18.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 252/1

18.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 252/2

—

uzimajući u obzir članak 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim se određuju ciljevi politike EU-a u području sporta,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. siječnja 2011. pod nazivom „Razvoj europske dimenzije u sportu” (COM(2011)0012),

—

uzimajući u obzir izvješće stručne skupine EU-a za dobro upravljanje iz listopada 2013. o načelima dobrog upravljanja sportom u EU-u,

—

uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini o amaterskom sportu iz lipnja 2016. naslovljeno „Amaterski sport – oblikovanje Europe”,

—

uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini o sportskoj diplomaciji iz lipnja 2016.,

—

uzimajući u obzir program Erasmus+ kojemu je cilj riješiti prekogranične prijetnje integritetu sporta, promicati i podržavati dobro upravljanje u sportu, dvojne karijere sportaša i dobrovoljne aktivnosti u sportu, zajedno sa socijalnom uključenošću i jednakim mogućnostima,

—

uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije o sportu (COM(2007)0391),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2015. o nedavno razotkrivenim slučajevima korupcije na visokoj razini u FIFA-i (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2013. o internetskim igrama na sreću na unutarnjem tržištu (3),

—

uzimajući obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o namještanju utakmica i korupciji u sportu (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2012. o europskoj dimenziji u sportu (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. svibnja 2008. o Bijeloj knjizi o sportu (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. ožujka 2007. o budućnosti europskog profesionalnog nogometa (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. lipnja 2010. o agentima igrača u sportu (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. studenog 2013. o Kataru: položaj radnika migranata (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a (10),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 31. svibnja 2016. o poboljšanju integriteta i transparentnosti velikih sportskih događanja i dobrog upravljanja njima,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. svibnja 2015. o povećanju uloge amaterskog sporta u razvoju transverzalnih vještina, osobito među mladima,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 21. svibnja 2014. o Planu rada Europske unije u području sporta (2014. – 2017.),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. studenog 2013. o doprinosu sporta gospodarstvu EU-a, a posebno rješavanju problema nezaposlenosti i socijalnoj uključenosti mladih,

—

uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 25. studenog 2013. o međusektorskom promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. studenog 2010. o ulozi sporta kao izvora i pokretača aktivne socijalne uključenosti (11),

—

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe od 3. srpnja 2016. o cjelovitom pristupu u pogledu sigurnosti, zaštite i pružanja usluga na nogometnim utakmicama i drugim sportskim događajima,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe od 18. rujna 2014. o namještanju rezultata sportskih natjecanja,

—

uzimajući u obzir sudsku praksu Suda i Općeg suda Europske unije te odluke Komisije o pitanjima u području sporta, oklada i kockanja,

—

uzimajući u obzir Globalni program do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir članak 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0381/2016),

A.

budući da je stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. godine Europska unija stekla posebnu nadležnost za sport i izradu te provedbu usklađene politike u području sporta, uz potporu posebne proračunske linije, kao i za razvijanje suradnje s međunarodnim tijelima u području sporta, vodeći pritom računa o specifičnoj prirodi sporta i poštujući autonomiju upravljačkih struktura u sportu;

B.

budući da sport ima posebno važnu ulogu u životima milijuna građana EU-a; budući da amaterski i profesionalni sport nije samo pitanje sportskih sposobnosti, sportskih postignuća i natjecanja, već pruža i znatni socijalni, edukativni, ekonomski, kulturni i objedinjavajući doprinos gospodarstvu i društvu EU-a, kao i njegovim strateškim ciljevima te društvenim vrijednostima;

C.

budući da je sport važan i brzorastući sektor u okviru gospodarstva EU-a i da znatno doprinosi rastu, otvaranju novih radnih mjesta i društvu, među ostalim na lokalnoj razini, s učinkom na dodanu vrijednost i zapošljavanje koji premašuju prosječne stope rasta; budući da se zaposlenost povezana sa sportom procjenjuje na 3,51 % ukupne zaposlenosti u EU-u, a udio bruto dodane vrijednosti povezane sa sportom na 294 milijardi EUR (2,98 % ukupne bruto dodane vrijednosti EU-a);

D.

budući da sport nije samo sve veća ekonomska stvarnost, već i društvena pojava koja na važan način doprinosi ostvarenju strateških ciljeva Europske unije i društvenim vrijednostima kao što su tolerancija, solidarnost, blagostanje, mir, poštovanje ljudskih prava i razumijevanje među narodima i kulturama;

E.

budući da bavljenje sportom doprinosi boljoj kvaliteti života, sprečava bolesti i ima ključnu ulogu u jačanju osobnog razvoja i zdravlja;

F.

budući da je poštovanje temeljnih prava radnika ključno za profesionalne sportaše;

G.

budući da sport doprinosi integraciji osoba i nadilazi rasu, vjeru i etničku pripadnost;

H.

budući da je integritet sporta neizmjerno važan za promicanje njegove vjerodostojnosti i privlačnosti;

I.

budući da je specifična priroda sporta utemeljena na dobrovoljnim strukturama te da je preduvjet obrazovnim i društvenim funkcijama sporta;

J.

budući da nedavni skandali povezani sa slučajevima korupcije u sportu i u sportskim organizacijama na europskoj i međunarodnoj razini ozbiljno narušavaju ugled sporta, izazivaju negodovanje i nameću pitanja o potrebi za istinskom i strukturnom reformom sportskih upravljačkih tijela i organizacija, uzimajući pritom u obzir veliku raznolikost sportskih struktura u različitim europskim zemljama i činjenicu da se sportske organizacije po svojoj prirodi u velikoj mjeri same reguliraju;

K.

budući da profesionalni i amaterski sport imaju ključnu ulogu u svjetskom promicanju mira, poštovanju ljudskih prava i solidarnosti, te su korisni za zdravlje i gospodarstvo društava, a imaju i bitnu ulogu u naglašavanju temeljnih obrazovnih i kulturnih vrijednosti, kao i u promicanju socijalne uključenosti;

L.

budući da je u okviru dobrog upravljanja u području sporta potrebno poštovati odgovarajuće reguliranje sporta na temelju načela učinkovitog, transparentnog, etičkog i demokratskog upravljanja, participativnog upravljanja, postupaka i struktura uz sudjelovanje dionika;

M.

budući da su sportske organizacije odgovorne za osiguravanje visokih standarda upravljanja i integriteta te da bi ih trebale dodatno povisiti, i pridržavati ih se u svim okolnostima, kako bi se vratilo povjerenje građana i povećalo povjerenje javnosti u pozitivnu vrijednost sporta;

