9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/1

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8331 – Crédit Mutuel Arkéa/Bridgepoint/Primonial Holding)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 73/01)

Dana 3. ožujka 2017. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na francuskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru.

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32017M8331. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/1

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8333 – Mitsui Group/NS Group/Anglia Rail Holdings)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 73/02)

Dana 1. ožujka 2017. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32017M8333. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/2

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.8221 – Blackstone/OfficeFirst)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 73/03)

Dana 2. ožujka 2017. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32017M8221. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/3

Obavijest određenim osobama koje podliježu mjerama ograničavanja predviđenima u Odluci Vijeća 2011/235/ZVSP i Uredbi Vijeća (EU) br. 359/2011 o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s obzirom na stanje u Iranu

(2017/C 73/04)

G. MOGHISSEH, Mohammad (br. 20), g. MORTAZAVI, Amir (br. 22), g. PIR-ABASSI Abbas (br. 23), g. SALAVATI, Abdolghassem (br. 25), g. ABBASZADEH-MESHKINI, Mahmoud (br. 33), g. AKHARIAN, Hassan (br. 35), g. AVAEE, Seyyed Ali-Reza (br. 36), g. FIRUZABADI, Maj-Gen Dr. Seyyed (br. 38), g. GANJI, Mostafa Barzegar (br. 39), g. HABIBI, Mohammad Reza (br. 40), g. HEJAZI, Mohammad (br. 41), g. MALEKI, Mojtaba (br. 49), g. TALA, Hossein (br. 53), g. BAHRAMI, Mohammad-Kazem (br. 56), g. FAHRADI, Ali (br. 73), g. REZVANMA-NESH, Ali (br. 74), g. SADEGHI, Mohamed (br. 76), g. RASHIDI AGHDAM, Ali Ashraf (br. 79), g. SARAFRAZ, Mohammad (br. 82) i g. MUSAVI-TABAR, Seyyed Reza (br. 86), osobe koje se navode u Prilogu Odluci Vijeća 2011/235/ZVSP (1) i u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) 359/2011 (2) o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s obzirom na stanje u Iranu, obavješćuju se o sljedećem.

Vijeće namjerava zadržati mjere ograničavanja protiv navedenih osoba s novim obrazloženjima. Te se osobe obavješćuju da mogu podnijeti zahtjev Vijeću radi dobivanja predviđenih obrazloženja za njihovo uvrštenje na popis prije 13. ožujka 2017. na sljedeću adresu:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

e-pošta: sanctions@consilium.europa.eu.

Sve primjedbe zaprimljene prije 24. ožujka 2017. razmotrit će se u svrhu periodičnog preispitivanja Vijeća, u skladu s člankom 3. Odluke 2011/235/ZVSP i člankom 12. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 359/2011.

(1) SL L 100, 14.4.2011., str. 51.

(2) SL L 100, 14.4.2011., str. 1.

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/4

Tečajna lista eura (1)

8. ožujka 2017.

(2017/C 73/05)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0556
JPY	japanski jen	120,65
DKK	danska kruna	7,4335
GBP	funta sterlinga	0,86753
SEK	švedska kruna	9,5223
CHF	švicarski franak	1,0702
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,9513
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,021
HUF	mađarska forinta	310,70
PLN	poljski zlot	4,3130
RON	rumunjski novi leu	4,5503
TRY	turska lira	3,9434
AUD	australski dolar	1,3968
CAD	kanadski dolar	1,4193
HKD	hongkonški dolar	8,1982
NZD	novozelandski dolar	1,5219
SGD	singapurski dolar	1,4947
KRW	južnokorejski von	1 216,36
ZAR	južnoafrički rand	13,7908
CNY	kineski renminbi-juan	7,2953
HRK	hrvatska kuna	7,4213
IDR	indonezijska rupija	14 144,80
MYR	malezijski ringit	4,7082
PHP	filipinski pezo	53,198
RUB	ruski rubalj	61,7573
THB	tajlandski baht	37,236
BRL	brazilski real	3,3151
MXN	meksički pezo	20,7130
INR	indijska rupija	70,4960

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/5

Obavijest Komisije o aktualnim stopama za povrat državnih potpora te referentnim kamatnim/diskontnim stopama za 28 država članica koje se primjenjuju od 1. travnja 2017.

(Objavljeno u skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. (SL L 140, 30.4.2004., str. 1.))

(2017/C 73/06)

Osnovne stope obračunavaju se u skladu s Priopćenjem Komisije o reviziji metode za određivanje referentnih i diskontnih stopa (SL C 14, 19.1.2008., str. 6.). Ovisno o korištenju referentne stope, moraju se dodati odgovarajuće marže, kao što je definirano u navedenom Priopćenju. Za diskontnu stopu to znači da mora biti dodana marža od 100 baznih bodova. Uredba Komisije (EZ) br. 271/2008 od 30. siječnja 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 794/2004 predviđa da, ako nije drugačije predviđeno određenom odlukom, povratna stopa izračunavat će se također tako da se dodaje 100 baznih bodova na osnovnu stopu.

Izmijenjene stope navedene su u potamnjenom tekstu.

Prethodna tablica objavljena u SL C 45, 11.2.2017., str. 6.

Od	Do	AT	BE	BG	CY	CZ	DE	DK	EE	EL	ES	FI	FR	HR	HU	IE	IT	LT	LU	LV	MT	NL	PL	PT	RO	SE	SI	SK	UK
1.4.2017.	…	-0,08	-0,08	0,76	-0,08	0,45	-0,08	0,16	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	0,83	0,44	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	1,83	-0,08	1,10	-0,36	-0,08	-0,08	0,78
1.3.2017.	31.3.2017.	-0,08	-0,08	0,76	-0,08	0,45	-0,08	0,16	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	1,05	0,53	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	-0,08	1,83	-0,08	1,10	-0,36	-0,08	-0,08	0,78
1.1.2017.	28.2.2017.	-0,07	-0,07	0,76	-0,07	0,45	-0,07	0,16	-0,07	-0,07	-0,07	-0,07	-0,07	1,05	0,75	-0,07	-0,07	-0,07	-0,07	-0,07	-0,07	-0,07	1,83	-0,07	1,10	-0,36	-0,07	-0,07	0,78

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/6

Obavijest Komisije o primjeni regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu ili protokolima o pravilima o podrijetlu kojima se predviđa dijagonalna kumulacija između ugovornih stranaka ove Konvencije

(2017/C 73/07)

U svrhu primjene dijagonalne kumulacije podrijetla između ugovornih stranaka (1) regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu (2) (dalje u tekstu „Konvencija”), dotične stranke međusobno se obavješćuju preko Europske komisije o važećim pravilima o podrijetlu koja su dogovorena s ostalim strankama.

