8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/1

---

STATUT CESSDA ERIC-a

(2017/C 220/01)

PREAMBULA

Kraljevina Belgija,

Češka Republika,

Kraljevina Danska,

Savezna Republika Njemačka,

Helenska Republika,

Francuska Republika,

Mađarska,

Kraljevina Nizozemska,

Republika Austrija,

Republika Slovenija,

Slovačka Republika,

Kraljevina Švedska,

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske,

Kraljevina Norveška,

dalje u tekstu: „članovi”, i

Švicarska Konfederacija,

dalje u tekstu: „promatrač”,

BUDUĆI DA su članovi uvjereni da je pružanje pristupa podacima i metapodacima iz područja društvenih znanosti od ključne važnosti za razumijevanje najvažnijih izazova s kojima se društvo danas suočava; društvenih procesa koji su u tijeku, uključenih problema i dostupnih rješenja,

BUDUĆI DA će se Konzorcij europskih arhiva podataka iz područja društvenih znanosti (CESSDA) nastavljati na postojeće nacionalne službe u zemljama članicama i da će se njime jačati i širiti paneuropska suradnja bliskom suradnjom u području istraživanja i razvoja u arhivima podataka iz područja društvenih znanosti iz znanstvenih i gospodarskih razloga,

UZIMAJUĆI U OBZIR da države članice nastoje povećati znanstvenu izvrsnost i učinkovitost europskog istraživanja u području društvenih znanosti te proširiti jednostavan pristup podacima i metapodacima bez obzira na granice,

PODSJEĆAJUĆI da je CESSDA-u priznao Europski strateški forum za istraživačke infrastrukture (ESFRI) te da je uključena u Plan ESFRI-ja (2006.),

BUDUĆI DA Njemačka želi dodatno pridonijeti financiranjem posebnih zadaća CESSDA-e koje će pružati njemački pružatelj usluga,

TRAŽEĆI od Europske komisije da uspostavi CESSDA-u kao Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura (CESSDA ERIC) u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 723/2009 od 25. lipnja 2009.

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Naziv, sjedište i radni jezik

1.   Konzorcij europskih arhiva podataka iz područja društvenih znanosti (CESSDA) ima pravni oblik Konzorcija europskih istraživačkih infrastruktura (ERIC), koji je osnovan Uredbom (EZ) br. 723/2009, pod nazivom CESSDA ERIC.

2.   Zakonsko sjedište CESSDA ERIC-a nalazi se u Bergenu u Norveškoj.

3.   Radni je jezik CESSDA ERIC-a engleski.

Članak 2.

Zadaća i aktivnosti

1.   CESSDA ERIC središte je decentralizirane istraživačke infrastrukture koje povezuje arhive podataka iz područja društvenih znanosti članova, promatrača i drugih partnera. CESSDA ERIC ne upravlja vlastitim arhivom.

2.   Zadaća CESSDA ERIC-a pružanje je rasprostranjene i održive istraživačke infrastrukture koja istraživačkoj zajednici omogućava provođenje visokokvalitetnih istraživanja u području društvenih znanosti, čime se doprinosi pronalasku djelotvornih rješenja za glavne izazove s kojima se društvo danas suočava, te olakšavanje podučavanja i učenja u području društvenih znanosti.

3.   CESSDA ERIC djeluje na nekomercijalnoj osnovi. Međutim, CESSDA ERIC može obavljati ograničene gospodarske djelatnosti pod uvjetom da su one tijesno povezane s njegovim glavnim zadaćama te da ne ugrožavaju njihovo ispunjavanje.

4.   CESSDA ERIC ispunjava svoju zadaću doprinoseći razvoju i koordinaciji standarda, protokola i najbolje stručne prakse, uključujući osposobljavanje o najboljim praksama u vezi s distribucijom podataka i upravljanjem podacima. CESSDA ERIC također uključuje nove izvore podataka u infrastrukturu kada je to primjereno.

5.   CESSDA ERIC potiče veće sudjelovanje u istraživačkoj infrastrukturi. Kako bi se olakšao ulazak zemalja koje traže podršku za daljnji razvoj svojih arhiva podataka iz područja društvenih znanosti, CESSDA ERIC pokreće aktivnosti osposobljavanja i razmjene između postojećih i potencijalnih pružatelja usluga.

POGLAVLJE 2.

ČLANSTVO

Članak 3.

Članstvo

1.   Sljedeći subjekti mogu postati članovi ili se mogu pridružiti kao promatrači bez prava glasa:

(a)	države članice Unije;

(b)	pridružene zemlje;

(c)	treće zemlje osim pridruženih zemalja;

(d)	međuvladine organizacije.

U Prilogu 1. ovom Statutu nalazi se popis članova, promatrača i pružatelja usluga na dan osnivanja CESSDA ERIC-a. Taj Prilog ažurira direktor u skladu s promjenama sudjelovanja u CESSDA ERIC-u.

2.   Pristupanje novih članova i promatrača i istupanje iz članstva i njegov prekid te prekid statusa promatrača provode se u skladu s člancima 5. i 6.

3.   Među članovima CESSDA ERIC-a nalaze se barem jedna država članica Unije i dva druga člana, koja čine države članice Unije ili pridružene zemlje.

4.   Članovi imaju sljedeća prava:

(a)	upotrebljavati zaštitni znak CESSDA ERIC-a koji se sastoji od svih vizualnih ili zvučnih oznaka „CESSDA” ili „CESSDA ERIC” kojima se upotreba riječi, izvješća, proizvoda ili usluge povezuje s CESSDA ERIC-om;

(b)	imenovati jednog subjekta koji ih zastupa ili više njih;

(c)	sudjelovati na sjednicama Opće skupštine i glasovati na njima;

(d)

dati pružateljima usluga definiranima u članku 11. stavku 2. sljedeća prava: i. pravo sudjelovanja u osposobljavanju CESSDA ERIC-a i povezanim aktivnostima; ii. pravo upotrebe računalnih programa, programske podrške i alata CESSDA ERIC-a koji su razvijeni u okviru ugovora s CESSDA ERIC-om; iii. pravo upotrebe Pojmovnika društvenih znanosti na europskim jezicima (European Language Social Science Thesaurus (ELSST));

(e)	sudjelovati u Forumu pružatelja usluga kako je predviđeno u članku 11.

5.   Članovi imaju sljedeće obveze:

(a)	uplaćivati doprinose u proračun CESSDA ERIC-a u skladu s formulom financiranja koju je utvrdila Opća skupština;

(b)	imenovati pružatelja usluga koji će pružati usluge CESSDA ERIC-a u njihovoj zemlji i u cijeloj Europi;

(c)	osiguravati nacionalna sredstva kako bi imenovani pružatelj usluge mogao ispuniti zahtjeve iz Priloga 2.;

(d)	promicati donošenje standarda u nacionalnim arhivima podataka iz područja društvenih znanosti;

(e)	osiguravati tehničke infrastrukture u cilju omogućivanja pristupa podacima i uslugama;

(f)	promicati upotrebu usluga među istraživačima u članu te prikupljati povratne informacije i zahtjeve korisnika;

(g)	podupirati i prema potrebi pokrenuti integraciju nacionalnih arhiva podataka iz područja društvenih znanosti, među ostalim integraciju između nacionalnih arhiva i arhiva u drugim zemljama članovima ili promatračima.

Članak 4.

Promatrači

1.   Promatrač je zemlja ili međuvladina organizacija koja se priprema da postane član ili koja iz nacionalnih razloga ne može postati članom, ali želi dati doprinos i sudjelovati u aktivnostima CESSDA ERIC-a.

2.   Promatrači imaju sljedeća prava:

(a)	upotrebljavati zaštitni znak CESSDA ERIC-a s izrazom „promatrač”;

(b)	imenovati jednog subjekta koji ih zastupa ili više njih;

(c)	sudjelovati na sjednicama Opće skupštine, bez prava glasa;

(d)	imati pristup izravnoj potpori CESSDA ERIC-a za razvoj svojih sustava, postupaka i usluga;

(e)

osigurati svojim pružateljima usluga sljedeća prava: i. pravo sudjelovanja u osposobljavanju CESSDA ERIC-a i povezanim aktivnostima; ii. pravo upotrebe računalnih programa, programske podrške i alata CESSDA ERIC-a koji su razvijeni u okviru ugovora s CESSDA ERIC-om; iii. pravo upotrebe Pojmovnika društvenih znanosti na europskim jezicima (European Language Social Science Thesaurus (ELSST));

(f)	sudjelovati u Forumu pružatelja usluga kako je predviđeno u članku 12.

3.   Promatrači imaju sljedeće obveze:

(a)	uplaćivati doprinos u proračun u skladu s odlukom Opće skupštine te kako je dogovoreno u postupku podnošenja zahtjeva;

(b)	obavljati aktivnosti koje su dogovorene kada im je odobren status promatrača;

(c)	imenovati pružatelja usluga koji će pružati usluge CESSDA ERIC-a u njihovoj zemlji i u cijeloj Europi ako su te usluge dogovorene za predmetnog promatrača;

(d)	osiguravati nacionalna sredstva kako bi imenovani pružatelj usluge mogao zadovoljiti zahtjeve iz Priloga 2.

Članak 5.

Pristupanje

1.   Nakon stupanja na snagu ovog Statuta svaki subjekt iz članka 3. stavka 1. može se primiti kao član ili promatrač. Pristupanje se odobrava dvotrećinskom većinom glasova Opće skupštine. Uvjet za pristupanje jest da subjekt može pozitivno pridonijeti zadaćama i aktivnostima CESSDA ERIC-a kako je navedeno u članku 2. te da se može očekivati da će izvršiti obveze iz članka 3. stavka 5. i članka 4. stavka 3. Zahtjev za članstvo ili odobravanje statusa promatrača upućuje se direktoru koji savjetuje Opću skupštinu o tome treba li ga odobriti ili ne.

2.   Na zahtjev direktora, član ili promatrač koji pristupa može odabrati ili predložiti pružatelja usluga koji je odgovoran za obavljanje zadaća pružatelja usluga.

3.   Prije prihvaćanja ili odbijanja predloženog pružatelja usluga direktor se savjetuje sa Znanstvenim savjetodavnim odborom i Forumom pružatelja usluga.

Članak 6.

Istupanje iz članstva ili statusa promatrača ili njihov prekid

1.   Članovi i promatrači mogu istupiti iz članstva ili statusa promatrača ako su dostavili obavijest o tome barem šest mjeseci unaprijed. Obavijest mora biti u pisanom obliku i naslovljena na direktora. Članovi i promatrači ne mogu istupiti iz članstva tijekom prve četiri godine od stjecanja članstva ili statusa promatrača, osim ako Opća skupština zbog iznimnih razloga prihvati kraće razdoblje.

2.   Prije nego što istupanje iz članstva ili statusa promatrača stupi na snagu moraju biti plaćeni svi neplaćeni doprinosi i podmirene sve ostale obveze. Sva imovina koja pripada pružatelju usluga kojeg financira CESSDA ERIC vraća se CESSDA ERIC-u, kad je to moguće.

3.   Opća skupština može odlučiti dvotrećinskom većinom glasova da će prekinuti članstvo člana ili status promatrača ako član ili promatrač prekrši Statut, primjenjive pravne propise ili ne može izvršiti obveze koje proizlaze iz članstva ili obveze promatrača.

4.   Član ne može glasati o pitanjima u vezi sa svojim istupanjem ili mogućim prekidom članstva.

POGLAVLJE 3.

UPRAVLJANJE

Članak 7.

Upravljanje

1.   Upravljačka struktura CESSDA ERIC-a sastoji se od sljedećih tijela:

(a)	Opće skupštine;

(b)	direktora;

(c)	pružatelja usluga i Foruma pružatelja usluga, koji ima savjetodavnu ulogu;

(d)	Znanstvenog savjetodavnog odbora;

(e)	ostalih savjetodavnih odbora koje je osnovala Opća skupština radi lakšeg ostvarivanja ciljeva CESSDA ERIC-a.

Članak 8.

Opća skupština

1.   Opća skupština sastoji od zastupnika članova i promatrača.

2.   Opća skupština najviše je tijelo CESSDA ERIC-a. Opća skupština obavlja sljedeće zadaće:

(a)	odlučuje o proračunu i formuli financiranja te odobrava godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće. Svaka promjena formule financiranja odobrava se dvotrećinskom većinom glasova. O povećanju proračuna koja dovodi do veće godišnje naknade odlučuje se dvotrećinskom većinom glasova;

(b)	utvrđuje politiku CESSDA ERIC-a u znanstvenim, tehničkim i administrativnim pitanjima i uspostavlja i održava politiku zaštite prava intelektualnog vlasništva, dvotrećinskom većinom glasova;

(c)	donosi strateške planove i planove rada, dvotrećinskom većinom glasova;

(d)	nadzire upravljanje CESSDA ERIC-om;

(e)	bira predsjednika i potpredsjednika Opće skupštine;

(f)	imenuje i razrješuje direktora CESSDA ERIC-a;

(g)	imenuje, zamjenjuje i razrješuje članove Znanstvenog savjetodavnog odbora;

(h)	odobrava pružatelje usluga koje su predložili član ili promatrač i odobrava zamjenu pružatelja usluga. Odobrenje se može povući ako pružatelj usluga ne izvršava svoje obveze;

(i)	imenuje, zamjenjuje ili razrješuje članove odbora koje je osnovala Opća skupština;

(j)	donosi izvješća o reviziji za CESSDA ERIC;

(k)	zaprima i razmatra godišnja izvješća Znanstvenog savjetodavnog odbora;

(l)	donosi operativna pravila i standarde za operacije pružatelja usluga povezane s CESSDA ERIC-om, u dogovoru s Forumom pružatelja usluga;

(m)	odobrava pristupanje novih članova i promatrača i istupanje ili prekid članstva članova ili promatrača u skladu s člancima 5. i 6.;

3.   Svakog člana u Općoj skupštini predstavljaju najviše dva zastupnika. Svaki član ima jedan glas u Općoj skupštini. Odluke se donose jednostavnom većinom glasova, osim ako ovim Statutu nije propisano drugačije. Države članice Unije i pridružene zemlje zajedno imaju većinu glasačkih prava u Općoj skupštini. Predsjednik nema pravo glasa, osim u slučaju neodlučenog rezultata kada može dati odlučujući glas.

4.   Za valjanu sjednicu Opće skupštine potreban je kvorum od polovine članova. Ako nema kvoruma, sjednica se održava ponovno u roku od tri tjedna na temelju novog poziva te s istim dnevnim redom. Na ponovljenoj sjednici postoji kvorum ako je nazočna najmanje četvrtina članova. Ako na ponovnoj sjednici nema kvoruma, predsjednik Opće skupštine može donijeti odluke čije se donošenje ne može odgoditi dok se na Općoj skupštini ponovno ne postigne kvorum. Te se odluke što je prije moguće dostavljaju Općoj skupštini na preispitivanje.

5.   Ako je Statutom propisana dvotrećinska većina glasova, za donošenje valjane odluke potreban je kvorum od tri četvrtine članova.

6.   Na Općoj skupštini mogu glasovati samo članovi koji su fizički nazočni. Međutim, ako član ne može biti fizički nazočan, Opća skupština može prihvatiti elektroničku nazočnost. Prava glasa nisu prenosiva. Tajno glasovanje održava se ako to zatraži najmanje jedna trećina nazočnih članova.

7.   Predsjednik može, prema potrebi, odlučiti da se odluka donese u pisanom postupku između sjednica Opće skupštine.

8.   Promatrači imaju pravo sudjelovati na sjednicama Opće skupštine, bez prava glasa. Svaki promatrač može poslati do dva zastupnika.

9.   Opća skupština među zastupnicima bira predsjednika i potpredsjednika na mandat od dvije godine. Izabrani predsjednik više ne može biti član delegacije člana. Isto se primjenjuje i kada potpredsjednik zamijeni predsjednika. Članovi na koje utječe to imenovanje imenuju drugog zastupnika da ih zastupa u Općoj skupštini.

10.   Opća skupština sastaje se najmanje jedanput godišnje. Sjednice Opće skupštine saziva predsjednik najmanje četiri tjedna unaprijed. Članovi i promatrači imaju pravo predložiti stavke dnevnog reda tako da obavijeste predsjednika najmanje dva tjedna prije sjednice. Izvanredne sjednice Opće skupštine sazivaju se na zahtjev predsjednika ili direktora ako je to u interesu CESSDA ERIC-a ili na zahtjev najmanje polovine članova.

Članak 9.

Direktor

1.   Direktor je glavni izvršni dužnosnik, glavni znanstvenik i pravni zastupnik CESSDA ERIC-a.

2.   Direktor se imenuje na razdoblje od pet godina s mogućnošću ponovnog imenovanja. Direktor odgovara Općoj skupštini.

3.   Direktor je odgovoran za izradu godišnjeg proračuna, strategija i politika koje donosi Opća skupština.

4.   Direktor je odgovoran za pripremanje sastanaka Opće skupštine i pruža nužnu administrativnu potporu Znanstvenom savjetodavnom odboru i Forumu pružatelja usluga.

5.   Direktor je odgovoran za provedbu odluka Opće skupštine i osigurava da se CESSDA ERIC pridržava svih relevantnih pravnih zahtjeva.

6.   Direktor ima ovlasti donositi sve odluke koje su nužne za rad CESSDA ERIC-a.

7.   Direktor redovito traži savjete Foruma pružatelja usluga u pitanjima koja su od posebnog interesa za pružatelje usluga pozivajući ga da dostavi primjedbe na nacrt proračuna, planove rada i strategije te ostala važna pitanja politike prije njihova podnošenja Općoj skupštini.

8.   Direktor nadzire pridržavaju li se pružatelji usluga operativnih pravila i standarda kad je riječ o operacijama povezanima s CESSDA ERIC-om i svake godine o tome izvješćuje Opću skupštinu te daje preporuke o mjerama za ispravljanje utvrđenih nepravilnosti.

Članak 10.

Znanstveni savjetodavni odbor

1.   Opća skupština imenuje neovisni Znanstveni savjetodavni odbor od najmanje četiri, ali ne više od sedam uglednih, neovisnih i iskusnih znanstvenika iz zemalja diljem svijeta. Imenovanje Znanstvenog savjetodavnog odbora temelji se na preporukama direktora. Direktor se savjetuje sa Znanstvenim savjetodavnim odborom i Forumom pružatelja usluga. Mandat članova Znanstvenog savjetodavnog odbora traje tri godine. Članovi se mogu ponovno imenovati samo jednom.

2.   Direktor se savjetuje sa Znanstvenim savjetodavnim odborom barem jednom godišnje o znanstvenoj kvaliteti usluga, znanstvenim politikama i postupcima te budućim planovima u tim područjima.

3.   Znanstveni savjetodavni odbor jednom godišnje podnosi pisano izvješće o svojim aktivnostima Općoj skupštini posredstvom direktora. Izvješće sadržava procjenu usluga koje CESSDA ERIC nudi korisnicima svojih podataka. Direktor podnosi izvješće Općoj skupštini zajedno sa svojim komentarima i mogućim preporukama.

4.   Znanstveni savjetodavni odbor može zatražiti od direktora da predloži Općoj skupštini izmjenu sastava članova odbora kako bi u dovoljnoj mjeri zastupali sva područja koja obuhvaća CESSDA ERIC.

Članak 11.

Pružatelji usluga

1.   Pružatelji usluga čine operativnu decentraliziranu mrežu koju je integrirao CESSDA ERIC.

2.   Pružatelji usluga su institucije koje su imenovali članovi i promatrači u skladu s člankom 3. stavkom 5. točkom (b) i člankom 4. stavkom 3. točkom (c) za obavljanje zadaća povezanih sa stjecanjem i čuvanjem podataka iz područja društvenih znanosti u njihovoj zemlji i u cijeloj Europi te s pružanjem pristupa tim podacima.

3.   Pružatelji usluga pridržavaju se operativnih pravila i standarda iz Priloga 2. kad je riječ o operacijama povezanima s CESSDA ERIC-om.

4.   Pravila i obveze CESSDA ERIC-a i pružatelja usluga povezani sa zadaćama iz Priloga 2. uređeni su sporazumima o razini usluga između CESSDA ERIC-a i predmetnog pružatelja usluga.

5.   Pružatelji usluga imaju savjetodavnu ulogu u upravljanju CESSDA ERIC-om.

6.   Sposobnost pružatelja usluga za ispunjavanje njihovih obveza, kako je predviđeno u Prilogu 2., ocjenjuje se svake druge ili treće godine u skladu s odlukom Opće skupštine. Direktor, u dogovoru s Forumom pružatelja usluga i Znanstvenim savjetodavnim odborom, odlučuje kako se provodi ocjenjivanje i tko ga provodi te dostavlja Općoj skupštini rezultate ocjena zajedno s prijedlozima rezolucija Opće skupštine povezanima s tim ocjenama.

Članak 12.

Forum pružatelja usluga

1.   Forum pružatelja usluga sastoji se od predstavnika pružatelja usluga i ima savjetodavnu funkciju. Svaki član ili promatrač mogu imati jednog člana u Forumu. Direktor olakšava i podupire rad Foruma pružatelja usluga.

2.   Direktor se savjetuje s Forumom pružatelja usluga najmanje jednom godišnje o budućim planovima i tehničkim aspektima aktivnosti CESSDA ERIC-a i Općoj skupštini prenosi mišljenja pružatelja usluga.

Članak 13.

Izmjene Statuta

Opća skupina može dvotrećinskom većinom glasova odlučiti o prijedlogu izmjene Statuta. Prijedlog se podnosi Europskoj komisiji u skladu s člankom 11. Uredbe (EZ) br. 723/2009.

POGLAVLJE 4.

POLITIKE

Članak 14.

Politika pristupa podacima

1.   Politika pristupa podacima CESSDA ERIC-a mora biti u skladu s preporukama i smjernicama OECD-a o pristupu podacima (Načela i smjernice OECD-a za pristup podacima o istraživanjima financiranima javnim sredstvima, OECD 2007.).

2.   Podaci i metapodaci financirani javnim sredstvima koje posjeduju pružatelji usluga, osim ako je drugačije predviđeno u članku 14. stavku 6., javno su dostupni i besplatni na pristupnoj točki za javno istraživanje i obrazovanje i pravodobno se stavljaju na raspolaganje.

3.   Pružatelji usluga omogućuju ovlaštenim istraživačima za javna istraživanja i obrazovanje pristup svim zbirkama podataka.

4.   Pružatelji usluga štite anonimnost ispitanika u skladu s primjenjivim međunarodnim, europskim i nacionalnim propisima te relevantnim etičkim okvirima.

