ISSN 1977-1088
Službeni list
Europske unije
C 153
Hrvatsko izdanje
Informacije i objave
Godište 61.
2. svibnja 2018.
|
ISSN 1977-1088 |
||
|
Službeni list Europske unije |
C 153 |
|
|
|
||
|
Hrvatsko izdanje |
Informacije i objave |
Godište 61. |
|
Obavijest br. |
Sadržaj |
Stranica |
|
|
I Rezolucije, preporuke i mišljenja |
|
|
|
PREPORUKE |
|
|
|
Vijeće |
|
|
2018/C 153/01 |
Preporuka Vijeća od 15. ožujka 2018. o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja |
|
|
IV Obavijesti |
|
|
|
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE |
|
|
|
Europska komisija |
|
|
2018/C 153/02 |
||
|
|
OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA |
|
|
2018/C 153/03 |
|
|
V Objave |
|
|
|
POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA |
|
|
|
Europska komisija |
|
|
2018/C 153/04 |
Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8899 – OTPP/Carlyle/European Camping Group) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 ) |
|
|
|
DRUGI AKTI |
|
|
|
Europska komisija |
|
|
2018/C 153/05 |
||
|
2018/C 153/06 |
|
|
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
|
HR |
|
I Rezolucije, preporuke i mišljenja
PREPORUKE
Vijeće
|
2.5.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 153/1 |
PREPORUKA VIJEĆA
od 15. ožujka 2018.
o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja
(2018/C 153/01)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 166. stavak 4. i članak 292., u vezi s člankom 153. stavkom 2. i člankom 153. stavkom 1. točkom (b),
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
|
(1) |
Kvalitetnim i učinkovitim naukovanjima u okviru kojih polaznici stječu vještine i iskustvo povezane s poslom te uče kroz rad i stječu ključne kompetencije, olakšava se ulazak mladih na tržište rada te napredovanje odraslih u karijeri i njihovo zapošljavanje. Ona su dio sustavâ formalnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i postoje usporedo s drugim oblicima učenja kroz rad i/ili strukovnog obrazovanja. |
|
(2) |
Dobro osmišljeni programi naukovanja koriste poslodavcima i učenicima, a putem njih jača se i povezanost svijeta tržišta rada i svijeta obrazovanja i osposobljavanja. Visokim standardima kvalitete izbjegava se da naukovanja uključuju samo radna mjesta za niskokvalificirane radnike i nedovoljno osposobljavanje, čime se narušava njihova popularnost. Osim osiguravanja puta prema izvrsnosti, uključivanjem ljudi iz različitih društvenih sredina i osobnih okolnosti u tržište rada, s pomoću kvalitetnih naukovanja može se doprinijeti i jačanju aktivnog građanstva i socijalne uključenosti. |
|
(3) |
Kvalitetna i učinkovita naukovanja mogu se ostvariti strukturiranim partnerstvima kojima se obuhvaćaju svi relevantni dionici, posebice socijalni partneri, poduzeća, posrednička tijela poput industrijskih, trgovačkih i obrtničkih komora, stručne i sektorske organizacije, institucije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, organizacije mladih i roditelja te lokalna, regionalna i nacionalna tijela. Od 2013. putem Europskog saveza za naukovanje, kojim je dosad osigurano više od 700 000 ponuda za naukovanje, osposobljavanja za samostalan rad ili ponuda za prvi posao, Komisija u suradnji s državama članicama i relevantnim dionicima promiče ponudu i kvalitetu naukovanja te predodžbu o njemu. Inicijativama poduzeća kao što je Europski pakt za mlade osigurane su dodatne ponude te se doprinosi promicanju partnerstva između poduzeća i obrazovnih ustanova diljem Unije. |
|
(4) |
Europski međusektorski socijalni partneri prikupili su dokaze o kvaliteti i troškovnoj učinkovitosti naukovanja paralelnim radom i u zajedničkoj izjavi „Prema zajedničkoj viziji naukovanja” iz lipnja 2016. koja je bila temelj za Mišljenje o zajedničkoj viziji kvalitetnog i učinkovitog naukovanja i učenja kroz rad koje je 2. prosinca 2016. donio Savjetodavni odbor za strukovno osposobljavanje. |
|
(5) |
Kako bi se osiguralo još konkretnije i šire sudjelovanje dionika, Komisija je 30. ožujka i 7. lipnja 2017. s europskim međusektorskim i sektorskim socijalnim partnerima te trgovinskim, industrijskim i obrtničkim komorama organizirala savjetovanja u dvije faze. |
|
(6) |
Europskim kvalifikacijskim okvirom, koji je uspostavljen 2008. i revidiran 2017. (1), poboljšavaju se transparentnost, usporedivost i prenosivost kvalifikacija građana, među ostalim naučnika. |
|
(7) |
Preporukom Vijeća od 18. lipnja 2009. o Europskom referentnom okviru za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) (2) uspostavljen je referentni instrument za pomoć državama članica pri promicanju i praćenju trajnog poboljšanja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. |
|
(8) |
Europskom poveljom o kvaliteti stažiranja i naukovanja iz 2012. Europski forum mladih pozvao je europske zemlje, europske institucije i socijalne partnere da utvrde ili ojačaju zakonodavne okvire za kvalitetu naukovanja. |
|
(9) |
U Preporuci Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade (3) državama članicama preporučuje se da osiguraju da sve osobe mlađe od 25 godina dobiju kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili osposobljavanje za samostalan rad u roku od četiri mjeseca od gubitka zaposlenja ili završetka formalnog obrazovanja. |
|
(10) |
Europski socijalni partneri, Europska komisija i litavsko predsjedništvo Vijeća Europske unije obvezali su se doprinijeti povećanju ponude, kvalitete i privlačnosti naukovanja u Zajedničkoj izjavi o uspostavi Europskog saveza za naukovanje 2. srpnja 2013. |
|
(11) |
