12.5.2017

Službeni list Europske unije

C 148/1

Komunikacija o objavi količina proizvedenog sirovog mlijeka iz članka 149. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1)

(2017/C 148/01)

(Godišnji podaci (1000 t))
Količine proizvedenog sirovog mlijeka (*2) iz članka 149. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013
2015.	Kravlje	Ovčje	Kozje	Bivolje
BE	3 826,0	0,0	0,0	0,0
BG	1 028,0	74,3	40,8	9,5
CZ	3 025,9	0,2	0,5	0,0
DK	5 335,7	0,0	0,0	0,0
DE	32 670,9	0,0	13,7	0,0
EE	782,7	0,0	0,5	0,0
IE	6 634,4	0,0	0,0	0,0
EL	770,0	804,0	341,0	0,0
ES	7 029,5	580,9	494,7	0,0
FR	25 850,9	273,9	610,5	0,0
HR	694,0	6,0	7,0	0,0
IT	11 425,9	475,2	63,6	227,2
CY	165,3	25,9	22,9	0,0
LV	975,4	0,0	2,7	0,0
LT	1 734,7	0,0	3,8	0,0
LU	346,3	0,0	3,0	0,0
HU	1 941,3	1,7	3,6	0,0
MT	41,6	1,6	1,0	0,0
NL	13 331,0	2,5 (*3)	245,3	1,5 (*3)
AT	3 537,8	10,6	20,6	0,0
PL	13 236,2	0,4	16,3	0,0
PT	2 013,8	71,6	28,8	0,0
RO	3 981,0	424,9	245,7	25,0
SI	631,7	0,5	1,7	0,0
SK	931,0	10,7	0,2	0,0
FI	2 436,8	0,0	0,0	0,0
SE	2 933,2	0,0	0,0	0,0
UK	15 457,0	0,0	0,0	0,0
EU-28	162 768,0	2 764,9	2 167,9	263,2

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(*1) 0,0: nula ili manje od pola jedinice

(*2) Proizvodnja mlijeka na poljoprivrednim gospodarstvima 2015. Izvor: Eurostat – NewCronos Products Obtained

(*3) Podatak koji je dostavila država članica i/ili procjena/izračun proizvodnje

12.5.2017

Službeni list Europske unije

C 148/4

Tečajna lista eura (1)

11. svibnja 2017.

(2017/C 148/04)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0860
JPY	japanski jen	123,69
DKK	danska kruna	7,4401
GBP	funta sterlinga	0,84485
SEK	švedska kruna	9,6478
CHF	švicarski franak	1,0952
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,3330
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	26,598
HUF	mađarska forinta	310,57
PLN	poljski zlot	4,2242
RON	rumunjski novi leu	4,5490
TRY	turska lira	3,8921
AUD	australski dolar	1,4737
CAD	kanadski dolar	1,4906
HKD	hongkonški dolar	8,4594
NZD	novozelandski dolar	1,5862
SGD	singapurski dolar	1,5292
KRW	južnokorejski von	1 225,56
ZAR	južnoafrički rand	14,5157
CNY	kineski renminbi-juan	7,4957
HRK	hrvatska kuna	7,4320
IDR	indonezijska rupija	14 490,50
MYR	malezijski ringit	4,7225
PHP	filipinski pezo	54,176
RUB	ruski rubalj	62,0650
THB	tajlandski baht	37,740
BRL	brazilski real	3,4363
MXN	meksički pezo	20,6050
INR	indijska rupija	69,9060

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

12.5.2017

Službeni list Europske unije

C 148/6

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2017/C 148/06)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„JAMBON NOIR DE BIGORRE”

EU br.: PDO-FR-02105 – 14.1.2016.

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1. Naziv

„Jambon noir de Bigorre”

2. Država članica ili treća zemlja

Francuska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Pršut „Jambon Noir de Bigorre” dobiva se od gaskonjske svinje lokalne čiste pasmine, uzgojene na travnatom pašnjaku od šestog mjeseca života, a koja se kolje u dobi od najmanje 12 do najviše 24 mjeseca. Najmanja težina trupa iznosi 100 kg, udio međumišićne masti najmanje je 2,5 % na dugom leđnom mišiću (longissimus dorsi), a debljine izmjerene na leđnoj slanini iznose najmanje 30 mm za salo te najmanje 45 mm za mišić.