N.

budući da su uravnotežene politike kojima se nastoji povećati financijska transparentnost, stabilnost i vjerodostojnost sporta ključne za poboljšanje financijskih standarda kao i standarda upravljanja;

O.

budući da se model organizacije sporta u Europi temelji na načelima teritorijalnosti i nacionalnosti, odnosno na načelu samo jednog saveza po sportskoj disciplini, te na mehanizmima solidarnosti između elitnih i amaterskih sportova, kao i na mehanizmima napredovanja i nazadovanja, otvorenim natjecanjima i financijskoj preraspodjeli;

P.

budući da je priznavanje načela jedinstvenog saveza po sportu od posebne važnosti i počiva na društvenoj važnost sporta s obzirom na to da je najbolji način zaštite interesa sporta i prednosti koje sport donosi društvu;

Q.

budući da je legitimno i potrebno da svi dionici zahtijevaju da se sportska natjecanja održavaju i dogovaraju u skladu s međunarodno priznatim pravilima igre;

R.

budući da sportski sudovi imaju središnju ulogu u jamčenju univerzalnosti pravila igre, prava na pošteno suđenje u sporovima u vezi sa sportom i dobrog upravljanja, s obzirom na to da su najprikladnije sredstvo za rješavanje sporova u sportu u skladu s temeljnim postupovnim pravima EU-a;

S.

budući da je sve veća količina novca koja je u optjecaju u sektoru sporta i u povezanim organizacijama potaknula zahtjeve za boljim upravljanjem i većom transparentnošću; budući da je sport, kao gospodarska djelatnost, suočen s brojnim skandalima namještanja utakmica koji uključuju i niz drugih kriminalnih i nezakonitih aktivnosti kao što su pranje novca, korupcija i podmićivanje;

T.

budući da je sve prisutnija praksa dopingiranja i dalje prijetnja integritetu i ugledu sporta jer se njome krše sportske etičke vrijednosti i načela poput ferpleja i budući da uporaba dopinga ozbiljno ugrožava zdravlje sportaša, a često prouzrokuje ozbiljnu i trajnu štetu te da je borba protiv dopingiranja predmet javnog interesa i javnog zdravlja;

U.

budući da svaki čin nasilja, huliganstva i diskriminacije usmjeren protiv skupine ljudi ili člana takve skupine, bilo da je riječ o amaterskom ili profesionalnom sportu, šteti ugledu sporta i odvraća gledatelje od prisustvovanja na sportskim događanjima;

V.

budući da bi promicanje sporta za osobe s intelektualnim ili tjelesnim invaliditetom trebao biti ključni prioritet na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini;

W.

budući da se sudjelovanje i vidljivost žena u sportu i na sportskim natjecanjima mora poboljšati;

X.

budući da se sportaši, posebno maloljetnici, suočavaju sa sve većim ekonomskim pritiscima i da se prema njima postupa kao prema robi, zbog čega ih se zbog toga mora zaštititi od svakog oblika zlostavljanja, nasilja ili diskriminacije do kojih može doći tijekom njihova sudjelovanja u sportu;

Y.

budući da je u timskim sportovima u Europi sve je rašireniji zabrinjavajući trend vlasništva trećih osoba, što znači da su igrači, često vrlo mladi, djelomično ili potpuno „u vlasništvu” privatnih ulagača i više ne mogu odlučivati o budućem smjeru svoje karijere;

Z.

budući da je zbog loše prakse povezane s agentima i transferima igrača došlo do pranja novca, prijevara i iskorištavanja maloljetnika;

AA.

budući da se potporom amaterskom sportu potiču borba protiv diskriminacije, socijalna uključenost, kohezija i integracija te se snažno doprinosi razvoju transverzalnih vještina;

AB.

budući da se sve veći broj klubova pri sastavljanju svojih timova uglavnom oslanja na tržište transfera, dok bi se veća pozornost trebala obratiti na lokalno osposobljavanje;

AC.

budući da se sport smatra temeljnim pravom za sve i da svatko treba imati jednako pravo na sudjelovanje u fizičkoj aktivnosti i sportu;

AD.

budući da se ljudi općenito nedovoljno bave fizičkim aktivnostima unatoč konkretnim dokazima da one poboljšavaju osobno zdravlje, uključujući i psihičko zdravlje, i dobrobit, što je dovelo do toga da države članice ostvaruju znatne uštede u smislu javnih izdataka za zdravlje, i unatoč rastućem trendu bavljenja rekreacijskim sportovima kao što je trčanje, kojima se građani također bave izvan bilo kakve organizirane strukture;

AE.

budući da sportska događanja i aktivnosti, a posebno veliki sportski događaji, ukazuju na korisnost sporta i imaju pozitivan društveni, ekonomski i ekološki utjecaj;

AF.

budući da nacionalne reprezentacije imaju ključnu ulogu ne samo u pogledu poticanja nacionalnog identiteta i inspiriranja mladih sportaša u postizanju najviših razina sportske uspješnosti, već i u promicanju solidarnosti s amaterskim sportom;

AG.

budući da su daljnje obrazovanje i stručno osposobljavanje sportaša ključan dio pripreme za njihovu karijeru nakon završetka one sportske;

AH.

budući da su ulaganje u osposobljavanje i obrazovanje talentiranih mladih sportaša na lokalnoj razini kao i promicanje istih ključni za dugoročan razvoj i društvenu ulogu sporta;

AI.

budući da su volonteri glavni oslonac organiziranog sporta jer se brinu za razvoj i dostupnost sportskih aktivnosti, posebno na lokalnoj razini; budući da, osim toga, predstavlja i izvrsnu priliku za usavršavanje i neformalno obrazovanje mladih, kako na međunarodnoj razini tako i zajedno s programima suradnje i razvoja u područjima izvan EU-a u kojima je potrebno ojačati dijalog i podržati vanjsku politiku EU-a;

AJ.

budući da sport, u najširem smislu, predstavlja sustav vrijednosti za zajednicu i da te vrijednosti čine temelj zajedničkog jezika koji nadilazi sve kulturne i jezične prepreke; budući da može pomoći, i treba ga smatrati prilikom, u jačanju dijaloga i solidarnosti s trećim zemljama, promicanju zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda u svijetu te podupiranju vanjske politike EU-a;

AK.

