9.12.2017

Službeni list Europske unije

C 423/1

PREPORUKA VIJEĆA

od 20. studenoga 2017.

o praćenju osoba s kvalifikacijom

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 423/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 165. i 166.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Zapošljivost osoba sa završenim obrazovanjem i osposobljavanjem izaziva zabrinutost u mnogim državama članicama, osobito zato što se stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno završile visoko obrazovanje u Uniji nije potpuno oporavila nakon financijske krize 2008. (1) te se stanje u području zaposlenosti osoba sa završenim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem razlikuje među državama članicama.

(2)	Stoga su se države članice, u suradnji sa socijalnim partnerima, u smjernicama za politike zapošljavanja država članica za 2015. (2) poticale na promicanje produktivnosti i zapošljivosti odgovarajućom ponudom relevantnog znanja, vještina i kompetencija.

(3)

Za ostvarenje tog cilja ključne su kvalitetne informacije o tome što osobe s kvalifikacijom rade nakon stjecanja kvalifikacije ili napuštanja obrazovanja i osposobljavanja kako bi se s jedne strane shvatili uzroci problema zapošljivosti osoba s kvalifikacijom u određenim regijama, sektorima gospodarskih djelatnosti ili osoba koje su stekle kvalifikaciju u određenom području visokog obrazovanja ili strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te s druge strane pronašla rješenja za te probleme zapošljivosti. Vrijednost takvih informacija naglašava se i u Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (3) i Europskom referentnom okviru za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) (4).

(4)

No kako u mnogim dijelovima Unije sustavi za prikupljanje, analizu i upotrebu podataka o profesionalnom putu osoba koje su završile visoko obrazovanje ili strukovno obrazovanje i osposobljavanje nisu dovoljno razvijeni, tim su osobama potrebne bolje informacije kako bi mogle donijeti utemeljenu odluku o tome što će studirati, a potrebne su i bolje informacije za izradu obrazovnih programa ili oblikovanje nacionalne politike.

(5)

Osim toga, na prelazak na tržište rada uvelike utječu gospodarski kontekst, razina kvalifikacije i područje studiranja odnosno strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Taj prelazak ujedno ovisi i o sociodemografskim čimbenicima i socioekonomskom položaju obitelji (5). Stoga je prikupljanje podataka o utjecaju tih različitih čimbenika ključno za sveobuhvatno razmatranje tog pitanja.

(6)	Iako mnoge države članice razvijaju sustave za praćenje, razmjena znanja, primjera dobre prakse i uzajamnog učenja ograničena je.

(7)	Budući da su postojeći usporedivi podaci ograničena opsega, a podaci prikupljeni na nacionalnoj razini nisu usporedivi s onima koje prikupljaju druge države članice, teško je išta zaključiti iz razlika u trendovima ili profesionalnom putu osoba s kvalifikacijom u pojedinim zemljama i regijama.

(8)

Rezultati javnog savjetovanja (6) o programu Unije za osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja otkrivaju zabrinutost da visoko obrazovanje osobama s kvalifikacijom ne pruža znanja, vještine i kompetencije koji su im potrebni za uspjeh u kontekstu obrazovanja i zapošljavanja koji se brzo mijenja te da u nekim državama članicama i dalje postoji trajna neusklađenost postojećih i traženih vještina.

(9)

Države članice pozvale su na djelovanje na razini Unije s ciljem poboljšanja protoka informacija o zapošljivosti, neusklađenosti postojećih i traženih vještina te potrebama tržišta rada. Konkretno, u Zajedničkom izvješću Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) (7) predlaže se promicanje relevantnosti visokog obrazovanja za tržište rada i društvo, među ostalim boljim uvidom u potrebe i rezultate na tržištu rada te njihovim predviđanjem, npr. praćenjem karijera osoba s kvalifikacijom.

(10)

U Zaključcima iz Rige iz 2015. o novom skupu srednjoročnih ciljeva u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje od 2015. do 2020. države članice obvezale su se i na uspostavu sustava trajnog informiranja i davanja povratnih informacija, i to mjerama kao što su upotreba podataka o zapošljivosti osoba sa završenim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem (SOO) i kombiniranje podataka o učenju, ulasku na tržište rada i razvoju karijere, čime se razvijaju kapaciteti dionika na nacionalnoj razini da upotrijebe podatke o osobama s kvalifikacijom za prilagodbu kurikuluma, profesionalnih profila i sadržaja kvalifikacija SOO-a novim gospodarskim i tehničkim zahtjevima.

