11.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 266/1

I.

A.

B.

C.

D.

E.

F.

G.

H.

II.

A.

B.

C.

D.

E.

F.

G.

H.

I.

J.

K.

L.

M.

III.

A.

A.1.

A.2.

A.3.

A.4.

B.

B.1.

B.2.

B.3.

B.4.

B.5.

C.

C.1.

C.2.

C.3.

C.4.

C.5.

C.6.

C.7.

D.

D.1.

D.2.

D.3.

D.4.

E.

E.1.

E.2.

E.3.

E.4.

F.

G.

IV.

Prilog I. –

Prilog II. –

Prilog III. –

Prilog IV. –

Prilog V. –

Prilog VI. –

1.

Ovim se izvješćem analizira proračunsko i financijsko upravljanje Europskog parlamenta za financijsku godinu 2016. U izvješću se opisuju korištenje financijskim sredstvima te događaji koji su osjetno utjecali na aktivnosti tijekom financijske godine (dio I. i II.) te sažeto izlažu rezultati koji su postignuti u odnosu na ciljeve zacrtane za 2016. godinu (dio III.).

2.

Izvješće je sastavljeno u skladu s člankom 142. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 966/2012 od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (1), u daljnjem tekstu „Financijska uredba”, i člankom 227. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (2). Provedena analiza temelji se na privremenoj financijskoj dokumentaciji koju je izradio računovodstveni službenik.

3.

Odobrena sredstva za Parlament za 2016. iznosila su 1 838 613 983 EUR, tj. 19,39 % gornje granice naslova V. višegodišnjeg financijskog okvira (3). U tablici 1. prikazuje se izvršenje proračuna Europskog parlamenta tijekom financijske godine 2016.

Tablica 1.

Izvršenje odobrenih sredstava

4.

Početna odobrena sredstva u proračunu Parlamenta za 2016. iznosila su 1 838 388 600 EUR. Nakon izmjene proračuna (9) u iznosu od 225 383 EUR ukupna odobrena sredstva u konačnom proračunu za 2016. iznosila su 1 838 613 983 EUR, što je povećanje od 2,4 % u odnosu na konačni proračun za 2015. (1 794 929 112 EUR).

5.

Preuzete obveze ukupno su iznosile 1 823 844 172 EUR, odnosno 99,2 % konačnih odobrenih sredstava (2015.: 99,1 %). Plaćanja su dosegla ukupan iznos od 1 538 531 527 EUR, to jest 84,4 % izvršenih preuzetih obveza (2015.: 83,7 %).

6.

Automatski prijenosi tijekom financijske godine 2017. iznosili su 285 312 645 EUR, tj. 15,6 % odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (2015.: 16,3 %). U skladu s člankom 13. Financijske uredbe u financijskoj godini 2017. nije bilo neautomatskih prijenosa odobrenih sredstava.

7.

Automatski prijenosi odobrenih sredstava u 2016. dosegli su ukupan iznos od 289 323 907 EUR (2015.: 277 911 825 EUR). Plaćanja u okviru tih prijenosa iznosila su 267 999 422 EUR, tj. 92,6 % (2015.: 90,9 %). Ukinuta odobrena sredstva tako su ukupno iznosila 21 324 484 EUR, što je za 15,8 % manje nego 2015. (25 315 611 EUR). Ukidanja su u osnovi uključivala sljedeće članke: članak 2 0 0 „Zgrade”, članak 1 0 0 „Plaće i naknade”, članak 2 0 2 „Rashodi za zgrade”, članak 3 2 4 „Proizvodnja i distribucija”, članak 4 0 2 „Financiranje političkih stranaka na europskoj razini” i članak 4 0 3 „Financiranje političkih zaklada na europskoj razini”. Ukidanja koja se odnose na tih šest članaka predstavljaju 82 % ukupnih ukinutih iznosa.

8.

Ukinuti iznosi i glavni razlozi zbog kojih je do toga došlo navedeni su u tablici 2.

Tablica 2.

Glavni razlozi za ukidanje odobrenih sredstava automatski prenesenih iz 2015. u 2016.

9.

Ukupni prihod unesen u poslovne knjige do 31. prosinca 2016. iznosio je 183 381 513 EUR (2015.: 176 367 724 EUR), uključujući 30 589 787 EUR namjenskih prihoda (2015.: 27 988 590).

10.

Tablica 3. prikazuje, po poglavlju, kretanje prihoda u 2015. i 2016.

Tablica 3.

Kretanje prihoda u 2015. i 2016.

11.

Raspoloživi namjenski prihodi u 2016. dosegli su ukupan iznos od 30 589 787 EUR (2015: 27 988 590 EUR). Preuzete obveze dosegle su iznos od 12 032 487 EUR, što predstavlja stopu preuzetih obveza od 39 % (2015.: 54 %). Plaćanja su ukupno dosegla 7 602 676 EUR, tj. 63 % izvršenih preuzetih obveza (2015.: 83 %).

12.

Odobrena sredstva od namjenskih prihoda prenesena iz 2016. uključuju plaćanja belgijske države u iznosu od 85 897 000 EUR od 27. siječnja 2010., u okviru preuzimanja odgovornosti za teren za građevine D4 i D5 i troškova razvoja gradilišta za platformu iznad kolodvora Bruxelles-Luxembourg. To plaćanje predstavlja vanjski namjenski prihod u smislu članka 21. stavka 2. Financijske uredbe. Glavni dio preuzetih obveza u pogledu tih prihoda odnosio se na kupnju zgrade MARTENS, u skladu s odlukom Predsjedništva od 30. studenog 2011. U vezi s tim projektom povezanim s nekretninama 2016. su izvršena plaćanja u iznosu od 74 250 579 EUR.

13.

Iznos od 14 769 811 EUR (2015.: 16 107 073), koji čini 0,8 % konačnih odobrenih sredstava (2015: 0,9 %) je ukinut. Glavni razlozi za to navedeni su u sljedećoj tablici:

Tablica 4.

Glavni razlozi za ukidanje tekućih odobrenih sredstava za 2016.

14.

Tijekom financijske godine, odobreno je sedam prijenosa C (uključujući prijenos „za prikupljanje”) primjenom članaka 27. i 46. Financijske uredbe. Ukupno su iznosili 66 655 000 EUR, odnosno 3,6 % konačnih odobrenih sredstava (2015.: šest prijenosa, koji su iznosili 4,6 % konačnih odobrenih sredstava). Predsjednik je odobrio 16 P prijenosa odobrenih sredstava za tu godinu u skladu s člankom 25. stavkom 1. Financijske uredbe (11), što obuhvaća ukupno 18 233 548 EUR ili 1,0 % konačnih odobrenih sredstava (2015.: sedam prijenosa, koji su iznosili 0,4 % konačnih odobrenih sredstava).

Tablica 6.

Prikaz prijenosa C po kategoriji rashoda i predmetu

15.

U ovom odjeljku prikazuje se uporaba odobrenih sredstava po proračunskom poglavlju, njihov obujam u okviru proračuna i njihov razvoj u odnosu na proteklu financijsku godinu. Četiri poglavlja predstavljaju 70 % ukupnih preuzetih obveza. Riječ je o poglavlju 1 0 „Članovi institucije”, poglavlju 1 2 „Dužnosnici i privremeno osoblje”, poglavlju 2 0 „Zgrade i s njima povezani troškovi” i poglavlju 4 2 „Rashodi za parlamentarnu pomoć”.

16.

Tablica 7. prikazuje, po poglavlju, pregled odobrenih sredstava za koja su preuzete obveze u 2016. u odnosu na financijsku godinu 2015. Grafikoni 1. i 2. prikazuju relativne udjele i promjene od 2015. do 2016.

Tablica 7.

Razvoj preuzetih obveza odobrenih sredstava u 2016. i 2015.

Grafikon 1.

Raspodjela preuzetih obveza u 2016. po poglavlju

Grafikon 2.

Razvoj preuzetih obveza odobrenih sredstava u 2016. i 2015., po poglavlju

17.

Bruto plaća zastupnika iznosi 38,5 % osnovne plaće suca Suda Europske unije (16). Glavni razlog za povećanje preuzetih obveza u stavci 1 0 0 0 između 2015. i 2016. jest usklađenje plaća od 3,3 % s učinkom od 1. srpnja 2016. Bruto mjesečna plaća zastupnika povećala se na 8 484 EUR (između 1. srpnja 2015. i 30. lipnja 2016. iznosila je 8 213 EUR. Za razdoblje od srpnja do prosinca 2016. retroaktivno je plaćen iznos od 1 199 190 EUR.

18.

I smanjenje preuzetih obveza za stavku 1 0 0 4 „Redovni putni troškovi” za 2015. i povećanje preuzetih obveza za stavku 1 0 0 5 „Ostali putni troškovi” mogu se objasniti promjenom u kalendaru aktivnosti Parlamenta. Povećanje broja tjedana za vanjske parlamentarne aktivnosti dovelo je do smanjenja rashoda za redovna putovanja, dok je broj putovanja u države članice u kojima su zastupnici izabrani pokazao tendenciju povećanja.

19.

Zastupnici su 2016. realizirali ukupno 29 641 putovanja (17). Većina putovanja bila je u Bruxelles (18 615) i u Strasbourg (8 687). Sastanci drugdje u Europskoj uniji bili su razlog 1348 putovanja, a sastanci izvan Europske unije 991 putovanja.

20.

Stavka 1 0 0 6 namijenjena je pokrivanju troškova parlamentarnih aktivnosti zastupnika. Ta je naknada 2016. dosegnula mjesečni iznos od 4 320 EUR po zastupniku (nepromijenjeno tijekom 2015.) te je mjesečno isplaćena na zahtjev zastupnika.

21.

Smanjenje stavke 1 0 2 0 „Prijelazne naknade” između 2015. i 2016. odražava postupni odlazak zastupnika koji su nakon izbora 2014. otišli s dužnosti i prijavili se za prijelaznu naknadu (18). U prosincu 2016. samo su dva bivša zastupnika primila prijelaznu naknadu, u usporedbi s 12 u srpnju 2016. i 25 krajem prosinca 2015., a u srpnju 2015. bilo ih je još 51. Nadalje, izmjena pravila o prijebojima (19) dovela je do ponovnog otvaranja 21 dosjea u 2016. i rezultirala plaćanjem prijelaznih naknada u iznosu od 752 696 EUR.

22.

Stavka 1 0 3 0 „Starosne mirovine (PEAM)” namijenjena je pokrivanju starosne mirovine nakon kraja mandata zastupnika koji zadovoljava uvjete predviđene u starom pravilniku koji je 2009. zamijenio Statut zastupnika (20). Zadržavaju se prava na mirovinu ostvarena do datuma stupanja na snagu Statuta. Odredbe u pogledu mirovine trenutačno se odnose samo na zastupnike izabrane u Francuskoj i Italiji. Svi drugi zastupnici imaju pravo odabrati mirovinske sustave koje organiziraju nacionalna tijela njihovih država. Zastupnici u Europskom parlamentu izabrani u Italiji koji nisu primali mirovinu u okviru državnog mirovinskog sustava i zastupnici u Europskom parlamentu izabrani u Francuskoj koji su imali različite mirovine od zastupnika u Nacionalnoj skupštini imali su mogućnost uplaćivanja doprinosa u proračun Parlamenta, obračunatih na istoj osnovi kao i doprinosi zastupnika izabranih u nacionalnim parlamentima u Italiji i Francuskoj, kako bi ostvarili ista mirovinska prava kao ona koja imaju zastupnici izabrani u nacionalnim parlamentima. Krajem 2016. bilo je 390 korisnika, a krajem 2015. 458. Smanjenje preuzetih obveza tu za stavku od 2015. do 2016. objašnjava se smanjenjem broja korisnika.

23.

Troškovi za dužnosnike i privremeno osoblje u 2016. iznosili su 625 820 200 EUR, odnosno bili su najveća kategorija troškova s 34 % ukupnih preuzetih obveza u financijskoj godini 2016. Dinamika poglavlja prije svega proizlazi iz stavke 1 2 0 0 „Primanja i naknade”, koja čini 99 % odobrenih sredstava u poglavlju 1 2.

24.

Iznos izvršenih preuzetih obveza u stavci 1 2 0 0 „Primanja i naknade” doseže 621 577 767 EUR, što predstavlja porast od 5 % u odnosu na 2015. Takav razvoj odraz je povećanja stope popunjavanja radnih mjesta i obuhvaća razvitak karijera te indeksaciju plaća. U prosincu 2016. plaće dužnosnika i ostalih službenika Europske unije prilagođene su i povećane za 3,3 % s učinkom od 1. srpnja 2016.