U Izjavi Vijeća o Europskom savezu za naukovanje od 15. listopada 2013. stoji da bi učinkovitost i privlačnost naukovanja trebalo poticati poštovanjem određenih zajedničkih vodećih načela. |
|
(12) |
Preporukom Vijeća o kvalitativnom okviru za pripravništvo (4), donesenom 10. ožujka 2014., uspostavljen je niz načela za poboljšanje kvalitete osposobljavanja za samostalan rad izvan formalnog obrazovanja i osposobljavanja. |
|
(13) |
U okviru Kopenhaškog procesa za europsku suradnju u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja svi oblici učenja kroz rad, a posebno naukovanje, te razvoj mehanizama za osiguranje kvalitete određeni su kao dva od pet europskih prioriteta za razdoblje 2015. – 2020. u zaključcima iz Rige od 22. lipnja 2015. koje su podržali ministri nadležni za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. |
|
(14) |
Radna skupina za strukovno obrazovanje i osposobljavanje u svojem je mandatu od 2014. do 2015. u sklopu okvira za obrazovanje i osposobljavanje do 2020. sastavila 20 vodećih načela za izrazito uspješno naukovanje i učenje kroz rad. |
|
(15) |
U svojem izvješću od 4. ožujka 2016. o programu Erasmus+ i ostalim mjerama za poticanje mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, pristupu koji se temelji na cjeloživotnom učenju, Europski parlament pozvao je na donošenje mjera za osiguranje standarda kvalitete za naukovanja. |
|
(16) |
Uredbom (EU) 2016/589 Europskog parlamenta i Vijeća (5) predviđeno je da se od svibnja 2018. naukovanja uz ugovor o radu mogu oglašavati na europskom portalu za radnu mobilnost EURES. |
|
(17) |
U Komunikaciji od 10. lipnja 2016. o Novom programu vještina za Europu Komisija je istaknula svoju potporu socijalnim partnerima u primjeni rezultata zajedničkih projekata, primjerice uspostavom kvalitativnog okvira za naukovanje. |
|
(18) |
Komisija je u Komunikaciji o ulaganju u mlade u Europi od 7. prosinca 2016. (6) pozvala na ponovni rad na stvaranju mogućnosti za mlade da uspješno započnu karijeru ulaganjem u njihovo znanje, vještine i iskustvo i pomaganjem da pronađu prvi posao ili se za njega osposobe. Cilj je pomoći mladima da iskoriste prilike, dobro se integriraju u društvo, postanu aktivni građani i ostvare uspješnu karijeru, među ostalim kvalitativnim okvirom kojim se određuju ključna načela za programe naukovanja. |
|
(19) |
Rimska deklaracija od 25. ožujka 2017. uključuje obvezu da će se raditi na Uniji u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta. |
|
(20) |
U europskom stupu socijalnih prava koji je proglašen 17. studenoga 2017. utvrđen je niz načela kojima se podupiru pravedno i dobro funkcioniranje tržišta rada i sustavâ socijalne skrbi, uključujući pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje, kako bi se razvile vještine relevantne za tržište rada i sudjelovanje u društvu. |
|
(21) |
Komisijinim prijedlogom preporuke Vijeća o praćenju osoba s diplomom donesenim 30. svibnja 2017. nastoji se poboljšati dostupnost kvalitativnih i kvantitativnih informacija o tome što osobe s diplomom, uključujući naučnike, rade nakon završetka obrazovanja i osposobljavanja. |
|
(22) |
Potporu za naukovanje pružaju europski strukturni i investicijski fondovi (2014. – 2020.), točnije Europski socijalni fond (ESF) i Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), te Erasmus+, Program Unije za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), Program Unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI). |
|
(23) |
Nedavno su Europski parlament i dionici pozvali Komisiju da poboljša dugoročnu mobilnost naučnika diljem EU-a, čime bi se mladima dala prilika da razviju vještine potrebne za određeni posao i ključne kompetencije. Komisija je na to odgovorila uvođenjem nove aktivnosti u program Erasmus+ pod imenom Erasmus Pro, kojom se posebno podupiru dulje radne prakse u inozemstvu. |
|
(24) |
U izvješćima o Garanciji za mlade iz 2015. i 2017. Europski revizorski sud preporučuje Komisiji da razvije kriterije za kvalitetu naukovanja i drugih ponuda koje se podupiru u okviru te inicijative. |
|
(25) |
Zajedničkim shvaćanjem država članica o kvaliteti i učinkovitosti naukovanja podupire se njihov rad na reformi i modernizaciji sustavâ naukovanja kojima se pružaju sjajne prilike za učenje i razvoj karijere. Zajedničkim shvaćanjem doprinosi se povećanju uzajamnog povjerenja i tako olakšava prekogranična mobilnost naučnika. |
|
(26) |
Opći je cilj ove Preporuke poboljšati zapošljivost i osobni razvoj naučnika te doprinijeti razvoju visokokvalificirane radne snage koja odgovara potrebama tržišta rada. |
|
(27) |
Konkretan je cilj stvoriti usklađen okvir za naukovanje koji se temelji na zajedničkom shvaćanju onoga čime se definiraju kvaliteta i učinkovitost, uzimajući u obzir raznolikost i tradicije sustavâ strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te prioritete politika u različitim državama članicama. |
|
(28) |
Ovom se Preporukom ne utječe na nadležnosti država članica u vezi sa zadržavanjem ili uspostavom naprednijih odredaba u pogledu naukovanja od onih preporučenih ovdje, kao ni sa zadržavanjem ili razvojem drugih oblika učenja kroz rad i/ili strukovnog obrazovanja i osposobljavanja izvan područja primjene ove Preporuke i da na njih primjenjuju, u cijelosti ili djelomično, kriterije navedene u nastavku, |
DONIJELO JE OVU PREPORUKU:
Države članice trebale bi, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i u bliskoj suradnji s dionicima, razviti programe naukovanja na temelju kriterija za kvalitetno i učinkovito naukovanje opisanih u nastavku te tako osigurati da ti programi odgovaraju potrebama tržišta rada i da su od koristi naučnicima i poslodavcima.