5.   Pružatelji usluga održavaju poštene, otvorene i transparentne postupke u vezi s pristupom podacima i metapodacima pod njihovim nadzorom.

6.   Načelo otvorenog pristupa iz članka 14. stavaka 2. i 3. ne obvezuje pružatelja usluga da dijeli podatke, metapodatke ili zbirke podataka ako bi to bilo u suprotnosti s nacionalnim zakonodavstvom, pravom intelektualnog vlasništva ili drugim uvjerljivim pravnim razlozima.

Članak 15.

Politika širenja podataka

1.   Politika širenja podataka CESSDA ERIC-a provodi se putem komunikacijskih strategija.

2.   Politika širenja podataka obuhvaća rezultate svih aktivnosti koje financira CESSDA ERIC i javno je dostupna, osim u slučajevima kad je to nemoguće zbog postojećih prava intelektualnog vlasništva.

3.   Svi tehnički dokumenti, politike, glavni postupci i izvješća o praćenju javno su dostupni na internetskoj stranici CESSDA ERIC-a.

4.   Pružatelji usluga objavljuju svu dokumentaciju povezanu s ispunjavanjem svojih obveza.

Članak 16.

Intelektualno vlasništvo

1.   Pojam „intelektualno vlasništvo” u ovom Statutu tumači se u skladu s člankom 2. Konvencije o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), koja je potpisana 14. srpnja 1967.

2.   Pitanja intelektualnog vlasništva, odnosi među članovima, promatračima i pružateljima usluga regulirani su primjenjivim nacionalnim pravom, kao i relevantnim međunarodnim pravilima i propisima.

3.   Intelektualno vlasništvo koje članovi ili pružatelji usluga stavljaju na raspolaganje CESSDA ERIC-u ostaje u vlasništvu nositelja prava intelektualnog vlasništva.

4.   Ako intelektualno vlasništvo potječe iz rada koji financira CESSDA ERIC (izravan doprinos ili doprinos u naravi), ono pripada CESSDA ERIC-u. CESSDA ERIC može se u potpunosti ili djelomično odreći svojih prava u korist člana, promatrača ili pružatelja usluga koji je ustanovio prava intelektualnog vlasništva.

Članak 17.

Zapošljavanje

1.   CESSDA ERIC pridržava se načela jednakih mogućnosti pri zapošljavanju. Radna mjesta u području znanosti popunjavaju se međunarodnim natječajem.

2.   Podložno zahtjevima nacionalnog zakonodavstva, svaki član u okviru svoje nadležnosti nastoji olakšati kretanje i boravak državljana zemalja članova koji su uključeni u zadaću CESSDA ERIC-a i njihovih članova obitelji.

POGLAVLJE 5.

FINANCIRANJE I ODGOVORNOST

Članak 18.

Doprinosi

Opća skupština utvrđuje doprinos svakog člana na temelju proračuna i, osim za posebne doprinose, razmjerno BDP-u pojedinog člana. Doprinosi se prenose na CESSDA ERIC u roku koji odredi Opća skupština. Opća skupština utvrđuje doprinose za promatrače.

Članak 19.

Proračunska načela, financijska izvješća i revizija

1.   Financijska godina je kalendarska godina.

2.   Direktor priprema nacrt godišnjeg proračuna i poslovnog plana, uključujući predložene doprinose članova i promatrača, i podnosi ih Općoj skupštini na odobrenje. Opća skupština odobrava godišnji proračun i doprinose najkasnije šest mjeseci prije sljedeće financijske godine. Godišnji proračun uravnotežuje se tako da planirani rashodi ne premašuju planirane prihode.

3.   CESSDA ERIC podliježe pravilima računovodstvenog zakonodavstva države domaćina kako bi se osigurala priprema, podnošenje, revizija i objava financijskih izvještaja u skladu s opće prihvaćenim međunarodnim računovodstvenim načelima i načelima transparentnosti.

4.   CESSDA ERIC sastavlja godišnje izvješće o radu. To izvješće posebno sadržava znanstvene, operativne i financijske aspekte aktivnosti CESSDA ERIC-a. Opća skupština odobrava izvješće te se ono šalje Europskoj komisiji i nadležnim javnim tijelima u roku od šest mjeseci od završetka financijske godine na koju se odnosi. To je izvješće dostupno javnosti.

Članak 20.

Financije, odgovornost i osiguranje

1.   Sredstva CESSDA ERIC-a osiguravaju se iz sljedećeg:

(a)	financijskih doprinosa članova i promatrača;

(b)	mogućih doprinosa domaćina;

(c)	drugih izvora, unutar ograničenja i pod uvjetima koje je odobrila Opća skupština, uključujući bespovratna sredstva za istraživanje iz nacionalnih ili međunarodnih izvora, donacija i prihoda od gospodarskih djelatnosti.

2.   CESSDA ERIC odgovara za svoje dugove.

3.   Članovi i promatrači ne snose zajedničku odgovornost za dugove CESSDA ERIC-a.

4.   CESSDA ERIC poduzima odgovarajuće mjere osiguranja za pokriće rizika povezanih s izgradnjom i djelovanjem infrastrukture CESSDA ERIC-a.

Članak 21.

Nabava i oslobođenje od poreza

1.   CESSDA ERIC odnosi se prema natjecateljima i ponuditeljima jednako i bez diskriminacije, bez obzira na to imaju li sjedište u Europskoj uniji ili ne. U okviru politike nabave poštuju se načela transparentnosti, nediskriminacije i tržišnog natjecanja.

2.   Nabava koju provode članovi i promatrači za potrebe aktivnosti CESSDA ERIC-a provodi se uzimajući u obzir potrebe CESSDA ERIC-a i u skladu s tehničkim zahtjevima i specifikacijama koje izdaje relevantno tijelo CESSDA ERIC-a.

3.   Oslobođenja od poreza utemeljena na norveškom Zakonu o porezu na dodanu vrijednost br. 58 iz lipnja 2009., članak 10.-3, ograničena su na porez na dodanu vrijednost za robu i usluge namijenjene za službenu i isključivu uporabu CESSDA ERIC-a koje je u cijelosti platio i nabavio CESSDA ERIC. Oslobođenja od poreza primjenjuju se na negospodarske aktivnosti. Ona se ne primjenjuju na gospodarske aktivnosti. Dodatna se ograničenja ne primjenjuju.

POGLAVLJE 6.

TRAJANJE, LIKVIDACIJA, SPOROVI, ODREDBE POVEZANE S OSNIVANJEM

Članak 22.

Trajanje

CESSDA ERIC djeluje do likvidacije u skladu s člankom 22. stavkom 2.

Članak 23.

Likvidacija

1.   Opća skupština može dvotrećinskom većinom danih glasova odlučiti o likvidaciji CESSDA ERIC-a.

2.   Bez nepotrebnog odlaganja, a u svakom slučaju u roku od deset dana nakon donošenja odluke o likvidaciji, CESSDA ERIC mora obavijestiti Europsku komisiju o toj odluci.

3.   Imovina preostala nakon plaćanja dugova CESSDA ERIC-a raspoređuje se članovima razmjerno njihovim ukupnim doprinosima CESSDA ERIC-u.

4.   Bez nepotrebnog odlaganja, a u svakom slučaju u roku od deset dana nakon završetka postupka likvidacije, CESSDA ERIC mora o tome obavijestiti Europsku komisiju.

5.   CESSDA ERIC prestaje postojati na dan kad Europska komisija objavi odgovarajuću obavijest u Službenom listu Europske unije.

Članak 24.

Primjenjivo pravo

Osnivanje i funkcioniranje CESSDA ERIC-a uređuje se:

(a)	pravom Unije, posebno Uredbom (EZ) br. 723/2009;

(b)	pravom države domaćina u pitanjima koja nisu uređena pravom Unije ili su samo djelomično njime uređena;

(c)	ovim Statutom i njegovim provedbenim pravilima.

Članak 25.

Sporovi

1.   Sud Europske unije nadležan je za sudske sporove među članovima i promatračima u vezi s CESSDA ERIC-om, među članovima, promatračima i CESSDA ERIC-om te za svaki spor u kojemu je Europska unija stranka.

2.   Zakonodavstvo Unije o nadležnosti primjenjuje se na sporove između CESSDA ERIC-a i trećih osoba. U predmetima koji nisu obuhvaćeni zakonodavstvom Unije, sud nadležan za rješavanje takvih sporova i nadležno pravo određuju se u skladu sa zakonodavstvom države domaćina.

3.   Nadležni sud za svaki predmet protiv CESSDA ERIC-a okružni je sud Bergena, osim ako je člankom 24. i člankom 25. stavkom 2. propisano drugačije.

Članak 26.

Dostupnost Statuta

Statut se redovito ažurira i objavljuje na internetskoj stranici CESSDA ERIC-a i u njegovu zakonskom sjedištu.

---

---

---

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/15

---

STATUT ECCSEL ERIC-a

Europska laboratorijska infrastruktura za hvatanje i skladištenje ugljikova dioksida – Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura

(2017/C 220/02)

Sadržaj

Preambula

15

1.

Opće odredbe

16

2.

Članstvo

16

3.

Prava i obveze članova i promatrača

18

4.

Upravljanje ECCSEL ERIC-om

19

5.

Financije

22

6.

Izvješćivanje Europske komisije

22

7.

Politike

23

8.

Trajanje, izmjene Statuta, likvidacija, sporovi

25

PRILOZI

Prilog I. Popis članova i promatrača

27

Prilog II. Proračunski doprinosi i raspodjela

28

PREAMBULA

Francuska, Italija, Nizozemska, Norveška i Ujedinjena Kraljevina, dalje u tekstu „članovi”

BUDUĆI DA su gore navedene države, koje surađuju u cilju uspostave „Europske laboratorijske infrastrukture za hvatanje i skladištenje ugljikova dioksida”, dalje u tekstu „ECCSEL”, uvjerene da su antropogene emisije ugljikova dioksida globalni klimatski izazov koji zahtijeva međunarodnu suradnju;

SVJESNE da su zbog tog izazova nužna smanjenja emisija te hvatanje, prijevoz i sigurno skladištenje ugljikova dioksida;

UZIMAJUĆI U OBZIR da analize Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) i Međunarodne agencije za energiju (IEA) upućuju da se do 2050. hvatanjem i skladištenjem ugljikova dioksida (CCS) mora osigurati do 17 % godišnjih globalnih smanjenja emisija CO2 i 14 % akumuliranih smanjenja odsad nadalje te da će biti potrebno komercijalno iskorištavanje CCS-a počevši od 2020. – 2030. i nakon 2030.;

ZNAJUĆI da se ti zahtjevi mogu zadovoljiti samo intenzivnim istraživanjem i razvojem usmjerenim na jačanje znanstvene i tehnološke baze znanja;

PREPOZNAJUĆI potrebu za bliskom međunarodnom suradnjom u području istraživanja i razvoja povezanih s CCS-om iz znanstvenih i gospodarskih razloga;

POTVRĐUJUĆI da međunarodnim istraživačkim infrastrukturama mogu koristiti međunarodni savjeti u području CCS-a i suradnja objekata za takva istraživanja i ulaganje u njih;

SMATRAJUĆI da je ECCSEL opravdan zbog potrebe za namjenskim i koordiniranim istraživačkim okruženjem kojim se nastoje popuniti određene praznine u znanju, potaknuti tehnološki razvoj dalje od najnovijih postignuća i time ubrzati komercijalizacija i primjena metoda CCS-a;

VJERUJUĆI da je ECCSEL potreban kako bi se osigurala učinkovita uporaba postojeće istraživačke infrastrukture i radi koordinacije ulaganja u infrastrukturu, čime se pridonosi učinkoviti troškova na europskoj razini;

BUDUĆI DA članice traže od Europske komisije da uspostavi ECCSEL kao Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura (ERIC) u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 723/2009 (1),

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Naziv, sjedište, adresa i radni jezik

1.   Osniva se raspoređeni Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura naziva „Europski laboratorij za hvatanje i skladištenje ugljikova dioksida – Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura”, dalje u tekstu „ECCSEL ERIC”.

2.   ECCSEL ERIC ima svoje zakonsko sjedište u Trondheimu, Norveška.

3.   Radni jezik ECCSEL ERIC-a je engleski.

Članak 2.

Zadaće i aktivnosti

1.   ECCSEL ERIC uspostavlja raspoređenu istraživačku infrastrukturu na svjetskoj razini koja se osniva kao središnje čvorište zaduženo za koordinirane aktivnosti nekoliko objekata koji djeluju pod zajedničkom oznakom ECCSEL ERIC te upravlja njome.

(a)

ECCSEL ERIC koordinira upotrebu istraživačkih objekata u raspoređenoj infrastrukturi te koordinira planove za njihovu modernizaciju i nova ulaganja. ECCSEL ERIC osigurava međunarodni otvoreni pristup infrastrukturi. ECCSEL ERIC nadalje, u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti, podupire vlasnike istraživačkih objekata u naporima za poboljšanje funkcioniranja njihovih objekata te u naporima za njihovu modernizaciju i osnivanje novih objekata.

(b)

ECCSEL ERIC olakšava vrhunska eksperimentalna istraživanja o novim i poboljšanim tehnikama hvatanja, prijevoza i skladištenja CO2 kojima se predviđa komercijalno iskorištavanje do razdoblja od 2020. do 2030., odnosno nakon 2030. Opća skupština može u budućnosti odlučiti o proširenju aktivnosti ECCSEL ERIC-a u smjeru upotrebe CO2 (hvatanje, upotreba i skladištenje ugljika) povrh naprednog crpljenja nafte.

(c)

ECCSEL ERIC ne posjeduje istraživačke objekte niti njima upravlja. Opća skupština, međutim, može u budućnosti donijeti odluku da ECCSEL ERIC ulaže u vlastite objekte ili njima upravlja. U skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (a) članovi i promatrači koji ne žele sudjelovati u financiranju takvih objekata mogu se uzdržati od financiranja.

2.   ECCSEL ERIC omogućuje međunarodnoj istraživačkoj zajednici pristup objektima koji su potrebni za provođenje istraživanja u prioritetnim područjima. Time će ECCSEL ERIC pridonijeti pomicanju granica tehnološkog razvoja u odnosu na dosadašnja postignuća te na taj način ubrzati komercijalizaciju i primjenu hvatanja i skladištenja CO2. Tim poduhvatom ECCSEL ERIC pokreće i promiče istraživačke aktivnosti na najvišoj razini među znanstvenicima u području hvatanja i skladištenja CO2 u skladu s njegovim prioritetima. ECCSEL ERIC će sastaviti vrlo napredan inventar jedinstvenih istraživačkih objekata te osigurati pristup tim resursima (prvenstveno) europskoj zajednici u području hvatanja i skladištenja CO2, a i neeuropskim zajednicama u tom području.

3.   ECCSEL ERIC osniva se i radi na negospodarskoj osnovi.

4.   Ne dovodeći u pitanje osnovno načelo utvrđeno u članku 2. stavku 3., ECCSEL ERIC može obavljati ograničene gospodarske aktivnosti pod uvjetom da su one usko povezane s osnovnim zadacima ECCSEL ERIC-a te da ne ugrožavaju njihovo ispunjavanje.

POGLAVLJE 2.

ČLANSTVO

Članak 3.

Članstvo i subjekti koji predstavljaju članove

1.   Sljedeći subjekti mogu biti članovi ECCSEL ERIC-a, ili mogu postati promatrači, u skladu s pravima i obvezama iz članaka 6. i 7.:

(a)	države članice Europske unije;

(b)	pridružene zemlje;

(c)	treće zemlje osim pridruženih zemalja;

(d)	međuvladine organizacije.

Uvjeti za prihvat članova i promatrača navedeni su u članku 4. stavcima 1. i 2. ovog Statuta.

2.   Među članovima ECCSEL ERIC-a nalaze se najmanje jedna država članica i dva druga člana koji su države članice ili pridružene zemlje.

3.   Svaki član ili promatrač može, u skladu sa svojim pravilima i postupcima, imenovati jednog javnog subjekta ili jednog privatnog subjekta s javnim ovlastima da zastupa člana ili promatrača.

4.   Trenutačni članovi, promatrači i subjekti koji ih zastupaju navedeni su u Prilogu I. Prilog I. ažurira Glavni direktor u skladu s promjenama u sudjelovanju u ECCSEL ERIC-u.

Članak 4.

Primanje članova i promatrača

1.   Uvjeti za primanje novih članova sljedeći su:

(a)	primanje novih članova mora jednoglasno odobriti Opća skupština;

(b)	podnositelji zahtjeva za članstvo moraju podnijeti pisani zahtjev Glavnom direktoru ECCSEL ERIC-a;

(c)	u zahtjevu za članstvo mora se opisati barem kako će podnositelj zahtjeva pridonijeti ciljevima i aktivnostima ECCSEL-a opisanima u članku 2. te kako će ispunjavati svoje obveze iz članka 6. stavka 2.

2.   Subjekti iz članka 3. stavka 1. koji su voljni pridonijeti ECCSEL ERIC-u, ali ne mogu postati članovi, mogu podnijeti zahtjev za status promatrača. Uvjeti za primanje promatrača sljedeći su:

(a)	promatrači se primaju na razdoblje od tri godine. U iznimnim slučajevima Opća skupština može odobriti dulje trajanje statusa promatrača;

(b)	subjektu koji predviđa dugotrajno sudjelovanje u ECCSEL ERIC-u, ali koji iz nacionalnih razloga ne može postati član, može se iznimno odobriti status trajnog promatrača;

(c)	za primanje ili ponovno primanje promatrača potrebna je jednoglasna suglasnost Opće skupštine;

(d)	podnositelji zahtjeva moraju dostaviti pisani zahtjev Glavnom direktoru;

(e)	u zahtjevu za članstvo mora se opisati barem kako će podnositelj zahtjeva pridonijeti zadaćama i aktivnostima ECCSEL-a opisanima u članku 2. te kako će ispunjavati svoje obveze iz članka 7. stavka 2.

Članak 5.

Istupanje člana ili promatrača i prekidanje članstva ili statusa promatrača

1.   Član ili promatrač može istupiti iz članstva u ECCSEL ERIC-u na kraju financijske godine pod uvjetom da je priopćio svoju namjeru da istupi slanjem službenog zahtjeva predsjedniku Opće skupštine 12 mjeseci unaprijed.

(a)	Članovi ne mogu istupiti tijekom prvih pet godina članstva.

(b)

Prije potvrde istupanja moraju biti plaćeni svi dospjeli doprinosi i moraju biti izvršene sve obveze prema ECCSEL-u. Član ili promatrač koji istupa iz članstva plaća samo doprinose dospjele u skladu s člankom 6. stavkom 2. i člankom 7. stavkom 2. na dan istupanja iz članstva i ne plaća dodatne troškove ili kazne.

2.   Opća skupština može prekinuti članstvo ili status promatrača ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	član ili promatrač ozbiljno krši jednu ili više obveza iz ovog Statuta;

(b)	član ili promatrač nije to kršenje ispravio u roku od šest mjeseci od primitka obavijesti Opće skupštine o kršenju.

Članu ili promatraču omogućuje se da ospori odluku o prekidu članstva i da iznese obranu pred Općom skupštinom u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti o prekidu članstva. Taj prekid ne utječe na obveze člana ili promatrača nastale prije datuma prekida.

POGLAVLJE 3.

PRAVA I OBVEZE ČLANOVA I PROMATRAČA

Članak 6.

Članovi

1.   Članovi ECCSEL ERIC-a imaju sljedeća prava:

(a)	imenovati subjekte koji ih zastupaju u skladu s člankom 3. stavkom 3.;

(b)	omogućiti svojoj istraživačkoj zajednici pristup resursima ECCSEL ERIC-a i svim njegovim uslugama u skladu s politikom pristupa iz članka 18.;

(c)	sudjelovati na sjednicama Opće skupštine;

(d)	glasovati na sjednicama Opće skupštine u skladu s člankom 9. stavkom 3.;

(e)	sudjelovati u razvoju strategija i politika;

(f)	omogućiti sudjelovanje njihove istraživačke zajednice na događajima ECCSEL ERIC-a kao što su radionice, konferencije te programi osposobljavanja po povlaštenim cijenama;

(g)	upotrebljavati zaštitni znak ECCSEL ERIC-a, posebno za voditelje objekata ECCSEL ERIC-a. Zaštitni znak sastoji se od svih vizualnih ili zvučnih oznaka „ECCSEL” ili „ECCSEL ERIC” kojima se korisnik riječi, izvješća, proizvoda ili usluga povezuje s ECCSEL ERIC-om.

2.   Članovi ECCSEL ERIC-a imaju sljedeće obveze:

(a)	plaćati godišnji doprinos kako je navedeno u Prilogu II. u propisanom roku;

(b)	osigurati najmanje jedan dogovoreni istraživački objekt;

(c)	promicati upotrebu usluga ECCSEL ERIC-a među istraživačima u svojoj zemlji te prikupljati povratne informacije i zahtjeve korisnika;

(d)	podupirati i, prema potrebi, pokušati pokrenuti integraciju nacionalnih objekata te integraciju nacionalnih objekata i objekata drugih članova ili promatrača.

Članak 7.

Promatrači

1.   Promatrači ECCSEL ERIC-a imaju sljedeća prava:

(a)	imenovati subjekte koji ih zastupaju u skladu s člankom 3. stavkom 3.;

(b)	sudjelovati u Općoj skupštini bez prava glasa;

(c)	omogućiti sudjelovanje njihove istraživačke zajednice na događanjima ECCSEL ERIC-a kao što su radionice, konferencije te programi osposobljavanja po povlaštenim cijenama, ovisno o raspoloživom prostoru;

(d)	omogućiti pristup njihove istraživačke zajednice potpori ECCSEL ERIC-a za razvoj relevantnih sustava, procesa i usluga.

2.   Promatrači ECCSEL ERIC-a plaćaju godišnji doprinos kako je navedeno u Prilogu II. Opća skupština može odlučiti da početni doprinos za promatrače bude različit od uobičajenog doprinosa.

3.   Trajni promatrači, kojima se taj status odobrava u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b), imaju ista prava i obveze kao članovi, kako je navedeno u članku 6. stavcima 1. i 2., osim prava glasovanja u Općoj skupštini, kako je navedeno u članku 6. stavku 1. točki (d).

POGLAVLJE 4.

UPRAVLJANJE ECCSEL ERIC-OM

Članak 8.

