ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 438

European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Godište 60.
19. prosinca 2017.


Obavijest br.

Sadržaj

Stranica

 

II   Informacije

 

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Europska komisija

2017/C 438/01

Komunikacija Komisije – Odgovarajuće vrijednosti pragova iz direktiva 2014/23/EU, 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

1

2017/C 438/02

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8703 – Porsche Digital/Axel Springer/JV) ( 1 )

4

2017/C 438/03

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8729 – EQT Fund Management/G+E Getec Holding) ( 1 )

4


 

IV   Obavijesti

 

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Vijeće

2017/C 438/04

Zaključci Vijeća o EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe

5

2017/C 438/05

Obavijest osobi na koju se odnose mjere ograničavanja predviđene u Odluci Vijeća 2014/119/ZVSP i Uredbi Vijeća (EU) br. 208/2014 o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini

25

 

Europska komisija

2017/C 438/06

Tečajna lista eura

26

2017/C 438/07

Mišljenje Savjetodavnog odbora za koncentracije sa sastanka od 4. srpnja 2016. o nacrtu odluke u vezi s predmetom M.7724 – ASL/Arianespace – Izvjestitelj: Litva

27

2017/C 438/08

Završno izvješće službenika za usmene rasprave – ASL/Arianespace (M.7724)

29

2017/C 438/09

Sažetak odluke Komisije od 20. srpnja 2016. o ocjenjivanju koncentracije sukladnom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u (Predmet M.7724 – ASL/Arianespace) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 4621)

31

2017/C 438/10

Novi nacionalni motiv na kovanicama eura namijenjenima optjecaju

37

 

Europska agencija za sigurnost hrane

2017/C 438/11

Umrežavanje organizacija koje djeluju na područjima misije Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA-e)

38


 

V   Objave

 

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM ZAJEDNIČKE TRGOVINSKE POLITIKE

 

Europska komisija

2017/C 438/12

Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom silicija podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i Brazila

39

 

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

 

Europska komisija

2017/C 438/13

Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8451 – Tronox/Cristal) ( 1 )

49


 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

 


II Informacije

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Europska komisija

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/1


KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Odgovarajuće vrijednosti pragova iz direktiva 2014/23/EU, 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(2017/C 438/01)

Odgovarajuće vrijednosti pragova iz direktiva 2014/23/EU (1), 2014/24/EU (2), 2014/25/EU (3) i 2009/81/EZ (4) u nacionalnim valutama osim eura navedene su u nastavku.

80 000 EUR

BGN

bugarski lev

156 464

 

CZK

češka kruna

2 151 760

 

DKK

danska kruna

595 608

 

GBP

funta sterlinga

65 630

 

HRK

hrvatska kuna

601 232

 

HUF

mađarska forinta

24 852 800

 

PLN

poljski zlot

344 936

 

RON

rumunjski leu

360 160

 

SEK

švedska kruna

758 768


144 000 EUR

BGN

bugarski lev

281 635

 

CZK

češka kruna

3 873 168

 

DKK

danska kruna

1 072 094

 

GBP

funta sterlinga

118 133

 

HRK

hrvatska kuna

1 082 218

 

HUF

mađarska forinta

44 735 040

 

PLN

poljski zlot

620 885

 

RON

rumunjski leu

648 288

 

SEK

švedska kruna

1 365 782


221 000 EUR

BGN

bugarski lev

432 232

 

CZK

češka kruna

5 944 237

 

DKK

danska kruna

1 645 367

 

GBP

funta sterlinga

181 302

 

HRK

hrvatska kuna

1 660 903

 

HUF

mađarska forinta

68 655 860

 

PLN

poljski zlot

952 886

 

RON

rumunjski leu

994 942

 

SEK

švedska kruna

2 096 097


443 000 EUR

BGN

bugarski lev

866 419

 

CZK

češka kruna

11 915 371

 

DKK

danska kruna

3 298 179

 

GBP

funta sterlinga

363 424

 

HRK

hrvatska kuna

3 329 322

 

HUF

mađarska forinta

137 622 380

 

PLN

poljski zlot

1 910 083

 

RON

rumunjski leu

1 994 386

 

SEK

švedska kruna

4 201 678


750 000 EUR

BGN

bugarski lev

1 466 850

 

CZK

češka kruna

20 172 750

 

DKK

danska kruna

5 583 825

 

GBP

funta sterlinga

615 278

 

HRK

hrvatska kuna

5 636 550

 

HUF

mađarska forinta

232 995 000

 

PLN

poljski zlot

3 233 775

 

RON

rumunjski leu

3 376 500

 

SEK

švedska kruna

7 113 450


1 000 000 EUR

BGN

bugarski lev

1 955 800

 

CZK

češka kruna

26 897 000

 

DKK

danska kruna

7 445 100

 

GBP

funta sterlinga

820 370

 

HRK

hrvatska kuna

7 515 400

 

HUF

mađarska forinta

310 660 000

 

PLN

poljski zlot

4 311 700

 

RON

rumunjski leu

4 502 000

 

SEK

švedska kruna

9 484 600


5 548 000 EUR

BGN

bugarski lev

10 850 778

 

CZK

češka kruna

149 224 556

 

DKK

danska kruna

41 305 415

 

GBP

funta sterlinga

4 551 413

 

HRK

hrvatska kuna

41 695 439

 

HUF

mađarska forinta

1 723 541 680

 

PLN

poljski zlot

23 921 312

 

RON

rumunjski leu

24 977 096

 

SEK

švedska kruna

52 620 561


(1)  SL L 94, 28.3.2014., str. 1.

(2)  SL L 94, 28.3.2014., str. 65.

(3)  SL L 94, 28.3.2014., str. 243.

(4)  SL L 216, 20.8.2009., str. 76.


19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/4


Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8703 – Porsche Digital/Axel Springer/JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 438/02)

Dana 12. prosinca 2017. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32017M8703. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.


19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/4


Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8729 – EQT Fund Management/G+E Getec Holding)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 438/03)

Dana 13.prosinca 2017. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32017M8729. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.


IV Obavijesti

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Vijeće

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/5


ZAKLJUČCI VIJEĆA

o EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (*1)

(2017/C 438/04)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE:

1.

PODSJEĆA na Zaključke Vijeća o vanjskoj strategiji oporezivanja i mjerama protiv zlouporaba poreznih ugovora od 25. svibnja 2016., a posebice na točke od 6. do 10. tih Zaključaka, te na Zaključke Vijeća od 8. studenoga 2016. o kriterijima i procesu za uspostavu EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe;

2.

ISTIČE važnost promicanja na globalnoj razini kriterija u području porezne transparentnosti, pravednog oporezivanja i provedbe standarda protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, koji su potvrđeni Zaključcima Vijeća od 8. studenoga 2016. („kriteriji”), kako je navedeno u Prilogu V. ovim Zaključcima i dodatno razrađeno u prilozima VI. i VII.;

3.

RAZMATRA rad koji je ostvaren u okviru Svjetskog foruma za transparentnost i razmjenu informacija u porezne svrhe, OECD-ova uključiva okvira za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) i Foruma o štetnim poreznim praksama;

4.

POZDRAVLJA rad koji je Skupina za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja („Skupina za Kodeks o postupanju”) obavila u koordinaciji s Radnom skupinom na visokoj razini za porezna pitanja pri odabiru relevantnih jurisdikcija te analizi i procjeni činjenica koje se odnose na njihovo porezno zakonodavstvo i politike u kontekstu kriterijâ;

5.

POZDRAVLJA činjenicu da je većina tih jurisdikcija odabrala sudjelovati u tom procesu i dijalogu, te su poduzele ili se obvezale poduzeti aktivne korake prema rješavanju pitanja koja je utvrdila Skupina za Kodeks o postupanju u područjima transparentnosti, pravednog oporezivanja i provedbe standarda protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti;

6.

ipak NAPOMINJE da niz jurisdikcija nije poduzelo nikakva smislena djelovanja za učinkovito rješavanje nedostataka te nisu uključene u smislen dijalog na temelju kriterijâ koji bi mogao dovesti do takvog preuzimanja obveza;

7.

UVJERENO JE da u takvom slučaju porezno zakonodavstvo, politike i administrativne prakse tih jurisdikcija rezultiraju ili mogu rezultirati gubitkom poreznih prihoda za države članice te bi takve jurisdikcije stoga trebalo snažno poticati da uvedu promjene potrebne kako bi se situacija ispravila;

8.

PONAVLJA da je od ključne važnosti osigurati djelotvorne zaštitne mehanizme za borbu protiv smanjenja poreznih osnovica država članica zbog porezne prijevare, porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza;

9.

u skladu s time POTVRĐUJE EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, kako je naveden u Prilogu I., i POTVRĐUJE da će jurisdikcije ostati na popisu do ispunjenja kriterijâ, na primjer provedbom preporuka o koracima koje je potrebno poduzeti kako bi bile uklonjene s popisa;

10.

SMATRA PRIMJERENIM da Skupina za Kodeks o postupanju započne rasprave s jurisdikcijama stavljenima na popis s ciljem postizanja dogovora o koracima za koje se očekuje da ih te jurisdikcije poduzmu radi uklanjanja s popisa te s ciljem praćenja tih koraka i POTIČE te jurisdikcije da brzo poduzmu djelovanja potrebna za ispunjenje kriterijâ;

11.

SA ZADOVOLJSTVOM PRIMJEĆUJE da, iako porezno zakonodavstvo, politike i administrativne prakse nekih jurisdikcija dovode do zabrinutosti u područjima transparentnosti, pravednog oporezivanja i provedbe standarda protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, niz tih jurisdikcija ipak je preuzelo smislene obveze na visokoj političkoj razini u pogledu poduzimanja potrebnih koraka za rješavanje otvorenih pitanja do dogovorenih rokova i u ovoj fazi ne bi ih trebalo stavljati na popis nekooperativnih jurisdikcija. Skupina za Kodeks o postupanju trebala bi nastaviti s dijalogom i praćenjem stvarne provedbe obveza koje su te jurisdikcije preuzele i trebala bi u bilo kojem trenutku preporučiti ažuriranje popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe na temelju svih novih preuzetih obveza i provedbe tih obveza. Tekuće stanje suradnje s EU-om u pogledu preuzetih obveza za provedbu načela dobrog poreznog upravljanja navedeno je u Prilogu II.;

12.

IZRAŽAVA sućut i potporu jurisdikcijama u karipskoj regiji koje su bile snažno pogođene razarajućim olujama u rujnu 2017. koje su uzrokovale žrtve i velika oštećenja ključne infrastrukture, te SMATRA da bi za te jurisdikcije proces pregleda trebao biti stavljen na čekanje (Angvila, Antigva i Barbuda, Bahami, Britanski Djevičanski otoci, Dominika, Sveti Kristofor i Nevis, Otoci Turks i Caicos, Američki Djevičanski otoci). Ipak, Skupina za Kodeks o postupanju trebala bi do veljače 2018. nastaviti daljnje kontakte s tim jurisdikcijama s ciljem rješavanja tih zabrinutosti do kraja 2018.;

13.

TRAŽI, konkretno, da Skupina za Kodeks o postupanju bez odgode nastavi dijalog i započne proces praćenja obveza koje su preuzele jurisdikcije od početka 2018. kako bi se osigurala njihova učinkovita provedba u skladu s dogovorenim rasporedom;

14.

POZIVA Skupinu za Kodeks o postupanju da dogovori postupke za provođenje procesa praćenja i pripremi izvješće o napretku u vezi s tim pitanjem do ljeta 2018.

15.

u skladu s time NALAŽE Skupini za Kodeks o postupanju da započne rasprave s relevantnim jurisdikcijama ili nastavi s njima, da traži potrebno preuzimanje obveza, da prati ispunjavaju li se te obveze i da redovito izvješćuje Vijeće, prema potrebi, s prijedlozima u vezi s izmjenama popisa nekooperativnih jurisdikcija;

16.

IZRAŽAVA MIŠLJENJE, kako je navedeno u Prilogu III., da bi EU i države članice mogli primjenjivati učinkovite i proporcionalne obrambene mjere prema nekooperativnim jurisdikcijama, i u neporeznim i u poreznim područjima, dok god se te jurisdikcije nalaze na takvom popisu;

17.

PREPORUČUJE da države članice poduzmu određene koordinirane obrambene mjere u poreznim područjima kako je navedeno u Prilogu III. ovim Zaključcima, u skladu sa svojim nacionalnim pravom i u skladu s obvezama u okviru prava EU-a i međunarodnog prava;

18.

POZIVA Skupinu za Kodeks o postupanju da nastavi istraživati dodatne koordinirane mjere u poreznim područjima i POZIVA države članice da izvijeste Skupinu za Kodeks o postupanju o tome primjenjuju li i na koji način obrambene mjere prema nekooperativnim jurisdikcijama dokle god se te jurisdikcije nalaze na takvom popisu;

19.

POZIVA institucije i države članice EU-a, prema potrebi, da EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe uzmu u obzir u vanjskoj politici, gospodarskim odnosima i razvojnoj suradnji s relevantnim trećim zemljama te da nastoje postići sveobuhvatan pristup u pogledu pitanja sukladnosti s kriterijima, ne dovodeći u pitanje područja nadležnosti država članica odnosno Unije koje proizlaze iz Ugovorâ;

20.

VJERUJE da će popis nekooperativnih jurisdikcija i obrambenih mjera, kad je to primjenjivo, imati učinak slanja snažnog signala dotičnim jurisdikcijama, čime se potiče pozitivna promjena koja dovodi do uklanjanja jurisdikcija s popisa;

21.

POTVRĐUJE da su te mjere koje zajednički poduzimaju države članice EU-a u skladu s programom koji promiču skupina G20, OECD i drugi međunarodni forumi;

22.

PODSJEĆA na dogovor Vijeća o pristupu u pogledu nepostojanja sustava poreza na dobit ili primjene nulte ili gotovo nulte nominalne stope poreza na dobit u kontekstu kriterija kojim se zahtijeva da jurisdikcija ne pogoduje offshore strukturama ili aranžmanima čiji je cilj privući dobit kojom se ne odražava stvarna ekonomska aktivnost u jurisdikciji, kako je navedeno u Prilogu VII.;

23.

PODSJEĆA da se, u skladu sa Zaključcima Vijeća od 8. studenoga 2016., tim mjerama na dovode u pitanje područja nadležnosti država članica, kao što su nadležnost za pregovore o bilateralnim poreznim ugovorima i njihovo sklapanje, primjenu dodatnih mjera ili održavanje sveobuhvatnijih popisa nekooperativnih jurisdikcija na nacionalnoj razini;

24.

POTVRĐUJE da će odluku o izmjeni popisa donijeti Vijeće, na temelju relevantnih činjeničnih informacija koje Vijeću na raspolaganje stavlja Skupina za Kodeks o postupanju;

25.

NAPOMINJE da bi popis nekooperativnih jurisdikcija trebalo ažurirati barem jednom u kalendarskoj godini, a stanje bi trebalo stalno pratiti u jurisdikcijama stavljenima na popis, kao i u drugim jurisdikcijama obuhvaćenima procesom pregleda za 2017. Na temelju kriterija koje je dogovorilo Vijeće Skupina za Kodeks o postupanju može proširiti praćenje na druge jurisdikcije;

26.

POZIVA Skupinu za Kodeks o postupanju da nastavi dijalog s relevantnim jurisdikcijama u svrhu promicanja porezne transparentnosti, pravednog oporezivanja i provedbe standarda protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te da nastavi s radom na analizi obrambenih mjera koje bi se moglo dodatno definirati i koordinirano primijeniti na nekooperativne jurisdikcije, ne dovodeći u pitanje obveze država članica u okviru prava EU-a i međunarodnog prava;

27.

PONAVLJA da bi Skupina za Kodeks o postupanju uz potporu Glavnog tajništva Vijeća i dalje trebala, u koordinaciji s Radnom skupinom na visokoj razini, provoditi i nadzirati taj proces. Komisija će pomagati Skupini za Kodeks o postupanju provedbom nužnih priprema za proces pregleda u skladu s ulogama kako su trenutačno utvrđene u okviru Kodeksa o postupanju za oporezivanje poslovanja, pri čemu se osobito uzimaju u obzir prethodni dijalozi i dijalozi u tijeku s trećim zemljama;

28.