Za potrebe ove Preporuke i ne dovodeći u pitanje nacionalnu terminologiju, naukovanje se tumači kao formalni program strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
|
(a) |
s pomoću kojeg se kombinira učenje u ustanovama za obrazovanje ili osposobljavanje s bitnim učenjem kroz rad u okviru poduzeća i drugih radnih mjesta; |
|
(b) |
s pomoću kojeg se stječu nacionalno priznate kvalifikacije; |
|
(c) |
koji se temelji na ugovoru kojim se definiraju prava i obveze naučnika, poslodavaca i, prema potrebi, ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje; i |
|
(d) |
pri čemu naučnik prima plaću ili drugu vrstu naknade za svoj rad. |
Kriteriji za uvjete učenja i rada
Pisani ugovor
|
1. |
Prije početka naukovanja trebalo bi sklopiti pisani ugovor kako bi se utvrdila prava i obveze naučnika, poslodavca i, prema potrebi, ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, u vezi s uvjetima učenja i rada. |
Ishodi učenja
|
2. |
Poslodavci i ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te, prema potrebi, sindikati trebali bi postići dogovor o skupu sveobuhvatnih ishoda učenja definiranih u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Na taj bi se način osigurala ravnoteža između vještina potrebnih za određeni posao, znanja i ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje kojima se podupiru osobni razvoj i mogućnosti cjeloživotne karijere naučnika s ciljem prilagodbe promjenjivim modelima karijere. |
Pedagoška potpora
|
3. |
Trebali bi se angažirati voditelji osposobljavanja u poduzećima koji bi imali zadatak blisko surađivati s ustanovama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i nastavnicima kako bi se naučnicima osigurale smjernice i kako bi se osigurale uzajamne i redovite povratne informacije. Nastavnicima, voditeljima osposobljavanja i mentorima, osobito u mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima, trebala bi se pružati potpora pri razvoju vještina, znanja i kompetencija za obuku naučnika u skladu s najsuvremenijim metodama poučavanja i osposobljavanja te potrebama tržišta rada. |
Učenje u stvarnim radnim uvjetima
|
4. |
Znatan dio naukovanja, što znači najmanje pola, trebao bi se odvijati na radnome mjestu uz, ako je to moguće, priliku da se dio iskustva na radnome mjestu stekne u inozemstvu. Uzimajući u obzir različitost nacionalnih programa, cilj je postupno napredovati prema tome da taj dio naukovanja bude učenje na radnom mjestu. |
Plaća i/ili naknada
|
5. |
Naučnici bi trebali primati plaću ili drugu vrstu naknade u skladu s nacionalnim ili sektorskim zahtjevima ili kolektivnim ugovorima, ako postoje, te uzimajući u obzir mehanizme podjele troškova između poslodavaca i javnih tijela. |
Socijalna zaštita
|
6. |
Naučnici bi trebali imati pravo na socijalnu zaštitu, uključujući nužno osiguranje u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. |
Radni, zdravstveni i sigurnosni uvjeti
|
7. |
Relevantni propisi o uvjetima rada, posebice zakonodavstvo o zdravlju i sigurnosti na radu trebali bi se primjenjivati na radno mjesto na koje je naučnik primljen. |
Kriteriji za okvirne uvjete
Regulatorni okvir
|
8. |
Trebao bi se uspostaviti jasan i usklađen regulatorni okvir temeljen na pravednom i ravnopravnom partnerstvu, među ostalim na strukturiranom i transparentnom dijalogu svih relevantnih dionika. To može uključivati postupke akreditacije za poduzeća i radna mjesta koja nude naukovanja i/ili druge mjere za osiguranje kvalitete. |
Uključenost socijalnih partnera
|
9. |
Socijalni partneri, među ostalim, ako je relevantno, na sektorskoj razini i/ili posrednička tijela, trebali bi biti uključeni u osmišljavanje programa naukovanja, upravljanje tim programima i njihovu provedbu, u skladu s nacionalnim sustavima industrijskih odnosa te praksama u obrazovanju i osposobljavanju. |
Potpora poduzećima
|
10. |
Trebalo bi predvidjeti financijsku i/ili nefinancijsku potporu posebice za mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća, čime će se poduzećima omogućiti troškovno učinkovito naukovanje, uzimajući u obzir, prema potrebi, mehanizme podjele troškova između poslodavaca i javnih tijela. |
Fleksibilni putevi učenja i mobilnost
|
11. |
S ciljem olakšanja pristupa, u zahtjevima za upis u programe naukovanja trebalo bi uzeti u obzir odgovarajuće informalno i neformalno učenje i/ili, prema potrebi, uspješno okončanje pripremnih programa. Kvalifikacije stečene kroz naukovanje trebale bi biti uključene u nacionalno priznate kvalifikacijske okvire s upućivanjem na Europski kvalifikacijski okvir (7). Putem naukovanja trebao bi se omogućiti pristup drugim mogućnostima u pogledu učenja, među ostalim na višim razinama obrazovanja i osposobljavanja, razvoj karijere i/ili, prema potrebi, skupljanje bodova koji se odnose na ishode učenja. Trebalo bi postupno promicati transnacionalnu mobilnost naučnika, na radnom mjestu ili u okviru ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, kao sastavni dio kvalifikacija stečenih naukovanjem. |
Profesionalno usmjeravanje i podizanje razine svijesti
|
12. |
Profesionalno usmjeravanje, mentorstvo i potpora učenicima trebali bi se pružiti prije i tijekom naukovanja kako bi se osigurali uspješni ishodi, spriječilo rano napuštanje školovanja i smanjio broj osoba koje napuštaju školovanje i da bi se tim učenicima pomoglo da se ponovno uključe u odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje. Naukovanja bi trebalo promicati kao atraktivan oblik učenja s pomoću aktivnosti za podizanje razine svijesti koje su usmjerene na širu javnost. |
Transparentnost
|
13. |
