15.12.2017

Službeni list Europske unije

C 431/1

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE

оd 20. listopada 2017.

o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike

(ESRB/2017/4)

(2017/C 431/01)

OPĆI ODBOR EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (1), a posebno njezin članak 3. i članke od 16. do 18.,

uzimajući u obzir Odluku ESRB/2011/1 Europskog odbora za sistemske rizike od 20. siječnja 2011. o donošenju Poslovnika Europskog odbora za sistemske rizike (2), a osobito njezin članak 15. stavak 3. točku (e) i članke od 18. do 20.,

budući da:

(1)

Okvirom za dobrovoljnu uzajamnost za mjere makrobonitetne politike, koji je utvrđen Preporukom ESRB/2015/2 (3) Europskog odbora za sistemske rizike, trebalo bi se osigurati da se sve mjere makrobonitetne politike, koje se temelje na izloženostima i koje se primjenjuju u jednoj državi članici, uzajamno primjenjuju u drugim državama članicama u najvećoj mogućoj mjeri.

(2)	Odgovarajuća tijela u državama članicama mogu izuzeti pojedinačnog pružatelja financijskih usluga s izloženostima koje nisu značajne od primjene uzajamnih mjera (načelo de minimis).

(3)

Trenutni okvir za dobrovoljnu uzajamnost Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) ne daje smjernice o pragu koji odgovarajuća tijela trebaju koristiti za određivanje značajnosti izloženosti. U slučaju kada odgovarajuće tijelo izuzme pojedinačnog pružatelja financijskih usluga s izloženostima koje nisu značajne, tijelo trenutno može odrediti prag koji smatra primjerenim, čime se stvara mogućnost za različitu primjenu načela de minimis.

(4)

Radi izbjegavanja takvih mogućih različitosti, odgovarajuće tijelo nadležno za primjenu mjera treba predložiti najviši mogući prag značajnosti na razini pružatelja financijskih usluga prilikom zahtijevanja uzajamne primjene. Trajni Tim za procjenu ESRB-a, naveden u Odluci ESRB/2015/4 Europskog odbora za sistemske rizike (4), može preporučiti drugačiji prag ako to procijeni potrebnim.

(5)	Preporuku ESRB/2015/2 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIO JE OVU PREPORUKU:

Izmjene

Preporuka ESRB/2015/2 mijenja se kako slijedi:

u odjeljku 1., točka (2) potpreporuke B zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Ako se uspostavljanje uzajamnosti od strane drugih država članica smatra potrebnim za osiguravanje učinkovitog funkcioniranja odgovarajućih mjera, odgovarajućim tijelima nadležnim za primjenu mjera preporučuje se da ESRB-u dostave zahtjev za uzajamno postupanje, zajedno s obavijesti o mjeri. Zahtjev treba sadržavati prijedlog iznosa praga značajnosti.”;

u stavku 1. odjeljka 2. dodaje se sljedeća točka:

„(i)	„prag značajnosti” znači kvantitativni prag ispod kojeg se izloženost pojedinačnog pružatelja financijskih usluga prema utvrđenom makrobonitetnom riziku u državi u kojoj nadležno tijelo primjenjuje mjeru makrobonitetne politike može smatrati izloženošću koja nije značajna.”;

u odjeljku 2., stavak 2. točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Odgovarajuća tijela mogu izuzeti pojedinačnog pružatelja financijskih usluga u svojem području nadležnosti od primjene određene uzajamne mjere makrobonitetne politike, ako taj pružatelj financijskih usluga ima izloženost koja nije značajna prema utvrđenom makrobonitetnom riziku u određenoj državi u kojoj odgovarajuće nadležno tijelo primjenjuje predmetnu mjeru makrobonitetne politike (načelo de minimis). Od odgovarajućih se tijela zahtijeva da obavijeste ESRB o tim izuzećima, upotrebljavajući obrazac za dostavljanje obavijesti o uzajamnim mjerama objavljen na mrežnim stranicama ESRB-a.