(11)

Nakon toga u Rezoluciji o promicanju socioekonomskog razvoja i uključivosti u EU-u putem obrazovanja: doprinos obrazovanja i osposobljavanja europskom semestru 2016. (8) države članice naglasile su važnost uklanjanja nedostataka u području vještina te neusklađenosti postojećih i traženih vještina kao prioritetnog pitanja.

(12)

To se temeljilo na prethodnom radu. U Zaključcima Vijeća o poduzetništvu u obrazovanju i osposobljavanju (9) iz 2014. države članice složile su se da će se, kad god je to moguće, pri vrednovanju kvalitete i učinkovitosti poduzetničkog obrazovanja i osposobljavanja služiti informacijama dobivenima praćenjem.

(13)	U Zaključcima Vijeća o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja (10) iz 2013. države članice složile su se da će olakšati pružanje informacija o mogućnostima u pogledu obrazovanja i tržišta rada te profesionalnom putu osoba s kvalifikacijom.

(14)

U Zaključcima Vijeća o zapošljivosti osoba sa stečenim stupnjem obrazovanja nakon završetka obrazovanja i osposobljavanja (11) iz 2012. države članice složile su se i da će utvrditi referentnu vrijednost prema kojoj bi do 2020. trebalo biti zaposleno 82 % osoba sa stečenim stupnjem obrazovanja i osposobljavanja koje imaju od 20 do 34 godine te su napustile obrazovanje i osposobljavanje najviše tri godine prije referentne godine, te da će pratiti udio zaposlenih osoba sa stečenim stupnjem obrazovanja i osposobljavanja nakon završetka obrazovanja i osposobljavanja s ciljem jačanja baze dokaza za razvoj politike u pogledu povezanosti obrazovanja i osposobljavanja sa zapošljavanjem, a države članice i Komisija složile su se da će prikupljati kvalitativne informacije i primjere dobre prakse kako bi se dopunilo kvantitativno praćenje i poboljšala osnova za oblikovanje politika na temelju dokaza.

(15)

Stoga Europska komisija u Komunikaciji o Novom programu vještina za Europu (12) kao prioritet ističe poboljšanje informacija o vještinama i podataka o traženim vještinama radi boljeg izbora zanimanja predlaganjem inicijative za praćenje osoba koje su završile visoko obrazovanje kako bi pomogla državama članicama da poboljšaju informacije o prijelazu tih osoba na tržište rada. U tom kontekstu ovom Preporukom pruža se komplementarni pristup inicijativama država članica, a obveze se preuzimaju na dobrovoljnoj osnovi,

PREPORUČUJE DRŽAVAMA ČLANICAMA DA:

U skladu s relevantnim nacionalnim pravom i pravom Unije, a posebice Direktivom 95/46/EZ o zaštiti osobnih podataka (13), dostupnim resursima i nacionalnim okolnostima te u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima:

Poboljšaju dostupnost i kvalitetu podataka o aktivnostima osoba s kvalifikacijom (14) te, prema potrebi, osoba koje su napustile visoko obrazovanje i strukovno obrazovanje i osposobljavanje bez stjecanja kvalifikacije, među ostalim tako da se do 2020. ostvari napredak u uspostavi sustavâ za praćenje osoba s kvalifikacijom koji mogu uključivati:

(a)	prikupljanje relevantnih anonimiziranih administrativnih statističkih podataka iz baza podataka u području obrazovanja, poreza, stanovništva i socijalne sigurnosti,

(b)

razvoj longitudinalnih istraživanja o osobama s kvalifikacijom na razini obrazovnih sustava i, prema potrebi, institucijskoj razini, pri čemu se uzima u obzir važnost kvalitativnih podataka o prelasku osoba na tržište rada ili njihovu daljnjem obrazovanju i osposobljavanju, a nakon toga i karijeri te

(c)	mogućnost da tijela javne vlasti povezuju anonimizirane podatke iz različitih izvora kako bi dobila potpuniji pregled profesionalnog puta osoba s kvalifikacijom.

Sadržaj podataka koji se prikupljaju

S obzirom na ambiciju iz ove Preporuke Vijeća u vezi s poboljšanjem usporedivosti podataka, države članice trebale bi prikupljati podatke iz sljedećih područja:

(a)	sociobiografske i socioekonomske informacije,

(b)	informacije o obrazovanju i osposobljavanju,

(c)	informacije o zapošljavanju ili daljnjem obrazovanju i osposobljavanju,

(d)	relevantnost obrazovanja i osposobljavanja za zapošljavanje ili cjeloživotno učenje,

(e)	napredovanje u karijeri.