budući da se povredama prava intelektualnog vlasništva sportskih organizacija, između ostalim digitalnim piratstvom, posebno kada je riječ o neovlaštenim prijenosima sportskih događanja uživo, izaziva ozbiljna zabrinutost za dugoročno financiranje sporta na svim razinama;

AL.

budući da se sloboda tiska mora osigurati na svim svih sportskim događanjima;

AM.

budući da sport može pridonijeti ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

18.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 252/14

—

uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir članak 67. stavak 4. i članak 81. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta od 20. studenog 1989., posebice njezine članke 7., 21. i 35.,

—

uzimajući u obzir članak 2. Fakultativnog protokola uz Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji od 25. svibnja 2000.,

—

uzimajući u obzir Bečku konvenciju o konzularnim odnosima od 24. travnja 1963.,

—

uzimajući u obzir Hašku konvenciju od 29. svibnja 1993. o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem,

—

uzimajući u obzir izvješće povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava naslovljeno „Posvajanje i djeca: perspektiva ljudskih prava” objavljeno 28. travnja 2011.,

—

uzimajući u obzir članke 46. i 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za predstavke (A8-0370/2016),

A.

budući da je u području posvojenja ključno da se sve odluke donose u skladu s načelom najboljih interesa djeteta, bez diskriminacije i uz poštovanje temeljnih prava djeteta;

B.

budući da svrha posvojenja nije da odrasli dobiju pravo na djecu, već da se djeci pruži stabilno okruženje u kojem će biti voljena, u kojem će se za njih brinuti i u kojem će moći odrastati i razvijati se u harmoniji;

C.

budući da se postupak posvojenja odnosi na djecu koja u trenutku u kojem se zatraži posvojenje još nisu navršila 18 godina ili dob punoljetnosti u svojoj državi podrijetla;

D.

budući da je potrebno ostvariti ravnotežu između prava posvojenog djeteta da bude upoznato sa svojim identitetom i prava bioloških roditelja da zaštite svoj identitet;

E.

budući da nadležna tijela ne smiju smatrati ekonomske okolnosti bioloških roditelja kao jedini temelj i opravdavanje za oduzimanje roditeljskog prava i davanje djeteta na posvojenje;

F.

budući da postupak posvojenja ne bi smio početi prije no što se donese pravomoćna odluka o oduzimanju roditeljskog prava biološkim roditeljima i prije no što biološki roditelji dobiju priliku da iscrpe sve mogućnosti žalbe na tu odluku; budući da druge države članice mogu odbiti priznavanje rješenja o posvojenju izdanog bez takvih postupovnih jamstava;

G.

budući da će bolja učinkovitost i transparentnost omogućiti napretke u domaćim postupcima posvojenja te da bi mogle učiniti međunarodna posvojenja lakšima, čime bi se mogao povećati broj posvojene djece; budući da bi u tom pogledu poštovanje članka 21. Konvencije UN-a o pravima djeteta, koju su ratificirale sve države članice, trebalo biti osnovica svih postupaka, mjera i strategija povezanih s posvojenjem u prekograničnom kontekstu, uz istovremeno poštovanje najboljih interesa djeteta;

H.

budući da bi trebalo odlučno i u većoj mjeri raditi na sprečavanju beskrupuloznih posredničkih organizacija da iskorištavaju potencijalne roditelje zainteresirane za posvojenje i budući da stoga treba poboljšati suradnju u borbi protiv zločina i korupcije u EU-u u tom području;

I.

budući da bi trebalo u najvećoj mogućoj mjeri poticati posvajanje blizanaca u istu obitelj kako bi ih se poštedilo dodatnih trauma zbog razdvajanja;

J.

budući da je Haškom konvencijom od 29. svibnja 1993. o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (Haška konvencija), koju su ratificirale sve države članice, predviđen sustav administrativne suradnje i priznavanja u području međudržavnih posvojenja, odnosno posvojenja kod kojih posvojitelji i dijete ili djeca nemaju uobičajeno boravište u istoj zemlji;

K.

budući da je Haškom konvencijom propisano automatsko priznavanje međudržavnih posvojenja u svim državama potpisnicama te da nisu potrebni posebni postupci za njihovo stvarno priznavanje;

L.

budući da se prema Haškoj konvenciji priznavanje može odbiti samo u slučaju da posvojenje očito nije u skladu s javnim poretkom dotične države, uzimajući u obzir najbolje interese djeteta;

M.

budući da je pravosudna izobrazba u najširem smislu ključna za uzajamno povjerenje u svim područjima prava, uključujući i područje posvojenja; budući da se postojeći programi EU-a koji obuhvaćaju pravosudnu izobrazbu i potporu za Europsku pravosudnu mrežu stoga moraju u većoj mjeri usredotočiti na specijalizirane sudove, kao što su obiteljski sudovi i sudovi za mladež;

N.

budući da bi građanima trebalo dati bolji pristup sveobuhvatnim informacijama o pravnim i postupovnim aspektima domaćih posvojenja u državama članicama; budući da bi se u tom kontekstu portal e-pravosuđa mogao proširiti;

O.

budući da je suradnja unutar Europske mreže pravobranitelja za djecu uspostavljena 1997. i da bi europske pravobranitelje za dječja pitanja trebalo potaknuti na bližu suradnju i bolju koordinaciju u okviru tog tijela; budući da bi se u okviru napora da se to učini oni mogli uključiti u sustave pravosudne izobrazbe koji se financiraju iz sredstava EU-a;

P.

budući da bi trebalo provesti temeljitu analizu jer treba učiniti više u cilju sprečavanja i borbe protiv prekograničnog trgovanja djecom u svrhu posvojenja te u cilju poboljšanja pravilne i učinkovite provedbe postojeće regulative i smjernica za borbu protiv trgovanja djecom; budući da stoga treba poboljšati suradnju kad je riječ o borbi protiv zločina i korupcije u EU-u u tom području kako bi se spriječile otmice i prodaja djece te trgovanje djecom;

Q.

budući da je u pravu Unije načelo uzajamnog povjerenja među državama članicama od temeljne važnosti jer ono omogućava da se stvori i održi područje bez unutarnjih granica; budući da načelo međusobnog priznavanja utemeljeno na uzajamnom povjerenju obvezuje države članice da izvrše odluku ili presudu donesenu u drugoj državi članici;

R.

budući da se, unatoč postojećim međunarodnim pravilima u tom području, mišljenja još uvijek razlikuju od jedne do druge države članice kad je riječ o načelima na temelju kojih treba urediti postupak posvojenja, jednako kao što još uvijek postoje i razlike u pogledu postupaka posvojenja i njihovih pravnih učinaka;