Upravljanje ECCSEL ERIC-om i njegova operativna struktura

1.   Upravljačka struktura ECCSEL ERIC-a sastoji se od sljedećeg:

(a)	Opće skupštine;

(b)	Glavnog direktora;

(c)	Koordinacijskog odbora istraživačke infrastrukture;

(d)	Znanstvenog savjetodavnog odbora;

(e)	Savjetodavnog odbora za etiku i okoliš;

(f)	ostalih savjetodavnih odbora koje je osnovala Opća skupština radi lakšeg ostvarivanja ciljeva ECCSEL ERIC-a.

2.   Operativna struktura ECCSEL ERIC-a sastoji se od sljedećeg:

(a)	operativnog centra koji je sjedište ECCSEL ERIC-a i mjesto gdje nalazi uprava ECCSEL ERIC-a;

(b)	nacionalnih istraživačkih objekata koji sudjeluju u raspoređenoj infrastrukturi ECCSEL ERIC-a;

(c)	čvorišta nacionalne infrastrukture koja predstavljaju istraživačke objekte u državi u skladu s člankom 11. stavkom 1.

Članak 9.

Opća skupština

1.   Opća skupština sastoji se od članova i promatrača ECCSEL ERIC-a.

2.   Opća skupština najviše je tijelo ECCSEL ERIC-a. Opća skupština obavlja sljedeće:

(a)

utvrđuje proračun, formulu financiranja i godišnje doprinose. Sve promjene formule financiranja i godišnjih doprinosa tijekom prvih pet godina kako je navedeno u Prilogu II. jednoglasno odobrava Opća skupština. Nakon prvih pet godina, za takve promjene potrebna je dvotrećinska većina glasova. Član ili promatrač koji ne želi sudjelovati u financiranju mogućih budućih objekata u vlasništvu ECCSEL ERIC-a ili upravljanja tim objektima mora to izjaviti prije nego što Opća skupština donese odluke o vlasništvu nad takvim objektima ili upravljanju njima i u tom slučaju neće morati sudjelovati u financiranju objekta;

(b)	utvrđuje politiku ECCSEL ERIC-a u znanstvenim, tehničkim i administrativnim pitanjima. Te se politike donose dvotrećinskom većinom glasova;

(c)	donosi strateške planove i planove rada ECCSEL ERIC-a dvotrećinskom većinom glasova;

(d)	nadzire upravljanje ECCSEL ERIC-om;

(e)	bira predsjednika i potpredsjednika Opće skupštine dvotrećinskom većinom glasova;

(f)	imenuje, zamjenjuje ili razrješuje Glavnog direktora ECCSEL ERIC-a dvotrećinskom većinom glasova;

(g)	imenuje, zamjenjuje ili razrješuje članove Znanstvenog savjetodavnog odbora i Etičkog i okolišnog savjetodavnog odbora dvotrećinskom većinom glasova;

(h)	imenuje, zamjenjuje ili razrješuje članove odbora koje je osnovala Opća skupština dvotrećinskom većinom glasova;

(i)	svake godine imenuje i potvrđuje financijskog revizora;

(j)	donosi godišnja izvješća ECCSEL ERIC-a, uključujući izvještaje i izvješće o reviziji za financijsku godinu, dvotrećinskom većinom glasova;

(k)	zaprima i razmatra godišnja izvješća Koordinacijskog odbora istraživačke infrastrukture i Znanstvenog savjetodavnog odbora;

(l)	odobrava primanje novih članova i promatrača i prekid članstva ili statusa promatrača. Za odobrenje novih članova i promatrača potrebna je jednoglasna odluka Opće skupštine. Član ne može glasovati o mogućem prekidu svojeg članstva;

(m)	odlučuje koji nacionalni istraživački objekti mogu sudjelovati u ECCSEL ERIC-u i koji objekti prestaju sudjelovati. Član ili promatrač može isključiti objekt iz aktivnosti ECCSEL ERIC-a. Glavni direktor stalno ažurira popis objekata koji mogu sudjelovati u ECCSEL ERIC-u;

(n)	odobrava sporazume s trećim osobama kako je predviđeno u članku 15. dvotrećinskom većinom glasova.

3.   Svakog člana i promatrača u Općoj skupštini predstavljaju najviše dva delegata. Član ima jedan glas u Općoj skupštini. Promatrači nemaju pravo glasa. Odluke se donose većinom glasova, osim ako u ovom Statutu nije propisano drugačije. Države članice i pridružene zemlje zajedno imaju većinu glasačkih prava u Općoj skupštini. Predsjednik nema pravo glasa, osim u slučaju neodlučenog ishoda kada može dati odlučujući glas.

4.   Za održavanje važeće sjednice Opće skupštine potreban je kvorum od dvije trećine članova. Ako nema kvoruma, sjednica se ponavlja u roku od tri tjedna na temelju novog poziva te s istim dnevnim redom. Na ponovljenoj sjednici postoji kvorum ako je nazočna najmanje četvrtina članova. Ako na ponovljenoj sjednici nema kvoruma, predsjednik Opće skupštine može donijeti odluke čije se donošenje ne može odgoditi do naredne sjednice Opće skupštine s kvorumom. Opća skupština čim prije preispituje takve odluke.

5.   Na Općoj skupštini mogu glasovati samo članovi koji su fizički nazočni. Ako član ne može biti fizički nazočan, Opća skupština može prihvatiti elektroničku nazočnost. Glasačka prava ne mogu se prenositi. Tajno glasovanje održava se ako to zatraži najmanje jedna trećina članova.

Predsjednik Opće skupštine može, prema potrebi, odlučiti da se odluka donese u pisanom postupku između sjednica Opće skupštine.

6.   Opća skupština bira svojeg predsjednika i potpredsjednika među delegatima na mandat od dvije godine. Izabrani predsjednik više ne može biti član delegacije člana u Općoj skupštini. Isto se primjenjuje i kada potpredsjednik zamijeni predsjednika. Članovi na koje utječe to imenovanje mogu imenovati drugog delegata da ih zastupa u Općoj skupštini.

7.   Opća se skupština sastaje najmanje jedanput godišnje. Sjednice Opće skupštine saziva predsjednik najmanje tri tjedna unaprijed. Članovi i promatrači imaju pravo predložiti stavke dnevnog reda upućivanjem obavijesti predsjedniku najmanje dva tjedna prije sjednice.

8.   Izvanredne sjednice Opće skupštine mogu se sazvati na zahtjev predsjednika ili Glavnog direktora ako je to u interesu organizacije ili na zahtjev najmanje pola članova.

Članak 10.

Glavni direktor

1.   Glavni je direktor glavni izvršni dužnosnik, glavni znanstveni dužnosnik i pravni zastupnik ECCSEL ERIC-a.

2.   Glavni se direktor imenuje na razdoblje od pet godina i može se jednom ponovno imenovati. Natječaj za radno mjesto Glavnog direktora objavljuje se na odgovarajući način na međunarodnoj razini. Glavni direktor odgovara Općoj skupštini. Glavni direktor ne može biti delegat u Općoj skupštini ili njezin predsjednik.

3.   Glavni je direktor odgovoran za pripremanje sjednica Opće skupštine i pruža potrebnu administrativnu potporu Koordinacijskom odboru istraživačke infrastrukture, Znanstvenom savjetodavnom odboru i Savjetodavnom odboru za etiku i okoliš.

4.   Glavni je direktor odgovoran za izradu godišnjeg proračuna ECCSEL ERIC-a i za izradu strategija i politika koje donosi Opća skupština.

5.   Glavni je direktor odgovoran za provedbu odluka Opće skupštine, među ostalim za izvršenje proračuna, i osigurava da se ECCSEL ERIC pridržava svih relevantnih pravnih zahtjeva.

6.   Glavni direktor ima ovlasti donositi odluke koje su nužne za rad ECCSEL ERIC-a, osim odluka koje su u nadležnosti Opće skupštine.

7.   Glavni direktor traži potporu i savjete Koordinacijskog odbora istraživačke infrastrukture u pitanjima koja su od posebnog interesa za vlasnike infrastrukturnih objekata, među ostalim traži od Odbora da dostavi svoje primjedbe na nacrt proračuna, planove rada i strategije prije njihova podnošenja Općoj skupštini.

8.   Glavni direktor nadzire pridržavaju li se vlasnici istraživačkih objekata operativnih pravila i standarda operacija povezanih s ECCSEL ERIC-om koje je utvrdila Opća skupština i svake godine o tome izvješćuje Opću skupštinu, kojoj daje preporuke o mjerama za ispravljanje utvrđenih nepravilnosti.

Članak 11.

Koordinacijski odbor istraživačke infrastrukture, Znanstveni savjetodavni odbor i Savjetodavni odbor za etiku i okoliš

1.   Koordinacijski odbor istraživačke infrastrukture

(a)

Koordinacijski odbor istraživačke infrastrukture ima pomoćnu i savjetodavnu funkciju i sastoji se od predstavnika objekata ECCSEL-a i Glavnog direktora, koji predsjedava Odborom. Odbor bira potpredsjednika na razdoblje od tri godine. On može jednom biti ponovno izabran. Svaki član i promatrač mogu imati po jednog predstavnika u Odboru. Države u kojima postoje dva ili više objekata ECCSEL-a mogu imenovati upravitelja jednog objekta nacionalnim predstavnikom i taj objekt predstavlja nacionalne institucije te zemlje u Odboru. Delegate Opće skupštine ne može se imenovati u taj Odbor.

(b)

Koordinacijski odbor istraživačke infrastrukture zadužen je za jačanje suradnje među objektima i za jačanje njihovih doprinosa eksperimentalnom istraživanju. To se postiže nadziranjem provedbe strategija i planova ECCSEL ERIC-a, davanjem doprinosa tim strategijama i planovima i predlaganjem mjera kojima se može poboljšati funkcioniranje ECCSEL ERIC-a.

(c)	Glavni direktor se savjetuje s Odborom o svim prijedlozima strateških planova, planova rada i proračuna koji se dostavljaju Općoj skupštini. Odbor pomaže Glavnom direktoru u provođenju strateških planova i planova rada.

(d)	Koordinacijski odbor istraživačke infrastrukture svake godine uz posredovanje Glavnog direktora podnosi pismeno izvješće Općoj skupštini o svojim aktivnostima. Glavni direktor podnosi izvješće Općoj skupštini zajedno sa svojim komentarima i mogućim preporukama.

2.   Znanstveni savjetodavni odbor

(a)

Opća skupština imenuje neovisni Znanstveni savjetodavni odbor od najviše šest uglednih, neovisnih i iskusnih znanstvenika koji dolaze iz zemalja diljem svijeta. Imenovanje članova Odbora temelji se na prijedlozima Glavnog direktora, koji se savjetuje sa Znanstvenim savjetodavnim odborom i Koordinacijskim odborom istraživačke infrastrukture. Mandat članova Odbora traje tri godine. Ponovno imenovanje moguće je samo jedanput. Delegate Opće skupštine ne može se imenovati u taj Odbor.

(b)	Glavni direktor savjetuje se sa Znanstvenim savjetodavnim odborom barem jedanput godišnje o znanstvenoj kvaliteti usluga koje nudi ECCSEL ERIC, znanstvenim politikama organizacije, postupcima i budućim planovima.

(c)	Znanstveni savjetodavni odbor svake godine uz posredovanje Glavnog direktora podnosi pismeno izvješće Općoj skupštini o svojim aktivnostima. Glavni direktor podnosi izvješće Općoj skupštini zajedno sa svojim komentarima i mogućim preporukama.

3.   Savjetodavni odbor za etiku i okoliš

(a)

Opća skupština imenuje neovisni Savjetodavni odbor za etiku i okoliš od tri do pet uglednih, neovisnih i iskusnih znanstvenika koji dolaze iz zemalja diljem svijeta. Imenovanje članova Odbora temelji se na prijedlozima Glavnog direktora, koji se savjetuje sa Savjetodavnim odborom za etiku i okoliš i Koordinacijskim odborom istraživačke infrastrukture. Mandat članova Odbora traje tri godine. Ponovno imenovanje moguće je samo jedanput. Delegate Opće skupštine ne može se imenovati u taj Odbor.

(b)	Glavni direktor savjetuje se sa Savjetodavnim odborom za etiku i okoliš barem jedanput godišnje o etičkim i okolišnim pitanjima s kojima se ECCSEL ERIC suočava sada ili će se suočavati u budućnosti.

(c)	Savjetodavni odbor za etiku i okoliš svake godine uz posredovanje Glavnog direktora podnosi pismeno izvješće Općoj skupštini o svojim aktivnostima. Glavni direktor podnosi izvješće Općoj skupštini zajedno sa svojim komentarima i mogućim preporukama.

POGLAVLJE 5.

FINANCIJE

Članak 12.

Proračunska načela i financijska izvješća

1.   Financijska godina ECCSEL ERIC-a počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca svake godine.

2.   Sve stavke prihoda i rashoda ECCSEL ERIC-a uključuju se u procjene koje se izrađuju za svaku financijsku godinu i prikazuju u godišnjem proračunu. Godišnji proračun u skladu je s načelima transparentnosti.

3.   Financijskim izvješćima ECCSEL ERIC-a prilaže se izvješće o upravljanju proračunskim sredstvima i financijskom upravljanju u financijskoj godini.

4.   ECCSEL ERIC podliježe zahtjevima mjerodavnog prava u vezi s pripremom, podnošenjem, revizijom i objavljivanjem financijskih izvješća. ECCSEL ERIC primjenjuje pravila računovodstvenih propisa države domaćina u skladu s opće prihvaćenim međunarodnim računovodstvenim načelima i načelima transparentnosti.

5.   ECCSEL ERIC upotrebljava odobrena sredstva u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja.

6.   ECCSEL ERIC vodi odvojenu evidenciju troškova i prihoda od svojih gospodarskih djelatnosti.

7.   Doprinosi u naravi uzimaju se u obzir samo ako su u obliku učinkovitog i mjerljivog doprinosa ECCSEL ERIC-u, što uključuje osoblje upućeno na rad u operativni centar ECCSEL ERIC-a, te na temelju suglasnosti Opće skupštine.

8.   Vrijednost svih doprinosa u naravi uzima se u obzir pri izračunu novčanih doprinosa ostvarenih h u istom razdoblju.

Članak 13.

Odgovornost

1.   ECCSEL ERIC odgovoran je za svoje dugove.

2.   Članovi ne snose zajedničku odgovornost za dugove ECCSEL ERIC-a. Odgovornost članova za dugove ECCSEL ERIC-a ograničava se na njihove pojedinačne doprinose.

3.   ECCSEL ERIC poduzima odgovarajuće mjere osiguranja za pokriće specifičnih rizika za izgradnju i rad ECCSEL ERIC-a.

POGLAVLJE 6.

IZVJEŠĆIVANJE EUROPSKE KOMISIJE

Članak 14.

Izvješćivanje Europske komisije

1.   ECCSEL ERIC podnosi godišnje izvješće o radu koje posebno sadržava znanstvene, operativne i financijske aspekte njegovih aktivnosti. Izvješće odobrava Opća skupština te se ono šalje Komisiji i nadležnim javnim tijelima u roku od šest mjeseci od završetka financijske godine na koju se odnosi. To je izvješće dostupno javnosti.

2.   ECCSEL ERIC obavješćuje Europsku komisiju o svim okolnostima koje bi mogle ozbiljno ugroziti ostvarenje glavnih zadaća ECCSEL ERIC-a ili ga ometati pri ispunjavanju uvjeta utvrđenih Uredbom (EZ) br. 723/2009.

POGLAVLJE 7.

POLITIKE

Članak 15.

Sporazumi s trećim stranama

1.   Kada to ECCSEL ERIC smatra korisnim te u skladu sa zadaćama i aktivnostima opisanima u članku 2., on može sklapati sporazume s trećim stranama, na primjer pojedinim institucijama, regijama i državama ne-članicama.

2.   Ako treće strane iz u članka 15. stavka 1. žele pridonijeti ECCSEL ERIC-u svojom stručnošću, uslugama i tehnologijom, ECCSEL ERIC može s tim trećim stranama sklopiti sporazum. U sporazumu se navodi usluga ili drugi doprinos treće strane i navode se prava pristupa, pretplatnička naknada i ostali uvjeti u svjetlu tog doprinosa. Od trećih strana koje su korisnici objekata ECCSEL-a može se tražiti da sudjeluju u sustavu ECCSEL ERIC-a za provjeru i autorizaciju.

Članak 16.

Politika nabave i oslobođenje od plaćanja poreza

1.   ECCSEL ERIC s kandidatima i ponuditeljima za nabavu postupa jednako i bez diskriminacije, bez obzira na to imaju li poslovni nastan u Europskoj uniji. U okviru politike nabave ECCSEL ERIC-a poštuju se načela transparentnosti, nediskriminacije i tržišnog natjecanja.

2.   Glavni direktor odgovoran je za sve nabave ECCSEL ERIC-a. Odluka o dodjeli ugovora za nabavu objavljuje se na primjeren način i sadržava puno obrazloženje. Glavna skupština donosi Provedbena pravila koja određuju sve potrebne pojedinosti o točnim postupcima i kriterijima za nabavu.

3.   Nabava koju provode članovi i promatrači za potrebe aktivnosti ECCSEL ERIC-a provodi se uzimajući u obzir potrebe ECCSEL ERIC-a, tehničke uvjete i specifikacije koje izdaju nadležna tijela.

4.   Oslobođenja od poreza utemeljena na norveškom Zakonu o porezu na dodanu vrijednost br. 58 od 19. lipnja 2009., članak 10. stavak 3., ograničena su na porez na dodanu vrijednost za robu i usluge namijenjene za službenu i isključivu uporabu ECCSEL ERIC-a koje su u cijelosti platili ili nabavili ECCSEL ERIC ili države članice ECCSEL ERIC-a. Oslobođenja od plaćanja poreza primjenjuju se na negospodarske aktivnosti. Ona se ne primjenjuju na gospodarske aktivnosti. Dodatnih ograničenja nema.

5.   Ako država članica ECCSEL ERIC-a ima zadaću biti domaćin Ureda ECCSEL ERIC-a, koji ta država članica ECCSEL ERIC-a priznaje kao međunarodno tijelo u smislu članka 143. stavka 1. točke (g) i članka 151. stavka 1. točke (b) Direktive Vijeća 2006/112/EZ (2) i kao međunarodnu organizaciju u smislu članka 12. stavka 1. točke (b) Direktive Vijeća 2008/118/EZ (3), taj ured ECCSEL ERIC-a oslobođen je od plaćanja poreza na robu ili usluge kupljene u EU-u za vlastite potrebe ili za izvršavanje zadaća koje mu je dodijelio ECCSEL ERIC u skladu s člankom 143. stavkom 1. točkom (g) i člankom 151. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2006/112/EZ, a koje premašuju vrijednost od 300 EUR i koje je u cijelosti platio ili nabavio ECCSEL ERIC ili njegovi članovi. Oslobođenja od plaćanja poreza primjenjuju se na negospodarske aktivnosti. Ona se ne primjenjuju na gospodarske aktivnosti. Dodatnih ograničenja nema.

Članak 17.

Zapošljavanje

1.   ECCSEL ERIC poslodavac je koji pruža jednake mogućnosti. Postupci za odabir kandidata za radna mjesta u ECCSEL ERIC-u transparentni su, nediskriminirajući i njima se poštuju jednake mogućnosti.

2.   Ugovori o radu podliježu važećim zakonima i propisima zemlje u kojoj je osoblje zaposleno ili zakonima zemlje u kojoj se obavljaju aktivnosti ECCSEL ERIC-a. Slobodna radna mjesta u ECCSEL ERIC-u objavljuju se na međunarodnoj razini na primjeren način.

3.   Podložno zahtjevima nacionalnog zakonodavstva, svaki član u okviru svoje nadležnosti olakšava kretanje i boravak državljana zemalja članova koji su uključeni u zadatke ECCSEL ERIC-a te članova obitelji tih državljana.

Članak 18.

Politika pristupa

1.   Znatan dio dostupnog vremena za istraživanje u svakom nacionalnom objektu koji sudjeluje u ECCSEL infrastrukturi mora se ponuditi međunarodnoj istraživačkoj zajednici. Opća skupština odvaja dio dostupnog vremena za pristup za istraživače iz država koje nisu članice ECCSEL ERIC-a.

2.   ECCSEL ERIC i vlasnici istraživačkih objekata sklapaju individualne sporazume o vremenu za istraživanje koje će se staviti na raspolaganje međunarodnoj istraživačkoj zajednici i uvjetima pristupa.

3.   Pristup objektima ECCSEL ERIC-a omogućuje se istraživačima, znanstvenicima i studentima. Odobravanje pristupa mora se temeljiti na natječaju i stručnoj ocjeni zahtjeva nakon pravednog i transparentnog postupka. Kriteriji su natječaja znanstvena izvrsnost i važnost u odnosu na strategije ECCSEL ERIC-a, kako je odlučila Opća skupština.

4.   Korisnici snose sve troškove pristupa i sve troškove povezane s materijalima uključujući uzorke i opremu koji pripadaju tim korisnicima. Troškovi pristupa temelje se na stopama koje se primjenjuju na svaki objekt ECCSEL ERIC-a.

5.   ECCSEL ERIC može uspostaviti sustav za provjeru i autorizaciju kojim se osigurava da se samo osobama koje su ovlaštene pristupiti objektu dopuste ulazak i korištenje. ECCSEL ERIC može odlučiti da se članovi i promatrači moraju pridržavati tog sustava kako bi se njihovim istraživačima omogućio pristup.

6.   Detaljna politika pristupa koja se primjenjuje na korisnike i koju je odobrila Opća skupština mora biti javno dostupna.

Članak 19.

Politika širenja

1.   Omogućuje se slobodan pristup rezultatima istraživanja i podacima ECCSEL ERIC-a u skladu s politikom širenja podataka koju je donijela Opća skupština. Rezultati istraživanja i podaci daju se zainteresiranim stranama bez naplate troškova, osim onih povezanih sa širenjem podataka. Za potrebe ove odredbe „rezultati istraživanja i podaci ECCSEL ERIC-a” znači rezultati istraživanja i podaci u području hvatanja i skladištenja ugljikova dioksida koje stvaraju vlasnici objekata koji sudjeluju u infrastrukturi ECCSEL ERIC-a.

2.   ECCSEL ERIC aktivno širi rezultate istraživanja ECCSEL ERIC-a u društvu kako bi ono moglo igrati aktivnu ulogu u razvoju politike i kontroli emisija ugljikova dioksida.