Pršut se reže na poseban način i odraz je tradicionalne lokalne prakse. Prvi presjek okrugao je i obuhvaća cijeli podorah koji je prekriven slojem masti. Sačuvana je polovica kosti pršuta.

Najmanja težina pršuta iznosi 5 kg na kraju zrenja koje traje najmanje 12 mjeseci, masni sloj na otkrivenom dijelu, iznad glave bedrene kosti, debljine je iznad 30 mm, udio soli je ispod 6 %, postotak međumišićnog tkiva je 2,5 % ili više, nemasno meso intenzivno je crveno, a salo bijelo i tek mjestimice lagano ružičasto.

Meka tekstura te zaokružen i uravnotežen senzorski profil glavna su obilježja tog pršuta. Blag je i topiv, nije užegao, okus mu je blago slankast, a diskretne i trajne arome podsjećaju na suho voće (lješnjake, indijske oraščiće), pečene kestene, šumske plodove i gljive.

Pršut se prodaje u sljedećim oblicima: cijeli, s kosti i nogom, s kožom ili djelomično bez nje i bez masti do potkoljenice; bez kosti, cijeli ili u unaprijed narezanim kriškama; narezan na kriške.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Za vrijeme dojenja odojci mogu uzimati dodatke u obliku smjese žitarica, soje i mlijeka u prahu. Najveća količina takve hrane po odojku iznosi 5 kg u tom razdoblju. Hrana može dolaziti izvan zemljopisnog područja. Ustvari, sva hrana ne može se dobiti na zemljopisnom području čija topografska i klimatska obilježja ne omogućuju proizvodnju svih biljnih sirovina, osobito bjelančevina i mahunarki, koje su nužne za uravnoteženu prehranu životinja. Taj dio prehrane, ograničen na 5 kg, količinski je manji od onog koji se dobiva dojenjem tijekom kojeg odojak unese prosječno 40 litara majčina mlijeka, što u suhoj tvari čini približno 8 kg podrijetlom sa zemljopisnog područja. Za smjesu koju čine žitarice, soja i mlijeko u prahu ne može se potvrditi da dolazi s određenog područja zbog različitih izvora opskrbe.

Nakon prestanka dojenja odojci jedu hranu koju čine žitarice (najmanje 70 % težine sirove tvari), eventualno uz dodatak bjelančevina te minerala i vitamina. Žitarice moraju biti sa zemljopisnog područja.

U dobi od najranije 3,5, a najkasnije 6 mjeseci, svinje se u fazi tovljenja uzgajaju u ekstenzivnom ili poluekstenzivnom uzgoju na travnatim pašnjacima, s najviše 20 životinja po hektaru tako da životinje dio svoje prehrane dobivaju iz ispaše. Hrane se travom, koju uglavnom čine djetelina i krmna trava, plodovima i drugim izvorima iz okoliša.

Dobivaju i dopunsku krmnu smjesu za tovljenje. Tu hranu čini najmanje 70 % žitarica, eventualno uz dodatak proizvoda od žitarica i/ili bjelančevina te minerala i vitamina. Žitarice moraju biti sa zemljopisnog područja. Samo dodaci bjelančevina, minerala i vitamina mogu biti izvan tog područja. S obzirom na ograničenja okoliša, njih nema dovoljno na zemljopisnom području.

Najveća dnevna količina dopunske krmne smjese po svinji iznosi 3 kg suhe tvari.

Ta pravila jamče da tijekom životnog vijeka životinje najmanje 72,6 % hrane dolazi sa zemljopisnog područja.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve faze proizvodnje pršuta „Jambon noir de Bigorre”, od rođenja svinja do zrenja, odvijaju se na zemljopisnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Kako bi proizvod sačuvao sva svoja svojstva, prethodno rezanje, utemeljeno na posebnom znanju i umijeću, mora se odvijati u odgovarajućim postrojenjima na zemljopisnom području oznake.

