljava za proizvodnju energije

(a)	primarna biomasa iz šume koja se izravno upotrebljava za proizvodnju energije ili prerađenog goriva dobivenog iz drva

Amandman 280

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio 1. –Točka m – točka 1. – podtočka a – podtočka iii

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii)	oblo drvo (raščlanjeno na industrijsko oblo drvo i ogrjevno drvo)

iii)	oblo drvo (raščlanjeno na industrijsko oblo drvo , pretkomercijalne prorede i ogrjevno drvo)

Amandman 281

Prijedlog uredbe

Prilog IV. – dio 1. – točka m – točka 2. – podtočka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)

gnoj

Amandman 282

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – dio 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	uštede energije ostvarene primjenom članka 7. Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761] u godinama X-3 i X-2;

(b)	kumulativni iznos uštede energije ostvarene primjenom članka 7. Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761] u godinama X-3 i X-2 , kao i

(i)	iznos ušteda ostvarenih u okviru svih politika, mjera i pojedinačnih djelovanja

(ii)	objašnjenje o tome na koji su način i na temelju kojih podataka procijenjene te uštede

(iii)

objašnjenje o tome jesu li države članice na putu da ostvare ukupni iznos ušteda potrebnih do kraja razdoblja iz članka 7. Direktive 2012/27/EU [kako je izmijenjena prijedlogom COM(2016)0761]. Ako država članica nije na putu da ostvari te uštede, ona treba pružiti daljnje objašnjenje o korektivnim mjerama koje namjerava poduzeti kako bi ostvarila tražene uštede

(iv)	u slučaju da mjere uključene u izvješće o napretku odstupaju od mjera uključenih u obavijest države članice, obrazloženje;

Amandman 283

Prijedlog uredbe

Prilog VIII. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	učinak proizvodnje i uporabe biomase na održivost u Uniji i u trećim zemljama, uključujući učinke na bioraznolikost;

(b)	učinak proizvodnje i uporabe biomase na održivost u Uniji i u trećim zemljama, uključujući učinke na bioraznolikost , kvalitetu vode i zraka te prava korištenja zemljišta, uzimajući u obzir načela hijerarhije otpada uspostavljena u Direktivi 2008/98/EZ ;

Amandman 284

Prijedlog uredbe

Prilog VIII. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)

s obzirom na treće zemlje i na države članice koje su značajniji izvori sirovina za biogoriva , tekućih biogoriva i goriva iz biomase koje se troši u Uniji, o nacionalnim mjerama poduzetim s ciljem ispunjavanja kriterija održivosti i kriterija uštede stakleničkih plinova utvrđenih članku 26. stavcima od 2. do 7. [preinake Direktive 2009/28/EZ kako je predložena u dokumentu COM(2016)0767] za tlo, vodu i zaštitu zraka.

(f)

s obzirom na treće zemlje i na države članice koje su izvori biogoriva i sirovina za njih , tekućih biogoriva i goriva iz biomase koje se troši u Uniji, o nacionalnim mjerama poduzetim s ciljem ispunjavanja kriterija održivosti i kriterija uštede stakleničkih plinova utvrđenih u članku 26. stavcima od 2. do 7. [preinaka Direktive 2009/28/EZ kako je predložena u dokumentu COM(2016)0767] za tlo, vodu i zaštitu zraka.

Amandman 285

Prijedlog uredbe

Prilog VIII. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(fa)	ocjena učinkovitosti kriterija održivosti bioenergije kako su navedeni u Direktivi (EU) …/… [Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora] u pogledu ostvarenja uštede stakleničkih plinova, zaštite ponora ugljika, biološke raznolikosti, sigurnosti opskrbe hranom i prava ljudi na korištenje zemljišta.

(1) Predmet se vraća na međuinstitucijske pregovore nadležnom odboru, u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0402/2017).

(14) Zaključci Europskog vijeća od 23. i 24. listopada 2014. (EUCO 169/14).

(16) Zaključci Vijeća od 26. studenoga 2015. (14632/15).

(18) Direktiva 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari (SL L 309, 27.11.2001., str. 22.).

(24) Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.).

(27) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(1a) Izvješće Europskog parlamenta od 2. lipnja 2016. o provedbi Direktive o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU) (2015/2232(INI))

(1) Dosljednost će se osigurati dugoročnim strategijama za niske emisije u skladu s člankom 14.

(6) Pri planiranju tih mjera države članice uzimaju u obzir kraj životnog vijeka postojećih instalacija i potencijal za obnavljanje postojećih kapaciteta.

(7) U skladu s člankom 2.a Direktive 2010/31/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0765].

(9) U skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU.

(10) U skladu s člankom 12. i člankom 17. Direktive 2012/27/EU.

(11) U skladu s člankom 19. Direktive 2012/27/EU.

(9) U skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU.

(10) U skladu s člankom 12. i člankom 17. Direktive 2012/27/EU.

(11) U skladu s člankom 19. Direktive 2012/27/EU.

(18) U skladu s [preinakom Direktive 2009/72/EZ kako je predložena u dokumentu COM(2016)0864 i preinakom Uredbe (EZ) br. 714/2009 kako je predložena u dokumentu COM(2016)0861].

(29) Planirane politike i mjere su mogućnosti o kojima se raspravlja i za koje postoji realna šansa da će biti donesene i provedene nakon datuma podnošenja nacionalnog plana. Prema tome, nastalim projekcijama iz odjeljka 5.1. točke i. nisu obuhvaćene samo provedene i donesene politike i mjere (projekcije uz postojeće politike i mjere), nego i planirane politike i mjere.

19.12.2018

Službeni list Europske unije

C 458/499

P8_TA(2018)0017

Nadležnost, priznavanje i izvršenje odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece *

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2018. o prijedlogu uredbe Vijeća o priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (preinaka) (COM(2016)0411 – C8-0322/2016 – 2016/0190(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje – preinaka)

(2018/C 458/19)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Vijeću (COM(2016)0411),

—	uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0322/2016),

—	uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata (1),

—	uzimajući u obzir članke 104. i 78.c Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za predstavke (A8-0388/2017),

budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

prihvaća prijedlog Komisije prilagođen prema preporukama savjetodavne skupine pravnih službi Europskog Parlamenta, Vijeća i Komisije s niže navedenim izmjenama;

poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

traži od Vijeća da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti prijedlog Komisije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)	Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 (34) značajno je izmijenjena (35). Budući da su potrebne daljnje izmjene, tu bi Uredbu trebalo preinačiti radi jasnoće.

(1)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 (34) značajno je izmijenjena (35). Budući da su neophodne daljnje izmjene, tu bi Uredbu trebalo preinačiti radi jasnoće. Te izmjene Uredbe povećat će pravnu sigurnost i fleksibilnost, pomoći će u lakšem pristupu sudskim postupcima i njihovoj većoj efikasnosti. U isto vrijeme, izmjene ove Uredbe doprinijet će tome da države članice zadrže potpunu suverenost kad je riječ o materijalnom pravu koje se odnosi na roditeljsku odgovornost.

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

Uredno i ispravno funkcioniranje područja pravosuđa Unije uz poštovanje različitih pravnih sustava i tradicija država članica od iznimne je važnosti za Uniju. U tom bi smislu trebalo još poboljšavati povjerenje među pravosudnim sustavima. Unija je postavila sebi za cilj uspostavu, održavanje i razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde u kojemu su osigurani slobodno kretanje osoba i pristup pravosuđu. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, trebalo bi ojačati prava osoba, naročito djece, u pravnim postupcima radi lakše suradnje pravosudnih i upravnih tijela te izvršenja odluka u stvarima iz područja obiteljskog prava koje imaju prekogranične posljedice. Trebalo bi poboljšati uzajamno priznavanje odluka u građanskim stvarima, pojednostavniti pristup pravosuđu te poboljšati razmjene informacija među tijelima država članica.