U svrhu primjene načela de minimis, ESRB preporučuje da se prag značajnosti temelji na onome koji je predložen od strane odgovarajućeg nadležnog tijela za primjenu mjera sukladno točki 2. iz odjeljka 1., potpreporuke B. Kalibracija praga trebala bi slijediti najbolje prakse koje je utvrdio ESRB. Prag značajnosti je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu primijeniti preporučeni prag, prema potrebi odrediti niži prag za svoju državu, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti. Kada se primjenjuje načelo de minimis, tijela trebaju pratiti jesu li se ostvarila curenja i regulatorna arbitraža i prema potrebi, zatvoriti pravnu prazninu.”;

odjeljak 2. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.

Izmjene Preporuke

Opći odbor će odlučiti kada je potrebno izmijeniti ovu Preporuku. Te izmjene posebno uključuju sve dodatne ili izmijenjene mjere makrobonitetne politike koje se trebaju uzajamno primijeniti kao što je utvrđeno u Preporuci C i povezanim prilozima koji sadrže informacije koje se posebno odnose na mjere, uključujući prag značajnosti koji određuje ESRB. Opći odbor može također produljiti rokove utvrđene u prethodnim stavcima kada su zakonodavne inicijative potrebne radi postupanja u skladu s jednom ili više preporuka. Posebno, Opći odbor može odlučiti da će izmijeniti ovu Preporuku nakon što je Europska Komisija preispitala okvir za obvezno priznavanje prema pravu Unije ili na temelju iskustva stečenog djelovanjem mehanizma za dobrovoljnu uzajamnost utvrđenog ovom Preporukom.”.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 20. listopada 2017.

Francesco MAZZAFERRO

Voditelj Tajništva ESRB-a,

u ime Općeg odbora ESRB-a

(1) SL L 331, 15.12.2010., str. 1.

(2) SL C 58, 24.2.2011., str. 4.

(3) Preporuka ESRB/2015/2 Europskog odbora za sistemske rizike od 15. prosinca 2015. o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (SL C 97, 12.3.2016., str. 9.).

(4) Odluka ESRB/2015/4 Europskog odbora za sistemske rizike od 16. prosinca 2015. o okviru za usklađivanje u vezi s dostavljanjem obavijesti o mjerama nacionalne makrobonitetne politike od strane odgovarajućih tijela, o davanju mišljenja i preporuka od strane ESRB-a i stavljanju izvan snage Odluke ESRB/2014/2 (SL C 97, 12.3.2016., str. 28.).

15.12.2017

Službeni list Europske unije

C 431/3

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Ažuriranje podataka za izračun paušalnih iznosa i novčanih kazni koje Komisija predlaže Sudu u postupcima zbog povrede propisa

(2017/C 431/02)

I. UVOD

Komunikacijom Komisije iz 2005. o primjeni članka 228. Ugovora o EZ-u (1) (sadašnji članak 260. stavci 1. i 2. UFEU-a) utvrđena je osnova na temelju koje Komisija izračunava iznos financijskih sankcija (plaćanje paušalnog iznosa ili novčane kazne) koje Sud na njezin zahtjev primjenjuje kada Komisija uputi predmet Sudu u skladu s člankom 260. stavkom 2. UFEU-a, u kontekstu postupka protiv države članice zbog povrede propisa.

U svojoj sljedećoj Komunikaciji iz 2010. (2) o ažuriranju podataka koji se upotrebljavaju za taj izračun, Komisija je odredila da se navedeni makroekonomski podaci moraju svake godine revidirati kako bi se uzeli u obzir inflacija i kretanje BDP-a.

Komunikacijom Komisije iz 2011. o primjeni članka 260. stavka 3. UFEU-a (3) i komunikacijom Komisije iz 2017. „Pravo EU-a: Boljom primjenom do boljih rezultata” (4) naglašava se da se metoda utvrđena u Komunikaciji iz 2005. primjenjuje za izračun onih financijskih sankcija koje Komisija zahtijeva da Sud primijeni u skladu s člankom 260. stavkom 3. UFEU-a.