Uzimajući u obzir različite omjere vanjske masnoće među pršutima i dugotrajno zrenje potrebno za suhi proizvod, uklanjanje kosti i rezanje moraju se prilagoditi svakom komadu pojedinačno kako bi se sačuvala organoleptička kvaliteta proizvoda i njegov izgled te kako bi se potrošaču zajamčilo da unaprijed narezani pršut „Jambon noir de Bigorre” koji se stavlja na tržište ima ista svojstva kao pršut rezan pred kupcem. Stoga svaki pršut namijenjen rezanju mora biti razrezan ovisno o svojoj težini, stupnju zrelosti i udjelu vanjske masnoće.

Dijelove smiju birati i rezati samo kvalificirani stručnjaci koji su u potpunosti upoznati s proizvodom i koji su sposobni napraviti čiste rezove kako bi se sačuvao dobar omjer masnog i nemasnog tkiva koji utječe na organoleptičku kvalitetu pršuta, a da istodobno osiguravaju dobru iskoristivost te savršen i ujednačen izgled narezanih dijelova. Stoga se s dijelova dobivenih od pršutâ s velikim udjelom masnoće može djelomično ili u potpunosti oguliti koža i očistiti se kako bi se smanjio dio masnog tkiva i održala ravnoteža s nemasnim dijelom.

S druge strane, vrlo je važno spriječiti oksidaciju masnog tkiva do koje može doći ako su komadi predugo izloženi zraku te stoga neposredno nakon uklanjanja kosti komade valja narezati i spakirati unaprijed narezane kriške. Ti se postupci obavljaju u roku od najviše dva sata nakon uklanjanja kosti.

S obzirom na to da se pri rezanju uklanjanju obilježja, rezanjem i pakiranjem na zemljopisnom području poboljšava se sljedivost proizvoda.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Neovisno o propisanim oznakama, na svaki se pršut s oznakom izvornosti „Jambon Noir de Bigorre” stavlja oznaka koja sadržava broj klaonice otisnut tintom na koži, oznaka užarenim željezom na koži koja sadržava broj tjedna i posljednje brojke godine soljenja te pokrata „NB” utisnuta žigosanjem na koži na dnu noge.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje obuhvaća sljedeće općine i dijelove općina.

Općine obuhvaćene u cijelosti:

Departman Haute-Garonne:

Ardiège, Aspret-Sarrat, Ausson, Bagiry, Balesta, Barbazan, Blajan, Bordes-de-Rivière, Boudrac, Boulogne-sur-Gesse, Cardeilhac, Cassagnabère-Tournas, Cazaril-Tambourès, Charlas, Ciadoux, Cier-de-Rivière, Clarac, Cuguron, Le Cuing, Eup, Franquevielle, Galié, Génos, Gensac-de-Boulogne, Gourdan-Polignan, Huos, Labarthe-Rivière, Labroquère, Lalouret-Laffiteau, Larcan, Larroque, Lécussan, Lespugue, Lodes, Loudet, Lourde, Lunax, Luscan, Malvezie, Martres-de-Rivière, Mont-de-Galié, Montgaillard-sur-Save, Montmaurin, Montréjeau, Nénigan, Nizan-Gesse, Ore, Payssous, Pointis-de-Rivière, Ponlat-Taillebourg, Régades, Saint-Bertrand-de-Comminges, Saint-Gaudens, Saint-Ignan, Saint-Lary-Boujean, Saint-Loup-en-Comminges, Saint-Marcet, Saint-Pé-d’Ardet, Saint-Pé-Delbosc, Saint-Plancard, Saman, Sarrecave, Sarremezan, Sauveterre-de-Comminges, Saux-et-Pomarède, Sédeilhac, Seilhan, Les Tourreilles, Valcabrère, Valentine, Villeneuve-de-Rivière, Villeneuve-Lécussan.