(3)

Uredno i ispravno funkcioniranje područja pravosuđa Unije uz poštovanje različitih pravnih sustava i tradicija država članica od iznimne je važnosti za Uniju. U tom bi smislu trebalo još poboljšavati povjerenje među pravosudnim sustavima. Unija je postavila sebi za cilj uspostavu, održavanje i razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde u kojemu su osigurani slobodno kretanje osoba i pristup pravosuđu. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, ključno je ojačati prava osoba, naročito djece, u pravnim postupcima radi lakše suradnje pravosudnih i upravnih tijela te izvršenja odluka u stvarima iz područja obiteljskog prava koje imaju prekogranične posljedice. Trebalo bi poboljšati uzajamno priznavanje odluka u građanskim stvarima, pojednostavniti pristup pravosuđu te poboljšati razmjene informacija među tijelima država članica osiguravanjem točne nediskriminacijske provjere postupaka i praksi kojima se koriste nadležna tijela država članica kako bi se zaštitili najbolji interesi djeteta i povezana temeljna prava .

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	U tu svrhu, Unija donosi, između ostaloga, mjere u području pravosudne suradnje u građanskim stvarima koje imaju prekogranične posljedice, posebno kada su potrebne za ispravno djelovanje unutarnjega tržišta.

(4)	U tu svrhu, Unija donosi, između ostaloga, mjere u području pravosudne suradnje u građanskim stvarima koje imaju prekogranične posljedice, posebno kada su potrebne za slobodno kretanje osoba i za ispravno djelovanje unutarnjega tržišta.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 19.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4.a)

Kako bi se ojačala pravosudna suradnja u građanskim stvarima s prekograničnim posljedicama, potrebno je osposobljavanje u području pravosuđa, posebice u području prekograničnog obiteljskog prava. Aktivnosti izobrazbe poput razmjene i seminara potrebne su i na razini Unije i na nacionalnoj razini kako bi se podigla svijest o ovoj Uredbi, njezinu sadržaju i posljedicama, te kako bi se izgradilo uzajamno povjerenje među državama članicama kad je riječ o njihovim pravosudnim sustavima.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)	S ciljem osiguravanja jednakosti svakog djeteta, ova bi se Uredba trebala odnositi na sve odluke o roditeljskoj odgovornosti, uključujući mjere za zaštitu djece, neovisno o bilo kakvoj vezi s bračnim predmetom ili drugim predmetima.

(6)	S ciljem osiguravanja jednakosti svakog djeteta, ova bi se Uredba trebala odnositi na sve odluke o roditeljskoj odgovornosti, uključujući mjere za zaštitu djece, neovisno o bilo kakvoj vezi s bračnim predmetom.

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.a)

U okviru ove Uredbe pravila o nadležnosti također bi trebalo primjenjivati na svu djecu koja se nalaze na teritoriju Unije čije se uobičajeno boravište ne može sa sigurnošću utvrditi. Područje primjene tih pravila treba proširiti, posebno kako bi obuhvatila djecu izbjeglice i djecu raseljenu na međunarodnoj razini ili zbog društveno-gospodarskih razloga ili zbog nemira u njihovoj zemlji.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12.a)

Ovom bi Uredbom trebalo u potpunosti poštovati prava sadržana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu: Povelja), a posebno pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje iz članka 47. Povelje, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života iz članka 7. Povelje i prava djeteta iz članka 24. Povelje.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)

Nadležnost u predmetima povezanima s roditeljskom odgovornošću temelji se na zaštiti interesa djeteta i trebala bi se u skladu s tim primjenjivati . Svako pozivanje na zaštitu interesa djeteta trebalo bi tumačiti u kontekstu članka 24. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta od 20. studenoga 1989.

(13)

Nadležnost u predmetima povezanima s roditeljskom odgovornošću uvijek bi se trebala temeljiti na zaštiti interesa djeteta i trebala bi se primjenjivati imajući u vidu te interese . Svako pozivanje na zaštitu interesa djeteta trebalo bi tumačiti u kontekstu članaka 7., 14., 22. i 24. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta od 20. studenoga 1989. Neophodno je da se države članice čija nadležna tijela u skladu s ovom Uredbom imaju stvarnu nadležnost u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću, nakon što donesu konačnu odluku o predaji djeteta, pobrinu da se pri njegovoj predaji poštuju najbolji interesi i temeljna prava djeteta, posebno kada je dijete u kontaktu s oba roditelja.

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14.a)

Značenje pojma „uobičajeno boravište” trebalo bi tumačiti s obzirom na definiciju koju utvrđuju nadležna tijela na pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir posebne okolnosti slučaja.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)

Ako se uobičajeno boravište djeteta promijeni zbog zakonitog preseljenja, nadležnost bi se trebala promijeniti u skladu s novim boravištem djeteta radi zadržavanja blizine. To bi se trebalo primjenjivati u slučajevima za koje još nisu pokrenuti postupci i u pokrenutim postupcima. Međutim, u pokrenutim postupcima stranke se mogu dogovoriti, u interesu učinkovitosti pravosuđa, da sudovi države članice u kojoj su postupci pokrenuti zadržavaju nadležnost do donošenja konačne odluke, ako je to u interesu djeteta. Ta je mogućnost posebno važna ako je postupak pri kraju i jedan se roditelj želi preseliti u drugu državu članicu s djetetom .

(15)

Ako se uobičajeno boravište djeteta promijeni zbog zakonitog preseljenja, nadležnost bi se trebala promijeniti u skladu s novim boravištem djeteta radi zadržavanja blizine. Međutim, u pokrenutim postupcima stranke se mogu dogovoriti, u interesu učinkovitosti pravosuđa, da sudovi države članice u kojoj su postupci pokrenuti zadržavaju nadležnost do donošenja konačne odluke, ako je to u interesu djeteta. S druge strane, pokrenuti postupci u vezi sa skrbništvom i pravom na kontakt trebali bi biti okončani donošenjem konačne odluke kako osobe koje imaju pravo na skrbništvo ne bi dijete odvele u drugu zemlju i tako izbjegle nepovoljnu odluku nadležnog tijela, osim ako se stranke slažu da se pokrenuti postupci prekinu .

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)

Ova Uredba ne bi trebala spriječiti tijela države članice koja nema stvarnu nadležnost da u žurnim slučajevima poduzimaju privremene, uključujući zaštitne, mjere radi osiguranja osobe ili imovine djeteta u toj državi članici. Te bi mjere trebalo priznati i izvršavati u svim drugim državama članicama, uključujući države članice koje imaju nadležnost na temelju ove Uredbe, dok nadležno tijelo takve države članice ne poduzme mjere koje smatra prikladnima. Međutim, mjere koje poduzme sud u jednoj državi članici trebale bi se izmijeniti ili zamijeniti samo mjerama koje je također poduzeo sud države članice koja ima stvarnu nadležnost. Tijelo koje ima nadležnost samo za privremene, uključujući zaštitne, mjere trebalo bi se, ako je pred njim pokrenut stvarni zahtjev, po službenoj dužnosti proglasiti nenadležnim. Ako je to potrebno radi zaštite interesa djeteta, to bi tijelo trebalo izravno ili preko središnjeg tijela obavijestiti tijelo države članice koja ima stvarnu nadležnost na temelju ove Uredbe o poduzetim mjerama. Međutim, ako se ne obavijesti tijelo druge države članice, to ne bi trebala biti osnova za nepriznavanje mjere.

(17)

Ova Uredba ne bi trebala spriječiti tijela države članice koja nema stvarnu nadležnost da u žurnim slučajevima poduzimaju privremene, uključujući zaštitne, mjere , na primjer u slučajevima obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja, radi osiguranja osobe ili imovine djeteta u toj državi članici. Te bi mjere trebalo priznati i izvršavati u svim drugim državama članicama, uključujući države članice koje imaju nadležnost na temelju ove Uredbe, dok nadležno tijelo takve države članice ne poduzme mjere koje smatra prikladnima. Međutim, mjere koje poduzme sud u jednoj državi članici trebale bi se izmijeniti ili zamijeniti samo mjerama koje je također poduzeo sud države članice koja ima stvarnu nadležnost. Tijelo koje ima nadležnost samo za privremene, uključujući zaštitne, mjere trebalo bi se, ako je pred njim pokrenut stvarni zahtjev, po službenoj dužnosti proglasiti nenadležnim. Ako je to potrebno radi zaštite interesa djeteta, to bi tijelo trebalo izravno ili preko središnjeg tijela bez nepotrebne odgode obavijestiti tijelo države članice koja ima stvarnu nadležnost na temelju ove Uredbe o poduzetim mjerama. Međutim, ako se ne obavijesti tijelo druge države članice, to ne bi trebala biti osnova za nepriznavanje mjere.