Godišnje ažuriranje iz ove Komunikacije temelji se na kretanjima inflacije i BDP-a svake države članice (5). Upotrebljavaju se relevantna stopa inflacije i statistički podaci o BDP-u koji su utvrđeni dvije godine prije ažuriranja („pravilo t – 2”), s obzirom na to da su dvije godine najkraće moguće razdoblje za prikupljanje relativno stabilnih makroekonomskih podataka. Ova se Komunikacija stoga temelji na ekonomskim podacima za nominalni BDP i deflator BDP-a za 2015. (6) te na trenutačnom ponderiranju prava glasa država članica u Vijeću.

II. ELEMENTI KOJE JE POTREBNO AŽURIRATI

Popis ekonomskih kriterija koji se trebaju revidirati uključuje sljedeće:

—	standardni paušal za novčanu kaznu (7), koji trenutačno iznosi 680 EUR dnevno, potrebno je revidirati u skladu s inflacijom,

—	standardni paušal za paušalna plaćanja, (8) koji trenutačno iznosi 230 EUR dnevno, potrebno je revidirati u skladu s inflacijom,

—	posebni faktor „n” (9), koji se revidira u skladu s BDP-om predmetne države članice uzimajući u obzir broj glasova koje ta država članica ima u Vijeću; faktor „n” isti je za izračunavanje paušalnog iznosa i dnevnih novčanih kazni,

—	minimalni paušalni iznosi plaćanja (10), koji se revidiraju u skladu s inflacijom.

III. AŽURIRANI PODACI

Komisija će primijeniti sljedeće ažurirane iznose kako bi izračunala iznos financijskih sankcija (paušalni iznos ili novčane kazne) kada uputi predmet Sudu na temelju članka 260. stavaka 2. i 3. UFEU-a:

(1)	standardni paušal za izračunavanje novčane kazne iznosi 700 EUR dnevno;

(2)	standardni paušal za paušalno plaćanje iznosi 230 EUR dnevno.

(3)

Posebni faktor „n” i minimalni paušalni iznos za 28 država članica EU-a utvrđeni su kako slijedi:

Država članica	posebni faktor „n”	Minimalni paušalni iznosi (1 000 EUR)
Belgija	4,85	2 799
Bugarska	1,47	848
Češka	3,09	1 783
Danska	3,01	1 737
Njemačka	20,50	11 832
Estonija	0,62	358
Irska	2,92	1 685
Grčka	3,17	1 830
Španjolska	11,78	6 799
Francuska	17,43	10 060
Hrvatska	1,21	698
Italija	15,10	8 715
Cipar	0,58	335
Latvija	0,68	392
Litva	1,12	646
Luksemburg	1,00	577
Mađarska	2,51	1 449
Malta	0,36	208
Nizozemska	6,48	3 740
Austrija	4,03	2 326
Poljska	7,45	4 300
Portugal	3,21	1 853
Rumunjska	3,27	1 887
Slovenija	0,86	496
Slovačka	1,62	935
Finska	2,65	1 529
Švedska	4,62	2 666
Ujedinjena Kraljevina	18,90	10 908

(4)	Od datuma donošenja ove Komunikacije Komisija će u odlukama o upućivanju predmeta Sudu u skladu s člankom 260. UFEU-a primjenjivati ažurirane iznose.

(1) SEC(2005) 1658; SL C 126, 7.6.2007., str. 15.

(2) SEC(2010) 923/3. Ova je Komunikacija ažurirana 2011. (SEC(2011) 1024 final), 2012. (C(2012) 6106 final), 2013. (C(2013) 8101 final) te 2014. (C(2014) 6767 final), 2015. (C(2015)5511 final) i 2016. (C(2016)5091 final) u sklopu godišnje prilagodbe ekonomskih podataka.

(3) SL C 12 od 15.1.2011., str. 1.

(4) SL C 18, 19.1.2017., str. 10.

(5) U skladu s općim pravilima utvrđenima u komunikacijama iz 2005. i 2010.

(6) Deflator cijena BDP-a upotrebljava se kao mjerilo inflacije. Jedinstveni iznosi za paušalne iznose i novčane kazne zaokružuju se na najbliži višekratnik od deset. Minimalni paušalni iznosi zaokružuju se na najbližu tisućicu. Faktor „n” zaokružuje se na dva decimalna mjesta.

