10.10.2017

Službeni list Europske unije

C 339/7

POZIV NA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA

Potpora mjerama informiranja koje se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) za 2018.

(2017/C 339/07)

1. UVOD – KONTEKST

Ovaj poziv na podnošenje prijedloga temelji se na Uredbi (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (1).

Ovaj poziv na podnošenje prijedloga uređen je i Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (2), kako je izmijenjena (dalje u tekstu: FU) i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (3), kako je izmijenjena (dalje u tekstu: PP).

Riječ je o pozivu na podnošenje prijedloga za financiranje mjera informiranja u smislu članka 45. Uredbe (EU) br. 1306/2013 iz odobrenih sredstava iz proračuna za 2018.

Mjera informiranja samostalan je i usklađen skup aktivnosti informiranja organiziranih na temelju jedinstvenog proračuna.

2. CILJEVI, TEME I CILJNA PUBLIKA

2.1. Ciljevi

Opći je cilj poziva izgradnja povjerenja u Europsku uniju i među svim građanima, poljoprivrednicima i onima koji nisu poljoprivrednici. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) politika je za sve građane EU-a i potrebno je jasno ukazati na prednosti koje im ona pruža. Glavne teme i poruke trebale bi u potpunosti biti u skladu s pravnom obvezom Komisije o provođenju mjera informiranja o ZPP-u u smislu članka 45. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

Kad je riječ o javnosti, cilj je podići razinu osviještenosti o važnosti potpore EU-a poljoprivredi i ruralnom razvoju putem ZPP-a.

Kad je riječ o dionicima, cilj je suradnja s dionicima (uglavnom poljoprivrednicima i drugim zainteresiranim stranama koje djeluju u ruralnim područjima) radi dodatnog informiranja o ZPP-u u njihovim izbornim jedinicama i široj javnosti.

2.2. Tema

U prijedlogu o mjerama informiranja mora se detaljno objasniti kako ZPP nastavlja pridonositi ostvarenju političkih prioriteta Europske komisije.

Prijedlog bi trebao odražavati činjenicu da je ZPP politika za sve građane Europske unije, da pridonosi njihovim životima na brojne načine te izgrađuje povjerenje u Uniju i među građanima, poljoprivrednicima i onima koji nisu poljoprivrednici.

Prijedlozima bi posebno trebalo obuhvatiti doprinos ZPP-a sljedećem:

—	poticanju zapošljavanja, rasta i ulaganja u ruralnim područjima i očuvanju održivih ruralnih zajednica u cijelom EU-u,

—	poticanju znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivrednom sektoru,

—	poboljšanju ekološke održivosti i otpornosti na klimatske promjene,

—	jačanju generacijske obnove i socioekonomske strukture ruralnih područja,

—	osiguranju pravednog povrata poljoprivrednicima u poljoprivredno-prehrambenom lancu u cilju zaštite održivosti europske poljoprivredne proizvodnje i budućnosti modela obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,

—	poticanju zdravih prehrambenih navika kod djece i odraslih konzumacijom sigurne i kvalitetne hrane proizvedene na održiv način te distribucijom poljoprivrednih proizvoda u okviru EU-ove Sheme mlijeka, voća i povrća u školama, kao važnog doprinosa Komisijinoj inicijativi za zdrav život.

2.3. Ciljna publika

Za temu iz točke 2.2. ciljna je publika javnost (s posebnim naglaskom na mladima u urbanim područjima) i/ili poljoprivrednici i druge strane koje djeluju u ruralnim područjima.

Konkretno:

—

učenici, nastavnici i studenti: potrebno je upotrijebiti nove pristupe u uspostavi suradnje s mladima i podizanju razine njihove osviještenosti o ZPP-u i njegovu doprinosu mnogim područjima, kao što su problemi povezani s klimatskim promjenama, hrana, zdrava i visokokvalitetna prehrana kao životni izbor, što je povezano i s novom EU-ovom Shemom mlijeka, voća i povrća u školama koja je stupila na snagu 1. kolovoza 2017.,

—

javnost: usmjerenijim informiranjem o ZPP-u (umjesto o sadržaju politika) jače bi se naglasilo rješavanje problema (pogrešnih) percepcija o europskoj poljoprivredi i uloge poljoprivrede u društvu. Isto je tako potrebno poboljšati razumijevanje iznimnog doprinosa koji poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a ostvaruje za gospodarstvo EU-a u širem smislu,

—

dionici: potrebno je povećati razinu osviještenosti o doprinosu ZPP-a u kontekstu potpore gospodarskom rastu ruralnih područja, posebice MSP-ova. Trebalo bi promicati doprinos ostvaren programima ruralnog razvoja, u okviru kojih EU u razdoblju 2014.–2020. ulaže gotovo 100 milijardi EUR za razvoj europskih ruralnih područja. Naglasit će se i potpora praksi održive proizvodnje i drugim mjerama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima.

3. OKVIRNI RASPORED

	Faze	Datum i razdoblje
(a)	Objava poziva	listopad 2017.
(b)	Rok za podnošenje prijava	15. prosinca 2017.
(c)	Razdoblje evaluacije	veljača 2018.
(d)	Informiranje podnositelja prijava	ožujak 2018.
(e)	Potpisivanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava	travanj 2018.

Mjere informiranja mogu trajati najduže 12 mjeseci.

4. RASPOLOŽIVA PRORAČUNSKA SREDSTVA

Predviđeni ukupni proračun namijenjen sufinanciranju mjera informiranja iznosi 4 000 000 EUR.

Najveći iznos bespovratnih sredstava iznosit će 500 000 EUR.

Taj iznos podliježe raspoloživosti odobrenih sredstava predviđenih nacrtom proračuna za 2018. nakon što proračunsko tijelo donese proračun za 2018., ili kako je predviđeno privremenim dvanaestinama.

Komisija zadržava pravo da ne dodijeli sva raspoloživa sredstva.

5. ZAHTJEVI ZA SUDJELOVANJE

—	Prijave se moraju poslati najkasnije do roka za podnošenje prijava iz odjeljka 3. (adresa je navedena u odjeljku 14.).

—	Prijave se šalju u pisanom obliku (vidjeti odjeljak 14.) s pomoću obrazaca za prijavu i proračun dostupnih na http://ec.europa.eu/agriculture/grants-for-information-measures/.

—	Prijave se moraju sastaviti na jednom od službenih jezika EU-a. Kako bi se olakšala brza obrada prijava, podnositelji se potiču da prijave podnesu na engleskom, francuskom ili njemačkom jeziku.

—	Podnositelji prijave (uključujući one koji se smatraju jednim poreznim subjektom) mogu podnijeti samo jednu prijavu za ovaj poziv na podnošenje prijedloga.

Ako podnositelji prijave ne ispune te zahtjeve, prijava može biti odbijena.

6. KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI

6.1. Prihvatljivi podnositelji prijave

Podnositelj prijave (i njegovi povezani subjekti, ako postoje) pravni je subjekt s poslovnim nastanom u državi članici EU-a.