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)

U iznimnim je slučajevima moguće da tijela države članice u kojoj dijete ima uobičajeno boravište nisu najprikladnija za rješavanje predmeta. Radi zaštite interesa djeteta, kao izuzetak i pod određenim uvjetima, nadležno tijelo može prepustiti svoju nadležnost za rješavanje određenog predmeta tijelu druge države članice ako je to tijelo prikladnije za rješavanje tog predmeta. Međutim, u tome slučaju tijelo kojem je ustupljen predmet ne bi smjelo nadležnost prepustiti trećem tijelu.

(18)

Posebnu je pažnju potrebno obratiti na činjenicu da je, u iznimnim slučajevima kao što je obiteljsko ili rodno uvjetovano nasilje, moguće da tijela države članice u kojoj dijete ima uobičajeno boravište nisu najprikladnija za rješavanje predmeta. Kao izuzetak i pod određenim uvjetima, nadležno tijelo može prepustiti svoju nadležnost za rješavanje određenog predmeta tijelu druge države članice ako je to tijelo prikladnije za rješavanje tog predmeta. Međutim, u tom je slučaju najprije potrebno pribaviti suglasnost drugog tijela, s obzirom na to da ono nakon prihvaćanja nadležnosti za predmet tu nadležnost ne može prepustiti trećem tijelu. Prije svakog prijenosa nadležnosti ključno je razmotriti i u potpunosti uzeti u obzir najbolje interese djeteta.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)

U postupcima u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću u skladu s ovom Uredbom te postupcima predaje u skladu s Haškom konvencijom iz 1980. trebalo bi poštovati pravo djeteta da slobodno izražava svoja stajališta i ta bi stajališta trebalo uzeti u obzir pri procjeni interesa djeteta. Saslušanje djeteta u skladu s člankom 24. stavkom 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i člankom 12. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta ima važnu ulogu u primjeni ove Uredbe. Međutim, cilj ove Uredbe nije odrediti način saslušanja djeteta, primjerice, hoće li dijete saslušati sudac osobno ili posebno osposobljen stručnjak koji će kasnije izvijestiti sud , ili hoće li dijete biti saslušano u sudnici ili drugdje.

(23)

U postupcima u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću u skladu s ovom Uredbom te postupcima predaje u skladu s Haškom konvencijom iz 1980. trebalo bi poštovati pravo djeteta da slobodno izražava svoja stajališta i ta bi stajališta trebalo uzeti u obzir pri procjeni interesa djeteta. Saslušanje djeteta u skladu s člankom 24. stavkom 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i člankom 12. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta te Preporukom Vijeća Europe o sudjelovanju djece i mladih mlađih od 18 godina (1a) ima važnu ulogu u primjeni ove Uredbe. Međutim, cilj ove Uredbe nije odrediti zajedničke minimalne standarde u pogledu postupka saslušanja djeteta , koji je i dalje uređen nacionalnim odredbama država članica .

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 26.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26)

Kako bi se postupci predaje u skladu s Haškom konvencijom iz 1980. dovršavali što je prije moguće, države članice trebale bi koncentrirati nadležnost za te postupke na jedan ili više sudova, pritom, prema potrebi, uzimajući u obzir njihovu internu strukturu za provođenje pravde. Koncentracija nadležnosti na ograničen broj sudova u državi članici bitan je i djelotvoran alat za ubrzanje postupaka u predmetima koji se odnose na otmicu djeteta u nekoliko država članica jer suci koji saslušaju velik broj takvih predmeta razviju posebno stručno znanje. Ovisno o strukturi pravnog sustava, nadležnost za slučajeve otmice djeteta može biti koncentrirana na jednom sudu za cijelu zemlju ili ograničenom broju sudova, na primjer s pomoću nekoliko drugostupanjskih sudova kao polaznih točaka uz koncentraciju nadležnosti za međunarodne slučajeve otmice djeteta na jedan prvostupanjski sud u svakom okrugu drugostupanjskog suda. Svaki bi sud trebao donijeti odluku najkasnije šest tjedna nakon što mu je podnesen zahtjev ili pravni lijek. Države članice trebale bi odrediti da je moguć samo jedan pravni lijek protiv odluke kojom se odobrava ili odbija predaju djeteta u skladu s Haškom konvencijom o otmici djece iz 1980.

(26)

Kako bi se postupci predaje u skladu s Haškom konvencijom iz 1980. dovršavali što je prije moguće, države članice trebale bi koncentrirati nadležnost za te postupke na ograničen broj sudova, pritom, prema potrebi, uzimajući u obzir njihovu internu strukturu za provođenje pravde. Koncentracija nadležnosti na ograničen broj sudova u državi članici bitan je i djelotvoran alat za ubrzanje postupaka u predmetima koji se odnose na otmicu djeteta u nekoliko država članica jer suci koji saslušaju velik broj takvih predmeta razviju posebno stručno znanje. Ovisno o strukturi pravnog sustava, nadležnost za slučajeve otmice djeteta može biti koncentrirana na ograničenom broju sudova, na primjer s pomoću nekoliko drugostupanjskih sudova kao polaznih točaka uz koncentraciju nadležnosti za međunarodne slučajeve otmice djeteta na jedan prvostupanjski sud u svakom okrugu drugostupanjskog suda , no bez ugrožavanja prava stranaka na pristup pravosuđu i pravovremenosti postupaka predaje . Svaki bi sud trebao donijeti odluku najkasnije šest tjedana nakon što mu je podnesen zahtjev ili pravni lijek. Države članice trebale bi odrediti da je moguć samo jedan pravni lijek protiv odluke kojom se odobrava ili odbija predaju djeteta u skladu s Haškom konvencijom o otmici djece iz 1980. Potrebno je poduzeti i mjere kojima bi se osiguralo da su sudske presude donesene u jednoj državi članici priznate i u drugoj. Kada se sudska presuda donese ključno je da ona bude priznata u cijeloj Europskoj uniji, posebno kada su u pitanju interesi djeteta.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28)

U svim predmetima koji se odnose na djecu, a posebno slučajevima međunarodne otmice djeteta, pravosudna i upravna tijela trebala bi razmotriti mogućnost postizanja prijateljskog rješenja posredovanjem i drugim prikladnim sredstvima, po potrebi uz pomoć postojećih mreža i potpornih struktura za posredovanje u prekograničnim sporovima koji se odnose na roditeljsku odgovornost . Ipak, zbog takvih se nastojanja ne bi smjeli pretjerano produljiti postupci predaje u skladu s Haškom konvencijom iz 1980.

(28)

Primjena posredovanja može imati važnu ulogu u okončanju spora u svim predmetima koji se odnose na djecu, a posebno u slučaju prekograničnih roditeljskih sporova oko skrbništva i prava na kontakt s djetetom te u slučajevima međunarodne otmice djeteta . Uz to, s obzirom na porast prekograničnih sporova oko skrbništva diljem Europske unije, kada ne postoji međunarodni okvir kao posljedica novijih migracijskih tokova, posredovanje se često pokazalo kao jedino pravno sredstvo za pomoć obiteljima da postignu prijateljsko i brzo rješenje u obiteljskim sporovima. U cilju poticanja posredovanja u takvim slučajevima , pravosudna i upravna tijela trebala bi pružiti pomoć strankama, prije ili tijekom sudskog postupka, pri odabiru odgovarajućih posrednika i organizacija za posredovanje. Strankama bi trebalo pružiti financijsku pomoć za posredovanje barem u mjeri u kojoj im je odobrena ili bi im bila odobrena pravna pomoć . Ipak, zbog takvih se nastojanja ne bi smjeli pretjerano produljiti postupci predaje u skladu s Haškom konvencijom iz 1980. i ona ne bi smjela dovesti do obveznog sudjelovanja žrtava u bilo kakvom obliku nasilja, uključujući i obiteljsko nasilje, u postupcima posredovanja.