25.

Preuzete obveze za stavku 1 2 0 4 „Prava pri stupanju u službu, premještaju i odlasku iz službe” iznosile su 3 425 000 EUR zbog većeg broja dužnosnika i ostalih službenika koji su stupili na dužnost ili otišli s nje, odobrena sredstva su se 2015. povećala za 34 %.

26.

U 2016. u Tajništvu je zaposlen 181 dužnosnik i privremeni zaposlenik, a u klubovima zastupnika zaposleno je 76 privremenih zaposlenika. Na dan 31. prosinca 2016. u Parlamentu je ukupno bilo zaposleno 6 181 dužnosnika i privremenih zaposlenika, od čega 5 375 u Tajništvu, a 806 u klubovima zastupnika.

27.

Što se tiče raspodjele po spolu, žene su 31. prosinca 2016. činile 59 % ukupnih zaposlenika Parlamenta, ali samo 33 % načelnika odjela, 30 % direktora i 26 % glavnih direktora. Sljedeći grafikon prikazuje raspodjelu osoblja po funkcijama i po spolu.

Grafikon 3.

Raspodjela osoblja Parlamenta po spolu

Izvor: Glavna uprava za kadrovske poslove

28.

Glavni razlog za povećanje odobrenih sredstava za koja su preuzete obveze u tom poglavlju činjenica je da su se obveze za ostalo osoblje povećale za 7,5 milijuna EUR, uglavnom zahvaljujući internalizaciji zaštitara. Drugi važni učinak bilo je povećanje potrebe za vanjskim usmenim prevođenjem u 2016. (2,2 milijuna EUR više u usporedbi s 2015.). Preuzete obveze za vanjske prevoditeljske usluge bile su za 16 % manje.

29.

Porast u stavki 1 4 0 0 „Ostalo osoblje” objašnjava se u prvom redu zapošljavanjem ugovornog osoblja u okviru internalizacije sigurnosti i indeksacijom plaća. Na dan 31. prosinca 2016. u Parlamentu je bilo zaposleno 1 538 ugovornih zaposlenika (31. prosinca 2015. bilo je zaposleno 1 428, što je povećanje za 8 %). Raspodjela ugovornog osoblja po funkcijskim skupinama (21) i po spolu prikazana je u grafikonu 4. Ova stavka pokriva plaće, naknade i dnevnice ostalih službenika, osobito ugovornih, doprinose poslodavaca različitim sustavima socijalnog osiguranja i učinke korektivnih koeficijenata primjenjivih na primitke tih službenika, kao i zapošljavanje privremenog osoblja.

Grafikon 4.

Ugovorno osoblje po funkcijskoj skupini i po spolu 2016.

Izvor: Glavna uprava za kadrovske poslove

30.

Odstupanje u stavci 1 4 0 2 „Izdatci za usmeno prevođenje” proizlazi iz promjena u potražnji, kao što su izmjene uvedene u strukturu kalendara aktivnosti Parlamenta i osnivanja dvaju novih istražnih odbora. Nadalje, prosječna dnevnica za pomoćne usmene prevoditelje na konferencijama povećala se zbog povećanja plaća i prilagodbe dnevnih naknada i gornjih granica za troškove smještaja u okviru misija. Preuzete obveze iz te stavke pokrivaju honorare, socijalne doprinose, putne troškove i dnevnice pomoćnih usmenih prevoditelja koje zapošljava Parlament kako bi zajamčio uslugu usmenog prevođenja na zasjedanjima koja organizira.

31.

Osoblje za konferencijsko prevođenje 2016. je odradilo 52 121 dan usmenog prevođenja (za 1,3 % više u usporedbi s 2015.) za Parlament i druge institucije (22) (kada je Parlament morao osigurati tu uslugu).

32.

Odstupanje u stavci 1 4 0 4 „Stažiranja, potpore i razmjena dužnosnika” prije svega proizlazi iz povećanja broja upućenih nacionalnih stručnjaka. Preuzete obveze iz te stavke pokrivaju plaće, naknade, putne troškove i troškove zdravstvenog osiguranja kategorija dotičnog osoblja.

33.

Odstupanje u stavci 1 4 2 0 „Vanjske prevoditeljske usluge” djelomično je posljedica smanjenja u eksternalizaciji 2016., a djelomično činjenice da je prosječna cijena stranice eksternaliziranog prijevoda po novim ugovorima na snazi 2016. bila niža nego po prethodno potpisanim ugovorima.

34.

U pogledu stavke 1 6 1 2 „Stručno usavršavanje”, preuzete obveze pokrivaju troškove povezane s obrazovnim programima namijenjenima usavršavanju osoblja, kao i poboljšanju rezultata i učinkovitosti institucije. Godine 2016. bilo je ukupno 5 618 sudjelovanja na jezičnim tečajevima (2015: 5 606), 2 120 sudjelovanja na informatičkim tečajevima (2015.: 2 284) i 874 sudjelovanja na financijskim tečajevima (2015.: 1 233). Bilo je otprilike 11 873 sudjelovanja na internim općim tečajevima (2015.: 11 970) i 353 na vanjskim tečajevima (2015.: 341) (23).

35.

Smanjenje preuzetih obveza za stavku 1 6 5 2 „Troškovi poslovanja restorana i kantina” tijekom 2015. može se objasniti provedbom strateških smjernica za modernizaciju politike pripreme i posluživanja hrane u Parlamentu za razdoblje 2014. – 2019. koje je Predsjedništvo usvojilo 10. lipnja 2013. Na temelju tih smjernica vanjski suradnici koji pružaju usluge pripreme i posluživanja hrane u prostorima Parlamenta više se ne subvencioniraju u Bruxellesu (od srpnja 2015.) i Strasbourgu (od studenoga 2016.).

36.

Odobrena sredstva za stavku 1 6 5 4 pokrivaju doprinos Parlamenta ukupnim troškovima centra za vrtićku djecu i vanjske jaslice s kojima je sklopljen ugovor (24). Glavni razlog za smanjenje bila je manja razina ukupnih potreba s obzirom na to je da velik broj mjesta u privatnim jaslicama u Bruxellesu ostao nepopunjen i da je bilo potrebno manje vanjskih intervencija.

37.

U proračunu za 2016. prvotno nisu bila predviđena odobrena sredstva za stavku 2 0 0 1 „Plaćanje najma”: do kraja financijske godine odobrena sredstva za tu stavku povećana su za 53 500 000 EUR, što je posljedica prijenosa za prikupljanje. Cijeli iznos dodijeljen je projektu proširenja zgrade Adenauer u Luxembourgu (projekt zgrade KAD).

38.

Preuzete obveze za stavku 2 0 0 5 „Izgradnja zgrada” pokrile su troškove i radove povezane s projektom (25) i iznose ukupno 11 113 598 EUR (2015.: 8 969 858 EUR). Također su pokrila troškove i radove povezane s obnovom zgrade Havel u Strasbourgu, koji su iznosili 2 149 941 EUR (2015.: 5 050 000 EUR), kao i projekti u Bruxellesu (u iznosu od 4 525 268 EUR), koji se uglavnom odnose na početak opremanja zgrade Martens.

39.

Stavka 2 0 0 7 „Opremanje prostorija” namijenjena je financiranju posebnih i zasebnih projekata opremanja koji nisu opetovani. Povećanje preuzetih obveza za tu stavku 2016. uglavnom proizlazi iz izvanrednih ulaganja u sigurnosne aspekte zgrada, što je posljedica promjene u sigurnosnoj situaciji. Ulaganjima se, među ostalim, nastojalo dodatno osigurati ulaze u zgrade, zamijeniti stakla neprobojnim staklima i proširiti sigurnosni perimetar izvan zgrada u Bruxellesu i Strasbourgu. Ostali projekti u Bruxellesu obuhvaćali su, primjerice, modernizaciju dizala u zgradi Spinelli, prostore za čitanje povjerljivih ili tajnih dokumenata te novi centar za posjetitelje u zgradi Atrium. Ostali važni projekti u Strasbourgu uključili su: radove na osiguranju prostorija za IT i telekomunikacije, razne popravke i radove flokiranja u zgradi Weiss, prenamjenu triju dvorana za sastanke u zgradi Pflimlin u otvorene uredske prostore te instalaciju malog Parlamentarija.

40.

Stavka 2 0 2 2 „Održavanje, upotreba i čišćenje zgrada” obuhvaća održavanje prostora (npr. čišćenje, zeleni prostori) i održavanje opreme i instalacija u zgradama (vanjski izvršni radovi, posebne tehnike gradnje, dizala itd.). Smanjenje te stavke u 2015. uglavnom proizlazi iz racionalizacije usluga čišćenja, povećanja indeksa koje je bilo niže od očekivanog te smanjenja troškova u ugovoru o održavanju nakon izmjena o kojima se pregovaralo u 2015.

41.

Preuzete obveze za stavku 2 0 2 6 „Sigurnost i nadzor zgradâ” u suštini pokrivaju troškove sigurnosti i nadzora nad zgradama Parlamenta u njegova tri mjesta rada i u njegovim informacijskim uredima. Smanjenje preuzetih obveza u 2016. proizlazi iz dovršenja internalizacije sigurnosti u Strasbourgu, novih odredbi u vezi s radnim vremenom zgrada i napuštanja jedne zgrade u Luxembourgu.

42.

Rashodi iz stavke 2 1 0 0 „Obrada podataka i telekomunikacije – stalne aktivnosti vezane uz poslovanje” odnose se na dobro funkcioniranje računalnih i telekomunikacijskih sustava Europskog parlamenta, a poglavito sustava računalnog i telekomunikacijskog centra, obrade podataka u odjelima te na upravljanje mrežom. Povećanje preuzetih obveza od 3 % u toj stavci između 2015. i 2016. odnosi se na povećanje kapaciteta podatkovnog centra iz godine u godinu, a proizlazi iz porasta broja korištenih aplikacija. Osim toga, okvirni ugovori za održavanje indeksiraju se svake godine, iz čega proizlaze daljnja povećanja troškova tijekom 2016.

43.

Rashodi iz stavke 2 1 0 1 „Obrada podataka i telekomunikacije – stalne aktivnosti vezane uz infrastrukturu” odnose se na stalne aktivnosti upravljanja i održavanja informacijskih i telekomunikacijskih sustava Europskog parlamenta, kao što su mreže, ožičenje, infrastruktura za telekomunikacije te infrastruktura za pojedinačnu opremu te sustave glasovanja. Povećanje od 10 % u preuzetim obvezama između 2015. i 2016. uglavnom se objašnjava činjenicom da su proračunske obveze za jedan važan ugovor knjižene u proračunu za 2015. samo tijekom šest mjeseci.

44.

Rashodi iz stavke 2 1 0 2 „Obrada podataka i telekomunikacije – stalne aktivnosti vezane uz podršku korisnicima” odnose se na stalne aktivnosti pomoći i opće podrške korisnicima u pogledu informatičkih i telekomunikacijskih sustava Europskog parlamenta, a osobito na usluge podrške zastupnicima i one u pogledu administrativnih i zakonodavnih aplikacija. Smanjenje preuzetih obveza od 7 % između 2015. i 2016. za ovu stavku može se uglavnom objasniti unutarnjim prijenosima odobrenih sredstava u druge proračunske stavke u vezi s IKT-om (26), koji su uslijedili nakon unutarnje reorganizacije i prijenosa aktivnosti i odgovornosti koje nije bilo moguće predvidjeti tijekom pripreme proračuna za 2016.

45.

Preuzete obveze iz stavke 2 1 0 3 „Računalni sustavi i telekomunikacije – stalne aktivnosti povezane s upravljanjem aplikacijama informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija (IKT)” odnose se na stalne aktivnosti upravljanja aplikacijama informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija Europskog parlamenta, a posebno aplikacijama za zastupnike, onima povezanima s komunikacijom te administrativnim i zakonodavnim aplikacijama. Preuzete obveze u toj stavci 2016. su ostale nepromijenjene u odnosu na 2015.

46.

Preuzete obveze iz stavke 2 1 0 4 „Obrada podataka i telekomunikacije – ulaganja u infrastrukturu” pokrivaju troškove ulaganja u infrastrukturu računalnih i telekomunikacijskih sustava Europskog parlamenta, a posebno sustava informatičkog i telekomunikacijskog centra, mreža, instalacija te sustava za video konferencije. Glavni razlog za povećanje sredstava u toj stavci od 12 % jest činjenica da je bilo dostupno manje odobrenih sredstava za nabavu pojedinačne IKT opreme.