Podsjeća se da se dijagonalna kumulacija može primjenjivati samo ako su stranke u kojima se obavlja konačna proizvodnja i stranke konačnog odredišta sklopile sporazume o slobodnoj trgovini, koji sadržavaju istovjetna pravila o podrijetlu, sa svim strankama koje sudjeluju u stjecanju statusa proizvoda s podrijetlom, tj. svim strankama iz kojih upotrijebljeni materijali potječu. Materijali s podrijetlom iz stranke koja sa strankama u kojima se obavlja konačna proizvodnja i strankama konačnog odredišta nije sklopila sporazum smatraju se materijalima bez podrijetla. Posebni primjeri navedeni su u napomenama za pojašnjenje koje se odnose na paneuromediteranske protokole o pravilima o podrijetlu (3).

Na temelju obavijesti koje su stranke dostavile Komisiji, u priloženim tablicama navedeno je sljedeće:

Tablica 1.– pojednostavnjeni prikaz mogućnosti kumulacije na dan 15. prosinca 2016.

Tablice 2. i 3.– datum od kojeg se dijagonalna kumulacija počinje primjenjivati.

U tablici 1. oznakom „X” potvrđuje da je između 2 partnera sklopljen sporazum o slobodnoj trgovini koji sadržava pravila o podrijetlu koja dopuštaju kumulaciju na temelju paneuromediteranskog modela pravila o podrijetlu. Za dijagonalnu kumulaciju koja obuhvaća 3 partnera (A, B i C) oznaka „X” unosi se u polja koja se odnose na A-B, B-C i A-C (potrebne su oznake „X”).

Datumi navedeni u tablici 2. odnose se na sljedeće:

—	datum početka primjene dijagonalne kumulacije na temelju članka 3. Dodatka I. Konvenciji ako dotični sporazum o slobodnoj trgovini upućuje na Konvenciju. U tom se slučaju ispred datuma nalazi „(C)”,

—	datum početka primjene protokola o pravilima o podrijetlu kojima se predviđa dijagonalna kumulacija priloženih dotičnom sporazumu o slobodnoj trgovini, u ostalim slučajevima.

Datumi navedeni u tablici 3. odnose se na datum početka primjene protokola o pravilima o podrijetlu kojima se predviđa dijagonalna kumulacija, priloženih sporazumima o slobodnoj trgovini između EU-a, Turske i zemalja sudionica u procesu stabilizacije i pridruživanja. Svaki put kada se upućuje na Konvenciju u sporazumu o slobodnoj trgovini između stranaka iz ove tablice, za koje je Konvencija stupila na snagu, u tablici 2. dodan je datum kojemu prethodi „(C)”.

Podsjeća se i da se materijali podrijetlom iz Turske obuhvaćeni carinskom unijom između EU-a i Turske mogu uključiti kao materijali s podrijetlom u smislu dijagonalne kumulacije između Europske unije i zemalja sudionica u procesu stabilizacije i pridruživanja s kojima je na snazi protokol o podrijetlu.

U nastavku su navedene oznake za ugovorne stranke iz tablica:

—

Europska unija

—

Države EFTA-e:

—	Island	IS
—	Švicarska (uključujući Lihtenštajn) (4)	CH (+ LI)
—	Norveška	NO

—

Farski otoci

—

Države uključene u Barcelonski proces:

—	Alžir	DZ
—	Egipat	EG
—	Izrael	IL
—	Jordan	JO
—	Libanon	LB
—	Maroko	MA
—	Zapadna obala i pojas Gaze	PS
—	Sirija	SY
—	Tunis	TN

—

Turska

—

Države uključene u Proces stabilizacije i pridruživanja EU-a:

—	Albanija	AL
—	Bosna i Hercegovina	BA
—	bivša jugoslavenska republika Makedonija	MK (5)
—	Crna Gora	ME
—	Srbija	RS
—	Kosovo (*1)	KO

—

Republika Moldova

Ova obavijest zamjenjuje obavijest 2016/C 244/04 (SL C 345, 21.9.2016., str. 7.).

Tablica 1.

Pojednostavnjeni prikaz mogućnosti dijagonalne kumulacije u paneuromediteranskom području na dan 15. prosinca 2016.

Države EFTA-e

Države uključene u Barcelonski proces

Države uključene u Proces stabilizacije i pridruživanja EU-a

(+ LI)

(*2)

Tablica 2.

Datum primjene pravila o podrijetlu kojima se predviđa dijagonalna kumulacija u paneuromediteranskom području

Države EFTA-e

Države uključene u Barcelonski proces

Države uključene u Proces stabilizacije i pridruživanja EU-a

(+ LI)

1.1.2006.

(C)

1.2.2016.

1.1.2006.

(C)

1.5.2015.

1.1.2006.

(C)

1.5.2015.

1.12.2005.

(C)

12.5.2015.

1.11.2007.

1.3.2006.

(C)

1.2.2016.

1.1.2006.

1.7.2006.

1.12.2005.

1.7.2009.

(C)

1.3.2016.

1.8.2006.

(6)

(C)

1.5.2015.

(C)

9.12.2016.

(C)

1.4.2016.

(C)

1.2.2015.

(C)

1.5.2015.

(C)

1.2.2015.

(C)

1.12.2016.

(+ LI)

1.1.2006.

(C)

1.2.2016.

1.8.2005.

(C)

1.7.2013.

1.8.2005.

(C)

1.7.2013.

1.1.2006.

1.8.2007.

1.7.2005.

17.7.2007.

1.1.2007.

1.3.2005.

1.6.2005.

1.9.2007.

(C)

1.5.2015.

(C)

1.1.2015.

(C)

1.9.2012.

1.2.2016.

(C)

1.5.2015.

1.1.2006.

(C)

1.5.2015.

1.8.2005.

(C)

1.7.2013.

1.8.2005.

(C)

1.7.2013.

1.11.2005.

1.8.2007.

1.7.2005.

17.7.2007.

1.1.2007.

1.3.2005.

1.3.2006.

1.9.2007.

(C)

1.5.2015.

(C)

1.1.2015.

(C)

1.10.2012.

1.5.2015.

(C)

1.5.2015.

1.1.2006.

(C)

1.5.2015.

1.8.2005.

(C)

1.7.2013.

1.8.2005.

(C)

1.7.2013.

1.12.2005.

1.8.2007.

1.7.2005.

17.7.2007.

1.1.2007.

1.3.2005.

1.8.2005.

1.9.2007.

(C)

1.5.2015.

(C)

1.1.2015.

(C)

1.11.2012.

1.5.2015.

(C)

1.5.2015.

1.12.2005.

(C)

12.5.2015.

1.1.2006.

1.11.2005.

1.12.2005.

1.11.2007.

1.3.2006.

(C)

1.2.2016.

1.8.2007.

6.7.2006.

1.3.2007.

1.1.2006.

1.7.2005.

9.2.2006.

1.3.2006.

1.7.2006.

17.7.2007.

6.7.2006.

9.2.2006.

6.7.2006.

1.3.2011.

1.1.2007.

1.12.2005.

1.3.2005.

6.7.2006.

1.1.2006.

1.7.2009.

(C)

1.3.2016.