Departman Gers:

—	općine kantona Mirande-Astarac, osim općine Lamazère,

—	općine kantona Pardiac-Rivière-Basse, osim općina Castelnau-d’Anglès, L’Isle-de-Noé, Izotges, Montesquiou, Mouchès,

—

u kantonu Astarac-Gimone općine Arrouède, Aujan-Mournède, Bellegarde, Bézues-Bajon, Cabas-Loumassès, Chélan, Cuélas, Esclassan-Labastide, Labarthe, Lalanne-Arqué, Lourties-Monbrun, Manent-Montané, Masseube, Moncorneil-Grazan, Monlaur-Bernet, Mont-d’Astarac, Panassac, Ponsan-Soubiran, Pouy-Loubrin, Saint-Arroman, Saint-Blancard, Samaran, Sarcos, Seissan, Sère,

—	u kantonu Fezensac, općine Gazax-et-Baccarisse, Peyrusse-Grande, Peyrusse-Vieille, Saint-Pierre-d’Aubézies.

Departman Atlantski Pireneji:

Aast, Bédeille, Bentayou-Sérée, Casteide-Doat, Castéra-Loubix, Coarraze, Ger, Labatmale, Labatut, Lamayou, Maure, Monségur, Montaner, Montaut, Ponson-Debat-Pouts, Ponson-Dessus, Pontacq, Pontiacq-Viellepinte, Saint-Vincent, Saubole.

Departman Hautes-Pyrénées:

—	općine sljedećih kantona: Aureilhan, Bordères-sur-l’Échez, Les Coteaux, Moyen Adour, Ossun, Val d’Adour-Rustan-Madiranais, La Vallée de l’Arros et des Baïses (osim općine Asque, koja je djelomično obuhvaćena), Vic-en-Bigorre,

—

sljedeće općine: Adast, Adé, Anères, Les Angles, Anla, Antichan, Antist, Aragnouet, Arcizac-ez-Angles, Argelès-Gazost, Arné, Arrayou-Lahitte, Arrodets-ez-Angles, Artigues, Aspin-en-Lavedan, Astugue, Aventignan, Aveux, Avezac-Prat-Lahitte, Ayros-Arbouix, Ayzac-Ost, Barlest, La Barthe-de-Neste, Bartrès, Bazus-Neste, Bertren, Bize, Bizous, Boô-silhen, Bourréac, Campistrous, Cantaous, Capvern, Cheust, Clarens, Créchets, Escala, Escoubès-Pouts, Gaudent, Gazave, Gembrie, Générest, Ger, Gerde, Geu, Gez, Gez-ez-Angles, Hautaget, Hiis, Ilheu, Izaourt, Izaux, Jarret, Julos, Juncalas, Labastide, Laborde, Lagrange, Lannemezan, Lau-Balagnas, Lézignan, Lombrès, Lortet, Loubajac, Lourdes, Loures-Barousse, Lugagnan, Mazères-de-Neste, Mazouau, Montégut, Montgaillard, Montoussé, Montsérié, Nestier, Neuilh, Omex, Ordizan, Ossun-ez-Angles, Ousté, Pailhac, Paréac, Peyrouse, Pierrefitte-Nestalas, Pinas, Poueyferré, Pouzac, Préchac, Réjaumont, Saint-Arroman, Saint-Créac, Sainte-Marie, Saint-Laurent-de-Neste, Saint-Paul, Samuran, Sarp, Sassis, Sère-en-Lavedan, Sère-Lanso, Siradan, Sireix, Soulom, Tajan, Tarbes, Tibiran-Jaunac, Trébons, Troubat, Tuzaguet, Uglas, Viger.

Djelomično obuhvaćene općine:

Departman Haute-Garonne:

Antichan-de-Frontignes, Chaum, Cierp-Gaud, Esténos, Fronsac, Frontignan-de-Comminges, Marignac, Saint-Béat.