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 28.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28.a)

Kako bi se ponudila učinkovita alternativa za sudske postupke u nacionalnim ili međunarodnim obiteljskim sporovima, ključno je da uključeni posrednici obave odgovarajuće specijalizirano osposobljavanje. Osposobljavanje bi trebalo posebno obuhvatiti pravni okvir u prekograničnim obiteljskim sporovima, međukulturne kompetencije i alate za postupanje u vrlo konfliktnim situacijama, istodobno uvijek imajući u vidu najbolje interese djeteta. Osposobljavanje za suce, kao moguće glavne izvore upućivanja na posredovanje, trebalo bi obuhvaćati i načine kako potaknuti stranke da se uključe u posredovanje što je prije moguće i kako posredovanje uključiti u sudski postupak i u rokove propisane Haškom konvencijom o otmici djeteta, ali bez uzrokovanja nepotrebne odgode postupka.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 30.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30)

Ako sud države članice u koju je dijete nezakonito odvedeno ili u kojoj je nezakonito zadržano odluči odbiti predaju djeteta u skladu s Haškom konvencijom iz 1980., u svojoj odluci mora izričito navesti upućivanje na odgovarajuće članke Haške konvencije iz 1980. na kojima temelji odbijanje. Unatoč tome, takva odluka može biti zamijenjena naknadnom odlukom suda države članice u kojoj je dijete imalo uobičajeno boravište prije njegova nezakonitog odvođenja ili zadržavanja koju taj sud iznese u postupku za skrb nad djetetom nakon pažljivog razmatranja interesa djeteta. Ako je posljedica takve odluke predaja djeteta, za njegovu predaju nije potreban nikakav poseban postupak priznavanja i izvršenja te odluke u državi članici u koju je dijete odvedeno ili u kojoj je zadržano.

(30)

Ako sud države članice u koju je dijete nezakonito odvedeno ili u kojoj je nezakonito zadržano odluči odbiti predaju djeteta u skladu s Haškom konvencijom iz 1980., u svojoj odluci mora izričito navesti upućivanje na odgovarajuće članke Haške konvencije iz 1980. na kojima temelji odbijanje i navesti razlog odbijanja . Unatoč tome, takva odluka može biti zamijenjena naknadnom odlukom suda države članice u kojoj je dijete imalo uobičajeno boravište prije njegova nezakonitog odvođenja ili zadržavanja koju taj sud iznese u postupku za skrb nad djetetom nakon pažljivog razmatranja interesa djeteta. Ako je posljedica takve odluke predaja djeteta, za njegovu predaju nije potreban nikakav poseban postupak priznavanja i izvršenja te odluke u državi članici u koju je dijete odvedeno ili u kojoj je zadržano.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 33.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33)

Usto, cilj da prekogranični sporovi koji se odnose na djecu budu kraći i jeftiniji opravdava ukidanje zahtjeva za izdavanje potvrde izvršivosti prije izvršenja u državi članici izvršenja za sve odluke o stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću. Dok je Uredbom (EZ) br. 2201/2003 taj zahtjev ukinut samo za odluke o odobravanju kontakta s djetetom i određene odluke kojima se nalaže predaja djeteta, ovom se Uredbom predviđa jedinstven postupak za prekogranično izvršenje svih odluka u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću. Stoga, podložno odredbama ove Uredbe, s odlukom koju su donijela tijela jedne od država članica treba postupati kao da je donesena u državi članici izvršenja.

(33)

Usto, cilj da se olakša slobodno kretanje europskih građana opravdava ukidanje zahtjeva za izdavanje potvrde izvršivosti prije izvršenja u državi članici izvršenja za sve odluke o stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću koje pripadaju u područje primjene ove Uredbe. To će prekogranične sporove koji se odnose na djecu učiniti kraćima i jeftinijima. Dok je Uredbom (EZ) br. 2201/2003 taj zahtjev ukinut samo za odluke o odobravanju kontakta s djetetom i određene odluke kojima se nalaže predaja djeteta, ovom se Uredbom predviđa jedinstven postupak za prekogranično izvršenje svih odluka u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću koje pripadaju u područje primjene ove Uredbe . Stoga, podložno odredbama ove Uredbe, s odlukom koju su donijela tijela jedne od država članica treba postupati kao da je donesena u državi članici izvršenja.

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 37.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(37.a)

Svako odbijanje priznavanja odluke kako je definirano u ovoj Uredbi zbog toga što bi priznavanje očito bilo u suprotnosti s javnim redom dotične države članice trebalo bi biti u skladu s člankom 21. Povelje.

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 42.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(42)

U posebnim slučajevima u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću koje su obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe središnja tijela trebala bi međusobno surađivati u pružanju pomoći nacionalnim tijelima i nositeljima roditeljske odgovornosti. Takva pomoć trebala bi pogotovo uključivati pronalaženje djeteta, izravno ili s pomoću drugih nadležnih tijela, ako je to potrebno za provedbu zahtjeva u skladu s ovom Uredbom, te dostavu informacija o djetetu koje su potrebne za postupak. U slučajevima kada nadležna država članica nije država čije je dijete državljanin, nadležna središnja tijela države članice odmah obavještavaju središnja tijela one države članice čije je dijete državljanin.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 44.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(44)

Ne dovodeći u pitanje zahtjeve u skladu s nacionalnim postupovnim pravom, tijelo koje podnosi zahtjev trebalo bi imati pravo slobodno odabrati jedan od dostupnih načina dobivanja potrebnih informacija, na primjer, sudovi mogu odabrati dobivanje informacija primjenom Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001, s pomoću Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima, posebno središnjih tijela uspostavljenih na temelju ove Uredbe, sudaca i kontaktnih točaka Europske pravosudne mreže, a pravosudna i upravna tijela mogu odabrati traženje informacija s pomoću specijalizirane nevladine organizacije u tom području.

(44)

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 46.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(46)

Tijelo države članice koje razmatra odluku o roditeljskoj odgovornosti trebalo bi imati pravo od tijela druge države članice zatražiti informacije koje su bitne za zaštitu djeteta, ako je to potrebno da bi se zaštitili interesi djeteta. Ovisno o okolnostima, to može uključivati informacije o postupcima i odlukama koji se odnose na roditelja ili braću i sestre djeteta, ili na sposobnost roditelja da skrbi o djetetu ili ima kontakt s djetetom.

(46)

Tijelo države članice koje razmatra odluku o roditeljskoj odgovornosti trebalo bi biti dužno od tijela druge države članice zatražiti informacije koje su bitne za zaštitu djeteta, ako je to potrebno da bi se zaštitili interesi djeteta. Ovisno o okolnostima, to može uključivati informacije o postupcima i odlukama koji se odnose na roditelja ili braću i sestre djeteta, ili na sposobnost roditelja ili obitelji da skrbi o djetetu ili ima kontakt s djetetom. Državljanstvo, ekonomska i socijalna situacija ili kulturni odnosno vjerski kontekst roditelja ne bi se smjeli smatrati presudnim čimbenicima u odluci o sposobnosti roditelja da skrbi o djetetu.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 46.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(46.a)

Komunikaciju između sudaca, javnih tijela, središnje vlasti, stručnjaka koji pomažu roditeljima te komunikaciju među roditeljima trebalo bi promicati svim sredstvima, uzimajući u obzir, među ostalim, da se odlukom da se dijete ne preda mogu kršiti temeljna prava djeteta u istoj mjeri kao i odlukom da se dijete preda.

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 48.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(48.a)

Ako je to u interesu djeteta, suci bi trebali izravno komunicirati sa središnjim tijelima ili nadležnim sudovima u drugim državama članicama.

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 49.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49)

Ako je tijelo neke države članice već donijelo odluku u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću ili razmatra takvu odluku, a provedba se treba odvijati u drugoj državi članici, to tijelo može zatražiti pomoć tijela te druge države članice u provedbi odluke. To bi se trebalo primjenjivati, primjerice, na odluke o odobravanju prava na kontakt s djetetom uz nadzor koje treba izvršiti u državi članici koja nije država u kojoj je tijelo koje je odobrilo kontakt smješteno ili na odluke koje uključuju bilo kakve druge popratne mjere nadležnih tijela u državi članici u kojoj odluku treba provesti.