(7) Standardni ili jedinstveni paušal za dnevne novčane kazne definiran je kao fiksni osnovni iznos na koji se primjenjuju određena multiplikacijska ponderiranja. Dnevne novčane kazne izračunavaju se primjenom ponderacijskih koeficijenata težine i trajanja prekršaja te posebnog ponderacijskog faktora „n” koji odgovara predmetnoj državi članici.

(8) Taj se paušal primjenjuje pri izračunavanju paušalnog iznosa. Kada je riječ o članku 260. stavku 2. UFEU-a, paušalni se iznos dobiva množenjem dnevnog iznosa (dobiva se množenjem standardnog iznosa paušala za paušalna plaćanja s koeficijentom težine prekršaja i množenjem rezultata tog izračuna s posebnim faktorom „n”) s brojem dana trajanja prekršaja počevši s datumom prve presude do datuma završetka prekršaja ili datuma izricanja presude u skladu s člankom 260. stavkom 2. UFEU-a. U pogledu članka 260. stavka 3. UFEU-a, prema točki 28. Komunikacije Komisije o „Primjeni članka 260. stavka 3. Ugovora” (SEC (2010)1371 final; SL C 12, 15.1.2011., str. 1.), paušalni se iznos dobiva množenjem dnevnog iznosa (dobiva se množenjem standardnog iznosa paušala za paušalna plaćanja s koeficijentom težine prekršaja i množenjem rezultata tog izračuna s posebnim faktorom „n”) s brojem dana od dana isteka roka za prenošenje određenog u direktivi do datuma završetka prekršaja ili datuma izricanja prve presude u skladu s člankom 258. i člankom 260. stavkom 3. UFEU-a. Ako rezultat prethodno navedenih izračuna prelazi minimalni paušalni iznos, primjenjuje se paušalni iznos izračunan na temelju dnevne količine.

(9) Faktorom „n” uzima se u obzir platna sposobnost države članice (bruto domaći proizvod – BDP) i broj glasova koje država članica ima u Vijeću.

(10) Minimalni fiksni paušalni iznos određuje se za svaku državu članicu u skladu s posebnim faktorom „n”. Minimalni fiksni paušalni iznos predlaže se Sudu ako ukupna dnevna paušalna plaćanja ne prelaze minimalni fiksni paušalni iznos.

15.12.2017

Službeni list Europske unije

C 431/7

Tečajna lista eura (1)

14. prosinca 2017.

(2017/C 431/04)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1845
JPY	japanski jen	133,39
DKK	danska kruna	7,4433
GBP	funta sterlinga	0,88163
SEK	švedska kruna	9,9488
CHF	švicarski franak	1,1686
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,7783
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,695
HUF	mađarska forinta	314,07
PLN	poljski zlot	4,2220
RON	rumunjski novi leu	4,6330
TRY	turska lira	4,5855
AUD	australski dolar	1,5452
CAD	kanadski dolar	1,5196
HKD	hongkonški dolar	9,2499
NZD	novozelandski dolar	1,6934
SGD	singapurski dolar	1,5950
KRW	južnokorejski von	1 288,74
ZAR	južnoafrički rand	15,9540
CNY	kineski renminbi-juan	7,8278
HRK	hrvatska kuna	7,5478
IDR	indonezijska rupija	16 077,22
MYR	malezijski ringit	4,8377
PHP	filipinski pezo	59,902
RUB	ruski rubalj	69,6190
THB	tajlandski baht	38,505
BRL	brazilski real	3,9529
MXN	meksički pezo	22,6237
INR	indijska rupija	76,2465

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

15.12.2017

Službeni list Europske unije

C 431/8

Ažurirani popis nacionalnih službi odgovornih za graničnu kontrolu iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (kodifikacija) (1)

(2017/C 431/05)

Objavljivanje popisa nacionalnih službi odgovornih za graničnu kontrolu iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) temelji se na podacima koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 39. Zakonika o schengenskim granicama.