3.   ECCSEL ERIC promiče suradnju članova ECCSEL ERIC-a te rezultate suradnje, potiče istraživače na pokretanje novih i inovativnih projekata te, ako je primjereno, potiče istraživače na upotrebu rezultata ECCSEL ERIC-a u visokom obrazovanju.

4.   ECCSEL ERIC općenito potiče korisnike rezultata istraživanja ECCSEL ERIC-a da svoje rezultate učine javno dostupnima te od njih zahtijeva da u odgovarajućoj mjeri javno promiču pristup koji im je omogućen unutar ECCSEL ERIC-a.

5.   U okviru politike širenja podataka opisuju se različite ciljane skupine te se upotrebljava više kanala kako bi se doseglo ciljanu publiku. Doprinos ECCSEL ERIC-a priznaje se na odgovarajući način u svim publikacijama koje se bave rezultatima i znanjem stvorenima suradnjom s ECCSEL ERIC-om ili unutar njega.

Članak 20.

Politika zaštite prava intelektualnog vlasništva

1.   U skladu s ciljevima ovog Statuta, izraz „intelektualno vlasništvo” tumači se u skladu s člankom 2. Konvencije o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo potpisane 14. srpnja 1967.

2.   U odnosu na pitanja intelektualnog vlasništva, na odnose između članova primjenjuje se nacionalno zakonodavstvo zemalja članica kao i relevantna međunarodna pravila i propisi.

3.   Intelektualno vlasništvo koje članovi stave na raspolaganje ECCSEL ERIC-u ostaje vlasništvo izvornog nositelja prava intelektualnog vlasništva. Ako takvo vlasništvo potječe iz rada koji je financirao ECCSEL ERIC (izravni doprinos ili doprinos u naravi), intelektualno vlasništvo pripada ECCSEL ERIC-u, osim ako je dogovoreno da vlasništvo pripada članu koji ga je stvorio. Moguća ekonomska vrijednost pristupa koja premašuje plaćenu naknadu ne smatra se financiranjem projekta koje je omogućio ECCSEL ERIC.

4.   ECCSEL ERIC osigurava suglasnost korisnika s uvjetima kojima se uređuju pristup rezultatima i zaštita prava intelektualnog vlasništva nad rezultatima te postojanje odgovarajućih mjera sigurnosti u pogledu postupanja s pravima te pohrane rezultata i rukovanja njima.

5.   ECCSEL ERIC raspolaže mehanizmima za istraživanje navodnih narušavanja mjera sigurnosti i kršenja povjerljivosti istraživačkih podataka i informacija.

6.   ECCSEL ERIC pruža istraživačima smjernice kako bi se osiguralo da se istraživanja u kojima se upotrebljavaju materijali koje se učinilo dostupnima s pomoću ECCSEL ERIC-a provode u okviru kojim se poštuju prava vlasnika.

7.   Detaljna politika zaštite prava intelektualnog vlasništva koju je odobrila Opća skupština posebno se dogovara sa stranama koje upravljaju objektima koji sudjeluju u aktivnostima ECCSEL ERIC-a.

POGLAVLJE 8.

TRAJANJE, IZMJENE STATUTA, LIKVIDACIJA, SPOROVI

Članak 21.

Trajanje

ECCSEL ERIC osniva se na neodređeno vrijeme.

Članak 22.

Izmjene Statuta

Opća skupština može odlučiti o izmjenama Statuta. Izmjenu Statuta koja se donosi tijekom prvih pet godina od osnivanja ECCSEL ERIC-a jednoglasno potvrđuje Opća skupština. Nakon prvih pet godina za takve je izmjene potrebna dvotrećinska većina glasova. Prijedlog izmjene Statuta mora se dostaviti Europskoj komisiji u skladu s člankom 11. Uredbe (EZ) br. 723/2009.

Članak 23.

Likvidacija

1.   Opća skupština može dvotrećinskom većinom donijeti odluku o likvidaciji ECCSEL ERIC-a.

2.   Bez nepotrebnog odlaganja, a u svakom slučaju u roku od deset dana nakon donošenja odluke o likvidaciji ECCSEL ERIC-a, ECCSEL ERIC obavješćuje Europsku komisiju o toj odluci.

3.   Sredstva preostala nakon otplate dugova ECCSEL ERIC-a raspodjeljuju se među članovima razmjerno njihovoj akumuliranoj godišnjoj članarini u ECCSEL ERIC-u kako je utvrđeno u Prilogu II. Statutu.

4.   Bez nepotrebnog odlaganja, a u svakom slučaju u roku od deset dana nakon završetka postupka likvidacije, ECCSEL ERIC o tome obavješćuje Europsku komisiju.

5.   ECCSEL ERIC prestaje postojati na dan kada Europska komisija objavi odgovarajuću obavijest u Službenom listu Europske unije.

Članak 24.

Primjenjivo pravo

ECCSEL ERIC podliježe odredbama sljedećih akata poredanih prema pravnoj snazi:

(a)	prava Unije, osobito Uredbe (EZ) br. 723/2009;

(b)	prava države domaćina ako pitanje nije uređeno (ili je samo djelomično uređeno) pravom Europske unije;

(c)	ovog Statuta.

Članak 25.

Sporovi

1.   Sud Europske unije nadležan je za sudske sporove među članovima u vezi s ECCSEL ERIC-om, između članova i ECCSEL ERIC-a te za svaki spor u kojemu je Europska unija stranka.

2.   Zakonodavstvo Europske unije o nadležnosti primjenjuju se na sporove između ECCSEL ERIC-a i trećih strana. U slučajevima koji nisu obuhvaćeni zakonodavstvom Unije, sud nadležan za rješavanje takvih sporova određuje se u skladu s pravom države domaćina.

Članak 26.

Dostupnost Statuta

Statut je javno dostupan na internetskoj stranici ECCSEL ERIC-a i u njegovu zakonskom sjedištu.

---

(1)  SL L 206, 8.8.2009., str. 1.

(2)  SL L 347, 11.12.2006., str. 1.

(3)  SL L 9, 14.1.2009., str. 12.

---

---

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/29

---

ESSA-ine smjernice o higijeni za proizvodnju klica i sjemena za klijanje

(2017/C 220/03)

Sažetak

Tržište proklijalih sjemenki EU-a vrlo je specijalizirani nišni segment tržišta svježih proizvoda s otprilike 120 profesionalnih proizvodnih objekata diljem EU-a. Nakon krize izazvane EHEC-om 2011. i objavljivanja EFSA-ina „Znanstvenog mišljenja o opasnosti koju predstavljaju bakterija Escherichia coli koja stvara toksin shiga (STEC) i druge patogene bakterije u sjemenu i proklijalim sjemenkama“, na snagu je stupilo novo zakonodavstvo EU-a kako bi se unaprijedila sigurnost u tom segmentu proizvoda diljem Europe. Izrađene su različite nacionalne smjernice kako bi se olakšala provedba tih posebnih pravila. Svrha je ovih europskih smjernica, koje je sastavilo Europsko udruženje proizvođača proklijalih sjemenki, pružiti sveobuhvatne upute o higijenskim praksama za sigurnu proizvodnju klica i sjemena za klijanje te učiniti te informacije dostupnima proizvođačima klica u europskim zemljama i šire.

Ove se smjernice mogu upotrebljavati za sastavljanje kontrolnih lista i programa kako bi se olakšala primjena smjernica.

Područje primjene smjernica

Ove se smjernice odnose na komercijalnu proizvodnju klica i sjemena za klijanje u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Europske unije. Klijanje sjemenki – odnosno vlaženje sjemenki kako bi se povećao udio vode u njima i prekinulo stanje mirovanja, dok nova biljka ne počne rasti prema gore – predstavlja primarnu proizvodnju u EU-u. Ove upute o higijeni obuhvaćaju aktivnosti koje su dio primarne proizvodnje. Aktivnosti izvan opsega primarne proizvodnje nisu obuhvaćene, no alternativne smjernice mogu biti dostupne u popisu referentnih dokumenata navedenom u nastavku. Ove smjernice ne obuhvaćaju proizvodnju ostalih proklijalih sjemenki, poput mladih izdanaka, mladica, vrtne grbice i proizvoda koji se uzgajaju u uzgojnom supstratu ili tlu u staklenicima. Proizvodi povezani s proklijalim sjemenkama isključeni iz područja primjene ovih smjernica obuhvaćeni su Preporukom Komisije, tj. Smjernicama za rješavanje mikrobioloških rizika u pogledu svježeg voća i povrća u primarnoj proizvodnji uz pomoć dobre higijene (1).

Zakonodavstvo EU-a koje se primjenjuje na proizvodnju klica i sjemena za klijanje

Opći zahtjevi u pogledu sigurnosti hrane, uključujući obvezu stavljanja na tržište isključivo sigurne hrane, utvrđeni su Uredbom (EU) br. 178/2002. Higijenska proizvodnja hrane u EU-u obuhvaćena je Uredbom (EZ) br. 852/2004, a posebno dijelom A njezina Priloga 1. Tom se Uredbom primarne proizvođače obvezuje na osiguranje zaštite primarnih proizvoda od kontaminacije, na primjer provedbom mjera za sprečavanje kontaminacije do koje dolazi iz zraka, tla, vode, gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i biocida te zbog skladištenja, rukovanja i zbrinjavanja otpada. Ovim se smjernicama pružaju praktični primjeri kojima se dopunjuju te opće odredbe.

Podrobniji zahtjevi u pogledu proizvodnje klica utvrđeni su u nekoliko dodatnih uredaba EU-a: Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 208/2013 o zahtjevima za sljedivošću klica i sjemena namijenjenog proizvodnji klica, Uredbi Komisije (EU) br. 209/2013 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2073/2005 u pogledu mikrobioloških kriterija za klice, Uredbi Komisije (EU) br. 210/2013 o odobravanju objekata za proizvodnju klica i Uredbi Komisije (EU) br. 211/2013 (izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 704/2014) o zahtjevima u pogledu certificiranja za uvoz u Uniju klica i sjemena namijenjenih za proizvodnju klica. Ove smjernice uključuju zahtjeve iz tih uredbi.

Upućivanja na sve zakonodavne akte EU-a navedene u ovim smjernicama nalaze se u Prilogu I. ovim smjernicama. U Prilogu II. navedeni su ostali relevantni izvori informacija povezani s proizvodnjom klica.

Ovim se smjernicama obuhvaćaju minimalni zahtjevi za proizvodnju klica u EU-u. Neke države članice EU-a imaju strože zahtjeve za proizvođače klica s poslovnim nastanom u tim državama članicama. Općenito se preporučuje da proizvođači klica budu u kontaktu sa svojim nadležnim tijelom kako bi se informirali o primjenjivim pravilima u svojoj državi članici.

Dodatni dokumenti koji su obuhvatniji od ovih smjernica

Dodatne su upute dostupne u relevantnim publikacijama Codexa Alimentariusa, općenitih dobrih poljoprivrednih praksi (GAP) i higijenskih praksi (GHP) koje su razvila razna nacionalna tijela, kao i u smjernicama različitih privatnih dionika i programima certificiranja. Informacije o smjernicama koje su poznate Europskom udruženju proizvođača proklijalih sjemenki (ESSA) uključene su u popis referentnih dokumenata i priloge ovim smjernicama.

IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI

Ove smjernice predstavljaju preporuku koja nije pravno obvezujuća. Sastavljene su isključivo u svrhu informiranja. Europsko udruženje proizvođača proklijalih sjemenki ne jamči točnost iznesenih informacija i ne prihvaća odgovornost za njihovu upotrebu. Korisnici bi stoga trebali poduzeti sve nužne mjere predostrožnosti prije upotrebe ovih informacija, koje upotrebljavaju isključivo na vlastiti rizik. Odgovornost za provedbu europskog zakonodavstva o sigurnosti hrane snose Europska komisija i nadležna tijela država članica EU-a. Od proizvođača klica zahtijeva se da se obrate nadležnom tijelu kako bi dobili potpune informacije o pravnim zahtjevima države članice u kojoj imaju poslovni nastan.

Sadržaj

Popis kratica

31

DEFINICIJE POJMOVA

31

1.

PROIZVODNJA KLICA

34

1.A

Objekt

34

1.A.1.

Odobravanje objekata za proizvodnju klica

34

1.A.2.

Projektiranje i uređenje prostora

35

1.A.3.

Sanitarne mjere

36

1.A.4.

Održavanje

36

1.A.5.

Zdravstveno stanje radnika

36

1.A.6.

Suzbijanje štetnika

36

1.A.7.

Osobna higijena i prikladna odjeća

37

1.A.8.

Obrada otpada

37

1.B

Osposobljavanje

38

1.C

Kontrola ulaznog sjemena

38

1.C.1.

Certifikat za uvoz

38

1.C.2.

Zahtjevi za sljedivost povezani s ulaznim sjemenom

39

1.C.3.

Vizualni pregled

39

1.D

Čuvanje sjemena

39

1.E

Analiza opasnosti i kritične kontrolne točke

40

1.F

Upotreba vode

40

1.G

Proces klijanja

40

1.G.1.

Početno ispiranje sjemena

40

1.G.2.

Mikrobiološka dekontaminacija sjemena

40

1.G.3.

Močenje prije klijanja

41

1.G.4.

Klijanje, uzgoj i namakanje

41

1.G.5.

Ubiranje

41

1.H

Prerada, ambalažiranje, čuvanje i prijevoz

41

1.H.1.

Zadnje ispiranje, uklanjanje ljuski i hlađenje

41

1.H.2.

Mikrobiološka dekontaminacija klica

41

1.H.3.

Materijali i predmeti koji su namijenjeni tome da dolaze u doticaj s klicama

41

1.H.4.

Čuvanje klica

42

1.H.5.

Informacije o proizvodu i osviještenost potrošača

42

1.H.6.

Prijevoz

42

1.I

Mikrobiološko ispitivanje sjemena i klica

42

1.I.1.

Smjernice za uzorkovanje sjemena

43

1.I.2.

Učestalost uzorkovanja i ispitivanja klica barem 48 sati nakon početka procesa klijanja

43

1.I.3.

Uzorkovanje krajnjeg proizvoda

44

1.I.4.

Rezultati ispitivanja

44

1.I.5.

Odstupanje od prethodnog ispitivanja svih serija sjemena iz točke 1.I.1.

44

1.I.6.

Alternativno ispitivanje koje provodi dobavljač sjemena

45

1.J

Mjere u slučaju kontaminacije

45

1.J.1.

Otkrivanje kontaminacije dok je hrana još uvijek pod kontrolom proizvođača klica

45

1.J.2.

Otkrivanje kontaminacije nakon što hrana više nije pod kontrolom proizvođača klica – povlačenje i povrat

45

1.K

Sljedivost i vođenje evidencije

46

1.K.1.

Sljedivost procesa u objektu za proizvodnju klica

46

1.K.2.

Zahtjevi za sljedivošću krajnjeg proizvoda, odnosno klica

46

1.K.3.

Izuzeće od zahtjeva iz ovog poglavlja

47

1.L.

Sažetak: Obveza vođenja evidencija

47

2.

PROIZVODNJA SJEMENA

48

2.A

Općenito

48

2.B

Tretiranje tla/zemljišta

48

2.C

Higijena radnika

49

2.D

Namakanje

49

2.E

Sjeme

49

2.F

Sušenje biljaka/mahuna

49

2.G

Vršidba

49

2.H

Čuvanje nakon ubiranja

49

2.I

Prerada

49

Prilog I. – opće zakonodavstvo i posebno zakonodavstvo o klicama

51

Prilog II. – upućivanje na ostale relevantne izvore informacija

52

Popis kratica

KKT: kritična kontrolna točka

EZ: Europska zajednica

EFSA: Europska agencija za sigurnost hrane

ESSA: Europsko udruženje proizvođača proklijalih sjemenki

EU: Europska unija

GAP: dobre poljoprivredne prakse

GHP: dobre higijenske prakse

HACCP: analiza opasnosti i kritične kontrolne točke

STEC: seroskupine O157, O26, O111, O103, O145 i O104:H4 bakterije E. coli koja stvara toksin shiga

WHO: Svjetska zdravstvena organizacija

DEFINICIJE POJMOVA

Serija  (2) : količina klica ili sjemena namijenjenog proizvodnji klica, istog taksonomskog naziva, koja se otprema iz istog objekta na isto odredište istog dana. Jedna ili više serija mogu činiti pošiljku. Međutim, i sjemenke različitih taksonomskih imena koje su pomiješane u istom pakiranju i za koje je predviđeno da klijaju zajedno te njihove klice smatraju se jednom serijom.

Čista voda  (3) : znači čista morska voda i slatka voda slične kakvoće.

Nadležno tijelo  (4) : znači središnje tijelo države članice koje je nadležno za organizaciju službenih kontrola ili svako drugo nadležno tijelo na koje je delegirana takva nadležnost; u to je, po potrebi, uključeno i odgovarajuće tijelo treće zemlje.

Pošiljka  (5) : količina klica ili sjemena namijenjenog proizvodnji klica koja: i. potječe iz iste treće zemlje; ii. obuhvaćena je istim certifikatom (certifikatima); iii. prevozi se istim prijevoznim sredstvom.

Kontaminacija  (6) : znači prisutnost ili unošenje opasnosti.

Vrtna grbica  (7) : proklijale sjemenke dobivene klijanjem i razvojem pravoga sjemena u tlu ili hidroponskom supstratu radi proizvodnje zelenih mladica s vrlo mladim listovima i/ili supkama. Vrtna se grbica prodaje kao cjelovita biljka u svojem supstratu ili tlu.

Kritična kontrolna točka (KKT)  (8) : razina na kojoj je moguće provesti kontrolu i koja je nužna za sprečavanje ili uklanjanje opasnosti za sigurnost hrane ili za njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu.

Objekt  (9) : znači jedinica poduzeća koja posluje s hranom.

Dobre poljoprivredne prakse (GAP)  (10) : prakse koje se odnose na ekološku, gospodarsku i društvenu održivost postupaka na gospodarstvu te kojima se osigurava sigurna i kvalitetna hrana i neprehrambeni poljoprivredni proizvodi.

Dobre higijenske prakse (GHP)  (11) : općeniti i osnovni uvjeti za higijensku proizvodnju hrane, uključujući zahtjeve za higijensko dizajniranje, izgradnju i poslovanje objekta, higijensko dizajniranje i upotrebu opreme, planirano održavanje i čišćenje te osposobljavanje i higijenu osoblja. Razvijen i proveden program dobre higijenske prakse preduvjet je za sustav HACCP.

Hrana  (12) : svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati.

Subjekt u poslovanju s hranom  (13) : znači fizičke ili pravne osobe odgovorne za osiguranje ispunjavanja zahtjeva propisa o hrani unutar poduzeća za poslovanje s hranom koji one nadziru.

Higijena hrane  (14) : u daljnjem tekstu „higijena“, znači mjere i uvjeti potrebni za kontrolu opasnosti i osiguranje prikladnosti hrane za prehranu ljudi u skladu s njezinom namjenom.

Propisi o hrani  (15) : znači zakoni i drugi propisi koji uređuju pitanje hrane općenito te posebno sigurnost hrane, bilo na razini Zajednice ili na nacionalnoj razini; obuhvaća sve faze proizvodnje, prerade i distribucije hrane, kao i hrane za životinje koja se proizvodi ili kojom se hrane životinje za proizvodnju hrane.

Opasnost  (16) : znači biološki, kemijski ili fizički agens u hrani ili hrani za životinje ili stanje hrane ili hrane za životinje s mogućnošću štetnog djelovanja na zdravlje.

Analiza opasnosti  (17) : postupak prikupljanja i procjene informacija o opasnostima i uvjetima koji dovode do njihove pojave radi donošenja odluke koje su od njih značajne za sigurnost hrane te bi se stoga trebale riješiti u okviru plana HACCP.

Sustav analize opasnosti i kritične kontrolne točke (HACCP)  (18) : sustav kojim se utvrđuju, procjenjuju i kontroliraju opasnosti koje su značajne za sigurnost hrane.

Označivanje  (19) : su sve riječi, podaci, trgovački nazivi, nazivi robnih marki, slikovni prikazi ili simboli koji se odnose na hranu, a nalaze se na ambalaži, dokumentu, obavijesti, etiketi, obruču ili privjesnici, koji prate ili se odnose na tu hranu.

Mikrobiološki kriterij  (20) : znači kriterij kojim se utvrđuje prihvatljivost nekog proizvoda, serije hrane ili procesa na temelju odsutnosti, prisutnosti ili broja mikroorganizama i/ili količine njihovih toksina/metabolita po jedinici mase, volumena, površine ili serije.

Praćenje  (21) : provođenje planiranog niza promatranja ili mjerenja kontrolnih parametara u stvarnom vremenu kako bi se procijenilo je li KKT (kritična kontrolna točka) pod kontrolom.

Službene kontrole  (22) : znači svaki oblik kontrole koju nadležna tijela ili Zajednica provodi s ciljem provjere poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja.

Ambalažiranje/ambalaža  (23) : znači stavljanje jednog ili više pakiranih proizvoda hrane u drugi spremnik, podrazumijeva i sam takav spremnik.

Primarna proizvodnja  (24) : znači proizvodnja, obrađivanje ili uzgoj primarnih proizvoda, uključujući žetvu, berbu ili pobiranje plodova, mužnju i uzgoj životinja prije klanja. To uključuje i lov i ribolov te sakupljanje divljih plodova i biljaka.

Primarni proizvodi  (25) : znači proizvodi primarne proizvodnje, uključujući proizvode tla, stočarstva, lova i ribolova.

Voda za piće  (26) : znači voda koja zadovoljava minimalne zahtjeve utvrđene Direktivom Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoći vode namijenjenoj za prehranu ljudi.

Gotova hrana  (27) : znači hrana koju je proizvođač namijenio izravnoj prehrani ljudi bez potrebe za kuhanjem ili nekom drugom obradom učinkovitom za uklanjanje ili smanjivanje na prihvatljivu razinu mikroorganizama od interesa.

Reprezentativni uzorak  (28) : znači uzorak koji održava obilježja serije iz koje je uzet. To je posebno slučaj kod jednostavnog nasumičnog uzorka kod kojeg za svaku od elementarnih jedinica i/ili dijelova serije postoji ista vjerojatnost odabira u uzorak.

Rizik  (29) : znači funkcija vjerojatnosti štetnog učinka na zdravlje i težina tog učinka, koji je posljedica opasnosti.

Analiza rizika  (30) : znači postupak koji se sastoji od triju međusobno povezanih komponenti: procjene rizika, upravljanja rizikom i obavještavanja o riziku.