Subjekti koji nemaju pravnu osobnost na temelju primjenjivog nacionalnog prava mogu biti prihvatljivi podnositelji prijave uz uvjet da njihovi zastupnici mogu preuzeti pravne obveze u njihovo ime i da jamče jednaku zaštitu financijskih interesa Unije kao i pravne osobe.

Popratne dokumente potrebno je dostaviti uz obrazac za prijavu.

Fizičke osobe i subjekti osnovani isključivo za potrebe provedbe određene mjere informiranja u okviru ovog poziva na podnošenje prijedloga nisu prihvatljivi podnositelji prijave.

Primjeri prihvatljivih organizacija:

—	neprofitne organizacije (privatne ili javne),

—	tijela javne vlasti (nacionalna, regionalna, lokalna),

—	europska udruženja,

—	sveučilišta,

—	obrazovne ustanove,

—	istraživački centri,

—	privatna poduzeća (primjerice društva u području komunikacijskih medija).

Pridruženi subjekti

Pravni subjekti koji su pravno ili sudjelovanjem u kapitalu povezani s podnositeljima prijave, a ta povezanost nije ograničena na mjeru informiranja niti je uspostavljena isključivo za potrebe njezine provedbe (primjerice članovi mreža, saveza ili sindikata), mogu sudjelovati u mjeri informiranja kao povezani subjekti i mogu prijaviti prihvatljive troškove kako je utvrđeno u odjeljku 11.2.

Pravna povezanost i povezanost sudjelovanjem u kapitalu ne smiju se ograničiti na mjeru informiranja niti uspostaviti isključivo za potrebe njezine provedbe. To znači da povezanost postoji neovisno o dodjeli bespovratnih sredstava; trebala bi postojati prije objave poziva na podnošenje prijedloga i trajati nakon završetka mjere informiranja.

Pravnom povezanosti i povezanosti sudjelovanjem u kapitalu kojom je definirana povezanost obuhvaćena su sljedeća tri pojma:

kontrola, kako je definirana Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (4).

Subjekti povezani s korisnikom stoga mogu biti:

—	subjekti pod izravnom ili neizravnom kontrolom korisnika (društva kćeri ili društva kćeri prve razine). Oni mogu biti i subjekti pod kontrolom subjekta koji kontrolira korisnik (društva unuke ili društva unuke druge razine), a isto se odnosi i na daljnje razine kontrole,

—	subjekti koji izravno ili neizravno kontroliraju korisnika (matična društva). Oni mogu biti i subjekti koji kontroliraju subjekt koji kontrolira korisnika,

—	subjekti pod istom izravnom ili neizravnom kontrolom pod kojom je i korisnik (sestrinska društva);

ii.	članstvo, tj. korisnik pravno je definiran kao npr. mreža, savez, udruženje u kojem sudjeluju i predloženi povezani subjekti ili korisnik sudjeluje u istom subjektu (npr. mreža, savez, udruženje) kao i predloženi povezani subjekti;

iii.	poseban slučaj javnih tijela i subjekata u javnom vlasništvu Subjekti u javnom vlasništvu i javna tijela (subjekti osnovani na temelju nacionalnog, europskog ili međunarodnog prava) ne smatraju se uvijek povezanim subjektima (npr. javna sveučilišta ili istraživački centri).

Pojmom povezanosti u javnoj sferi obuhvaćeno je sljedeće:

—	različite razine upravne strukture u slučaju decentralizirane uprave (npr. nacionalna, regionalna ili lokalna ministarstva (u slučaju pojedinačnih pravnih subjekata) mogu se smatrati povezanima s državom),

—

javno tijelo koje je osnovalo tijelo javne vlasti kako bi služilo upravnoj svrsi i koje tijelo javne vlasti nadzire. Taj je uvjet potrebno provjeriti na temelju statuta ili drugih akata kojima se osniva javno tijelo. To nužno ne podrazumijeva da se javno tijelo financira, u cijelosti ili djelomično, iz državnog proračuna (npr. nacionalne škole povezane s državom).

Sljedeći subjekti nisu povezani s korisnikom:

—	subjekti koji su s korisnikom sklopili ugovor ili podugovor (o nabavi), djeluju kao koncesionari ili ovlašteni subjekti za javne usluge za korisnika,

—	subjekti koji primaju financijsku potporu od korisnika,

—	subjekti koji redovito surađuju s korisnikom na temelju memoranduma o razumijevanju ili dijele određenu imovinu,

—	subjekti koji su potpisali sporazum o konzorciju na temelju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava,

—	subjekti koji su potpisali sporazum o suradnji za projekte twinninga.

Ako povezani subjekti sudjeluju u mjeri informiranja, prijava mora ispunjivati sljedeće uvjete:

—	u obrascu za prijavu utvrđeni su ti povezani subjekti,

—	sadržava pismeni pristanak povezanih subjekata,

—	uz prijavu su priloženi popratni dokumenti kojima se omogućuje provjera njihove sukladnosti s kriterijima prihvatljivosti i kriterijima neisključenja.

Kako bi se ocijenila prihvatljivost podnositeljâ prijave, potrebni su sljedeći popratni dokumenti za podnositelja prijave i njegove povezane subjekte:

—

privatni subjekt: izvadak iz službenog lista, preslika osnivačkog ugovora, izvadak iz trgovačkog registra ili registra udruga, potvrda iz koje je vidljivo da je subjekt obveznik PDV-a (ako su broj iz trgovačkog registra i PDV broj isti, kao što je to slučaj u nekim zemljama, dovoljno je dostaviti samo jedan od tih dokumenata),

—	javni subjekt: preslika rezolucije, odluke ili drugog službenog dokumenta kojim se osniva subjekt javnog prava,

—	subjekti bez pravne osobnosti: dokumenti kojima se dokazuje da njihovi zastupnici mogu preuzeti pravne obveze u njihovo ime.

Za podnositelje prijave iz Ujedinjene Kraljevine: napominjemo da moraju biti ispunjeni kriteriji prihvatljivosti za cijelo razdoblje za koje su dodijeljena bespovratna sredstva. Ako se Ujedinjena Kraljevina povuče iz EU-a tijekom tog razdoblja i ako dotad ne sklopi sporazum s EU-om na temelju kojeg bi se osiguralo da podnositelji prijave iz Ujedinjene Kraljevine i dalje budu prihvatljivi, prestat ćete primati financijska sredstva EU-a (iako ćete, ako to bude moguće, i dalje moći sudjelovati) ili ćete morati odustati od projekta na temelju članka II.17. (Raskid sporazuma od strane Komisije) sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

6.2. Prihvatljive aktivnosti i razdoblje provedbe na temelju ovog poziva na podnošenje prijedloga

Mjere informiranja trebale bi obuhvaćati jednu aktivnost ili više njih navedenih u nastavku (popis nije konačan):

—	proizvodnja i distribucija multimedijskog ili audiovizualnog materijala,

—	proizvodnja i distribucija tiskanog materijala (publikacije, plakati itd.),

—	postavljanje internetskih alata i alata na društvenim mrežama,

—	medijska događanja,

—	konferencije, seminari, radionice (po mogućnosti prenošene internetom) i studije o pitanjima povezanima sa ZPP-om,

—	događanja kao npr. „gradska farma” s pomoću kojih se gradskom stanovništvu objašnjava važnost poljoprivrede,

—	događanja kao npr. „otvorena farma” čiji je cilj demonstrirati ulogu poljoprivrede (npr. najbolja praksa, inovativni projekti),

—	statične ili pokretne izložbe ili informacijske točke.