Trebalo bi osigurati transparentnost ponuda za naukovanje i pristup tim ponudama u državama članicama i između njih, uključujući uz potporu javnih i privatnih službi za zapošljavanje i drugih relevantnih tijela te, prema potrebi, uporabom alata Unije kao što je EURES, kako je predviđeno Uredbom o EURES-u. |
Osiguranje kvalitete i praćenje naučnika
|
14. |
Trebalo bi uspostaviti metode osiguranja kvalitete uzimajući u obzir Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) (8), među ostalim postupak kojim se omogućuje valjana i pouzdana procjena ishoda učenja. Praćenje zapošljavanja i napredovanja u karijeri naučnika trebalo bi provoditi u skladu s nacionalnim i europskim zakonodavstvom o zaštiti podataka. |
Provedba na nacionalnoj razini
U okviru područja primjene ove preporuke za njezinu bi provedbu države članice trebale:
|
15. |
promicati aktivno uključivanje socijalnih partnera u osmišljavanje programa naukovanja, upravljanje tim programima i njihovu provedbu, u skladu s nacionalnim sustavima industrijskih odnosa te praksama u obrazovanju i osposobljavanju; |
|
16. |
osigurati jednak pristup, promicanje rodne ravnoteže i suzbijanje diskriminacije u programima naukovanja; |
|
17. |
uključiti relevantne provedbene mjere u nacionalne programe reformi u okviru europskog semestra, |
|
18. |
uzeti u obzir ovaj okvir pri upotrebi financijskih sredstava Europske unije i instrumenata kojima se podupiru naukovanja. |
Komisija bi trebala pružiti nužnu potporu, među ostalim sljedećim mjerama:
Pomoćne službe
|
19. |
Razvoj niza pomoćnih službi za razmjenu znanja, umrežavanje i uzajamno učenje kako bi se državama članicama i relevantnim dionicima pomoglo pri provedbi sustava naukovanja u skladu s ovim okvirom. Time bi trebalo obuhvatiti daljnje potrebe osposobljavanja nastavnika i predavača u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u pogledu digitalnih inovacija u naukovanju. |
Osvješćivanje
|
20. |
Promicanje izvrsnosti i privlačnosti naukovanja, kao i pozitivne slike među mladima, njihovim obiteljima i poslodavcima, putem kampanja za podizanje razine svijesti, kao što je Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju; |
Financiranje
|
21. |
Pružanje potpore provedbi ove Preporuke putem relevantnih financijskih sredstava Unije, u skladu s relevantnom pravnom osnovom; |
Daljnje postupanje
|
22. |
Praćenje provedbe ove Preporuke uz potporu tripartitnog Savjetodavnog odbora za strukovno osposobljavanje, na temelju postojećih mehanizama praćenja koji se koriste u okviru europskog semestra; |
|
23. |
Izvješćivanje Vijeća o provedbi okvira u roku od tri godine od dana njegova donošenja. |
(1) SL C 189, 15.6.2017., str. 15.
(2) SL C 155, 8.7.2009., str. 1.
(3) SL C 120, 26.4.2013., str. 1.
(4) SL C 88, 27.3.2014., str. 1.
(5) SL L 107, 22.4.2016., str. 1.
(6) COM(2016) 940 final.
(7) SL C 189, 15.6.2017., str. 15.
(8) SL C 155, 8.7.2009., str. 1.
IV Obavijesti
OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
Europska komisija
|
2.5.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 153/7 |
Tečajna lista eura (1)
30. travnja 2018.
(2018/C 153/02)
1 euro =
|
|
Valuta |
Tečaj |
|
USD |
američki dolar |
1,2079 |
|
JPY |
japanski jen |
132,12 |
|
DKK |
danska kruna |
7,4501 |
|
GBP |
funta sterlinga |
0,87960 |
|
SEK |
švedska kruna |
10,4993 |
|
CHF |
švicarski franak |
1,1968 |
|
ISK |
islandska kruna |
122,20 |
|
NOK |
norveška kruna |
9,6620 |
|
BGN |
bugarski lev |
1,9558 |
|
CZK |
češka kruna |
25,542 |
|
HUF |
mađarska forinta |
313,55 |
|
PLN |
poljski zlot |
4,2264 |
|
RON |
rumunjski novi leu |
4,6614 |
|
TRY |
turska lira |
4,8896 |
|
AUD |
australski dolar |
1,6013 |
|
CAD |
kanadski dolar |
1,5542 |
|
HKD |
hongkonški dolar |
9,4801 |
|
NZD |
novozelandski dolar |
1,7145 |
|
SGD |
singapurski dolar |
1,6016 |
|
KRW |
južnokorejski von |
1 292,04 |
|
ZAR |
južnoafrički rand |
15,0121 |
|
CNY |
kineski renminbi-juan |
7,6574 |
|
HRK |
hrvatska kuna |
7,4100 |
|
IDR |
indonezijska rupija |
16 796,15 |
|
MYR |
malezijski ringit |
4,7409 |
|
PHP |
filipinski pezo |
62,452 |
|
RUB |
ruski rubalj |
75,9587 |
|
THB |
tajlandski baht |
38,145 |
|
BRL |
brazilski real |
4,1932 |
|
MXN |
meksički pezo |
22,5977 |
|
INR |
indijska rupija |
80,1685 |
(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.
OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
|
2.5.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 153/8 |
Ažurirani referentni iznosi za prijelaz vanjskih granica iz članka 6. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama)
(2018/C 153/03)
Objavljivanje referentnih iznosa za prijelaz vanjskih granica iz članka 6. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (1) temelji se na podacima koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 39. Zakonika o schengenskim granicama.
Osim objavljivanja u Službenom listu, podaci koji se ažuriraju jednom mjesečno dostupni su na internetskoj stranici Glavne uprave za unutarnje poslove.
ESTONIJA
Zamjena podataka objavljenih u SL C 146 od 26.4.2016.
U skladu s estonskim pravom, stranci koji dolaze u Estoniju bez poziva prilikom ulaska u zemlju na zahtjev službenika graničnog nadzora dostavljaju dokaz o dostatnim novčanim sredstvima za pokriće troškova boravka u Estoniji i odlaska iz nje. Smatra se da dostatna novčana sredstva za svaki odobreni dan iznose 0,2 puta najniže mjesečne plaće koju provodi vlada Republike, tj. 100 EUR.
U suprotnom, osoba koja poziva preuzima odgovornost za troškove boravka stranca u Estoniji i odlaska iz nje.
Popis prethodnih objava
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
(1) Vidjeti popis prethodnih objava na kraju teksta.