Uzorak  (31) : znači skup sastavljen od jedne ili nekoliko elementarnih jedinica ili dijela tvari odabranih različitim načinima iz populacije ili iz značajne količine tvari, a namijenjen je za dobivanje podataka o određenom obilježju proučavane populacije ili tvari te za dobivanje osnove za donošenje odluke o toj populaciji ili tvari ili o procesu kojim je proizveden.

Sjeme za klijanje  (32) : sjeme namijenjeno proizvodnji klica.

Proizvođač sjemena  (33) : bilo koja osoba odgovorna za upravljanje aktivnostima povezanima s primarnom proizvodnjom sjemena, uključujući prakse nakon ubiranja.

Distributer sjemena  (34) : bilo koja osoba odgovorna za distribuciju sjemena (rukovanje, skladištenje i prijevoz) proizvođačima sjemena. Distributeri sjemena mogu surađivati s jednim ili više proizvođača sjemena te mogu i sami biti proizvođači.

Mladice  (35) : proklijale sjemenke dobivene klijanjem i razvojem sjemena radi proizvodnje zelenih mladica s vrlo mladim listovima i/ili supkama. Mladice i listovi ubiru se na kraju proizvodnog procesa, a krajnji proizvod ne uključuje integumente sjemena i korijenje.

Voda potrošena za namakanje klica  (36) : voda koja je bila u dodiru s klicama tijekom procesa klijanja.

Klice  (37) : znači proizvod dobiven klijanjem sjemenki i njihova razvoja u vodi ili drugom mediju, ubran prije razvoja pravih listova i predviđen da se jede cijeli, zajedno sa sjemenkom.

Proklijale sjemenke  (38) : uključuju sljedeće kategorije: klice, vrtnu grbicu i mladice.

Proizvođač klica  (39) : bilo koja osoba odgovorna za upravljanje aktivnostima povezanima s proizvodnjom proklijalih sjemenki.

Distributer proklijalih sjemenki  (40) : bilo koja osoba odgovorna za distribuciju proklijalih sjemenki (rukovanje, skladištenje i prijevoz) kupcu/potrošaču. Distributeri proklijalih sjemenki mogu surađivati s jednim ili više proizvođača proklijalih sjemenki te mogu i sami biti proizvođači.

Tvari  (41) : znači kemijski elementi i njihovi spojevi, koji nastaju prirodno ili proizvodnjom, uključujući bilo koja onečišćenja do kojih neizbježno dolazi u proizvodnom procesu.

Sljedivost  (42) : znači mogućnost ulaženja u trag hrani, hrani za životinje, životinji za proizvodnju hrane ili tvari koja je namijenjena ugrađivanju ili se očekuje da će se ugraditi u hranu ili hranu za životinje, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije.

1.   PROIZVODNJA KLICA

1.A.   Objekt

1.A.1.   Odobravanje objekata za proizvodnju klica

Proizvođači se prije početka proizvodnje klica moraju registrirati pri nacionalnom tijelu. U EU-u postoji pravna obveza da se svi subjekti u poslovanju s hranom registriraju pri nacionalnim nadležnim tijelima u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 852/2004. Nadalje, objekte za proizvodnju klica koji se nalaze u državi članici EU-a mora odobriti njezino nadležno tijelo u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 210/2013. Kako bi proizvođač klica dobio odobrenje, nadležno tijelo mora provjeriti usklađenost subjekta s Prilogom I. Uredbi (EZ) br. 852/2004 o higijeni hrane i s Prilogom Uredbi Komisije (EU) br. 210/2013. Proizvođači klica moraju osigurati da su klice koje proizvode zaštićene od kontaminacije.

Proizvođači klica moraju poduzeti i mjere za kontrolu kontaminacije do koje dolazi iz zraka, tla, vode, gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i biocida te zbog skladištenja, rukovanja i zbrinjavanja otpada.

U praksi, nadležna tijela mogu se pozvati na ove smjernice ili popis nacionalnih smjernica kako bi provjerile ispunjavaju li proizvođači klica odredbe sadržane u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 852/2004 o općim pravilima o higijeni hrane.

1.A.2.   Projektiranje i uređenje prostora

Pravni zahtjevi za odobrenje objekata za proizvodnju klica navedeni su u Prilogu Uredbi (EU) br. 210/2013. Zahtjevi navedeni u Uredbi Komisije (EU) br. 210/2013 jesu sljedeći:

1.

objekti moraju biti tako projektirani i uređeni da omogućavaju dobru higijensku praksu pri rukovanju hranom, uključujući zaštitu od kontaminacije između i tijekom pojedinih radnji. Posebno, površine (uključujući površine opreme) u prostorijama u kojima se rukuje hranom i one koje dolaze u doticaj s hranom moraju se održavati u dobrom stanju te biti jednostavne za čišćenje i, prema potrebi, dezinfekciju;

2.	mora se osigurati odgovarajući prostor za čišćenje, dezinfekciju i skladištenje radnog pribora i opreme. Ti prostori moraju biti jednostavni za čišćenje i imati odgovarajući dovod tople i hladne vode;

3.	prema potrebi, moraju se osigurati odgovarajući uvjeti za pranje hrane. Svaki sudoper ili druga takva oprema predviđena za pranje hrane mora imati odgovarajući dovod vode za piće te se mora redovito čistiti i, prema potrebi, dezinficirati;

4.	sva oprema s kojom sjeme i klice dolaze u doticaj mora biti tako izrađena, od takvog materijala i održavana u tako dobrom stanju da se opasnost od kontaminacije smanji na najmanju mjeru te da ju je moguće čistiti i, prema potrebi, dezinficirati;

5.

moraju biti utvrđeni odgovarajući postupci koji osiguravaju: (a) da se objekt za proizvodnju klica redovito čisti i, prema potrebi, dezinficira; (b) da se sva oprema s kojom sjeme i klice dolaze u doticaj djelotvorno čisti i, prema potrebi, dezinficira. Čišćenje i dezinfekcija takve opreme moraju se obavljati dovoljno često kako bi se izbjegla svaka opasnost od kontaminacije.

Nadalje, potrebno je ispuniti i sljedeće zahtjeve:

—	klice bi se trebale proizvoditi u zatvorenom prostoru potpuno zatvorenih zgrada,

—

prostore bi trebalo projektirati tako da se sjeme i klice drže podalje od objekata i tvari koje bi mogle predstavljati opasnost od kontaminacije. Proizvodni proces i ostali povezani procesi (upravljanje otpadom, sanitarne mjere koje se primjenjuju na radnike itd.) trebali bi biti osmišljeni na način kojim se na najmanju moguću razinu smanjuje bilo kakva opasnost od unakrsne kontaminacije. Kad je to moguće, prostorije u kojima se sjeme zaprima i čuva, prostorije u kojima se priprema i ispire, prostorije u kojima se događa klijanje i prostorije u kojima se klice hlade i ambalažiraju trebale bi biti fizički odvojene. Kad je to moguće, sjeme i klice ne bi trebalo vraćati u prostoriju u kojoj se već nalazilo. Kad je to prikladno, tijek proizvodnog procesa trebao bi se staviti na znanje osoblju s pomoću znakova i natpisa. Prostori trebaju biti lagani za čišćenje i održavanje,

—

sanitarni prostori moraju biti opremljeni toplom tekućom vodom, dozatorima sapuna i uređajima za sušenje ruku (npr. ručnici za jednokratnu upotrebu). Po mogućnosti je potrebno ugraditi automatske senzorske slavine. Kad je to moguće, potrebno ih je projektirati tako da se njima ne pruža izravan pristup prostoriji u kojoj se obavlja proizvodni proces. Sanitarni prostori, koje je potrebno redovito čistiti i održavati, trebali bi biti opremljeni na način kojim se omogućava higijensko uklanjanje otpada kad je to potrebno,

—	radnici bi trebali imati pristup garderobi ili prostoriji iste namjene (vidjeti točku 1.A.7.),

—

kako bi se spriječila kontaminacija do koje dolazi iz zraka potrebno je voditi računa o tome da se prehrambeni proizvodi ne izlažu izravno zraku iz izvora koji mogu biti kontaminirani (npr. plijesan, vlaga itd.). Klimatizacijski uređaji ne bi trebali ispuhivati zrak izravno na prehrambene proizvode. Kad je to prikladno i izvedivo, potrebno je upotrebljavati instrumente za razuljivanje, odvlaživanje i filtraciju zraka. Kad je to potrebno, ti se instrumenti trebaju redovito održavati.

Neke države članice EU-a mogu imati strože zahtjeve za projektiranje i uređenje prostora.

1.A.3.   Sanitarne mjere

Kad je to prikladno, sanitarni rad potrebno je provesti čišćenjem i dezinfekcijom površina i opreme. Prostori za klijanje trebali bi imati pismeni plan čišćenja (u kojemu se navode metode i raspored osoblja) kako bi se osiguralo redovito čišćenje svih relevantnih prostorija tog prostora. U planu čišćenja trebala bi se spomenuti učestalost čišćenja. U tom je planu potrebno utvrditi prostorije u kojima bi se mogli pojaviti vlaga, plijesan, prljavština, životinje, insekti ili bakterije i opisati kako se sprečava njihova pojava.

Sva oprema koja dolazi u doticaj sa sjemenom ili klicama trebala bi se redovito čistiti i dezinficirati te prema potrebi završno isprati s vodom u skladu s uputama sredstava za čišćenje. Potrebno je upotrebljavati samo odobrena sredstva za čišćenje, dok se za čišćenje i dezinfekciju može upotrebljavati samo voda za piće ili voda iz pouzdanog izvora. Kad je to moguće, oprema bi trebala biti jednostavna za čišćenje i dezinfekciju.

Čišćenje i dezinfekciju potrebno je provesti na način kojim se onemogućava kontaminacija prehrambenih proizvoda sredstvima za čišćenje (npr. čišćenjem u vrijeme kad sjeme ne klija). Ako se upotrebljavaju biocidni proizvodi, ti biocidi moraju ispunjavati zahtjeve navedene u europskoj Uredbi o biocidima (Delegirana uredba (EU) br. 1062/2014) i odredbe koje su utvrdila nacionalna tijela.

Potrebno je osigurati dovoljan vremenski razmak između čišćenja/dezinfekcije površina i njihova ponovnog doticaja s hranom u skladu s uputama sredstva za čišćenje.

Poduzeća koja se bave proizvodnjom klica trebala bi voditi evidenciju o datumima čišćenja i dezinfekcije te prostorijama i opremi koja je očišćena, kao i o korištenim kemikalijama.

Potrebno je na najmanju moguću mjeru svesti bilo kakvu opasnost od kontaminacije koja dolazi od staklenih ili metalnih djelića, krhotina, kemijskih tvari, sredstava za čišćenje i dezinfekciju ili ostalih opasnih predmet držanjem tih predmeta podalje od proizvodnog procesa. Potrebno je čuvati sredstva za čišćenje i dezinfekciju na posebnom mjestu ili zaključanom spremištu koje je obilježeno prikladnim znakovima ili natpisima.

1.A.4.   Održavanje

Ako se provode radovi na održavanju, to je potrebno učiniti na način kojim se onemogućava kontaminacija prehrambenih proizvoda (npr. provođenje popravaka izvan proizvodnog područja ili u vrijeme kada se ne obavlja proizvodnja). Kad je to prikladno, nakon rada na održavanju potrebno je očistiti i dezinficirati površine i opremu koja će doći u doticaj s prehrambenim proizvodima.

Potrebno je voditi evidenciju o radovima na održavanju, uključujući datume i obuhvaćene objekte.

1.A.5.   Zdravstveno stanje radnika

Članovima osoblja za koje se zna ili pretpostavlja da su zaraženi bolešću koja se može prenijeti na klice ne bi trebalo biti dopušteno ulaziti u prostorije u kojima mogu doći u izravan ili neizravan doticaj sa sjemenom ili klicama.

Ozljede osoblja koje bi mogle predstavljati opasnost od kontaminacije potrebno je prikladno zaštititi vodootpornim pokrovima za otkrivanje propuštanja prije nego što radnik može doći u doticaj sa sjemenom ili klicama. Kad je to moguće, ozlijeđeni radnici trebali bi izbjegavati izravan doticaj sa sjemenom i klicama za prehranu ljudi.

1.A.6.   Suzbijanje štetnika

Proizvodni prostor potrebno je održavati u općenito dobrom stanju kako bi se otežao pristup štetnika i životinja prostoru ili njihovo nastanjivanje unutar njega.

Potrebno je spriječiti pristup štetnika i životinja zatvaranjem prozora i ostalih pristupnih putova te, kad je to potrebno, zaštićivanjem prozora žičanom mrežom ili ostalim materijalima. Potrebno je držati zapečaćenima ostale ispuste koji bi mogli omogućiti pristup štetnicima ili životinjama. Infrastruktura povezana s proizvodnim procesom (npr. cijevi ili zračni kanali) mora biti izgrađena ili ugrađena na način kojim se sprečava pristup štetnicima ili tvarima koje onečišćuju.

Subjekti bi trebali izraditi plan za suzbijanje štetnika i pružiti klopke za štetnike kako bi se spriječilo bilo kakvo moguće nastanjivanje štetnika u prostorima. Potrebno je zaključiti ugovor s poduzećem za suzbijanje štetnika.

1.A.7.   Osobna higijena i prikladna odjeća

Općenito gledano, članovi osoblja trebali bi održavati visok stupanj osobne higijene.

Svi radnici koji rade u prostoriji u kojoj se priprema hrana moraju održavati dobru osobnu higijenu. Svi radnici moraju biti svjesni higijenskih i zdravstvenih načela te trebaju biti obaviješteni o svim opasnostima koje bi mogle kontaminirati proizvod. Trebalo bi im pružiti osposobljavanje u području higijene prikladno za njihove zadatke te ih periodično procjenjivati. Takvo bi se osposobljavanje trebalo provoditi ne samo na jeziku, nego i u obliku kojim se osigurava razumijevanje zahtijevanih higijenskih praksi.

Osoblje i posjetitelji trebali bi nositi čistu odjeću i pokrivala za glavu dok su u proizvodnom prostoru.

Općenito gledano, ulazak posjetitelja u prostorije za preradu ili skladišne prostorije trebao bi biti zabranjen, osim ako su oni obaviješteni o higijenskim zahtjevima. Posjetiteljima koji ulaze u te prostorije potrebno je pružiti prikladno radno odijelo te zabilježiti njihov identitet. Evidenciju bi trebalo čuvati tijekom odgovarajućeg razdoblja.

Osoblje koje radi u prostorijama u kojima se rukuje hranom mora održavati dobru higijenu:

—	imati čiste ruke ili nositi rukavice ako rukuje sjemenom ili klicama,

—	ne pušiti ili pljuvati u prostorijama u kojima se rukuje hranom,

—	izbjegavati kontaminaciju klica kihanjem ili kašljanjem iznad njih,

—	osigurati da kosa ne predstavlja rizik od kontaminacije,

—	pokriti porezotine, rane, kožu u zarastanju ili ostale kožne bolesti koje mogu uzrokovati kontaminaciju hrane (na rukama ili drugim izloženim dijelovima tijela) vodootpornim zavojima,

—	ne nositi nakit ili proizvode za uljepšavanje koji mogu predstavljati rizik od kontaminacije,

—	osoblje bi trebalo imati kratke i čiste nokte.

Potrebno je prati ruke:

—	prije rukovanja gotovom hranom,

—	nakon pauze,

—	nakon odlaska na toalet,

—	nakon čišćenja,

—	nakon uklanjanja otpada.

Iako postoje neznatna odstupanja u pogledu tehnika pranja ruku, sve uključuju sljedeće korake:

—	močenje ruku prije sapunanja,

—	temeljito trljanje ruku kako bi se otklonila kontaminacija sa svih dijelova ruku,

—	ispiranje ruku vodom za piće ili vodom iz pouzdanog izvora,

—	higijensko sušenje.

Potrebno je ispisati higijenska pravila za osoblje i pričvrstiti ih na zidove u pisanom obliku ili u obliku znakova ili natpisa.

1.A.8.   Obrada otpada

Otpad je potrebno bez odgađanja ukloniti iz blizine prehrambenih proizvoda.

Ako je to potrebno, kante za smeće u proizvodnim prostorijama trebale bi biti zatvorene, ne bi se smjele držati u blizini prehrambenih proizvoda te bi se trebale prazniti svakog dana. Velike količine otpada potrebno je bez odgađanja ukloniti iz proizvodne prostorije.

Ako su potrebni veći spremnici za otpad, potrebno ih je držati izvan proizvodne prostorije, ako je moguće u prostoriji kojoj ne mogu pristupiti glodavci, životinje, insekti i drugi štetnici.

Potrebno je redovito čistiti i dezinficirati kante za smeće i spremnike.

1.B   Osposobljavanje

Svom osoblju koje dolazi u izravan ili neizravan doticaj sa sjemenom ili klicama mora biti pruženo osposobljavanje kako bi se postiglo pravilno razumijevanje:

—	provedbe i praćenja sustava upravljanja sigurnosti hrane,

—	postupaka u pogledu sigurnosti hrane,

—	upravljanja alergenima iz hrane,

—	opasnosti u hrani i s njima povezanih rizika,

—	rizika povezanih s unakrsnom kontaminacijom,

—	važnosti visokih standarda čistoće u prostorijama za proizvodnju, rukovanje i ambalažiranje,

—	tehnika koje uključuju kontrolu i nadzor sigurnosti hrane,

—	osobne higijene i prikladne odjeće (vidjeti točku 1.A.7.).

Svom bi se osoblju uključenom u sanitarne mjere trebalo pružiti osposobljavanje kako bi razumjeli plan čišćenja i dezinficiranja, rukovanje kemijskim tvarima i odvajanje sredstava za čišćenje od proizvodnog procesa.

Proizvođači klica trebali bi voditi evidenciju o datumima osposobljavanja, obuhvaćenim temama i uključenim zaposlenicima.

1.C   Kontrola ulaznog sjemena

Proizvođači hrane obvezni su stavljati na tržište samo sigurne proizvode u skladu s općim propisima EU-a o hrani (Uredba (EZ) br. 178/2002). To znači da će proizvođači klica snositi odgovornost za bilo kakvu kontaminaciju koja se mogla dogoditi u prijašnjim fazama lanca opskrbe prije dolaska serije sjemena u prostor za klijanje. Zbog toga bi proizvođači klica trebali kupovati sjeme isključivo od pouzdanih dobavljača koji su uveli postupke kojima se osigurava dobra higijenska proizvodnja sjemena i sljedivost serija.

Proizvođači klica trebali bi kupovati sjeme koje je uzgajano na način kojim se rizik od kontaminacije patogenima svodi na najmanju moguću razinu (sjeme mora biti prikladno).

Ovim se poglavljem i odredbama o proizvodnji sjemena sadržanima u drugom poglavlju ovih smjernica pruža pomoć u pogledu ostvarivanja tog zahtjeva.

1.C.1.   Certifikat za uvoz

Ako sjeme namijenjeno klijanju potječe iz trećih zemalja, svaku pošiljku sjemena mora pratiti certifikat za uvoz tijekom svih faza trgovine kako je zahtijevano Uredbom Komisije (EU) br. 704/2014 (izmjena Uredbe Komisije (EU) br. 211/2013.). Kopija tog certifikata mora se pružiti proizvođaču klica koji je mora držati u svojoj evidenciji dovoljno dugo nakon što se može zaključiti da su klice konzumirane. Certifikat mora biti izdan na službenom jeziku ili jezicima zemlje izdavanja te na jeziku ili jezicima zemlje primateljice. Ako to nije moguće, certifikat može pratiti i ovjereni prijevod na jezik zemlje primateljice. Ako sjeme dolazi u jednu državu članicu EU-a pa se onda šalje u drugu državu članicu EU-a, nadležno tijelo zemlje primateljice može zatražiti ovjerene prijevode certifikata na svoj jezik. Obrazac certifikata za uvoz moguće je pronaći u Uredbi Komisije (EU) br. 211/2013.

Ako proizvođači klica prodaju serije sjemena različitom proizvođaču klica s namjerom uzgajanja klica u tom objektu, svaku seriju sjemena mora pratiti kopija odgovarajućeg certifikata za uvoz i dokument koji sadržava prethodno navedene informacije o sljedivosti, uključujući naziv i adresu dobavljača sjemena i proizvođača klica koji je prvotno zaprimio sjeme. Ako su informacije o dobavljaču sjemena za klijanje skrivene iz komercijalnih razloga u kopiji certifikata za uvoz, takve je informacije potrebno otkriti kupcu i nadležnom tijelu u slučaju kontaminacije sjemena. Ako su trgovci uključeni u lanac opskrbe sjemena za klijanje, i oni moraju slijediti iste zahtjeve za sljedivošću.

Ako seriju sjemena koja potječe iz zemlje koja nije članica EU-a ne prati taj certifikat, ona se ne smije upotrebljavati za proizvodnju klica za prehranu ljudi.

Nadležno tijelo zemlje izvoznice (obično zdravstveno tijelo ili tijelo za sigurnost hrane ili ministarstvo poljoprivrede) treba izdati certifikat za uvoz. Potpisivanjem certifikata nadležno tijelo potvrđuje da je sjeme uzgojeno u skladu sa zahtjevima iz Priloga 1. dijela A Uredbe (EU) br. 852/2004 (tj. dobrih higijenskim praksama). Drugi dio ovih smjernica (vidjeti poglavlje 2. Proizvodnja sjemena) sadržava praktične primjere kojima se nadopunjavaju opći zahtjevi iz Uredbe (EU) br. 852/2004. Poglavljem 2. ovih smjernica stoga se može pružiti vrijedna potpora tijelima u trećim zemljama, kao i onima unutar EU-a, pri određivanju jesu li zahtjevi iz Priloga 1. dijela A Uredbe (EU) br. 852/2004 za proizvodnju sjemena ispunjeni.

Ako se serija sjemena za klijanje ambalažira i prodaje u maloprodaji s namjerom da klice uzgoji krajnji korisnik, seriju mora pratiti i kopija certifikata za uvoz. Kopije certifikata pružaju se subjektima u poslovanju kojima se sjeme otprema sve dok se ono ne ambalažira za maloprodaju.

1.C.2.   Zahtjevi za sljedivost povezani s ulaznim sjemenom

Proizvođači klica moraju pribaviti dokument sa sljedećim informacijama od svojih dobavljača sjemena – bez obzira na to potječe li dobavljač iz EU-a ili ne – za svaku seriju sjemena (pošiljka se može sastojati od nekoliko serija):

—	naziv proizvoda, uključujući latinski naziv (taksonomski naziv),

—	identifikacijski broj ili ekvivalentni referentni broj serije,

—	naziv dobavljača,

—	naziv i adresa primatelja (ako se upotrebljava špediter ili agent: naziv i adresa agenta ili špeditera),

—	datum otpreme,

—	isporučena količina.