Longitudinalna istraživanja o osobama s kvalifikacijom

Potiču velik, reprezentativan i kontinuiran odaziv na longitudinalna istraživanja o osobama s kvalifikacijom i, kada je to moguće, praćenje osoba s kvalifikacijom koje su se odselile, bilo u svrhu obrazovanja i osposobljavanja ili nakon njihova završetka.

Europska suradnja

Sudjeluju u mreži stručnjaka, čime se potiču suradnja i uzajamno učenje među državama članicama u pogledu sustava za praćenje i njihova daljnjeg razvoja. Ta mreža istražit će mogućnosti za razvoj usporedivih podataka i zajedničkih definicija, kako je navedeno u stavku 2. S obzirom na longitudinalna istraživanja, kako je navedeno u stavcima 3. i 9., mreža će istražiti mogućnosti za razvoj zajedničkih načela, optimalne učestalosti i načina praćenja osoba s kvalifikacijom koje su se odselile.

Ta se mreža treba organizirati u skladu s postojećim upravljačkim strukturama za suradnju unutar okvira obrazovanja i osposobljavanja 2020., ne dovodeći u pitanje bilo kakve nove strukture nakon tog okvira.

Širenje i iskorištavanje rezultata

Poduzmu mjere kako bi se osiguralo pravodobno, redovito i rasprostranjeno širenje i iskorištavanje rezultata analize praćenja osoba s kvalifikacijom s ciljem:

(a)	jačanja profesionalnog usmjeravanja za buduće i sadašnje učenike i studente te osobe s kvalifikacijom,

(b)	podupiranja izrade i osuvremenjivanja kurikuluma radi poboljšanja stjecanja odgovarajućih vještina i zapošljivosti,

(c)	poboljšanja usklađivanja postojećih i traženih vještina radi poticanja konkurentnosti i inovacija na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te radi rješavanja problema nedostatka vještina,

(d)	planiranja s obzirom na buduće potrebe u pogledu zapošljavanja, obrazovanja i društva te njihova predviđanja i

(e)	doprinosa razvoju politika na nacionalnoj razini i na razini Unije.

Financiranje

Osiguraju održivost inicijativa za praćenje osoba s kvalifikacijom dodjelom dostatnih i višegodišnjih sredstava iz nacionalnih ili europskih izvora financiranja, kao što su Erasmus+ ili europski strukturni i investicijski fondovi, ako je to potrebno i u skladu s postojećim sredstvima, pravnom osnovom i prioritetima utvrđenima za razdoblje 2014. – 2020., ne dovodeći u pitanje pregovore o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.

Izvješćivanje

U roku od dvije godine od donošenja ove Preporuke te redovito nakon toga putem mreže stručnjaka procjenjuju napredak u provedbi ove Preporuke te o tome izvješćuju Komisiju.

PREPORUČUJE KOMISIJI DA:

Razvije pilot-fazu europske ankete o osobama sa završenim tercijarnim obrazovanjem (15), čiji je cilj poboljšati dostupnost usporedivih informacija o zapošljavanju i socijalnim ishodima za osobe s kvalifikacijom uzimajući u obzir rezultate studije izvedivosti Eurograduate (16) i iskustva država članica s njihovim sustavima za praćenje osoba s kvalifikacijom. U roku od tri godine od donošenja ove Preporuke podnese izvješće o rezultatima te pilot-studije mreži stručnjaka. Ako se pilot-faza pokaže uspješnom, Komisija će se savjetovati s državama članicama o tome treba li nastaviti s potpunim uvođenjem europske ankete o osobama sa završenim tercijarnim obrazovanjem.

10.

Prema potrebi podupre izgradnju kapaciteta za uspostavu sustavâ za praćenje osoba s kvalifikacijom, i to na temelju primjera dobre prakse. U slučaju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja to će uključivati sveobuhvatno evidentiranje u državama članicama, kojim se uzimaju u obzir mogućnosti za suradnju na razini Unije i koje bi moglo poslužiti kao temelj za razmatranje izvedivosti europske ankete o osobama sa završenim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem, ako se to bude smatralo potrebnim. U kontekstu izgradnje kapaciteta podupirat će se i suradnja nadležnih tijela, ustanova za strukovno obrazovanje te službi za profesionalno usmjeravanje s ciljem poboljšanja dostupnosti, usporedivosti i pouzdanosti podataka prikupljenih praćenjem osoba s kvalifikacijom.