1.1.2007.

1.8.2006.

1.6.2005.

1.3.2006.

1.8.2005.

6.7.2006.

1.7.2005.

(6)

1.9.2007.

1.3.2007.

1.3.2006.

1.3.2011.

1.1.2006.

1.1.2007.

1.7.2005.

(C)

1.5.2015.

(C)

1.5.2015.

(C)

1.5.2015.

(C)

1.5.2015.

(C)

1.2.2015.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

9.12.2016.

(C)

1.1.2015.

(C)

1.1.2015.

(C)

1.1.2015.

(C)

1.2.2015.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.2.2015.

(C)

1.2.2015.

(C)

1.2.2015.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2016.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.2.2015.

(C)

1.9.2012.

(C)

1.10.2012.

(C)

1.11.2012.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.2.2015.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.5.2015.

1.2.2016.

1.5.2015.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.2.2015.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.2.2015.

(C)

1.5.2015.

(C)

1.5.2015.

(C)

1.5.2015.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.2.2015.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.12.2016.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

(C)

1.4.2014.

Tablica 3.

Datum primjene protokolâ o pravilima o podrijetlu kojima se uređuje dijagonalna kumulacija podrijetla između Europske unije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Crne Gore, Srbije i Turske

	EU	AL	BA	KO	MK	ME	RS	TR
EU		1.1.2007.	1.7.2008.	1.4.2016.	1.1.2007.	1.1.2008.	8.12.2009.	(7)
AL	1.1.2007.		22.11.2007.	1.4.2014.	26.7.2007.	26.7.2007.	24.10.2007.	1.8.2011.
BA	1.7.2008.	22.11.2007.		1.4.2014.	22.11.2007.	22.11.2007.	22.11.2007.	14.12.2011.
KO	1.4.2016.	1.4.2014.	1.4.2014.		1.4.2014.	1.4.2014.	1.4.2014.
MK	1.1.2007.	26.7.2007.	22.11.2007.	1.4.2014.		26.7.2007.	24.10.2007.	1.7.2009.
ME	1.1.2008.	26.7.2007.	22.11.2007.	1.4.2014.	26.7.2007.		24.10.2007.	1.3.2010.
RS	8.12.2009.	24.10.2007.	22.11.2007.	1.4.2014.	24.10.2007.	24.10.2007.		1.9.2010.
TR	(7)	1.8.2011.	14.12.2011.		1.7.2009.	1.3.2010.	1.9.2010.

(1) Ugovorne su stranke Europska unija, Albanija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Egipat, Farski otoci, Island, Izrael, Jordan, Kosovo (u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244(1999)), Libanon, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora, Maroko, Norveška, Srbija, Švicarska (uključujući Lihtenštajn), Sirija, Tunis, Turska i Zapadna obala i Pojas Gaze.

(2) SL L 54, 26.2.2013., str. 4.

(3) SL C 83, 17.4.2007., str. 1.

(4) Švicarska i Kneževina Lihtenštajn čine carinsku uniju.

(5) Oznaka ISO 3166. Privremena oznaka koja ni na koji način ne dovodi u pitanje konačnu nomenklaturu za ovu zemlju, koja će se dogovoriti nakon zaključenja tekućih pregovora pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda.

(*1) Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda o Deklaraciji o neovisnosti Kosova.

(*2) Moguća je dijagonalna kumulacija između Turske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Crne Gore i Srbije i Turske. Za mogućnosti dijagonalne kumulacije između Europske unije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Crne Gore, Srbije i Turske vidjeti Tablicu 3.

(6) Za robu obuhvaćenu carinskom unijom između EU-a i Turske datum početka primjene jest 27. srpanj 2006.

Za poljoprivredne proizvode datum početka primjene jest 1. siječanj 2007.

Za proizvode od ugljena i čelika datum početka primjene jest 1. ožujak 2009.

(7) Za robu obuhvaćenu carinskom unijom između EU-a i Turske datum početka primjene jest 27. srpanj 2006.

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/14

Popis luka u državama članicama u kojima se dopuštaju operacije iskrcaja ili prekrcaja proizvoda ribarstva i u kojima ribarska plovila trećih zemalja imaju pristup lučkim uslugama, u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

(2017/C 73/08)

Objava ovog popisa u skladu je s člankom 5. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. (1).

Država članica	Određene luke
Belgija	Oostende Zeebrugge
Bugarska	Бургас (Burgas) Варна (Varna)
Danska	Esbjerg Fredericia Hanstholm Hirtshals Hvide Sande (1) Kopenhagen Skagen Strandby (1) Thyborøn (*1) Aalborg Aarhus
Njemačka	Bremerhaven Cuxhaven Rostock (prekrcaj nije dopušten) Sassnitz/Mukran (prekrcaj nije dopušten)
Estonija	Trenutačno ni jedna
Irska	Killybegs (1) Castletownbere (1)
Grčka	Πειραιάς (Pirej) Θεσσαλονίκη (Solun)
Španjolska	A Coruña A Pobra do Caramiñal Algeciras Alicante Almería Barbate (1) (prekrcaj i iskrcaj nisu dopušteni) Barcelona Bilbao Cádiz Cartagena Castellón Gijón Huelva Las Palmas de Gran Canaria Málaga Marín Palma de Mallorca (1) Ribeira Santa Cruz de Tenerife Santander Tarragona Valencia Vigo (Área Portuaria) Vilagarcía de Arousa
Francuska	Kontinentalna Francuska: Bordeaux Dunkerque Boulogne Le Havre Caen (1) Cherbourg (1) Granville (1) Saint-Malo Roscoff (1) Brest Douarnenez (1) Concarneau (1) Lorient (1) Nantes - Saint-Nazaire (1) La Rochelle (1) Rochefort sur Mer (1) Port la Nouvelle (1) Sète Luka Marseille Marseille Fos-sur-Mer Francuski prekomorski teritoriji: Le Port (Réunion) Fort de France (Martinik) (1) Port de Jarry (Gvadalupa) (1) Port du Larivot (Gijana) (1)
Hrvatska	Ploče Rijeka
Italija	Ancona Brindisi Civitavecchia Fiumicino (*1) Genova Gioia Tauro La Spezia Livorno Napulj Olbia Palermo Ravenna Reggio Calabria Salerno Taranto Trapani Trst Venecija
Cipar	Λεμεσός (Limassol)
Latvija	Rīga Ventspils
Litva	Klaipėda
Malta	Valletta (Deepwater Quay, Laboratory Wharf, Magazine Wharf)
Nizozemska	Eemshaven IJmuiden Harlingen Scheveningen (*1) Velsen Vlissingen
Poljska	Gdanjsk Gdynia Szczecin Świnoujście
Portugal	Aveiro Lisabon Peniche Porto Setúbal Sines Viana do Castelo Azori: Horta Ponta Delgada Praia da Vitória (*1) Madeira: Caniçal
Rumunjska	Constanța
Slovenija	Trenutačno ni jedna
Finska	Trenutačno ni jedna
Švedska	Ellös (1) Göteborg (4) Karlskrona Saltö (1)/ (3)/ (4) Karlskrona Handelshamnen (1)/ (3)/ (4) Kungshamn (1) Lysekil (1)/ (3) Mollösund (1) Nogersund (1)/ (3)/ (4) Rönnäng (1)/ (3) Simrishamn (1)/ (3)/ (4) Slite (1)/ (3)/ (4) Smögen (1)/ (3)/ (4) Strömstad (1)/ (3) Trelleborg (1)/ (3)/ (4) Träslövsläge (1) Västervik (1)/ (3)/ (4) Wallhamn (1)/ (3)/ (4)
Ujedinjena Kraljevina	Aberdeen (1)/ (2) Dundee (1) (samo pristup lučkim uslugama) Falmouth Fraserburgh (1)/ (2) Grangemouth (1) (samo pristup lučkim uslugama) Greenock (1) (samo pristup lučkim uslugama) Grimsby Hull Immingham Invergordon (1) (samo pristup lučkim uslugama) Kinlochbervie (1)/ (2) Leith (1) (samo pristup lučkim uslugama) Lerwick (1)/ (2) Lochinver (1)/ (2) Methel (1) (samo pristup lučkim uslugama) Peterhead Plymouth (1)/ (2) Scrabster (1)/ (2) Stornoway (1) (samo pristup lučkim uslugama) Ullapool (1)/ (*2)