V Objave
POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
Europska komisija
|
2.5.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 153/9 |
Prethodna prijava koncentracije
(Predmet M.8899 – OTPP/Carlyle/European Camping Group)
Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka
(Tekst značajan za EGP)
(2018/C 153/04)
|
1. |
Komisija je 24. travnja 2018. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:
OTPP i Carlyle (koji već ima isključivu kontrolu nad ECG-om) stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 4. Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad ECG-om. Stoga ova koncentracija predstavlja prijelaz s isključive kontrole društva Carlyle nad ECG-om na zajedničku kontrolu društava Carlyle i OTPP nad ECG-om. Koncentracija se provodi kupnjom udjela. |
|
2. |
Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:
|
|
3. |
Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim, konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti. |
|
4. |
Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji. Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku: M.8899 – OTPP/Carlyle/European Camping Group Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:
|
(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).
(2) SL C 366, 14.12.2013., str. 5.
DRUGI AKTI
Europska komisija
|
2.5.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 153/11 |
Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
(2018/C 153/05)
Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).
JEDINSTVENI DOKUMENT
„LIČKA JANJETINA”
EU br.: PGI-HR-02179 – 13.9.2016.
ZOI ( ) ZOZP ( X )
1. Naziv (nazivi)
„Lička janjetina”
2. Država članica ili treća zemlja
Hrvatska
3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda
3.1. Vrsta proizvoda
Kategorija 1.1. Svježe meso (i nusproizvodi klanja)
3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.
„Lička janjetina”, je meso dobiveno klanjem ženske i muške janjadi ojanjene od hrvatske izvorne pasmine ovce, lička pramenka.
Janjad ličke pramenke za proizvodnju „Ličke janjetine” kolje se u dobi od 90-160 dana pri tjelesnoj masi od 22 do 36 kg. Masa klaonički obrađenog trupa „Ličke janjetine” kreće se u rasponu od 12 do 18 kg, uz dužinu trupa do najviše 80 cm. Svježe meso „Ličke janjetine” je svijetlo crvene do intenzivnije crvene boje, nježne strukture mišića s bijelim potkožnim i unutrašnjim masnim naslagama čvrste konzistencije s primjesama žućkaste boje, intenzivnog, ali ne prejakog mirisa po ovčjem mesu.
„Lička janjetina” konzumira se isključivo termički obrađena. Pri termičkoj obradi mesa masnoća se postupno topi, meso „Ličke janjetine” postaje sočno, mekano, intenzivnog, ali ne prejakog okusa i mirisa po ovčjem mesu, a čiji profil arome sadrži isparljive spojeve (aldehide, alkohole, ketone) što je posljedica hranidbe janjadi ličke pramenke prisutnim biljnim vrstama sa livada i pašnjaka na zemljopisnom području uzgoja izvorne pasmine ovaca, ličke pramenke.
3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)
Janjad za proizvodnju „Ličke janjetine” prije klanja tijekom zime hrani se ovčjim mlijekom (sisanjem) te livadnim sijenom i mješavinom žitarica (zob, tritikale, ječam, raž, pšenica i kukuruz), a tijekom ljeta napasivanjem na pašnjacima. Janjad ličke pramenke provede minimalno 30 dana na ispaši.
3.4. Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provesti u identificiranom zemljopisnom području
Sve navedene faze: Uzgoj, pripust, janjenje ličke pramenke (ovce), te uzgoj i klanje ličke janjadi moraju se provoditi unutar zemljopisnog područja iz točke 4.
3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
„Lička janjetina” na tržište se plasira isključivo svježa, u obliku cijelog trupa ili polovice trupa, bez donjih dijelova nogu te organa u prsnoj, trbušnoj i zdjeličnoj šupljini. Sastavni dio trupa su glava i bubrezi s bubrežnim lojem.
3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Označavanje „Ličke janjetine” vrši se u klaonici stavljanjem trajnog žiga na butove, plećke ili rebra ohlađenih trupova. Navedeni trajni žig ovalnog je oblika, a sadrži, u gornjem dijelu riječ „lička”, u sredini oznaku „žig klaonice”, a u donjem dijelu riječ „janjetina”.
4. Sažeta definicija zemljopisnog područja
Zemljopisno područje Like nalazi se u dvije administrativne regije i to većim dijelom u Ličko-senjskoj županiji, a manjim dijelom u Zadarskoj županiji. Područje uzgoja ličke pramenke i proizvodnja „Ličke janjetine” obuhvaća grad Gospić te općine Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička jezera, Udbina, Vrhovine, Senj, Brinje i Otočac u Ličko-senjskoj županiji, te Gračac u Zadarskoj županiji.
5. Povezanost sa zemljopisnim područjem
Zaštita naziva proizvoda „Lička janjetina” temelji se na ugledu kojeg je proizvod stekao radi kvalitete mesa te duge tradicije i specifičnog načina uzgoja ovaca.
Opis zemljopisnog područja
Lika je kontinentalna regija unutar planinskih lanaca (Velebit na jugu, Velika Kapela na zapadu, Plješivica na istoku i Mala Kapela na sjeveru) unutar kojih se nalaze mnogobrojna krška polja (Gacko polje, Ličko polje, Krbavsko polje, Ličko Pounje itd.) na kojima se odvija poljoprivredna proizvodnja odnosno uzgajaju žitarice (osim kukuruza) koje se koriste prvenstveno kao prehrana ovaca. Krška polja pripadaju akumulacijsko-tektonskom tipu reljefa, a čiji oblik utječe na povoljnu strukturu tla te prevladavaju ilovasto-pjeskovita i pjeskovita tla. Zemljopisno područje Like je područje oštre planinske klime s kratkim vegetacijskim razdobljem. U tim zaravnima i poljima srednja temperatura u siječnju se kreće oko -2 °C, a u prvoj polovici godine minimalna temperatura se spušta ispod 0 °C. Snažno djelovanje sjeverozapadnog vjetra uz dugotrajne zime u Lici imaju utjecaj i na biljni pokrov te sastav i raspored biljnih zajednica.