SMATRA PRIMJERENIM, u tom kontekstu, utvrditi smjernice za daljnji rad u tom području, kako je navedeno u Prilogu IV.;

29.

POTVRĐUJE da će Vijeće redovito ažurirati kriterije, prema potrebi, uzimajući u obzir međunarodna kretanja i razvoj međunarodnih standarda i IZRAŽAVA MIŠLJENJE da bi se buduće ocjene i dijalozi s dotičnim jurisdikcijama trebali temeljiti na tim standardima, imajući na umu važnost stalnog i brzog napretka svih relevantnih jurisdikcija u tim područjima.


(*1)  Vijeće se složilo s time da se navedeni zaključci u informativne svrhe objave u Službenom listu.


PRILOG I.

EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (1)

I.   EU-OV POPIS NEKOOPERATIVNIH JURISDIKCIJA U POREZNE SVRHE

1.   Američka Samoa

Američka Samoa ne primjenjuje nikakav oblik automatske razmjene financijskih informacija, nije potpisala niti ratificirala, među ostalim putem jurisdikcije o kojoj ovisi, Multilateralnu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a, kako je izmijenjena, ne primjenjuje minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te se nije obvezala na rješavanje tih pitanja do 31. prosinca 2018.

2.   Bahrein

Bahrein ne primjenjuje automatsku razmjenu informacija na sve države članice EU-a, nije potpisao niti ratificirao Multilateralnu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a, kako je izmijenjena, pogoduje offshore strukturama i aranžmanima čiji je cilj privlačenje dobiti bez stvarnog gospodarskog sadržaja, ne primjenjuje minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te se nije obvezao na rješavanje tih pitanja do 31. prosinca 2018.

3.   Barbados

Barbados ima štetan povlašteni porezni režim te se nije jasno obvezao na njihovu izmjenu niti ukidanje kako je zatraženo do 31. prosinca 2018.

Pratit će se predanost Barbadosa izmjenama ili ukidanju drugih štetnih poreznih režima u skladu s kriterijem 2.1.

4.   Grenada

Grenada nije potpisala niti ratificirala Multilateralnu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a, kako je izmijenjena, i nije se jasno obvezala na rješavanje tih pitanja do 31. prosinca 2018.

Pratit će se predanost Grenade u pogledu usklađivanja s kriterijima 1.1., 2.1. i 3.

5.   Guam

Guam ne primjenjuje nikakav oblik automatske razmjene financijskih informacija, nije potpisao niti ratificirao, među ostalim putem jurisdikcije o kojoj ovisi, Multilateralnu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a, kako je izmijenjena, ne primjenjuje minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te se nije obvezao na rješavanje tih pitanja do 31. prosinca 2018.

6.   Koreja (Republika)

Koreja ima štetne povlaštene porezne režime te se nije obvezala na njihovu izmjenu niti ukidanje do 31. prosinca 2018.

7.   Posebno upravno područje Makao

Posebno upravno područje Makao nije potpisalo niti ratificiralo, među ostalim putem jurisdikcije o kojoj ovisi, Multilateralnu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a i nije se obvezalo na rješavanje tih pitanja do 31. prosinca 2018.

Pratit će se predanost posebnog upravnog područja Makao u pogledu usklađivanja s kriterijima 1.1. i 2.1.

8.   Maršalovi Otoci

Maršalovi Otoci pogoduju offshore strukturama i aranžmanima čiji je cilj privlačenje dobiti bez stvarnog gospodarskog sadržaja, ne primjenjuju minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te se nisu obvezali na rješavanje tih pitanja do 31. prosinca 2018.

Pratit će se predanost Maršalovih Otoka u pogledu usklađivanja s kriterijima 1.1. i 1.2.

9.   Mongolija

Mongolija nije članica Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe, nije potpisala niti ratificirala Multilateralnu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a, kako je izmijenjena, ne primjenjuje minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te se nije obvezala na rješavanje tih pitanja do 31. prosinca 2019.

10.   Namibija

Namibija nije članica Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe, nije potpisala niti ratificirala Multilateralnu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a, kako je izmijenjena, ne primjenjuje minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te se nije obvezala na rješavanje tih pitanja do 31. prosinca 2019. Nadalje, Namibija ima štetne povlaštene porezne režime te se nije obvezala na njihovu izmjenu niti ukidanje do 31. prosinca 2018.

11.   Palau

Palau pogoduje offshore strukturama i aranžmanima čiji je cilj privlačenje dobiti bez stvarnog gospodarskog sadržaja i odbio je sudjelovati u smislenom dijalogu u svrhu osiguravanja usklađenosti s kriterijem 2.2.

Pratit će se predanost Palaua u pogledu usklađivanja s kriterijima 1.1., 1.2., 1.3. i 3.

12.   Panama

Panama ima štetan povlašteni porezni režim te se nije jasno obvezala na njihovu izmjenu niti ukidanje kako je zatraženo do 31. prosinca 2018.

Pratit će se predanost Paname izmjenama ili ukidanju drugih štetnih poreznih režima u skladu s kriterijem 2.1.

13.   Sveta Lucija

Sveta Lucija ima štetne povlaštene porezne režime, ne primjenjuje minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te se nije jasno obvezala na rješavanje tih pitanja do 31. prosinca 2018.

14.   Samoa

Samoa ima štetne povlaštene porezne režime, ne primjenjuje minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te se nije obvezala na rješavanje tih pitanja do 31. prosinca 2018.

15.   Trinidad i Tobago

Trinidad i Tobago dobio je ocjenu „neusklađen” od Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe, nije potpisao niti ratificirao Multilateralnu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a, kako je izmijenjena, ima štetan povlašteni porezni režim te se nije obvezao na rješavanje tih pitanja do 31. prosinca 2018.

Pratit će se predanost Trinidada i Tobaga u pogledu usklađivanja s kriterijima 1.1. i 3.

16.   Tunis

Tunis ima štetne povlaštene porezne režime te se nije obvezao na njihovu izmjenu niti ukidanje do 31. prosinca 2018.

Pratit će se predanost Tunisa u pogledu usklađivanja s kriterijem 3.

17.   Ujedinjeni Arapski Emirati

Ujedinjeni Arapski Emirati ne primjenjuju minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te se nisu obvezali na rješavanje tih pitanja do 31. prosinca 2018.

Pratit će se predanost Ujedinjenih Arapskih Emirata u pogledu usklađivanja s kriterijima 1.1. i 1.3.

II.   PREPORUKE JURISDIKCIJAMA O KORACIMA KOJE TREBA PODUZETI KAKO BI BILE UKLONJENE S POPISA SU SLJEDEĆE:

Sve jurisdikcije na popisu pozvane su na učinkovito rješavanje nedostataka navedenih u ovom Prilogu.


(1)  Na temelju odgovora primljenih do 4. prosinca 2017. u 17.00 (UTC +01.00).


PRILOG II.

Trenutačno stanje u pogledu suradnje s EU-om s obzirom na obveze preuzete s ciljem provedbe načela dobrog poreznog upravljanja (1)

U okviru procesa pregleda Skupina za Kodeks o postupanju pozvala je sve jurisdikcije u kojima su utvrđeni razlozi za zabrinutost da te razloge uklone. Velika većina jurisdikcija odlučila je uvesti relevantne promjene u svoje porezno zakonodavstvo kako bi se uskladili s kriterijima za pregled EU-a.

Ishod tog procesa pokazuje u kojoj su se mjeri sve te jurisdikcije uključile u konstruktivan dijalog s EU-om, na koji način su predane usklađivanju s EU-ovim i međunarodnim poreznim standardima te konačno ističe pozitivan odnos koji je EU izgradio sa svim tim jurisdikcijama. Te su jurisdikcije stoga označene kao kooperativne, na temelju uspješnog ispunjenja svojih obveza.

Skupina za Kodeks o postupanju pratit će provođenje tih obveza u praksi te će stoga nastaviti konstruktivan dijalog uspostavljen s tim jurisdikcijama.

Očekuje se da će provedba tih obveza biti dovršena krajem 2018. za većinu jurisdikcija; međutim, zemlje u razvoju imaju vremena do kraja 2019. da provedu svoje obveze u pogledu kriterija transparentnosti i mjera protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti.

U sljedećem dijelu pod nazivom „Trenutačno stanje u pogledu suradnje s EU-om s obzirom na obveze preuzete s ciljem provedbe načela dobrog poreznog upravljanja” ističu se obveze koje su pregledane jurisdikcije preuzele kako bi riješile pitanja utvrđena u odnosu na kriterije koje je u studenome 2016. dogovorilo Vijeće Ecofin, razvrstane u dijelove o transparentnosti, pravednom oporezivanju i mjerama protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti.

1.   Transparentnost

1.1.

Obveza provedbe automatske razmjene informacija, bilo potpisivanjem Multilateralnog sporazuma između nadležnih tijela, bilo putem bilateralnih sporazuma

Sljedeće jurisdikcije obvezale su se provesti automatsku razmjenu informacija do kraja 2018.:

Curaçao, posebno upravno područje Hong Kong, Nova Kaledonija, Oman, Katar i Tajvan

Sljedeće jurisdikcije obvezale su se provesti automatsku razmjenu informacija do kraja 2019.:

Turska

1.2.

Članstvo u Globalnom formu o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe i zadovoljavajuća ocjena

Sljedeće jurisdikcije obvezale su se postati članice Globalnog foruma i/ili dobiti zadovoljavajuću ocjenu do kraja 2018.:

Curaçao, Nova Kaledonija i Oman

Sljedeće jurisdikcije obvezale su se postati članice Globalnog foruma i/ili dobiti prolaznu ocjenu do kraja 2019.:

Bosna i Hercegovina, Kabo Verde, Fidži, Jordan, Crna Gora, Srbija, Svazi, Turska i Vijetnam

1.3.

Potpisivanje i ratifikacija Multilateralne konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a ili mreža sporazuma koji obuhvaćaju sve države članice EU-a

Sljedeće jurisdikcije obvezale su se potpisati i ratificirati Multilateralnu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a ili uspostaviti mrežu sporazuma koji obuhvaćaju sve države članice EU-a do 2018.:

Posebno upravno područje Hong Kong, Nova Kaledonija, Oman, Katar i Tajvan

Sljedeće jurisdikcije obvezale su se potpisati i ratificirati Multilateralnu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a ili uspostaviti mrežu sporazuma koji obuhvaćaju sve države članice EU-a do 2019.:

Armenija, Bosna i Hercegovina, Bocvana, Kabo Verde, Fidži, bivša jugoslavenska Republika Makedonija, Jamajka, Jordan, Maldivi, Crna Gora, Maroko, Peru, Srbija, Svazi, Tajland, Turska i Vijetnam

2.   Pravedno oporezivanje

2.1.

Postojanje štetnih poreznih režima

Sljedeće jurisdikcije obvezale su se izmijeniti ili ukinuti utvrđene režime do 2018.:

Andora, Armenija, Aruba, Belize, Bocvana, Kabo Verde, Cookovi otoci, Curaçao, Fidži, Posebno upravno područje Hong Kong, Jordan, Lihtenštajn, Maldivi, Mauricijus, Maroko, Sveti Vincent i Grenadini, San Marino, Sejšeli, Švicarska, Tajvan, Tajland, Turska, Urugvaj i Vijetnam

Sljedeće jurisdikcije nisu izričito ponovno potvrdile obvezu preuzetu na Forumu o štetnim poreznim praksama koje se odnose na izmjenu ili ukidanje utvrđenih režima do 2018.:

Malezija i otok Labuan

2.2.

Postojanje poreznih režima koji pogoduju offshore strukturama kojima se privlači dobit bez stvarne gospodarske aktivnosti

Sljedeće jurisdikcije obvezale su se ukloniti razloge za zabrinutost povezane s gospodarskim sadržajem do 2018.:

Bermuda, Kajmanski otoci, Guernsey, Otok Man, Jersey i Vanuatu

3.   Mjere protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti

3.1.

Članstvo u Uključivom okviru za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti ili provedba minimalnih standarda protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti

Sljedeće jurisdikcije obvezale su se postati članice Uključivog okvira ili provesti minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti do 2018.:

Aruba, Cookovi Otoci, Farski otoci, Grenland, Nova Kaledonija, Sveti Vincent i Grenadini, Tajvan i Vanuatu

Sljedeće jurisdikcije obvezale su se postati članice Uključivog okvira ili provesti minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti do 2019.:

Albanija, Armenija, Bosna i Hercegovina, Kabo Verde, Fidži, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Jordan, Maldivi, Crna Gora, Maroko, Srbija i Svazi

Sljedeće jurisdikcije obvezale su se postati članice Uključivog okvira ili provesti minimalne standarde protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti ako i kad takvo obvezivanje postane relevantno:

Nauru, Niue


(1)  Na temelju odgovora primljenih do 4. prosinca 2017. u 17.00 (UTC +01.00).


PRILOG III.

Obrambene mjere

1.

Očekuje se da će stavljanje jurisdikcije na popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe imati odvraćajući učinak kojim se potiče jurisdikcije da budu u skladu s kriterijima, kako je navedeno u Prilogu IV. te dodatno utvrđeno u prilozima V. i VI., kao i s drugim relevantnim međunarodnim standardima.

2.

Važno je osigurati djelotvorne zaštitne mehanizme za borbu protiv smanjenja poreznih osnovica država članica zbog porezne prijevare, porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza i, slijedom toga, primjenjivati učinkovite i proporcionalne obrambene mjere, na razini EU-a i nacionalnoj razini, prema jurisdikcijama na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.

3.

Niz obrambenih mjera u neporeznim područjima na razini EU-a povezan je s EU-ovim popisom nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe kako je naveden u dijelu A. ovog Priloga.

4.

Nadalje, države članice mogle bi poduzeti određene obrambene mjere u poreznim područjima, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, uz neporezne mjere koje poduzima EU, kako bi se učinkovito obeshrabrile nekooperativne prakse u jurisdikcijama stavljenima na popis.

5.

Popis takvih mjera u poreznim područjima naveden je u dijelu B. ovog Priloga. S obzirom na to da bi te mjere trebale biti usklađene s nacionalnim poreznim sustavima država članica EU-a, provedba tih mjera ostavljena je u nadležnosti država članica.

6.

Treba napomenuti da se nijednom obrambenom mjerom ne bi trebalo dovoditi u pitanje područja nadležnosti država članica da primjenjuju dodatne mjere ili održavaju sveobuhvatnije popise nekooperativnih jurisdikcija na nacionalnoj razini.

A.   OBRAMBENE MJERE U NEPOREZNIM PODRUČJIMA

Članak 22. Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. rujna 2017. o uspostavi Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR), jamstva EFOR-a i Jamstvenog fonda EFOR-a sadrži poveznicu na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija.

Nadalje, ako bi poveznica s EU-ovim popisom nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe u budućnosti bila osmišljena u drugim zakonodavnim aktima EU-a u neporeznim područjima, smatrala bi se dijelom obrambenih mjera u kontekstu ovih Zaključaka Vijeća.

Skupina za Kodeks o postupanju i Radna skupina na visokoj razini trebale bi pratiti ukupne učinke sukladnosti jurisdikcija s kriterijima kao rezultat takvih mjera, u kontekstu provedbe vanjske strategije EU-a o oporezivanju.

B.   OBRAMBENE MJERE U POREZNIM PODRUČJIMA

B.1.

Kako bi se osiguralo koordinirano djelovanje, države članice trebale bi primjenjivati barem jednu od sljedećih administrativnih mjera u poreznim područjima:

a)

pojačano praćenje određenih transakcija;

b)

povećane revizijske rizike za porezne obveznike koji ostvaruju korist od dotičnih režima;

c)

povećane revizijske rizike za porezne obveznike koji se koriste strukturama ili aranžmanima koji uključuju te jurisdikcije.

B.2.