S.

budući da Europska unija ima nadležnost za poduzimanje mjera u cilju poboljšanja pravosudne suradnje među državama članicama, a da pritom ne utječe na nacionalno obiteljsko pravo, među ostalim i u području posvojenja;

T.

budući da iznimke u javnoj politici služe očuvanju identiteta država članica koji se odražava u materijalnom obiteljskom pravu država članica;

U.

budući da trenutačno ne postoji europska odredba o automatskom ili drugačijem priznavanju domaćih rješenja o posvojenju, odnosno onih rješenja o posvojenju koja se odnose na posvojenja provedena unutar jedne države članice;

V.

budući da nepostojanje takvih odredbi uzrokuje znatne probleme za europske obitelji koje se nakon posvojenja djeteta presele u drugu državu članicu jer se može dogoditi da u drugoj državi članici posvojenje ne bude priznato, odnosno da roditelji imaju problema sa zakonitim ostvarivanjem svojeg roditeljskog prava te da mogu naići na financijske poteškoće u pogledu različitih pristojbi primjenjivih u tom području;

W.

budući da se stoga nepostojanjem takvih odredbi ugrožava pravo djece na stabilnu i trajnu obitelj;

X.

budući da trenutačno roditelji koji se sele u drugu državu članicu mogu biti obvezni proći posebne nacionalne postupke za priznavanje ili čak ponovno posvojiti dijete, što dovodi do velike pravne nesigurnosti;

Y.

budući da trenutačna situacija može dovesti do ozbiljnih problema i spriječiti obitelji da u potpunosti ostvare pravo na slobodu kretanja;

Z.

budući da može doći do potrebe da se cjelokupna situacija revidira i ocijeni međusobnim savjetovanjem nadležnih tijela država članica;

AA.

budući da se Uredbom Bruxelles II ne rješava pitanje priznavanja rješenja o posvojenju jer ona pokriva isključivo pitanje roditeljske odgovornosti;

AB.

budući da je stoga od najveće važnosti da se donesu propisi kojima se osigurava automatsko priznavanje domaćeg rješenja o posvojenju izdanog u jednoj državi članici u drugim državama članicama pod uvjetom da je zajamčeno potpuno poštovanje nacionalnih odredbi o javnoj politici i načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

AC.

budući da bi se takvim zakonodavstvom nadopunila Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 (1) („Uredba Bruxelles II a”) o pitanjima nadležnosti i roditeljske odgovornosti te da bi se popunio postojeći jaz u pogledu priznavanja posvojenja utvrđenog međunarodnim pravom (Haškom konvencijom);

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

18.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 252/26

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Demokratskoj Republici Kongu (DR Kongu),

—

uzimajući u obzir izjave delegacije EU-a u DR Kongu o stanju ljudskih prava u zemlji,

—

uzimajući u obzir političke sporazume postignute u DR Kongu 18. listopada 2016. i 31. prosinca 2016.,

—

uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 18. prosinca 2016. o neuspjehu da se postigne sporazum u DR Kongu,

—

uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice EU-a od 23. studenoga 2016. o trenutačnim političkim naporima u DR Kongu,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. svibnja 2016. i 17. listopada 2016. o DR Kongu,

—

uzimajući u obzir lokalne izjave EU-a od 2. kolovoza 2016. i 24. kolovoza 2016. o izbornom postupku u DR Kongu nakon pokretanja nacionalnog dijaloga u DR Kongu,

—

uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o DR Kongu, posebno rezoluciju 2293 (2016) o obnovi režima sankcija protiv DR Konga i o mandatu stručne skupine te rezoluciju 2277 (2016) kojom je obnovljen mandat MONUSCO-a, Misije UN-a za stabilizaciju stanja u DR Kongu,

—

uzimajući u obzir izjave za medije Vijeća sigurnosti UN-a od 15. srpnja 2016. i 21. rujna 2016. o stanju u DR Kongu,

—

uzimajući u obzir godišnje izvješće visokog povjerenika UN-a za ljudska prava o stanju ljudskih prava u DR Kongu objavljeno 27. srpnja 2015.,

—

uzimajući u obzir izvješća glavnog tajnika UN-a od 9. ožujka 2016. o Misiji UN-a za stabilizaciju stanja u DR Kongu i o provedbi Okvira za mir, sigurnost i suradnju za DR Kongo i regiju,

—

uzimajući u obzir zajedničke izjave za medije koje su 16. veljače 2016. i 5. lipnja 2016. dali Afrička unija, Ujedinjeni narodi, Europska unija i Međunarodna organizacija frankofonije o potrebi za uključivim političkim dijalogom u DR Kongu te o punoj podršci koju su spremne pružiti kako bi podržale napore kongoanskih aktera da učvrste demokraciju u toj zemlji,

—

uzimajući u obzir Okvirni sporazum o miru, sigurnosti i suradnji za DR Kongo i regiju potpisan u veljači 2013. u Addis Abebi,

—

uzimajući u obzir konačno izvješće misije Europske unije za promatranje izbora,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su 24. rujna 2016. objavili potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica EU-a i povjerenik EU-a za međunarodnu suradnju i razvoj, Neven Mimica, nakon objave Ustavnog suda Gabona o službenim rezultatima predsjedničkih izbora,

—

uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice EU-a o Gabonu od 11. rujna 2016.,

—

uzimajući u obzir izjavu za medije Afričke unije od 1. rujna 2016. u kojoj se osuđuje nasilje tijekom poslijeizbornih sukoba u Gabonu i poziva na mirno rješavanje sukoba,

—

uzimajući u obzir Godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014., koje je Vijeće Europske unije donijelo 22. lipnja 2015.,

—

uzimajući u obzir 11. nacionalni indikativni program Europskog razvojnog fonda 2014. – 2020., kojim se u prvi plan stavlja jačanje demokracije, upravljanja i vladavine prava,

—

uzimajući u obzir rezolucije Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a od 18. svibnja 2011. o izazovima za budućnost demokracije i poštovanja ustavnog poretka u zemljama AKP-a i EU-a i od 27. studenoga 2013. o poštovanju vladavine prava i ulozi nepristranog i neovisnog pravosuđa,

—

uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju koji su potpisali Republika Gabon i Europska unija u pogledu misije EU-a za promatranje izbora u Gabonu,