(49)

Ako je tijelo neke države članice već donijelo odluku u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću ili razmatra takvu odluku, a provedba se treba odvijati u drugoj državi članici, to tijelo trebalo bi zatražiti pomoć tijela te druge države članice u provedbi odluke. To bi se trebalo primjenjivati, primjerice, na odluke o odobravanju prava na kontakt s djetetom uz nadzor koje treba izvršiti u državi članici koja nije država u kojoj je tijelo koje je odobrilo kontakt smješteno ili na odluke koje uključuju bilo kakve druge popratne mjere nadležnih tijela u državi članici u kojoj odluku treba provesti.

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 50.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(50)

Ako tijelo države članice razmatra smještaj djeteta u udomiteljsku obitelj ili u ustanovu u drugoj državi članici, prije smještaja trebalo bi provesti postupak savjetovanja u okviru središnjih tijela obiju država članica o kojima je riječ. Tijelo koje razmatra takav smještaj djeteta trebalo bi, prije nego što naloži smještaj, dobiti pristanak nadležnog tijela države članice u kojoj bi dijete trebalo biti smješteno. Budući da je smještaj djeteta najčešće hitna mjera, koja je potrebna kako bi se dijete uklonilo iz položaja u kojemu su njegovi interesi ugroženi, brzina je ključna za takve odluke. Kako bi se ubrzao postupak savjetovanja, ovom Uredbom iscrpno su predviđeni uvjeti za takav zahtjev i vremenski rok za odgovor države članice u kojoj bi dijete trebalo biti smješteno. Međutim, uvjeti za odobravanje ili odbijanje pristanka i dalje su regulirani nacionalnim pravom države članice koja prima zahtjev.

(50)

Ako tijelo države članice razmatra smještaj djeteta kod članova obitelji, u udomiteljsku obitelj ili u ustanovu u drugoj državi članici, prije smještaja trebalo bi provesti postupak savjetovanja u okviru središnjih tijela obiju država članica o kojima je riječ. Tijelo koje razmatra takav smještaj djeteta trebalo bi, prije nego što naloži smještaj, dobiti pristanak nadležnog tijela države članice u kojoj bi dijete trebalo biti smješteno. Budući da je smještaj djeteta najčešće hitna mjera, koja je potrebna kako bi se dijete uklonilo iz položaja u kojemu su njegovi interesi ugroženi, brzina je ključna za takve odluke. Kako bi se ubrzao postupak savjetovanja, ovom Uredbom iscrpno su predviđeni uvjeti za takav zahtjev i vremenski rok za odgovor države članice u kojoj bi dijete trebalo biti smješteno. Međutim, uvjeti za odobravanje ili odbijanje pristanka i dalje su regulirani nacionalnim pravom države članice koja prima zahtjev.

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 51.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(51)

Svaki dugoročni smještaj djeteta u inozemstvu trebao bi biti u skladu s člankom 24. stavkom 3. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (pravo na održavanje osobnog kontakta s roditeljima) i odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, posebno člancima 8., 9. i 20. Pri razmatranju rješenja posebna bi se pažnja trebala obratiti kontinuitetu kojemu se teži u odgoju djeteta i djetetovu etničkom, vjerskom, kulturnom i jezičnom kontekstu.

(51)

Državne vlasti koje razmatraju smještaj djeteta trebale bi djelovati u skladu s člankom 24. stavkom 3. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (pravo na održavanje osobnog kontakta s roditeljima) i odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, posebno člancima 8., 9. i 20. Pri razmatranju rješenja posebna bi se pažnja trebala obratiti na smještaj braće i sestara u istu obitelj domaćina ili ustanovu i na kontinuitet kojemu se teži u odgoju djeteta i djetetovu etničkom, vjerskom, kulturnom i jezičnom kontekstu. Naročito u slučaju dugoročnog smještaja djeteta u inozemstvo nadležna tijela uvijek bi trebala razmotriti mogućnost da dijete smjeste k srodnicima koji žive u drugoj zemlji, ako je dijete s tim članovima obitelji uspostavilo odnos, te na temelju pojedinačne procjene interesa djeteta. Takav dugoročan smještaj trebao bi podlijegati periodičnom preispitivanju u pogledu potreba i najboljeg interesa djeteta.

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ova se Uredba primjenjuje, bez obzira na prirodu pravosudnog ili upravnog tijela, u građanskim stvarima koje se odnose na:	1. Ova se Uredba primjenjuje, bez obzira na prirodu pravosudnog ili upravnog tijela ili drugog tijela nadležnog u stvarima koje pripadaju u područje primjene ove Uredbe , u građanskim stvarima koje se odnose na:

Amandman 29

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	međunarodnu otmicu djece;

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	smještaj djeteta kod udomitelja ili u ustanovu;

(d)	smještaj djeteta kod članova obitelji, kod udomitelja ili u sigurnu ustanovu u inozemstvu ;

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.	„tijelo” znači svako pravosudno ili upravno tijelo u državama članicama nadležno u stvarima koje pripadaju u područje primjene ove Uredbe;

1.	„tijelo” znači svako pravosudno ili upravno tijelo ili bilo koje drugo tijelo u državama članicama nadležno u stvarima koje pripadaju u područje primjene ove Uredbe;

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.	„država članica” znači sve države članice, osim Danske;

3.	„država članica” znači sve države članice Europske unije , osim Danske;

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.	„odluka” znači rješenje, nalog ili presuda tijela države članice o razvodu, zakonskoj rastavi ili poništaju braka ili o roditeljskoj odgovornosti;

4.	„odluka” znači rješenje, nalog ili presuda tijela države članice , ili javna isprava izvršiva u državi članici ili državi potpisnici sporazuma između stranaka koji su izvršivi u državi članici u kojoj se zaključuje, o razvodu, zakonskoj rastavi ili poništaju braka ili o roditeljskoj odgovornosti;

Amandman 34

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 12. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

12.	„nezakonito odvođenje ili zadržavanje” znači odvođenje ili zadržavanje djeteta u sljedećim slučajevima:

12.	„međunarodna otmica djeteta” znači odvođenje ili zadržavanje djeteta u sljedećim slučajevima:

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Tijela države članice nadležna su u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću prema djetetu koje ima uobičajeno boravište u državi članici. Ako se dijete zakonito preseli iz jedne države članice u drugu te tamo stekne novo uobičajeno boravište, nadležna su tijela države članice u kojoj dijete ima novo uobičajeno boravište , osim ako se stranke prije preseljenja suglase da nadležnost i dalje ima tijelo države članice u kojoj je dijete dotad imalo uobičajeno boravište .

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1.a Ako su postupak o skrbništvu i pravu na kontakt u tijeku, nadležno tijelo države članice podrijetla zadržava nadležnost sve dok se postupak ne okonča, osim ako se stranke slože da bi postupak trebalo prekinuti.

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Stavak 1. ne primjenjuje se ako je nositelj prava na kontakt iz stavka 1. prihvatio nadležnost tijela države članice u kojoj dijete ima novo uobičajeno boravište sudjelujući u postupku pred tim tijelima i ne osporavajući pri tome njihovu nadležnost.	2. Stavak 1. ne primjenjuje se ako je nositelj prava na kontakt iz stavka 1. , nakon što su ga tijela bivšeg uobičajenog boravišta obavijestila o pravnim posljedicama, prihvatio nadležnost tijela države članice u kojoj dijete ima novo uobičajeno boravište sudjelujući u postupku pred tim tijelima bez obzira na navedenu obavijest i ne osporavajući pri tome njihovu nadležnost.

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 1. – točka b – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)	u roku od godine dana nakon što je nositelj prava na skrb saznao ili trebao saznati gdje se dijete nalazi, nikakav zahtjev za predaju nije predan nadležnim tijelima države članice u koju je dijete odvedeno ili u kojoj je zadržano;

(i)

u roku od godine dana nakon što je nositelj prava na skrb saznao ili trebao saznati gdje se dijete nalazi i , bez obzira na činjenicu da su ga tijela obavijestila o pravnoj obvezi da podnese zahtjev za predaju , takav zahtjev nije predan nadležnim tijelima države članice u koju je dijete odvedeno ili u kojoj je zadržano;

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 5. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Imenovani suci obnašaju dužnost sudaca u području obiteljskog prava i u njemu imaju bogato iskustvo, posebno u stvarima koje imaju prekograničnu pravnu dimenziju.