(1) SL L 286, 29.10.2008., str. 1.

(*1) Nije granična inspekcijska postaja EU-a (GIP)

(*2) Dopušten je samo iskrcaj s ribarskih plovila koja plove pod zastavom država EGP-a ili EFTA-e

(*3) Dopušten je iskrcaj svih proizvoda ribarstva s plovila koja plove pod zastavom Norveške, Islanda, Andore i Farskih Otoka

(*4) Nije dopušten iskrcaj više od 10 tona sleđa ulovljenog u područjima izvan Baltičkog mora, skuše i šaruna

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/18

ODLUKA SUDA

o podnošenju i dostavi postupovnih akata s pomoću aplikacije e-EFTACourt

(2017/C 73/09)

SUD,

uzimajući u obzir Poslovnik, a posebno drugi podstavak njegovog članka 32. stavka 5.,

budući da:

[…] Sud može odlukom odrediti uvjete pod kojima se postupovni akt poslan tajništvu Suda elektroničkim putem smatra izvornikom tog akta. […],

ODLUČIO JE:

Članak 1.

Aplikacija informacijske tehnologije poznata kao „e-EFTACourt” omogućuje podnošenje i dostavu postupovnih akata elektroničkim putem pod uvjetima utvrđenima ovom Odlukom.

Članak 2.

Za korištenje aplikacije potrebni su korisnička identifikacija i lozinka.

Članak 3.

Postupovni akt podnesen s pomoću aplikacije „e-EFTACourt” smatra se izvornikom tog akta za potrebe prvog podstavka članka 32. stavka 1. Poslovnika ako su za podnošenje akta upotrijebljene korisnička identifikacija i lozinka predstavnika. Ta se identifikacija smatra potpisom predmetnog akta.

Članak 4.

Akt podnesen s pomoću aplikacije „e-EFTACourt” moraju pratiti prilozi na koje se u njemu upućuje i popis tih priloga.

Nije potrebno podnositi ovjerene preslike akta podnesenog s pomoću aplikacije e-EFTACourt ili bilo kojih njegovih priloga.

Članak 5.

Za potrebe članka 32. stavka 2. Poslovnika smatra se da je postupovni akt podnesen u trenutku kad predstavnik ovjeri podnošenje tog akta.

Mjerodavno vrijeme jest vrijeme Velikog vojvodstva Luksemburga.

Članak 6.

Postupovni akti, uključujući presude i rješenja, dostavljaju se predstavnicima stranaka s pomoću aplikacije e-EFTACourt ako su stranke izričito prihvatile taj način dostave ili ako su, u okviru određenog predmeta, pristale na taj način dostave podnošenjem postupovnog akta s pomoću aplikacije e-EFTACourt.

Postupovni se akti s pomoću aplikacije e-EFTACourt dostavljaju i državama potpisnicama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, Nadzornom tijelu EFTA-e i institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije ako su prihvatili taj način dostave.

Članak 7.

Predviđeni primatelji dostavljenih dokumenata iz članka 6. obavješćuju se elektroničkom poštom o svakom dokumentu koji im je dostavljen s pomoću aplikacije e-EFTACourt.

Postupovni akt dostavlja se u trenutku kad predviđeni primatelj (zastupnik ili njegov pomoćnik) zatraži pristup tom dokumentu. Ako ne bude zahtjeva za pristup smatra se da je akt dostavljen po isteku sedmog dana od dana kad je poslana obavijest elektronskom poštom.

Ako stranku zastupa više zastupnika ili odvjetnika, vrijeme koje se uzima u obzir pri izračunu rokova jest vrijeme prvog zahtjeva za pristup.

Mjerodavno vrijeme jest vrijeme Velikog vojvodstva Luksemburga.

Članak 8.

Tajnik suda sastavit će uvjete uporabe aplikacije e-EFTACourt i osigurati da se poštuju. Svaka uporaba aplikacije e-EFTACourt koja se kosi s tim uvjetima može rezultirati isključivanjem predmetnog računa.

Sud poduzima potrebne korake za zaštitu aplikacije e-EFTACourt od svake zlouporabe ili zlonamjernog korištenja.

Korisnici se elektroničkom poštom obavještavaju o bilo kojoj mjeri poduzetoj na temelju ovog članka koja ih može priječiti u korištenju njihovog računa.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u odjeljku o EGP-u Službenog lista Europske unije i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.

Luxembourg, 12. prosinca 2016.

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/20

Postupak koji je 17. studenoga 2016. pokrenuo DB Schenker protiv Nadzornog tijela EFTA-e

(Predmet E-14/11 COSTS)

(2017/C 73/10)

Schenker North AB, Schenker Privpak AB i Schenker Privpak AS (pod zajedničkim imenom „DB Schenker”), koje zastupa odvjetnik Jon Midthjell, Advokatfirmaet Midthjell AS, Grev Wedels plass 5, NO-0151 Oslo, Norveška, pokrenuli su 17. studenoga 2016. pred Sudom EFTA-e postupak protiv Nadzornog tijela EFTA-e.

Tužitelj traži da Sud donese sljedeće rješenje:

1.	Ukupan iznos preostalih troškova koje Nadzorno tijelo EFTA-e mora platiti društvima Schenker North AB, Schenker Privpak AB i Schenker Privpak AS jest 183 951 EUR.

Taj iznos uključuje zatezne kamate od dana uručivanja ovog rješenja strankama do dana stvarnog plaćanja. Kamatna stopa koja se primjenjuje izračunava se na temelju stope koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje glavne operacije refinanciranja i koja je na snazi prvoga kalendarskog dana u mjesecu dospijeća, uvećana za tri i pol postotna boda.