Dobavljač sjemena trebao bi kopiju tog dokumenta čuvati u evidenciji.

Od dobavljača sjemena i prijašnjih faza lanca opskrbe zahtijeva se čuvanje dodatnih informacija u evidenciji, kako je utvrđeno Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 208/2013.

Dobavljači sjemena i proizvođači klica moraju čuvati kopiju tog dokumenta u evidenciji dovoljno dugo nakon što se može zaključiti da su klice konzumirane.

Ako je sjeme nabavljeno od dobavljača izvan Europske unije, seriju sjemena mora pratiti certifikat o uvozu koji je potrebno čuvati u evidenciji. Pravila u pogledu certifikata o uvozu navedena su u točki 1.C.1.

Proizvođači klica trebali bi uvesti sustav za osiguranje sljedivosti serija od trenutka zaprimanja sjemena do trenutka otpreme klica. Evidenciju je potrebno čuvati dovoljno dugo nakon što se može zaključiti da su klice konzumirane. Zahtjevi za sljedivost konačnog proizvoda, odnosno klica, navedeni su u točki 1.K.

1.C.3.   Vizualni pregled

Vreće/spremnike i sjeme potrebno je vizualno pregledati (npr. kako bi se utvrdila prisutnost fizičke kontaminacije otpadom ljudskog ili životinjskog podrijetla, nezakrpanih rupa u vrećama koje očito nisu nastale upotrebom sondi za uzorkovanje, mrlja, stranih tvari) nakon zaprimanja ili prije uzgoja klica. Potrebno je imati na raspolaganju dokumente kojima se potvrđuje provedba vizualnog pregleda.

1.D   Čuvanje sjemena

Sjeme je potrebno čuvati u novim neoštećenim vrećama bez rupa (osim zakrpanih rupa ili tome slično koje su nastale upotrebom sondi za uzorkovanje ili drugih postupovnih elementa), a ne u korištenim ili rabljenim vrećama, kako bi se izbjegla kemijska ili mikrobiološka kontaminacija. Vreće se trebaju čuvati na suhom. Kada je to moguće, vreće se ne bi trebale čuvati na podu ili izravno uza zid, nego na paletama od kojih bi trebale biti odvojene čistim komadom kartona. Proizvođači bi trebali razmotriti i treba li pokriti gornje dijelove hrpa prikladnim materijalom kako bi se zaštitila roba.

Skladišne prostorije i opremu potrebno je održavati čistima i suhima. Potrebno je uvesti mjere za sprečavanje prodora i kontaminacije koja dolazi od vremena, životinja i štetnika (vidjeti točku 1.A.2).

Proizvođači klica koji rukuju sjemenom za proizvodnju klica i sjemenom koje nije namijenjeno proizvodnji klica trebaju takvo sjeme držati jasno odvojeno i, kad je to primjereno, jasno ga označiti kako bi se spriječilo bilo kakvo miješanje. Potrebno je voditi računa o tome da se osigura da serije na skladištu odgovaraju podacima iz evidencije, kao i njihova sljedivost tijekom proizvodnog procesa.

1.E   Analiza opasnosti i kritične kontrolne točke

Klijanje sjemena uključuje minimalnu preradu izvornog proizvoda te se može smatrati primarnom proizvodnjom. Europskim se zakonodavstvom (Uredba (EZ) br. 852/2004) trenutačno ne zahtijeva primjena načela analize opasnosti i kritične kontrolne točke (HACCP) na primarnu proizvodnju, iako je ESSA smatra ključnom.

U „Obavijesti Komisije o provedbi sustava upravljanja sigurnošću hrane kojima su obuhvaćeni preduvjetni programi (PRP-ovi) i postupci koji se temelje na načelima HACCP-a, uključujući olakšavanje/fleksibilnost provedbe u određenim poduzećima u prehrambenom sektoru“ (43) pružaju se smjernice o načinu primjene dobrih higijenskih praksi i postupaka temeljenih na HACCP-u.

1.F   Upotreba vode

Voda koja dolazi u doticaj sa sjemenom ili klicama treba zadovoljavati mikrobiološke zahtjeve za vodu za piće navedene u Direktivi Vijeća 98/83/EZ, dijelu A, tijekom svih koraka proizvodnog procesa.

Ako se upotrebljava čista voda (koja zadovoljava mikrobiološke zahtjeve navedene u Direktivi Vijeća 98/83/EZ, dijelu A), potrebno je barem jednom godišnje provesti analizu kemijskih svojstava vode iz tog izvora.

Vodoopskrbne sustave potrebno je održavati i čistiti na odgovarajući način (vidjeti točku 1.A.3. i točku 1.A.4.) kako bi se izbjegla kontaminacija vode uzrokovana korozijom ili vanjskim izvorima. Potrebno je čuvati evidenciju o održavanju.

Sustav za recikliranje vode može se upotrebljavati samo tijekom procesa u vezi s klijanjem, uzgojem i namakanjem. Ako se voda reciklira, preporučuje se njezina ponovna upotreba za istu seriju sjemena/klica, a ne obuhvaćanje više serija kako bi se izbjegla kontaminacija cijele tekuće proizvodnje, umjesto proizvoda iz jedne serije.

Bilo kakvu vodu, uključujući recikliranu vodu, potrebno je redovito nadzirati i analizirati na temelju analize rizika (u skladu s Direktivom Vijeća 98/83/EZ, dio A).

Potrebno je poduzeti mjere za sprečavanje pristupa insekata, životinja, tla, otpada i ostalih izvora kontaminacije izvoru vode.

Ako se voda tretira biocidnim proizvodima kako bi zadovoljila mikrobiološke parametre utvrđene Direktivom Vijeća 98/83/EZ, dijelu A, onda ti tretmani moraju zadovoljavati zahtjeve navedene u europskoj Uredbi o biocidima (Delegirana uredba (EU) br. 1062/2014) i propise koje su utvrdila nacionalna tijela.

1.G   Proces klijanja

1.G.1.   Početno ispiranje sjemena

Ovisno o rezultatima vizualnog pregleda, sjeme je potrebno temeljito isprati prije klijanja kako bi se uklonila nečistoća. Temeljito miješanje sjemena u spremniku za pranje može poboljšati uklanjanje nečistoće.

Za ispiranje sjemena mora se upotrebljavati voda za piće ili čista voda koja zadovoljava mikrobiološke zahtjeve navedene u Direktivi Vijeća 98/83/EZ, dijelu A. Ne bi trebalo ponovno upotrebljavati vodu iskorištenu za pranje sjemena.

1.G.2.   Mikrobiološka dekontaminacija sjemena

Ne postoji usklađenost unutar Europske unije u pogledu upotrebe tretmana za mikrobiološku dekontaminaciju sjemena. Međutim, za mikrobiološku dekontaminaciju sjemena dopušteno je upotrebljavati samo tretmane koje su odobrila nacionalna nadležna tijela.

Prema EFSA-inu „Znanstvenom mišljenju o opasnosti koju predstavljaju bakterija Escherichia coli koja stvara toksin shiga (STEC) i druge patogene bakterije u sjemenu i proklijalim sjemenkama“ (44), postoje ograničene informacije o djelotvornosti tretmana za dekontaminaciju klica dobivenih od sjemena. Unatoč znatnom trudu, i dalje ne postoji niti jedna kemijska, fizička ili biološka metoda dezinfekcije kojom se može osigurati da je sjeme slobodno od patogena. Tretmanima za dekontaminaciju ne bi se trebalo uništiti sjeme ili smanjiti stopu klijanja.

Ako se upotrebljava mikrobiološka dekontaminacija, potrebno je utvrditi mjere kako bi se onemogućila ponovna kontaminacija nakon dekontaminacije sjemena. Potrebno je voditi računa o dezinfekciji spremnika i opreme koja je upotrijebljena za dekontaminaciju. Sjeme je nakon dekontaminacije potrebno ponovno isprati vodom za piće kako bi se uklonila kemijska sredstva.

1.G.3.   Močenje prije klijanja

Ako proizvođači klica upotrebljavaju močenje prije klijanja, za to je potrebno upotrijebiti vodu za piće ili čistu vodu koja zadovoljava mikrobiološke zahtjeve navedene u Direktivi Vijeća 98/83/EZ, dijelu A. Opremu i spremnike koji se upotrebljavaju za močenje i koji bi trebali biti prikladni za proizvodnju hrane potrebno je temeljito očistiti, dezinficirati i isprati prije ponovne upotrebe. Voda iskorištena za močenje ne bi se trebala ponovno izravno upotrebljavati.

1.G.4.   Klijanje, uzgoj i namakanje

Potrebno je održavati dobre higijenske uvjete u komori za klijanje. Komoru i opremu koja se upotrebljava tijekom procesa klijanja potrebno je očistiti i dezinficirati prije klijanja nove serije sjemena.

Strogo je zahtijevana upotreba vode za piće ili čiste vode koja zadovoljava mikrobiološke kriterije navedene u Direktivi Vijeća 98/83/EZ, dijelu A, kao prvotnog izvora vode za namakanje tijekom procesa klijanja kako bi se izbjegla kontaminacija i moguća pojava patogena tijekom procesa klijanja.

Ako se upotrebljava reciklirana voda, ona mora zadovoljavati uvjete navedene u točki 1.F. za upotrebu vode.

1.G.5.   Ubiranje

Za ubiranje klica trebala bi se upotrebljavati samo oprema prikladna za proizvodnju hrane. Svu je opremu potrebno svakodnevno čistiti i dezinficirati. Radnici bi trebali voditi računa o tome da se prije ulaska u komoru za klijanje nalaze u dobrim higijenskim uvjetima, što vrijedi i za njihovu odjeću.

1.H   Prerada, ambalažiranje, čuvanje i prijevoz

1.H.1.   Zadnje ispiranje, uklanjanje ljuski i hlađenje

Opremu koja se upotrebljava za ispiranje klica i uklanjanje ljuski potrebno je očistiti i dezinficirati barem jednom dnevno.

Za zadnje ispiranje, uklanjanje ljuski i hlađenje potrebno je upotrebljavati samo vodu za piće ili čistu voda koja zadovoljava mikrobiološke zahtjeve navedene u Direktivi Vijeća 98/83/EZ, dijelu A. Nakon ispiranja i uklanjanja ljuski klice je potrebno bez odgađanja rashladiti na temperaturu 2–8 °C. Nadalje, potrebno je očuvati hladni lanac dok proizvod ne dođe do krajnjeg potrošača. Potrebno je nadzirati temperaturu hladnog lanca za čitavo vrijeme njegova trajanja (hladna soba, kamion itd.). Mogu se primjenjivati različiti nacionalni zahtjevi za hladni lanac.

1.H.2.   Mikrobiološka dekontaminacija klica

Ne postoji usklađenost unutar Europske unije u pogledu upotrebe tretmana za mikrobiološku dekontaminaciju klica. Međutim, za mikrobiološku dekontaminaciju klica dopušteno je upotrebljavati samo tretmane koje su odobrila nadležna tijela.

Primjenjuju se isti uvjeti poput onih koji su navedeni u točki 1.G.2. o mikrobiološkoj dekontaminaciji sjemena.

1.H.3.   Materijali i predmeti koji su namijenjeni tome da dolaze u doticaj s klicama

Različiti materijali dolaze u doticaj s klicama tijekom proizvodnog procesa. Bilo koji materijali i predmeti koji su namijenjeni tome da dolaze u doticaj s hranom koja s stavlja na tržište trebali bi ispunjavati zahtjeve Uredbe (EZ) br. 1935/2004.

Potrebno je voditi računa o tome da je ambalažni materijal čist i da se čuva na način kojim se onemogućuje kontaminacija prašinom, prljavštinom ili stranom tvari.

Ambalažiranje se treba provoditi u zatvorenim i suhim prostorijama, čime se sprečava prodor prašine, prljavštine ili ostalih izvora kontaminacije.

Opremu koja se upotrebljava za ambalažiranje potrebno je redovito čistiti i dezinficirati (vidjeti točku 1.A.3.).

1.H.4.   Čuvanje klica

Potrebno je voditi računa o tome da se klice čuvaju u zatvorenim i suhim okruženjima, čime se sprečava prodor prašine, prljavštine ili ostalih izvora kontaminacije. Skladišne prostorije trebale bi biti opremljene na način kojim se omogućava očuvanje hladnog lanca za klice (vidjeti točku 1.H.1.).

1.H.5.   Informacije o proizvodu i osviještenost potrošača

Potrošaču ili sljedećoj osobi u lancu opskrbe trebale bi se pružiti sve relevantne informacije za sigurno i ispravno rukovanje, čuvanje, preradu, pripremu i izlaganje proizvoda. Kad je to prikladno i korisno, te se informacije mogu uključiti u etiketu na ambalaži.

Potrebno je pravilno označivati proizvode kako bi se olakšala sljedivost i povrat kad je to potrebno (vidjeti točke 1.J. i 1.K.). Navođenje identifikacijskih brojeva ili brojeva serije te naziva i adrese proizvođača na etiketi na ambalaži može olakšati sljedivost i povrat.

Potrebno je ispuniti sve pravne zahtjeve o označivanju navedene u Uredbi (EU) br. 1169/2011 te na etiketi navesti sve obvezne informacije koji se zahtijevaju tom Uredbom.

Etiketom, oglašavanjem, materijalom za informiranje potrošača i ambalažom ne bi se trebalo potrošača dovesti u zabludu.

1.H.6.   Prijevoz

Potrebno je održavati čistim i, kad je to moguće, dezinficirati prostore, opremu, spremnike, sanduke, vozila i plovila koja se upotrebljavaju za prijevoz klica i sjemena kako bi se spriječila mikrobiološka kontaminacija tijekom prijevoza.

Vrijeme prijevoza dio je ukupnog roka trajanja klica te se stoga mora smatrati sastavnim dijelom hladnog lanca (vidjeti točku 1.H.1.).

1.I   Mikrobiološko ispitivanje sjemena i klica

Proizvođači klica moraju provesti prethodno ispitivanje reprezentativnog uzorka svih serija sjemena u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 209/2013. Obvezno je ispitivanje prisutnosti seroskupina O157, O26, O111, O103, O145 i O104:H4 bakterije E. coli koja stvara toksin shiga (STEC) i Salmonella spp., a cilj je tog ispitivanja upotrijebiti samo serije sjemena sa zadovoljavajućim rezultatima koje su puštene u promet (vidjeti točku 1.I.1.).

Proizvođači bi trebali provesti ispitivanje klica na prisutnost seroskupina O157, O26, O111, O103, O145 i O104:H4 bakterije E. coli koja stvara toksin shiga (STEC) i Salmonella spp. u fazi kada je vjerojatnost prolaska tih patogena najviša, a u svakom slučaju barem jednom mjesečno i ne prije 48 sati nakon početka procesa klijanja. Ne postoji obveza ispitivanja svake serije proklijalih sjemenki jer je cilj provjeriti trenutačno provedene dobre prakse i sustav upravljanja sigurnosti hrane (vidjeti točku 1.I.2.).

Uredbom Komisije (EZ) 2073/2005 proizvođači se obvezuju i na ispitivanje činjenice ispunjavaju li klice kriterije u pogledu sigurnosti hrane kad se proizvodi stavljaju na tržište tijekom roka trajanja. Ispitane klice trebale bi zadovoljavati granične vrijednosti utvrđene kategorijom 1.18 za Salmonella spp. i kategorijom 1.29 za STEC. Nadalje, zahtijeva se i ispitivanje gotovih proizvoda, poput klica, na prisutnost bakterije Listeria monocytogenes. Ta ispitivanja, koja se upotrebljavaju i za provjeru dobrih praksi, ne trebaju se provoditi za svaku seriju, ali ih je potrebno provoditi u redovitim intervalima. Učestalost ispitivanja prisutnosti STEC-a, Salmonella spp. i bakterije L. monocytogenes trebao bi utvrditi subjekt – ako je moguće nakon savjetovanja s nadležnim tijelom – te bi se trebala temeljiti na riziku. Kriterij 1.3 iz Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 2073/2005 mora se primjenjivati pri analizi klica.

Proizvođačima klica preporučuje se i uzimanje uzoraka iz prostorija i opreme za preradu radi provjere prisutnosti bakterije Listeria spp.

1.I.1.   Smjernice za uzorkovanje sjemena

S tim se uzorcima mora postupati u skladu s poglavljem 3.3 Uredbe Komisije (EZ) 2073/2005 te ih je potrebno analizirati u skladu sa zahtjevima iz redaka 1.18 i 1.29 poglavlja 1. iste Uredbe. Potrebno je provesti prethodno ispitivanje za svaku seriju sjemena za klijanje. Za potrebe prethodnog ispitivanja subjekt u poslovanju s hranom mora uzgojiti klice od sjemena iz reprezentativnog uzorka u istim uvjetima u kojima će se uzgajati klice iz preostalog sjemena iz serije. Reprezentativni uzorak sadržava najmanje 0,5 % mase serije sjemena u poduzorcima od 50 g. Reprezentativni uzorak može se odabrati i na temelju strukturirane, statistički istovrijedne strategije uzorkovanja koju je potvrdilo nadležno tijelo. U načelu je potrebno uzorkovati svaku vreću u seriji, dok se broj poduzoraka po vreći određuje na temelju sljedećeg izračuna:

—	ukupna masa uzorka = ukupna masa serije * 0,5 % (= 0,005),

—	ukupan broj poduzoraka = ukupna masa uzorka/50 g,

—	broj vreća u seriji = ukupna masa serije/masa pojedine vreće,

—	broj poduzoraka od 50 g po vreći = ukupan broj poduzoraka/broj vreća u seriji.

Na primjer, za uzorkovanje serije od 100 tona, ambalažirane u vrećama od 25 kg:

—	ukupna težina uzorka = 100 000 kg * 0,5 % = 500 kg,

—	ukupan broj poduzoraka = 500 kg/50 g = 10 000 poduzoraka,

—	broj vreća u seriji = 100 000 kg/25 kg po vreći = 4 000 vreća,

—	broj poduzoraka od 50 g po vreći = 10 000 poduzoraka/4 000 vreća = 2,5 poduzoraka po vreći.

Potrebno je voditi računa da se to provodi u higijenskim uvjetima i uz pomoć opreme koja se nalazi u dobrim higijenskim uvjetima. Potrebno je čuvati prikladnu evidenciju o procesu uzorkovanja kako bi se moglo dokazati ispravno uzorkovanje u pogledu nadležnog tijela.

Uzorkovanje bi trebali provoditi subjekti u poslovanju s hranom koji proizvode klice, a mogu ga ručno ili strojno provoditi uzgajivači klica ili ovlaštene treće osobe. Neka će se poduzeća koristiti uređajima za strojno uzorkovanje kojima se vade reprezentativne količine sjemena, npr. pri preraspodjeli rasutih isporuka u manje vreće, što je podložno odobrenju nadležnog tijela. Ostala će poduzeća probušiti i ponovno zapečatiti vreće ili njihov ekvivalent kako bi izvadila reprezentativnu količinu sjemena.

Proizvođači klica moraju osigurati da je uzorak reprezentativan i da se ispitivanje provodi u skladu s pravilima utvrđenima Uredbom Komisije (EU) br. 209/2013.

Sve dok su ispunjeni zahtjevi u pogledu uzorkovanja, proizvođači klica trebali bi moći od dobavljača sjemena zatražiti da provedu uzorkovanje na izvoru u trenutku punjenja vreća i da taj uzorak pošalju proizvođaču klica zajedno sa serijom u odvojenoj i jasno označenoj vreći/vrećama (s natpisom „uzorak za mikrobiološko ispitivanje“ ili istovrijednim natpisom).

Ako uzorkovanje sjemena provodi treća strana, uređaji za strojno uzorkovanje na izvoru trebali bi, po mogućnosti, činiti sastavni dio procesa punjenja vreća. Uzgajivač klica trebao bi provjeriti da se uzorkovanje provodi u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 209/2013 ako sam ne provodi uzorkovanje sjemena.

Proces klijanja ostalog sjemena u reprezentativnom ispitnom uzorku može se nastaviti uobičajeno. Međutim, klice koje rastu iz preostale kulture nakon uzrokovanja, kao i preostalo suho sjeme iz kojeg je uzet uzorak, ne bi se trebale upotrebljavati osim ako se ispitivanjem u laboratoriju ne postignu zadovoljavajući rezultati svih ostalih uzoraka. To je načelo puštanja u promet serija sa zadovoljavajućim rezultatima.

1.I.2.   Učestalost uzorkovanja i ispitivanja klica barem 48 sati nakon početka procesa klijanja

Potrebno je barem jednom mjesečno uzeti pet uzoraka u fazi u kojoj je najveća vjerojatnost da će se otkriti seroskupine O157, O26, O111, O103, O145 i O104:H4 bakterije E. coli koja stvara toksin shiga (STEC) i Salmonella spp., a u svakom slučaju ne prije 48 sati nakon početka procesa klijanja kako bi se provjerile dobre prakse i upravljanje sigurnosti hrane. Ne zahtijeva se sustavno uzorkovanje serija.

Tih pet uzoraka potrebno je čuvati odvojeno i poslati u laboratorij ovlašten (ISO 17025) za ispitivanje prisutnosti STEC-a i Salmonella spp.

S tim se uzorcima mora postupati u skladu s poglavljem 3.3 Uredbe Komisije (EZ) 2073/2005 te ih je potrebno analizirati u skladu sa zahtjevima iz redaka 1.18 i 1.29 poglavlja 1. iste Uredbe.

Ili, ako proizvođač klica ima plan uzorkovanja, uključujući i postupke uzorkovanja i točke uzorkovanja vode korištene za namakanje, nadležno ga tijelo može ovlastiti da zahtjev u pogledu uzorkovanja klica starijih od 48 sati predviđen planovima uzorkovanja iz redaka 1.18 i 1.29 poglavlja 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 2073/2005 zamijeni analizom 5 uzoraka od 200 ml vode potrošene za namakanje klica. Tom se metodom pruža veći broj reprezentativnih uzoraka sjemena za testiranje. Zbog toga ESSA snažno preporučuje analiziranje vode potrošene za namakanje klica koja je bila u stalnom doticaju sa 100 % klica iz ispitne serije. Metoda ispitivanja kojom se analizira pet uzoraka od 25 grama klica iz serije mnogo je manje pouzdana i točna.