Departman Hautes-Pyrénées:

Adervielle-Pouchergues, Agos-Vidalos, Ancizan, Arcizans-Avant, Arcizans-Dessus, Ardengost, Armenteule, Arras-en-Lavedan, Arreau, Arrens-Marsous, Artalens-Souin, Aspin-Aure, Asque, Asté, Aucun, Avajan, Bagnères-de-Bigorre, Bareilles, Barran-coueu, Bazus-Aure, Beaucens, Beaudéan, Berbérust-Lias, Betpouey, Beyrède-Jumet, Bordères-Louron, Bourisp, Bramevaque, Bun, Cadéac, Cadeilhan-Trachère, Camous, Campan, Camparan, Cauterets, Cazarilh, Cazaux-Debat, Cazaux-Fréchet-Anéran-Camors, Chèze, Esbareich, Esparros, Esquièze-Sère, Estaing, Estarvielle, Estensan, Esterre, Ferrère, Fréchet-Aure, Gaillagos, Gazost, Gèdre, Génos, Germs-sur-l’Oussouet, Gouaux, Grezian, Grust, Guchan, Guchen, Hèches, Ilhet, Jézeau, Labas-sère, Lançon, Loudenvielle, Luz-Saint-Sauveur, Mauléon-Barousse, Nistos, Ossen, Ourde, Ourdis-Cotdoussan, Ourdon, Ouzous, Ris, Sacoué, Sailhan, Saint-Lary-Soulan, Saint-Pastous, Saint-Pé-de-Bigorre, Saint-Savin, Saléchan, Saligos, Salles, Sarrancolin, Sazos, Ségus, Seich, Sers, Sost, Thèbe, Tramezaïgues, Uz, Viella, Vielle-Aure, Vielle-Louron, Vier-Bordes, Viey, Vignec, Villelongue, Viscos, Vizos.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnosti zemljopisnog područja

Prirodni okoliš svojstven proizvodnom području Bigorre čine obronci i doline izdubljene u sedimentima Pireneja. Zbog neravnog reljefa, uglavnom kiselog tla i brojnih šuma često ograničen okoliš prikladan je za formiranje pašnjaka za svinje, koji istodobno obuhvaća dijelove prekrivene travom i pošumljene dijelove.

Svojom ulogom regulatora topline na klimu utječe ocean te Pireneji na dva načina. Prvi je zaustavljanje oblaka koji dolaze sa zapada i sjeverozapada i donose padaline s oceana koje osiguravaju obilan rast trave, gotovo bez prestanka cijele godine. Drugi je fenski učinak koji grije i suši zrak. Tako približno jedan od triju dana u jesen i na proljeće na tom zemljopisnom području puše blagi i suhi vjetar koji se izmjenjuje s razdobljima vlažnog vremena. Ta lokalna klima ima presudnu ulogu u sušenju pršuta „Jambon noir de Bigorre”.

Gaskonjska svinja od koje se dobiva pršut živi na pašnjaku od šestog mjeseca života. Za vrijeme cijele završne faze uzgoja svinje koje su dosegle veličinu odraslih jedinki svakodnevno pojedu 5 do 6 kg hrane. Budući da je količina unesene krmne hrane ograničena na 3 kg dnevno, 2 do 3 kg hrane, koju najvećim dijelom čini trava, stoga moraju pronaći na samom pašnjaku.

Posebnosti proizvoda

Pršut „Jambon noir de Bigorre” proizvodi se s nogom, prvi je presjek okrugao i obuhvaća cijeli podorah koji je prekriven slojem masti, a polovica kosti pršuta je sačuvana. Ima sljedeća obilježja:

—	na kraju zrenja najmanja težina iznosi 5 kg,

—	masni sloj na otkrivenom dijelu, iznad glave bedrene kosti, debljine je iznad 30 mm,

—	nemasno tkivo intenzivno je crveno,

—	mast je bijela, tek mjestimice lagano ružičasta,

—	postotak međumišićne masti iznosi približno 4 %, ali uvijek najmanje 2,5 %.