Pravna pozadina i činjenična osnova te navedeni razlozi:

—	Tužitelji, pod zajedničkim imenom „DB Schenker”, obavljaju poslovne djelatnosti kopnenim, morskim i željezničkim putom u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj. DB Schenker bio je tužitelj u predmetu E-14/11 protiv Nadzornog tijela EFTA-e pred Sudom EFTA-e.

—	U članku 70. stavku 1. Poslovnika Suda EFTA-e navodi se sljedeće: „O sporu o troškovima čiju je naknadu moguće tražiti Sud, na zahtjev zainteresirane stranke, a nakon što sasluša očitovanja druge stranke, odlučuje rješenjem.”

—	U presudi u predmetu E-14/11 Sud EFTA-e naložio je Nadzornom tijelu EFTA-e snošenje tužiteljevih troškova.

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/21

Postupak koji je 7. prosinca 2016. pokrenuo DB Schenker protiv Nadzornog tijela EFTA-e

(Predmet E-7/12 COSTS)

(2017/C 73/11)

Schenker North AB, Schenker Privpak AB i Schenker Privpak AS (pod zajedničkim imenom „DB Schenker”), koje zastupa odvjetnik Jon Midthjell iz odvjetničkog društva Midthjell AS, Grev Wedels plass 5, NO-0151 Oslo, Norveška, pokrenuli su 7. prosinca 2016. pred Sudom EFTA-e postupak protiv Nadzornog tijela EFTA-e.

Tužitelj od Suda traži da donese sljedeće rješenje:

1.	Ukupan iznos preostalih troškova koje je Nadzorno tijelo EFTA-e dužno platiti poslovnim subjektima Schenker North AB, Schenker Privpak AB i Schenker Privpak AS utvrđuje se na 125 657 EUR.

Na taj se iznos obračunavaju zatezne kamate od datuma dostave ovog naloga strankama do datuma stvarne uplate. Kamatna stopa koja će se primijeniti izračunava se na temelju stope koju Europska središnja banka primjenjuje u svojim najvažnijim operacijama refinanciranja na prvi kalendarski dan u mjesecu u kojem ističe rok, uvećane za tri i pol postotna boda.

Pravna pozadina i činjenična osnova te navedeni razlozi:

—	Tužitelji pod zajedničkim imenom „DB Schenker” posluju na kopnu, na moru i željeznicom u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj. DB Schenker bio je tužitelj u predmetu E-7/12 protiv Nadzornog tijela EFTA-e pred Sudom EFTA-e.

—	Člankom 70. stavkom 1. Poslovnika Suda EFTA-e propisuje se sljedeće: „Ako postoji spor oko povrata troškova, Sud na zahtjev predmetne stranke i nakon saslušanja suprotne strane donosi rješenje.”

—	U presudi u predmetu E-7/12 Sud EFTA-e naložio je Nadzornom tijelu EFTA-e plaćanje troškova povezanih s propuštanjem djelovanja i polovice troškova tužiteljâ povezanih s tužbom zbog izvanugovorne odgovornosti.

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/22

Postupak koji su 20. prosinca 2016. trgovačka društva Autonomy Capital (Jersey) LP i Eaton Vance Management pokrenula protiv Nadzornog tijela EFTA-e

(Predmet E-20/16)

(2017/C 73/12)

Trgovačka društva Autonomy Capital (Jersey) LP i Eaton Vance Management koje zastupaju Pétur Örn Sverrisson hrl. i Halldór Backman hrl., Morrison & Foerster (UK) LLP, Citypoint, One Ropemaker Street, London EC2Y 9AW, pokrenula su 20. prosinca 2016. pred Sudom EFTA-e postupak protiv Nadzornog tijela EFTA-e.

Tužitelj od Suda EFTA-e zahtijeva:

1.	da proglasi ništavom odluku tuženika od 23. studenoga 2016. kojom se odbacuje tužiteljeva tužba protiv Islanda; i

2.	da naloži tuženiku da snosi tužiteljeve troškove tog postupka.

Pravna pozadina i činjenična osnova te navedeni razlozi:

—	Tužitelji tvrde da Zakon br. 37/2016 koji je donio Islandski parlament diskriminira na temelju državljanstva jer inozemnim vlasnicima imovine u krunama, koji su većinom nerezidenti Islanda, nalaže opsežne uvjete uz sankcije u slučaju nepoštovanja, dok za domaće vlasnike ne.

—	Prema tužiteljima, Nadzorno tijelo EFTA-e utemeljilo je tvrdnju da je Islandu bilo te da mu je i dalje dopušteno izuzeće od obveze poštovanja temeljnih sloboda utvrđenih u Sporazumu o EGP-u na članku 43. Sporazuma o EGP-u.

—	Tužitelji tvrde da je Nadzorno tijelo EFTA-e pogrešno procijenilo razinu diskrecijske ovlasti dodijeljenu državama članicama EGP-a/EFTA-e člankom 43. te da Island stoga ne ispunjava zahtjev utvrđen člankom 43. stavkom 4.

—

Osim toga, tužitelji tvrde da svako izuzeće od obveze iz Sporazuma o EGP-u, neovisno o scenariju, mora biti u skladu s načelom proporcionalnosti i ne smije imati šire područje primjene nego što je nužno za otklanjanje nepredviđenih poteškoća. Prema tužiteljima, kontrole uvedene Zakonom br. 37/2016 neproporcionalne su i ne rješavaju problem za koji je Islandska vlada izrazila zabrinutost, a osim toga, Islandska nadležna tijela nisu uzela u obzir znatno manje restriktivne mogućnosti koje su im predložene.

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/23

Postupak koji je društvo Konkurrenten.no AS pokrenulo protiv Nadzornog tijela EFTA-e 11. siječnja 2017.

(Predmet E-1/17)

(2017/C 73/13)

Društvo Konkurrenten.no AS, koje zastupa odvjetnik Jon Midthjell, Advokatfirmaet Midthjell AS, Grev Wedels plass 5, N-0151 Oslo, Norveška, pokrenulo je 11. siječnja 2017. postupak protiv Nadzornog tijela EFTA-e pred Sudom EFTA-e.

Tužitelj od Suda EFTA-e zahtijeva:

1.	da poništi Odluku Nadzornog tijela EFTA-e br. 179/15/COL od 7. svibnja 2015. te

2.	naloži tuženiku i svim strankama koje su se uključile u postupak da plate troškove.

Pravna pozadina i činjenična osnova te navedeni razlozi:

—	tužitelj, Konkurrenten.no AS, operater je u privatnom vlasništvu na tržištu ekspresnih autobusa između središnjih i južnih regija Norveške.