11.

Promiče uzajamno učenje i razmjenu primjera najbolje prakse, jača suradnju uspostavom i podupiranjem mreža stručnjaka te surađuje s drugim relevantnim stručnim skupinama, međunarodnim organizacijama te institucijama i agencijama EU-a.

12.

Osigura da rezultati analize praćenja osoba s kvalifikacijom budu dostupni državama članicama i dionicima.

13.

Podupire upotrebu europskih izvora financiranja, kao što su Erasmus+ ili europski strukturni i investicijski fondovi, ako je to primjereno i u skladu s njihovim financijskim kapacitetom, pravnom osnovom, postupcima odlučivanja i prioritetima utvrđenima za razdoblje 2014. – 2020., ne dovodeći u pitanje pregovore o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.

14.

Vijeću podnese izvješće o provedbi ove Preporuke u roku od pet godina od njezina donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. studenoga 2017.

Za Vijeće

Predsjednica

M. REPS

(1) COM/2015/0690 final.

(2) Odluka Vijeća (EU) 2015/1848 od 5. listopada 2015. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica za 2015. (SL L 268, 15.10.2015., str. 28.).

(3) ISBN 952-5539-04-0.

(4) Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o uspostavi Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SL C 155, 8.7.2009., str. 1.).

(5) O utjecaju spola i migrantskog podrijetla na prelazak iz škole na tržište rada vidjeti: OECD/Europska unija (2015.), Indicators of Immigration Integration 2015 – Settling In (Pokazatelji integracije useljenika za 2015. – udomaćivanje), poglavlje 13.

(6) SWD/2016/0195 final.

(7) SL C 417, 15.12.2015., str. 25.

(8) Rezolucija Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, od 24. veljače 2016. o promicanju socioekonomskog razvoja i uključivosti u EU-u putem obrazovanja: doprinos obrazovanja i osposobljavanja europskom semestru 2016. (SL C 105, 19.3.2016., str. 1.).

(9) SL C 17, 20.1.2015., str. 2.

(10) SL C 168, 14.6.2013., str. 2.

(11) SL C 169, 15.6.2012., str. 11.

(12) COM(2016) 381 final.

(13) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(14) Za potrebe ove Preporuke Vijeća „osoba s kvalifikacijom” znači osoba koja je završila bilo koju razinu visokog obrazovanja ili strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (razina 4 EKO-a i više). Napominje se, međutim, da u nekim državama članicama postoje i inicijative za praćenje osoba koje su napustile školovanje.

(15) Razina 5 EKO-a i više.

(16) Studija izvedivosti Eurograduate obuhvaća samo visoko obrazovanje.

9.12.2017

Službeni list Europske unije

C 423/6

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o ulozi trenera u društvu

(2017/C 423/04)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I PREDSTAVNICI DRŽAVA ČLANICA,

PODSJEĆAJUĆI DA:

U skladu s člankom 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Unija doprinosi promidžbi europskog sporta, vodeći pritom računa o specifičnoj prirodi sporta, njegovim strukturama koje se temelje na dobrovoljnim aktivnostima te njegovoj društvenoj i obrazovnoj ulozi;

Vijeće Europske unije 23. svibnja 2017. usvojilo je treći Plan rada Europske unije u području sporta (2017. – 2020.) u kojem su sport i društvo definirani kao prioritetne teme za suradnju EU-a u području sporta, a uloga trenera kao jedno od ključnih pitanja;

S OBZIROM NA TO DA:

Društvo se tijekom posljednjih desetljeća uvelike mijenjalo i današnje su generacije zbog kretanja u tehnologiji, gospodarstvu i socijalnoj strukturi suočene s nizom velikih izazova:

a.	stanovništvo se sve manje bavi tjelesnom aktivnosti (1), a posebno zabrinjava činjenica da djeca i adolescenti ne prakticiraju dovoljno tjelesne aktivnosti za svoj razvoj (2);

b.	način života koji je sjedilački i pogoduje razvoju pretilosti, kao i zdravstveni problemi povezani s dužim očekivanim životnim vijekom, sve su veće opterećenje za sustav zdravstvene zaštite, gospodarstvo i društvo (3) (4);

c.	u nekim državama članicama EU-a nezaposlenost je sve veća, posebno među mladima (5);

d.	Europskim je društvima sve teže ostati kohezivnima i uključivima te nalaziti rješenja za skupine kojima prijeti marginalizacija: migrante i izbjeglice (6), starije osobe, osobe s invaliditetom i socijalno ranjive mlade osobe (7);

e.	povećana mobilnost utječe na socijalne domene, kao što su tržište rada, kulturna kohezija, socijalne usluge i okoliš;

f.	etički izazovi u sportu sve su veći;