Osim objavljivanja u Službenom listu, podaci koji se ažuriraju jednom mjesečno dostupni su na internetskoj stranici Glavne uprave za unutarnje poslove.

ČEŠKA REPUBLIKA

Zamjena podataka objavljenih u SL C 247 od 13.10.2006.

Nacionalna služba odgovorna za graničnu kontrolu: (Ředitelství služby cizinecké policie, celní správa) Uprava policijske službe za strance, Carinska uprava.

Popis prethodnih objava

SL C 247, 13.10.2006., str. 17.

SL C 77, 5.4.2007., str. 11.

SL C 153, 6.7.2007., str. 1.

SL C 164, 18.7.2007., str. 45.

SL C 153, 6.7.2007., str. 21.

SL C 331, 31.12.2008., str. 15.

SL C 87, 1.4.2010., str. 15.

SL C 180, 21.6.2012., str. 2.

SL C 98, 5.4.2013., str. 2.

SL C 256, 5.9.2013., str. 14.

SL C 360, 10.12.2013., str. 17.

SL C 218, 7.7.2017., str. 19.

(1) Vidjeti popis ranijih objava na kraju ažuriranog popisa.

15.12.2017

Službeni list Europske unije

C 431/9

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.8665 – Discovery/Scripps)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 431/06)

Komisija je 8. prosinca 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:

—	Discovery Communications, Inc. („Discovery”, Sjedinjene Države),

—	Scripps Networks Interactive, Inc. („Scripps”, Sjedinjene Države).

Poduzetnik Discovery stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, kontrolu nad cijelim poduzetnikom Scripps.

Koncentracija se provodi kupnjom udjela.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

— Discovery: globalno medijsko poduzeće koje pruža sadržaj na više distribucijskih platformi, uključujući linearne platforme kao što su pretplatnička televizija, besplatna televizija i razne digitalne distribucijske platforme diljem svijeta,

— Scripps: globalno medijsko poduzeće koje primarno emitira programe na temu domaćinstva, hrane, putovanja i druge srodne teme.

3.	Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:

M.8665 – Discovery/Scripps

Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:

E-pošta:

COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu

Faks

+32 22964301

Poštanska adresa:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

15.12.2017

Službeni list Europske unije

C 431/10

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2017/C 431/07)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Lough Neagh Pollan”

EU br.: PDO-GB-2159 – 28.7.2016.

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1. Naziv/nazivi

„Lough Neagh Pollan”

2. Država članica ili treća zemlja

Ujedinjena Kraljevina

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.7. Svježa riba, mekušci i rakovi te proizvodi dobiveni od njih

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Lough Neagh Pollan naziv je jezerske ribe vrste Coregonus pollan iz porodice salmonida koja se lovi kao divlja riba. Genetski je Lough Neagh Pollan endemska vrsta jezera Lough Neagh. Zbog toga se može loviti samo u određenom zemljopisnom području jezera Lough Neagh.

Lough Neagh Pollan je jasne srebrne boje, tamnih leđa i blijedih peraja. Fizički se razlikuje od ostalih ozimica Britanskog otočja po sljedećim obilježjima:

—	donja čeljust mu ne strši,

—	ima 41 – 48 kostiju škrga,

—	ima 74 – 92 ljuske u bočnoj pruzi.

Lough Neagh Pollan mora dosegnuti veličinu od barem 205 mm prije stavljanja na tržište. Ribe te veličine obično su stare od 3 do 4 godine, a masa im iznosi od 76 do 210 g. Lough Neagh Pollan prodaje se bez utrobe ili filetiran (svjež ili smrznut).

Sirovi Lough Neagh Pollan ima blagu, delikatnu riblju aromu. Meso mu je sjajne, blijedobijele boje s blagoružičastim primjesama, a koža bez ljuski je sjajnosrebrna.

Skuhano meso je bijelo i sjajno. Nježnog je mirisa i okusa s ugodnom zemljanošću i blagim okusom ribe. Glatke je teksture, srednje mekoće te je za ribu te veličine prilično mesnata.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Lough Neagh Pollan mora biti ulovljen i prerađen na određenom zemljopisnom području upotrebom tradicionalnih plutajućih površinskih i zaplećućih mreža (lokalno su poznate kao trammel nets ili višestruko zaplećuće mreže). Dva su načina prerade, ovisno o željama potrošača: vađenje utrobe ili filetiranje.