47.

Preuzete obveze iz stavke 2 1 0 5 „Obrada podataka i telekomunikacije – ulaganja u projekte” pokrivaju ulaganja povezana s u postojeće i nove projekte informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija. To ulaganje uključuje aplikacije namijenjene zastupnicima, na pravne, administrativne i financijske aplikacije, kao i na aplikacije namijenjene upravljanju IKT-om. Povećanje od 78 % u troškovima za ovu stavku između 2015. i 2016. uglavnom se odnosi na dodatna odobrena sredstva omogućena unutarnjim prijenosima nakon unutarnje reorganizacije i prijenosa aktivnosti u 2016. s namjerom da se nekim IT projektima upravlja na manje centraliziran način, razvoja novih projekata, npr. u području digitalizacije postupaka, te odluke da se nekim zbivanjima unutar programa e-Parlamenta treba pozabaviti ranije nego što je bilo predviđeno.

48.

Sve stavke iz ovog poglavlja sudjelovale su u prijenosu C8 za prikupljanje. Poduzeti su kontinuirani napori da bi se kontrolirali tekući administrativni rashodi. Odstupanje u članku 2 3 7 „Selidbe” može se objasniti nedostatkom radnika na poslovima skladištenja namještaja, koji je doveo do povećane potražnje za vanjskim radnicima. Povećanje sredstava u članku 2 3 8 „Ostali administrativni rashodi” proizlazi uglavnom iz većih potreba za uniformama povezanim s procesom internalizacije prijevoza zastupnika (vozači) i sigurnosti.

49.

Godine 2016. ostvareno je 34 457 putovanja (27) (2015.: 34 459), što čini 99 660 dana putovanja (2015.: 98 674). Većina putovanja ostvarena je između triju mjesta rada Parlamenta (Bruxelles – 4 546 putovanja; Strasbourg – 21 393 putovanja i Luxembourg – 2 187 putovanja). Osim povećanjem broja dana putovanja, povećanje sredstava u članku 3 0 0 „Putni troškovi osoblja za službena putovanja i putovanja između triju mjesta rada” može se objasniti prilagodbom dnevnica i gornjih granica troškova za smještaj (od 10. rujna 2016.), prvi put u devet godina (28).

50.

Glavni razlog za povećanje sredstava u članku 3 0 4 „Različiti izdaci za sjednice” jest veća potražnja od očekivane za osvježavajućim pićima, osobito mineralnom vodom, koja se poslužuju na službenim i administrativnim sjednicama.

51.

Stavka 3 2 4 4 obuhvaća naknade odobrene za skupine posjetitelja i povezane troškove nadzora i infrastrukture, tekuće troškove programa Euroscola i financiranje stažiranja osoba s utjecajem na javno mnijenje iz trećih zemalja. Obveze za ovu stavku smanjene su u usporedbi s 2015 zbog smanjenja broja posjetitelja u 2016., što je posljedica terorističkih napada u Bruxellesu.

52.

Stavka 3 2 4 2 „Rashodi za objavljivanje, informiranje javnosti i sudjelovanje u javnim događajima” obuhvaća prije svega rashode za objavljivanje, informiranje, odnose s javnošću i sudjelovanje u javnim događanjima, sajmovima i izložbama u državama članicama i zemljama kandidatkinjama, kao i rashode za ažuriranje Zakonodavnog opservatorija (OEIL). Blago povećanje u 2016 uzrokovano je pokretanjem drugog semestra programa škola europskih ambasadora u svim državama članicama. Taj program obuhvaća razne aktivnosti čiji je cilj stvaranje mreže za škole, nastavnike i učenike koji će se povezati s Europskim parlamentom, njegovim zastupnicima i informacijskim uredima radi podizanja svijesti o europskoj parlamentarnoj demokraciji i europskim građanskim vrijednostima (vidjeti stavak 117. u nastavku).

53.

Stavka 3 2 8 4 „Rashodi za audiovizualne informacije” obuhvaća rashode audiovizualnih medija, izravnog internetskog prijenosa plenarnih sjednica i sjednica parlamentarnih odbora te osnivanje odgovarajućeg arhiva kako bi mediji i građani uvijek imali pristup tim informacijama. Znatno povećanje u ovoj stavci od 2015. do 2016.posljedica je nekoliko nepredviđenih izvanrednih događaja koji su morali biti popraćeni i sve većeg interesa zastupnika u Europskom parlamentu i televizijskih kanala za nove audiovizualne kanale komunikacije Glavne uprave za komunikaciju.

54.

Proizvodnja audiovizualnog materijala obuhvaćala je 2016. 1 831 stavku u okviru televizijske informacijske službe Europe by Satelite (plenarne sjednice, sjednice odbora, politički događaji), služba za fotografije popratila je 4 009 događanja (uključujući 2 094 događanja na kojima su njezine usluge tražili zastupnici), emitirana je 1 841 radijska emisija, objavljen 3 861 snimak pomoću usluge Voxbox, kao i 1 038 snimaka multimedijskog sadržaja i 2 106 televizijskih emisija. Sustav Teletrax, koji obuhvaća 218 europskih kanala koje gleda 80 % europskog gledateljstva, emitirao je na 208 kanala prizore koje su snimile službe Parlamenta. Ti su prizori prikazani 66 251 puta u trajanju od 610 sati.

55.

Povećanje od 4 % za stavku 3 2 1 0 „Pribavljanje stručnog mišljenja za usluge parlamentarnog istraživanja, knjižnice i arhive” tijekom 2015. može se objasniti povećanjem potražnje (i ponude) za istraživanja, uključujući urednički rad, kao i većim brojem organiziranih događanja. Osim toga, troškovi internetskih izvora informacija bili su veći s obzirom na to da je ponuda prilagođena potrebama zastupnika za informacijama.

56.

Smanjenje stavke 3 2 0 0 „Pribavljanje stručnog mišljenja” u 2016. u odnosu na 2015. uglavnom proizlazi iz činjenice da su informatički projekti za koje je bilo potrebno stručno znanje stavljeni na čekanje.

57.

Članak 4 0 0 obuhvaća troškove tajništva i administrativne rashode klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika te izdatke vezane uz njihove političke aktivnosti i aktivnosti informiranja. Povećanje od 3 % za obveze prema ovom članku u odnosu na 2015. većinom je posljedica činjenice da je 2016. bila prva cijela godina postojanja Kluba zastupnika ENF-a (koji je osnovan 15. lipnja 2015.).

58.

U člancima 4 0 2 i 4 0 3 riječ je o subvencijama koje se dodjeljuju kako bi se pružila podrška godišnjem programu rada političkih stranaka na europskoj razini ili političkih zaklada na europskoj razini. Političke stranke na europskoj razini doprinose stvaranju europske svijesti i izražavanju političke volje građana Unije (29). Politička zaklada na europskoj razini „znači osoba ili mreža osoba (…) pridružena (…) političkoj stranki na europskoj razini, te koja kroz svoje aktivnosti, unutar ciljeva i temeljnih vrijednosti Europske unije, naglašava i dopunjuje ciljeve političke stranke na europskoj razini” (30).

59.

Za europske političke stranke i zaklade najveća moguća stopa sufinanciranja Europskog parlamenta iznosi 85 % prihvatljivih rashoda (31). Povećanje oba članka u 2016. u usporedbi s 2015. proizlazi iz odluke Predsjedništva o dodjeli bespovratnih sredstava.

60.

Zastupnici naknadu za parlamentarnu pomoć mogu koristiti za zapošljavanje akreditiranih parlamentarnih asistenata koji u skladu sa Statutom rade u Bruxellesu ili Strasbourgu ili za zapošljavanje lokalnih asistenata (32) koji u izbornim jedinicama zastupnika rade na temelju ugovora u okviru nacionalnog prava. Za lokalne asistente ta naknada pokriva račune, plaće i putne troškove. Za akreditirane asistente (po Statutu) naknada obuhvaća plaće, dnevnice i putne troškove, kao i troškove vanjskog stručnog usavršavanja.

61.

Povećanje preuzetih obveza u 2016. u usporedbi s 2015. posljedica je odluke tijela nadležnog za proračun o povećanju omotnice za parlamentarnu pomoć, počevši od 1. siječnja 2016., za iznos od 1 500 EUR mjesečno po zastupniku.

62.

Dana 31. prosinca 2016. u Parlamentu su bila zaposlena 1 924 akreditirana parlamentarna asistenata te 2 247 lokalnih asistenata pod ugovorom sa zastupnicima (uključujući 68 koje zapošljava skupina zastupnika), 685. pružatelja usluga (osim pružatelja usluga platnog agenta) i 731 platni agent (uključujući i 34 preko skupina). Svaki je zastupnik u prosjeku zapošljavao 2,6 akreditirana asistenta i 3,0 lokalna asistenata (33). Broj lokalnih asistenata koje su 2016. angažirali pojedini zastupnici kreće se u rasponu od 0 do 20. Dok 122 zastupnik na kraju 2016. uopće nije zapošljavao lokalne asistente, 19 zastupnika angažiralo je više od deset zaposlenika u svojoj državi članici. Nadalje, 423 zastupnika nisu na kraju 2016. imala važeći ugovor s pružateljima usluga.

63.

Plaćanja za lokalne parlamentarne asistente izvan europodručja vršena su tijekom 2016., u skladu s važećim propisima, na temelju fiksne tečajne stope između eura i drugih valuta koja vrijedi za čitavu godinu (stopa iz prosinca 2015.).

64.

Na svojoj sjednici od 26. listopada 2015. Predsjedništvo je usvojilo niz izmjena provedbenih mjera Statuta zastupnika. Te promjene zahtijevaju prilagodbu novim praksama i za administraciju i za zastupnike. Nove odredbe provodile su se tijekom 2016.

65.

Na ovo poglavlje odnosi se 0,02 % preuzetih obveza za 2016. u ukupnom iznosu od 420 000 EUR (400 000 EUR u 2015.).

66.

Poglavlja upisana u ovaj naslov sadrže samo privremena odobrena sredstva koja se mogu preuzeti samo nakon prethodnog prijenosa u operativnu stavku. Prijenos privremeno odobrenih sredstava tematizira se u odjeljku I. ovog izvješća. Početna odobrena sredstva ove glave iznosila su 6 000 000 EUR (2015: 11 700 000 EUR), odnosno 0,3 % ukupnog iznosa proračuna za 2016.

67.

Zakonodavne su se aktivnosti znatno povećale 2016. s obzirom na to da se Parlament približavao sredini zakonodavnog razdoblja 2014. – 2019. Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, unutarnju i vanjsku politiku Parlamenta pružila je zastupnicima u Europskom parlamentu i parlamentarnim odborima pomoć i stručno mišljenje koje im pomaže u parlamentarnom radu. Nastavljena je racionalizacija i modernizacija ključnih sektora uprave Parlamenta.

68.

Važan politički događaj u 2016. bio je na referendum održan 23. lipnja 2016. u Ujedinjenoj Kraljevini („Brexit”). Predsjednik Europskog parlamenta naglasio je da će, dok je god Ujedinjena Kraljevina punopravna članica Europske unije, britanski zastupnici i osoblje Europskog parlamenta imati potpuno jednaka prava i obveze kao i svi drugi zastupnici i osoblje institucije. Referendum je imao velik utjecaj na političke glavne uprave od kojih je zatraženo da prate taj proces i da pripreme analitički materijal koji se temelji na utvrđivanju činjenica o posljedicama izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a na područja politika i na zakonodavstvo u njihovim područjima.

69.

Također su 2016. godinu obilježili pogoršanje sigurnosnog stanja i teroristički napadi. U Bruxellesu je 22. ožujka 2016. došlo do koordiniranih napada u zračnoj luci i na stranici podzemne željeznice Maelbeek u blizini zgrada Parlamenta. Stanje pripravnosti u Parlamentu povećano je na narančasto tijekom razdoblja od 22. do 29. ožujka 2016. te je tijekom ostatka godine ostalo žuto u trima mjestima rada i u informacijskim uredima. Zbog tog terorističkog napada poduzete su hitne mjere za povećanje sigurnosti, uglavnom u Bruxellesu, te je također započeto preispitivanje aktivnosti Parlamenta u svjetlu tog ograničenja.

70.

Ciljevi i rezultati postignuti 2016. prikazani u nastavku temelje se na prioritetima i odlukama koje je Predsjedništvo donijelo 2016., na temelju smjernica koje je Parlament donio u svojim proračunskim rezolucijama i na ciljevima i rezultatima portfelja projekata Parlamenta (34).