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
U žurnim predmetima tijela države članice u kojoj se nalazi dijete ili imovina djeteta nadležna su poduzeti privremene, uključujući i zaštitne mjere, u odnosu na to dijete ili imovinu.	U žurnim predmetima tijela države članice u kojoj se nalazi dijete ili imovina djeteta nadležna su poduzeti privremene, uključujući i zaštitne mjere, u odnosu na to dijete ili imovinu . Tim se mjerama ne bi smjelo nepotrebno odgoditi postupak i donošenje konačne odluke o pravu na skrb i pravu na kontakt.

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako je to potrebno radi zaštite interesa djeteta, tijelo koje je poduzelo zaštitne mjere obavješćuje tijelo države članice koja ima stvarnu nadležnost na temelju ove Uredbe izravno ili preko središnjeg tijela određenog u skladu s člankom 60. To tijelo jamči da se prema roditeljima uključenima u postupak jednako postupa te da su oni u potpunosti i bez odgađanja informirani o svim predmetnim mjerama na jeziku koji u potpunosti razumiju.

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Mjere poduzete u skladu sa stavkom 1. prestaju se primjenjivati čim tijelo države članice koje je stvarno nadležno u skladu s ovom Uredbom poduzme mjere koje smatra prikladnima.	2. Mjere poduzete u skladu sa stavkom 1. prestaju se primjenjivati čim tijelo države članice koje je stvarno nadležno u skladu s ovom Uredbom poduzme mjere koje smatra prikladnima te od trenutka kada o tim mjerama obavijesti tijelo države članice u kojoj su poduzete privremene mjere .

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Članak 19. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2.a U slučajevima iz stavaka 1. i 2., na zahtjev tijela pred kojim je spor započeo, sva druga tijela pred kojima se vodi postupak bez odlaganja obavješćuju tijelo koje je uputilo zahtjev o datumu kada je pred njima pokrenut postupak u skladu s člankom 15.

Amandman 44

Prijedlog uredbe

Članak 20.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 20.	Članak 20.
Pravo djeteta na izražavanje mišljenja	Pravo djeteta na izražavanje mišljenja
Pri ostvarivanju svojih prava u skladu s odjeljkom 2. ovog poglavlja tijela država članica osiguravaju da dijete koje je u stanju oblikovati vlastita mišljenja dobije stvarnu priliku da slobodno izrazi ta mišljenja tijekom postupka.	Pri ostvarivanju svojih prava u skladu s odjeljkom 2. ovog poglavlja tijela država članica osiguravaju da dijete koje je u stanju oblikovati vlastita mišljenja dobije stvarnu priliku da slobodno izrazi ta mišljenja tijekom postupka , u skladu s relevantnim nacionalnim postupovnim pravilima, člankom 24 . stavkom 1. Povelje, člankom 12. Konvencije UN-a o pravima djeteta i Preporukom Vijeća Europe državama članicama o sudjelovanju djece i mladih mlađih od 18 godina (1a). Tijela će zabilježiti svoja razmatranja o tom pitanju u odluci.
	Saslušanje djeteta koje ostvaruje svoje pravo na izražavanje mišljenja obavlja sudac ili posebno osposobljen stručnjak u skladu s nacionalnim odredbama, bez pritiska, a osobito bez pritiska roditelja, u okruženju prilagođenom djetetu s obzirom na njegovu dob kad je riječ o jeziku i sadržaju, i pruža sva jamstva koja omogućuju zaštitu emocionalnog integriteta i najboljih interesa djeteta.
	Saslušanje djeteta ne obavlja se u prisutnosti stranaka u postupku ili njihovih zakonskih zastupnika, ali se mora zabilježiti i unijeti u dokumentaciju tako da stranke i njihovi pravni zastupnici mogu imati priliku vidjeti zapisnik sa saslušanja.
Tijelo će uvažiti djetetovo mišljenje u skladu s njegovom dobi i zrelošću te zabilježiti svoja razmatranja u odluci.	Tijelo će uvažiti djetetovo mišljenje u skladu s njegovom dobi i zrelošću uzevši u obzir najbolje interese djeteta te zabilježiti svoja razmatranja u odluci.

Amandman 45

Prijedlog uredbe

Članak 23. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Što je moguće prije tijekom postupka sud ispituje jesu li stranke voljne sudjelovati u posredovanju kako bi pronašle zajedničko rješenje radi zaštite interesa djeteta, ako se time postupak pretjerano ne produljuje.	2. Što je moguće prije tijekom postupka sud ispituje jesu li stranke voljne sudjelovati u posredovanju kako bi pronašle zajedničko rješenje radi zaštite interesa djeteta, ako se time postupak pretjerano ne produljuje. U tom slučaju sud mora zatražiti od stranaka primjenu posredovanja.

Amandman 46

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Sud može objaviti odluku kojom nalaže predaju djeteta, a koja je privremeno izvršiva neovisno o svim pravnim lijekovima, čak i ako nacionalnim pravom nije predviđena takva privremena izvršivost.	3. Sud može objaviti odluku kojom nalaže predaju djeteta, a koja je privremeno izvršiva neovisno o svim pravnim lijekovima, čak i ako nacionalnim pravom nije predviđena takva privremena izvršivost , i pritom uzima u obzir najbolje interese djeteta .

Amandman 47

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5.a Kad sudsko tijelo naloži povratak djeteta, ono o toj odluci i datumu njezina stupanja na snagu obavješćuje središnje tijelo države članice u kojoj je dijete imalo uobičajeno boravište prije nezakonitog odvođenja.

Amandman 48

Prijedlog uredbe

Članak 32. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Ako odluka nije izvršena u roku od šest tjedana od pokretanja postupka za izvršenje, sud države članice izvršenja o tome obavješćuje središnje tijelo države članice podrijetla koje podnosi zahtjev, ili podnositelja zahtjeva ako je postupak pokrenut bez pomoći središnjeg tijela, te navodi razloge.	4. Ako odluka nije izvršena u roku od šest tjedana od pokretanja postupka za izvršenje, sud države članice izvršenja o tome pravovremeno obavješćuje središnje tijelo države članice podrijetla koje podnosi zahtjev, ili podnositelja zahtjeva ako je postupak pokrenut bez pomoći središnjeg tijela, te navodi razloge i predviđa okvirno vrijeme izvršenja odluke .

Amandman 49

Prijedlog uredbe

Članak 37. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	ako je takvo priznavanje očito u suprotnosti s javnim redom u državi članici u kojoj se zahtijeva priznavanje; ili

(a)	ako je takvo priznavanje očito u suprotnosti s javnim redom u državi članici u kojoj se zahtijeva priznavanje , iako odbijanje ne smije ni na koji način dovesti do diskriminacije zabranjene člankom 21. Povelje ; ili

Amandman 50

Prijedlog uredbe

Članak 38. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Na zahtjev bilo koje zainteresirane stranke priznavanje odluke koja se odnosi na roditeljsku odgovornost odbija se:	1. Na zahtjev bilo koje zainteresirane stranke odluka koja se odnosi na roditeljsku odgovornost ne priznaje se:

Amandman 51

Prijedlog uredbe

Članak 38. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	ako je donesena u odsustvu osobe, a osobi koja se nije pojavila pred sudom nije dostavljeno pismeno o pokretanju postupka ili jednakovrijedno pismeno pravodobno da bi mogla pripremiti svoju obranu, osim ako je utvrđeno da je ta osoba nedvosmisleno prihvatila odluku; ili

(b)	ako je odluka donesena u odsustvu osobe, a osobi koja se nije pojavila pred sudom nije dostavljeno pismeno o pokretanju postupka ili jednakovrijedno pismeno pravodobno da bi mogla pripremiti svoju obranu, osim ako je utvrđeno da je ta osoba nedvosmisleno prihvatila odluku; ili

Amandman 52

Prijedlog uredbe

Članak 58. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Stranka koja pokreće postupak a koja je, u državi članici podrijetla, koristila potpunu ili djelomičnu pravnu pomoć ili je bila oslobođena od troškova, ima pravo, u postupcima iz članka 27. stavka 3., članaka 32., 39. i 42. na korištenje najpogodnije pravne pomoći ili najšireg oslobađanja troškova postupka koje propisuje pravo države članice izvršenja.