Ne dovodeći u pitanje područja nadležnosti država članica da primjenjuju dodatne mjere, obrambene mjere zakonodavne prirode u poreznim područjima koje bi države članice mogle primjenjivati su sljedeće:

a)

nemogućnost odbitka troškova;

b)

pravila o kontroliranom stranom društvu;

c)

mjere u vezi s porezom po odbitku;

d)

ograničenje izuzeća;

e)

pravilo o prijelazu;

f)

prebacivanje tereta dokazivanja;

g)

posebni zahtjevi u pogledu dokumentacije;

h)

obvezno otkrivanje od strane poreznih posrednika posebnih poreznih sustava s obzirom na prekogranične aranžmane.

B.3.

Države članice mogle bi razmotriti upotrebu EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe kao alata za olakšavanje provođenja relevantnih odredaba protiv zlouporabe pri provedbi Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Na primjer, ako države članice u skladu s tom Direktivom pri prenošenju pravila o CFC-u u nacionalno pravo upotrebljavaju „crne” popise trećih zemalja, takvi popisi mogli bi obuhvaćati barem jurisdikcije navedene u EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.


PRILOG IV.

Smjernice za daljnji postupak u pogledu EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe

1.   PREISPITIVANJE POPISA I POSTUPKA UKLANJANJA S POPISA

1.1.

Vijeće preispituje popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe naveden u Prilogu I. barem jednom godišnje i potvrđuje ga na temelju izvješća koji Skupina za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja podnosi Vijeću, navodeći datum početka primjene te izmjene.

1.2.

Taj popis može se izmijeniti ili se njegovo trajanje može prilagoditi u skladu s istim postupovnim pravilima kao i pri njegovu potvrđivanju. Europska komisija trebala bi pružiti potrebnu tehničku pomoć u tom postupku.

1.3.

Odluka Vijeća temeljit će se na izvješću Skupine za Kodeks o postupanju, u koordinaciji s Radnom skupinom na visokoj razini, a pripremit će je Odbor stalnih predstavnika.

1.4.

Čim je neka jurisdikcija stavljena na popis, bit će obaviještena pismom koji potpisuje predsjedatelj Skupine za Kodeks o postupanju i u kojem se jasno navodi sljedeće:

a)

razlozi za uključivanje jurisdikcije na popis i

b)

koji se koraci očekuju od dotične jurisdikcije kako bi bila uklonjena s popisa.

1.5.

Čim se neka jurisdikcija ukloni s popisa, bit će odmah obaviještena o uklanjanju pismom koji potpisuje predsjedatelj Skupine za Kodeks o postupanju i u kojem je naveden datum početka primjene takve izmjene.

1.6.

U odlukama o stavljanju jurisdikcija na popis ili njihovu uklanjanju s popisa trebalo bi jasno odrediti datume kada bi se obrambene mjere u poreznim područjima trebale početi ili prestati primjenjivati, ovisno o prirodi mjere, ne dovodeći u pitanje područja nadležnosti država članica, kao što je prilagodba nacionalnog zakonodavstva u pogledu primjene obrambenih mjera donesenih na nacionalnoj razini.

2.   OBVEZE JURISDIKCIJA, PRAĆENJE, DIJALOG I DALJNJI KORACI

2.1.

Skupina za Kodeks o postupanju trebala bi, uz potporu Glavnog tajništva Vijeća i uz tehničku pomoć Europske komisije, pažljivo pratiti obveze koje su jurisdikcije službeno preuzele u vezi s provedbom preporuka koje je zatražilo Vijeće u svrhu rješavanja utvrđenih pitanja, s ciljem evaluacije njihove učinkovite provedbe.

2.2.

Ako te jurisdikcije ne bi uspjele riješiti obveze do isteka utvrđenog roka, Vijeće će preispitati pitanje mogućeg uključivanja dotičnih jurisdikcija na popis naveden u Prilogu I.

2.3.

Za jurisdikcije koje uzrokuju zabrinutosti zbog neispunjavanja zahtjeva u pogledu kriterija, Skupina za Kodeks o postupanju trebala bi i dalje tražiti njihovo obvezivanje na visokoj političkoj razini, s konkretnim rokom, te se učinkovito baviti zabrinutostima utvrđenima u procesu pregleda.

2.4.

Konkretno, cilj bilateralnih rasprava trebao bi biti:

a)

ispitivanje i određivanje rješenja za utvrđene zabrinutosti s poreznim sustavima i politikama tih jurisdikcija, te

b)

postizanje odgovarajućeg i nužnog obvezivanja u svrhu ispravljanja situacije.

2.5.

U sklopu praćenja obveza trebalo bi nastaviti razmatrati rad koji je ostvaren u okviru Svjetskog foruma za transparentnost i razmjenu informacija u porezne svrhe, OECD-ova uključiva okvira za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti i Foruma o štetnim poreznim praksama.

2.6.

Skupina za Kodeks o postupanju trebala bi nastaviti promicati na globalnoj razini kriterije u koordinaciji s radom Svjetskog foruma za transparentnost i razmjenu informacija u porezne svrhe, OECD-ova uključiva okvira za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) i Foruma o štetnim poreznim praksama.

2.7.

Ako je to relevantno, Skupina za Kodeks o postupanju može na temelju kriterija dogovorenih u Vijeću proširiti praćenje na jurisdikcije koje nisu bile obuhvaćene procesom pregleda za 2017.

2.8.

Skupina za Kodeks o postupanju uz potporu Glavnog tajništva Vijeća i dalje će, koordinirano s Radnom skupinom na visokoj razini, provoditi i nadzirati taj proces. Službe Komisije pomagat će Skupini za Kodeks o postupanju provedbom nužnih priprema za proces pregleda u skladu s ulogama kako su trenutačno utvrđene u okviru Kodeksa o postupanju za oporezivanje poslovanja, pri čemu se osobito uzimaju u obzir prethodni dijalozi i dijalozi u tijeku s trećim zemljama.

2.9.

Skupina za kodeks o postupanju trebala bi nastaviti razvijati odgovarajuće praktične aranžmane o provedbi ovih smjernica.

2.10.

Vijeće ažurira EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u skladu s ovim smjernicama i na temelju informacija koje će biti stavljene na raspolaganje Skupini za Kodeks o postupanju. Skupina za Kodeks o postupanju djelovat će na temelju informacija koje su joj pružile, među ostalim, dotične jurisdikcije, Komisija ili države članice.

2.11.

Nakon uravnoteženog pregleda svih prikupljenih informacija Skupina za Kodeks o postupanju barem jednom godišnje izvješćuje Vijeće o popisu nekooperativnih jurisdikcija kako bi Vijeće, prema potrebi, moglo odlučiti da ih se uključi na popis nekooperativnih jurisdikcija ako ne ispunjavaju kriterije za pregled ili da ih se brzo s njega ukloni ako za to ispunjavaju uvjete.

2.12.

Glavno tajništvo Vijeća i dalje će biti središnja točka za olakšavanje postupka opisanog u ovom dokumentu.


PRILOG V.

Kriteriji u području porezne transparentnosti, pravednog oporezivanja i provedbe mjera protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti koje su se države članice EU-a obvezale promicati

Pri pregledu jurisdikcija s ciljem uspostave EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe trebali bi se u skladu sa smjernicama za pregled upotrebljavati sljedeći kriteriji za dobro porezno upravljanje. Usklađenost jurisdikcija u području porezne transparentnosti, pravednog oporezivanja i provedbe mjera protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti kumulativno će se procjenjivati u procesu pregleda.

1.   Porezna transparentnost

Kriteriji koje bi jurisdikcija trebala ispuniti kako bi se smatrala usklađenom u području porezne transparentnosti:

1.1.

Početni kriterij u odnosu na standard OECD-a za automatsku razmjenu informacija (zajednički standard izvješćivanja): jurisdikcija se je trebala obvezati na učinkovitu primjenu zajedničkog standarda izvješćivanja i u tu je svrhu trebala započeti zakonodavni proces, pri čemu bi prve razmjene trebalo provesti najkasnije 2018. (za 2017. godinu), te do kraja 2017. uspostaviti aranžmane koji joj omogućuju razmjenu informacija sa svim državama članicama, bilo potpisivanjem Multilateralnog sporazuma između nadležnih tijela, bilo putem bilateralnih sporazuma;

Budući kriterij u odnosu na zajednički standard izvješćivanja od 2018.: Svjetski forum trebao bi jurisdikciji dodijeliti najmanje ocjenu „uvelike usklađena” (largely compliant) u pogledu zajedničkog standarda izvješćivanja za automatsku razmjenu informacija i

1.2.

Svjetski forum trebao bi jurisdikciji dodijeliti najmanje ocjenu „uvelike usklađena” u pogledu standarda OECD-a za razmjenu informacija na zahtjev, pri čemu bi se na odgovarajući način trebao uzeti u obzir ubrzani postupak, i

1.3.

(za suverene države) jurisdikcija bi trebala ili:

i.

ratificirati Multilateralnu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima OECD-a, kako je izmijenjena, postići dogovor o njezinoj ratifikaciji, biti u procesu ratifikacije ili se zauzeti za to da stupi na snagu u razumnom roku ili

ii.

do 31. prosinca 2018. raspolagati mrežom važećih mehanizama za razmjenu koja je dovoljno opsežna da obuhvati sve države članice te kojom se učinkovito omogućuje i razmjena informacija na zahtjev i automatska razmjena informacija;

(za nesuverene jurisdikcije) jurisdikcija bi trebala ili:

i.

sudjelovati u Multilateralnoj konvenciji o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima, kako je izmijenjena, koja je ili već na snazi ili se za nju očekuje da će u razumnom roku stupiti na snagu za tu jurisdikciju ili

ii.

raspolagati mrežom važećih mehanizama za razmjenu koja je dovoljno opsežna da obuhvati sve države članice te kojom se omogućuje i razmjena informacija na zahtjev i automatska razmjena informacija, ili poduzeti nužne korake kako bi u razumnom roku takvi mehanizmi za razmjenu stupili na snagu.

1.4.

Budući kriterij: u očekivanju inicijative za buduću globalnu razmjenu informacija u pogledu stvarnog vlasništva, aspekt stvarnog vlasništva u kasnijoj fazi uključit će se kao četvrti kriterij transparentnosti u svrhu pregleda.

Do 30. lipnja 2019. trebala bi se primjenjivati sljedeća iznimka:

jurisdikciju se može smatrati usklađenom u području porezne transparentnosti, ako ispunjava najmanje dva kriterija među kriterijima 1.1., 1.2. ili 1.3.

Ta iznimka ne primjenjuje se na jurisdikcije kojima je dodijeljena ocjena „neusklađena” (non compliant) u pogledu kriterija 1.2. odnosno na jurisdikcije kojima do 30. lipnja 2018. u vezi s tim kriterijem nije dodijeljena najmanje ocjena „uvelike usklađena”.

Zemlje i jurisdikcije koje će se nalaziti na popisu nekooperativnih jurisdikcija koji trenutačno pripremaju OECD i članice skupine G20 uzet će se u obzir za uvrštenje na popis EU-a, bez obzira na to jesu li odabrane za proces pregleda.

2.   Pravedno oporezivanje

Kriteriji koje bi jurisdikcija trebala ispuniti kako bi se smatrala usklađenom u području pravednog oporezivanja:

2.1.

jurisdikcija ne bi trebala primjenjivati povlaštene porezne mjere koje bi se mogle smatrati štetnima u skladu s kriterijima iz Rezolucije Vijeća i predstavnikâ vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća od 1. prosinca 1997. o Kodeksu o postupanju u području oporezivanja poslovanja (1) i

2.2.

Jurisdikcija ne bi trebala pogodovati offshore strukturama ili aranžmanima čiji je cilj privući dobit kojom se ne odražava stvarna gospodarska aktivnost u jurisdikciji.

3.   Provedba mjera protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti

3.1.

Početni kriterij koji bi jurisdikcija trebala ispunjavati kako bi se smatrala usklađenom u pogledu provedbe mjera protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti:

jurisdikcija bi se trebala obvezati do kraja 2017. na poštovanje dogovorenih minimalnih standarda OECD-a protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te ih dosljedno provoditi.

3.2.

Budući kriterij koji bi jurisdikcija trebala ispunjavati kako bi se smatrala usklađenom u pogledu provedbe mjera protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (koji treba početi primjenjivati kada se u sklopu uključiva okvira dovrše pregledi dogovorenih minimalnih standarda):

jurisdikcija bi trebala dobiti pozitivnu ocjenu (2) za učinkovitu provedbu dogovorenih minimalnih standarda OECD-a protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti.


(1)  SL C 2, 6.1.1998., str. 2.

(2)  Kada metodologija bude dogovorena, Vijeće će u skladu s tim revidirati tekst kriterija.


PRILOG VI.

Kriterij 1.3. (trajanje razumnog roka)

1.

U skladu s točkom 13. smjernica za proces pregleda jurisdikcija priloženih zaključcima Vijeća, Skupina za Kodeks o postupanju trebala bi, na temelju objektivnih kriterija, odrediti trajanje razumnog roka iz kriterija 1.3.

2.

Za potrebe primjene kriterija 1.3. trajanje razumnog roka iz kriterija 1.3. tumačit će se kako slijedi:

3.

S obzirom na kriterij 1.3. točku i. (podtočka koja se odnosi na suverene države), „u razumnom roku” odnosi se na stupanje na snagu Multilateralne konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a, kako je izmijenjena, za tu određenu jurisdikciju, a ne na obvezivanje na to.

4.

U pogledu kriterija 1.3. točke i. i kriterija 1.3. točke ii. (podtočke koje se odnose na nesuverene jurisdikcije), „u razumnom roku” odnosi se na stupanje na snagu Multilateralne konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći OECD-a, kako je izmijenjena, za tu određenu jurisdikciju i na uspostavu mreže mehanizama za razmjenu u toj jurisdikciji koja je dovoljno opsežna da obuhvati sve države članice.

5.

Trajanje razumnog roka za te tri točke bit će istovjetno roku primijenjenom u kriteriju 1.3. točki ii. u odnosu na suverene države: 31. prosinca 2018. (tj. isti rok koji se primjenjuje na suverenu treću jurisdikciju za uspostavu mreže mehanizama za razmjenu koja je dovoljno opsežna da obuhvati sve države članice).

6.

Ne dovodeći u pitanje rok od 31. prosinca 2018., razumno trajanje ne bi trebalo premašivati vrijeme potrebno za:

a)

dovršetak postupovnih koraka u skladu s nacionalnim pravom,

b)

donošenje i stupanje na snagu svih potrebnih izmjena u nacionalnom pravu i

c)

sve druge objektivne rokove koje bi službeno obvezivanje moglo obuhvaćati (primjerice: za jurisdikciju koja izrazi svoj pristanak da bude njome vezana, Multilateralna konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca nakon datuma polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju).

7.

Trajanje razumnog roka može se produljiti isključivo konsenzusom Skupine za Kodeks o postupanju za određenu nesuverenu jurisdikciju, i to samo u opravdanim slučajevima.


PRILOG VII.

Područje primjene kriterija 2.2.

1.

Za potrebe područja primjene kriterija 2.2. nepostojanje sustava poreza na dobit ili primjenu nulte ili gotovo nulte nominalne stope poreza na dobit u određenoj jurisdikciji trebalo bi smatrati obuhvaćenima područjem primjene stavka A Kodeksa o postupanju za oporezivanje poslovanja od 1. prosinca 1997. (Kodeks o postupanju) (1).

2.

U tom smislu, ako se kriterij 2.1. ne može primijeniti isključivo zbog činjenice da dotična jurisdikcija ne ispunjava polazni kriterij iz stavka B Kodeksa o postupanju (2) zbog „nepostojanja sustava poreza na dobit ili primjene nulte ili gotovo nulte nominalne stope poreza na dobit” (3), tada bi po analogiji trebalo primijeniti pet čimbenika utvrđenih u stavku B Kodeksa o postupanju kako bi se ocijenilo je li ispunjen kriterij 2.2. (4)

3.

U kontekstu kriterija 2.2 nepostojanje poreza na dobit ili primjena nulte ili gotovo nulte nominalne stope poreza na dobit ne mogu sami po sebi biti razlozi da se zaključi da jurisdikcija ne ispunjava zahtjeve iz kriterija 2.2.

4.