—

uzimajući u obzir Ustave DR Konga i Gabona,

—

uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz lipnja 1981.,

—

uzimajući u obzir Afričku povelju o demokraciji, izborima i upravljanju,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju Afričke unije o načelima demokratskih izbora u Africi (2002.),

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju UN-a o ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu iz Cotonoua,

—

uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da su vladavina prava, odgovornost, poštovanje ljudskih prava i slobodni i pošteni izbori ključni elementi dobrog funkcioniranja svake demokracije; budući da su ti elementi dovedeni u pitanje u nekim zemljama subsaharske Afrike, naročito u DR Kongu i u Gabonu, čime su te zemlje gurnute u razdoblje dugotrajne političke nestabilnosti i nasilja;

B.

budući da je Ali Bongo, predsjednik Gabona na odlasku, koji je na vlasti od smrti svojega oca, Omara Bonga, 2009., nedavno proglašen pobjednikom predsjedničkih izbora 2016.; budući da su međunarodni promatrači, a osobito misija EU-a za promatranje izbora, utvrdili jasne nepravilnosti u prikupljanju rezultata;

C.

budući da je Jean Ping, njegov glavni suparnik, odmah osporio i osudio taj rezultat; budući da je podnesena žalba Ustavnom sudu u kojoj se navode izborne nepravilnosti i poziva na ponovno prebrojavanje glasova, no Ustavni je sud na kraju potvrdio rezultate; budući da nakon razmatranja te žalbe još uvijek nisu otklonjene sve sumnje u vezi s ishodom predsjedničkih izbora;

D.

budući da je kongoanski predsjednik Joseph Kabila, koji je na vlasti od 2001., odgodio izbore te ostao na vlasti i nakon završetka mandata određenog Ustavom; budući da je to prouzročilo dosad nezabilježenu političku napetost, nemire i nasilje u cijeloj zemlji;

E.

budući da je nakon isteka mandata predsjednika Kabile nasilje dosegnulo svoj vrhunac, što je rezultiralo smrću najmanje četrdeset osoba u sukobima između prosvjednika i službi sigurnosti; budući da je, prema navodima UN-a, 107 osoba zadobilo ozljede ili se prema njima loše postupalo, a najmanje 460 osoba je uhićeno;

F.

budući da je 18. listopada 2016. potpisan sporazum između predsjednika Kabile i dijela oporbe o odgodi predsjedničkih izbora do travnja 2018.; budući da su strane sporazuma od 18. listopada 2016. nakon višemjesečnih pregovora 31. prosinca 2016. postigle globalni i uključivi politički sporazum; budući da taj sporazum predviđa prvi mirni prijenos vlasti u toj zemlji od 1960., uspostavu tranzicijske vlade nacionalnog jedinstva, održavanje izbora do kraja 2017. i odstupanje predsjednika Kabile s dužnosti;

G.

budući da su u objema zemljama izbili ulični prosvjedi koji su nasilno ugušeni, pri čemu je mnogo ljudi izgubilo živote; budući da su vlasti počele pojačano nadzirati članove oporbe i civilnog društva koji se protive vladajućima; budući da skupine boraca za ljudska prava stalno izvješćuju o pogoršanju stanja u pogledu ljudskih prava i slobode izražavanja i okupljanja, među ostalim i o prekomjernoj upotrebi sile protiv mirnih prosvjednika, proizvoljnim uhićenjima i pritvaranjima te politički motiviranim suđenjima;

H.

budući da je došlo do ozbiljnog pogoršanja u pogledu slobode medija, ograničene neprestanim prijetnjama i napadima na novinare; budući da su vlasti zabranile rad medijskih kuća i radio postaja, a uvedene su i zabrane na internetu i društvenim mrežama;

I.

budući da je jedna od odlika demokracije poštovanje ustava, na kojemu se temelje država, institucije i vladavina prava; budući da bi mirni, slobodni i pošteni izbori u tim zemljama u velikoj mjeri pridonijeli hvatanju u koštac s izazovom demokratskog napretka i smjene vlasti s kojima se suočava srednjoafrička regija;

J.

budući da se 11. nacionalnim indikativnim programom Europskog razvojnog fonda 2014. – 2020. u prvi plan stavlja jačanje demokracije, upravljanja i vladavine prava; budući da i EU i afrički partneri imaju snažan zajednički interes u pogledu trajnog razvoja demokracije i uspostave ustavnog poretka koji uredno funkcionira;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

18.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 252/31

—

uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 14.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (1),

—

uzimajući u obzir Preporuku 2006/962/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, (2)

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 27. studenog 2009. o obnovljenom okviru za europsku suradnju u pogledu mladih (2010. – 2018.) (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2010. o promicanju pristupa mladih tržištu rada, jačanju položaja vježbenika, stažista i pripravnika (4),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenog 2010. o obrazovanju za održivi razvoj,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. siječnja 2011. pod nazivom „Razvoj europske dimenzije u sportu” (COM(2011)0012),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. svibnja 2011. naslovljenu „Mladi u pokretu: okvir za poboljšanje europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja (5),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2011. naslovljenu „Podrška rastu i radnim mjestima – program za osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja Europe” (COM(2011)0567),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 28. studenog 2011. o obnovljenoj Europskoj agendi za obrazovanje odraslih (6),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. i 29. studenoga 2011. o referentnoj vrijednosti za obrazovnu mobilnost (7),

—

uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (8),

—

uzimajući u obzir zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2012. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) naslovljeno „Obrazovanje i osposobljavanje u pametnoj, održivoj i uključivoj Europi” (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2013. o ponovnom promišljanju obrazovanja (10),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o osiguranju kvalitete za potporu obrazovanju i osposobljavanju,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije putem obrazovanja (Pariška deklaracija), koja je donesena na neformalnom sastanku ministara obrazovanja Europske unije 17. ožujka 2015. u Parizu,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem (11),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. rujna 2015. naslovljenu „Nacrt Zajedničkog izvješća Vijeća i Komisije iz 2015. o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.)” (COM(2015)0429),

—

uzimajući u obzir zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) naslovljeno „Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja” (12),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća o ulozi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja u poticanju kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije (13),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća o smanjenju ranog napuštanja školovanja i promicanju uspjeha u školi (14),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama (15),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o programu Erasmus+ i ostalim mjerama za poticanje mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – cjeloživotni pristup učenju (16),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 30. svibnja 2016. o razvoju medijske pismenosti i kritičkog mišljenja putem obrazovanja i osposobljavanja,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 30. svibnja 2016. o ulozi sektora mladih u integriranom i međusektorskom pristupu sprečavanju i suzbijanju nasilne radikalizacije mladih,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu” (COM(2016)0381),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2016. o daljnjem postupanju u vezi sa strateškim okvirom za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) (17),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) Priloga XVII. Poslovniku te Prilog 3. odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku za davanje odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0389/2016),