—

Konkurrenten je 23. ožujka 2011. podnio protiv Norveške kombiniranu pritužbu povezanu s državnim potporama i javnom nabavom, na temelju čega je Nadzorno tijelo EFTA-e pokrenulo dvije zasebne istrage: istragu o pitanjima povezanima s javnom nabavom (predmeti Nadzornog tijela EFTA-e br. 69548 i 69656) i istragu o pitanjima povezanima s državnim potporama (predmeti Nadzornog tijela EFTA-e br. 69694 i 73321).

—	U pogledu dijela pritužbe koji se odnosi na javnu nabavu Nadzorno tijelo EFTA-e donijelo je 27. lipnja 2012. obrazloženo mišljenje protiv Norveške.

—	U pogledu dijela pritužbe koji se odnosi na državne potpore donesena je osporavana odluka br. 179/15/COL od 7. svibnja 2015.

—	U skladu s člankom 5. osporavane odluke norveška tijela dopisom od 7. srpnja 2015. obavijestila su Nadzorno tijelo EFTA-e da je nezakonita potpora dodijeljena društvu Nettbuss, tužiteljevu konkurentu, ukupno iznosila 99 453 890 NOK.

—	Rok iz članka 4. osporavane odluke do kojega je Norveška morala osigurati povrat sredstava nezakonite potpore istekao je 7. rujna 2015., a da povrat nije izvršen.

—

Nettbuss je odbio izvršiti zatraženi povrat te su zbog sukoba oko povrata norveška nadležna tijela dopisom od 6. listopada 2015. zatražila od Nadzornog tijela EFTA-e pojašnjenje osporavane odluke. U svojem odgovoru od 26. listopada 2015. Nadzorno tijelo EFTA-e objasnilo je da se ne slaže s tumačenjem norveških tijela i stalo na stranu Nettbussa.

—	U naknadnom dopisu Nadzornom tijelu EFTA-e od 12. studenoga 2015. norveška tijela navela su da će se, kao rezultat tumačenja osporavane odluke od strane Nadzornog tijela EFTA-e, traženi iznos povrata trebati znatno smanjiti.

—	Okrug Aust-Agder i Nettbuss 8. rujna 2016. sklopili su sporazum o namiri u skladu s kojim Nettbuss pristaje vratiti 5 000 000 NOK.

—	Tužitelj se ne slaže s tumačenjem Nadzornog tijela EFTA-e i navodi da na temelju osporavane odluke ostaje netaknuta praktički sva državna potpora koju je Nettbuss primio od okruga Aust-Agder tijekom desetogodišnjeg razdoblja (2004. – 2014.).

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/24

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.8354 – Fox/Sky)

(Tekst značajan za EGP)

(2017/C 73/14)

Dana 3. ožujka 2017. Komisija je zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom poduzetnik Twenty-First Century Fox, Inc. („Fox”, SAD) na temelju javnog nadmetanja stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, kontrolu nad cijelim poduzetnikom Sky plc („Sky”, Ujedinjena Kraljevina).

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

— Fox: i. ponuda programa putem kablovske mreže; ii. televizija; i iii. filmska zabava,

— Sky: i. licenciranje/nabava audiovizualnih programa; ii. veleprodajne usluge televizijskih kanala; iii. maloprodaja audiovizualnih programa pretplatnicima; iv. pružanje usluga tehničke platforme radiotelevizijskim kućama na platformama društva Sky za prijenos izravno u dom; v. prodaja TV oglašavanja; vi. pružanje usluga maloprodaje fiksne telefonije i širokopojasne usluge; vii. pružanje usluga pokretnih telekomunikacija i viii. pružanje usluga pristupa javnim Wi-Fi pristupnim točkama.

3.	Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se, uz naznaku referentnog broja M.8354 – Fox/Sky, Komisiji mogu poslati telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

9.3.2017

Službeni list Europske unije

C 73/25

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2017/C 73/15)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„KIEŁBASA BIAŁA PARZONA WIELKOPOLSKA”

EU br.: PGI-PL-02119 – 11.2.2016.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Naziv

„Kiełbasa biała parzona wielkopolska”

2. Država članica ili treća zemlja

Poljska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Kiełbasa biała parzona wielkopolska” jest kobasica na bazi soljenog svinjskog mesa, umjereno masnog, kuhanog i razdijeljenog na komade, kojim se pune prirodna svinjska crijeva.

Fizikalno-kemijska svojstva:

Kobasica sive boje na površini i u presjeku, uz moguće brojne ružičaste točkice od komada mesa. Vidljivi mažuran može znatno odrediti boju na površini i u prorezu.

Crijeva se pune u intervale dužine 10 do 12 cm; površina crijeva je glatka, mutna, blago vlažna na dodir.

Pri punjenju prirodnih crijeva mesom kobasica dobiva tipičan oblik. U poprečnom presjeku okruglog je oblika.

Promjer kobasice nije veći od 33 mm, a njezina je duljina od 10 do 12 cm.

Nakon kuhanja, a neposredno prije konzumacije, meso djeluje manje kompaktno u presjeku. Kobasica smije puštati malo tekućine nakon rezanja.

Organoleptička svojstva:

Dominira okus kuhanog svinjskog mesa s naglašenim okusom mažurana te blagom notom češnjaka i papra. Osjetna prisutnost soli.

Karakterističan miris neobrađene i kuhane svinjske kobasice.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Za proizvodnju kobasice „kiełbasa biała parzona wielkopolska” upotrebljava se svinjsko meso izrezano na polovice čiji je udio mišićnog tkiva 55 %. Meso namijenjeno proizvodnji kobasice „kiełbasa biała parzona wielkopolska” mora biti u skladu sa sljedećim dodatnim posebnim uvjetima i preporukama kako slijedi:

—	meso koje se koristi za proizvodnju mora dolaziti od svinja koje se kolju najviše tri dana prije proizvodnje, u skladu sa zahtjevom da se meso za smjesu mora rezati u razdoblju od 48 i 72 sata nakon klanja,

—	nije dopušteno upotrebljavati sirovo meso svinja koje imaju miopatiju (jetrena encefalopatija, tamno suho i tvrdo meso TST (DFD), očite posljedice fiziološkog procesa ili ozljeda itd.) koju veterinar utvrdi pri klanju,

—	nije dopuštena uporaba mesa od krmača ili nerasta,

—	meso se smije konzervirati samo hlađenjem. Pod hlađenjem se podrazumijeva skladištenje ili prijevoz sirovog mesa na temperaturi od – 1 °C do + 7 °C,

—	meso se ne smije zamrzavati.

„Kiełbasa biała parzona wielkopolska” proizvodi se od krupno mljevenog svinjskog mesa i od mesa pripremljenog od tetivastog mišićnog tkiva svinje dobivenog od obrezaka svinjskih butova i lopatica. Nije dopušteno upotrebljavati zamjene za meso ni tvari koje zadržavaju vodu (bjelančevine, aromatična sredstva itd.).

Klasifikacija svinjskog mesa bez kosti:

Nemasno svinjsko meso, bez vanjskog sloja masti, krvnih žila ni žlijezda. Bijela mast, s nijansom ružičaste ili žućkasto-bijele boje.