Trebalo bi smatrati da jurisdikcija ne ispunjava kriterij 2.2. ako odbija uključiti se u smislen dijalog ili ako ne pruži informacije ili objašnjenja koja bi Skupina za Kodeks o postupanju mogla opravdano zahtijevati ili na drugi način ne surađuje sa Skupinom za Kodeks o postupanju u slučajevima u kojima ona treba provjeriti usklađenost te jurisdikcije s kriterijem 2.2. pri provođenju procesa pregleda.

Načela za primjenu testa Kodeksa po analogiji

A   OPĆI OKVIR

1.   Kriterij iz zaključaka Vijeća Ecofin od 8. studenoga 2016.

Jurisdikcija ne bi trebala pogodovati offshore strukturama ili aranžmanima čiji je cilj privući dobit kojom se ne odražava stvarna gospodarska aktivnost u jurisdikciji.

2.   Područje primjene kriterija 2.2. (Vijeće Ecofin, veljača 2017.)

1.

Za potrebe područja primjene kriterija 2.2. nepostojanje sustava poreza na dobit ili primjenu nulte ili gotovo nulte nominalne stope poreza na dobit u određenoj jurisdikciji trebalo bi smatrati obuhvaćenima područjem primjene stavka A Kodeksa o postupanju za oporezivanje poslovanja od 1. prosinca 1997. (Kodeks o postupanju) (5).

2.

U tom smislu, ako se kriterij 2.1. ne može primijeniti isključivo zbog činjenice da dotična jurisdikcija ne ispunjava polazni kriterij iz stavka B Kodeksa o postupanju (6) zbog „nepostojanja sustava poreza na dobit ili primjene nulte ili gotovo nulte nominalne stope poreza na dobit” (7), tada bi po analogiji trebalo primijeniti pet čimbenika utvrđenih u stavku B Kodeksa o postupanju kako bi se ocijenilo je li ispunjen kriterij 2.2. (8)

3.

U kontekstu kriterija 2.2 nepostojanje poreza na dobit ili primjena nulte ili gotovo nulte nominalne stope poreza na dobit ne mogu sami po sebi biti razlozi da se zaključi da jurisdikcija ne ispunjava zahtjeve iz kriterija 2.2.

4.

Trebalo bi smatrati da jurisdikcija ne ispunjava kriterij 2.2. ako odbija uključiti se u smislen dijalog ili ako ne pruži informacije ili objašnjenja koja bi Skupina za Kodeks o postupanju mogla opravdano zahtijevati ili na drugi način ne surađuje sa Skupinom za Kodeks o postupanju u slučajevima u kojima ona treba provjeriti usklađenost te jurisdikcije s kriterijem 2.2. pri provođenju procesa pregleda.

3.   Opće napomene

Područjem primjene kriterija 2.2. kako ga je definiralo Vijeće Ecofin nepostojanje stope poreza na dobit ili primjena nulte ili gotovo nulte nominalne stope poreza u nekoj jurisdikciji smatra se „mjerom” koja ima znatan utjecaj na odabir područja u kojem će poduzetnici obavljati svoje poslovne aktivnosti (stavak A Kodeksa o postupanju).

U tom smislu, kriterijem 2.2. cilj je provjeriti pogoduje li se tom „mjerom”offshore strukturama ili aranžmanima čiji je cilj privući dobit kojom se ne odražava stvarna gospodarska aktivnost u jurisdikciji.

Kriterij 2.2. primjenjuje se samo ako se standardna procjena iz Kodeksa (tj. kriterij 2.1.) ne može primijeniti zbog nepostojanja sustava poreza na dobit ili primjene nulte ili gotovo nulte nominalne stope poreza na dobit u jurisdikciji treće zemlje.

Kriterijem 2.2. procjenjuje se pravni okvir i određeni gospodarski dokazi neke jurisdikcije uzevši u obzir pet kriterija utvrđenih u okviru stavka B Kodeksa o postupanju koji je potrebno tumačiti po analogiji.

Prednosti koje se ostvaruju u jurisdikcijama trećih zemalja koje znatno utječu na odabir područja u kojem će poduzetnici obavljati svoje poslovne aktivnosti moraju se sagledati u vezi s primjenom nulte ili gotovo nulte nominalne stope poreza na dobit, kao i u vezi s nepostojanjem poreza na dobit, u onoj mjeri u kojoj se u oba slučaja nije mogao primijeniti standardni test Kodeksa o postupanju. Potonje značajke zapravo se same po sebi trebaju smatrati prednostima koje je u okviru ovog testa Kodeksa potrebno procijeniti.

Općenito, sve smjernice koje je Skupina za Kodeks o postupanju tijekom godina izradila za procjenu poreznih mjera u okviru Kodeksa o postupanju iz 1998. trebalo bi dosljedno i po analogiji primjenjivati u svrhu ovog testa (9).

Smatrat će se da jurisdikcija nije zadovoljila u procjeni pod ovim kriterijem samo ako „offshore strukture ili aranžmani čiji je cilj privući dobit kojom se ne odražava stvarna gospodarska aktivnost u jurisdikciji” postoje zbog pravila ili prakse, među ostalim i izvan područja oporezivanja, čija se izmjena može opravdano zahtijevati od jurisdikcije, ili zbog nedostatka tih pravila i zahtjeva potrebnih za usklađivanje s tim testom, čije se uvođenje može opravdano zahtijevati od jurisdikcije.

Uvođenje sustava CIT ili pozitivne stope CIT-a nije jedna od mjera koja se može zatražiti od jurisdikcije treće zemlje kako bi se ona uskladila sa zahtjevima u okviru ovog testa, s obzirom da se nepostojanje osnovice poreza na dobit ili primjena nulte ili gotovo nulte stope poreza ne može smatrati kriterijem za ocjenu jurisdikcije kao neusklađene.

Kriterijem 2.2., međutim, ipak se odmah podrazumijeva neusklađenost za one jurisdikcije koje odbiju suradnju s EU-om za procjenu njihova pravnog okvira.

B   POLAZNI TEST

1.   Polazni kriterij Kodeksa o postupanju

„U opsegu utvrđenom u stavku A, porezne mjere kojima se omogućuje znatno niža stvarna razina oporezivanja od razina koje se općenito primjenjuju u dotičnoj državi članici, što uključuje i neoporezivanje, treba promatrati kao potencijalno štetne te su one stoga obuhvaćene ovim kodeksom.”

2.   Smjernice za primjenu po analogiji

Funkcioniranje polaznog testa jasno proizlazi iz definicije područja primjene kriterija 2.2. kako ga je definiralo Vijeće Ecofin u veljači ove godine.

Konkretno, taj je test uspješan ako se „kriterij 2.1. ne može primijeniti isključivo zbog činjenice da dotična jurisdikcija ne ispunjava polazni kriterij iz stavka B Kodeksa o postupanju zbog „nepostojanja sustava poreza na dobit ili primjene nulte ili gotovo nulte nominalne stope poreza na dobit”.

C   KRITERIJI 1. I 2.

1.   Kriterij 1. aktualnih kriterija Kodeksa

„Je li ostvarivanje prednosti omogućeno samo nerezidentima ili u odnosu na transakcije koje se provode s nerezidentima”

2.   Kriterij 2. aktualnih kriterija Kodeksa

„Jesu li prednosti izdvojene iz domaćeg tržišta kako ne bi imale utjecaj na nacionalnu poreznu osnovicu”

3.   Smjernice za primjenu po analogiji

U svrhu primjene kriterija 2.2. „prednosti” bi trebalo tumačiti kao postojanje nultog ili gotovo nultog oporezivanja ili nepostojanje CIT-a.

Čimbenici 1. i 2. aktualnih kriterija Kodeksa sadrže dva glavna elementa: (a) zakonsko izdvajanje i (b) izdvajanje u praksi.

Do izdvajanja prema zakonu dolazi ako je zakonima i pravilima kojima je uređena uspostava i poslovanje poduzeća u određenoj jurisdikciji ostvarivanje prednosti omogućeno samo nerezidentima.

Ako nije uspostavljen učinkovit sustav CIT, trebalo bi procijeniti je li aspektima pravnog okvira, među ostalim aspektima koji ne uključuju CIT, učinkovito omogućen scenarij izdvajanja.

Primjer navedenog bili bi neporezni zahtjevi za poduzeća kako bi se omogućila rezidentnost ili pristup domaćem tržištu testiranih jurisdikcija.

U tu svrhu svaka mjera koja dovodi do razlika u postupanju s domaćim poduzećima i poduzećima čiji su vlasnici nerezidenti ili čije aktivnosti nisu povezane s domaćim tržištem bit će procijenjena.

Ako na primjer jurisdikcija omogući „prednosti” poduzeću samo ako se ono ne uključi u aktivnosti u lokalnom gospodarstvu (kriterij 2.) ili samo u onoj mjeri u kojoj te aktivnosti ovise o određenoj poslovnoj licenci (kriterij 1. i 2.) ili samo u onoj mjeri u kojoj te aktivnosti poduzimaju nerezidenti (kriterij 1.), to bi se moglo procijeniti kao moguća značajka uspostavljenog sustava izuzimanja. Navedeno bi po analogiji moglo biti relevantno i za druge poreze (tj. one koji nisu CIT).

U praksi se izdvajanje obično odnosi na situacije u kojima zemlja ne omogućava prednost izričito nerezidentima, iako nju ostvaruju isključivo ili skoro isključivo nerezidenti.

U slučaju izdvajanja u praksi obično se razmatra koliko poreznih obveznika koji ostvaruju prednost spada u skupinu nerezidenata. Ako su na primjer svi ili gotovo svi subjekti koji ostvaruju korist od nultog oporezivanja nerezidenti (uključujući domaća poduzeća sa stranim udjelom dionica), podkriterij 1. točka (b) i podkriterij 2. točka (b) smatrali bi se ispunjenima (tj. jurisdikcija bi se smatrala neusklađenom u okviru ovog koraka testa Kodeksa).

D   KRITERIJ 3.

1.   Kriterij 3. aktualnih kriterija Kodeksa

„Je li ostvarivanje prednosti omogućeno čak i bez ikakve stvarne gospodarske aktivnosti i znatne gospodarske prisutnosti u državi članici u kojoj su takve porezne prednosti omogućene”

2.   Smjernice za primjenu po analogiji

Kako bi se ocijenilo omogućavaju li se prednosti čak i bez stvarne gospodarske aktivnosti i znatne gospodarske prisutnosti potrebno je utvrditi:

zahtjeva li jurisdikcija od poduzeća ili drugog subjekta (npr. za njegovo osnivanje i/ili poslovanje) provođenje stvarnih gospodarskih aktivnosti i znatnu gospodarsku prisutnost:

„stvarna gospodarska aktivnost” odnosi se na vrstu aktivnosti koja ostvaruje korist od spornog neoporezivanja;

„znatna gospodarska prisutnost” odnosi se na činjeničnu prisutnost aktivnosti kojima se ostvaruje korist od spornog neoporezivanja.

Putem primjera i pod pretpostavkom da su elementi koje je Skupina za Kodeks o postupanju u prošlosti razmotrila općenito relevantni i za ovu analizu, trenutačnom procjenom trebalo bi razmotriti sljedeće elemente uzimajući u obzir značajke dotične industrije ili dotičnog sektora: odgovarajuću razinu zaposlenih, odgovarajuću razinu godišnjih rashoda; prostore ureda i sjedišta, ulaganja ili relevantne vrste aktivnosti koje će se poduzeti;

postoji li odgovarajuća zakonska povezanost i povezanost u praksi između stvarne gospodarske aktivnosti koja se provodi u jurisdikciji i dobiti koja nije predmet oporezivanja;

jesu li vladina tijela, među ostalim porezna tijela jurisdikcije, sposobna provesti istragu (i provode li je zaista) o provođenju stvarnih gospodarskih aktivnosti i znatnoj gospodarskoj prisutnosti na njihovu državnom području te razmjenjivati relevantne informacije s drugim poreznim tijelima;

postoje li sankcije za neispunjavanje zahtjeva znatnih aktivnosti.

E   KRITERIJ 4.

1.   Kriterij 4. aktualnih kriterija Kodeksa

„Ako pravila utvrđivanja dobiti u odnosu na aktivnosti u multinacionalnoj skupini poduzeća nisu u skladu s međunarodno priznatim načelima, osobito pravilima usuglašenima s OECD-om”

2.   Smjernice za primjenu po analogiji

U procjeni usklađenosti pravila utvrđivanja dobiti s međunarodno dogovorenim standardima (npr. Smjernicama OECD-a o TC-u ili drugim sličnim računovodstvenim standardima) prvo je potrebno provjeriti je li i u kojoj mjeri ova analiza relevantna za jurisdikcije koje ne primjenjuju sustav CIT.

Za taj se cilj čini relevantno uzeti u obzir da jurisdikcija koja ne primjenjuje sustav CIT ne bi trebala imati negativan utjecaj na odgovarajuću raspodjelu profita koja nije u skladu s međunarodno dogovorenim standardima. Jurisdikcije bi trebale poduzeti odgovarajuće korake kao bi osigurale da zemlje koje oporezuju mogu ostvarivati svoje pravo oporezivanja, tj. putem CBCR-a, transparentnosti i drugih načina razmjene informacija.

Ako je to relevantno, potrebno je utvrditi podržavaju li dotične jurisdikcije dogovorena načela OECD-a ili slične računovodstvene standarde za utvrđivanje dobiti.

U tom pogledu ključno je utvrditi kako su ta pravila provedena i konsolidirana u dotičnim jurisdikcijama. S obzirom na nepostojanje oporezivanja dobiti u dotičnim jurisdikcijama, u obzir se mogu uzeti i alternativna pravila za transferne cijene, uz provjeru jesu li ona usporediva i usklađena s međunarodno dogovorenim načelima (na primjer pristupom poštene tržišne vrijednosti u okviru međunarodnih računovodstvenih načela).

Tim se kriterijem multinacionalnim poduzećima onemogućava upotreba pravila za transferne cijene koja nisu u skladu sa Smjernicama OECD-a o transfernim cijenama kako bi rasporedila svoju dobit u jurisdikcije s nultim porezom.

Odgovori na pitanja od 2.9. do 2. 12. trebali bi pružiti dovoljno informacija o utvrđivanju dobiti uz isticanje svih važnih odstupanja od međunarodno dogovorenih standarda.

F   KRITERIJ 5.

1.   Kriterij 5. aktualnih kriterija Kodeksa

„Ako porezne mjere nisu dovoljno transparentne, među ostalim ako su pravne odredbe na administrativnoj razini ublažene na netransparentan način”

2.   Smjernice za primjenu po analogiji

Kriterijem 5. ocjenjuje se jesu li određene značajke pravnog sustava, među ostalim uspostava poduzeća na njegovu području, dovoljno transparentne.

Konkretnije, treba procijeniti dopuštaju li se bilo koji elementi pravnog sustava, među ostalim porezna rezidentnost ili osnivanje poduzeća, na diskrecijskoj osnovi ili su utvrđeni zakonom, uz provjeru mogu li se bilo kakve pravne odredbe, među ostalim i one koje se ne odnose na porez, smatrati diskrecijskima u onom dijelu u kojem se odnose na osnivanje poduzeća u toj jurisdikciji.

Tim će se čimbenikom onemogućiti netransparentnost jurisdikcije u okviru njezina regulatornog okvira s obzirom da prednosti razmotrene u ovom Kodeksu proizlaze iz registracije poduzeća u nekoj jurisdikciji.

Odgovori na pitanja od 2.13. do 2.16. trebali bi pružiti dovoljno informacija o načinima osiguravanja transparentnosti u nekoj jurisdikciji u vezi s koracima koje poduzeća trebaju poduzeti kako bi ostvarivale prednosti koje im se u njoj pružaju.


(1)  „Ne dovodeći u pitanje područja nadležnosti država članica i Zajednice, ovaj kodeks o postupanju, koji obuhvaća oporezivanje poslovanja, odnosi se na one mjere koje znatno utječu ili bi mogle utjecati na odabir područja na kojem će poduzetnici unutar Zajednice obavljati svoje gospodarske djelatnosti.” (SL C 2, 6.1.1998., str. 3.).