Lough Neagh Pollan bez utrobe

—	Prerada Lough Neagh Pollana bez utrobe uključuje odstranjivanje ljuski i unutarnjih organa i čišćenje.

Filetirani Lough Neagh Pollan

—	Ne postoji standardni postupak, filetira se ili ručno ili u većim količinama uz pomoć industrijske opreme.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje odnosi se na jezero Lough Neagh u Sjevernoj Irskoj (54,6302° sjeverne geografske širine i 6,4380° zapadne geografske dužine) i uključuje priobalno područje opsega 2 milje (3 km) od obale jezera, unutar kojega se u potpunosti odvija prerada Lough Neagh Pollana.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Pollan je jedini europski kralježnjak koji se može naći isključivo u Irskoj, gdje mu se čitava populacija nalazi u sljedećih 5 jezera:

—	Lough Allen,

—	Lough Ree,

—	Lough Derg,

—	donji Lough Erne,

—	Lough Neagh.

Jezero Lough Neagh, površine 151 kvadratne milje (392 km2), i prosječne dubine od 8,9 m najveće je jezero Britanskog otočja i jedno od najvećih u sjeverozapadnoj Europi. Ima 8 pritoka, a izlijeva se u more sa sjeverne strane, preko donjeg toka rijeke Bann.

Karakteristike Lough Neagh Pollana povezane su s okolišem u kojem raste, a utjecale su na razvoj tradicionalnih plutajućih površinskih i zaplećućih mreža (lokalno su poznate kao trammel nets ili višestruko zaplećuće mreže) koje se upotrebljavaju za njegov lov.

Karakteristike Lough Neagh Pollana posljedica su genetskog razdvajanja od njegova najbližeg živućeg srodnika, arktičkog omula (prije otprilike 200 000 godina), njegova preživljavanja i na koncu zadržavanja u ograničenom zemljopisnom području. Kako su temperatura mora i slanost rasle, Pollan je prestao migrirati i zadržao se samo u slatkovodnim staništima kao što je Lough Neagh. Za razliku od svih ostalih članova porodice Cisco, koje možemo pronaći u arktičkim klimama, Pollan se razvio na način da može obitavati u umjereno toplim vodama. DNK analiza pokazala je da je Pollan kolonizirao Lough Neagh prije otprilike 200 000 godina, nakon ledenog doba Saale, dok su se druge irske populacije tu naselile prije otprilike 40 000 godina, za vrijeme ledenog doba Devensian (Ensing, osobna komunikacija). Pollan je jedini europski kralježnjak koji se može naći isključivo u Irskoj, a u jezeru Lough Neagh nalazi se jedina održiva populacija Pollana na svijetu koja se može komercijalno iskorištavati.

Genetska studija populacija irskog Pollana (Coregonus pollan) iz jezera Ree, Allen, Neagh i Erne napravljena uz pomoć niza od 10 mikrosatelitskih markera pokazuje prilično veliku genetičku diferencijaciju među trima osnovnim genetičkim klasterima; Lough Neagh, Lough Erne i Lough Allen/Ree. Takvi rezultati dokazuju da se Lough Neagha Pollan genetski razlikuje od svih ostalih populacija Pollana.

Zahvaljujući svojim brojnim pritocima, Lough Neagh ima visoku razinu sedimentnog materijala. Sediment je izrazito taman, a sastoji se od mulja i gline, organskog materijala i frustuluma dijatomeja. Mulj i glina prvenstveno dolaze od plutajućeg riječnog materijala, dok organske tvari dijelom dolaze iz slivnog područja, a dijelom od materijala nastalog unutar samog jezera Lough Neagh. Stoga je Lough Neagh hipertrofno jezero bogato hranjivim tvarima koje stalno prozračuju vjetrovi, što u toplijim mjesecima sprječava značajniji gubitak kisika u tako bogatom jezeru.