Specifičan način uzgoja ovaca
Stanovništvo područja Like je ovce pasmine ličke pramenke oduvijek uzgajalo na stari tradicionalan način – na otvorenim pašnjacima o čemu svjedoče i brojni povijesni zapisi (Kosović B., Postanak naziva Lika i Ličani, Lički kalendar, 1935, str. 62-63; 75-79), a takav način uzgoja zadržan je i do danas. Uzgoj ovaca u Lici se bitno razlikovao od uzgoja ovaca s drugih sličnih područja jer su ovce ličke pramenke u planinskim područjima Like u uvjetima obilne paše na pašnjacima tijekom ljeta, ali i oskudne ishrane tijekom zime cijelo vrijeme boravile na istom području. Dok su ovce pasmine dalmatinske pramenke na području Dalmacije zbog oskudne paše u ljetnim mjesecima često bile izgonjene na pašnjake viših nadmorskih visina, pa se u kasnu jesen ponovno vraćale u niža područja. Takav tradicionalan način uzgoja u području Like utjecao je i na odlike ovce ličke pramenke koja je zbog intenzivnog kretanja vrlo izdržljiva, otporna na bolesti i skromna u pogledu smještaja i ishrane.
Veza između specifičnog načina uzgoja i mesa
Zbog specifičnog načina uzgoja na otvorenom u planinskim područjima Like te autohtone pasmine ovce ličke pramenke, i meso „Ličke janjetine” je drugačijeg okusa, boje i mirisa u odnosu na janjetinu sa drugih područja što potvrđuju i razna znanstvena istraživanja. Meso ličke janjadi držane na pašnjaku je uslijed intenzivnijeg kretanja i fizičke aktivnosti intenzivnije crvene boje od mesa janjadi držanih u zatvorenim nastambama. Promjena boje mesa uz pasminu, izravno je povezana i s tjelesnom masom ličke janjadi pri klanju (22-36 kg). S povećanjem dobi ličke janjadi i njene tjelesne mase raste oksidativna aktivnost i količina mioglobina pa je meso takvih životinja intenzivnije crvene boje (Doktorska disertacija, Kaić, A., Fizikalno-kemijska svojstva mesa i sastav trupa janjadi ličke pramenke, 2013).
Na svojstva termički obrađenog mesa „Ličke janjetine” koje ima intenzivan, ali ne prejak miris i okus po ovčjem mesu utječe zemljopisno područje uzgoja, hranidba ličke janjadi na raznovrsnoj i bogatoj vegetaciji planinskih pašnjaka te dob klanja (90-160 dana) i tjelesna masa pri klanju (22-36 kg). Zbog boljih hranidbenih uvjeta (mlijeko, paša i sijeno) „lička janjad” se kolje kasnije od janjadi iz drugih područja Hrvatske (creska janjad – 80 dana i paška janjad – 33 dana), a time su i trupovi ličke janjadi duži (do 80 cm) i razvijeniji od trupova janjadi creske ovce i janjadi paške ovce (Znanstveni rad, Kasap i sur., Neke odlike trupova janjadi ličke pramenke, 2010, str. 858-861).
Profil arome termički obrađenog mesa „Ličke janjetine” je specifičan i zbog botaničkog sastava livada i pašnjaka na kojima je lička janjad uzgojena, u usporedbi s aromom dalmatinske janjadi čiji je botanički sastav livada i pašnjaka drugačiji.
Od ukupnog profila aroma termički obrađenog mesa „Ličke janjetine” aldehidi, alkoholi, ketoni čine preko 85 % isparljivih spojeva. Tri najzastupljenija isparljiva spoja u mesu „Ličke janjetine” su aldehid-heksanal, alkohol-etanol i keton 2,3-oktanedion. Kao utjecaj pašnog načina uzgoja najzastupljeniji je isparljivi spoj 2,3-oktanedion.
Pašnjačka vegetacija Like razvijena je dijelom u obliku kontinentalnih ravničarskih pašnjaka (prirodne i zasijane livade), a dijelom kamenjarskih pašnjaka (prirodni pašnjaci) čiji florni sastav obuhvaća ukupno 96 vrsta, a važan je i udio aromatičnih biljaka od kojih su dominantne zaštićene vrste vrišt (Calluna vulgaris) i bujad (Pteridium aquilinum). Pored njih u velikom udjelu javljaju se još mirisavka (rod Aphanes), puzava čestostlavica (Veronica officinalis), te brojni lišaji.
Istraživanjem je utvrđeno da su upravo hranidba i biljne zajednice ličkih pašnjaka i livada te sastav obroka, ključan čimbenik o kojem ovisi profil arome isparljivih spojeva mesa „Ličke janjetine”.
Sastav obroka, uz majčino mlijeko, odnosno hranidba janjadi ličke pramenke na ličkim pašnjacima i livadama sastoji se od slijedećih biljnih vrsta: Bromus erectus (stoklasa), Scorzonera villosa (zmijak), Chrysopogon gryllus (kršin), Festuca pseudovina (vlasulja), Dichantium ischaemum (tupa vlaska), Satureo edraianthetum (modri vrijes), Filipendula hexapetala (medunika), Lotus corniculatus (smiljkita), Leontodon hispidus (lavlji zub), Sanguisorba muricata (krvara), Eryngium amethystinum (plavi kotrljan), Sesleria tenuifolia (šašika), Trina carniolica (trin), Gentiana symphyandra (sirištara) i Genista holopetala (žutilovka).
Navedeno upućuje kako je glavni čimbenik u razlici arome isparljivih spojeva „Ličke janjetine” u odnosu na drugu uspoređivanu janjad bilo zemljopisno područje uzgoja (tzv. efekt teritorija) ovaca (Znanstveni rad. Krvavica i sur., Isparljivi spojevi arome ličke janjetine, 2015, str. 238-246).
Ugled
Specifično upućivanje na ugled proizvoda „Lička janjetina” dolazi do izražaja kada je na području Like od 1998. godine, pokrenuta manifestacija pod nazivom „Jesen u Lici” na kojoj se posjetiteljima prezentira identitet ličkog kraja i pripremaju autohtoni lički proizvodi. Cilj ove gastronomsko, kulturno-turističke manifestacije koja se i održava svake godine je upoznavanje posjetitelja sa izvornim narodnim pjesmama i plesovima ličkog kraja te izložba i priprema tradicionalnih autohtonih proizvoda tog kraja, a među kojima je i „Lička janjetina” s ražnja te lička kisela juha od janjetine.