(2)  „U opsegu utvrđenom u stavku A, porezne mjere kojima se omogućuje znatno niža stvarna razina oporezivanja od razina koje se općenito primjenjuju u dotičnoj državi članici, što uključuje i neoporezivanje, treba promatrati kao potencijalno štetne te su one stoga obuhvaćene ovim kodeksom. Takva razina oporezivanja može se provoditi putem nominalne stope poreza, porezne osnovice ili bilo kojeg drugog relevantnog čimbenika.” (SL C 2, 6.1.1998., str. 3.).

(3)  To se može provoditi putem nominalne stope poreza, porezne osnovice ili bilo kojeg drugog relevantnog čimbenika.

(4)  Kriterij 2.2 glasi kako slijedi: „Jurisdikcija ne bi trebala pogodovati offshore strukturama ili aranžmanima čiji je cilj privući dobit kojom se ne odražava stvarna gospodarska aktivnost u jurisdikciji.”

(5)  „Ne dovodeći u pitanje područja nadležnosti država članica i Zajednice, ovaj kodeks o postupanju, koji obuhvaća oporezivanje poslovanja, odnosi se na one mjere koje znatno utječu ili bi mogle utjecati na odabir područja na kojem će poduzetnici unutar Zajednice obavljati svoje gospodarske djelatnosti.” (SL C 2, 6.1.1998., str. 3.).

(6)  „U opsegu utvrđenom u stavku A, porezne mjere kojima se omogućuje znatno niža stvarna razina oporezivanja od razina koje se općenito primjenjuju u dotičnoj državi članici, što uključuje i neoporezivanje, treba promatrati kao potencijalno štetne te su one stoga obuhvaćene ovim kodeksom. Takva razina oporezivanja može se provoditi putem nominalne stope poreza, porezne osnovice ili bilo kojeg drugog relevantnog čimbenika.” (SL C 2, 6.1.1998., str. 3.).

(7)  To se može provoditi putem nominalne stope poreza, porezne osnovice ili bilo kojeg drugog relevantnog čimbenika.

(8)  Kriterij 2.2 glasi kako slijedi: Jurisdikcija ne bi trebala pogodovati offshore strukturama ili aranžmanima čiji je cilj privući dobit kojom se ne odražava stvarna gospodarska aktivnost u jurisdikciji.

(9)  Vidjeti dokument 14039/98 od 11. prosinca 1998.„Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) – tumačenje kriterija” i njegova naknadna ažuriranja.


19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/25


Obavijest osobi na koju se odnose mjere ograničavanja predviđene u Odluci Vijeća 2014/119/ZVSP i Uredbi Vijeća (EU) br. 208/2014 o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini

(2017/C 438/05)

G. Viktoru Ivanovychu Ratushniaku koji je naveden u Prilogu Odluci Vijeća 2014/119/ZSVP (1) te u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 208/2014 (2) o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini skreće se pozornost na sljedeće informacije.

Vijeće razmatra mogućnost zadržavanja mjera ograničavanja protiv navedene osobe. Navedenu osobu obavještava se da može podnijeti zahtjev Vijeću radi dobivanja elemenata koje Vijeće ima u spisu za njezino uvrštenje na popis, do 3. siječnja 2018., na sljedeću adresu:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi / Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

U tom pogledu pozornost dotične osobe skreće se na redovno preispitivanje popisa uvrštenih osoba koje je Vijeće obavilo u Odluci 2014/119/ZVSP i Uredbi (EU) br. 208/2014.


(1)  SL L 66, 6.3.2014., str. 26.

(2)  SL L 66, 6.3.2014., str. 1.


Europska komisija

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/26


Tečajna lista eura (1)

18. prosinca 2017.

(2017/C 438/06)

1 euro =


 

Valuta

Tečaj

USD

američki dolar

1,1795

JPY

japanski jen

132,66

DKK

danska kruna

7,4440

GBP

funta sterlinga

0,88208

SEK

švedska kruna

9,9588

CHF

švicarski franak

1,1652

ISK

islandska kruna

 

NOK

norveška kruna

9,8573

BGN

bugarski lev

1,9558

CZK

češka kruna

25,685

HUF

mađarska forinta

313,67

PLN

poljski zlot

4,2070

RON

rumunjski novi leu

4,6228

TRY

turska lira

4,5253

AUD

australski dolar

1,5392

CAD

kanadski dolar

1,5185

HKD

hongkonški dolar

9,2194

NZD

novozelandski dolar

1,6836

SGD

singapurski dolar

1,5904

KRW

južnokorejski von

1 282,23

ZAR

južnoafrički rand

15,1661

CNY

kineski renminbi-juan

7,8055

HRK

hrvatska kuna

7,5430

IDR

indonezijska rupija

16 027,64

MYR

malezijski ringit

4,8141

PHP

filipinski pezo

59,551

RUB

ruski rubalj

69,1462

THB

tajlandski baht

38,499

BRL

brazilski real

3,8734

MXN

meksički pezo

22,4718

INR

indijska rupija

75,7645


(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.


19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/27


Mišljenje Savjetodavnog odbora za koncentracije sa sastanka od 4. srpnja 2016. o nacrtu odluke u vezi s predmetom M.7724 – ASL/Arianespace

Izvjestitelj: Litva

(2017/C 438/07)

Djelovanje

1.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da transakcija predstavlja koncentraciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama.

Značaj za cijelu Uniju

2.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da je transakcija značajna za cijelu Uniju u skladu s člankom 1. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama.

Tržište proizvoda i zemljopisno tržište

3.

Savjetodavni odbor slaže se sa zaključcima Komisije u pogledu sljedećih mjerodavnih tržišta proizvoda:

3.1

Tržišta usluga lansiranja

3.2

Tržišta satelita

3.3

Tržišta raketa koje upotrebljava Arianespace

3.4

Tržišta i. adaptera te ii. nosača-razdvojitelja goriva

3.5

Tržišta usluga svemirskog osiguranja i

3.6

Tržišta usluga satelitskih operatera.

4.

Savjetodavni odbor slaže se sa zaključcima Komisije u pogledu sljedećih mjerodavnih zemljopisnih tržišta:

4.1

Tržišta usluga lansiranja

4.2

Tržišta satelita

4.3

Tržišta raketa koje upotrebljava Arianespace

4.4

Tržišta i. adaptera te ii. nosača-razdvojitelja goriva

4.5

Tržišta usluga svemirskog osiguranja i

4.6

Tržišta usluga satelitskih operatera.

Procjena tržišnog natjecanja

5.

Savjetodavni odbor slaže se s ocjenom Komisije da bi se transakcijom bitno ograničilo učinkovito tržišno natjecanje na tržištima i. usluga lansiranja te ii. satelita u pogledu prijenosa osjetljivih informacija i. od društva Arianespace društvu Airbus o drugim proizvođačima satelita te ii. od društva Airbus društvu Arianespace o drugim pružateljima usluga lansiranja.

6.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da konačne obveze koje je podnositelj prijave dostavio 20. svibnja 2016. uklanjaju zabrinutosti u pogledu tržišnog natjecanja koje je utvrdila Komisija.

7.

Savjetodavni odbor slaže se s ocjenom Komisije da se transakcijom ne bi bitno ograničilo učinkovito tržišno natjecanje u pogledu odnosa među djelatnostima stranaka na sljedećim tržištima:

7.1

Tržištima usluga lansiranja i tržištima satelita

7.2

Tržištu raketa koje upotrebljava društvo Arianespace i tržištima usluga lansiranja

7.3

Tržištima usluga lansiranja i tržištima adaptera i nosača-razdvojitelja goriva

7.4

Tržištima usluga svemirskog osiguranja i tržištima usluga satelitskih operatera te tržištima satelita i

7.5

Tržištima usluga lansiranja i tržištima usluga satelitskih operatera.

8.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da se, podložno potpunom ispunjenju konačnih obveza koje je podnositelj prijave ponudio 20. svibnja 2016., transakcijom vjerojatno neće bitno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili na njegovu znatnom dijelu.

Sukladnost s unutarnjim tržištem

9.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da transakcija stoga mora biti proglašena sukladnom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama te člankom 57. Sporazuma o EGP-u.


19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/29


Završno izvješće službenika za usmene rasprave (1)

ASL/Arianespace

(M.7724)

(2017/C 438/08)

1.

Dana 8. siječnja 2016. Europska komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije („predložena transakcija”), kojom bi poduzetnik Airbus Safran Launchers („ASL”, Francuska), zajednički pothvat pod zajedničkom kontrolom poduzetnika Airbus Group S. E. („Airbus”, Nizozemska) i poduzetnika Safran S.A. („Safran”, Francuska), stekao isključivu kontrolu nad poduzetnicima Arianespace Participation S.A i Arianespace S.A. (zajedno „Arianespace”, Francuska). Poduzetnici Airbus, Safran i ASL dalje u tekstu navode se kao „stranke”.

2.

Komisija je 1. veljače 2016. obavijestila stranke o zabrinutosti koja proizlazi iz preliminarne ocjene predložene transakcije tijekom sastanka o činjeničnom stanju. Zatim su stranke 5. veljače 2016. predložile obveze, a 9. veljače 2016. nacrt revidiranih obveza.

3.

Komisija je 26. veljače 2016. donijela odluku o pokretanju postupka u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o koncentracijama (2). Komisija je u toj odluci navela da na temelju predloženih obveza nije bilo moguće otkloniti zabrinutosti u pogledu tržišnog natjecanja utvrđene u prvoj fazi istrage.

4.

Stranke su 11. ožujka 2016. podnijele pisane primjedbe o odluci o pokretanju postupka.

5.

Dana 22. ožujka 2016. po obrazloženom zahtjevu poduzetnika Avio s.p.a, konkurenta poduzetnika ASL, dopustio sam da se prethodno navedenog poduzetnika sasluša kao zainteresiranu treću osobu u skladu s člankom 5. Odluke 2011/695/EU. Dana 24. lipnja 2016. po obrazloženom zahtjevu poduzetnika MacDonald, Dettwiler and Associates Ltd. (Kanada) i njegova društva kćeri Space Systems/Loral (SAD), konkurenata poduzetnika Airbus, dopustio sam da se i te prethodno navedene poduzetnike sasluša kao zainteresirane treće osobe.

6.

U skladu s člankom 10. stavkom 3. drugim podstavkom trećom rečenicom Uredbe o koncentracijama, 1. travnja 2016. druga faza razdoblja za preispitivanje predložene transakcije produžena je za 10 radnih dana. Komisija je u skladu s istom pravnom osnovom 27. travnja 2016. donijela odluku o produženju tog razdoblja preispitivanja za dodatnih 10 radnih dana.

7.

Stranke su 4. svibnja 2016. podnijele novi skup predloženih obveza. Na temelju povratnih informacija iz Komisijina ciljanog ispitivanja tržišta za taj paket, stranke su 20. svibnja 2016. ponudile revidirane obveze.

8.

Komisija nije izdala obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe o provedbi Uredbe o koncentracijama (3). U skladu s time nije bilo službene usmene rasprave u skladu s člankom 14. te Uredbe.

9.

U nacrtu odluke predložena transakcija, kako je izmijenjena obvezama koje su 20. svibnja 2016. ponudile stranke, ocjenjuje se sukladnom s unutarnjim tržištem i Sporazumom o EGP-u, podložno uvjetima i obvezama kojima je namjena osigurati da stranke postupaju u skladu s tim obvezama.

10.

U skladu s člankom 16. Odluke 2011/695/EU ispitao sam bavi li se nacrt odluke samo činjenicama u odnosu na koje je strankama dana prilika za iznošenje stajališta. Došao sam do potvrdnog zaključka.

11.

Općenito smatram da je tijekom ovog postupka bilo zajamčeno djelotvorno ostvarenje postupovnih prava.

Bruxelles, 11. srpnja 2016.

Joos STRAGIER


(1)  U skladu s člancima 16. i 17. Odluke 2011/695/EU predsjednika Europske komisije od 13. listopada 2011. o funkciji i opisu posla službenika za usmene rasprave u određenim postupcima tržišnog natjecanja (SL L 275, 20.10.2011., str. 29.) („Odluka 2011/695/EU”).

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.) („Uredba o koncentracijama”).

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 802/2004 od 7. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika (SL L 133, 30.4.2004., str. 1.; ispravak SL L 172, 6.5.2004., str. 9.).


19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/31


Sažetak odluke Komisije

od 20. srpnja 2016.

o ocjenjivanju koncentracije sukladnom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u

(Predmet M.7724 – ASL/Arianespace)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 4621)

(Vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku)

(2017/C 438/09)

Komisija je 20. srpnja 2016. donijela Odluku u predmetu o koncentracijama na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika  (1), a posebno članka 8. stavka 1. te Uredbe. Verzija potpune Odluke bez povjerljivih podataka može se pronaći na izvornom jeziku predmeta na web-mjestu Glavne uprave za tržišno natjecanje na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/comm/competition/index_en.html.

I.   STRANKE I DJELATNOST

(1)

Dana 8. siječnja 2016. Europska komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe o koncentracijama kojom poduzetnik ASL, zajednički pothvat pod zajedničkom kontrolom poduzetnika Airbus Group S. E. („Airbus”, Nizozemska) i Safran S.A. („Safran”, Francuska), kupnjom cijelog udjela u poduzetniku Arianespace („transakcija”) koji trenutačno pripada poduzetniku Centre National d’Etudes Spatiales („CNES”) stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad poduzetnicima Arianespace Participation S.A i Arianespace S.A. (zajedno „Arianespace”, Francuska). Poduzetnici Airbus i Safran zajedno, kao i ASL, dalje u tekstu navode se kao „stranke”.

(2)

Arianespace je društvo koje je 1980. osnovao CNES, u svojstvu glavnog dioničara, i satelitska industrija koja sudjeluje u Ariane programu, a to su Airbus, Safran i jedanaest drugih europskih društava koja predstavljaju deset europskih zemalja koje tako što sudjeluju u Europskoj svemirskoj agenciji („ESA”) financiraju razvoj rakete Ariane. Ova početna dioničarska struktura do danas je ostala uglavnom nepromijenjena. Arianespace obavlja lansiranje satelita i drugih svemirskih letjelica za komercijalne i institucionalne klijente iz centra Centre Spatial Guyanais („CSG”) sa sjedištem u Kourou, Francuska. U tu svrhu, ESA je dobila isključiva prava za komercijalizaciju raketa Ariane i Vega koje financira ESA. Na temelju sporazuma potpisanih između Rusije, ESA-e i Francuske, Arianespace ima i isključivo pravo upravljati uslugama lansiranja iz CSG-a za komercijalne misije uporabom ruske rakete Soyuz.

(3)

ASL je društvo osnovano u skladu s francuskim zakonom pod zajedničkom kontrolom društava Airbus i Safran (50/50), koje kombinira djelatnosti svojih matičnih društava u sektoru civilnih i vojnih raketa te u podsustavima i opremi za satelite. Komisija je 8. listopada 2014. zaprimila prijavu o uspostavi grupacije ASL pod predmetom M.7353, koju je u skladu s uvjetima ovlastila 26. studenoga 2014.

(4)

Airbus je društvo osnovano u skladu s nizozemskim zakonom koje posluje u sektoru zrakoplovstva, svemira i obrane. Trenutačno kotira na burzama u Frankfurtu, Madridu i Parizu. Airbus se sastoji od tri glavna odjela: i. odjel Airbus s naglaskom na proizvodnju komercijalnih zrakoplova (68,4 % ukupnog prihoda grupacije 2014. godine), ii. odjel Airbus Helicopters (9,8 % ukupnog prihoda grupacije); te iii. odjel Airbus Defence and Space („Airbus DS”) okupljajući široki portfelj proizvoda u području obrane, sigurnosti i sigurne naprave u svemiru (20,9 % ukupnog prihoda grupacije), uključujući podsustave za rakete (putem španjolske podružnice Airbus Defence and Space SAU, „Airbus DS SAU”) i satelite. Airbus DS također posluje kao satelitski operater za telekomunikacije i satelite za promatranje Zemlje.

(5)

Safran je francusko društvo koje kotira na burzi u Parizu i čije je poslovanje usredotočeno na tri glavna područja: i. zrakoplovna propulzija (53 % ukupnog prihoda grupacije); ii. oprema za zrakoplove (29 % ukupnog prihoda grupacije), te iii. obrana i sigurnost (18 % ukupnog prihoda grupacije).