Stranka koja pokreće postupak a koja je, u državi članici podrijetla, koristila potpunu ili djelomičnu pravnu pomoć , pomoć za troškove posredovanja ili je bila oslobođena od troškova, ima pravo, u postupcima iz članka 27. stavka 3., članaka 32., 39. i 42. na korištenje najpogodnije pravne pomoći ili najšireg oslobađanja troškova postupka koje propisuje pravo države članice izvršenja.

Amandman 53

Prijedlog uredbe

Članak 63. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	na zahtjev središnjeg tijela druge države članice pružila pomoć u otkrivanju lokacije djeteta, ako se čini da bi se dijete moglo nalaziti na državnom području države članice koja prima zahtjev, a utvrđivanje lokacije djeteta nužno je za provedbu zahtjeva na temelju ove Uredbe;

(a)	na zahtjev središnjeg tijela druge države članice pružila pomoć u otkrivanju lokacije djeteta, ako se čini da bi se dijete moglo nalaziti na državnom području države članice koja prima zahtjev, a utvrđivanje lokacije djeteta nužno je za primjenu ove Uredbe;

Amandman 54

Prijedlog uredbe

Članak 63. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	olakšala komunikaciju između tijela, posebno za primjenu članka 14., članka 25. stavka 1. točke (a), članka 26. stavka 2. i članka 26. stavka 4. drugog podstavka;

(d)	olakšala komunikaciju između sudskih tijela, posebno za primjenu članaka 14 i 19. , članka 25. stavka 1. točke (a), članka 26. stavka 2. i članka 26. stavka 4. drugog podstavka;

Amandman 55

Prijedlog uredbe

Članak 63. – stavak 1. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ea)	obavijestila nositelje roditeljske odgovornosti o pravnoj pomoći i potpori, na primjer o pomoći koju pružaju specijalizirani dvojezični odvjetnici, kako bi se spriječilo da oni daju pristanak ako nisu u potpunosti razumjeli što on uključuje.

Amandman 56

Prijedlog uredbe

Članak 63. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	osigurala, ako pokreću ili olakšavaju sudski postupak za povrat djece na temelju Haške konvencije iz 1980., da se dosje za takav postupak upotpuni u roku od šest tjedana, osim ako je to nemoguće zbog iznimnih okolnosti.

(g)	osigurala, ako pokreću ili olakšavaju sudski postupak za povrat djece na temelju Haške konvencije iz 1980., da se dosje za takav postupak upotpuni i podnese sudu ili drugom nadležnom tijelu u roku od šest tjedana, osim ako je to nemoguće zbog iznimnih okolnosti.

Amandman 57

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Po zahtjevu uz koji je priloženo obrazloženje središnjeg tijela ili drugog tijela države članice s kojom dijete ima bitnu vezu, središnje tijelo države članice u kojoj dijete ima uobičajeno boravište i u kojoj se ono nalazi može , neposredno ili putem nadležnih tijela ili drugih tijela:	1. Po zahtjevu uz koji je priloženo obrazloženje središnjeg tijela ili drugog tijela države članice s kojom dijete ima bitnu vezu, središnje tijelo države članice u kojoj dijete ima uobičajeno boravište i u kojoj se ono nalazi mora , neposredno ili putem nadležnih tijela ili drugih tijela:

Amandman 58

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ako se razmatra odluka u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te položaj djeteta to nalaže, tijelo države članice može zatražiti od bilo kojeg tijela druge države članice koje ima informacije važne za zaštitu djeteta dostavu tih informacija.	2. Ako se razmatra odluka u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te položaj djeteta to nalaže, tijelo države članice mora zatražiti od bilo kojeg tijela druge države članice koje ima informacije važne za zaštitu djeteta dostavu tih informacija.

Amandman 59

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2.a Ako se razmatraju stvari povezane s roditeljskom odgovornošću, središnje tijelo države članice u kojoj dijete ima svoje uobičajeno boravište bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje središnje tijelo države članice čije je dijete ili jedan od roditelja državljanin o postojanju postupka.

Amandman 60

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Tijelo države članice može zahtijevati od tijela druge države članice pomoć u provedbi odluka povezanih s roditeljskom odgovornošću donesenih na temelju ove Uredbe, osobito u osiguranju učinkovite primjene prava na kontakt i prava na održavanje redovitog izravnog kontakta.	3. Tijelo države članice mora zahtijevati od tijela druge države članice pomoć u provedbi odluka povezanih s roditeljskom odgovornošću donesenih na temelju ove Uredbe, osobito u osiguranju učinkovite primjene prava na kontakt i prava na održavanje redovitog izravnog kontakta.

Amandman 61

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Tijela države članice u kojoj dijete nema uobičajeno boravište, na zahtjev osobe koja ima boravište u toj državi članici i koja želi steći ili ostvarivati pravo na kontakt s djetetom, ili na zahtjev središnjeg tijela druge države članice, prikupljaju informacije ili dokaze te mogu izdati utvrđenje o podobnosti takve osobe za ostvarivanje prava na kontakt i o uvjetima u kojima se konatkt može ostvarivati.

5. Tijela države članice u kojoj dijete nema uobičajeno boravište, na zahtjev srodnika ili člana obitelji koji ima boravište u toj državi članici i koji želi steći ili ostvarivati pravo na kontakt s djetetom, ili na zahtjev središnjeg tijela druge države članice, prikupljaju informacije ili dokaze te mogu izdati utvrđenje o podobnosti tih osoba za ostvarivanje prava na kontakt i o uvjetima u kojima se kontakt može ostvarivati.

Amandman 62

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5.a Tijelo države članice može od središnjeg tijela druge države članice zatražiti informacije o nacionalnom zakonodavstvu te države članice o pitanjima koja su obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe i koja su relevantna za razmatranje predmeta na osnovi ove Uredbe. Nadležno tijelo države članice kojoj je zahtjev podnesen odgovara u najkraćem roku.

Amandman 63

Prijedlog uredbe

Članak 65. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Kada tijelo nadležno u skladu s ovom Uredbom razmatra smještaj djeteta u ustanovu za skrb ili u udomiteljsku obitelj u drugoj državi članici, najprije dobiva pristanak nadležnog tijela u toj drugoj državi članici. U tu svrhu to će tijelo, putem središnjeg tijela svoje države članice, prenijeti središnjem tijelu države članice u koju dijete treba smjestiti zahtjev za pristanak koji uključuje izvješće o djetetu zajedno s razlozima predloženog smještaja ili pružanja skrbi.

1. Kada tijelo nadležno u skladu s ovom Uredbom razmatra smještaj djeteta kod članova obitelji, u udomiteljsku obitelj ili u sigurnu ustanovu za skrb u drugoj državi članici, najprije dobiva pristanak nadležnog tijela u toj drugoj državi članici. U tu svrhu to će tijelo, putem središnjeg tijela svoje države članice, prenijeti središnjem tijelu države članice u koju dijete treba smjestiti zahtjev za pristanak koji uključuje izvješće o djetetu zajedno s razlozima predloženog smještaja ili pružanja skrbi. Države članice jamče da roditelji i srodnici djeteta, bez obzira na njihovo mjesto boravišta, mogu imati redovni kontakt, osim ako bi se time ugrozila dobrobit djeteta.

Amandman 64

Prijedlog uredbe

Članak 65. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Ako nadležno tijelo namjerava poslati socijalne radnike u drugu državu članicu kako bi se utvrdilo je li udomljavanje u toj državi u skladu s dobrobiti djeteta, o tome obavještava dotičnu državu članicu.

Amandman 65

Prijedlog uredbe

Članak 66. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Svako središnje tijelo samostalno pokriva svoje troškove.	4. Osim ako se država članica koja podnosi zahtjev i država članica koja prima zahtjev ne dogovore drugačije, svako središnje tijelo samostalno pokriva svoje troškove.

Amandman 66

Prijedlog uredbe

Članak 79. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Do [10 godina od datuma primjene] Komisija Europskome parlamentu, Vijeću te Europskome gospodarskom i socijalnom odboru podnosi izvješće o ex post evaluaciji ove Uredbe potkrijepljeno informacijama koje joj dostavljaju države članice. Uz ovo izvješće prilaže se, prema potrebi, zakonodavni prijedlog.	Do [pet godina od datuma primjene] Komisija Europskome parlamentu, Vijeću te Europskome gospodarskom i socijalnom odboru podnosi izvješće o ex post evaluaciji ove Uredbe potkrijepljeno informacijama koje joj dostavljaju države članice. Uz ovo izvješće prilaže se, prema potrebi, zakonodavni prijedlog.