71.

Narušeno sigurnosno stanje bilo je poticaj za povećanu suradnju u sigurnosnim pitanjima s nacionalnim vlastima zemalja domaćina, posebno s belgijskim vlastima.

72.

Stvorena je radna skupina na visokoj razini za pitanja sigurnosti koja se sastoji od vrlo ograničenog broja članova. Raspravljalo se o dva ključna pitanjima: potrebi za jasnom i službenom definicijom europske četvrti i imenovanjem jednog tijela belgijskih vlasti koje će ispitivati, pratiti i odgovarati na sva pitanja u vezi sa sigurnošću te četvrti. Drugo, općenitije pitanje obuhvaća pokrivenost kamerama CCTV-a, posebne sigurnosne mjere za događanja u javnim prostorima, postizanje dogovora o prisutnosti policije i vojske čak i u slučaju najmanje opasnosti i sigurnosnu provjeru vanjskih suradnika koji rade u europskim institucijama. S nacionalnim vlastima postignut je dogovor o različitim pitanjima.

73.

Predsjedništvo je 9. ožujka 2015. odobrilo projekt iPACS (integrated Physical Access Control System (integrirani sustav kontrole fizičkog pristupa) u cilju nabave novih sigurnosnih tehnologija i, time, jačanja sigurnosti institucije pružanjem modernih, integriranih i neinvazivnih tehnoloških rješenja koje će biti moguće nadograđivati u skladu s razvojem tehnologija.

74.

U skladu s odlukom Predsjedništva utvrđen je raspored kojim se predviđa postupna provedba projekta u trima mjestima rada s ukupnim procijenjenim trajanjem od pet godina.

75.

Provedba projekta već je započeta 2015. provedbom postupka natječaja za kupnju informatičke opreme i pružanja stručnih usluga.

76.

Tijekom 2016. proveden je postupak natječaja za kupnju tehničkih materijala.

77.

Nadalje, Predsjedništvo je zatražilo da se na temelju novog sigurnosnog koncepta dodatno osiguraju i reorganiziraju ulazi u sve zgrade Parlamenta u trima mjestima rada. U tom smislu valja spomenuti da su svi ulazi u različite zgrade Parlamenta u Bruxellesu, koje su bile renovirane tijekom 2015. i 2016., opremljeni novim uređajima za kontrolu pristupa te su uključeni u novi središnji sustav iPACS.

78.

Tijekom 2017. će se, bez obzira na blago kašnjenje u odnosu na izvorni raspored, izraditi nove značke za osoblje koje će biti opremljene novom sigurnom tehnologijom. Kašnjenje se opravdava odlukom o opremanju znački elektroničkim čipom posljednje tehnološke generacije i njegovom nedostupnošću na tržištu.

79.

Predsjedništvo je od 2014. donijelo niz odluka o prilagodbi razine sigurnosti i zaštiti zgrada Parlamenta od novih vrsta opasnosti s obzirom na to da su zgrade kupljenje i izgrađene prije ere terorističkih napada. Predsjedništvo je u travnju 2016. odobrilo sveobuhvatnu provedbu svih sigurnosnih radova i ulaganja u sigurnost u Bruxellesu i Strasbourgu, kao i planove za takve aktivnosti u 2016. i 2017.

80.

Usporedno s tim, Predsjedništvo je donijelo niz mjera kojima se širenjem područja nadzora oko središnjih zgrada Parlamenta u Bruxellesu i Strasbourgu želi poboljšati njihova sigurnost i zaštita u slučaju neovlaštenog pristupa ili atentata.

81.

Nadalje, Predsjedništvo je zatražilo da se dodatno osiguraju i reorganiziraju ulazi u sve zgrade Parlamenta u trima mjestima rada na temelju novog sigurnosnog koncepta kojim će se stvoriti sigurno i mirno okruženje za obavljanje parlamentarnih aktivnosti i istovremeno zadržati karakteristična otvorenost institucije za građane.

82.

Na svojoj sjednici od 11. travnja 2016. Predsjedništvo je usvojilo prijedlog o internalizaciji usluge prijevoza za zastupnike. Glavni cilj internalizaciju je poboljšanje sigurnosti zastupnika jer će Parlament moći provoditi sigurnosne provjere vozača prije zapošljavanja i pružiti kontinuiranu izobrazbu svom osoblju, kao i vršiti nadzor osoblja. Zapošljavanje novih vozača u skladu sa statutom za ugovorne djelatnike započelo je početkom 2017.

83.

Godina 2016. bila je prva godina u kojoj je Služba za istraživanja za zastupnike bila potpuno operativna u smislu njezina osoblja, razine specijalizacije za pojedine politike i raspona proizvoda i usluga za zastupnike. Osim brojnih odgovora na upite zastupnika ili njihovih ureda, služba je također izradila velik broj publikacija za zastupnike i instituciju u cjelini, a sve su napisane tako da budu jasne, sadržajno bogate, dostupne i jednostavne za čitanje.

84.

Postoji nekoliko vrsta publikacije koje se razlikuju prema duljini i podrobnosti. „Kratki prikazi” pružaju sažetak određene teme na jednoj do dvije stranice dok „informativno izvješće” nudi detaljniji pregled politike, problema ili zakonodavnog propisa i ima do dvanaest stranica. Mnogo sveobuhvatniju i iscrpniju analizu istih pružaju „dubinske analize i studije”. Služba za istraživanja za zastupnike objavila je 2016. ukupno 746 tiskane publikacije. Od toga je bilo 330 „kratkih prikaza”, 384 „informativna izvješća” i 32 „dubinske analize i studije”.

85.

Služba za istraživanja za zastupnike također je blisko surađivala s dva savjetodavna odbora EU-a, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija, kao što je predviđeno sporazumima o suradnji potpisanima s njima u 2014., te je pružala usluge tim tijelima ispunjavajući posebne zahtjeve za istraživanja i podršku u drugim oblicima. Otprilike 150 takvih usluga pruženo je 2015. i 2016. kao što je predviđeno tim sporazumima.

86.

Knjižnica Parlamenta, pored klasične funkcije knjižnice, pruža zastupnicima i osoblju i digitalni i internetski pristup vrlo širokim znanstvenim resursima, uključujući brojne pretplate na časopise, baze podataka, novosti i druge izvore informacija.

87.

Nadalje, novi odjel koji se bavi komparativnim pravom osnovan krajem 2015., uspješno je započeo s radom na stvaranju referentne zbirke, i fizičke i elektroničke, u tom području, i uspostavljanju veza sa sličnim knjižnicama diljem svijeta. Bio je domaćin velikoj konferenciji o ulozi ustavnih sudova u upravljanju na više razina u studenom 2016. Usporedno s tim, odjel je objavio sedam studija o ustavnim sudovima različitih država članica EU-a i država koje nisu članice EU-a te o Sudu Europske unije.

88.

Zakonodavne su se aktivnosti znatno povećale 2016. s obzirom na to da se Parlament približavao sredini zakonodavnog razdoblja 2014. – 2019. To je dovelo do povećanja rada Uprave za procjenu učinka i europsku dodanu vrijednost u većini njezinih područja djelovanja.

89.

Sedam „Izvješća o trošku neujedinjene Europe (35)”, objavljeno je u 2016., uključujući ona o dovršenju jedinstvenog tržišta, ekonomiji dijeljenja, otpornosti bankovne unije, integriranim područjima istraživanja, organiziranom kriminalu i korupciji te troškovima graničnih kontrola u schengenskom području („Cijena nepostojanja schengenskog područja”). Pet „procjena europske dodane vrijednosti” provedeno je 2016. o pitanjima koja obuhvaćaju mehanizam EU-a za vladavinu prava i temeljna prava, prekogranično priznavanje posvojenja i koordinaciju politika poreza na dobit u EU-u. Uz to, objavljena su dva izvješća o europskoj dodanoj vrijednosti na djelu, kojima se ističe dodana vrijednost postojećih politika EU-a, a teme su im bile zajednička sigurnosna i obrambena politika i razvojna politika EU-a.

90.

Zakonodavni rad Komisije dostigao je 2016. godine radnu brzinu te je ta godina obilježena značajnim povećanjem broja zakonodavnih prijedloga koji su podneseni Parlamentu. Samim je time porastao i broj procjena učinka Komisije kojima se zahtijeva ocjenjivanje: administracija Parlamenta izradila je 36 početnih vrednovanja, gotovo tri puta više nego 2015.

91.

Nadalje, nova pravila o izvješćima o provedbi koja je odobrila Konferencija predsjednika u travnju 2016. doprinijela su znatnom povećanju broja „ocjena provedbe na europskoj razini”: 13 takvih procjena izrađeno je 2016.

92.

Širok raspon studija okrenutih budućnosti, radionica i drugih aktivnosti organizirano je tijekom godine na zahtjev Odjela Parlamenta za ocjenjivanje znanstvenih i tehnoloških odabira (STOA) sastavljenog od 25 zastupnika Europskog parlamenta, koje imenuje devet parlamentarnih odbora. U tom je području 2016. izrađeno 10 publikacija koje su objavljene na internetskoj stranici Parlamenta.

93.

Naposljetku, u travnju 2015. osnovan je novi odjel sa zadatkom praćenja globalnih trendova, kojim se nastoje utvrditi, pratiti i analizirati srednjoročna i dugoročna kretanja u svijetu – posebice promjene u međunarodnom gospodarskom, društvenom i političkom okruženju, koje mogu u nadolazećim godinama utjecati na Europsku uniju. Odjel objavom izvješća i organizacijom seminara zastupnike izvješćuje o tim trendovima i njihovim mogućim utjecajima na politiku. Te publikacije uključuju novi Globalni Trendometar, koji se priprema najmanje dva puta godišnje i u kojem se analiziraju promjene koje bi mogle biti važne za Uniju. Prvo informativno izvješće odjela objavljeno je 2016. pod naslovom „Migracije i EU: dugoročna perspektiva”, nakon čega je uslijedilo prvo izdanje Globalnog Trendometra.

94.

Tijekom 2016. zabilježena je visoka razina zakonodavnih i nezakonodavnih aktivnosti. Osim tradicionalnih osnovnih aktivnosti tijekom zakonodavne faze, odbori i tajništva odbora nastavili su ulagati veliku količinu napora u utvrđivanje međuinstitucijskog programa, i u fazi savjetovanja i u fazi nadzora. U tom je kontekstu 2016. održano 391 sjednica parlamentarnih odbora i 135 trijaloga.

95.

Temeljito stručno znanje i potpora pruženi su prije svega pri pripremi stajališta Parlamenta o prvom prijedlogu revizije višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) preko vodećeg Odbora za proračune i sudjelovanja velikog broja dionika. To je bila prilika za detaljnu analizu funkcioniranja trenutačnog VFO-a i donošenje opsežnog izvješća, sa smjernicama kojima su omogućene opsežne rasprave i pružen vrijedan doprinos prijedlogu Komisije.

96.

Važno stručno znanje pruženo je 2016. i u procesu revizije Poslovnika preko radne skupine vodećeg odbora AFCO i preko administrativnog projektnog tima uspostavljenog kako bi podržao njegov rad.

97.

Novi međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva potpisan je 13. travnja 2016. Administracija Parlamenta u velikoj je mjeri i uspješno doprinijela pripremama za pregovore te nakon sklapanja tog sporazuma i dalje aktivno radi na njegovoj provedbi i praćenju.

98.

Znatan dio stručnog mišljenja potrebnog za rad odbora pruža se unutar institucije te se taj udjel povećavao proteklih godina. Godine 2016. sastavljene su 382 (2015.: 352 i 2014.: 218) interne studije i informativna izvješća (uključujući stotinjak ažuriranja postojećih dokumenata).

99.

Pet odbora i pododbora na području vanjske politike razvilo je 2016. poboljšani nadzor i praćenje vanjske politike EU-a putem, između ostalog, nadzora provedbe financijskih instrumenata i šireg proračunskog nadzora, redovne razmjene stajališta s potpredsjednicom/Visokom predstavnicom za vanjsku politiku Europske komisije, povjerenicima zaduženima za vanjske odnose, ESVD-om (36) i visokim dužnosnicima Komisije zaduženima za ključna geografska i sektorska pitanja. U području zakonodavstva, odbori su odigrali ključnu ulogu u radu pregovaračkog tima Europskog parlamenta na brojnim sastancima u okviru trijaloga, uključujući i o osjetljivim predmetima (npr. uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima, ažurirana uredba o suzbijanju mučenja);

100.