I. kategorija

—	Nemasno meso, bez vezivnog tkiva, bez masti ili s malim slojem masti, bez međumišićne masti, dopušten tanak sloj od najviše 2 mm, bez vezivne masti mišićnog tkiva, dopušten prugasti izgled,

—	ne smije sadržavati tetive (čvrsto vezivno tkivo),

—	meso svijetlo ružičaste boje, ružičastocrvene, dijelovi bijele boje („riblje meso”) i tamnocrvene boje nisu dopušteni,

—	ukupni udio analizirane masti smije dosezati 18 %.

II. kategorija

—	Meso neznatne masnoće, moguća mala količina vezivnog tkiva, međumišićna mast dopuštena u slojevima od najviše 8 mm,

—	međumišićna mast mišićnog tkiva (prugasti izgled) –nema ograničenja

—	dopuštena minimalna prisutnost tetiva (čvrsto vezivno tkivo)

—	meso ružičaste do crvene boje,

—	ukupni udio analizirane masti smije dosezati 35 %.

III. kategorija

—	Meso s velikim udjelom nemasnog, tetivastog vezivnog tkiva,

—	međumišićna mast nepoželjna,

—	prugasti izgled nepoželjan,

—	meso ružičaste do crvene boje,

—	ukupni udio analizirane masti smije dosezati 23 %.

Za proizvodnju kobasice „kiełbasa biała parzona wielkopolska” upotrebljavaju se sljedeći dijelovi trupa svinje: 70 % svinjskog mesa I. kategorije, 20 % svinjskog mesa II. kategorije i 10 % svinjskog mesa III. kategorije, od ukupne proizvedene količine.

Jedina su začinska sredstva sljedeća: evaporirana sol, crni mljeveni papar, svježi ribani češnjak, usitnjeni mažuran; a udio mažurana ne smije biti manji od 0,3 kg na 100 kg mesa jer je riječ o karakterističnom sastojku.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području jesu sljedeći:

—	priprema sirovina,

—	mljevenje mesa,

—	priprema smjese,

—	punjenje i vezanje crijeva,

—	homogenizacija,

—

kuhanje,

—

hlađenje.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

„Kiełbasa biała parzona wielkopolska” prodaje se na tradicionalan način (u rasutom stanju) ili pakirana u zaštićenoj atmosferi (MAP).

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Glavna etiketa u obliku vrpce (oko kobasice).

Pri tradicionalnoj prodaji (u rasutom stanju) dopušteno je prodavati nepakirane kobasice, no pritom valja zadržati vrpcu za svaki svežanj od tri para kobasica koje se zatim prenose u prodajno pakiranje (papirnata vreća, vreća za konzervaciju u vakuumu) koje mora sadržavati najmanje tri podatka (simbol zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, naziv proizvođača i naziv proizvoda „kiełbasa biała parzona wielkopolska”). Samo proizvođač, njegove trgovine ili prodajna mjesta kobasicu smiju prodavati na tradicionalan način.

Etiketa na foliji proizvoda u zaštićenoj atmosferi (MAP), u obliku naljepnice.

Kobasica „kiełbasa biała parzona wielkopolska” prodaje se i u zaštitnim vakuumskim pakiranjima. U tom slučaju nije potrebno upotrijebiti pojedinačne etikete koje objedinjuju sve podatke. Tri para kobasica (šest kobasica) moraju se pakirati u plastičnu foliju s posebnom namjenskom vrpcom za etiketiranje proizvoda na jednoj od njih. Proizvod se mora pakirati uz upotrebu zaštitnih plinova, a količina plina mora biti dovoljna da štiti proizvod od oštećenja. Izbor strojeva za pakiranje slobodan je i ovisi o odluci pojedinačnog proizvođača. U prvo vidno polje na pakiranju mora se staviti (zalijepiti) etiketa na kojoj se nalaze najmanje tri podatka (simbol zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, naziv proizvođača i naziv proizvoda „kiełbasa biała parzona wielkopolska”). Dopuštene su dekorativne i tematske etikete. Prije upotrebe potrebno je obavijestiti Odbor za nadzor proizvodnje Komore mesara Velikopoljske o dekorativnim i tematskim etiketama na kobasici „kiełbasa biała parzona wielkopolska”.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje proizvodnje obuhvaća:

1.	Velikopoljsko vojvodstvo, u skladu s administrativnim granicama,

okruge smještene u Lubuskom vojvodstvu, odnosno:

—

Gorzów,

—

Krosno,

—	Międzyrzecz,

—

Słubice,

—	Strzelce-Drezdenko,

—	Świebodzin,

—

Wschowa,

—	Zielona Góra,

okruge smještene u Kujavsko-pomeranskom vojvodstvu, odnosno:

—

Mogilno,

—

Żnin.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnost kobasice „kiełbasa biała parzona wielkopolska” proizlazi iz posebnih kvalitativnih svojstava i iz ugleda proizvoda.

Velikopoljska je oduvijek bila čuvena po uzgoju svinja u velikim razmjerima i upravo se stoga u brojnim prigodama kao što su vjenčanja, krstitke, vjerske proslave, jubileji, proslave povodom žetve itd. prema tradiciji pripremaju proizvodi od svinjskog mesa, među kojima kobasica „kiełbasa biała parzona wielkopolska” zauzima posebno mjesto. Uspjeh te kobasice zajamčen je i zbog brzog postupka proizvodnje i svježine proizvoda.

Zahvaljujući usmenoj predaji i zapisima iz 1950-ih godina, zabilježena su pravila proizvodnje sirove, a zatim i kuhane bijele kobasice u okviru velikih industrijskih postrojenja. Tijekom 1990-ih godina počela su se naglašavati razlikovna svojstva i jedinstvenost kobasice „kiełbasa biała parzona wielkopolska”. U preduskršnjem razdoblju organizirala su se natjecanja u okviru kojih se jasno isticala posebnost te kobasice. Organizatori natjecanja bili su obrtnička komora, udruženja mesara te znanstvenici tadašnje Poljoprivredne akademije u Poznańu i profesionalnog instituta, koji bi uvijek okupili velik broj proizvođača kobasice „kiełbasa biała parzona wielkopolska”. Tijekom tih natjecanja ocjenjivački je sud dodjeljivao godišnje certifikate za kobasicu „kiełbasa biała parzona wielkopolska” ako bi ona ispunila očekivanja potrošača i znalaca o umijeću prerade mesa.