Zbog kombinacije hrane i stalnih razina kisika u jezeru Lough Neagh nalazimo veliku populaciju beskralježnjaka, što omogućuje rast jedine populacije Pollana na svijetu koja se može komercijalno iskorištavati. Sediment zbog svojih karakteristika osigurava prikladno stanište za mnoge beskralježnjake koji obitavaju u jezeru. Lough Neagh Pollan hrani se planktonom, ličinkama insekata (pretežno trzalaca) i glacijalnim reliktom, rakom Mysis salemaai, koji predstavlja najveći udio u njegovoj prehrani. Dostupnost ovih beskralježnjaka za ishranu, hipertrofni karakter i prirodna raznolikost jezera doprinose karakteristično brzoj stopi rasta Lough Neagh Pollana. Lough Neagh Pollan dobro je rasprostranjen diljem jezera, ali ima omiljena staništa koja ovise o dobi, topografiji, supstratu, dubini vode i godišnjem dobu.

U jezeru Lough Neagh ne postoji riba slična Pollanu, međutim, potočna pastrva (Salmo trutta L.), još jedan salmonid koji tamo obitava, nakon jedne godine doseže duljinu od 99 mm, a 162 mm nakon dvije godine. Potočne pastrve sazrijevaju u dobi od 3 godine (žive do 8 godina) i napuštaju Lough Neagh kako bi se ujesen mrijestile u okolnim pritokama. U usporedbi s njima, Lough Neagh Pollan brzo raste i kratko živi, nakon jedne godine doseže prosječnu duljinu od 140 mm, a nakon dvije godine 170 mm. Sazrijeva u dobi od 2 godine, a prosječno živi od 3 do 4 godine. Mrijesti se u prosincu u plitkim dijelovima jezera Lough Neagh, u kojima otpušta jajašca na šljunak ili kameniti supstrat.

Populacija dovoljna za komercijalni ribolov postoji samo u jezeru Lough Neagh jer se u ostalim irskim jezerima nalaze tek manji ostaci populacije.

Lov Lough Neagh Pollana bila je primarna ribarska aktivnost na jezeru prije 1900. I dalje se smatra ekonomski važnom vrstom koja u određenim dijelovima godine sačinjava značajan udio ulova.

Brojni povijesni izvori pokazuju da je Lough Neagh Pollan stoljećima bio ključna komponenta gastronomskog nasljeđa regije. I danas ga, u 21. stoljeću, još hvale i najzahtjevniji potrošači zbog njegovih jedinstvenih odlika.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak te Uredbe)

https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/495437/20160126-lough-neagh-pollan-pdo.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 431

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 60. 15. prosinca 2017.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	I Rezolucije, preporuke i mišljenja
	PREPORUKE
	Europski odbor za sistemske rizike
2017/C 431/01 ESRB/2017/4	Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike оd 20. listopada 2017. o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (ESRB/2017/4)	1

	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2017/C 431/02	Komunikacija Komisije – Ažuriranje podataka za izračun paušalnih iznosa i novčanih kazni koje Komisija predlaže Sudu u postupcima zbog povrede propisa	3
2017/C 431/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8454 – KKR/Pelican Rouge) ( 1 )	6

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2017/C 431/06	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8665 – Discovery/Scripps) ( 1 )	9
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2017/C 431/07	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	10

	Ispravci
2017/C 431/08	Ispravak Poziva na podnošenje prijedloga 2018. – EAC/A05/2017 – Program Erasmus+ ( SL C 361 od 25.10.2017. )	13

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2017/C 431/04	Tečajna lista eura	7
	OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
2017/C 431/05	Ažurirani popis nacionalnih službi odgovornih za graničnu kontrolu iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (kodifikacija)	8

Ključna aktivnosti 1
„Mobilnost pojedinaca u području mladih	15. veljače 2018.”

Ključna aktivnost 2
„Strateška partnerstva u području mladih	15. veljače 2018.”

Ključna aktivnosti 3
„Sastanci između mladih ljudi i donositelja odluka u području mladih	15. veljače 2018.”


	(1) Tekst značajan za EGP.