Parlament je također sudjelovao u međuinstitucijskim pregovorima o dogovorima za suradnju i razmjenu informacija u vezi s međunarodnim sporazumima. Operativna rješenja za pristup dokumentima u vezi s TTIP-om dodatno su poboljšana čime je omogućeno rukovanje velikim brojem dokumenata i pružen nezapamćen uvid u dokumente povezane s tekućim trgovinskim pregovorima.

101.

Administracija Parlamenta provela je i administrativni sporazum sklopljen s Europskom službom za vanjsko djelovanje o zajedničkom političkom izvješćivanju, među ostalim uspostavom sigurne čitaonice i njezinim svakodnevnim upravljanjem te putem sigurne e-pošte.

102.

U vezi s međuparlamentarnim izaslanstvima, posebna je pozornost posvećena nastavku dosljednog provođenja nadzora metoda rada i modaliteta uvedenih 2015. i revidiranih početkom 2016.

103.

Time se nastojalo osigurati učinkovitu procjenu i praćenje međunarodnih sporazuma, razinu provedbe financijskih instrumenata EU-a, učinak programa i projekata koje financira EU, poduzimanje daljnjih mjera u vezi s preporukama misija za promatranje izbora, stanjem ljudskih prava i praćenjem zakonodavstva na snazi ili u postupku izrade. Tijekom referentnog razdoblja izrađeno je 66 iscrpnih izvješća sa službenih putovanja, poznatih i kao „izvještajni obrasci”, od kojih je većina usmjerena na praćenje međunarodnih sporazuma (23), financijskih instrumenata (16), ljudskih prava (14), preporuka misija za promatranje izbora (7) i utjecaja važećeg zakonodavstva ili onog u pripremi (6). Također su pripremljene ad hoc smjernice s ciljem racionalizacije pripreme i dostave izvještajnih obrazaca i poboljšanja drugih aspekata rada izaslanstava (uključujući prikupljanje podataka u statističke svrhe).

104.

Resorni odjel na području vanjske politike nastavio je s integriranim pristupom u svojim komunikacijskim aktivnostima objavom svog rada na internetskoj stranici „Think Tank” EP-a, zajedničkoj internetskoj stranici resornih odjela i pružajući mjesečni pregled aktivnosti resornih odjela. Osim toga je u lipnju 2016. pokrenuo mjesečni bilten.

105.

U cilju unaprjeđenja veza s akademskim zajednicama, think tankovima i relevantnim međunarodnim organizacijama, resorni odjel organizirao je 13 foruma vanjskih i institucijskih stručnjaka, dva diplomatska foruma i dva okrugla stola. Povećao je suradnju i razmjenu informacija s odjelima za politička pitanja i javnu diplomaciju NATO-a, a neformalni sastanci na razini savjetnika postali su redoviti (svake dvije godine).

106.

Najveći dio aktivnosti koje se odnose na potporu demokraciji organiziran je u šest prioritetnih zemalja, a provela ih je Skupina za podršku demokraciji i koordinaciju izbora (DEG) – (Ukrajina, Moldova, Maroko, Tunis, Tanzanija i Mjanmar) i u prioritetnim regijama (zapadni Balkan i Turska). Devet izaslanstava za promatranje izbora uspostavljeno je 2016. za promatranje izbora u Ugandi, Peruu, Mongoliji, Zambiji, Gabonu, Jordanu, Gruziji, Moldovi i Gani.

107.

Europski parlament organizirao je u ožujku 2016. trodnevnu manifestaciju Tjedan Ukrajine u cilju pokretanja aktivnosti za izgradnju kapaciteta s ukrajinskom Verhovnom Radom. U programu je sudjelovalo 80 zastupnika i članova osoblja na višim položajima. Kao rezultat Tjedna Ukrajine, Europski parlament potpisao je Memorandum o razumijevanju s Verhovnom Radom o uspostavi bliskog partnerstva za pokretanje aktivnosti izgradnje kapaciteta sa zemljom koja je politički prioritet Europskog parlamenta.

108.

U okviru programa potpore parlamentima zapadnog Balkana i Turske su 2016. organizirana predavanja za pomoć u izgradnji kapaciteta sa širokim rasponom političkih tema kao što su politika useljavanja i azila ili nediskriminacija osoba s invaliditetom. Time je poboljšan parlamentarni dijalog i povećana regionalna odgovornost. Zastupnicima i osoblju parlamenata zemalja kandidatkinja je kroz rasprave s aktivnim zastupnicima predstavljen postupak donošenja odluka i politika u EU-u što im je pomoglo da razumiju i poštuju vrijednosti EU-a i pristupne kriterije.

109.

Cilj je projekta „e-Parlament” pružiti zastupnicima alat za sastavljanje izvješća i njihovo uključivanje u zakonodavni postupak. Njegova je zadaća također i izmjena aplikacija za plenarnu sjednicu. Tijekom 2016. dovršena je aplikacija za doslovni zapisnik, a upravljački odbor za e-Parlament usvojio je program rada do 2019 (kraj zakonodavnog saziva).

110.

Drugi projekt (ICT4MEPs) odnosi se na poboljšanje informacijskih i komunikacijskih usluga koje se nude zastupnicima u Europskom parlamentu i njihovom osoblju dok se nalaze u svojim izbornim jedinicama te kojima im se pruža bolji pristup resursima i aplikacijama EP-a. Prva faza projekta dovršena je u listopadu 2016. čime je jednoj tisući lokalnih asistenata omogućeno upravljanje pristupom. Osim toga, u svih 28 država članica aktiviran je međunarodni zeleni telefonski broj radi pružanja bolje potpore u svim vremenskim zonama EU-a, na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. Cilj mu je pružiti čitav niz dodatnih usluga koje će tijekom 2017. postati dostupne i izvan Europskog parlamenta. Tijekom 2016. dodane su nove funkcije sustava koje su dostupne izvan EP-a, kao što je promjena lozinke.

111.

U poruci glavnog tajništva Predsjedništvu od 30. studenog 2016. ocijenjeni su glavni projekti i aktivnosti u području komunikacija i primanja posjetitelja koji su održani od kraja 2014. Ti su projekti i aktivnosti poduzeti uz tekuće komunikacije aktivnosti. One uključuju snažan naglasak na jačanju strategije primanja posjetitelja u Parlamentu, odnose s medijima, pružanje stručnog mišljenja zastupnicima i sve važniju strategiju sklapanja veza s osobama s velikim utjecajem na javno mnijenje u državama članicama.

112.

U pogledu napora prilagodbe radnih procesa u komunikacijama izmijenjenom medijskom krajoliku, Parlament je pomno pratio preinake medijskih aktivnosti i općenit pristup prijelaza s izvještavanja temeljenog na platformi na izvještavanje usmjereno prema temama i publici.

113.

Internetske stranice Parlamenta nude mnoštvo informacija za građane, zastupnike, osoblje, medije, dionike i posjetitelje, kao i najsuvremenije alate na internetu koji omogućuju bolju internetsku komunikaciju. U tom je kontekstu 2016. započela reorganizacija internetske stranice Vijesti EP-a-

114.

Osim toga, reforma EuroparlTV-a bila je predmet nekoliko poruka radne skupina Predsjedništva za informacijsku i komunikacijsku politiku, a sada je u završnoj fazi. Nakon različitih studija i evaluacija, služba Parlamenta za videoprodukciju počela je proizvoditi sadržaj na ciljani način, uz pretprodukcijsku analizu distribucijskih kanala i publike radi povećanja uspješnosti i aktivnosti u vezi s videosnimkama.

115.

Raspravljalo se o poruci o odnosu povjerenja s novinarima koje se ostvaruje brojnim svakodnevnim aktivnostima i proizvodima EP-a koje provode dužnosnici zaduženi za odnose s javnošću, podsjećajući da je glavni cilj aktivnosti za medije Europskog parlamenta povećanje vidljivosti EP-a.

116.

Suradnja između tajništva odbora i informacijskih ureda Europskog parlamenta povećala se s ciljem organiziranja sustavnijeg dijaloga s dionicima o zakonodavnim pitanjima o kojima se raspravlja u Europskom parlamentu u okviru projekta dijaloga s dionicima. Cilj je ovog projekta aktiviranje dionika u državama članicama i njihovo uključivanje u zakonodavni postupak u Europskom parlamentu kroz aktivni dijalog s izvjestiteljima.

117.

Programa škola ambasadora još je jedna prekretnica u inovativnom pristupu za dopiranje do škola diljem država članica EU-a. Projektom se nastoji stvoriti rastuća mreža škola koje bi surađivale s Europskim parlamentom, njegovim zastupnicima i informacijskim uredima Europskog parlamenta. Zainteresirane škole trebaju se prijaviti i postati dio mreže, a zatim provoditi nastavne aktivnosti za podizanje razine svijesti o europskoj parlamentarnoj demokraciji i europskim građanskim vrijednostima. Radna skupina podržala je pilot-fazu pokrenutu u šest država članica za školsku godinu 2015/2016 i pozitivno ocijenila rezultat. Nakon toga, Predsjedništvo je odobrilo pokretanje Programa škola ambasadora Europskog parlamenta u svim državama članicama 3. listopada 2016.

118.

Europski parlament nastojao je poboljšati iskustvo svojih posjetitelja i u prostorijama Parlamenta u Bruxellesu i Strasbourgu, kao i u informacijskim uredima EP-a u državama članicama. Tijekom proteklih godina javila se potreba za organizacijom učinkovitih, informativnih i usklađenih prihvatnih struktura i drugih objekata za sve posjetitelje u svim mjestima rada Parlamenta. Parlament je u 2016. nastavio poboljšavati ponudu za posjetitelje u Bruxellesu, Strasbourgu i informacijskim uredima provodeći strategiju za posjetitelje koju je 27. travnja 2015. usvojilo Predsjedništvo.

119.

Posebni projekti za posjetitelje uključuju Kuću europske povijesti, čiji su građevinski radovi završeni u 2016.,a otvorenje je planirano za svibanj 2017. Ona će konceptualno pružiti intelektualno poticajnu, ali istovremeno svježu i slojevitu perspektivu povijesti europskog kontinenta, sagledanu iz europskog, a ne nacionalna stajališta. Muzeološki gledano, Kuća se obvezala na nezapamćenu zadaću stvaranja velike nove zbirke od nule.

120.

Od kraja 2016. se u zgradi Atrium u Bruxellesu nalazi novi punkt za pružanje dobrodošlice skupinama posjetitelja. Glavni cilj ovog projekta je bolje upravljanje protokom posjetitelja koji se očekuju nakon otvorenja Kuće europske povijesti. Zahvaljujući tom punktu skupine posjetitelja pozvane u posjet Europskom parlamentu stječu topao i ljubazan prvi dojam. Prihvatni prostor za posjetitelje pruža posjetiteljima toplu i sigurnu dobrodošlicu u Parlament.

121.

Idejno rješenje centra za posjetitelje „Station Europe” Predsjedništvo je odobrilo na svojoj sjednici od 18. svibnja 2015. te je ideja realizirana 2016. Tim je projektom zgrada nekadašnjeg kolodvora Bruxelles-Luxembourg prenamijenjena u informativno mjesto za posjetitelje Europskog parlamenta s privlačnim, interaktivnim sadržajima, a njegov prvi kat u prostor za organizaciju manifestacija i primanja.

122.

Projekt o suradnji s belgijskim vlastima u pogledu korištenja kuće umjetnika Wiertza i njezina vrta predstavljen je Predsjedništvu na sjednici 8. lipnja 2015. Vrt Wiertz nalazi se neposredno uz zgradu Paul-Henri Spaak i lako je dostupan preko glavnih ulaza u Parlament. Predsjedništvo je glavnom tajniku povjerilo zadatak da, kako bi se razmotrila mogućnost korištenja parka i nekadašnjih ateljea za umjetnike, pokrene preliminarne razgovore s Kraljevskim muzejom lijepih umjetnosti Belgije, ustanovom nadležnom za muzej Wiertz, te s Uredom za upravljanje javnim zgradama (Régie des bâtiments), nadležnim za zgrade muzeja, uz sudjelovanje predsjednika i supredsjednika radne skupine za politiku informiranja i komunikacije, odnosno radne skupine „Zgrade, prijevoz i zeleni Parlament”. Projekt je nastavljen je u 2016., a Belgija je Parlamentu predložila potpisivanje ugovora o dugoročnom zakupu od 50 godina po simboličnoj cijeni od samo 1 EUR.

123.