II.   SAŽETAK

(6)

Komisija je 8. siječnja 2016. zaprimila prijavu transakcije.

(7)

Odlukom od 26. veljače 2016. Komisija je utvrdila da je transakcija potaknula ozbiljne sumnje u svoju kompatibilnost s unutarnjim tržištem i donijela odluku o pokretanju postupka na temelju članka 6. stavka 1. točke (c) Uredbe o koncentracijama („Odluka na temelju članka 6. stavka 1. točke (c)”).

(8)

Opširno istraživanje potvrdilo je zabrinutosti u području tržišnog natjecanja koje su prethodno utvrđene u pogledu razmjene osjetljivih informacija između Arianespacea i Airbusa.

(9)

Podnositelj prijave dostavio je konačne obveze („Konačne obveze”) dana 20. svibnja 2016. koje transakciju čine kompatibilnom s unutarnjim tržištem.

(10)

Dakle, odluka o sukladnosti u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama predložena je za donošenje.

III.   OBRAZLOŽENJE

A.   MJERODAVNA TRŽIŠTA PROIZVODA

1.   Tržište raketa koje upotrebljava Arianespace

(11)

Arianespace dobavlja rakete od glavnih izvođača za rakete (ASL za Ariane, ELV za Vega i TsSKB za Soyuz). ASL je aktivan kao glavni izvođač za rakete Ariane.

(12)

U tom kontekstu, Komisija smatra da postoji tržište raketa koje upotrebljava Arianespace, koje bi bilo europskog opsega.

2.   Tržište usluga lansiranja

(13)

Arianespace obavlja lansiranje satelita i drugih svemirskih letjelica za institucionalne i komercijalne klijente. Društvo lansira u geostacionarne transferne orbite („GTO”) i u ne-geostacionarne transferne orbite (ne-GTO). ASL u manjoj mjeri posluje na tržištu usluga lansiranja s pomoću svog zajedničkog pothvata Eurockot, koji komercijalizira rakete Rockot. Raketa se upotrebljava za lansiranja u ne-GTO i za komercijalne i institucionalne klijente.

(14)

U tom kontekstu, Komisija smatra da i. GTO te ii. ne-GTO misije čine različita tržišta. Svako od njih može se dalje podijeliti na i. otvorena lansiranja te ii. zatvorena lansiranja (civilna ili vojna). To odgovara sljedećim različitim mjerodavnim tržištima: i. otvoreno tržište usluga lansiranja u GTO, ii. otvoreno tržište usluga lansiranja u ne-GTO, iii. zatvoreno tržište usluga lansiranja u GTO i iv. zatvoreno tržište usluga lansiranja u ne-GTO. Za potrebe ove Odluke, pitanje mogu li se tržišta usluga lansiranja u ne-GTO podijeliti na LEO i MEO lansiranja može ostati otvoreno.

(15)

Kada je riječ o zemljopisnom opsegu, Komisija smatra da i. otvoreno tržište usluga lansiranja (za lansiranja u GTO i ne-GTO) ima svjetski opseg; a ii. zatvoreno tržište usluga lansiranja (za lansiranja u GTO i ne-GTO) nacionalni ili regionalni opseg.

3.   Tržište satelita

(16)

Airbus je aktivan kao proizvođač satelita u pogledu komercijalnih, institucionalnih i vojnih satelita, kao i za konstelacije.

(17)

U tom kontekstu, Komisija smatra sljedeća tržišta mjerodavnima: i. tržište europskih institucionalnih satelita; ii. tržišta nacionalnih institucionalnih satelita u EU-u; iii. tržište izvoza institucionalnih satelita; iv. tržište komercijalnih satelita i v. tržište vojnih satelita. Za potrebe ove Odluke, pitanje treba li se tržište satelita dalje podijeliti na temelju vrste orbite (GTO/ne-GTO) te čine li konstelacije satelita zasebno tržište može ostati otvoreno.

(18)

Komisija smatra da i. tržište komercijalnih satelita ima svjetski opseg; ii. tržište europskih institucionalnih satelita ima europski ili nacionalni opseg, ovisno o dostavljajućem tijelu; iii. tržište izvoza institucionalnih satelita ima svjetski opseg; i iv. tržište vojnih satelita ima nacionalni opseg.

4.   Tržište adaptera i nosača-razdvojitelja goriva

(19)

ASL je aktivan kao dobavljač nosača-razdvojitelja goriva za Ariane 5 (za konstelaciju Galileo) i na Soyuzu (za konstelaciju Globalstar). Airbus DS SAU aktivan je kao dobavljač adaptera goriva za Ariane 5.

(20)

U tom kontekstu, Komisija smatra da i. tržište adaptera goriva te ii. tržište nosača-razdvojitelja goriva čine odvojena tržišta proizvoda. Zemljopisni opseg tih tržišta nije točno određen, on obuhvaća cijeli EGP, odnosno cijeli svijet.

5.   Tržište usluga svemirskog osiguranja

(21)

Arianespace svojim klijentima pruža usluge osiguranja putem podružnice „S3R” čiji je puni vlasnik.

(22)

Komisija smatra da se točan opseg tržišta proizvoda za usluge svemirskog osiguranja može ostaviti otvorenim. Slično tome, točan geografski opseg ovog tržišta nije određen.

6.   Tržište usluga satelitskih operatera

(23)

Airbus je aktivan kao satelitski operater za i. satelite za promatranje Zemlje (u svoje ime, a za račun Europske svemirske agencije) putem svog odjela Airbus DS geoinformacijskih usluga (prije Spot Image i Infoterra) te ii. vojnu telekomunikaciju (prije svega u ime ministarstva obrane Ujedinjene Kraljevine) putem svoje podružnice Paradigm u Ujedinjenoj Kraljevini.

(24)

Komisija smatra da se točan opseg tržišta proizvoda usluga satelitskih operatera može ostaviti otvorenim. Kada je riječ o zemljopisnom opsegu, Komisija smatra da ta tržišta imaju svjetski opseg.

B.   OCJENA TRŽIŠNOG NATJECANJA

(25)

Airbus i ASL aktivni su na tržištima koja su vertikalno povezana ili na neki drugi način povezana s djelatnostima Arianespacea. Konkretno, postoje veze među djelatnostima Arianespacea kao pružatelja usluga lansiranja i djelatnostima: i. društva ASL kao dobavljača obitelji raketa Ariane društvu Arianespace; ii. društva Airbus DS SAU kao dobavljača adaptera goriva; iii. društava Airbus DS SAU i ASL kao dobavljača nosača-razdvojitelja goriva; iv. društva Airbus kao proizvođača satelita; i v. društva Airbus kao satelitskog operatera. Tu je transakcijom stvoren dodatni odnos, i to među djelatnostima pružatelja usluga osiguranja Arianespacea i djelatnostima Airbusa kao i. proizvođača satelita te ii. satelitskog operatera.

1.   Procjena tržišnog natjecanja: odnos između i. Arianespacea kao pružatelja usluga lansiranja te ii. Airbusa kao proizvođača satelita

Razmjena osjetljivih informacija

(26)

U Odluci na temelju članka 6. stavka 1. točke (c) ozbiljne su sumnje potaknute zbog rizika da bi razmjena osjetljivih informacija između Arianespacea i Airbusa mogla naškoditi drugim proizvođačima satelita i drugim pružateljima usluga lansiranja.

(27)

Nastavno na opsežne istrage, Komisija je zaključila da se transakcijom bitno ograničava učinkovito tržišno natjecanje u pogledu prijenosa osjetljivih informacija i. od društva Arianespace društvu Airbus o drugim proizvođačima satelita te ii. od društva Airbus društvu Arianespace o drugim pružateljima usluga lansiranja.

(28)

Prema nalazima istrage Komisije, Arianespace ima pristup osjetljivim informacijama o proizvođačima satelita, i to tehničke informacije o masi i rasporedu, prirodi misije, težištu i zahtjevima orbite, arhitekturi satelita itd., kao i komercijalne informacije. Sadašnje odredbe povjerljivosti (npr. odredbe o povjerljivosti) uključene u ugovorima između proizvođača satelita i Arianespacea nisu dovoljne kako bi se spriječio prijenos komercijalno osjetljivih informacija od društva Arianespace društvu Airbus. Stoga je Komisija zaključila da bi Arianespace vjerojatno imala mogućnost razmjene osjetljivih informacija o ostalim proizvođačima satelita s Airbusom.

(29)

Osim toga, informacije koje su proizvođači satelita pružili Arianespaceu takve su prirode da bi Airbus pristupom tim informacijama mogao dobiti prednost nad svojim konkurentima. Stoga je Komisija zaključila da bi Arianespace vjerojatno imala poticaj da razmijeni osjetljive informacije o ostalim proizvođačima satelita s Airbusom.

(30)

Osim toga, prijenos osjetljivih informacija od društva Arianespace društvu Airbus o drugim proizvođačima satelita vjerojatno će imati znatan štetni učinak na tržišno natjecanje na tržištima satelita. To je zato što bi to rezultiralo u i. manje konkurentnim natječajima, jer bi Airbus prilagodio svoju strategiju na temelju podataka o svojim konkurentima koje je prikupio, i u ii. manje inovacija na tržištu, jer bi konkurenti bili manje skloni inovacijama kada bi Airbus mogao lako kopirati njihove inovacije i njima ostvarene prednosti.

(31)

Komisija je nadalje zaključila da Airbus ima pristup osjetljivim informacijama o pružateljima usluga lansiranja koje uključuju informacije o dostupnosti i cijeni mjesta za lansiranje, kao i o novim razvojima. Kao i u slučaju prijenosa informacija od društva Arianespace društvu Airbus, odredbe povjerljivosti ne isključuju da se informacije dijele s matičnim društvom ili podružnicom. Stoga je Komisija zaključila da bi društvo Airbus vjerojatno moglo razmijeniti osjetljive informacije o ostalim pružateljima usluga lansiranja s Arianespaceom.

(32)

Komisija je zaključila i da, iako je Airbus već prisutan u Arianespaceu, Airbus nakon transakcije vjerojatnije će biti skloniji davanju informacija o drugim pružateljima usluga lansiranja Arianespaceu.

(33)

Naposljetku, Komisija je zaključila da bi prijenos osjetljivih informacija od društva Airbus društvu Arianespace o drugim pružateljima usluga lansiranja vjerojatno imale znatan štetan učinak na tržišno natjecanje na tržištima usluga lansiranja. To je zato što bi se pristup Arianespacea tehničkim i komercijalnim podacima o drugim pružateljima usluga lansiranja mogao upotrijebiti za neutralizaciju svake tehničke prednosti i kao takav dovesti do smanjenja poticaje konkurenata za inovacije i tržišno natjecanje.

Isključivanje Airbusovih konkurenata s tržišta satelita

(34)

U Odluci na temelju članka 6. stavka 1. točke (c) ozbiljne su sumnje potaknute i u pogledu mogućnosti da bi Arianespace nakon transakcije mogao upotrijebiti svoj položaj na tržištu usluga lansiranja u korist prodaja Airbusovih satelita i na taj način diskriminatorno isključiti konkurente društva Airbus s tržišta satelita.

(35)

Stranke bi primjerice mogle hipotetički ponuditi popust klijentima koji kupuju Airbusove satelite i Arianespaceove usluge lansiranja zajedno, dok bi se povećale cijene za ta dva sastavna dijela kada ih se ne kupuje zajedno. Štoviše, Arianespace bi hipotetski mogao odobriti povlašteni tretman Airbusu prilikom dodjele mjesta (to jest ako bi se klijenti obvezali kupiti satelit od Airbusa) i ponuditi manje povoljna mjesta za lansiranje za satelite koji nisu Airbusovi.

(36)

Nakon opsežne istrage, Komisija je zaključila da se transakcijom u pogledu strategije isključenja bitno ne ograničava učinkovito tržišno natjecanje zbog odnosa među djelatnostima stranaka na svjetskom otvorenom tržištu usluga lansiranja u GTO i svjetskom tržištu komercijalnih satelita.

(37)

Prvo, Komisija je zaključila da stranke nakon transakcije vjerojatno ne bi mogle uspješno isključiti Airbusove konkurente s tržišta satelita. To je zato što i. iako je Arianespace trenutačni lider na tržištu, postoje vjerodostojne alternative, kao što je SpaceX i ILS; ii. tržište usluga lansiranja dinamično je konkurentno okruženje, kojem je moguće pristupiti i na kojem se položaj društava brzo mijenja; iii. satelitski operateri možda su u mogućnosti djelomično spriječiti mogućnost stranke da isključi konkurentne proizvođače satelita; iv. značajke tržišta satelita vjerojatno će spriječiti isključivanje Airbusovih konkurenata u području komercijalnih satelita, barem kratkoročno; i v. učinkovito isključenje proizvođača komercijalnih satelitskih dugoročno bi bilo vrlo spekulativno.

(38)

Drugo, kada je riječ o poticajima za isključivanje konkurenata u proizvodnji satelita, iz analize koju je provela Komisija vidljivo je da, iako postoje elementi koji upućuju na postojanje nekih poticaja, postoje i kompenzacijski čimbenici koji bi mogli poništiti takve potencijalne poticaje. Stoga je Komisija, s obzirom na vjerojatnu odsutnost mogućnosti isključenja, zaključila da pitanje hoće li stranke vjerojatno imati poticaj da isključe konkurente Airbusa na svjetskom tržištu komercijalnih satelita može ostaviti otvoreno.

(39)

Treće, Komisija je analizirala utjecaj na tržišno natjecanje donošenja strategije s učincima isključenja u najgorem slučaju hipotetskog isključenja jednog od Airbusovih konkurenata. U ovom scenariju, koji nije najvjerojatniji, Komisija je ionako zaključila da bi donošenje takve strategije isključenja vjerojatno imalo znatan štetan učinak na tržišno natjecanje. To je zato što i. postoji nekoliko drugih igrača koji su također aktivni u komercijalnom segmentu, ii. s obzirom na postojeće rezervne kapacitete, proizvođači satelita mogli bi se lako proširiti te iii. satelitski operateri imaju neki stupanj kupovne moći.

(40)

Osim toga, Komisija je dalje zaključila da se transakcijom u pogledu strategije isključenja bitno ne ograničava učinkovito tržišno natjecanje zbog odnosa među djelatnostima stranaka na i. svjetskom otvorenom tržištu usluga lansiranja u ne-GTO te ii. tržištu izvoza institucionalnih satelita i hipotetskom svjetskom tržištu konstelacija satelita. Komisija je zaključila i da se transakcijom u pogledu strategije isključenja bitno ne ograničava učinkovito tržišno natjecanje zbog odnosa među djelatnostima stranaka na i. europskom i nacionalnom (unutar EU-a) zatvorenom tržištu usluga lansiranja u GTO i ne-GTO te ii. europskom tržištu institucionalnih satelita i nacionalnim tržištima vojnih/institucionalnih satelita.

2.   Procjena tržišnog natjecanja: vertikalni odnos između i. Arianespacea kao pružatelja usluga lansiranja te ii. ASL-a kao dobavljača obitelji raketa Ariane

(41)

U Odluci na temelju članka 6. stavka 1. točke (c) ozbiljne su sumnje potaknute o potencijalnoj strategiji isključenja klijenata, prema kojoj bi stranke prednost dale lansiranjima s raketama Ariane na štetu raketa Vega koje proizvodi ELV, a komercijalizira Arianespace.

(42)

Komisija je nakon detaljne istrage zaključila da stranke ne bi imale mogućnost i poticaj za provedbu strategije isključenja klijenata protiv ELV-a i da, čak ni u hipotetskom slučaju donošenja takve strategije ne bi bilo znatnog štetnog učinka na tržišno natjecanje. Konkretno, nalazi Komisije upućuju na to da će se platforma Ariane samo rijetko upotrebljavati za istu vrstu misije kao platforma Vega i da čak ni hipotetsko donošenje strategije isključenja klijenata protiv ELV-a ne bi imalo nikakav utjecaj na konkurente Arianespacea na tržištima usluga lansiranja. To je zato što ELV ima obvezu prodaje svoje rakete isključivo Arianespaceu, a svi konkurenti Arianespacea upotrebljavaju vlastite rakete.