O ugledu koji proizvod „Lička janjetina” predstavlja u odnosu na područje Like svjedoči i gastronomska publikacija „Vodič kroz hrvatske gastro ikone”, u kojoj je kao jedna od „gastro ikona” ličkog kraja uvrštena i „Lička janjetina” (Andrić, V. i sur., 2007.: Vodič kroz hrvatske gastro ikone, Gastronomad, Zagreb, str. 210-211), te „Hrvatska eno-gastronomija” u kojoj se spominje i „Lička janjetina” kao proizvod koji je gastronomsko obilježje regije Like te jedan od najpoznatijih specijaliteta - „Lička janjetina” pripremljena ispod peke i na ražnju.
Ugled i kvaliteta koju „Lička janjetina” ima i danas dokazana je činjenicom da se naziv i njegova priprema spominju u stručnim publikacijama i časopisima o mesu (Cvrtila i sur., 2007.: Kakvoća janjećeg mesa. Meso 9/2:114-120, str. 115).
Recepti o pripremi „Ličke janjetine” se spominju i u različitim kuharskim publikacijama, kao što je primjerice serijal „Hrvatska tradicionalna jela i pila”.
Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda
(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)
http://www.mps.hr/datastore/filestore/110/IZMJENJENA_SPECIFIKACIJA_LICKA_JANJETINA_18072017.pdf
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
|
2.5.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 153/15 |
Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
(2018/C 153/06)
Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).
JEDINSTVENI DOKUMENT
„LUCANICA DI PICERNO”
EU br.: PGI-IT-02313 – 5.6.2017.
ZOI ( ) ZOZP ( X )
1. Naziv
„Lucanica di Picerno”
2. Država članica ili treća zemlja
Italija
3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda
3.1. Vrsta proizvoda
Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)
3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.
Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Lucanica di Picerno” rezervirana je za pripremljeni mesni proizvod sa sljedećim svojstvima:
Kobasica „Lucanica di Picerno” ima karakterističan zakrivljeni oblik slova „U”. Proizvod teži od 250 g do 350 g. Ima promjer od 3,0 cm do 3,6 cm i dugačak je od 20 cm do 35 cm.
Kobasica „Lucanica di Picerno” namijenjena za rezanje teži do 1,2 kg, ima promjer od 3,0 cm do 3,6 cm i dugačka je od 40 cm do 70 cm.
Boja: kad se proizvod nareže, kriške su čvrste i rubin-crvene boje te se vidjeti masno tkivo.
Miris i okus: osjetilna posebnost proizvoda potječe od prevladavajuće arome „divljeg komorača” (Foeniculum vulgare), koji se definira kao miris i okus sjemenki komorača, te je povezana s „pikantnom” aromom, koja se definira kao miris i okus papra (Piper nigrum), i aromom „čili papričica” (Capsicum annuum), koja se definira kao miris i okus pahuljica ili sjemenki čili papričica. U opisnoj osjetilnoj analizi „pikantna” aroma i aroma „čili papričica” manje su intenzivne od arome „divljeg komorača”.
Dopuštena je pikantna inačica proizvoda u kojoj je percipirani intenzitet arome „čili papričica” jači iako i dalje mora prevladavati aroma „divljeg komorača”.
udio masti od 18 % do 35 %,
udio vlage od 35 % do 50 %,
aktivnost vode (Aw) od najviše 0,88,
pH-vrijednost od 5,4 do 5,8.
3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)
Sirovina koja se upotrebljava za proizvodnju kobasice sa ZOZP-om „Lucanica di Picerno” svježe je meso dobiveno od trupova teških svinja koje su kao takve klasificirane unutar odgovarajuće težinske kategorije na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2); trupovi primljeni u proizvodnim pogonima moraju biti iz klasa E, U, R i O u skladu sa zakonodavstvom Europske unije koje je na snazi; teške svinje uzgajaju se najmanje devet mjeseci na način kojim se postižu visoke težine i dobiva meso primjereno za proizvodnju kobasice „Lucanica di Picerno”.
Nije dopušteno meso iz sljedećih izvora:
|
1. |
svinje s nepoželjnim osobinama, s posebnim naglaskom na gen odgovoran za osjetljivost na stres (PSS); |
|
2. |
genetski tipovi i životinje koje na neki drugi način nisu u skladu s potrebama ove specifikacije proizvoda; |
|
3. |
čistokrvne životinje pasmina belgijski landras, Hampshire, Piétrain, Duroc i Spotted Poland. |
Svinje izvrsnog zdravstvenog stanja šalju se na klanje nakon što navrše devet mjeseci. Ne kolju se nerasti i krmače. Osim toga, zabranjena je upotreba trupova koji nisu temeljito iskrvareni ili trupova s očitim miopatijama (PSE i DFD) ili očitim znakovima upala ili trauma.
Kobasica „Lucanica di Picerno” smije se proizvoditi isključivo od komada kao što su plećka (otkoštena i s koje su odstranjeni živci), vrat, potplećka, potrbušina, vrh pisanice i mljevena šunka.
U pripremi mješavine mesa dopušteni su sljedeći sastojci (izraženi u postotku njezine ukupne težine):
|
— |
sol od 2,0 % do 2,5 %, |
|
— |
blage ili ljute čili papričice (Capsicum annuum) od 0,1 % do 0,15 %, |
|
— |
sjemenke divljeg komorača (Foeniculum vulgare) od 0,13 % do 0,18 %, |
|
— |
crni papar (Piper nigrum) od 0,05 % do 0,1 %, |
|
— |
dekstroza i saharoza do najviše 0,5 %. |
U pripremi mješavine mesa dopuštena su i sljedeća pomoćna sredstva, aditivi i konzervansi:
|
— |
natrijev nitrit (E250), |
|
— |
kalijev nitrat (E252): do 0,10 g/kg, |
|
— |
askorbinska kiselina (E300) do 0,1 % ili natrijev askorbat (E301) do 0,1 %. |
Tijekom pripreme mješavine mesa smiju se dodati i pripravci mikrobnih kultura kojima se potiče fermentacija (mikrobni starteri).
Nisu dopušteni sastojci kao što su mlijeko, mliječni proizvodi i sastojci s GMO-om.
3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području
Svi proizvodni postupci u proizvodnji kobasice „Lucanica di Picerno”, od obrezivanja komada mesa do zrenja proizvoda, odvijaju se na određenom zemljopisnom području.