Mjere informiranja trebalo bi provesti:

—	na višeregionalnoj ili nacionalnoj razini,

—	na razini Europske unije (u najmanje dvije države članice).

Sljedeće aktivnosti nisu prihvatljive:

—	mjere propisane zakonodavstvom,

—	mjere koje financira EU u okviru druge proračunske linije,

—	opći ili osnivački sastanci,

—	financijska potpora trećim osobama.

Indikativno razdoblje provedbe mjera informiranja:

—	indikativno razdoblje provedbe mjere informiranja traje od 1. svibnja 2018. do 30. travnja 2019.,

—	mjere informiranja traju najduže 12 mjeseci.

7. KRITERIJI ZA ISKLJUČENJE

7.1. Isključenje

Dužnosnik za ovjeravanje isključuje podnositelja prijave iz sudjelovanja u postupcima povezanima s pozivima na podnošenje prijedloga:

(a)

ako je podnositelj prijave u stečaju, u postupku u slučaju nesolventnosti ili u postupku likvidacije, ako njegovom imovinom upravlja stečajni upravitelj ili sud, ako je u nagodbi s vjerovnicima, ako su mu poslovne aktivnosti suspendirane ili ako je u bilo kakvoj istovrsnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka predviđenog nacionalnim zakonodavstvom ili propisima;

(b)

konačnom presudom ili konačnom upravnom odlukom utvrđeno je da podnositelj prijave krši svoje obveze u vezi s plaćanjem poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s pravom zemlje u kojoj ima poslovni nastan, zemlje u kojoj se nalazi dužnosnik za ovjeravanje ili zemlje u kojoj se izvršava ugovor;

(c)

konačnom presudom ili konačnom upravnom odlukom utvrđeno je da je podnositelj prijave kriv za tešku povredu dužnosti zbog kršenja primjenjivih zakona ili drugih propisa ili etičkih normi profesije kojoj osoba pripada ili zbog protupravnog postupanja koje utječe na njegovu profesionalnu vjerodostojnost u slučaju da se takvim postupanjem pokazuje protuzakonita namjera ili gruba nepažnja, uključujući posebno bilo koje od sljedećih postupanja:

i.	prijevarno ili nesavjesno lažno predstavljanje podataka potrebnih za provjeru nepostojanja osnova za isključenje ili ispunjenja kriterija za odabir ili prilikom izvršenja ugovora, sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ili odluke o dodjeli bespovratnih sredstava;

ii.	dogovaranje s drugim podnositeljima prijave radi narušavanja tržišnog natjecanja;

iii.	kršenje prava intelektualnog vlasništva;

iv.	pokušaj utjecanja na postupak odlučivanja Komisije tijekom postupka dodjele;

v.	pokušaj dobivanja povjerljivih informacija koje bi mu mogle omogućiti nepoštenu prednost u postupku dodjele;

(d)

konačnom je presudom utvrđeno da je podnositelj prijave kriv za nešto od sljedećega:

i.	prijevara u smislu članka 1. Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, sastavljene Aktom Vijeća od 26. srpnja 1995.;

ii.

korupcija kako je definirana člankom 3. Konvencije o borbi protiv korupcije koja uključuje dužnosnike Europskih zajednica ili dužnosnike država članica EU-a, sastavljene Aktom Vijeća od 26. svibnja 1997., i člankom 2. stavkom 1. Okvirne odluke Vijeća 2003/568/PUP (5), kao i korupcija kako je definirana pravnim odredbama zemlje u kojoj se nalazi javni naručitelj, zemlje u kojoj podnositelj prijave ima poslovni nastan ili zemlje u kojoj se izvršava ugovor;

iii.	sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, kako je definirano u članku 2. Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP (6);

iv.	pranje novca ili financiranje terorizma, kako je definirano u članku 1. Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7);

v.	kaznena djela terorizma ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, kako su definirana u člancima 1. i 3. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP (8), ili poticanje, pomaganje, potpora ili pokušaj počinjenja takvih kaznenih djela, kako je navedeno u članku 4. te odluke;

vi.	dječji rad i drugi oblici trgovanja ljudima, kako je definirano u članku 2. Direktive 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9);

(e)

podnositelj je pokazao znatne nedostatke u poštovanju glavnih obveza prilikom izvršenja ugovora, sporazuma o bespovratnim sredstvima ili odluke o dodjeli bespovratnih sredstava koja se financira iz proračuna Unije, što je dovelo do prijevremenog raskida ugovora, sporazuma ili odluke odnosno do primjene ugovornih kazni ili drugih ugovornih sankcija, ili što je otkriveno nakon provjera, revizija ili istraga dužnosnika za ovjeravanje, OLAF-a ili Revizorskog suda;

(f)	konačnom presudom ili konačnom upravnom odlukom utvrđeno je da je osoba počinila nepravilnost u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (10);

(g)

u slučajevima teške povrede dužnosti, prijevare, korupcije ili drugih kaznenih djela, znatnih nedostataka prilikom izvršenja ugovora ili nepravilnosti, za podnositelja prijave vrijedi sljedeće:

i.	činjenice utvrđene u kontekstu revizija ili istraga koje provodi Revizorski sud, OLAF ili unutarnja revizija, ili drugih provjera, revizija ili kontrola poduzetih pod odgovornošću dužnosnika za ovjeravanje institucije EU-a, europskog ureda ili agencije ili tijela EU-a;

ii.	upravne odluke koje nisu konačne, a koje mogu uključivati stegovne mjere koje provodi nadležno nadzorno tijelo zaduženo za provjeru primjene normi profesionalne etike;

iii.	odluke ESB-a, EIB-a, Europskog investicijskog fonda ili međunarodnih organizacija;

iv.	odluke Komisije u vezi s kršenjem pravila Unije o tržišnom natjecanju ili nacionalnog nadležnog tijela u vezi s kršenjem prava Unije ili nacionalnog prava o tržišnom natjecanju;

v.	odluke o isključenju koje donese dužnosnik za ovjeravanje institucije EU-a, europskog ureda ili agencije ili tijela EU-a.

7.2. Korektivne mjere

Ako podnositelj prijave izjavi da se nalazi u jednoj od prethodno navedenih situacija za isključenje (vidjeti odjeljak 7.4.), trebao bi navesti mjere koje je poduzeo da bi popravio situaciju za isključenje i tako dokazati svoju pouzdanost. To može obuhvaćati npr. tehničke, organizacijske i kadrovske mjere čiji je cilj sprečavanje ponavljanja takvih situacija, naknada štete ili plaćanje novčanih kazni. U prilogu izjavi moraju se dostaviti relevantni dokumenti kojima se dokazuje da su korektivne mjere poduzete. To se ne primjenjuje na slučajeve iz odjeljka 7.1. točke (d).