A.

budući da je program Erasmus+ jedan od najuspješnijih programa Unije i glavno sredstvo za podržavanje aktivnosti u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta te da je osmišljen kako bi se povećale poslovne mogućnosti mladih i potaknulo povezivanje sudionika; budući da će u razdoblju od 2014. do 2020. priliku za studiranje, osposobljavanje i volontiranje u drugoj zemlji imati više od četiri milijuna Europljana;

B.

budući da je Komisija dokazala svoju fleksibilnost te da je u okviru poticaja koje nudi Erasmus+ poduzela inovativne korake usmjerene na nove izazove, kao što je prijedlog za izbjeglice, i na jačanje građanskih vrijednosti radi postizanja aktivnijeg i uključivijeg interkulturnog dijaloga;

C.

budući da povećanje proračuna od 40 % za navedeno programsko razdoblje te stopa obveza u sklopu predviđenog proračuna, koja zbog velikog broja prijava iznosi gotovo 100 %, dokazuju iznimnu obrazovnu, društvenu, političku i gospodarsku važnost programa;

D.

budući da još nisu dostupni svi relevantni podaci za potpunu kvantitativnu i kvalitativnu analizu provedbe programa te je stoga prerano za dostavu kvalitativne procjene učinka programa;

E.

budući da rezultati studije o učinku programa Erasmus iz 2014. (18) pokazuju da osobe koje su studirale ili su se osposobljavale u inozemstvu imaju dvostruko veće izglede da pronađu posao od onih koje nemaju takvo iskustvo, da 85 % studenata programa Erasmus studira ili se osposobljava u inozemstvu da bi povećalo mogućnost da se u inozemstvu i zaposli, da je stopa nezaposlenosti osoba koje su studirale ili su se osposobljavale u inozemstvu 23 % niža pet godina nakon što steknu diplomu; budući da se u studiji o učinku programa Erasmus također navodi da 64 % poslodavaca smatra da je međunarodno iskustvo važno za zapošljavanje (u usporedbi sa samo 37 % 2006.) te da se diplomantima s međunarodnim iskustvom daje veća profesionalna odgovornost; budući da jedan od triju pripravnika u okviru programa Erasmus dobije ponudu za posao u poduzeću u kojem je bio na pripravništvu te da gotovo svaki deseti pripravnik u okviru programa Erasmus koji je bio na radnoj praksi osnuje vlastitu tvrtku, a njih tri od četiri planiraju to učiniti ili mogu zamisliti da to učine;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

101.

102.

103.

104.

105.

106.

107.

108.

109.

110.

111.

112.

113.

114.

115.

116.

117.

118.

119.

120.

121.

122.

123.

124.

125.

126.

127.

18.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 252/48

—

uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (07592/2016),

—

uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0431/2016),

—

uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 14. veljače 2017. (1) o nacrtu odluke,

—

uzimajući u obzir izvješće o ex ante evaluaciji Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske unije i Cookovih otoka te Protokola uz navedeni sporazum iz lipnja 2013.,

—

uzimajući u obzir strateške smjernice koje su izradile vlasti Cookovih otoka u pogledu razvoja lokalnog ribarstvenog sektora, naročito one iz dokumenta o odobalnoj ribarstvenoj politici Cookovih otoka,

—

uzimajući u obzir okvir za ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a posebno ciljeve 1., 2. ,9., 10. i 14.,

—

uzimajući u obzir zaključke i preporuke s 12. sastanka znanstvenog odbora Komisije za ribarstvo zapadnog i srednjeg Pacifika (WCPFC) za dugoročno očuvanje i održivo iskorištavanje vrlo migratornih ribljih stokova u zapadnom i središnjem Pacifiku,

—

uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A8-0015/2017),

A.

budući da je Europska komisija s Vladom Cookovih otoka dovršila pregovore o novom Sporazumu o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Cookovih otoka, u trajanju od osam godina, te Protokola o provedbi uz navedeni sporazum, u trajanju od četiri godine;

B.

budući da je riječ o prvom Sporazumu o partnerstvu u održivom ribarstvu između EU-a i Cookovih otoka, kojim se jamči europska prisutnost u vodama istočnog Pacifika nakon neobnavljanja sporazuma s Kiribatijem (i sporazuma s Mikronezijom i Salomonskim otocima koji su potpisani, ali se ne primjenjuju);

C.

budući da je opći cilj Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Cookovih otoka te njegova Protokola ojačati suradnju u ribarstvu između Europske unije i Cookovih otoka, u interesu obiju stranaka, čime se stvara okvir za partnerstvo kojim će se promicati održiva ribarstvena politika i održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u isključivom gospodarskom pojasu (IGP) Cookovih otoka;

D.

budući da bi naša prisutnost u toj regiji trebala poslužiti za promicanje održive ribarstvene politike i odgovornog iskorištavanja resursa, čime bi se zajamčilo ispravno upravljanje resursima tune u Pacifiku;

E.

budući da se Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između EU-a i Cookovih otoka temelji na najboljem raspoloživom znanstvenom mišljenju te je u skladu s mjerama očuvanja i upravljanja WCPFC-a unutar granica raspoloživog viška;

F.

budući da postoje poteškoće u pogledu nadzora i kontrole te budući da nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani (NNN) ribolov predstavlja teško rješiv problem zbog teritorijalne rascjepkanosti i nedostatka resursa;

G.

budući da se u regiji zapadnog i srednjeg Pacifika nalaze brojna plovila država članica EU-a i da drugi sporazumi o ribarstvu u toj regiji više nisu na snazi;

H.

budući da postoji obveza da se drugim, neeuropskim flotama ne dodjeljuju povoljniji uvjeti od onih predviđenih u Sporazumu i budući da Sporazum sadrži klauzulu iz Cotonua o ljudskim pravima, demokratskim načelima i vladavini prava;

I.