Pršut obilježava meka tekstura nemasnog mesa i podatnost masnog tkiva, snažan i dugotrajan miris te zaokružen i uravnotežen senzorski profil. Blag je i topiv, nije užegao, okus mu je blago slankast, a njegove diskretne i trajne arome podsjećaju na suho voće (lješnjake, indijske oraščiće), pečene kestene, šumske plodove i gljive.

Uzročna povezanost

Svojstva gaskonjske pasmine rezultat su stoljetnog odabira uzgajivača, a zahvaljujući njima ona je u potpunosti prilagođena tom okolišu i vrsti uzgoja: sposobna je kretati se te podnosi klimatske i prehrambene promjene. Na pašnjaku su svinje u mogućnosti i primorane su na redovitu tjelesnu aktivnost, zahvaljujući čemu im se razvijaju mišići zbog čega je njihovo meso jače prošarano mašću, zasićenije mioglobinom i stoga crvenije.

Hrana koju pronalaze na pašnjaku sadržava aromatične elemente koji utječu na organoleptička svojstva pršuta. Ona naravno ovisi o sezoni, ali u završnoj fazi uzgoja čini otprilike 50 % ukupnog dnevnog unosa hrane po svinji. To je moguće jer na pašnjaku pase malen broj životinja, a ograničene su količine krmne smjese.

Upravo u završnoj fazi uzgoja, dakle na pašnjaku, najvećim se dijelom taloži masno tkivo koje će na različite načine utjecati na senzorska svojstva. Vrsta hrane određuje sastav masti u masnim kiselinama i relativnu važnost različitih razreda masti (zasićenih i nezasićenih). Prehrana stoga doprinosi i osobitim senzorskim svojstvima pršuta.

Zahvaljujući hrani i osobitom načinu uzgoja prilagođenima pasmini svinje, tipična karakteristika „svježeg pršuta” poseban je sastav masti zbog kojeg masno tkivo manje oksidira. Dokazano je da se u masnim tkivima talože različiti antioksidacijski spojevi iz biljaka koje životinja jede kada se hrani prirodnim izvorima. Te tvari djeluju na kinetiku oksidacije masti, usporavajući užeglost i omogućavajući sporo zrenje, čime se na poseban način utječe na raspodjelu okusnih i aromatičnih elemenata. Taj učinak u velikoj mjeri ovisi o vegetaciji kojom se hrane životinje i što sušenje i zrenje dulje traju, on je izraženiji.

Takav je slučaj s pršutom „Jambon noir de Bigorre”, čija proizvodnja i zrenje traju najmanje 20 mjeseci, od čega 12 u sušari u koju ulazi vanjski zrak. Pršut je tako izložen svim klimatskim sezonskim varijacijama područja Bigorre u kojem se izmjenjivanjem vlažnih i suhih razdoblja, prije svega zbog fenskog učinka, pružaju optimalni uvjeti za aromatično dozrijevanje. Suho razdoblje pogoduje stvaranju kore, a zatim se zbog unutarnje vlažnosti vlaži i njegova površina.

Upravo u fazi zrenja pršut poprima sva svoja senzorska svojstva i formira se njegova tipičnost. Okus (trajanje okusa u ustima) je posljedica oslobađanja aminokiselina do kojeg dolazi zbog razvoja određenih endogenih enzima iz mesa. Tom proteolitičkom djelovanju koje utječe na teksturu, a osobito topljivost pršuta, pogoduju soljenje i zrenje.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-a8762a4a-a2c9-4280-a84e-0b9108234f2d/telechargement

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 148

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 60. 12. svibnja 2017.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2017/C 148/01	Komunikacija o objavi količina proizvedenog sirovog mlijeka iz članka 149. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća	1
2017/C 148/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8248 – Tech Data/Avnet's Technology Solutions) ( 1 )	3
2017/C 148/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8293 – 3i/APG/ATP/Eiser Infrastructure Portfolio) ( 1 )	3

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2017/C 148/04	Tečajna lista eura	4

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2017/C 148/05	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8471 – BC Partners/PSC/Shawbrook) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	5
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2017/C 148/06	Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	6


	(1) Tekst značajan za EGP.