3.   Procjena tržišnog natjecanja: vertikalni odnos između i. Arianespacea kao pružatelja usluga lansiranja te ii. društava Airbus DS SAU i ASL kao dobavljača nosača-razdvojitelja i adaptera goriva;

(43)

U Odluci na temelju članka 6. stavka 1. točke (c) ozbiljne su sumnje potaknute o potencijalnoj strategiji isključenja klijenata, prema kojoj bi stranke odlučile uzimati nosače-razdvojitelje i adaptere za gorivo samo od društva ASL ili Airbus DS SAU, čak ako to i nije optimalno dostupno rješenje, a na štetu Arianespaceovih postojećih alternativnih dobavljača nosača-razdvojitelja i adaptera goriva.

(44)

Nakon opsežne istrage, Komisija je zaključila da stranke vjerojatno ne bi bile u položaju da isključe pristup nizvodnim tržištima u pogledu nosača-razdvojitelja goriva. Konkretno, Komisija je zaključila da bi stranke samo bile u mogućnosti donošenja strategije isključenja klijenata u pogledu nosača-razdvojitelja koje ne financira ESA, te bi imale ograničenu mogućnost isključenja svojih konkurenata na tržištu nosača-razdvojitelja goriva. Štoviše, čak u hipotetskom scenariju donošenja strategije isključenja klijenata u pogledu na nosače-razdvojitelje goriva, to vjerojatno ne bi imalo znatan štetan učinak na tržišno natjecanje na tržištima usluga lansiranja zbog male relativne veličine cijene nosača-razdvojitelja goriva u ukupnom trošku usluga lansiranja.

(45)

Komisija je jednako zaključila da stranke vjerojatno ne bi bile u poziciji da isključe pristup nizvodnim tržištima u pogledu adaptera goriva. Konkretno, Komisija je zaključila da stranke vjerojatno neće imati mogućnost isključivanja pristupa nizvodnim tržištima s pomoću strategije isključivanja klijenata s obzirom na adaptere goriva prema ograničenjima koje postavljaju pravila ESA-a i relativno visokim troškovima razvoja novih adaptera goriva. Štoviše, čak u hipotetskom scenariju donošenja strategije isključenja klijenata u pogledu na adaptere goriva, to vjerojatno ne bi imalo znatan štetan učinak na tržišno natjecanje na tržištima usluga lansiranja zbog male relativne veličine cijene adaptera goriva u ukupnom trošku usluga lansiranja.

4.   Procjena tržišnog natjecanja: odnos između i. Arianespacea kao pružatelja usluga osiguranja i (ii.a) Airbusa kao satelitskog operatera i (ii.b) Airbusa kao proizvođača satelita

(46)

Komisija je zaključila da se transakcijom u pogledu strategije isključenja ili uskraćivanja isporuke bitno ne ograničava učinkovito tržišno natjecanje zbog vertikalnog odnosa među djelatnostima stranaka na tržištima usluga svemirskog osiguranja i na i. tržištima usluga satelitskih operatera te ii. tržištima satelita.

5.   Procjena tržišnog natjecanja: vertikalni odnos između i. Arianespacea kao pružatelja usluga lansiranja i ii. Airbusa kao satelitskog operatera

(47)

Komisija je zaključila da se transakcijom u pogledu strategije isključenja ili uskraćivanja isporuke bitno ne ograničava učinkovito tržišno natjecanje zbog vertikalnog odnosa među djelatnostima stranaka na tržištima usluga lansiranja i na tržištima usluga satelitskih operatera.

6.   Zaključak

(48)

Odlukom se stoga zaključuje da se transakcijom bitno ograničava učinkovito tržišno natjecanje na tržištima satelita i usluga lansiranja s obzirom na razmjenu osjetljivih informacija između Airbusa i Arianespacea.

C.   OBVEZE

(49)

U cilju rješavanja zabrinutosti u području tržišnog natjecanja povezane s potencijalnom razmjenom osjetljivih informacija između Arianespacea i Airbusa, stranke su 20. svibnja 2016. dostavile Konačne obveze koje su opisane u nastavku.

(50)

Konačne obveze uključuju odredbe koje se odnose na i. vatrozide te ii. ograničenja zapošljavanja na razini Airbusa, ASL-a i Arianespacea, kao i arbitraže u svim ugovorima o tajnosti podataka u pogledu provedbe obveza.

(51)

Mjere vatrozida između ASL-a/Arianespacea s jedne strane i Airbusa s druge strane, kako bi se spriječila razmjena sljedećeg: (a) osjetljivih informacija o proizvođačima satelita koji se natječu s grupacijom Airbus; (b) osjetljivih informacija o kompatibilnosti raketa i satelita; (c) osjetljivih informacija u području tržišnog natjecanja koje se odnose na usluge lansiranja dobavljača usluga lansiranja koje nisu Arianespace.

(52)

Kako bi se dodatno ojačale prethodno opisane odredbe o vatrozid, stranke su također podnijele lijek koji se sastoji od zabrane da se zaposlenik Airbusa imenuje glavnim izvršnim direktorom ili članom odbora/povjerenstva u Arianespaceu. Štoviše, i. osoblje ASL-a/Arianespacea koje ima pristup osjetljivim informacijama u pogledu proizvođača satelita koji se natječu s grupacijom Airbus i osjetljivim informacijama u području tržišnog natjecanja u pogledu kompatibilnosti raketa i satelita mora čekati [1-5] godina prije nego što ih može prenijeti društvu Airbus DS Satellites, a ii. osoblje društva Airbus DS Satellites koje ima pristup komercijalno osjetljivim informacijama povezanima s uslugama lansiranja dobavljača usluga lansiranja koji nisu Arianespace mora čekati [1-5] godina prije nego što ih može prenijeti društvu ASL/Arianespace.

(53)

U svojoj odluci, Komisija zaključuje da su konačne obveze prikladne i dostatne za otklanjanje utvrđenog bitnog ograničenja učinkovitog tržišnog natjecanja na tržištu satelita i tržištu usluga lansiranja s obzirom na razmjenu informacija između Airbusa i Arianespace.

IV.   ZAKLJUČAK

(54)

Zbog prethodno navedenih razloga u odluci se zaključuje da se predloženom koncentracijom, kako je izmijenjena obvezama dostavljenima 20. svibnja 2016. neće bitno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili njegovu znatnom dijelu.

(55)

Stoga bi se koncentracija trebala ocijeniti sukladnom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama te člankom 57. Sporazuma o EGP-u.


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.


19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/37


Novi nacionalni motiv na kovanicama eura namijenjenima optjecaju

(2017/C 438/10)

Image

Kovanice eura namijenjene optjecaju zakonsko su sredstvo plaćanja u cijelom europodručju. Komisija objavljuje opis izgleda svih novih kovanica kako bi obavijestila širu javnost i sve osobe koje rukuju kovanicama (1). U skladu sa zaključcima Vijeća od 10. veljače 2009. (2), državama članicama koje pripadaju europodručju i zemljama koje su s Europskom unijom potpisale monetarni sporazum o izdavanju kovanica eura dopušteno je izdavati prigodne kovanice eura namijenjene optjecaju uz određene uvjete, a osobito uz uvjet da je riječ isključivo o kovanicama od 2 eura. Te kovanice imaju iste tehničke značajke kao ostale kovanice od 2 eura, ali je na njihovim nacionalnim stranama prikazan prigodan motiv koji je vrlo simboličan na nacionalnoj ili europskoj razini.

Zemlja izdavanja : Luksemburg

Prigoda : 150. obljetnica luksemburškog Ustava

Opis motiva : U gornjem lijevom dijelu kovanice prikazan je lik Njegove Kraljevske Visosti Velikog vojvode od Luksemburga Henrija, pogleda usmjerenog udesno. U gornjem desnom dijelu nalaze se godine „1868-2018” uz tekst „150 ans” (150 godina). Ispod lika Velikog vojvode ispisan je tekst „Constitution du Grand-Duché de Luxembourg” (Ustav Velikog Vojvodstva Luksemburga), koji okružuje bočni prikaz otvorene knjige.

U vanjskom prstenu kovanice nalazi se 12 zvijezda europske zastave.

Očekivana naklada : 500 000 kovanica

Datum izdavanja : siječanj 2018.


(1)  Za nacionalne motive svih kovanica izdanih 2002. vidjeti SL C 373, 28.12.2001., str. 1.

(2)  Vidjeti zaključke Vijeća za ekonomska i financijska pitanja od 10. veljače 2009. i Preporuku Komisije od 19. prosinca 2008. o zajedničkim smjernicama za nacionalne motive i izdavanje kovanica eura namijenjenih optjecaju (SL L 9, 14.1.2009., str. 52.).


Europska agencija za sigurnost hrane

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/38


Umrežavanje organizacija koje djeluju na područjima misije Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA-e)

(2017/C 438/11)

Člankom 36. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (1) utvrđuje se da Upravno vijeće Europske agencije za sigurnost hrane „na prijedlog ravnatelja (…) sastavlja i objavljuje popis nadležnih organizacija koje imenuju države članice, koje mogu pomagati Agenciji, samostalno ili unutar mreže, u obavljanju njezinih zadaća.

Prvi takav popis Upravno vijeće EFSA-e sastavilo je 19. prosinca 2006. i od tada:

i.

redovno se nadopunjuje na temelju prijedloga ravnatelja EFSA-e, uzimajući u obzir izvješća ili prijedloge novih oznaka koje daju države članice (u skladu s člankom 2. stavkom 4. Uredbe Komisije (EZ) br. 2230/2004 (2));

ii.

objavljuje se na portalu EFSA-e, gdje se objavljuje najnoviji ažurirani popis nadležnih institucija; i

iii.

dostupan je organizacijama putem alata za pretraživanje prema članku 36. te daje podatke za kontakt i informacije o posebnim područjima specijalizacije pojedinih organizacija.

Te su informacije dostupne na portalu EFSA-e na sljedećim poveznicama:

i.

najnovija izmjena popisa nadležnih organizacija koju je izdalo Upravno vijeće 12. prosinca 2017. – http://www.efsa.europa.eu/en/events/event/171212-0;

ii.

ažurirani popis nadležnih organizacija – http://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/assets/art36listg.pdf; i

iii.

Alat za pretraživanje prema članku 36. – http://www.efsa.europa.eu/art36/search

EFSA će ažurirati ovu obavijest, pogotovo poveznice na portale.

Dodatne informacije dostupne su na adresi: Cooperation.Article36@efsa.europa.eu.


(1)  Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 2230/2004 od 23. prosinca 2004. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 178/2002 s obzirom na mrežu organizacija koje djeluju na područjima misije Europske agencije za sigurnost hrane (SL L 379, 24.12.2004., str. 64.).


V Objave

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM ZAJEDNIČKE TRGOVINSKE POLITIKE

Europska komisija

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/39


Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom silicija podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i Brazila

(2017/C 438/12)

Europska komisija („Komisija”) primila je pritužbu u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), u kojoj se tvrdi da je uvoz silicija, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i Brazila dampinški te da se njime nanosi materijalna šteta industriji Unije.

1.   Pritužba

Zahtjev su 8. studenoga 2017. podnijeli Ferroatlántica i Ferropem („podnositelji zahtjeva”), koji čine više od 85 % ukupne proizvodnje silicija u Uniji.

2.   Proizvod iz ispitnog postupka

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jest silicij sa stvarnim masenim udjelom silicija manjim od 99,99 % („proizvod iz ispitnog postupka”).

Silicij se uglavnom upotrebljava u metalurškoj industriji kao sredstvo za legiranje te u industriji aluminija za proizvodnju primarnog aluminija (dobivenog iz rudače) i sekundarnog aluminija (dobivenog iz otpadnih materijala). Upotrebljava se i u kemijskoj industriji.

3.   Tvrdnja o dampingu

Proizvod za koji se tvrdi da se prodaje po dampinškim cijenama proizvod je iz ispitnog postupka, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i Brazila („predmetne zemlje”), trenutačno razvrstan u oznaku KN 2804 69 00. Ova oznaka KN navedena je samo u informativne svrhe.

3.1.    Bosna i Hercegovina

Budući da ne postoje pouzdani podaci o domaćim cijenama za Bosnu i Hercegovinu, tvrdnja o dampingu temelji se na usporedbi izračunane uobičajene vrijednosti (troškovi proizvodnje, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit) s izvoznom cijenom proizvoda iz ispitnog postupka (na razini franko tvornica) pri prodaji za izvoz u Uniju.

Na temelju toga izračunane dampinške marže znatne su za Bosnu i Hercegovinu.

3.2.    Brazil

Budući da ne postoje pouzdani podaci o domaćim cijenama za Brazil, tvrdnja o dampingu temelji se na usporedbi izračunane uobičajene vrijednosti (troškovi proizvodnje, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit) s izvoznom cijenom proizvoda iz ispitnog postupka (na razini franko tvornica) pri prodaji za izvoz u Uniju.

Na temelju toga izračunane dampinške marže znatne su za Brazil.

4.   Tvrdnja o šteti i uzročno-posljedičnoj vezi

Podnositelji pritužbe dostavili su dokaze da se uvoz proizvoda iz ispitnog postupka iz predmetnih zemalja ukupno povećao u smislu apsolutne vrijednosti i u smislu tržišnog udjela.

Dokazi koje su dostavili podnositelji pritužbe upućuju na to da su obujam i cijene uvezenog proizvoda iz ispitnog postupka među ostalim negativno utjecali na visinu naplaćenih cijena industrije Unije, što je dovelo do znatnih štetnih učinaka na ukupne rezultate i financijsku situaciju industrije Unije nakon 2014.

5.   Postupak

Nakon obavješćivanja država članica Komisija je utvrdila da su predstavnici industrije Unije podnijeli pritužbu ili da je pritužba podnesena u njihovo ime i da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje postupka, te stoga pokreće ispitni postupak u skladu s člankom 5. osnovne uredbe.

Ispitnim postupkom utvrdit će se prodaje li se proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetnih zemalja po dampinškim cijenama te je li dampinškim uvozom nanesena šteta industriji Unije. Ako je zaključak potvrdan, ispitnim postupkom utvrdit će se bi li uvođenje mjera bilo protivno interesima Unije.

5.1.    Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

Ispitnim postupkom u vezi s dampingom i štetom bit će obuhvaćeno razdoblje od 1. listopada 2016. do 30. rujna 2017. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete bit će obuhvaćeno razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

5.2.    Postupak za utvrđivanje dampinga

Proizvođači izvoznici (2) proizvoda iz ispitnog postupka iz predmetnih zemalja pozivaju se na sudjelovanje u ispitnom postupku Komisije.

5.2.1.   Ispitivanje proizvođača izvoznika

(a)   Odabir uzorka

S obzirom na to da bi ovim postupkom mogao biti obuhvaćen velik broj proizvođača izvoznika u predmetnim zemljama te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija može odabirom uzorka broj proizvođača izvoznika koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru („odabir uzorka”). Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban te, ako jest, odabrati uzorak, svi proizvođači izvoznici ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime pozivaju se da se jave Komisiji. To moraju učiniti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drukčije, i to tako da Komisiji dostave informacije o svojim društvima koje se traže u Prilogu I. ovoj Obavijesti.

Kako bi pribavila podatke koje smatra potrebnima za odabir uzorka proizvođača izvoznika, Komisija će kontaktirati i s nadležnim tijelima predmetnih zemalja te može kontaktirati sa svim poznatim udruženjima proizvođača izvoznika.

Sve zainteresirane strane koje žele dostaviti druge relevantne informacije u vezi s odabirom uzorka, osim prethodno navedenih informacija, moraju to učiniti u roku od 21 dana od objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drukčije.

Ako je odabir uzorka potreban, proizvođači izvoznici mogu se odabrati na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. Komisija će o društvima odabranima u uzorak obavijestiti sve poznate proizvođače izvoznike, nadležna tijela predmetnih zemalja i udruženja proizvođača izvoznika, ako je potrebno putem nadležnih tijela predmetnih zemalja.

Kako bi pribavila podatke koje smatra potrebnima za ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima, Komisija će poslati upitnike proizvođačima izvoznicima koji su izabrani u uzorak, svim poznatim udruženjima proizvođača izvoznika i nadležnim tijelima predmetnih zemalja.