budući da se Sporazumom o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Cookovih otoka želi promicati djelotvorniji i održiviji razvoj ribarstvenog sektora u tom arhipelagu, kao i industrije i aktivnosti povezanih s njime, u skladu s ciljevima nacionalne ribarstvene politike Cookovih otoka, a naročito u obliku podrške znanstvenom istraživanju i artizanalnom ribolovu, povećanju iskrcaja u lokalnim lukama, povećanju kapaciteta za praćenje, kontrolu i nadzor nad ribarstvenim aktivnostima te suzbijanju NNN ribolova, te u skladu s okvirom za ciljeve održivog razvoja;

J.

budući da su doprinosi za potporu razvoju sektorske politike u području ribolova na Cookovim otocima, koji variraju između 47,6 % i 50 % ukupnih prenesenih sredstava, u postocima znatni;

K.

budući da se od 2012. stokovi velikooke tune smanjuju, zbog čega je Komisija za ribarstvo zapadnog i srednjeg Pacifika (WCPFC) uvela mjeru upravljanja o kojoj će se ponovno pregovarati 2017. te budući da se ulov plivaričarima 2015. godine smanjio za 26 % u odnosu na 2014.; nadalje, budući da se vode Cookovih otoka smatraju „utočištem za morske pse”, iako treba istaknuti da to nije ciljna vrsta za europsku flotu koja lovi u tim vodama na temelju novog sporazuma;

L.

budući da su plovila EU-a s parangalom tradicionalno ostvarivala svoj ulov u toplijim vodama južno od Cookovih otoka imajući na umu zahtjeve propisane Uredbom o očuvanju morskih pasa na Cookovim otocima; budući da ex ante procjenom nije utvrđen nikakav budući interes plovila s parangalom iz EU-a za ribolov u isključivom gospodarskom pojasu Cookovih otoka;

M.

budući da Cookovi otoci uvelike ovise o uvozu hrane;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

18.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 252/52

—

uzimajući u obzir Odluku Komisije od 30. svibnja 2016. o uspostavi horizontalnih pravila o osnivanju i radu stručnih skupina Komisije (C(2016)3301),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisiji pod nazivom „Okvir za stručne skupine Komisije: horizontalna pravila i javni registar” (C(2016)3300),

—

uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016. o davanju razrješnice za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije (2),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za pravna pitanja i Odbora za proračune (A8-0002/2017),

A.

budući da je izrazio zabrinutost oko funkcioniranja prethodnog okvira stručnih skupina Komisije od studenog 2010. (3) koji je uspostavljen u cilju uvođenja znatnih operativnih inovacija za jačanje transparentnosti i koordinacije u okviru međuinstitucionalnog rada;

B.

budući da je Odbor za proračune, zbog nedostatka transparentnosti i neuravnoteženosti sastava određenog broja stručnih skupina te s obzirom na to da je potrebno osigurati da su u sastavu stručnih skupina jednako zastupljena različita područja stručnosti i stajališta, 2011. i 2014. godine donio odluku o proračunskoj pričuvi i iznio zahtjeve za reformom stručnih skupina koji još nisu prihvaćeni;

C.

budući da se u nedavnoj studiji koju je naručio Odbor za proračune pokazalo da postoji nedostatak transparentnosti i neuravnoteženost u sastavu određenog broja stručnih skupina (4);

D.

budući da su uravnotežen sastav i transparentnost ključne pretpostavke kako bi stručna mišljenja na pravilan način odražavala potrebe za regulatornim mjerama te za jačanje legitimnosti stručnih znanja i regulatornih mjera u očima europskih građana;

E.

budući da je Europska ombudsmanica u okviru svoje strateške istrage (5) izdala preporuku koja se odnosi na sastav stručnih skupina Komisije te je posebno naglasila da je potrebna veća transparentnost unutar stručnih skupina;

F.

budući da je Komisija prije usvajanja odluke surađivala s predstavnicima Parlamenta i Europskom ombudsmanicom;

G.

budući da je Komisija Parlamentu predstavila radni dokument službi Komisije kao odgovor na preporuke sadržane u radnom dokumentu izvjestitelja Odbora za proračunski nadzor;

H.

budući da, unatoč tome, ni radni dokument službi Komisije ni Odluka Komisije nažalost ne daju odgovore na sva pitanja koje je naveo Parlament;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

18.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 252/56

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 325.,

—

uzimajući u obzir članke 22.a, 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju; za dužnosnike Europske unije,

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti (1),

—

uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana o zatvaranju istrage na vlastitu inicijativu OI/1/2014/PMC o zviždačima,

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (2),

—

uzimajući u obzir članak 9. Građanskopravne konvencije Vijeća Europe o korupciji,

—

uzimajući u obzir članak 22. točku (a) Kaznenopravne konvencije Vijeća Europe o korupciji,

—

uzimajući u obzir preporuku Vijeća Europe CM/Rec(2014)7 o zaštiti zviždača,

—

uzimajući u obzir članke 8., 13. i 33. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije,

—

uzimajući u obzir četvrto načelo Preporuke OECD-a o poboljšanju etičkog postupanja u javnoj službi,

—

uzimajući u obzir istragu Ureda europskog ombudsmana od 2. ožujka 2015. i njegov poziv institucijama EU-a da donesu potrebna pravila o prijavljivanju nepravilnosti,

—

uzimajući u obzir publikaciju OECD-a „Preuzimanje obveze za učinkovitu zaštitu zviždača” („Committing to effective whistle-blower protection”),

—

uzimajući u obzir odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju Guja protiv Moldove, zahtjev br. 14277/04 od 12. veljače 2008.,

—

uzimajući u obzir članak 6. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i Odbora za ustavna pitanja (A8-0004/2017),

A.

budući da u kontekstu davanja razrješnice Parlamentu treba što je više moguće informacija o svim nepravilnostima; budući da bi u slučajevima koji se odnose na nepravilnosti unutar institucija Parlament trebao imati pravo na potpuni pristup informacijama kako bi mogao provesti postupak davanja razrješnice uz potpuno poznavanje činjenica;

B.

budući da Europski revizorski sud pruža Parlamentu odličnu podlogu za istraživanja, no da ne može sam istražiti svaki pojedinačni rashod;

C.

budući da Komisija i ostale institucije EU-a na sličan način dostavljaju Parlamentu izvještaje o svojoj potrošnji, no također se oslanjaju na službene mehanizme prijavljivanja;

D.

budući da mnogim sredstvima Unije zajednički upravljaju Komisija i države članice, što Komisiji otežava izvještavanje o nepravilnostima u pogledu pojedinačnih projekata;

E.

budući da Parlament redovito prima informacije od pojedinaca i nevladinih udruga u pogledu nepravilnosti u okviru pojedinačnih projekata koji se u cijelosti ili djelomično financiraju iz proračuna Unije;