Brz tehnološki razvoj dovest će do povećane automatizacije radnih mjesta čime bi se moglo osloboditi više vremena za rekreaciju (8). Međutim, s obzirom na to da su informacijskom tehnologijom pasivne slobodne aktivnosti postale lako dostupne, slobodno vrijeme sve više se troši na popularne aktivnosti za razonodu koje se temelje na upotrebi računala, čime stope tjelesne neaktivnosti rastu;

NAGLAŠAVAJUĆI DA:

Usporedno s tim, sport se tijekom posljednjih desetljeća mijenjao i nastavlja se mijenjati odražavajući šire društveno-kulturne promjene: demokratizacijom i diversifikacijom sporta njegov je opseg proširen dodavanjem novih sportova, povećanjem pristupa tradicionalno muškim sportovima za žene i povećanjem broja sportskih objekata; podizanjem razine osviještenosti o važnosti sporta i tjelesne aktivnosti za zdravlje i osobni razvoj; razvijanjem potencijala sporta za integraciju i socijalnu uključenost, kao i u odnosu na komercijalizaciju kojom se pokreće poslovanje, poduzetništvo i trgovina;

Sport i s njim povezana tjelesna aktivnost mogu doprinijeti društvu tako što će mu pomoći u rješavanju mnogih gore navedenih izazova i istodobno razvijati svoju jedinstvenu društvenu važnost:

a.	kao područje kojim su obuhvaćene aktivnosti koje imaju pozitivan utjecaj na dobrobit, zdravlje i kvalitetu života svih dobnih skupina;

kao društveni fenomen koji okuplja ljude, stvara povezanost u društvu na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, povećava aktivnost građana, promiče pošteno postupanje i zagovara zajedničke vrijednosti (9) među svim ljudima bez obzira na vjeru, nacionalnost, društveni status ili kulturnu pozadinu;

c.	obogaćivanjem slobodnog vremena aktivnostima kojima se promiče osobni razvoj i olakšavanjem stjecanja socijalnih i drugih ključnih vještina za sve sudionike te razvojem ljudskog kapitala;

d.	poticanjem sudjelovanja u dobrovoljnim aktivnostima kojima se pospješuje sudjelovanje u društvu;

razvojem tehnologije, materijala i znanja za izvedbu, od nosivih elektroničkih uređaja, odjeće i prehrambenih proizvoda do postupaka vježbanja, omogućava se učinkovitost, sigurnost i rehabilitacija od kojih razni dijelovi stanovništva, među ostalim starije osobe i osobe s invaliditetom, imaju koristi u radu i slobodnom vremenu;

f.	promicanjem urbanog razvoja za kulturne i društvene potrebe građana kao i osviještenosti o okolišu;

g.	svojim znatnim i sve većim gospodarskim učinkom (10);

UVAŽAVAJUĆI DA:

Treneri imaju ključnu ulogu u sportu jer vođenjem i usmjeravanjem sudionika utječu na njihovo znanje, vještine, perspektivu, težnje, zdravlje, dobrobit i vrijednosti. Prema procjenama u Europi ima između 5 i 9 milijuna trenera s utjecajem na između 50 i 100 milijuna Europljana (11);

Treneri su osobe koje planiraju i realiziraju sportske treninge uz primjenu vještina i znanja koji se na siguran način mogu prikazati u svrhu izvedbe, rekreacije i zdravlja;

Za potrebe ovih zaključaka kao treneri se podrazumijevaju sportski treneri, tj.:

a.	žene i muškarci s kompetencijama temeljenima na formalnom, neformalnom i informalnom učenju sportskog treniranja;

b.	osobe koje vode i usmjeravaju natjecateljske sportaše i rekreativne sudionike;

c.	profesionalni zaposlenici, kao i volonteri;

10.

Rad trenera povezan je s odgovornosti, vještinama i kompetencijama opisanima u nacionalnim trenerskim kvalifikacijama i kvalifikacijama sportskih organizacija;

11.

Osposobljavanje trenera i zahtjevi za trenerske kvalifikacije razlikuju se od zemlje do zemlje. Nacionalni kvalifikacijski okviri (NKO) ili sustavi na koje se upućuje u Europskom kvalifikacijskom okviru (EKO) služe kao instrument za olakšavanje usporedbe među različitim zemljama kako bi se promicala transparentnost i usporedivost kompetencija i kvalifikacija na nacionalnoj i europskoj razini u svrhe mobilnosti i cjeloživotnog učenja;

UVIĐAJUĆI DA:

12.