Svi proizvođači izvoznici odabrani u uzorak moraju dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 37 dana od datuma obavijesti o odabiru uzorka, osim ako je određeno drukčije.

Ne dovodeći u pitanje moguću primjenu članka 18. osnovne uredbe, smatrat će se da društva koja su odobrila svoje moguće uključenje u uzorak, ali nisu u njega odabrana, surađuju („proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak”). Ne dovodeći u pitanje odjeljak (b) u nastavku, antidampinška pristojba koja se može primijeniti na uvoz od proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak ne smije prelaziti ponderiranu prosječnu dampinšku maržu utvrđenu za proizvođače izvoznike u uzorku (3).

(b)   Pojedinačna dampinška marža za društva koja nisu uključena u uzorak

Proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak mogu u skladu s člankom 17. stavkom 3. osnovne uredbe zatražiti da Komisija utvrdi njihovu pojedinačnu dampinšku maržu („pojedinačna dampinška marža”). Proizvođači izvoznici koji žele podnijeti zahtjev za pojedinačnu dampinšku maržu moraju zatražiti upitnik te ga propisno ispunjenog vratiti u roku od 37 dana od datuma obavijesti o odabiru uzorka, osim ako je određeno drukčije. Komisija će ispitati može li im se odobriti pojedinačna pristojba u skladu s člankom 9. stavkom 5. osnovne uredbe.

Međutim, proizvođači izvoznici koji zatraže pojedinačnu dampinšku maržu trebali bi imati na umu da Komisija može odlučiti da za njih neće utvrditi pojedinačnu dampinšku maržu ako je, primjerice, broj proizvođača izvoznika toliki da bi utvrđivanje pojedinačne marže bilo preveliko opterećenje te bi spriječilo pravovremeni završetak ispitnog postupka.

5.2.2.   Ispitivanje nepovezanih uvoznika  (4)  (5)

Nepovezani uvoznici koji proizvode iz ispitnog postupak uvoze iz predmetnih zemalja u Uniju pozivaju se na sudjelovanje u ovom ispitnom postupku.

S obzirom na velik broj nepovezanih uvoznika koji bi mogli biti obuhvaćeni ovim postupkom te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija može broj nepovezanih uvoznika koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru odabirom uzorka. Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban te, ako jest, odabrati uzorak, svi nepovezani uvoznici ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime pozivaju se da se jave Komisiji. To moraju učiniti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drukčije, i to tako da Komisiji dostave informacije o svojim društvima koje se traže u Prilogu II. ovoj Obavijesti.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za odabir uzorka nepovezanih uvoznika, Komisija može kontaktirati i sa svim poznatim udruženjima uvoznika.

Sve zainteresirane strane koje žele dostaviti druge relevantne informacije u vezi s odabirom uzorka, osim prethodno navedenih informacija, moraju to učiniti u roku od 21 dana od objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drukčije.

Ako je odabir uzorka potreban, uvoznici se mogu odabrati na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. Komisija će o društvima odabranima u uzorak obavijestiti sve poznate nepovezane uvoznike i udruženja uvoznika.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za svoj ispitni postupak, Komisija će poslati upitnike nepovezanim uvoznicima u uzorku i svim poznatim udruženjima uvoznika. Te stranke moraju dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 37 dana od datuma obavijesti o odabiru uzorka, osim ako je određeno drukčije.

5.3.    Postupak utvrđivanja štete i ispitivanja proizvođača iz Unije

Šteta se utvrđuje na temelju pozitivnih dokaza i obuhvaća objektivnu provjeru obujma dampinškog uvoza, njegova učinka na cijene na tržištu Unije i posljedičnog utjecaja takvog uvoza na industriju Unije. Kako bi se utvrdilo je li industriji Unije nanesena šteta, proizvođači iz Unije koji proizvode proizvod iz ispitnog postupka pozivaju se na sudjelovanje u ispitnom postupku Komisije.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za svoj ispitni postupak, Komisija će poslati upitnike poznatim proizvođačima iz Unije i svim poznatim udruženjima proizvođača iz Unije, odnosno sljedećim društvima: Ferroatlántica, Ferropem, RW Silicium GmbH i Euroalliages.

Navedeni proizvođači iz Unije i udruženja proizvođača iz Unije moraju dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drukčije.

Svi proizvođači iz Unije i sva udruženja proizvođača iz Unije koji nisu prethodno navedeni pozivaju se da kontaktiraju s Komisijom, po mogućnosti e-poštom, odmah ili najkasnije u roku od 15 dana nakon objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, ako nije drukčije određeno, kako bi joj se javili i zatražili upitnik.

5.4.    Postupak utvrđivanja interesa Unije

Ako se utvrdi postojanje dampinga i njime nanesene štete, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe donijet će se odluka o tome bi li donošenje antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije. Proizvođači iz Unije, uvoznici i njihova predstavnička udruženja, korisnici i njihova predstavnička udruženja te organizacije koje zastupaju potrošače pozivaju se da se jave u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drukčije. Kako bi sudjelovale u ispitnom postupku, organizacije koje zastupaju potrošače moraju u istom razdoblju dokazati da postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz ispitnog postupka.

Stranke koje se jave u navedenom roku mogu Komisiji dostaviti informacije o interesu Unije u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drukčije. Te informacije mogu se dostaviti u slobodnom obliku ili ispunjavanjem upitnika koji je pripremila Komisija. U svakom slučaju, informacije dostavljene u skladu s člankom 21. uzimaju se u obzir samo ako su u trenutku dostavljanja potkrijepljene činjeničnim dokazima.

5.5.    Ostali podnesci

U skladu s odredbama ove Obavijesti, sve zainteresirane strane pozivaju se da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze. Osim ako je određeno drukčije, te informacije i popratni dokazi moraju se dostaviti Komisiji u roku od 37 dana od objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije.

5.6.    Mogućnost saslušanja pred ispitnim službama Komisije

Sve zainteresirane strane mogu zatražiti saslušanje pred ispitnim službama Komisije. Svi zahtjevi za saslušanje podnose se u pisanom obliku i trebaju sadržavati razloge za njihovo podnošenje. Zahtjev za saslušanje o pitanjima povezanima s početnom fazom ispitnog postupka mora se podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije. Nakon toga zahtjev za saslušanje mora se podnijeti u rokovima koje u svojoj komunikaciji sa strankama odredi Komisija.

5.7.    Upute za dostavu podnesaka i ispunjenih upitnika te korespondenciju

Informacije dostavljene Komisiji u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite ne smiju podlijegati autorskim pravima. Zainteresirane strane, prije nego što Komisiji dostave informacije i/ili podatke koji podliježu autorskim pravima treće strane, moraju zatražiti posebno dopuštenje od nositelja autorskih prava kojim se Komisiji izričito dopušta a) upotreba informacija i podataka u svrhu ovog postupka trgovinske zaštite i b) pružanje informacija i/ili podataka zainteresiranim stranama u ovom ispitnom postupku u obliku kojim im se omogućuje ostvarivanje prava na obranu.

Svi podnesci, uključujući informacije koje se traže u ovoj Obavijesti, ispunjeni upitnici i korespondencija zainteresiranih strana za koje se zahtijeva povjerljivo postupanje moraju imati oznaku „Limited” (ograničeno) (6). Strane koje podnose informacije tijekom ovog ispitnog postupka trebaju navesti razloge zbog kojih traže povjerljivo postupanje.

Zainteresirane strane koje dostavljaju informacije s oznakom „Limited” dužne su u skladu s člankom 19. stavkom 2. osnovne uredbe dostaviti sažetke tih informacija u verziji koja nije povjerljiva s oznakom „For inspection by interested parties” (na uvid zainteresiranim stranama). Sažeci trebaju biti dovoljno detaljni da se može razumjeti bit informacija koje su dostavljene kao povjerljive.

Ako zainteresirana strana koja dostavlja povjerljive informacije ne dostavi dobre razloge za povjerljivo postupanje ili ne dostavi sažetak u verziji koja nije povjerljiva, u traženom obliku i tražene razine kvalitete, Komisija može zanemariti te informacije, osim ako se iz odgovarajućih izvora može na zadovoljavajući način dokazati da su informacije ispravne.

Zainteresirane strane pozivaju se da sve podneske i zahtjeve, uključujući skenirane punomoći i potvrde, dostavljaju e-poštom, osim opsežnih odgovora koji se moraju dostaviti na CD-ROM-u ili DVD-u osobno ili preporučenom poštom. Uporabom e-pošte zainteresirane strane izražavaju svoju suglasnost s pravilima koja se primjenjuju na elektroničke podneske iz dokumenta „KORESPONDENCIJA S EUROPSKOM KOMISIJOM U PREDMETIMA TRGOVINSKE ZAŠTITE” objavljenog na web-mjestu Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/june/tradoc_148003.pdf Zainteresirane strane moraju navesti svoje ime, adresu, broj telefona i valjanu adresu e-pošte te osigurati da je dostavljena adresa e-pošte ispravna službena adresa e-pošte koja se svakodnevno provjerava. Nakon što primi podatke za kontakt, Komisija će sa zainteresiranim stranama komunicirati isključivo e-poštom, osim ako one izričito zatraže da sve dokumente Komisije primaju nekim drugim sredstvom komunikacije ili ako vrsta dokumenta zahtijeva slanje preporučenom poštom. Dodatna pravila i informacije o korespondenciji s Komisijom, uključujući načela koja se primjenjuju na podneske poslane e-poštom, zainteresirane strane mogu pronaći u prethodno navedenim uputama za komunikaciju sa zainteresiranim stranama.

Adresa Komisije za korespondenciju:

European Commission

Directorate-General for Trade

Directorate H

Office: CHAR 04/039

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta:

Za pitanja u vezi s dampingom i Prilogom I: TRADE-SILICONMETAL-DUMPING@ec.europa.eu

Za druga pitanja: TRADE-SILICONMETAL-INJURY@ec.europa.eu

6.   Nesuradnja

Ako zainteresirana strana odbije odobriti pristup potrebnim informacijama ili ih ne dostavi u roku ili ako znatno ometa ispitni postupak, privremeni ili konačni nalazi, bili pozitivni ili negativni, mogu se donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

Ako se utvrdi da je zainteresirana strana dostavila lažne ili obmanjujuće informacije, te se informacije ne moraju uzeti u obzir i mogu se upotrijebiti raspoloživi podaci.

Ako zainteresirana strana ne surađuje ili surađuje samo djelomično te se stoga nalazi temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, ishod za tu stranu može biti manje povoljan nego što bi bio da je surađivala.

Nedostavljanje odgovora u elektroničkom obliku ne smatra se nesuradnjom, pod uvjetom da zainteresirana strana dokaže da bi dostavljanje odgovora u traženom obliku dovelo do nepotrebnog dodatnog opterećenja ili neopravdanog dodatnog troška. Zainteresirana strana trebala bi o tome odmah obavijestiti Komisiju.

7.   Službenik za saslušanje

Zainteresirane strane mogu zatražiti intervenciju službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima. Službenik za saslušanje veza je između zainteresiranih strana i ispitnih službi Komisije. Službenik za saslušanje ispituje zahtjeve za pristup dokumentaciji predmeta, sporove povezane s povjerljivošću dokumenata, zahtjeve za produljenje rokova i zahtjeve trećih osoba za saslušanje. Službenik za saslušanje može organizirati saslušanje s pojedinačnom zainteresiranom stranom i posredovati kako bi osigurao da zainteresirana strana u potpunosti ostvaruje svoja prava na obranu.

Zahtjevi za saslušanje pred službenikom za saslušanje podnose se u pisanom obliku i trebaju sadržavati razloge za njihovo podnošenje. Zahtjev za saslušanje o pitanjima povezanima s početnom fazom ispitnog postupka mora se podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije. Nakon toga zahtjev za saslušanje mora se podnijeti u rokovima koje u svojoj komunikaciji sa strankama odredi Komisija.

Dodatne informacije i podatke za kontakt zainteresirane strane mogu pronaći na web-stranicama službenika za saslušanje na web-mjestu Glavne uprave za trgovinu: http://ec.europa.eu/trade/trade-policy-and-you/contacts/hearing-officer/

8.   Vremenski okvir ispitnog postupka

Ispitni postupak zaključuje se u skladu s člankom 6. stavkom 9. osnovne uredbe u roku od 15 mjeseci od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije. U skladu s člankom 7. stavkom 1. osnovne uredbe, privremene mjere mogu se uvesti najkasnije devet mjeseci od objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije.

9.   Obrada osobnih podataka

Osobni podaci prikupljeni u ovom ispitnom postupku obrađuju se u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (7).


(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Proizvođač izvoznik svako je društvo u predmetnoj zemlji koje proizvodi i izvozi proizvod iz ispitnog postupka na tržište Unije, bilo izravno ili preko treće strane, uključujući svako njegovo povezano društvo uključeno u proizvodnju, domaću prodaju ili izvoz proizvoda iz ispitnog postupka.

(3)  U skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe, neće se uzeti u obzir nulte i de minimis marže te marže utvrđene u slučajevima iz članka 18. osnovne uredbe.

(4)  Samo uvoznici koji nisu povezani s proizvođačima izvoznicima mogu biti odabrani u uzorak. Uvoznici koji su povezani s proizvođačima izvoznicima moraju ispuniti Prilog I. upitniku za te proizvođače izvoznike. U skladu s člankom 127. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije dvije se osobe smatraju povezanima: (a) ako je jedna osoba rukovoditelj ili direktor u poduzeću druge osobe; (b) ako su pravno priznati poslovni partneri; (c) ako su u odnosu poslodavca i posloprimca; (d) ako treća osoba izravno ili neizravno posjeduje, kontrolira ili drži 5 % ili više udjela ili dionica s pravom glasa obiju osoba; (e) ako jedna osoba izravno ili neizravno kontrolira drugu; (f) ako obje osobe izravno ili neizravno kontrolira treća osoba; (g) ako zajedno izravno ili neizravno kontroliraju treću osobu ili (h) ako su članovi iste obitelji (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.). Osobe se smatraju članovima iste obitelji samo ako su u bilo kojem od sljedećih odnosa: i. suprug i supruga, ii. roditelj i dijete, iii. brat i sestra (i polubrat i polusestra), iv. djed ili baka i unuk ili unuka, v. ujak ili ujna/tetak ili tetka/stric ili strina i nećak ili nećakinja, vi. roditelj supružnika i zet ili snaha, vii. šurjak ili šurjakinja. U skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije „osoba” znači fizička osoba, pravna osoba i svako udruženje osoba koje nije pravna osoba, ali kojem pravo Unije ili nacionalno pravo priznaje sposobnost poduzimanja pravnih radnji (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(5)  Podaci koje dostave nepovezani uvoznici mogu se osim za utvrđivanje dampinga upotrebljavati i za ostale aspekte ispitnog postupka.

(6)  Dokument s oznakom „Limited” dokument je koji se smatra povjerljivim u skladu s člankom 19. osnovne uredbe i člankom 6. Sporazuma WTO-a o provedbi članka VI. GATT-a iz 1994. (Sporazum o antidampingu). To je ujedno zaštićeni dokument u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(7)  SL L 8, 12.1.2001., str. 1.


PRILOG I.

Image

Tekst slike

Image

Tekst slike

PRILOG II.

Image

Tekst slike

Image

Tekst slike

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

Europska komisija

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 438/49


Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.8451 – Tronox/Cristal)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 438/13)

1.

Komisija je 15. studenoga 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1), a nakon upućivanja u skladu s člankom 4. stavkom 5. Uredbe o koncentracijama, kojom poduzetnik Tronox Limited (Australija), kupnjom udjela stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, kontrolu nad dijelovima poduzetnika The National Titanium Dioxide Company Ltd. („Cristal”, Saudijska Arabija).

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

Tronox posluje u cijelom svijetu u području rudarenja, proizvodnje i stavljanja na tržište anorganskih minerala i kemikalija;

Cristal posluje u cijelom svijetu u području rudarenja i proizvodnje pigmenata i kemikalija na bazi titanija.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se, uz naznaku referentnog broja M.8451 – Tronox/Cristal, Komisiji mogu poslati telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).