7.3. Isključivanje iz poziva na podnošenje prijedloga

Dužnosnik za ovjeravanje neće dodijeliti bespovratna sredstva podnositelju prijave koji je:

(a)	u situaciji za isključenje utvrđenoj u skladu s odjeljkom 7.1.;

(b)	lažno prikazao podatke koji su preduvjet za sudjelovanje u postupku ili nije dostavio te podatke;

(c)	prethodno sudjelovao u pripremi dokumentacije za poziv na podnošenje prijedloga, ako to dovodi do narušavanja tržišnog natjecanja koje se ne može drukčije ispraviti.

Isti kriteriji za isključenje primjenjuju se i na povezane subjekte.

Podnositeljima ili, ako je primjenjivo, povezanim subjektima koji su dostavili lažne podatke mogu se odrediti administrativne i financijske kazne.

7.4. Popratni dokumenti

Podnositelji prijave i povezani subjekti moraju potpisati časnu izjavu kojom potvrđuju da nisu ni u jednoj od situacija navedenih u članku 106. stavcima 1. i 2. i članku 107. Financijske uredbe, ispunjivanjem relevantnog obrasca priloženog obrascu za prijavu koji se nalazi uz poziv na podnošenje prijedloga i dostupan je na: http://ec.europa.eu/agriculture/grants-for-information-measures/.

Ta se obveza može ispuniti na jedan od sljedećih načina:

i.	podnositelj prijave potpisuje izjavu u vlastito ime i u ime svojih povezanih subjekata; ILI

ii.	podnositelj prijave i njegovi povezani subjekti potpisuju svaki zasebnu deklaraciju u svoje vlastito ime.

8. KRITERIJI ODABIRA

8.1. Financijska sposobnost

Podnositelji prijave moraju imati stabilne i dostatne izvore financiranja za održavanje svoje aktivnosti tijekom razdoblja za koje su dodijeljena bespovratna sredstva i sudjelovanja u njezinu financiranju. Financijska sposobnost podnositeljâ prijave ocjenjuje se na temelju sljedećih popratnih dokumenata koji se moraju dostaviti s prijavom:

(a)

bespovratna sredstva male vrijednosti (≤ 60 000 EUR):

—	časna izjava;

(b)

bespovratna sredstva > 60 000 EUR:

—	časna izjava, i

ILI

—	račun dobiti i gubitka te bilanca zadnje financijske godine za koju su računi zatvoreni,

—	za novoosnovane subjekte: prethodno navedene dokumente može zamijeniti poslovni plan,

ILI

—	tablica iz obrasca za prijavu u koju su uneseni odgovarajući zakonski propisani računovodstveni podaci radi izračuna udjela kako je navedeno u obrascu.

Ako dužnosnik za ovjeravanje na temelju dostavljenih dokumenata smatra da vaša financijska sposobnost nije zadovoljavajuća, može:

—	od vas zatražiti dodatne informacije,

ako smatra da je vaša financijska sposobnost nedostatna, odbit će vašu prijavu.

8.2. Operativna sposobnost

Podnositelji prijave moraju imati stručne kompetencije i odgovarajuće kvalifikacije potrebne za dovršenje predložene mjere informiranja. U tom pogledu podnositelji prijave moraju dostaviti časnu izjavu i sljedeće popratne dokumente:

—

životopis ili opis profila osoba koje su prvenstveno odgovorne za upravljanje mjerom i njezinu provedbu (popraćenu, ako je to prikladno, popisom relevantnih publikacija – npr. u području obrazovanja). Upravitelj mjerom informiranja konkretno mora imati najmanje pet godina stručnog iskustva na sličnim projektima,

—	izvješća o radu organizacije,

—	popis prethodno provedenih projekata i aktivnosti povezanih s područjem politike relevantnog poziva ili s mjerama informiranja koje će se provoditi (najviše četiri projekta/aktivnosti).

9. KRITERIJI ZA DODJELU

Komunikacijski alati i aktivnosti u okviru mjere informiranja trebali bi biti međusobno povezani, s jasnim konceptualnim pristupom i rezultatima koji se žele postići.

Aktivnostima u okviru mjere informiranja moraju se ostvariti konkretni rezultati tijekom trajanja mjere.

U okviru mjere informiranja moraju se u fazi prijave utvrditi relevantni očekivani rezultati (vidjeti obrazac za prijavu 3.).

U prijedlog treba uključiti popis relevantnih pokazatelja (kvalitativnih i kvantitativnih) za mjerenje očekivanih rezultata/učinaka mjere informiranja (vidjeti obrazac za prijavu 3.).

Prihvatljivost prijava procjenjuje se na temelju sljedećih kriterija:

1.	relevantnost mjere: ex ante analiza potreba i konkretni, mjerljivi, ostvarivi i relevantni ciljevi i njihov inovativni karakter. (25 bodova; potrebno najmanje 12,5 bodova);

2.	učinkovitost mjere: tema, poruke i ciljna publika, detaljni program, raspored i metodologija ex post evaluacije. (25 bodova; potrebno najmanje 12,5 bodova);

3.	djelotvornost mjere: analiza troškovne učinkovitosti u pogledu predloženih resursa. (25 bodova; potrebno najmanje 12,5 bodova);

4.	kvaliteta upravljanja projektom: kvaliteta postupaka i dodjele zadaća u kontekstu provedbe različitih aktivnosti u okviru predložene mjere. (25 bodova; potrebno najmanje 12,5 bodova).

Za kvalitetu prijedloga dodijelit će se najviše 100 bodova. Potrebno je ukupno prikupiti najmanje 60 bodova, a za svaki je kriterij potrebno prikupiti najmanje 50 %.

Samo prijedlozi koji dosegnu sve zadane razine uključit će se na rangirani popis. Ako se dostigne zadana razina, to ne podrazumijeva automatski sufinanciranje.

10. PRAVNE OBVEZE

Ako Komisija dodijeli bespovratna sredstva, podnositelju prijave šalje se sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava, iskazan u eurima i s navedenim uvjetima i razinom financiranja, te informacije o postupku formalizacije sporazuma između stranaka.

Prvo korisnik mora potpisati dva primjerka izvornog sporazuma, nakon čega se sporazum bez odgode vraća Komisiji. Komisija ga potpisuje posljednja.

Dodjela bespovratnih sredstava ne podrazumijeva pravo na dodjelu u narednim godinama.

11. FINANCIJSKE ODREDBE

11.1. Prihvatljivi troškovi

Prihvatljivi troškovi moraju ispunjivati sve sljedeće kriterije:

—	nastali su korisniku,

—

nastali su tijekom trajanja mjere informiranja, uz iznimku troškova povezanih sa završnim izvješćima i potvrdama o reviziji, Razdoblje prihvatljivosti troškova počinje na datum naveden u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava,

Ako korisnik može dokazati da provedba mjere informiranja treba započeti prije potpisivanja sporazuma, razdoblje prihvatljivosti troškova može započeti prije tog potpisivanja. Razdoblje prihvatljivosti ni u kojem slučaju ne može započeti prije datuma podnošenja prijave za dodjelu bespovratnih sredstava.