Treneri se svrstavaju u ključne sportske osobe koje doprinose rješavanju izazova s kojima se društvo suočava s obzirom na to da, uz druge zadaće, ovisno o svojim ulogama, položaju i kontekstu treniranja mogu:

a.	utjecati na pojedinčevo najranije iskustvo sporta i tjelesne aktivnosti podržavajući razvijanje navika koje se odnose na sport i sudjelujući u ostvarivanju društvenih i gospodarskih koristi koje proizlaze iz kulture sporta;

b.	imati sve izraženiju društvenu ulogu u osobnom razvoju sudionika u sportu, posebno mladih sportaša, predstavljajući pozitivne uzore, gradeći motivaciju i samopouzdanje te utječući na njihove vrijednosti, navike u ponašanju i socijalne vještine;

c.	imati jedinstvenu ulogu u razvijanju socijalne uključenosti i rodne ravnopravnosti, usađivanju poštovanja zajedničkih vrijednosti (12) i različitosti te promicanju tjelesne aktivnosti u svim društvenim skupinama;

d.	braniti i razvijati integritet sporta i pravila poštenog postupanja, uz činjenicu da su među prvima koji mogu intervenirati iskazivanjem dužne pozornosti ako dođe do problema, npr. namještanja rezultata, dopinga, nasilja, iskorištavanja maloljetnika itd.;

e.	voditi usluge u vezi sa slobodnim vremenom povezane sa sportom i tjelesnom aktivnosti te sudjelovati u inovacijama koje se odnose na sport i uključuju dobra, usluge i načine treniranja;

f.	oblikovati iskustvo sporta za druge važne zainteresirane strane, kao što su članovi obitelji sportaša, gledatelji i navijači te drugi dionici u društvu, čime njihov utjecaj iz sporta prelazi i u druga ključna područja;

S OBZIROM NA NAVEDENO, SLAŽU SE DA:

13.

U kontekstu višestrukih izazova s kojima je društvo suočeno, pri čemu sport ima jedinstveni potencijal za doprinošenje rješavanju tih izazova, uloga trenerâ koja je prvenstveno usko povezana sa sportom širi se u područje aktivnosti koje imaju sveobuhvatniji utjecaj na razvoj društva i pojedinaca. Uloga trenera u području sporta i tjelesne aktivnosti, kojom se doprinosi cjelovitom razvoju sudionika, slična je ulozi učitelja u obrazovanju, posebno među djecom i adolescentima;

14.

Najvažnija pitanja u odnosu na trenere trenutačno uključuju:

a.	prepoznavanje sve veće važnosti uloge trenera unutar društva;

b.	podizanje razine osviještenosti samih trenera u odnosu na važnost svoje uloge, s njom povezane mogućnosti i odgovornosti te poticanje dodatnog razvoja te uloge;

c.	širenje mogućnosti za cjeloživotno učenje i obrazovanje trenera, prema potrebi, kako bi se mogli nositi s društvenim promjenama, prvenstveno u vezi sa zdravstvenom zaštitom, dužnom pozornosti i u području gospodarstva i socijalne uključenosti;

d.	promicanje rodne ravnopravnosti i raznolikosti u treniranju, prema potrebi, povećavajući broj zaposlenih trenerica i trenerica volonterki te osoba iz različitih društvenih slojeva i različite etničke pripadnosti u različitim sportovima i na svim razinama;

e.	potporu razvoju dvojne karijere sportaša i promicanje treniranja kao zanimanja mladima;

f.	poticanje, prema potrebi, priznanja treniranja kao zanimanja u državama članicama EU-a promicanjem standarda trenerskih kvalifikacija i transparentnosti kvalifikacija država članica i sportskih organizacija njihovim uključivanjem u NKO uz upućivanje na EKO;

g.	prepoznavanje uloge trenera volontera i pružanje relevantne potpore za tu ulogu;

h.	razvoj osposobljavanja trenera dodajući obrazovanju trenera međunarodnu i međusektorsku dimenziju objedinjavanjem dobrih praksi i korisnih metoda rada nastalih na temelju rada s mladima, kao što je neformalno i informalno učenje kroz sport, rada s osobama s posebnim potrebama i poduzetništva;

U TOM KONTEKSTU, POZIVAJU:

15.