Amandman 67

Prijedlog uredbe

Članak 79. – stavak 2. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	broju slučajeva i odluka u postupcima posredovanja u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću;

(1) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.

(34) Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 (SL L 338, 23.12.2003., str. 1.).

(35) Vidjeti Prilog V.

(35) Vidi Prilog V.

(1a) CM/Rec(2012)2 od 28. ožujka 2012.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 458

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 61. 19. prosinca 2018.

	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Europski parlament
	Utorak, 16. siječnja 2018.
2018/C 458/01	Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2018. o provedbi makroregionalnih strategija EU-a (2017/2040(INI))	2
2018/C 458/02	Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2018. o međunarodnom upravljanju oceanima: plan za budućnost naših oceana u okviru ciljeva održivog razvoja do 2030. (2017/2055(INI))	9
2018/C 458/03	Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2018. o ženama, rodnoj ravnopravnosti i pravednoj klimatskoj politici (2017/2086(INI))	34
	Četvrtak, 18. siječnja 2018.
2018/C 458/04	Rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2018. o Nigeriji (2018/2513(RSP))	43
2018/C 458/05	Rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2018. o slučajevima aktivista za ljudska prava Wua Gana, Xiea Yanga, Leeja Ming-chea, Tashija Wangchuka i tibetanskog redovnika Choekyija (2018/2514(RSP))	47
2018/C 458/06	Rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2018. o Demokratskoj Republici Kongu (2018/2515(RSP))	52
2018/C 458/07	Rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2018. o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama (2017/2039(INI))	57
2018/C 458/08	Rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2018. o provedbi Direktive 2005/36/EZ u pogledu reguliranja i potrebe za reformom profesionalnih usluga (2017/2073(INI))	70
	MIŠLJENJA
	Europski parlament
	Četvrtak, 18. siječnja 2018.
2018/C 458/09	Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na nacrt uredbe Komisije o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije (D054274-02 – 2017/3013(RPS))	76

Sadržaj		Stranica

	EUROPSKI PARLAMENT ZASJEDANJE 2017. – 2018. Dnevne sjednice od 15. do 18. siječnja 2018. Zapisnik sjednice objavljen je u SL C 207, 14.6.2018. USVOJENI TEKSTOVI	1

	III Pripremni akti
	EUROPSKI PARLAMENT
	Utorak, 16. siječnja 2018.
2018/C 458/10	Amandmani koje je donio Europski parlament 16. siječnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera za upravljanje, očuvanje i kontrolu primjenjivih na području primjene Konvencije Regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom južnog Pacifika (SPRFMO) (COM(2017)0128 – C8-0121/2017 – 2017/0056(COD))	78
2018/C 458/11	Amandmani koje je donio Europski parlament 16. siječnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava tehničkim mjerama, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1343/2011 i (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 (COM(2016)0134 – C8-0117/2016 – 2016/0074(COD))	87
	Srijeda, 17. siječnja 2018.
2018/C 458/12	Amandmani koje je donio Europski parlament 17. siječnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa, tehničke pomoći i provoza u pogledu robe s dvojnom namjenom (preinaka) (COM(2016)0616 – C8-0393/2016 – 2016/0295(COD))	187
2018/C 458/13	Odluka Europskog parlamenta od 17. siječnja 2018. o predloženom imenovanju Eve Lindström za članicu Revizorskog suda (C8-0401/2017 – 2017/0819(NLE))	224
2018/C 458/14	Odluka Europskog parlamenta od 17. siječnja 2018. o predloženom imenovanju Tonyja Jamesa Murphyja za člana Revizorskog suda (C8-0402/2017 – 2017/0820(NLE))	225
2018/C 458/15	Amandmani koje je usvojio Europski parlament 17. siječnja 2018. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (COM(2016)0767 – C8-0500/2016 – 2016/0382(COD))	226
2018/C 458/16	Amandmani koje je donio Europski parlament 17. siječnja 2018. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (COM(2016)0761 – C8-0498/2016 – 2016/0376(COD))	341
2018/C 458/17	Amandmani koje je donio Europski parlament 17. siječnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju energetskom unijom, izmjeni Direktive 94/22/EZ, Direktive 98/70/EZ, Direktive 2009/31/EZ, Uredbe (EZ) br. 663/2009, Uredbe (EZ) br. 715/2009, Direktive 2009/73/EZ, Direktive Vijeća 2009/119/EZ, Direktive 2010/31/EU, Direktive 2012/27/EU, Direktive 2013/30/EU i Direktive Vijeća (EU) 2015/652 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 (COM(2016)0759 – C8-0497/2016 – 2016/0375(COD))	391
	Četvrtak, 18. siječnja 2018.
2018/C 458/18	Zakonodavna Rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Marakeškog ugovora o olakšanju pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima (12629/2017 – C8-0375/2017 – 2014/0297(NLE))	498
2018/C 458/19	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2018. o prijedlogu uredbe Vijeća o priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (preinaka) (COM(2016)0411 – C8-0322/2016 – 2016/0190(CNS))	499

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ovom Uredbom utvrđuju se odredbe o upravljanju, očuvanju i kontroli povezane s ribolovom pograničnih vrsta na području primjene Konvencije Regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom južnog Pacifika (SPRFMO).	Ovom Uredbom utvrđuju se odredbe o upravljanju, očuvanju i kontroli povezane s ribolovom pograničnih ribljih stokova na području primjene Konvencije Regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom južnog Pacifika (SPRFMO).

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Ribarskim plovilima Unije zabranjeno je izbacivanje iznutrica tijekom spuštanja i izvlačenja. Ako to nije moguće, plovila moraju skupljati otpad dva sata ili dulje.	6. Ribarskim plovilima Unije zabranjeno je izbacivanje iznutrica tijekom spuštanja i izvlačenja. Ako to nije moguće i ako je potrebno izbaciti biološki otpad zbog operativne sigurnosti , plovila moraju skupljati otpad dva sata ili dulje.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Ribarskim plovilima Unije zabranjeno je izbacivanje iznutrica tijekom spuštanja i izvlačenja.	4. Kad je to moguće, ribarskim plovilima Unije zabranjeno je izbacivanje iznutrica tijekom spuštanja i izvlačenja.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Ribarska plovila Unije dužna su iznutrice pretvoriti u hranu za ribe i zadržati sav otpadni materijal, a izbacivati smiju samo tekući otpad i otpadnu vodu. Ako to nije moguće, ribarska plovila moraju skupljati otpad dva sata ili dulje.	5. Kad je to moguće i primjereno, ribarska plovila Unije dužna su iznutrice pretvoriti u hranu za ribe i zadržati sav otpadni materijal, a izbacivati smiju samo tekući otpad i otpadnu vodu Ako to nije moguće, ribarska plovila moraju skupljati otpad dva sata ili dulje.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Nakon svake ribolovne operacije mreže se moraju očistiti radi uklanjanja zaglavljenih riba i pridnenog materijala kako bi se izbjegao kontakt s pticama tijekom postavljanja alata.	6. Kad je to moguće, nakon svake ribolovne operacije mreže se moraju očistiti radi uklanjanja zaglavljenih riba i pridnenog materijala kako bi se izbjegao kontakt s pticama tijekom postavljanja alata.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Poglavlje II.a
	Mreže stajaćice

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Neovisno o članku 15. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribarska plovila Unije koja nisu uvrštena u registar plovila SPRFMO-a ne smiju obavljati ribolov vrsta koje se love na području primjene Konvencije SPRFMO-a.	5. Neovisno o članku 15. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribarska plovila Unije koja nisu uvrštena u registar plovila SPRFMO-a ne smiju obavljati ribolov vrsta u nadležnosti SPRFMO-a na području primjene Konvencije SPRFMO-a.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Ovim člankom ne dovode se u pitanje članci 21. i 22. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 te članak 4., stavci 3. i 4 Uredbe (EZ) br. 1005/2008.	4. Ovim se člankom ne dovode u pitanje članci 21. i 22. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 te članak 4., stavci 3. i 4 Uredbe (EZ) br. 1005/2008.