1.I.3.   Uzorkovanje krajnjeg proizvoda

Nadalje, potrebno je i uzrokovati (n = 5) i analizirati klice, odnosno ambalažirani krajnji proizvod, radi provjere prisutnosti STEC-a i Salmonella spp. u skladu s recima 1.18 i 1.29 Uredbe Komisije (EZ) br. 2073/2005 (vidjeti točku 1.I.2.). Analizu je potrebno provesti nakon ambalažiranja proizvoda. Učestalost uzorkovanja potrebno je odrediti na temelju rizika.

Na temelju ispitivanja učinkovitosti moguće je zaključiti kako analizirati bakteriju L. monocytogenes, odnosno u skladu s recima 1.2 i 1.3 poglavlja 1. Priloga 1. Uredbi Komisije (EZ) br. 2073/2005 (vidjeti i 1.I.). Analizu je potrebno provesti u skladu s rezultatima te procjene.

1.I.4.   Rezultati ispitivanja

Prisutnost STEC-a ili Salmonella spp. ne smije se utvrditi niti u jednom od pet uzoraka (reprezentativni uzorci ili uzorci krajnjeg proizvoda). Ako se u laboratoriju dokaže nepostojanje mikrobiološke kontaminacije, klice proizvedene iz analizirane serije smiju se staviti na tržište.

Aktivnosti u slučaju kontaminacije sjemena ili hrane/klica navedene su u točki 1.J.1.

Ako su klice kontaminirane bakterijom L. monocytogenes, te se klice mogu poslati na dodatnu preradu, no potrebno je primijeniti postupak za otklanjanje opasnosti. To se može primijeniti i za STEC ili Salmonella spp. ako se postupkom uklanja rizik i ako ga je odobrilo nadležno tijelo. Ovaj postupak mogu provoditi samo subjekti u poslovanju s hranom koji nisu na razini maloprodaje (Uredba Komisije (EZ) 2073/2005).

1.I.5.   Odstupanje od prethodnog ispitivanja svih serija sjemena iz točke 1.I.1.

U skladu s poglavljem 3., odjeljkom 3.3.B. Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 2073/2005 (kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 209/2013), nadležno tijelo može izuzeti proizvođače klica od obveze uzorkovanja svake serije sjemena ako se u prostoru za klijanje primjenjuje sustav upravljanja sigurnošću hrane s postupcima kojima se smanjuje mikrobiološka opasnost. Međutim, to se izuzeće može odobriti samo pod određenim uvjetima koje određuje nadležno tijelo i ako prethodni podaci potvrđuju da tijekom najmanje šest uzastopnih mjeseci prije dodjele odobrenja ni u jednoj seriji nije potvrđena prisutnost STEC-a ili Salmonella spp. U tom slučaju proizvođači klica moraju čuvati sve svoje rezultate ispitivanja u evidenciji dulje od šest mjeseci.

Europsko udruženje proizvođača proklijalih sjemenki (ESSA) upozorava proizvođače klica da pažljivo održavaju ravnotežu između visokog troška analize i mogućih katastrofalnih posljedica problema sa sigurnošću hrane koji može izazvati već jedna kontaminirana serija sjemena. Ako se sjeme nabavlja iz novih izvora, posebno se preporučuje provesti ispitivanje, čak i ako je proizvođaču klica odobreno izuzeće i ako je sjeme nabavljeno od istog trgovca ili dobavljača. Ako proizvođači klica imaju razloga posumnjati u integritet proizvoda, posebno se preporučuje provesti i analizu kao mjeru predostrožnosti. Zaključno, ESSA nije zagovornik tog izuzeća zbog činjenice da će se rizici od kontaminacije sjemena vjerojatno razlikovati ovisno o godini kada je sjeme ubrano.

Izuzećem iz poglavlja 3., odjeljka 3.3.B Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 2073/2005 ne oslobađa se proizvođače klica od dužnosti uzorkovanja klica ili vode potrošene za namakanje klica koja se provodi u fazi krajnjeg proizvoda ili barem jednom mjesečno. Međutim, bilješkom 23. iz Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 2073/2005 predviđeno je da su klice obrađene postupkom koji djelotvorno uklanja Salmonella spp. ili STEC (ako ga je odobrilo nadležno tijelo) oslobođene obveze mjesečnog ispitivanja.

1.I.6.   Alternativno ispitivanje koje provodi dobavljač sjemena

Proizvođač klica može prema vlastitom nahođenju zatražiti od svojeg dobavljača sjemena da provede prethodno ispitivanje serije. Međutim, time se proizvođač klica ne izuzima od obveza ispitivanja navedenih u ovom poglavlju.

1.J   Mjere u slučaju kontaminacije

1.J.1.   Otkrivanje kontaminacije dok je hrana još uvijek pod kontrolom proizvođača klica

Kontaminiranu seriju klica ili sjemena potrebno je bez odgađanja odvojiti od svih ostalih. Cijela bi se serija trebala smatrati zdravstveno neispravnom za jelo/klijanje. Ako postoji opasnost od moguće kontaminacije ostalih serija, potrebno je prekinuti proizvodni proces sve dok se kontaminacija ne ukloni, a proizvodna linija ne očisti i dovede u higijensko stanje.

Klice ili sjeme iz kontaminirane serije ili serija ne bi se trebalo stavljati na tržište za prehranu ljudi u trenutačnom stanju. Međutim, kontaminirane klice mogu se poslati na dodatnu preradu postupkom kojim se djelotvorno otklanja opasnost u pitanju. Taj postupak mogu provoditi samo subjekti u poslovanju s hranom koji nisu na razini maloprodaje.

Na primjer, ako dođe do kontaminacije graha mungo, moguće je proizvoditi prepolovljeni grah mungo koji neće proklijati i stvoriti ikakve klice. Uz prikladne mjere predostrožnosti, takav se proizvod može prodavati za „kuhanje“ (uključujući za prehranu ljudi).

Općenitije govoreći, proizvođač klica smije i upotrebljavati seriju u svrhe osim one za koju je prvotno namijenjena, pod uvjetom da ta upotreba ne predstavlja rizik za javno zdravlje ili zdravlje životinja i pod uvjetom da se odluka o toj upotrebi donijela u skladu s postupcima temeljenima na načelima HACCP-a i dobroj higijenskoj praksi te da ju je odobrilo nadležno tijelo.

Proizvođačima klica preporučuje se da utvrde pisane postupke koji će se slijediti u slučajevima pojave kontaminacije. Ta bi pravila trebala biti lako dostupna svim zaposlenicima i obrađena u programima osposobljavanja za članove osoblja.

Potrebno je kontaktirati dobavljača sjemena kako bi on mogao pratiti moguće pošiljke sjemena iz iste serije ostalim proizvođačima klica. U tom slučaju može biti potrebno napraviti povrat sjemena.

Proizvođači klica trebali bi poduzeti mjere i unaprijediti nadzor kako bi pronašli izvor kontaminacije (voda, okoliš, osoblje itd.). Proizvođači klica trebali bi čuvati rezultate ispitivanja u evidenciji dovoljno dugo nakon što se može pretpostaviti da su klice konzumirane. Preporučuje se čuvanje svih rezultata ispitivanja u evidenciji dovoljno dugo kako bi ih se moglo pokazati nadležnim tijelima tijekom službenih kontrola.

1.J.2.   Otkrivanje kontaminacije nakon što hrana više nije pod kontrolom proizvođača klica – povlačenje i povrat

Člancima 18. i 19. Uredbe (EU) br. 178/2002 zahtijeva se da subjekti u poslovanju s hranom utvrde sustave za osiguranje sljedivosti i sustave za povrat. Dužnu pažnju potrebno je posvetiti osiguranju da se obveze u pogledu vođenja evidencije i sljedivosti poštuju za vrijeme čitavog proizvodnog procesa, a evidencija čuva dovoljno dugo nakon što se može pretpostaviti da su klice konzumirane. Kodovi sljedivosti ili brojevi ispisani na ambalažnom materijalu mogu olakšati povrate u slučaju pojave kontaminacije hrane.

Ako se za jednu ili nekoliko serija zna ili pretpostavlja da su kontaminirane i ako te serije više nisu pod kontrolom proizvođača klica, proizvođač klica mora bez odgađanja na svoju inicijativu kontaktirati kupce kojima su proizvodi isporučeni. Serije za koje se zna ili pretpostavlja da su kontaminirane moraju se bez odgađanja povući iz lanca opskrbe. Proizvođač klica mora obavijestiti i nadležno tijelo.

Ako su klice već distribuirane potrošačima, proizvođači klica moraju obavijestiti te potrošače o mogućnosti da im je distribuirana zdravstveno neispravna hrana. Proizvođači klica moraju obavijestiti potrošače o razlogu povrata i, kad je to potrebno, fizički izvršiti povrat hrane od krajnjih potrošača. Međutim, ovisno o pojedinom slučaju, nije uvijek potrebno izvršiti fizički povrat proizvoda od krajnjih potrošača ako su ostale mjere dovoljne za zaštitu javnog zdravlja.

Pri upravljanju situacijom povrata hrane, proizvođači klica moraju surađivati s nadležnim tijelima u pogledu mjera poduzetih za izbjegavanje ili umanjivanje rizika koje predstavlja opskrba klicama.

Proizvođačima klica preporučuje se da utvrde pisane postupke u pogledu povrata koji će se slijediti u slučajevima pojave kontaminacije. Ta bi pravila trebala biti lako dostupna svim zaposlenicima i obrađena u programima osposobljavanja za članove osoblja. Ako ne postoje pisana pravila za povrat, jedan član osoblja koji je upoznat s postupcima u pogledu povrata mora biti dostupan u svakom trenutku.

Potrebno je kontaktirati dobavljača sjemena kako bi on mogao pratiti moguće pošiljke sjemena iz iste serije ostalim proizvođačima klica. U tom slučaju može biti potrebno napraviti povrat sjemena. I proizvođači klica trebali bi poduzeti mjere i unaprijediti nadzor kako bi pronašli izvor kontaminacije (voda, okoliš, osoblje itd.). Proizvođači klica trebali bi čuvati rezultate ispitivanja u evidenciji dovoljno dugo nakon što se može pretpostaviti da su klice konzumirane. Preporučuje se čuvanje svih rezultata ispitivanja u evidenciji dovoljno dugo kako bi ih se moglo pokazati nadležnim tijelima tijekom službenih kontrola.

1.K   Sljedivost i vođenje evidencije

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 208/2013 utvrđuju se određeni zahtjevi za sljedivošću u pogledu sjemena za klijanje i klica. Ako su klice izuzete od zahtjeva navedenih u ovoj uredbi, onda se i dalje primjenjuje Uredba (EZ) br. 178/2002 (više detalja u točki 1.K.3.).

Pravila za sljedivost osmišljena su kako bi se povećala sigurnost hrane jer se njima dopušta praćenje prehrambenih proizvoda tijekom svih faza proizvodnje, prerade i distribucije te omogućava brza reakcija u slučaju izbijanja bolesti koja se prenosi hranom.

1.K.1.   Sljedivost procesa u objektu za proizvodnju klica

Proizvođači klica trebali bi uvesti sustav za osiguranje sljedivosti serija od trenutka zaprimanja sjemena do trenutka otpreme klica. U svakom trenutku tijekom fizičkog tijeka proizvodnog procesa trebalo bi se znati koja serija klica potječe od kojeg izravnog dobavljača. To se može postići dodjeljivanjem kodova ili brojeva zaprimljenim serijama sjemena ili utvrđivanjem manjih serija kojima se dodjeljuju kodovi ili brojevi. Potrebno je održavati te kodove dok se klice ne ambalažiraju i otpreme. Ako se serije reorganiziraju ili objedinjavaju, potrebno je voditi računa da se osigura očuvanje poveznice između izvorne serije sjemena i reorganiziranih ili objedinjenih serija. Prikladnu evidenciju potrebno je čuvati dovoljno dugo nakon što se može zaključiti da su klice konzumirane.

1.K.2.   Zahtjevi za sljedivošću krajnjeg proizvoda, odnosno klica

U točki 1.C.2. navode se zahtjevi za sljedivošću u pogledu kontrola ulaznog sjemena.

Subjekt u poslovanju s hranom koji proizvodi sjeme za klijanje mora proslijediti informacije subjektu u poslovanju s hranom koji proizvodi klice. Subjekt u poslovanju s hranom koji uzgaja klice iz sjemena treba voditi evidenciju o podrijetlu sjemena i tu informaciju proslijediti sljedećem subjektu u poslovanju s hranom. Evidenciju je potrebno voditi u svim fazama.

Krajnji proizvod, odnosno klice, mora ispunjavati pravne zahtjeve za sljedivošću utvrđene Uredbom (EZ) br. 178/2002.

Proizvođač klica mora osigurati da se sve informacije zahtijevane člankom 3. stavkom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 208/2013 proslijede subjektu u poslovanju s hranom kojemu su klice isporučene. Potrebno je navesti sljedeće elemente:

—	naziv proizvoda, uključujući latinski naziv (taksonomski naziv),

—	identifikacijski broj ili ekvivalentni referentni broj serije,

—	naziv dobavljača,

—	ime i adresu primatelja,

—	ako se upotrebljava špediter ili agent: naziv i adresu agenta ili špeditera,

—	datum otpreme,

—	isporučenu količinu.

Proizvođači klica moraju čuvati kopiju tog dokumenta u evidenciji dovoljno dugo nakon što se može zaključiti da su klice konzumirane. Kopiju dokumenta treba pružiti i kupcu.

Nacionalnim se zakonodavstvom u nekim državama članicama mogu nametnuti dodatni zahtjevi za sljedivošću koji nisu spomenuti u ovim smjernicama. U slučaju nesigurnost, proizvođačima klica preporučuje se da se obrate svojem nadležnom tijelu kako bi dobili više informacija o nacionalnim zahtjevima.

Sva evidencija spomenuta u ovom poglavlju treba se svakodnevno ažurirati kako bi se u obzir uzele najnovije dolazne i odlazne pošiljke. Evidenciju je moguće voditi u bilo kojem prikladnom obliku sve dok je lako dostupna i razumljiva nadležnim tijelima u slučajevima u kojima je potrebna. Ako tijela zahtijevaju informaciju, potrebno ju je pružiti bez odgađanja.

Za osiguranje prikladne sljedivosti mogu se upotrebljavati i alternativni sustavi. U nedavnoj su prošlosti razvijeni neki privatni elektronički programi za sljedivost, uključujući Trace, IRIS, EPCIS, Fosstrak (otvoreni kod) i neke sustave temeljene na SAP-u (sustavi, aplikacije i proizvodi za obradu podataka).

1.K.3.   Izuzeće od zahtjeva iz ovog poglavlja

Kako je navedeno u članku 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 208/2013, klice obrađene postupkom kojim se uklanjaju mikrobiološke opasnosti koji je spojiv s europskim zakonodavstvom ne moraju biti usklađene s ovom Uredbom (više o mikrobiološkoj dekontaminaciji sjemena u točki 1.G.2.). Međutim, u skladu s općim propisom EU-a o hrani (Uredba (EZ) br. 178/2002, članak 18. stavak 3.), proizvođači klica i dalje moraju utvrditi sustave i postupke za identifikaciju poduzeća kojima se isporučuju njihovi proizvodi, čak i ako su ti proizvodi obrađeni mikrobiološkim postupkom.

1.L   Sažetak: Obveza vođenja evidencija

Od proizvođača se zahtijeva vođenje evidencije i raspoloživost sljedećih informacija tijekom proizvodnog procesa (u bilo kojem prikladnom obliku, sve dok je lako dostupan i razumljiv nadležnim tijelima):

1.

uspostava i održavanje objekta za proizvodnju klica: (a) potvrda da je prostor odobrilo nadležno tijelo; (b) pisani plan čišćenja i dezinficiranja; (c) datumi čišćenja i očišćene prostorije; (d) datum održavanja i održavani objekti/prostorije; (e) datumi, teme i zaposlenici koji su sudjelovali u osposobljavanju u vezi s higijenom; (f) datumi, teme i zaposlenici koji su sudjelovali u osposobljavanju u vezi s čišćenjem; (g) kad je to izvedivo, higijenska pravila za osoblje u pisanom obliku ili u obliku znakova ili natpisa koje će se pričvrstiti na zidove; (h) identitet posjetitelja i datum posjete (preporučuje se čuvanje samo na određeno vrijeme); (i) ako se upotrebljavaju izvori vode osim gradskog vodoopskrbnog sustava: mikrobiološko testiranje temeljeno na riziku izvora vode kako bi se utvrdilo ispunjavanje mikrobioloških zahtjeva u skladu s Direktivom Vijeća 98/83/EZ, dio A; (j) ako se upotrebljava gradski vodoopskrbni sustav: izjava gradskog opskrbljivača vodom i vlastita analiza na mjestu gdje se voda uzima barem jednom godišnje;

2.

ulazno sjeme (potrebno čuvati dovoljno dugo do trenutka u kojem se može pretpostaviti da je krajnji proizvod konzumiran): (a) ako je sjeme uvezeno iz zemlje koja nije članica EU-a, certifikat za uvoz kako je zahtijevan Uredbom Komisije (EU) br. 211/2013 za svaku seriju uvezenog sjemena; (b) dokument u kojem se navodi naziv sjemena, identifikacijski broj ili ekvivalentni referentni broj serije, naziv dobavljača, ime i adresa primatelja, naziv i adresa špeditera ako se on upotrebljava, datum otpreme, isporučena količina; (c) dokument kojim se dokazuje provedba vizualnog pregleda ulaznog sjemena (preporučeno);

3.

mikrobiološko testiranje (potrebno čuvati dovoljno dugo do trenutka u kojem se može pretpostaviti da je krajnji proizvod konzumiran): (a) certifikati kojima se potvrđuje mikrobiološko testiranje prisutnosti STEC-a ili Salmonella spp. (evidenciju o tome potrebno je čuvati dulje od šest mjeseci ako proizvođač od nadležnog tijela želi zatražiti izuzeće od obveze provođenja prethodnog ispitivanja svih serija sjemena na prisutnost STEC-a i Salmonella spp);

4.	sljedivost procesa (potrebno čuvati dovoljno dugo do trenutka u kojem se može pretpostaviti da je krajnji proizvod konzumiran): (a) prikladni dokumenti u pisanom ili elektroničkom obliku za identificiranje serija sjemena tijekom cijelog proizvodnog procesa (posebno se preporučuje);

5.

izlazne klice (potrebno čuvati dovoljno dugo do trenutka u kojem se može pretpostaviti da je krajnji proizvod konzumiran): (a) dokument u kojem se navodi naziv klica, identifikacijski broj ili ekvivalentni referentni broj serije, naziv dobavljača, ime i adresa primatelja, naziv i adresa špeditera ako se on upotrebljava, datum otpreme, nabavljena količina (jednu kopiju potrebno je dati kupcu);

6.	povlačenje i povrat: (a) potrebno je slijediti pisane postupke za članove osoblja u slučaju kontaminacije hrane unutar objekta i u pogledu vanjskih distributera i potrošača (posebno se preporučuje).

2.   PROIZVODNJA SJEMENA

Kontekst

Ostvarivanje visokog stupnja zaštite života i zdravlja ljudi jedan je od temeljnih ciljeva propisa o hrani utvrđen Uredbom (EZ) br. 852/2004. Ta Uredba predstavlja zajedničku osnovu za higijensku proizvodnju sve hrane.

2.A   Općenito

Svu je opremu potrebno redovito čistiti kako bi se spriječila potencijalna kontaminacija prašinom, insektima i životinjama (osobito u pogledu izmeta). Kad je to moguće, potrebno je voditi dnevnik o održavanju sve opreme.

Različite metode:

Sjetva:	Ubiranje:
mehaničko ili ručno bušenje ručno bacanje sjemena	ubiranje kombajnom ručno ubiranje zrelih mahuna s biljaka obrezivanje biljaka

2.B   Tretiranje tla/zemljišta

Potrebno je izbjegavati ispašu ili potencijalan ulazak divljih i domaćih životinja, a proizvođači bi trebali utvrditi preventivne mjere, kao što su ograde ili mreže.

Gnojiva bi se trebala primjenjivati u količinama koje su dovoljne za zadovoljavanje potreba uzgajanja biljaka za sjeme. Organska gnojiva široko se i blagotvorno upotrebljavaju za zadovoljavanje potreba za hranjivim tvarima sjemena i poboljšanje plodnosti tla, no njihova neispravna upotreba može biti izvor mikrobiološke i kemijske kontaminacije. Patogeni mogu biti prisutni u gnoju i ostalim prirodnim gnojivima te mogu preživjeti tjednima ili čak mjesecima, osobito u slučaju nedostatnog tretmana tih materijala.

Fizičke, kemijske ili biološke metode tretiranja (npr. kompostiranje, pasteriziranje, sušenje, UV zračenje, alkalna digestija, sušenje na suncu ili njihova kombinacija) mogu se upotrebljavati kako bi se smanjio rizik od mogućeg preživljavanja humanih patogena u gnoju, kanalizacijskom mulju i ostalim organskim gnojivima.

Organsko gnojivo stoga ne bi trebalo sadržavati mikrobiološke, fizičke ili kemijske kontaminante u razinama koje mogu štetno djelovati na sigurnost svježeg voća i povrća te se njihovom upotrebom moraju zadovoljavati relevantni propisi EU-a i uzeti u obzir Smjernice WHO-a (45) za sigurnu upotrebu otpadne vode i izlučevina u poljoprivredi, kad je to primjereno.

Proizvođači bi trebali upotrebljavati sredstva za zaštitu bilja u skladu s uputama na etiketi pojedinih proizvoda. Potrebno je upotrebljavati samo odobrena sredstva za zaštitu bilja.

Potrebno je voditi dnevnik o upotrijebljenim tretmanima. Proizvodi i savjete o načinu tretiranja tla/zemljišta moraju se dobivati od kvalificiranih profesionalaca.

2.C   Higijena radnika

Svi radnici trebaju biti svjesni osnovnih higijenskih i zdravstvenih načela te biti obaviješteni o svim opasnostima koje bi mogle kontaminirati sjeme.

Osoblje bi trebalo održavati dobre osobne higijenske uvjete u svim fazama ubiranja i prerade. Članovima osoblja za koje se zna ili pretpostavlja da su zaraženi bolešću koja se može prenijeti na sjeme ne bi trebalo biti dopušteno ulaziti u prostorije u kojima mogu doći u izravan ili neizravan doticaj sa sjemenom ili klicama. Članovi osoblja trebali bi odmah obavijestiti rukovodstvo ako vjeruju da su oboljeli od relevantne bolesti ili su se oporavili od relevantne zarazne bolesti, ali su i dalje prijenosnici mikroorganizama.