DRŽAVE ČLANICE DA, UZIMAJUĆI U OBZIR NAČELO SUPSIDIJARNOSTI I SPECIFIČNOST SPORTA:

a.	pomognu u promicanju šire uloge trenera u rješavanju, prema potrebi, društvenih izazova s kojima se suočava društvo u cjelini;

b.	podupru obrazovne programe i promidžbene kampanje koje za cilj imaju povećati broj kompetentnih trenera i omogućiti im da poboljšaju svoj pristup tržištu rada i svoj položaj na njemu;

c.	podijele primjere najboljih praksi u vezi s osposobljavanjem trenera;

d.	olakšaju suradnju među obrazovnim institucijama, organizacijama mladih, sportskim savezima i krovnim sportskim organizacijama u odnosu na obrazovanje i osposobljavanje trenera;

e.	podupru razvoj sustava prethodnog učenja i cjeloživotnog učenja za trenere kojim se obuhvaća mogućnosti formalnog, neformalnog i informalnog učenja na različitim razinama treniranja;

f.	prepoznaju i promiču aktivnosti krovnih trenerskih organizacija i mreža;

g.	promiču, u okviru sportskog obrazovnog sustava, pristup utemeljen na ishodima učenja koji se temelji na ciljevima i NKO-a i EKO-a te, prema potrebi, uključivanje trenerskih kvalifikacija u NKO-ove uz upućivanje na EKO;

16.

EUROPSKU KOMISIJU DA:

a.	olakša razmjenu primjera dobrih praksi i smjernica u području obrazovanja trenera i izrade trenerskih kvalifikacija između država članica EU-a i sportskih organizacija;

b.	razmotri to da se u rad Komisijine Stručne skupine za razvoj vještina i ljudskih resursa uključi izrada smjernica u vezi s osnovnim zahtjevima za vještine i kompetencije trenera;

c.	i dalje promiče usporedivost trenerskih kvalifikacija država članica i sportskih organizacija u kontekstu EKO-a;

d.	provede istraživanje u kontekstu uloge trenera, posebno se usmjerivši na izazove i prepreke u odnosu na obrazovanje, mobilnost i tržište rada, kao i na procjenu utjecaja koji treniranje sporta ima na bitne društvene izazove u okviru sporta i izvan njega;

e.	iskoristi mogućnosti Europskog socijalnog fonda, programa Erasmus+ i Europskog tjedna sporta kako bi istaknula i promicala koristi od treniranja i potaknula mobilnost trenera;

17.

SPORTSKI POKRET I DRUGE RELEVANTNE DIONIKE DA:

izrade, prema potrebi i u uskoj suradnji s obrazovnim institucijama, sadržaj za osposobljavanje trenera koji je ažuriran i koji je usklađen s aktualnim kretanjima u društvu te uključuje znanje povezano sa socijalnim vještinama, borbom protiv dopinga, dvojnom karijerom sportaša, radom s mladima, zdravstvenom zaštitom, poduzetništvom, dužnom pozornosti, rodnom ravnopravnosti itd.;

b.	surađuju s trenerima u razvoju sigurnih i djelotvornih usluga u vezi sa slobodnim vremenom kako bi sport i dalje bio privlačan i konkurentan u odnosu na nove mogućnosti rekreacije koja se temelji na upotrebi računala;

c.	zanimanje trenera učine dostupnijim putem osposobljavanja i poticanja izrade trenerskih kvalifikacija te, među ostalim, iskorištavanjem mogućnosti koje nudi suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija;

d.	promiču raznolikost u treniranju, među ostalim povećanjem pristupa za žene, mlade i osobe s invaliditetom;

e.	pomažu u poticanju potrebnog osposobljavanja ljudi koji rade kao treneri;

f.	promiču cjeloživotno učenje za trenere, među ostalim i vrednovanjem kompetencija, i promiču razmjenu mišljenja, vještina i znanja na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini;

g.	upotrebljavaju Europski socijalni fond i program Erasmus+ kako bi poduprli proces cjeloživotnog učenja trenera;

h.	podupiru mobilnost trenera u svrhu učenja i prikupljanja kulturnog znanja, međusektorskog znanja, jezičnih vještina i drugih relevantnih novih vještina;

i.	surađuju s raznim poslodavcima kako bi proučili njihove potrebe za razvoj sportskih aktivnosti koje bi mogle uključivati sportske trenere u svrhu promicanja raznolikosti u treniranju, među ostalim povećanja pristupa za žene i mlade.

(1) Izvješće Eurobarometra 412 (http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/archives/ebs/ebs_412_en.pdf).