—	navedeni su u predviđenom proračunu,

—	potrebni su za provedbu mjere informiranja koja je predmet bespovratnih sredstava,

—	mogu se utvrditi i provjeriti, posebno jer su uneseni u knjigovodstvenu evidenciju korisnika i utvrđuju se na temelju primjenjivih računovodstvenih standarda države u kojoj korisnik ima poslovni nastan i u skladu s uobičajenom praksom troškovnog računovodstva korisnika,

—	u skladu su sa zahtjevima primjenjivog poreznog i socijalnog zakonodavstva,

—	razumni su, opravdani i u skladu sa zahtjevima dobrog financijskog upravljanja, posebno u pogledu ekonomičnosti i učinkovitosti.

Korisnikovi interni računovodstveni i revizijski postupci moraju omogućivati izravno usklađivanje troškova i prihoda prijavljenih u pogledu mjere informiranja s odgovarajućim računovodstvenim izvadcima i popratnim dokumentima.

Isti se kriteriji primjenjuju na troškove nastale povezanim subjektima.

Prihvatljivi troškovi mogu biti izravni ili neizravni.

11.1.1. Prihvatljivi izravni troškovi

Prihvatljivi izravni troškovi za mjeru informiranja oni su koji:

uz poštovanje prethodno utvrđenih uvjeta za prihvatljivost, mogu se utvrditi kao posebni troškovi izravno povezani s izvođenjem mjere informiranja i koji se stoga mogu izravno knjižiti za mjeru, kao npr.:

(a)

troškovi osoblja zaposlenog na temelju ugovora o radu sklopljenog s korisnikom ili na temelju istovjetnog akta o imenovanju i raspoređenog na rad na mjeri informiranja, uz uvjet da su ti troškovi u skladu s korisnikovom uobičajenom politikom u pogledu naknada zaposlenima.

Ti troškovi uključuju stvarne plaće i doprinose za socijalno osiguranje te ostale zakonske troškove uključene u naknade zaposlenima. Mogu uključivati i dodatne naknade zaposlenima, uključujući isplate na temelju dopunskih ugovora, neovisno o vrsti tih ugovora, uz uvjet da se isplaćuju dosljedno u slučajevima kada je potrebna takva vrsta poslova ili stručnog znanja i neovisno o korištenom izvoru financiranja;

Troškovi osoblja mogu obuhvaćati i troškove fizičkih osoba zaposlenih na temelju ugovora sklopljenog s korisnikom, a koji nije ugovor o radu, ili fizičkih osoba koje je korisniku uz naknadu uputila treća osoba, uz uvjet da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

i.	osoba radi u uvjetima sličnima onima u kojima radi zaposlenik (posebno u pogledu načina organizacije rada, zadaća koje se obavljaju i prostora u kojima se obavljaju);

ii.	rezultati rada vlasništvo su korisnika (osim ako je iznimno dogovoreno drukčije); i

iii.	troškovi nisu bitno različiti od troškova osoblja koje izvršava slične zadaće na temelju ugovora o radu s korisnikom.

Preporučene metode za izračun izravnih troškova osoblja navedene su u Dodatku;

(b)	putni troškovi i pripadajuće dnevnice, uz uvjet da su ti troškovi u skladu s korisnikovom uobičajenom praksom u pogledu putnih troškova;

(c)

izravno proizlaze iz uvjeta utvrđenih sporazumom (širenje informacija, posebno vrednovanje mjere informiranja, revizije, prijevodi, preslike), uključujući troškove traženih financijskih jamstava, uz uvjet da su odgovarajuće usluge kupljene u skladu s pravilima u pogledu provedbe ugovora utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava;

(d)	troškovi nastali podizvođačima, uz uvjet da su ispunjeni posebni uvjeti o podugovaranju kako je utvrđeno u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava;

(e)	carine, porezi i pristojbe koje plaća korisnik, osobito porez na dodanu vrijednost (PDV), uz uvjet da su uključeni u prihvatljive izravne troškove, i osim ako je drukčije navedeno u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.

11.1.2. Prihvatljivi neizravni troškovi (režijski troškovi)

Neizravni troškovi oni su koji nisu izravno povezani s provedbom mjere informiranja i stoga joj se ne mogu izravno pripisati.

Fiksni iznos od 7 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova mjere informiranja prihvatljiv je u smislu neizravnih troškova i čini opće administrativne troškove korisnika koji se mogu smatrati naplativima u okviru mjere informiranja.

U neizravne troškove ne smiju biti uključeni troškovi navedeni pod drugim naslovom proračuna.

Upozoravamo podnositelje prijava da, ako primaju bespovratna sredstva za poslovanje koja se financiraju iz proračuna EU-a ili Euratoma, ne mogu prijaviti neizravne troškove za razdoblja obuhvaćena bespovratnim sredstvima za poslovanje, osim ako mogu dokazati da bespovratna sredstva za poslovanje ne pokrivaju troškove mjere informiranja.

Kako bi dokazao da to može, korisnik bi u načelu trebao:

(a)

koristiti se analitičkim troškovnim računovodstvom koje omogućuje odvajanje svih troškova (uključujući režijske troškove) koji se odnose na bespovratna sredstva za poslovanje i bespovratna sredstva za mjere informiranja. U tu svrhu korisnik bi se trebao koristiti pouzdanim računovodstvenim kodovima i ključevima raspodjele kako bi se osigurala poštena, objektivna i realna raspodjela troškova;

(b)

odvojeno evidentirati:

—	sve troškove koji su nastali za bespovratna sredstva za poslovanje (tj. troškove osoblja, opće tekuće troškove i ostale troškove poslovanja povezane s dijelom njegovih redovnih godišnjih aktivnosti), i

—	sve troškove za bespovratna sredstva za mjeru informiranja (uključujući stvarne neizravne troškove povezane s mjerom informiranja).

Ako bespovratna sredstva za poslovanje obuhvaćaju cijelu redovnu godišnju aktivnost i proračun korisnika, korisnik nema pravo primiti nikakve neizravne troškove u okviru bespovratnih sredstava za mjeru informiranja.

11.2. Neprihvatljivi troškovi

(a)	Povrat od kapitala i dividendi koje isplaćuje korisnik;

(b)	dug i troškovi koji proizlaze iz dužničkih obveza;

(c)	rezervacije za gubitke ili dugove;

(d)	kamate po dugu;

(e)	sumnjiva dugovanja;

(f)	negativne tečajne razlike;

(g)	troškovi prijenosa sredstava Komisije koje naplaćuje banka korisnika;

(h)

troškovi koje je korisnik prijavio u okviru druge mjere informiranja koja prima bespovratna sredstva financirana iz proračuna Unije. Ta bespovratna sredstva uključuju bespovratna sredstva koja dodjeljuje država članica i koja se financiraju iz proračuna Unije te bespovratna sredstva koja dodjeljuju druga tijela osim Komisije za potrebe provedbe proračuna Unije. Konkretno, korisnici koji primaju bespovratna sredstva za poslovanje koja se financiraju iz proračuna EU-a ili Euratoma ne mogu prijaviti neizravne troškove za razdoblja u kojima primaju ta sredstva, osim ako mogu dokazati da se tim bespovratnim sredstvima ne pokrivaju troškovi mjere informiranja.

(i)	doprinosi u naravi trećih osoba;

(j)	prekomjerni ili nepotrebni izdaci;

(k)	PDV koji se može odbiti.