Ozljede osoblja koje bi mogle predstavljati opasnost od kontaminacije potrebno je prikladno zaštititi vodootpornim pokrovima za otkrivanje propuštanja prije nego što radnik može doći u dodir sa sjemenom. Kad je to moguće, ozlijeđeni radnici trebali bi izbjegavati izravan doticaj sa sjemenom i klicama za prehranu ljudi.

Radnicima bi trebali biti dostupni prikladni sanitarni prostori (uključujući prostore za pranje ruku) te bi ih trebali upotrebljavati kad je to izvedivo i potrebno, na primjer kad sjeme nije u mahunama i kad su radnici u izravnom doticaju s njime. Kad je to izvedivo, radnici bi trebali imati čista radna odijela. Moraju oprati ruke prije početka, tijekom dana po potrebi i barem svaki put kad posjete toalet.

2.D   Namakanje

Nekoliko parametara može utjecati na rizik od mikrobiološke kontaminacije sjemena: izvor vode, vrsta namakanja, metoda pročišćavanja vode koju upotrebljava uzgajivač, dinamika namakanja u odnosu na ubiranje i mogući pristup životinja izvoru vode ili proizvodnom prostoru.

Ako postoji opasnost da će voda za namakanje doći u dodir s mahunama, potrebno je posebno voditi računa o tome da kvaliteta vode nije niža od kvalitete čiste vode.

Potrebno je kontrolirati sav pristup životinja izvorima vode i crpnim prostorima.

2.E   Sjeme

Proizvođači moraju upotrebljavati sjeme iz priznatog izvora s dokazima uspješnog poslovanja. Potrebno je voditi računa o tome da se radi o sjemenu s dobrom klijavošću, koje je slobodno od bolesti, fizičkih oštećenja i ostalih čimbenika koji mogu biti štetni za uspješno ubiranje zdravih zrna. Kad je izvedivo i povoljno, proizvođači bi trebali provoditi analize i prethodno tretiranje kako bi se osigurala prikladna kvaliteta sjemena.

2.F   Sušenje biljaka/mahuna

U zemljama proizvođačima upotrebljavaju se različite prakse. U nekim je zemljama potrebno osušiti mahune prije vršidbe. U tom je slučaju mahune potrebno sušiti na ceradi koja sprečava dodir s tlom. Potrebno je voditi računa o tome da se spriječi moguća kontaminacija dok su mahune osjetljive te bi se takvo sušenje trebalo provoditi u određenom prostoru kojem ne mogu pristupiti divlje životinje i ptice. U ostalim se zemljama ubiranje i vršidba biljaka provodi strojno, što znači da se upotrebljavaju različite metode.

2.G   Vršidba

Trebala bi se provoditi strojno uz pomoć prikladno održavane i očišćene opreme. Strojeve bi trebalo očistiti odmah nakon kraja sezone i prije početka sljedeće sezone te, kad je to izvedivo, između vršidbe svake serije. Opremu je potrebno čuvati u natkrivenom prostoru kako bi se zaštitio njezin integritet. Sjeme je potrebno ambalažirati tijekom ili odmah nakon vršidbe.

2.H   Čuvanje nakon ubiranja

Kad je to praktično i ekonomski izvedivo, robu je potrebno čuvati u novim neoštećenim vrećama, a ne u iskorištenim ili rabljenim vrećama. Proizvođači bi trebali razmotriti i je li potrebno pokriti gornje dijelove hrpa plastičnim folijama kako bi se zaštitila roba.

Skladišne prostore i opremu potrebno je čistiti i dobro održavati kako bi se spriječio prodor i kontaminacija koja dolazi od vremena, životinja i štetnika.

Ako se skladišti u rasutom stanju, potrebno je upotrebljavati cerade ispod i iznad robe te između robe i zida ako je to primjenjivo.

2.I   Prerada

Robu bi trebalo prerađivati u profesionalnim pogonima za preradu sjemena s prikladnom opremom, koja treba uključivati:

—	opremu za određivanje razreda veličine, trijere, opremu za uklanjanje kamenja, magnete i detektore metala te po mogućnosti sortirke po bojama,

—	svu je opremu potrebno redovito čistiti kako bi se spriječila unakrsna kontaminacija ostalih proizvoda te bi se trebalo voditi računa o higijeni,

—	osoblju bi trebali biti dostupni prikladni nužnici i prostori za pranje ruku (uključujući sapun) te, kad je izvedivo, čista radna odijela,

—	potrebno je održavati lokalni prostor kako bi se spriječila pojava prašine i prljavštine, insekata, životinja i ptica,

—	kad je to izvedivo, prerađivači bi trebali imati planove i čuvati evidenciju o spriječenoj kontaminaciji. Miješanje serija trebalo bi biti što je više moguće ograničeno te, kad je moguće, ograničeno na slične uzgojne regije,

—	prerađivači bi trebali raspolagati evidencijom o podrijetlu ulaznog sjemena,

—	preporučuje se uspostava režima osiguranja kvalitete u skladu sa standardima HACCP-a koji provodi osposobljeno osoblje. Gotove proizvode potrebno je analizirati u skladu sa zahtjevima kupaca prije isporuke.

---

(1)  Europska komisija, Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane. Higijena hrane. Smjernice

(2)  Definicija kako ju je Europska komisija utvrdila Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 208/2013.

(3)  Definicija koju je Europska komisija utvrdila Uredbom (EU) br. 852/2004.

(4)  Isto, napomena 3.

(5)  Definicija kako ju je Europska komisija utvrdila Uredbom Komisije (EU) br. 211/2013.

(6)  Isto, napomena 3.

(7)  EFSA-ino „Znanstveno mišljenje o opasnosti koju predstavljaju bakterija Escherichia coli koja stvara toksin shiga (STEC) i druge patogene bakterije u sjemenu i proklijalim sjemenkama“.

(8)  Definicija koju je utvrdila Komisija za Codex Alimentarius. Sustav analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP) i smjernice za njegovu primjenu

(9)  Isto, napomena 3.

(10)  Definicija kako ju je Europska komisija utvrdila Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005.

(11)  ESSA-ina definicija temelji se na Uredbi Komisije (EZ) br. 2073/2005.

(12)  Definicija koju je Europska komisija utvrdila Uredbom (EZ) br. 178/2002.

(13)  Isto, napomena 12.

(14)  Isto, napomena 3.

(15)  Isto, napomena 12.

(16)  Isto, napomena 12.

(17)  Isto, napomena 8.

(18)  Definicija koju je utvrdila Komisija za Codex Alimentarius. Preporučeni međunarodni kodeks prakse – opća načela higijene hrane

(19)  Definicija koju je Europska komisija utvrdila Uredbom (EU) br. 1169/2011.

(20)  Isto, napomena 11.

(21)  Isto, napomena 8.

(22)  Isto, napomena 3.

(23)  Isto, napomena 3.

(24)  Isto, napomena 3.

(25)  Isto, napomena 3.

(26)  Isto, napomena 3.

(27)  Isto, napomena 11.

(28)  Isto, napomena 11.

(29)  Isto, napomena 12.

(30)  Isto, napomena 12.

(31)  Isto, napomena 11.

(32)  ESSA-ina definicija temeljena na EFSA-inu „Znanstvenom mišljenju o opasnosti koju predstavljaju bakterija Escherichia coli koja stvara toksin shiga (STEC) i druge patogene bakterije u sjemenu i proklijalim sjemenkama“

(33)  Definicija koju je utvrdila Komisija za Codex Alimentarius. Pravila higijenske prakse za svježe voće i povrće

(34)  Isto, napomena 7.

(35)  Isto, napomena 7.

(36)  Isto, napomena 7.

(37)  Isto, napomena 2.

(38)  ESSA-ina definicija temeljena na EFSA-inu „Znanstvenom mišljenju o opasnosti koju predstavljaju bakterija Escherichia coli koja stvara toksin shiga (STEC) i druge patogene bakterije u sjemenu i proklijalim sjemenkama“

(39)  Isto, napomena 33.

(40)  ESSA-ina definicija temeljena na definiciji „distributera sjemena“.

(41)  Definicija koju je Europska komisija utvrdila Uredbom (EZ) br. 1107/2009.

(42)  Isto, napomena 12.

(43)  Obavijest Komisije o provedbi sustava upravljanja sigurnošću hrane kojima su obuhvaćeni preduvjetni programi (PRP-ovi) i postupci koji se temelje na načelima HACCP-a, uključujući olakšavanje/fleksibilnost provedbe u određenim poduzećima u prehrambenom sektoru.

(44)  Isto, napomena 7.

(45)  Smjernice WHO-a za sigurnu upotrebu otpadne vode, izlučevina i potrošne vode.

---

---

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/53

---

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8242 – Rolls-Royce/ITP)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/04)

Dana 19. travnja 2017. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b), u vezi s člankom 6. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32017M8242. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/53

---

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8465 – Vivendi/Telecom Italia)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/05)

Dana 30. svibnja 2017. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b), u vezi s člankom 6. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32017M8465. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/54

---

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8510 – Robert Tönnies/Clemens Tönnies/Zur Mühlen Group and Asset Group)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/06)

Dana 27. lipnja 2017. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32017M8510. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/55

---

Tečajna lista eura (1)

7. srpnja 2017.

(2017/C 220/07)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1412
JPY	japanski jen	129,80
DKK	danska kruna	7,4371
GBP	funta sterlinga	0,88488
SEK	švedska kruna	9,6155
CHF	švicarski franak	1,0983
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,5613
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	26,079
HUF	mađarska forinta	308,38
PLN	poljski zlot	4,2322
RON	rumunjski novi leu	4,5862
TRY	turska lira	4,1465
AUD	australski dolar	1,5006
CAD	kanadski dolar	1,4806
HKD	hongkonški dolar	8,9140
NZD	novozelandski dolar	1,5669
SGD	singapurski dolar	1,5761
KRW	južnokorejski von	1 318,10
ZAR	južnoafrički rand	15,2646
CNY	kineski renminbi-juan	7,7590
HRK	hrvatska kuna	7,4153
IDR	indonezijska rupija	15 300,60
MYR	malezijski ringit	4,9054
PHP	filipinski pezo	57,786
RUB	ruski rubalj	68,9193
THB	tajlandski baht	38,892
BRL	brazilski real	3,7587
MXN	meksički pezo	20,7488
INR	indijska rupija	73,6955

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/56

---

Popis organizacija priznatih na temelju Uredbe (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova

(2017/C 220/08)

—	American Bureau of Shipping (ABS)

—	Bureau Veritas Marine & Offshore SAS (BV)

—	China Classification Society (CCS)

—	Croatian Register of Shipping (CRS)

—

DNV GL AS

—	Indian Register of Shipping (IRS)

—	KR (Korean Register)

—	Lloyd’s Register Group Ltd. (LR)

—	Nippon Kaiji Kyokai General Incorporated Foundation (ClassNK)

—	Polish Register of Shipping (PRS)

—	RINA Services S.p.A.

—	Russian Maritime Register of Shipping (RS)

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/57

---

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 16. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Obveze javnih usluga u odnosu na redoviti zračni prijevoz

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/09)

Država članica	Italija
Predmetni zračni putovi	Alghero – Rim Fiumicino i obratno Alghero – Milano Linate i obratno Cagliari – Rim Fiumicino i obratno Cagliari – Milano Linate i obratno Olbia – Rim Fiumicino i obratno Olbia – Milano Linate i obratno
Novi datum stupanja na snagu obveza javnih usluga	9. studenoga 2017.
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s obvezom javnih usluga	Referentni tekst SL C 145, 9.5.2017., str. 4. Za dodatne informacije obratiti se: Ministero delle Infrastrutture e dei Trasporti Direzione Generale per Aeroporti e il Trasporto Aereo Telefon: +39 0641583681/3683 E-pošta: segreteria_dgata@pec.mit.gov.it Internetska stranica: http://www.mit.gov.it. Regione Autonoma della Sardegna Assessorato dei trasporti Direzione Generale dei Trasporti Servizio per il trasporto marittimo e aereo e della continuità territoriale Tel. +39 0706067331 Faks +39 0706067309 Internetska stranica: http://www.regione.sardegna.it E-pošta : trasporti@pec.regione.sardegna.it trasporti@regione.sardegna.it trasp.osp@regione.sardegna.it.

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/58

---

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Javni natječaj za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/10)

Država članica	Italija
Predmetni zračni put	Alghero – Rim Fiumicino i obratno
Novo razdoblje valjanosti ugovora	od 9. studenoga 2017. na razdoblje od četiri godine
Rok za predaju ponuda	9. srpnja 2017.
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst javnog natječaja i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Referentni tekst SL C 145, 9.5.2017. Dodatne informacije: Regione Autonoma della Sardegna Assessorato dei trasporti Direzione Generale dei Trasporti Servizio per il trasporto marittimo e aereo e della continuità territoriale Via XXIX Novembre 1847, n.41 09123 Cagliari ITALIA Tel. +39 0706067331 Faks +39 0706067309 Internetska stranica: http://www.regione.sardegna.it E-pošta : trasporti@pec.regione.sardegna.it trasporti@regione.sardegna.it trasp.osp@regione.sardegna.it

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/59

---

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Javni natječaj za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/11)

Država članica	Italija
Predmetni zračni put	Alghero – Milano Linate i obratno
Novo razdoblje valjanosti ugovora	od 9. studenoga 2017. na razdoblje od četiri godine
Rok za predaju ponuda	9. srpnja 2017.
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst javnog natječaja i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Referentni tekst SL C 145, 9.5.2017. Dodatne informacije: Regione Autonoma della Sardegna Assessorato dei trasporti Direzione Generale dei Trasporti Servizio per il trasporto marittimo e aereo e della continuità territoriale Via XXIX Novembre 1847, n.41 09123 Cagliari ITALIA Tel. +39 0706067331 Faks +39 0706067309 Internetska stranica: http://www.regione.sardegna.it E-pošta : trasporti@pec.regione.sardegna.it trasporti@regione.sardegna.it trasp.osp@regione.sardegna.it.

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/60

---

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Javni natječaj za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/12)

Država članica	Italija
Predmetni zračni put	Cagliari – Rim Fiumicino i obratno
Novo razdoblje valjanosti ugovora	od 9. studenoga 2017. na razdoblje od četiri godine
Rok za predaju ponuda	9. srpnja 2017.
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst javnog natječaja i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Referentni tekst SL C 145 od 9. svibnja 2017. Dodatne informacije: Regione Autonoma della Sardegna Assessorato dei trasporti Direzione Generale dei Trasporti Servizio per il trasporto marittimo e aereo e della continuità territoriale Via XXIX Novembre 1847, n.41 09123 Cagliari ITALIA Tel. +39 0706067331 Faks +39 0706067309 Internetska stranica: http://www.regione.sardegna.it E-pošta : trasporti@pec.regione.sardegna.it trasporti@regione.sardegna.it trasp.osp@regione.sardegna.it.

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/61

---

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Javni natječaj za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/13)

Država članica	Italija
Predmetni zračni put	Cagliari – Milano Linate i obratno
Novo razdoblje valjanosti ugovora	od 9. studenoga 2017. na razdoblje od četiri godine
Rok za predaju ponuda	9. srpnja 2017.
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst javnog natječaja i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Referentni tekst SL C 145 od 9. svibnja 2017. Dodatne informacije: Regione Autonoma della Sardegna Assessorato dei trasporti Direzione Generale dei Trasporti Servizio per il trasporto marittimo e aereo e della continuità territoriale Via XXIX Novembre 1847, n.41 09123 Cagliari ITALIJA Telefon: +39 0706067331 Telefaks: +39 0706067309 Internetska stranica: http://www.regione.sardegna.it Adresa e-pošte : trasporti@pec.regione.sardegna.it trasporti@regione.sardegna.it trasp.osp@regione.sardegna.it

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/62

---

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Javni natječaj za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/14)

Država članica	Italija
Predmetni zračni put	Olbia – Rim Fiumicino i obratno
Novo razdoblje valjanosti ugovora	od 9. studenoga 2017. na razdoblje od četiri godine
Rok za predaju ponuda	9. srpnja 2017.
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst javnog natječaja i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Referentni tekst SL C 145 od 9. svibnja 2017. Dodatne informacije: Regione Autonoma della Sardegna Assessorato dei trasporti Direzione Generale dei Trasporti Servizio per il trasporto marittimo e aereo e della continuità territoriale Via XXIX Novembre 1847, n.41 09123 Cagliari ITALIJA Telefon: +39 0706067331 Telefaks: +39 0706067309 Internetska stranica: http://www.regione.sardegna.it Adresa e-pošte : trasporti@pec.regione.sardegna.it trasporti@regione.sardegna.it trasp.osp@regione.sardegna.it

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/63

---

Informativna obavijest Komisije u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Javni natječaj za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/15)

Država članica	Italija
Predmetni zračni put	Olbia – Milano Linate i obratno
Novo razdoblje valjanosti ugovora	od 9. studenoga 2017. na razdoblje od četiri godine
Rok za predaju ponuda	9. srpnja 2017.
Adresa na kojoj se mogu dobiti tekst javnog natječaja i sve informacije i/ili dokumentacija u vezi s javnim natječajem i s obvezom javnih usluga	Referentni tekst SL C 145, 9.5.2017. Dodatne informacije: Regione Autonoma della Sardegna Assessorato dei trasporti Direzione Generale dei Trasporti Servizio per il trasporto marittimo e aereo e della continuità territoriale Via XXIX Novembre 1847, n.41 09123 Cagliari ITALIA Tel. +39 0706067331 Faks +39 0706067309 Internetska stranica: http://www.regione.sardegna.it E-pošta : trasporti@pec.regione.sardegna.it trasporti@regione.sardegna.it trasp.osp@regione.sardegna.it

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/64

---

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.8528 – SEGRO/PSPIB/SELP/Morgane Portfolio)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/16)

1.

Komisija je 29. lipnja 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom poduzetnici SEGRO plc („SEGRO”, Ujedinjena Kraljevina) i Public Sector Pension Investment Board („PSPIB”, Kanada) preko poduzetnika SEGRO European Logistics Partnership S.à r.l. („SELP”, Luksemburg) kupnjom imovine stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad objektom za logistiku koji donosi prihod („Morgane Portfolio”, Francuska).

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće: —   SEGRO: vlasništvo, upravljanje imovinom i razvoj modernih objekata za skladištenje i laku industriju smještenih u blizini velikih urbanih središta i ključnih prometnih čvorišta u više država članica EU-a —   PSPIB: ulaganje neto doprinosa u mirovinske fondove kanadske savezne javne uprave, kanadskih oružanih snaga, kanadske kraljevske konjičke policije i pričuvnih snaga; PSPIB upravlja raznovrsnim globalnim portfeljem koji obuhvaća dionice, obveznice i druge vrijednosnice s fiksnim prinosom te ulaže u privatni vlasnički kapital, nekretnine, infrastrukturu, prirodne resurse i privatni dug —   Morgane Portfolio: logistička imovina u Nîmesu, Francuska.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji. Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se, uz naznaku referentnog broja M.8528 – SEGRO/PSPIB/SELP/Morgane Portfolio, Komisiji mogu poslati telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu: European Commission Directorate-General for Competition Merger Registry 1049 Bruxelles/Brussel BELGIQUE/BELGIË

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/65

---

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.8557 – CCMP Capital/MSD Aqua Partners/Hayward Industries)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/17)

1.

Komisija je 29. lipnja 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom poduzetnici CCMP Capital, LP („CCMP”, SAD) i MSD Aqua Partners, LLC („MSD Aqua”, SAD), koji je pod kontrolom poduzetnika MSD Partners LP („MSD Partners”, SAD) i pripada grupi društava MSD, kupnjom udjela neizravno stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom Hayward Industries, Inc. („Hayward”, SAD).

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće: —   CCMP: globalno društvo za kapitalna ulaganja koje se prvenstveno bavi ulaganjima u kapital za otkup i rast u Sjevernoj Americi i Europi u sektorima potrošača, industrije i zdravstva, —   MSD Aqua: investicijski subjekt u okviru grupe društava MSD koji djeluje u području dugovanja i kapitala javnih i privatnih društava te u području nekretnina i drugih kategorija imovine, —   Hayward: proizvođač i dobavljač opreme za bazene.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji. Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se, uz naznaku referentnog broja M.8557 – CCMP Capital/MSD Aqua Partners/Hayward Industries, Komisiji mogu poslati telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu: European Commission Directorate-General for Competition Merger Registry 1049 Bruxelles/Brussel BELGIQUE/BELGIË

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

---

8.7.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 220/66

---

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.8356 – Wietersdorfer/Amiantit/HOBAS JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 220/18)

1.

Komisija je 29. lipnja 2017. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom poduzetnik WIG Wietersdorfer Holding GmbH („WIG”, Austrija) i saudijski poduzetnik Amiantit („Amiantit”, Saudijska Arabija) stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom HOBAS Pipes International GmbH („Hobas Europe”, Austrija). Poduzetnik Amiantit svoje će europsko poslovanje povezano s cjevovodnim sustavima integrirati u poduzetnika Hobas Europe, koji je trenutačno društvo kći u potpunom vlasništvu poduzetnika WIG, te će steći 50 % udjela.

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće: —   WIG: proizvodnja i prodaja cijevi i cjevovodnih sustava namijenjenih prijenosu vode (isušivanje, kanalizacija, navodnjavanje, pitka voda pod tlakom) i, u ograničenoj mjeri, industrijskoj uporabi unutar različitih vrsta postrojenja; poduzetnik Wirtgen posluje na svjetskoj razini —   Amiantit: proizvodnja i prodaja cijevi i cjevovodnih sustava, prodaja i proizvodnja cjevovodne tehnologije te proizvodnja polimernih proizvoda i opskrba njima; poduzetnik posluje na svjetskoj razini; njegovo europsko poslovanje sastoji se od proizvodnje i prodaje cijevi od plastike pojačane staklenim vlaknima i cjevovodnih sustava —   Hobas Europe: proizvodnja i prodaja cijevi od plastike pojačane staklenim vlaknima i cjevovodnih sustava u Europi.

3.	Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji. Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se, uz naznaku referentnog broja M.8356 – Wietersdorfer/Amiantit/HOBAS JV, Komisiji mogu poslati telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu: European Commission Directorate-General for Competition Merger Registry 1049 Bruxelles/Brussel BELGIQUE/BELGIË

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

---