F.

budući da stoga zviždači igraju važnu ulogu u sprječavanju, otkrivanju i prijavljivanju nepravilnosti u rashodima povezanima s proračunom EU-a, kao i u utvrđivanju i objavljivanju slučajeva korupcije; budući da treba utvrditi i promicati kulturu povjerenja kojom se promiče europsko javno dobro i u kojoj se službenici i drugi zaposlenici EU-a, kao i javnost, smatraju zaštićeni dobrim praksama upravljanja te koja pokazuje da institucije EU-a podupiru, štite i potiču potencijalne zviždače;

G.

budući da je od temeljne važnosti da se hitno utvrdi horizontalni pravni okvir kojim bi se, utvrđivanjem prava i obveza, štitili zviždači diljem EU-a, kao i u institucijama EU-a (zaštita anonimnosti, pružanje pravne, psihološke i, po potrebi, financijske pomoći, pristup raznim informacijskim kanalima, mehanizmi brzog odgovora, itd.);

H.

budući da je većina država članica EU-a ratificirala Konvenciju UN-a protiv korupcije, zbog čega su obvezne pružiti odgovarajuću i učinkovitu zaštitu za zviždače;

I.

budući da su zviždači ključan izvor informacija u borbi protiv organiziranog kriminala te istraživanja korupcije u javnom sektoru;

J.

budući da zviždači igraju posebno važnu ulogu kada je riječ o otkrivanju i prijavljivanju korupcije i prijevara zato što sudionici tih kriminalnih radnji nastoje zaobići službene mehanizme prijavljivanja;

K.

budući da je od ključne važnosti prijavljivanje nepravilnosti koje se temelji na načelima transparentnosti i integriteta; zaštita zviždača trebala bi stoga biti zajamčena zakonom i ojačana diljem EU-a, ali samo ako je svrha njihova djelovanja zaštita javnog interesa djelovanjem u dobroj vjeri u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava;

L.

budući da vlasti ne bi trebale ograničiti ili smanjiti sposobnost zviždača i novinara da dokumentiraju i otkrivaju nedopuštene, nezakonite ili štetne prakse kada otkrivanje tih informacija u dobroj vjeri i s obzirom na javni interes predstavlja prioritet;

M.

budući da su od 1. siječnja 2014. u skladu s člancima 22.a, 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju sve institucije EU-a morale uvesti interna pravila o zaštiti zviždača koji su dužnosnici institucija EU-a i da radna skupina međuinstitucijskog Pripremnog odbora za pitanja povezana s Pravilnikom o osoblju, koja se bavi zaštitom zviždača, nije još završila svoj posao; budući da bi dio posla radne skupine trebalo biti ocjenjivanje situacije zviždača koji su pretrpjeli negativne posljedice u europskim institucijama radi utvrđivanja najboljih praksi na temelju prošlih iskustava; budući da ta unutarnja pravila moraju uzeti u obzir upravljačku strukturu i posebne značajke različitih kategorija iz Pravilnika o osoblju;

N.

budući da zaštita zviždača još nije ni provedena na razini država članica, niti usklađena, što znači da, čak i kada su u pitanju financijski interesi Europske unije, za zviždače može biti osobno i poslovno riskantno pružati Parlamentu informacije o nepravilnostima; budući da upravo zbog straha od onoga što bi im se moglo dogoditi zbog nedostatka zaštite, i zato što vjeruju da neće biti poduzete nikakve radnje, osobe ne prijavljuju nepravilnosti i tako se narušavaju financijski interesi EU-a;

O.

budući da je potrebno osigurati da se svaka vrsta odmazde protiv zviždača primjereno kazni;

P.

budući da je u svojoj rezoluciji od 23. listopada 2013. Parlament pozvao Komisiju da do kraja 2013. podnese zakonodavni prijedlog o uspostavi djelotvornog i sveobuhvatnog europskog programa zaštite zviždača u javnom i privatnom sektoru radi zaštite onih koji otkrivaju loše upravljanje i nepravilnosti te prijavljuju slučajeve nacionalne i prekogranične korupcije u vezi s financijskim interesima EU-a; budući da je osim toga pozvao države članice da uspostave odgovarajuću i učinkovitu zaštitu za zviždače;

Q.

budući da je zakonodavac EU-a već predvidio zaštitu zviždača u sektorskim instrumentima, uključujući Direktivu 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti, Uredbu (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta, Direktivu (EU) 2015/849 o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i Uredbu (EU) br. 376/2014 o izvješćivanju u vezi s događajima;

R.

budući da je zaštita zviždača u Uniji tim hitnija jer Direktiva o poslovnim tajnama ograničava prava zviždača te bi stoga mogla imati neželjeni obeshrabrujući učinak na osobe koje žele prijaviti nepravilnosti u kontekstu financiranja Unije od kojeg su korist imala pojedinačna poduzeća;

S.

budući da su međunarodne organizacije kao što su Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Vijeće Europe već obavile važan posao i sastavile preporuke o zaštiti zviždača;

T.

budući da prema podacima OECD-a više od jedne trećine organizacija s mehanizmima izvješćivanja nije imalo pisana pravila o zaštiti zviždača od odmazde, ili nije znalo za njih;

U.

budući da su na sličan način nevladine organizacije kao što su Transparency International, Whistleblowing, International Network i druge izradile međunarodna načela za zakonodavstvo o zviždačima koja bi trebala poslužiti kao izvor nadahnuća za inicijative EU-a u tom pogledu;

V.

budući da Ured europskog ombudsmana ima jasnu nadležnost u odnosu na istraživanje pritužbi građana EU-a o nepravilnostima u postupanju institucija EU-a, no da sam po sebi nema nikakvu ulogu u zaštiti zviždača u državama članicama;

W.

budući da najnovija verzija Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2014., uključuje nekoliko odredaba o zviždačima;

X.

budući da je zaštita zviždača ključna za očuvanje javnog dobra i financijskih interesa Unije te za promicanje kulture javne odgovornosti i integriteta u institucijama i u javnom i u privatnom sektoru;

Y.

budući da u mnogim jurisdikcijama, a posebice u privatnom sektoru, zaposlenici podliježu obvezi o čuvanju poslovne tajne u pogledu određenih informacija, što znači da zviždači mogu naići na disciplinske postupke za izvješćivanje izvan njihove organizacije;

1.

2.

3.

4.

5.

6.