Valja napomenuti da su kuhane kobasice postojale na području Njemačke, Poljske, Češke i Slovačke već od barem XIX. stoljeća. Koristili su se razni recepti koji se i danas mogu naći u nacionalnim kuharicama. Za proizvodnju tih kobasica posebno se osim svinjetine upotrebljavala govedina i teletina (u području Njemačke, Češke i Slovačke) te janjetina. Upotrebljavali su se i razni začini kao paprika, luk, i lokalni biljni začini. Najrašireniji recepti na području Poljske razlikovali su se ovisno o dostupnosti govedine, teletine odnosno janjetine. Kako bi se zajamčila trajnost proizvoda često se upotrebljavalo soljeno meso. Pravilo proizvodnje kobasica isključivo svinjetinom zadržano je u Velikopoljskoj. Štoviše, posebnost te kobasice proizlazi iz činjenice da se pri proizvodnji upotrebljava svježe meso koje je ohlađeno, ali nije soljeno. Jedini začini koji se koriste jesu sol, papar, češnjak i mažuran, koji prevladava. Svojstvo te prerađevine jest i intenzivna siva boja. Neposredno nakon kuhanja kobasica je bjelkasta i otuda potječe njezino ime „kiełbasa biała parzona wielkopolska”. Ograničen broj začina omogućuje da okus dođe do izražaja, a on se naglašava i pojačava mažuranom uzgajanim u Velikopoljskoj. O posebnim svojstvima kobasice „kiełbasa biała parzona wielkopolska” na temelju kojih se razlikuje od drugih kuhanih bijelih kobasica svjedoči i činjenica da se, prema receptu za bijelu kobasicu iz 1964. koji je izdala središnja uprava sektora mesa, a na zahtjev potrošača, dodatak mažurana u toj regiji smije izostaviti. U Velikopoljskoj regiji bijelu se kobasicu uvijek proizvodilo s dodatkom mažurana, njezina karakterističnog sastojka, kojim se naglašava veza s regijom. Iako je pojam „kiełbasa biała parzona wielkopolska” poznat i upotrebljava se u cijeloj Poljskoj, u Velikopoljskoj se odnosi na različitu, vrlo specifičnu vrstu kobasice.

Važnost kobasice „kiełbasa biała parzona wielkopolska” potvrđena je činjenicom da su mesnice tijekom opsade, kada se meso moralo racionirati, primali dodatne količine mesa za proizvodnju te kobasice.

Popularnost kobasice „kiełbasa biała parzona wielkopolska” narasla je u tolikoj mjeri da su je mesari počeli proizvoditi i nakon blagdanskog razdoblja. Svakodnevno je dostupna u mesnicama Velikopoljske. Zahvaljujući dostupnosti te kobasice tijekom cijele godine razvijeni su različiti oblici pripremanja. Čak se i danas „kiełbasa biała parzona wielkopolska” priprema na masti s lukom i krupno narezanim kiselim jabukama. Tako pripremljena kobasica poslužuje se s krumpirima i kiselim kupusom. „Kiełbasa biała parzona wielkopolska” poslužuje se i tijekom društvenih događanja na otvorenom ili tijekom festivala. Tada se poslužuje pržena, sa sirom ili lukom i gljivama. Još jedan način pripreme jest na žaru s prilogom od kiselih krastavaca s hrenom ili senfom. U Velikopoljskoj „kiełbasa biała parzona wielkopolska” najčešće se priprema u tradicionalnoj juhi pod nazivom „żurek”.

Nove generacije nastavljaju tradiciju kobasice „kiełbasa biała parzona wielkopolska” te cijene njezin okus, no istodobno traže i nove načine da je uklope u različita jela. Stoga razni časopisi objavljuju recepte i savjete povezane s tom kobasicom. To potvrđuje važnost kobasice „kiełbasa biała parzona wielkopolska” za stanovnike regije i njezin trajni ugled.

„Kiełbasa biała parzona wielkopolska” kao regionalni specijalitet vrlo je brzo zamijećena te se afirmirala kao dio sajmova i festivala. Ugled kobasice „kiełbasa biała parzona wielkopolska” potvrđuje njezina četrdesetogodišnja prisutnost na tradicionalnim sajmovima povodom proslave blagdana sv. Ivana u Poznańu. „Kiełbasa biała parzona wielkopolska” još uvijek je osobito cijenjena, o čemu svjedoči činjenica da se svakodnevno prodaje u trgovinama i konzumira u bilo kojem trenutku.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://www.minrol.gov.pl/Jakosc-zywnosci/Produkty-regionalne-i-tradycyjne/Zlozone-wnioski-o-rejestracje-Produkty-regionalne-i-tradycyjne/OGLOSZENIE-MINISTRA-ROLNICTWA-I-ROZWOJU-WSI-z-dnia-25-listopada-2015-roku

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 73

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 60. 9. ožujka 2017.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2017/C 73/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8331 – Crédit Mutuel Arkéa/Bridgepoint/Primonial Holding) ( 1 )	1
2017/C 73/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8333 – Mitsui Group/NS Group/Anglia Rail Holdings) ( 1 )	1
2017/C 73/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8221 – Blackstone/OfficeFirst) ( 1 )	2

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće
2017/C 73/04	Obavijest određenim osobama koje podliježu mjerama ograničavanja predviđenima u Odluci Vijeća 2011/235/ZVSP i Uredbi Vijeća (EU) br. 359/2011 o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s obzirom na stanje u Iranu	3
	Europska komisija
2017/C 73/05	Tečajna lista eura	4
2017/C 73/06	Obavijest Komisije o aktualnim stopama za povrat državnih potpora te referentnim kamatnim/diskontnim stopama za 28 država članica koje se primjenjuju od 1. travnja 2017.(Objavljeno u skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. ( SL L 140, 30.4.2004., str. 1. ))	5
2017/C 73/07	Obavijest Komisije o primjeni regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu ili protokolima o pravilima o podrijetlu kojima se predviđa dijagonalna kumulacija između ugovornih stranaka ove Konvencije	6
	OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
2017/C 73/08	Popis luka u državama članicama u kojima se dopuštaju operacije iskrcaja ili prekrcaja proizvoda ribarstva i u kojima ribarska plovila trećih zemalja imaju pristup lučkim uslugama, u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008	14

	V Objave
	SUDSKI POSTUPCI
	Sud EFTA-e
2017/C 73/09	Odluka Suda o podnošenju i dostavi postupovnih akata s pomoću aplikacije e-EFTACourt	18
2017/C 73/10	Postupak koji je 17. studenoga 2016. pokrenuo DB Schenker protiv Nadzornog tijela EFTA-e (Predmet E-14/11 COSTS)	20
2017/C 73/11	Postupak koji je 7. prosinca 2016. pokrenuo DB Schenker protiv Nadzornog tijela EFTA-e (Predmet E-7/12 COSTS)	21
2017/C 73/12	Postupak koji su 20. prosinca 2016. trgovačka društva Autonomy Capital (Jersey) LP i Eaton Vance Management pokrenula protiv Nadzornog tijela EFTA-e (Predmet E-20/16)	22
2017/C 73/13	Postupak koji je društvo Konkurrenten.no AS pokrenulo protiv Nadzornog tijela EFTA-e 11. siječnja 2017. (Predmet E-1/17)	23
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2017/C 73/14	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8354 – Fox/Sky) ( 1 )	24
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2017/C 73/15	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	25


	(1) Tekst značajan za EGP.