3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Kobasica „Lucanica di Picerno” može se stavljati na tržište nepakirana, vakuumirana ili pakirana u zaštićenoj atmosferi; može se stavljati na tržište cijela, u dijelovima ili kriškama.
3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Na etiketi se mora nalaziti logotip ZOZP-a „Lucanica di Picerno” i europski simbol.
Dopušta se upotreba oznaka, pečata i drugih informativnih materijala, pod uvjetom da oni ne sadržavaju pohvalne izraze i da se njima ne zavarava kupca.
Na etiketama se dopušta i upotreba naziva, naziva gospodarstava, naziva poduzeća ili privatnih trgovačkih marki, pod uvjetom da one ne sadržavaju pohvalne izraze i da se njima ne zavarava kupca.
Logotip je oznake sljedeći:
4. Sažeta definicija zemljopisnog područja
Proizvodno područje kobasice „Lucanica di Picerno” nalazi se na područjima općina Picerno, Tito, Satriano di Lucania, Savoia di Lucania, Vietri di Potenza, Sant’Angelo Le Fratte, Brienza, Balvano, Ruoti, Baragiano, Bella, Muro Lucano, Castelgrande i Sasso di Castalda.
5. Povezanost sa zemljopisnim područjem
Zahtjev za registraciju ZOZP-a „Lucanica di Picerno” temelji se na karakterističnoj upotrebi divljeg komorača, koji je prisutan u mješavini mesa, za čiju je aromu osjetilnom analizom gotovog proizvoda dokazano da prevladava nad ostalim sastojcima; zahtjev se temelji i na činjenici da se proizvod prerađuje lokalno.
Činjenica je da se kobasica sa ZOZP-om „Lucanica di Picerno” proizvodi primjenom dugotrajnih, povijesnih metoda te svoje karakteristike duguje višestrukoj povezanosti s okolišem u širem smislu, uključujući ljudski čimbenik, stoljetnoj metodi proizvodnje i međudjelovanju tih čimbenika.
Prerada proizvoda na predmetnom području prenosila se s naraštaja na naraštaj te je razvijeno posebno stručno znanje zahvaljujući lokalnim proizvođačima koji su s vremenom usavršili svoje tehničke vještine u različitim fazama, a to su:
|
— |
obrezivanje, tj. rezanje neupotrebljivih dijelova kao što su živci, vezivno tkivo i mekana mast, |
|
— |
rezanje mesa na male komade i mljevenje tako dobivenih komada, |
|
— |
začinjavanje mješavine mesa, |
|
— |
ostavljanje mješavine mesa da odleži u razdoblju od 4 do 24 sata kako bi se sastojci mogli ravnomjerno pomiješati, |
|
— |
pakiranje mješavine u prirodna crijeva zbog čega kobasica poprima svoj klasični oblik slova „U”. |
Kobasica „Lucanica di Picerno” rubin-crvene je boje, a njezine kriške, koje su nježne i čvrste, ostavljaju na nepcu intenzivan, prevladavajući okus sjemenki komorača, zajedno s pikantnom aromom crnog papra; zajedno ti čimbenici pridonose karakterističnom osjetilnom profilu kobasice.
Dokazi o karakterističnom osjetilnom profilu dolaze iz analiza provedenih primjenom metode „profil okusa” koje pokazuju da prema nestrukturiranoj linearnoj ljestvici procjene od 100 stupnjeva, na kojoj se prikazuje percipirani intenzitet, aroma „divljeg komorača” prevladava nad „pikantnom” aromom i aromom „čili papričica”.
Stoga odabir sastojaka, prije svega divljeg komorača, zajedno s nedvojbenom nadarenošću u području proizvodnje mesnih pripravaka, pridonosi izradi proizvoda koji se, u organoleptičkom smislu, može lako razlikovati od ostalih lokalnih proizvoda iste vrste.
Klimatski uvjeti na predmetnom području tipični su za Lukanske Apenine s vrućim suhim ljetima nakon kojih slijede razdoblja s obilnim padalinama i često snježni zimski mjeseci. Ti uvjeti u pogledu temperature i vlažnosti glavni su čimbenici koji potiču obilan rast komorača, sastojka koji se tradicionalno koristi u proizvodnji kobasice „Lucanica di Picerno”. Zapravo je recept iz Picerna, koji potječe iz seljačke tradicije domaće proizvodnje, uključivao upotrebu tog začina u omjeru od približno stotinu sjemenki po kilogramu mješavine mesa čime je naglašeno karakteristično obilježje tog proizvoda. Treba napomenuti da se u Picernu nalazilo pravo tržište divljim komoračem. Sjemenke te drevne višegodišnje aromatske biljke bile su svugdje prisutne te su ih starije osobe skupljale i prodavale. Danas se divlji komorač općenito, no ne nužno, dobiva s određenog zemljopisnog područja.
Osim toga, način na koji se kobasice „Lucanica di Picerno” tradicionalno vješaju na posebnim vješalicama tijekom zrenja daje im njihov karakterističan oblik slova „U”, koji još uvijek čini taj proizvod osebujnim.
Proizvodnja kobasice „Lucanica di Picerno” tradicionalno je prisutna na tom području, što potvrđuju brojni gospodarski subjekti koji, koristeći se metodama proizvodnje svojih predaka, posvećuju posebnu pažnju odabiru i preradi mesa te zrenju kobasica te tako stvaraju karakterističan proizvod koji je potvrda jedinstvenog načina proizvodnje kobasice „Lucanica di Picerno” od samih početaka do današnjih dana.
Upućivanje na objavu specifikacije
(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)
Ovo ministarstvo pokrenulo je nacionalni postupak prigovora objavom zahtjeva za registraciju ZOZP-a „Lucanica di Picerno” u Službenom listu Talijanske Republike br. 91 od 19. travnja 2017.
Pročišćeni tekst specifikacije proizvoda dostupan je na sljedećoj internetskoj stranici:
http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335
ili
izravno na početnoj stranici talijanskog Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku (www.politicheagricole.it) klikom na „Qualità” u gornjem desnom kutu ekrana i zatim na „Prodotti DOP, IGP e STG” na lijevoj strani ekrana te na kraju na „Disciplinari di produzione all’esame dell’UE”.
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.