Drugi važan projekt koji poprima obrise je modernizacija javno dostupnih prostora za doček u informacijskim uredima Europskog parlamenta, koja je započela u 2016. uz otvaranje centara „Europa Experience” u Berlinu i 2017 u Ljubljani, a uskoro će se otvoriti i renovirane prostorije u Strasbourgu.

124.

Parlament potiče interakciju s građanima redovitim i povremenim događanjima, a posebno sljedećim:

125.

Nagrada LUX ima dva cilja: poboljšanje distribucije europskih filmova u Europi i poticanje rasprave o društvenim pitanjima diljem Europe. U tu svrhu Filmska nagrada LUX promiče distribuciju triju filmova finalista prevođenjem titlova na 24 službena jezika EU-a i proizvodnjom formata za prikazivanje digitalnim putem za svaki film za svaku državu članicu. Obilježavanje desete obljetnice Nagrade LUX održano je 10. listopada 2016.

126.

Europski parlament zalaže se za ljudska prava godišnjom nagradom Saharov za slobodu mišljenja, koja se dodjeljuje od 1988. godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincima koji su dali izniman doprinos borbi za ljudska prava u cijelom svijetu, skrećući pozornost na kršenja ljudskih prava te podupirući laureate i njihov program. Dobitnice nagrade za 2016. Nadia Murad i Lamija Adži Bašar preživjele su seksualno ropstvo u Islamskoj državi (IS) i postale glasnogovornice žena žrtava seksualnog nasilja koje provodi IS. Javne su zagovornice jezidske zajednice u Iraku, vjerske manjine nad kojom militanti IS-a provode genocidnu kampanju.

127.

Od 2008. Europski parlament svake godine dodjeljuje nagradu „Europski građanin” za projekte i inicijative kojima se olakšava prekogranična suradnja ili promiče uzajamno razumijevanje unutar EU-a. Nagradom, koja ima i ima simboličnu vrijednost, želi se također prepoznati rad onih koji svojim svakodnevnim aktivnostima promiču europske vrijednosti. Europski parlament je 2016. odao počast 50 osoba i organizacija iz 26 zemalja EU-a. Nakon nacionalnih svečanosti dodjele nagrada u listopadu 2016 održana je i središnja svečanost u Bruxellesu.

128.

Služba za upite građana (AskEP) odgovara na pitanja javnosti o Parlamentu i o EU-o općenito. Tijekom razdoblja 2014. – 2019. Parlament je zabilježio znatno povećanje broja zahtjeva, uglavnom kao rezultat naizgled usklađene kampanje za postavljanje pitanja o aktualnim pitanjima. Odjel na upite odgovora na onom službenom jeziku na kojem su građani poslali pismo ili e-mail. Služba je 2016. zaprimila 8 967 pojedinačnih pisma ili e-poruka građana, kao i 82 923 upita u okviru organiziranih kampanja.

129.

Niz javno dostupnih odgovora EP-a na često postavljana pitanja, s trenutačno obuhvaćenih pedesetak tema, dostupan je na za to posebno razvijenoj platformi pod nazivom AskEP.net na internetskoj stranici Parlamenta. Istovremeno su u tijeku pripreme za instalaciju interaktivnog terminala za pitanja građana u Parlamentariju.

130.

Novi višegodišnji program rada za dodjelu bespovratnih sredstava u području komunikacije, koji obuhvaća dva područja, medije i organizaciju događanja – za razdoblje 2016. – 2019. započet je 2016. Sastoji se od sufinanciranja projekata odabranih preko poziva za podnošenje prijedloga, u skladu s Financijskom uredbom, koji su usmjereni na podizanje razine svijesti o ulozi Europskog parlamenta, njegovim ovlastima i političkoj naravi; širenje informacija o Europskom parlamentu i njegovim aktivnostima i povećanje znanja i razumijevanja triju stupova oko kojih EP djeluje, odnosno politike, resornih politika i vrijednosti.

131.

Bespovratna sredstva u području medija (TV, radio, internet) dodjeljuju se na temelju višegodišnjih sporazuma o partnerstvu s ograničenim brojem medija u državama članicama koje imaju barem minimalan kapacitet dopiranja do publike, dok se bespovratna sredstva u području događanja izravno dodjeljuj organizacijama koje ispunjavaju uvjete i imaju sjedište u državama članicama. U kategoriji medija sklopljena su 2016. 102 partnerstava i dodijeljena su bespovratna sredstva za 48 projekata od ukupno 79 primljenih zahtjeva, u ukupnom iznosu od 3,9 milijuna EUR. U kategoriji događanja dodijeljena su 2016. bespovratna sredstva za 18 projekata, od ukupno 64 prijedloga, u ukupnom iznosu od 0,8 milijuna EUR.

132.

Pravila kojima se uređuje plaćanje financijskih doprinosa za sponzorirane skupine posjetitelja izmijenjena su odlukom Predsjedništva u listopadu 2016. kako bi se povećala transparentnost i odgovornost postupka.

133.

Politika upravljanja nekretninama je dugoročna politika koja se ne odvija u godišnjem ritmu proračuna EU-a. Kako bi se, dugoročno gledajući, polučili najbolji mogući rezultati, potrebno je planirati na rok od pet do deset godina unaprijed, ali i imati na umu kako će se razvijati potrebe kroz narednih 20 do 25 godina. Projekti povezani s nekretninama često zahtijevaju višegodišnje financiranje koje treba isplanirati u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja.

134.

Kupnja nekretnina još je od odluke Europskog vijeća u Edinburghu 1992. o utvrđivanju sjedišta institucija EU-a glavna politika Parlamenta koja se odnosi na infrastrukturna ulaganja. Obnova zgrada, s druge strane, relativno je nova aktivnost koja zbog starenja zgrada sve više dobiva na važnosti. Očekuje se da će u narednim godinama doći do temeljite obnove velikih zgrada, među ostalim zgrade Paul-Henri Spaak.

135.

Odluku o obnovi zgrade Paul-Henri Spaak i o povezanim mjerama morat će donijeti Predsjedništvo.

136.

Građevinski projekti nastavili su se i tijekom 2016. u trima glavnim mjestima rada i u informacijskim uredima kako je dolje navedeno:

137.

Oko 1 000 zaposlenih preseljeno je u zgradu na Square de Meeûs u lipnju 2014., iako radovi koje provodi vlasnik još nisu bili završeni. To je preseljenje bio ključan događaj koji je omogućio da se klubovima zastupnika stavi na raspolaganje dodatan prostor u glavnim zgradama Parlamenta te je njime izbjegnuta znatnija selidba ureda zastupnika tijekom mandata.

138.

U razdoblju između datuma useljenja u lipnju 2014. i travnja 2016., radovi za koje je bio odgovoran vlasnik su završeni. S vlasnikom je postignut dogovor oko privremenog preuzimanja zgrade, naknade za korištenje zgrade od lipnja 2014. te datuma stupanja na snagu ugovora o najmu. Taj je dogovor Predsjedništvo odobrilo na svojoj sjednici od 14. prosinca 2015., a ugovor o najmu u trajanju od 12 godina već je ranije odobren 2013.

139.

Prva faza izgradnje zgrade Martens okončana je 2016., a promotor je zgradu predao Parlamentu krajem lipnja 2016. U drugoj fazi projekta, koja je trenutačno u tijeku, Parlament je odgovoran za opremanje prostorija i adaptaciju. Treća faza podrazumijevat će ugradnju i montažu namještaja i opreme. Dovršetak tih aktivnosti i primopredaja zgrade predviđa se za prvu polovicu 2018.

140.

Predsjedništvo je na svojoj sjednici 7. listopada 2015. ovlastilo glavnog tajnika za dovršenje pregovora o potpisivanju ugovora o dugoročnom najmu za novi centar za stručno usavršavanje. U tu će svrhu postojeća, no tehnološki zastarjela, zgrada Montoyer 63 biti srušena, a centar za usavršavanje bit će izgrađen na istoj lokaciji. Ugovor o najmu u trajanju od 21 godine potpisan je početkom 2016. Tijekom 24 mjeseca, koliko će trajati izgradnja novog centra, zgrada Belmont Court privremeno će se unajmiti od istog pružatelja usluga.

141.

Predsjedništvo je na svojoj sjednici od 12. rujna 2016. odlučilo iskoristiti opciju kupnje zgrade Montoyer 75 po cijeni od jednog eura. Parlament je 2005. potpisao ugovor o dugoročnom najmu s pravom otkupa nakon što se plaćanjima najma tijekom desetogodišnjeg razdoblja pokrio trošak zgrade.

142.

Na svojoj je sjednici od 11. studenoga 2016. Predsjedništvo odobrilo proširenje dječjeg vrtića Wayenberg. Dječji vrtić prvotno je otvoren 2005. a lokacija je u vlasništvu Parlamenta. Završetak radova proširenja planira se tijekom 2019.

143.

Privremena predaja zgrade Eastman u kojoj je smještena Kuća europske povijesti dogodila se 2016. U dovršenom arhitektonskom projektu predvidjeli su se preuzimanje postojeće zgrade koja prvotno nije bila zamišljena kao muzej i njezina preobrazba u najmoderniji primjer suvremene arhitekture i dizajna koji nudi prikladno okruženje za velik novi muzej.

144.

Projekt KAD (zgrada Konrad Adenauer) glavna je okosnica politike nekretninama Parlamenta u Luxembourgu. Nova zgrada KAD objedinit će aktivnosti u Luxembourgu u jednom građevinskom kompleksu radi racionalizacije troškova. Projekt se sastoji od dvije faze: izgradnje istočnog krila i izgradnje zapadnog krila. Završetak radova na istočnom gradilištu predviđen je za 2018. Završetak radova na zapadnom gradilištu predviđen je za 2021. U skladu s odlukom Predsjedništva od 6. srpnja 2015. donošenje odluke o budućnosti stare zgrade KAD odgođeno je do početka idućeg zakonodavnog razdoblja. Kao i prethodnih godina, Odbor za proračune odobrio je 2016. prijenos na kraju godine za pretfinanciranje projekta. Taj je prijenos iznosio 53,5 milijuna EUR (vidjeti odjeljak I. H. o prijenosima).

145.

Sve dok nova zgrada KAD ne postane dostupna potrebno je produljiti najam zgrade GEOS. Stoga je u pregovorima postignut dogovor o produljenju najma do kraja 2018.

146.

Zgrada Havel sagrađena je 1955. i bila je u vlasništvu Vijeća Europe. Godine 2012. kupio ju je Parlament te započeo njezinu kompletnu obnovu radi njezina usklađivanja s važećim tehničkim propisima. Projekt se sastoji od obnove same zgrade i mosta (pasarele) koji je povezuje sa zgradom PFLIMLIN te uređenja okoliša zgrade. Projekt je u dobroj mjeri uznapredovao tijekom 2016., a puštanje u rad predviđa se za proljeće 2017.

147.

U Strasbourgu se u okviru modernizacije prostorija za doček također gradi Parlamentarij. Radovi su započeli 2016. i dobro napreduju. Otvorenje je planirano za 2017.

148.

Radovi na izgradnji mini-Parlamentarija, pod nazivom „Europa Experience” u prizemlju Kuće Europa dovršeni su 2016. Izložba „Europa Experience” otvorena je u svibnju 2016. te posjetiteljima daje mogućnost da saznaju više o europskoj politici.

149.

Radovi uređenja na novoj Kući Europe u Ljubljani dovršeni su 27. rujna 2016. Dovršetak radova iskorišten je za postavljanje interaktivnih elemenata povezanih s izložbom „Iskusi Europu” („Europa Experience”) u javnom prostoru kako bi se privukla javnost. Službe su se u novi prostor uselile sredinom listopada 2016.

150.

Godine 2016. potpisani su ugovori za produljenje najma za kuće Europe u Varšavi, Parizu i Barceloni.

151.

Radovi na proširenju kapaciteta kuće Jean Monnet u Bazochesu i poboljšanju standarda njezinih prostorija dovršeni su 2016. Parlament će se tom zgradom češće koristiti za nekoliko svojih vodećih programa za obrazovanje i razvoj, kao i za druga događanja.

152.

Utvrđen je višegodišnji program rada za održavanje i popravak zgrada. Nekoliko drugih bitnih zbivanja dogodilo se 2016:

153.

Što se Bruxellesa tiče, sljedeće su aktivnosti vrijedne spomena. Započeta je studija o mogućnostima poboljšanja uporabe dizala i vertikalnog kretanja osoba u zgradi Spinelli koja se još uvijek provodi. Završena je prva faza obnove električnog sustava zgrade Wiertz, popravljen je sustav za grijanje u zgradi Remard te su provedeni neophodni radovi kako bi se osigurao kontinuitet grijanja u zgradi Spaak. Obnova transformatorske stanice u zgradi Atrium je dovršena. Započeli su pripremni radovi za natječaj u vezi s modernizacijom instalacija za centralizirano tehničko upravljanje i otkrivanje požara.