11.3. Oblici bespovratnih sredstava

11.3.1. Naknada stvarno nastalih troškova

Iznos bespovratnih sredstava bit će određen primjenom najveće stope sufinanciranja od 60 % na stvarno nastale prihvatljive troškove koje je prijavio korisnik i njegovi povezani subjekti.

11.3.2. Fiksna stopa

Fiksna stopa od 7 % prihvatljivih izravnih troškova za financiranje neizravnih troškova, koja čini opće administrativne troškove korisnika koji se mogu smatrati naplativima u okviru mjere informiranja. Fiksna stopa isplaćuje se nakon prihvaćanja troškova ili doprinosa na temelju kojih se ona izračunava.

Uvjeti za sukladnost korisnikove uobičajene prakse troškovnog računovodstva:

Korisnik mora osigurati da praksa troškovnog računovodstva korištena za prijavu prihvatljivih troškova zadovoljava sljedeće uvjete:

(a)	korištena praksa troškovnog računovodstva mora biti uobičajena praksa troškovnog računovodstva korisnika. Korisnik mora primjenjivati tu praksu dosljedno i na temelju objektivnih kriterija, bez obzira na izvor financiranja (financiranje EU-a ili drugo);

(b)	prijavljeni troškovi mogu se izravno poravnati s iznosima knjiženima u njegovu općem računovodstvu; i

(c)	kategorije troškova korištene za potrebe određivanja prijavljenih troškova ne uključuju neprihvatljive troškove ili troškove koji su već obuhvaćeni drugim oblicima bespovratnih sredstava.

11.4. Uravnoteženi proračun

Predviđeni proračun mjere informiranja mora biti priložen obrascu za prijavu. Mora sadržavati uravnotežene prihode i rashode.

Proračun se iskazuje u eurima.

Podnositelji prijave čiji troškovi neće biti u eurima moraju se koristiti tečajem objavljenim u Službenom listu Europske unije ili na internetskoj stranici Infor-euro dostupnom na: http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/inforeuro/inforeuro_en.cfm.

Podnositelj prijave mora osigurati da resursi potrebni za provedbu mjere informiranja nisu u potpunosti financirani bespovratnim sredstvima EU-a.

Sufinanciranje mjere informiranja može biti u sljedećim oblicima:

—	vlastita sredstva korisnika,

—	prihod ostvaren mjerom informiranja,

—	financijski doprinos trećih osoba.

Ukupno sufinanciranje može uključivati i doprinose u naravi trećih osoba, tj. nefinancijska sredstva koja treće osobe besplatno osiguravaju za korisnika. Odgovarajući troškovi trećih strana nisu prihvatljivi u okviru bespovratnih sredstava, npr. volontiranje, besplatno ustupanje dvorane za sastanke itd.

Vrijednost doprinosa u naravi ne smije prelaziti:

—	stvarne troškove korisnika, valjano potkrijepljene računovodstvenim dokumentima,

—	ili, ako takva dokumentacija ne postoji, redovne troškove na predmetnom tržištu.

Doprinosi u naravi iskazuju se u predviđenom proračunu zasebno kako bi se odrazila ukupna sredstva dodijeljena mjeri informiranja. Njihova jedinična vrijednost procjenjuje se u privremenom proračunu i naknadno se više ne mijenja.

Doprinosi u naravi moraju biti u skladu s nacionalnim poreznim pravilima i pravilima o socijalnom osiguranju.

11.5. Izračun konačnog iznosa bespovratnih sredstava

Komisija izračunava konačni iznos bespovratnih sredstava u trenutku plaćanja preostalog iznosa. Izračun uključuje sljedeće korake:

Korak 1 – Primjena stope nadoknade na prihvatljive troškove i dodavanje fiksne stope

Iznos naveden u okviru koraka 1 dobiven je primjenom stope nadoknade iz odjeljka 11.3.1. na prihvatljive troškove koje je prihvatila Komisija i fiksne stope u skladu s odjeljkom 11.3.2.

Korak 2 – Ograničenje na najveći iznos bespovratnih sredstava

Ukupan iznos koji Komisija plaća korisniku ne smije ni u kojem slučaju prekoračivati najveći iznos bespovratnih sredstava naveden u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava. Ako je iznos dobiven primjenom koraka 1 veći od tog najvećeg iznosa, konačni iznos bespovratnih sredstava ograničava se na najveći iznos.

Korak 3 – Smanjenje zbog pravila o zabrani stvaranja dobiti

„Dobit” znači dio iznosa dobivenog primjenom koraka 1 i 2 uvećan za ukupne primitke mjere informiranja koji prelazi ukupne prihvatljive troškove mjere informiranja.

Ukupni prihvatljivi troškovi mjere informiranja konsolidirani su ukupni prihvatljivi troškovi koje je odobrila Komisija. Ukupni primici mjere informiranja konsolidirani su ukupni primici utvrđeni, ostvareni ili potvrđeni na dan kada je korisnik sastavio zahtjev za plaćanje preostalog iznosa.

Sljedeće se smatra primicima:

(a)	prihod ostvaren mjerom informiranja;

(b)	financijski doprinosi koje su treće osobe dodijelile korisniku ili povezanom subjektu, ako su treće osobe te doprinose posebno namijenile financiranju prihvatljivih troškova mjere informiranja koje nadoknađuje Komisija.

Sljedeće se ne smatra primicima:

(a)	financijski doprinosi trećih osoba, ako se mogu koristiti za pokrivanje troškova koji nisu prihvatljivi troškovi u skladu sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava;

(b)	financijski doprinosi trećih osoba bez obveze povrata neiskorištenog iznosa nakon isteka razdoblja provedbe.

Ako se ostvari dobit, taj će se iznos oduzeti proporcionalno konačnoj stopi povrata stvarnih prihvatljivih troškova mjere informiranja koje je odobrila Komisija.

Korak 4 – Smanjenje zbog nepravilne provedbe ili povrede drugih obveza

Komisija može smanjiti najveći iznos bespovratnih sredstava ako mjera informiranja nije pravilno provedena (tj. ako nije uopće provedena ili je loše, djelomično ili kasno provedena) ili ako nije ispunjena neka druga obveza iz sporazuma.

Iznos smanjenja razmjeran je stupnju u kojem je mjera informiranja nepravilno provedena ili težini povrede obveze.

11.6. Izvješćivanje i načini plaćanja

11.6.1.

Korisnik može zatražiti sljedeća plaćanja ako su ispunjeni uvjeti iz sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava (npr. rokovi plaćanja, gornje granice itd.). Zahtjevi za plaćanje moraju biti popraćeni dokumentima navedenima u nastavku i detaljno opisani u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava:

Zahtjev za plaćanje

Popratni dokumenti

Jedno međuplaćanje.

Međuplaćanje iznosi najviše 30 % najvećeg iznosa bespovratnih sredstava.

(a)	tehničko izvješće na sredini razdoblja

(b)	financijski izvještaj na sredini razdoblja

Plaćanje preostalog iznosa

Komisija će utvrditi iznos plaćanja na temelju izračuna konačnog iznosa bespovratnih sredstava (vidjeti prethodni odjeljak 11.5.). Ako je ukupni iznos ranijih plaćanja veći od konačnog iznosa bespovratnih sredstava, od korisnika će se zahtijevati nadoknada iznosa koji je Komisija preplatila putem naloga za povrat sredstava.

(a)	završno tehničko izvješće;

(b)	završni financijski izvještaj;

(c)	zbirni financijski izvještaj u kojem su objedinjeni već podneseni financijski izvještaji te prikazani primici

U slučaju nezadovoljavajuće financijske sposobnosti primjenjuje se prethodni odjeljak 8.1.

11.7. Ostali financijski uvjeti

(a) Zabrana kumulativne dodjele

Mjera informiranja može primiti bespovratna sredstva iz proračuna EU-a samo jedanput.

Isti se troškovi ni u kojim okolnostima neće dvaput financirati iz proračuna Unije. Kako bi se to osiguralo, podnositelji prijave za dodjelu bespovratnih sredstava moraju navesti izvore i iznose primljenih ili iskorištenih sredstava Unije za istu mjeru informiranja ili dio mjere informiranja ili za njezino (podnositeljevo) funkcioniranje tijekom te financijske godine te sva druga sredstva koja su primili ili iskoristili za tu mjeru informiranja.

(b) Zabrana retroaktivnosti

Bespovratna sredstva ne mogu se dodijeliti retroaktivno za mjere informiranja koje su već provedene.

Bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za mjeru informiranja koja je već započela samo ako podnositelj prijave za dodjelu bespovratnih sredstava može dokazati da je mjeru informiranja morao početi provoditi prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

U takvim slučajevima troškovi prihvatljivi za financiranje ne smiju nastati prije datuma podnošenja prijave za dodjelu bespovratnih sredstava.

Ako je radi provedbe mjere informiranja potrebno sklopiti ugovore o nabavi (ugovore o provedbi), korisnik mora sklopiti ugovor za onu ponudu koja je ekonomski najpovoljnija ili ima najnižu cijenu (kada je to prikladno), pri čemu treba izbjegavati sukobe interesa.

U slučaju nabave koja prelazi 60 000 EUR korisnik mora poštovati dodatna pravila navedena u oglednom sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava priloženom pozivu.

Korisnik je dužan jasno dokumentirati natječajni postupak i zadržati dokumentaciju za slučaj revizije.

Subjekti koji djeluju u svojstvu javnih naručitelja u smislu Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11) ili javnih naručitelja u smislu Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (12) dužni su poštovati važeća nacionalna pravila o javnoj nabavi.

Korisnici mogu podugovarati određene poslove koji su dio mjere informiranja. Ako to učine, moraju osigurati da su, povrh navedenih uvjeta ekonomski najpovoljnije ponude i nepostojanja sukoba interesa, ispunjeni i sljedeći uvjeti:

(a)	podugovaranje se ne odnosi na ključne poslove u okviru mjere informiranja;

(b)	uporaba podugovaranja opravdana je s obzirom na prirodu mjere informiranja i onoga što je potrebno za njezinu provedbu;

(c)	predviđeni troškovi podugovaranja jasno su navedeni u predviđenom proračunu;

(d)

svaku uporabu podugovaranja, ako nije predviđena u opisu mjere informiranja, priopćuje korisnik i odobrava Komisija. Komisija može dati odobrenje:

i.	prije uporabe podugovaranja, ako korisnici zatraže izmjenu;

ii.

nakon uporabe podugovaranja, ako je podugovaranje:

—	posebno opravdano u tehničkom izvješću na sredini razdoblja ili konačnom tehničkom izvješću, i

—	ne podrazumijeva izmjene sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava kojima bi se dovela u pitanje odluka o dodjeli bespovratnih sredstava ili povrijedilo načelo jednakog postupanja prema podnositeljima prijave;

(e)	korisnici osiguravaju da se određeni uvjeti koji se primjenjuju na korisnike, kako je navedeno u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava (npr. vidljivost, povjerljivost itd.), primjenjuju i na podugovaratelje.

(d) Financijska potpora trećim osobama

Prijave ne smiju uključivati financijsku potporu trećim osobama.

12. PROMIDŽBA

12.1. Od strane korisnika

Korisnici moraju jasno potvrditi doprinos Europske unije u svim publikacijama ili u vezi s aktivnostima za koje se bespovratna sredstva upotrebljavaju.

U tom pogledu korisnici moraju istaknuti ime i simbol Europske komisije u svim publikacijama, plakatima, programima i drugim proizvodima nastalima u okviru sufinanciranog projekta.

U tu svrhu moraju upotrijebiti tekst i simbol Europske unije te izjavu o ograničenju odgovornosti, a sve navedeno dostupno je na http://ec.europa.eu/agriculture/grants-for-information-measures/

Ako se taj zahtjev u potpunosti ne ispuni, dodjela bespovratnih sredstava korisniku može se smanjiti u skladu s odredbama sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

12.2. Od strane Komisije

Uz iznimku stipendija koje se isplaćuju fizičkim osobama i druge izravne potpore isplaćene fizičkim osobama kojima je pomoć najpotrebnija, sve informacije koje se odnose na bespovratna sredstva koja se dodjeljuju tijekom jedne financijske godine objavljuju se na internetskim stranicama institucija Europske unije najkasnije do 30. lipnja godine koja slijedi nakon financijske godine u kojoj su bespovratna sredstva dodijeljena.

Komisija objavljuje sljedeće informacije:

—	ime korisnika,

—	adresu korisnika ako je on pravna osoba, regiju ako je korisnik fizička osoba, kako je utvrđeno na razini NUTS 2 ako ima domicil u EU-u, ili ekvivalent ako ima domicil izvan EU-a,

—	predmet bespovratnih sredstava,

—	dodijeljeni iznos.

Nakon opravdanog i obrazloženog zahtjeva korisnika odustaje se od objave ako se takvim iznošenjem podataka ugrožavaju prava i slobode pojedinaca zaštićeni Poveljom o temeljnim pravima Europske unije ili ako se njime šteti komercijalnim interesima korisnika.

13. OBRADA OSOBNIH PODATAKA

Odgovor na sve pozive na podnošenje prijedloga uključuje evidentiranje i obradu osobnih podataka (npr. ime, adresa i životopis). Ti podaci obrađuju se u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (13) o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka. Osim ako je drukčije navedeno, pitanja i sve zatražene osobne podatke koji su potrebni za evaluaciju prijave u skladu s pozivom na podnošenje prijedloga obrađivat će isključivo u tu svrhu Odjel R5 Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Ako se korisnik nalazi u nekoj od situacija iz članka 106. stavka 1. i članka 107. Financijske uredbe, njegovi se osobni podaci mogu evidentirati u sustavu ranog otkrivanja i isključenja (više informacija dostupno je u izjavi o zaštiti osobnih podataka na:

http://ec.europa.eu/budget/library/explained/management/protecting/privacy_statement_edes_en.pdf).

14. POSTUPAK ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA

Prijedlozi se podnose do roka utvrđenog u odjeljku 3.

Nije dopuštena nikakva izmjena prijave nakon isteka roka za podnošenje prijedloga. Međutim ako je potrebno razjasniti određene aspekte ili ispraviti administrativne pogreške, Komisija može kontaktirati podnositelja prijave tijekom postupka evaluacije.

Podnositelji prijave obavješćuju se pisanim putem o rezultatima postupka odabira.

Podnošenje prijava u papirnatom obliku

Obrasci za prijavu dostupni su na http://ec.europa.eu/agriculture/grants-for-information-measures/.

Prijave se moraju podnijeti na predviđenom obrascu, pravilno ispunjene i datirane. Mora ih potpisati osoba ovlaštena za preuzimanje pravno obvezujućih obveza u ime organizacije podnositelja prijave.

Ako je primjenjivo, na zasebnim listovima mogu se navesti sve dodatne informacije koje podnositelj prijave smatra neophodnima.

Prijave se šalju na sljedeću adresu:

European Commission Unit AGRI. B.1

Call for proposals 2017/C 339/07

To the attention of Head of Unit

L130 4/053

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

—	poštom, datum na poštanskom žigu,

—

osobno, datum zaprimanja. Potrebno je zatražiti potvrdu o primitku koju potpisuje i datira službenik u središnjem poštanskom uredu Komisije koji je preuzeo pošiljku. Radno vrijeme poštanskog ureda je od ponedjeljka do četvrtka od 8.00 do 17.00 sati i petkom od 8.00 do 16.00 sati. Poštanski ured ne radi subotom, nedjeljom i praznicima Komisije.

—	kurirskom službom, datum zaprimanja u kurirskoj službi.

Osobna dostava/hitna pošiljka:

European Commission

Central Mail Service

Avenue du Bourget, no 1/Bourgetlaan 1

1140 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

Prijave poslane faksom ili e-poštom neće biti prihvaćene.

Osim primjerka u papirnatom obliku, podnositelj prijave dužan je dostaviti i elektronički primjerak prijedloga i svih njegovih priloga na CD-ROM-u ili USB-memoriji u istoj omotnici u kojoj je primjerak u papirnatom obliku. Prednost ima primjerak u papirnatom obliku. Prihvatljivost prijava evaluirat će se na temelju primjeraka podnesenih u papirnatom obliku.

Podaci za kontakt

Kontaktna točka za eventualna pitanja: agri-grants@ec.europa.eu

Rok za podnošenje pitanja je 1. prosinca 2017. u 24.00.

Najvažnija pitanja i odgovori bit će objavljeni na sljedećoj internetskoj stranici: http://ec.europa.eu/agriculture/grants-for-information-measures/.

Prilozi

—	obrazac za prijavu (s kontrolnim popisom dokumenata koje je potrebno dostaviti), dostupan na: http://ec.europa.eu/agriculture/grants-for-information-measures/,

—	ogledni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava, dostupan na: http://ec.europa.eu/agriculture/grants-for-information-measures/,

—	obrazac za pravne subjekte, dostupan na: http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/legal_entities/legal_entities_en.cfm,

—	obrazac za financijsku identifikaciju, dostupan na: http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/financial_id/financial_id_en.cfm,

—	predviđeni proračun,

—	tablica izdataka,

—	tablica prihoda,

—	predložak financijskog izvještaja i tehničkog izvješća.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 549.

(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(3) SL L 362, 31.12.2012., str. 1.

(4) SL L 182, 29.6.2013., str. 19.

(5) SL L 192, 31.7.2003., str. 54.

(6) SL L 300, 11.11.2008., str. 42.

(7) SL L 309, 25.11.2005., str. 15.

(8) SL L 164, 22.6.2002., str. 3.

(9) SL L 101, 15.4.2011., str. 1.

(10) SL L 312, 23.12.1995., str. 1.

(11) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).

(12) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(13) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1).

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 339

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 60. 10. listopada 2017.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2017/C 339/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8554 – CIC/Logicor Business) ( 1 )	1
2017/C 339/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8619 – Bridgepoint/Miller Homes) ( 1 )	1
2017/C 339/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8604 – Xella International/Ursa) ( 1 )	2

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće
2017/C 339/04	Odluka Vijeća od 9. listopada 2017. o imenovanju zamjenika člana Upravnog odbora Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta za Francusku	3
2017/C 339/05	O sljedećim se informacijama obavještavaju: ABDOLLAHI Hamed (alias Mustafa Abdullahi), AL NASSER Abdelkarim Hussein Mohamed, AL YACOUB Ibrahim Salih Mohammed, ARBABSIAR Manssor (alias Mansour Arbabsiar), IZZ AL DIN Hasan (alias GARBAYA, Ahmed; alias SA ID; alias SALWWAN, Samir), SHAHLAI Abdul Reza (alias Abdol Reza Shala’i, alias Abd-al Reza Shalai, alias Abdorreza Shahlai, alias Abdolreza Shahla’i, alias Abdul-Reza Shahlaee, alias Hajj Yusef, alias Haji Yusif, alias Hajji Yasir, alias Hajji Yusif, alias Yusuf Abu-al-Karkh), SHAKURI Ali Gholam i SOLEIMANI Qasem (alias Ghasem Soleymani, alias Qasmi Sulayman, alias Qasem Soleymani, alias Qasem Solaimani, alias Qasem Salimani, alias Qasem Solemani, alias Qasem Sulaimani, alias Qasem Sulemani); te su osobe navedene na popisu predviđenom člankom 2. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma (vidjeti Prilog Provedbenoj uredbi Vijeća (EU) 2017/1420 od 4. kolovoza 2017.)	5
	Europska komisija
2017/C 339/06	Tečajna lista eura	6

	V Objave
	ADMINISTRATIVNI POSTUPCI
	Europska komisija
2017/C 339/07	Poziv na podnošenje prijedloga – Potpora mjerama informiranja koje se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) za 2018.	7
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2017/C 339/08	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8635 – Sojitz/KEPCO/Luricawne/Fixarra/Evalair/Plum) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	23

Zemlja	Član	Zamjenik člana
Francuska		g. Romain LASSERRE

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1746
JPY	japanski jen	132,36
DKK	danska kruna	7,4430
GBP	funta sterlinga	0,89195
SEK	švedska kruna	9,5348
CHF	švicarski franak	1,1497
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,3788
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,893
HUF	mađarska forinta	312,32
PLN	poljski zlot	4,3077
RON	rumunjski novi leu	4,5754
TRY	turska lira	4,3636
AUD	australski dolar	1,5142
CAD	kanadski dolar	1,4731
HKD	hongkonški dolar	9,1685
NZD	novozelandski dolar	1,6588
SGD	singapurski dolar	1,6013
KRW	južnokorejski von	1 343,11
ZAR	južnoafrički rand	16,1990
CNY	kineski renminbi-juan	7,7788
HRK	hrvatska kuna	7,5025
IDR	indonezijska rupija	15 897,04
MYR	malezijski ringit	4,9709
PHP	filipinski pezo	60,189
RUB	ruski rubalj	68,5379
THB	tajlandski baht	39,214
BRL	brazilski real	3,7168
MXN	meksički pezo	21,8840
INR	indijska rupija	76,7625


	(1) Tekst značajan za EGP.