(2) Izvješće Komisije SZO-a za borbu protiv pretilosti djece iz 2016. (http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/204176/1/9789241510066_eng.pdf?ua=1&ua=1).

(3) Preporuke iz 2013. Vijeća o međusektorskom promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje(http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2013:354:0001:0005:EN:PDF).

(4) The economic cost of physical inactivity in Europe (Gospodarski trošak tjelesne neaktivnosti u Europi), izvješće ISCA-e i CEBR-a iz 2015. (http://inactivity-time-bomb.nowwemove.com/report).

(5) Statistički podaci Eurostata o nezaposlenosti iz 2017. (http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Unemployment_statistics#Youth_unemployment_trends).

(6) Ovaj se dokument odnosi na integraciju migranata i izbjeglica u skladu sa Zaključcima Vijeća i predstavnika vlada država članica o integraciji državljana trećih zemalja koji zakonito borave u EU-u usvojenima 9. prosinca 2016. (15312/16).

(7) Skupine koje su izložene većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti nego opće stanovništvo. Etničke manjine, migranti, osobe s invaliditetom, beskućnici, ovisnici o opojnim sredstvima, izolirane starije osobe i mladi često se suočavaju s poteškoćama koje mogu dovesti do daljnje socijalne isključenosti, kao što su niska razina obrazovanja i nezaposlenost ili podzaposlenost.

(8) Prema procjenama 54 % radnih mjesta u EU-u izloženo je riziku automatizacije (Technology at work. The Future of Innovation and Employment (Tehnologija na djelu. Budućnost inovacija i zapošljavanja), Carl Benedikt Frey, Michael Osborne et al, Oxford Martin School at the University of Oxford i Citi Global Perspectives & Solutions, 2015.) (http://www.oxfordmartin.ox.ac.uk/publications/view/2092).

(9) Poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, pravna država i poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina (članak 2. UEU-a).

(10) Udio sporta u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti procjenjuje se na 1,76 %, što iznosi 174 milijarde eura. Za EU kao cjelinu udio zaposlenosti povezane sa sportom u ukupnoj zaposlenosti procjenjuje se na 2,12 %, što znači 4,5 milijuna osoba (Studija o doprinosu sporta gospodarskom rastu i zapošljavanju u EU-u (2012.), Europska komisija, Glavna uprava za obrazovanje i kulturu).

(11) http://www.coachlearn.eu/_assets/files/project_documents/coachlearn-project-summary-website-june-2015.pdf

(12) Poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, pravna država i poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina (članak 2. UEU-a).

9.12.2017

Službeni list Europske unije

C 423/11

Tečajna lista eura (1)

8. prosinca 2017.

(2017/C 423/05)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1742
JPY	japanski jen	133,26
DKK	danska kruna	7,4417
GBP	funta sterlinga	0,87525
SEK	švedska kruna	9,9770
CHF	švicarski franak	1,1704
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,7665
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,555
HUF	mađarska forinta	314,50
PLN	poljski zlot	4,2020
RON	rumunjski novi leu	4,6336
TRY	turska lira	4,5165
AUD	australski dolar	1,5620
CAD	kanadski dolar	1,5072
HKD	hongkonški dolar	9,1661
NZD	novozelandski dolar	1,7157
SGD	singapurski dolar	1,5889
KRW	južnokorejski von	1 285,33
ZAR	južnoafrički rand	16,0391
CNY	kineski renminbi-juan	7,7729
HRK	hrvatska kuna	7,5493
IDR	indonezijska rupija	15 910,41
MYR	malezijski ringit	4,8001
PHP	filipinski pezo	59,336
RUB	ruski rubalj	69,6511
THB	tajlandski baht	38,361
BRL	brazilski real	3,8435
MXN	meksički pezo	22,2205
INR	indijska rupija	75,6775

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 423

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 60. 9. prosinca 2017.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	I Rezolucije, preporuke i mišljenja
	PREPORUKE
	Vijeće
2017/C 423/01	Preporuka Vijeća od 20. studenoga 2017. o praćenju osoba s kvalifikacijom ( 1 )	1

	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2017/C 423/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8691 – Innogy/European Energy Exchange/JV) ( 1 )	5
2017/C 423/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8698 – EQT/Curaeos Holding) ( 1 )	5

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće
2017/C 423/04	Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o ulozi trenera u društvu	6
	Europska komisija
2017/C 423/05	Tečajna lista eura	11


	(1) Tekst značajan za EGP.