154.

Glavne aktivnosti koje su tijekom 2016. provedene u Strasbourgu su dotjerivanje ureda i zamjena toplinske pumpe u zgradi Weiss te popravak sustava za sigurnost od požara i tehničko upravljanje u zgradi Madariaga.

155.

Nakon incidenta sa stropom vijećnice za plenarne sjednice u Strasbourgu i njegove hitne obnove 2008., Parlament je, kao mjeru predostrožnosti, započeo provjeru stropova dvorana za sastanke, ostalih prostorija i najvažnijih mjesta kretanja u zgradi Weiss. Kao rezultat tih provjera ustanovljeni su brojni propusti i nepravilnosti u pogledu građevinskih normi i propisa. Parlament je pokrenuo postupak za naknadu štete protiv svog osiguravatelja i poduzeća koja su sudjelovala u izvođenju radova na oštećenim dijelovima, glavnih izvođača radova odgovornih za proces izgradnje, te odgovornih službi za obavljanje nadzora gradnje. S obzirom na to da je riječ o iznimno tehničkom pitanju, sud je odredio tročlano stručno povjerenstvo i povjerio mu zadaću da utvrdi uzroke incidenata i da procijeni štetu nanesenu Parlamentu. To se stručno povjerenstvo također bavilo i drugim problemom koji je otkriven. Riječ je o lošem stanju zaštitnog sloja metalne krovne konstrukcije na zgradi (flokiranje). Stručno mišljenje dano je 31. ožujka 2016., te se sudski postupak mogao nastaviti radi postizanja sporazumnog rješenja ili donošenja sudske presude. Tehnički dio posla je završen, glavni su radovi započeti 2016. a njihov je završetak predviđen za 2017.

156.

Kada je riječ o održavanju zgrada u Luxembourgu došlo je do optimizacije usluga čišćenja i dodjele dvaju novih ugovora u vezi s uslugama čišćenja i održavanja zelenih površina, što je prouzročilo znatne uštede tijekom 2015. i 2016. u usporedbi s 2014. (početak optimizacije usluga). Stupanje na snagu ugovora o velikim radovima te sitnim radovima i popravcima 1. veljače 2016. dovelo je do povećanja kvalitete usluga, smanjenja vremena intervencija, pristupačnijih cijena i jednostavnijeg upravljanja.

157.

Europski parlament uviđa da je njegova dužnost pozitivno doprinositi održivom razvoju kao dugoročnom cilju i to ne samo u okviru svoje uloge koju ima u političkom postupanju i u zakonodavnom postupku, nego i svojim djelovanjem i odlukama koje donosi svaki dan.

158.

Europski parlament obvezao se na ekološko djelovanje zbog čega koristi Sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS). Riječ je o instrumentu upravljanja Europske unije za privatne i javne organizacije za ocjenjivanje i poboljšanje uspješnosti u području upravljanja okolišem u skladu s Uredbom o EMAS-u (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (37). Od prosinca 2007. Europski parlament je registriran u sustavu EMAS za sva tri mjesta rada. Registracija je 2016. uspješno produljena do 17. prosinca 2019.

159.

U skladu s Priručnikom za okoliš Europskog parlamenta Predsjedništvo je donijelo politiku okoliša koju su potpisali predsjednik i glavni tajnik u ime institucije, prvo 2007., a revidiranu inačicu 2010. S obzirom na to da se politika okoliša mora obnoviti sa svakim zakonodavnim razdobljem, Predsjedništvo je odobrilo revidirani dokument koji su 2016. potpisali predsjednik i glavni tajnik.

160.

Općenito gledajući, sustav upravljanja okolišem koji je na snazi u Europskom parlamentu je uspješan. Parlament je uspostavio ciljeve za smanjenje emisija CO2, potrošnje električne energije, plina, ulja za grijanje i centraliziranog toplinskog sustava, potrošnje papira i vode, proizvodnje otpada te za povećanje stope recikliranja otpada. Većina se ekoloških pokazatelja poboljšala od 2006.

161.

Jedan od glavnih ciljeva Parlamenta smanjenje je emisije ugljičnog dioksida za 30 % do 2020. godine. Do rujna 2015. Parlament je već postigao znatno smanjenje od 27,2 % u odnosu na 2006. Budući da se politika okoliša prije svega temelji na sprečavanju ili ograničavanju emisija, neutralizacija emisija ugljika korisna je kompenzacijska mjera za borbu protiv klimatskih promjena. Iako se neutralizacija ne može uzeti u obzir pri izračunu i po mogućnosti smanjenju ugljičnog otiska Parlamenta, može se primijeniti u onim slučajevima u kojima je vlastite emisije ugljika nemoguće izbjeći ili dodatno smanjiti.

162.

Neutralizacija CO2 podrazumijeva kupnju jedinica za neutralizaciju kako bi se kompenzirale vlastite emisije CO2. Takva se neutralizacija obično postiže s pomoću financijske potpore za projekte u području obnovljivih izvora energije ili energetske učinkovitosti, čiji je cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova u globalnom kontekstu.

163.

Europski parlament odlučio je 2011. provoditi program neutralizacije emisija CO2. S obzirom na iskustvo stečeno tijekom godina Predsjedništvo je u listopadu 2015. donijelo odluku o novom pristupu za neutralizaciju emisija ugljika. Tom se odlukom također uzimaju u obzir preporuke Europskog revizorskog suda u tematskom izvješću br. 14 (38) iz listopada 2014. godine. Za razliku od prije, novim se pristupom omogućava neutralizacija ukupne količine emisija ugljika koje su povezane s Parlamentom, uključujući emisije iz letova zastupnika Europskog parlamenta između države podrijetla i Bruxellesa ili Strasbourga. Nadalje, njime se omogućuje provedba prioritetnih projekata u afričkim, karipskim i pacifičkim skupinama država i uključuje široko prihvaćeni „zlatni standard” kao standard kvalitete za projekte neutralizacije emisija u zemljama u razvoju.

164.

Novi pristup za neutralizaciju emisija ugljika te akcijski plan EMAS-a za tu godinu uspješno su provedeni tijekom 2016. godine. Međusektorska upravljačka skupina za upravljanje okolišem usvojila je Akcijski plan EMAS-a za 2017. izrađen na temelju srednjoročne strategije EMAS-a za razdoblje 2016. – 2020.

165.

Jedan od aspekata politike okoliša Parlamenta zalaganje je za „zelenu javnu nabavu”, koja je definirana je u Komunikaciji Europske komisije o javnoj nabavi za bolji okoliš kao: „postupak kojim javna tijela teže nabaviti robu, usluge i radove sa smanjenim učinkom na okoliš tijekom njihova životnog vijeka u usporedbi s robom, uslugama i radovima iste primarne funkcije koje bi inače nabavili” (39). Tijekom posljednjeg desetljeća zelena javna nabava postala je sve važniji aspekt aktivnosti javnih tijela u Europi. U lipnju 2016. odobren je „Vodič EP-a o zelenoj javnoj nabavi”. Osmišljen je kako bi se dužnosnicima za ovjeravanje Europskog parlamenta pomoglo da uspješno započnu politiku i postupke za zelenu javnu nabavu. U njemu se na praktičan način objašnjavaju mogućnosti koje nude pravni instrumenti na snazi (Financijska uredba i njezina Pravila za primjenu) i razmatraju se jednostavna i učinkovita rješenja koja se mogu koristiti u postupcima javne nabave.

166.

Nakon iskustva stečenog tijekom probne faze službe za pomoć Parlamenta u vezi sa zelenom javnom nabavom koja je kreirana kao prateći dio strategije zelene javne nabave, tijekom 2016. udruživanjem kupovne moći nekoliko europskih institucija pokrenut je međuinstitucijski postupak javne nabave za taj projekt.

167.

Različite komunikacijske aktivnosti i aktivnosti razvijanja svijesti, kao što su „događaj povodom Dana zemlje” i „međuinstitucijski zeleni tjedan” održane su 2016., a Europskom parlamentu u listopadu 2016. dodijeljena je belgijska oznaka „Entreprise écodynamique”.

168.

Godine 2016. nastavljeni su napori u vezi s reformama kojima je cilj modernizirati ugostiteljske usluge Europskog parlamenta do 2019., kao što je utvrđeno odlukom Predsjedništva od 10. lipnja 2013. naslovljenom „Buduća politika pružanja ugostiteljskih usluga Parlamenta od 2014. do 2019. – Smjernice za modernizaciju”.

169.

Bitan element politike ugostiteljskih usluga nesubvencionirani su ugovori s fiksnim cijenama. U Strasbourgu je 1. studenoga 2016. stupio na snagu novi ugovor koji Parlament ne subvencionira. Novi pružatelj usluga u Bruxellesu je pod istim uvjetima započeo s radom već 2015. U Luxembourgu će se datum ugovornih promjena uskladiti s dovršetkom izgradnje nove zgrade KAD.

170.

Ponuda hrane postupno je obogaćena, a nova kantina i restoran otvoreni su i u Bruxellesu i Strasbourgu. U zgradi Spinelli u rujnu 2016. otvoren je kutak s organskom hranom, a restoran mediteranske kuhinje započeo je s radom u studenome 2016. Preuređeni sendvič bar ponovno je otvorio svoja vrata u studenome 2016. Otvorene su dvije nove kantine u zgradi Square de Meeûs i zgradi Trèves. U Strasbourgu je u ožujku otvoren kiosk sa svježom brzom hranom za ponijeti, a kantina u zgradi Weiss proširena je u listopadu 2016. Od srpnja 2016. provodi se pilot-projekt u sklopu kojeg se stalno poslužuju topli obroci uz vremenska ograničenja u baru za zastupnike kako bi se obuhvatile različite prehrambene navike i vremena za obroke.

171.

Kako bi se poboljšalo zdravlje i dobrobit na radnom mjestu, odlučeno je dati prednost opcijama zdravije hrane i poduprijeti održivije prehrambene izbore u ugostiteljskim objektima Parlamenta. Stoga su posljednji ugovori o restoranskim/ugostiteljskim uslugama i automatima obuhvaćali zahtjeve u vezi s pravednom trgovinom, prijelazom na bolju prehranu, zdravijim načinima života i, što je vrlo važno, borbom protiv rasipanja hrane. Natječaji su sadržavali kriterije za održivu potrošnju hrane, kao što su sezonski proizvodi, dobrobit životinja i vegetarijanska ponuda.

172.

Darovanje neprodane hrane u dobrotvorne svrhe također polako postaje dobra praksa u kantinama Parlamenta i prodajnim mjestima. Drugi aspekt politike pripreme i dostave hrane daljnje je smanjenje korištenja flaširanih mineralnih voda tijekom sastanaka i instalacija mobilnih izvora vode u prolazima.

173.

Mjere IKT-a za poboljšanje usluga povezanih s plenarnom sjednicom i pružanje usluga IKT-a zastupnicima u uredima u njihovim izbornim jedinicama opisani su u odjeljku III.B.4 ovog izvješća. Sva ostala područja infrastrukture povezane s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom u Parlamentu nastavljaju se modernizirati, a u studenome 2016. radnoj skupini Predsjedništva za IKT predstavljeno je izvješće o provedbi strateških smjernica sredinom razdoblja 2014. – 2019.

174.

Prema tom preispitivanju sredinom razdoblja, postignuća u pogledu ključnih strateških stupova uključuju prvenstveno razvoj infrastrukture IKT-a te zamjenu zastarjele opreme povezane s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom te utvrđivanje i postupno ukidanje suvišnih aplikacija. Slijedeći opći razvoj IKT-a u proteklim godinama, mjere u tom području obuhvaćaju među ostalim postavljanje 18 000 telefona koji koriste tehnologiju IP-a i uklanjanje 1 800 telefaksa zahvaljujući novoj usluzi e-fax putem e-pošte. Još jedan primjer modernizacije je pristup WIFI-mreži EP-a za posjetitelje, što je korak naprijed prema uspostavi digitalno uključivijeg Parlamenta. Što se tiče postupnog ukidanja suvišnih aplikacija, tijekom 2016. za više od 60 aplikacija utvrđeno je da su zastarjele te prolaze završni korak provjere kako bi ih se povuklo iz uporabe.

175.

Još jedan važan strateški stup jačanje je sigurnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija u otvorenoj komunikaciji diljem svijeta i napori u tom području nastavili su se tijekom 2016. Sigurnost IKT-a obuhvaća elemente upravljanja sigurnošću IKT-a, politike i inženjerstvo u području sigurnosti IKT-a, sigurnosne procjene IKT-a, sposobnosti kiberobrane i kulturu kibersigurnosti. U tom kontekstu Predsjedništvo je u listopadu 2016. odobrilo imenovanje izvršnog direktora za sigurnost informacijskih sustava.

176.

Daljnje oblikovanje inovacijskog pristupa strateški je cilj Parlamenta, zbog čega je u veljači 2016. uspostavljena Služba za inovacije, čija je zadaća promicati, poticati i uvoditi tehnološke inovacije. Neprestano prateći razvoj novih tehnologija, Služba za inovacije ima zadaću u ranoj fazi otkrivati mogućnosti koje bi mogle biti korisne za aktivnosti EP-a.

177.

Tijekom 2016. provodilo se nekoliko strateški važnih projekata IKT-a. Prije svega valja istaknuti da je dovršena prva tehnološka migracija. U tijeku je povezivanje intraneta EP-a i intranetnih mreža glavnih uprava na novoj platformi, koja se trenutačno ažurira. Glavne uprave još provjeravaju sadržaj.

178.

Projekt „Mobilnost kao višedimenzionalna radna metoda” nudi kontekst za usklađivanje i iskorištavanje prednosti koje mobilnost može donijeti za Europski parlament. Studija o učinku mobilnosti na procese EP-a završena je 2016. Postignut je dogovor oko uloga i odgovornosti, a upravljački odbor 2017. donijet će odluku o fazama pristupa provedbi projekta. Cilj je izrada kataloga mogućnosti za mobilnost.

179.

Projektom „digitalizacija lanca javne nabave” želi se preko sustava koji je stavila na raspolaganje Europska komisija uvesti posve elektronički tijek rada i podnošenje dokumenata u vezi s javnom nabavom kako bi se skratilo vrijeme do sklapanja ugovora. Odobrena je izrada „lanca javne nabave”, a tijekom 2016. počeo se provoditi cjelovit i izravan elektronički pristup (eAccess). Tijekom godine organizirane su radionice u vezi s elektroničkim podnošenjem dokumenata (e-Submission), elektroničkim podnošenjem zahtjeva (e-Request) i elektroničkim izdavanjem računa (e-Invoicing). Sljedeći potezi imaju za cilj sigurnosne aspekte i funkcionalnost sustava e-Submission i alata za razdoblje koje prethodi javnoj nabavi.

180.

Drugi važan projekt Parlamenta novi je projekt upravljanja financijama (FMS), koji je opisan u nastavku u odjeljku III.E.1.

181.

Osim prethodno spomenutih postignuća u pogledu ključnih strateških stupova, Parlament je 2016. nastavio blisku suradnju s drugim institucijama EU-a. Provodilo se nekoliko zajedničkih projekata, pri čemu je sigurnost IKT-a važno područje suradnje. Institucije EU-a dogovorile su se također o zajedničkom formatu XML za razmjenu strukturiranog zakonodavnog sadržaja i dokumenata između institucija EU-a.

182.

Cilj sustava upravljanja financijama poboljšati je vidljivost i dostupnost ključnih informacija za donošenje odluka o raspoloživim ljudskim, informatičkim i financijskim resursima i njihovom korištenju, povećati djelotvornost središnjih financijskih postupaka njihovim usklađivanjem i automatiziranjem te doprinijeti rješavanju problema tehnološke zastarjelosti nekih informatičkih programa, posebno općeg računovodstvenog i proračunskog sustava i sustava plaćanja.

183.

Tijekom 2016. okončana je faza proučavanja mogućnosti, a sustav SAP pokazao se kao najbolji izbor. U listopadu 2016. promijenjena je struktura vođenja i upravljanja projektima, pri čemu je vlasništvo nad projektima preneseno na Glavnu upravu za financije.

184.

U vezi s financijskim i socijalnim pravima zastupnika, Predsjedništvo je na svoj sjednici od 26. listopada 2015. odobrilo novi pristup čiji je cilj bio olakšati snalaženje korisnicima i smanjiti administrativno opterećenje zastupnika. Dva su ključna instrumenta za ostvarenje tog cilja: Portal za zastupnike i internetski portal za zastupnike (e-Portal).

185.

Portal je jedinstvena kontaktna točka koja obuhvaća sve usluge povezane s financijskim i socijalnim pravima i koja je postala potpuno operativna u srpnju 2016., pri čemu je elektronički ekvivalent za zastupnike (e-Portal) već bio dostupan od siječnja 2015. Portal zastupnicima pruža koncizne informacije o pravilima na snazi i njihovim pravima. Na toj se točki mogu podnositi obrasci te se provodi prva razina provjere. U drugoj fazi, dokumentaciju u obliku individualiziranog pristupa provjerava specijalizirano administrativno („back office”) osoblje svakog odjela.

186.

Izmjena općih provedbenih odredbi i internih pravila koju je prouzročilo stupanje na snagu novog Pravilnika o osoblju nastavila se i 2016. Provedene su i sve promjene koje se odnose na upravljanje karijerom. Glavna uprava za kadrovske poslove sastavila je nova interna pravila koja se odnose na ocjenjivanje zaposlenika, dodjeljivanje bodova za zasluge i disciplinu, kao i ažuriranu verziju Kodeksa ponašanja. Prije njihova odobrenja, valja pokrenuti postupak savjetovanja. Preispitivanje pravila o službenim putovanjima je u tijeku.

187.

Pružanje jednakih prilika i dalje je jedna od ključnih sastavnica politike upravljanja ljudskim resursima Parlamenta. Predsjedništvo je 27. travnja 2015. odobrilo Akcijski plan za rodnu ravnopravnost i raznolikost za tekuće zakonodavno razdoblje, tj. do 2019. Posebni ciljevi opisani su u tom akcijskom planu, a provedba povezanih mjera nastavila se 2016.

188.

Predsjedništvo se na sjednici od 12. rujna 2016. složilo s uvođenjem sustava povremenog rada na daljinu za Glavno tajništvo Europskog parlamenta. Klubovi zastupnika također mogu odlučiti primjenjivati taj program. Uz istodobnu zaštitu interesa službe i učinkovite organizacije rada institucije, Parlament je htio provesti moderan i fleksibilan način upravljanja osobljem kako bi se poboljšala uspješnost i motivacija osoblja promicanjem bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Teroristički napadi u Francuskoj i Belgiji te nastale smetnje u radu osoblja Europskog parlamenta drugi su razlog za uspostavu pravnog okvira kako bi osoblje Europskog parlamenta moglo raditi od kuće. Povremeni rad na daljinu omogućava da članovi osoblja rade od kuće na ad hoc osnovi, najviše tri uzastopna kalendarska dana i najviše 36 radnih dana za kalendarsku godinu.

189.

Predsjedništvo je na svojoj sjednici od 26. listopada 2015. usvojilo izmjenu provedbenih mjera Statuta zastupnika koja se posebno odnosi na parlamentarnu pomoć. Izmijenjene provedbene mjere stupile na snagu 1. siječnja 2016. i obuhvaćale su, među ostalim, sljedeće promjene: 25 % naknade za parlamentarnu pomoć mora biti namijenjeno za zapošljavanje akreditiranih parlamentarnih asistenata, čime je ograničeno 75 % dodijeljenih sredstava za rashode na lokalne asistente i pružatelje usluga. Svrha je te odredbe poboljšati ravnotežu između lokalnih i akreditiranih asistenata, s obzirom na to da je ta potreba već bila naznačena u trenutku davanja razrješnice za 2013. godinu. Svaki zastupnik može sklopiti najviše tri, u iznimnim slučajevima četiri, važeća ugovora o parlamentarnoj pomoći.

190.

Promjene obuhvaćaju također referentne iznose plaća i naknada lokalnih asistenata, s ciljem ograničavanja rizika od toga da plaće previše odstupaju od prosječnih plaća u državama članicama. Osim toga, zajedno sa zahtjevom za zapošljavanje potrebno je podnijeti potpunu dokumentaciju kako bi bilo moguće provjeriti je li posao koji obavlja lokalni asistent stvaran te ograničiti rizik od sukoba interesa.

191.

Cilj je izmjena pojasniti da zastupnici za određene i jasno utvrđene usluge koje su izravno povezane s obnašanjem njihova parlamentarnog mandata također mogu koristiti fizičke ili pravne osobe. Objava imena svih fizičkih i pravnih osoba čiji se trošak odbija od naknade za parlamentarnu pomoć od sada je obvezna za razdoblje trajanja ugovora tih osoba. To je u skladu s načelom transparentnosti kako je predviđeno Ugovorima (40), a na čiju je važnost osobito podsjetio Europski ombudsman (41).

192.

Nakon referenduma održanog 23. lipnja 2016. u Ujedinjenoj Kraljevini (referendum o „Brexitu”), Predsjedništvo je na sjednici od 4. srpnja 2016. raspravljalo o njegovim posljedicama. Predsjednik je naglasio da će, dok je god Ujedinjena Kraljevina punopravna članica Europske unije, britanski zastupnici i osoblje Europskog parlamenta imati potpuno jednaka prava i obveze kao i svi drugi zastupnici i osoblje institucije.

193.

Referendum je imao velik utjecaj na tajništva odbora, istraživačke odjele i horizontalne službe političkih glavnih uprava od kojih je zatraženo da slijede taj proces i da pripreme analitički materijal koji se temelji na utvrđivanju činjenica o posljedicama izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a na područja politika i zakonodavstvo u njihovim područjima. Budući rad na tom pitanju vrlo je složene pravne prirode, ali je stručno znanje stečeno u tajništvima odbora i resornim odjelima spremno za uporabu tijekom kasnijih faza procesa povlačenja na temelju donesenih političkih odluka.

194.

Prilikom revizije Pravilnika o osoblju i usvajanja financijskog okvira 2014. – 2020. donesen je međuinstitucijski sporazum o godišnjem jednopostotnom smanjenju broja osoblja navedenog u planu radnih mjesta svake institucije tijekom pet godina. Zbog primjene tog sporazuma u planu radnih mjesta za 2016. ukinuto je 57 radnih mjesta. Dva dodatna radna mjesta izbrisana su iz plana radnih mjesta Parlamenta i preneseni Europskoj komisiji imajući u vidu provedbu međuinstitucijskih informatičkih projekata.

195.

Parlament je također zatražio stvaranje 39 dodatnih radnih mjesta u planu radnih mjesta za 2016. radi zadovoljavanja posebnih potreba, naročito za jačanje tajništva parlamentarnih odbora u cilju povećanja njihove sposobnosti nadzora izvršne vlasti, napose u pogledu delegiranih akata, te za jačanje sigurnosnih službi u zgradama Parlamenta.

196.

Provedba međuinstitucijskog sporazuma o godišnjem jednopostotnom smanjenju osoblja svake institucije tijekom petogodišnjeg razdoblja trebala bi se, što se tiče Parlamenta, nastaviti do 2018. Međutim, s obzirom na posebne potrebe Parlamenta koje su dovele do stvaranja novih radnih mjesta 2014. i 2016. mjere smanjenja radnih mjesta produljit će se za još jednu godinu do 2019.

197.

Ukupno gledajući, iz početnog proračuna za 2016. izbrisano je 20 radnih mjesta u planu radnih mjesta Glavnog tajništva, a 43 privremenih radnih mjesta dodano je za klubove zastupnika. U okviru izmjene proračuna br. 3 Europske unije za financijsku godinu 2016. Parlamentu su dodijeljena 34 dodatna radna mjesta SC i jedno radno mjesto AD. To je povećanje potrebno jer su unajmljeni naoružani stražari radi osiguranja strateški važnih točaka u unutrašnjosti zgrada Parlamenta.

198.

Glavne izmjene u planu radnih mjesta i u upravljanju Parlamentom prikazane su u tablici koja se nalazi u nastavku.

Tablica 19.

Prikaz restrukturiranja Glavnog tajništva Parlamenta 2016.

Tablica 1:

Tablica 2.

Tablica 3.

Tablica 4.

Tablica 5.

Tablica 6.

Tablica 7.

Tablica 8.

Tablica 9.

Tablica 10.

Tablica 11.

Tablica 12.

Tablica 13.

Tablica 14.

Tablica 15.

Tablica 16.

Tablica 17.

Tablica 18.

Tablica 19.

Grafikon 1.:

Grafikon 2.:

Grafikon 3.:

Grafikon 4.: