2.12.2016

Službeni list Europske unije

C 450/1

OBAVIJEST KOMISIJE

Smjernice o sklapanju ugovora između vlada u području obrane i sigurnosti (članak 13. točka (f) Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća)

(2016/C 450/01)

1. Uvod

Prodaja između vlada (Government to Government, „G2G”) metoda je kojom se vladama omogućuje nabava obrambene opreme, usluga i radova od drugih vlada. Vlada kupac ne trguje izravno s ugovarateljem u području obrane; umjesto toga prodaju vrši druga vlada ponudom iz vlastitih zaliha ili nakon što je sama nabavila opremu u tu svrhu. G2G često uključuje, ali nije ograničen na podršku za proizvode, održavanje, osposobljavanje za njihovu uporabu i izgradnju infrastrukture.

Transakcije G2G nisu neznatan dio obrambenog tržišta u EU-u. Od 2005. do 2012. vrijednost nabave u području obrane između dviju vlada država članica iznosila je približno 22,8 milijarde EUR, što je 9 % ukupne potrošnje EU-a na obrambenu opremu.

Vlade iz raznih razloga mogu odlučiti kupiti vojnu opremu ili vojne usluge od druge vlade. U mnogim slučajevima G2G daje priliku „državama članicama prodavateljima” da se riješe viška opreme, a „državama članicama kupcima” da kupe obrambene kapacitete po povoljnim cijenama. On stoga može biti koristan alat u slučaju problema s proračunskim ograničenjima i preustroja oružanih snaga. U određenim okolnostima G2G može biti i najprikladnija ili čak jedina mogućnost nabave radi ispunjavanja posebnih zahtjeva u pogledu vojne sposobnosti koji su potrebni kako bi se osigurala interoperabilnost ili „operativna prednost” oružanih snaga država članica. G2G može biti i brz način ispunjavanja hitnih operativnih potreba.

G2G se može primijeniti i kao instrument suradnje među državama članicama, na primjer kad jedna država članica u skladu s odredbama Direktive kupi opremu ili usluge u ime svih država članica koje surađuju, a potom dijelove te opreme i tih usluga prenese na druge vlade. Odjeljcima od 3. do 7. ove Komunikacije nisu obuhvaćeni ugovori koji se sklapaju radi takvog prijenosa.

Transakcije G2G mogu poprimiti razne oblike i obuhvaćati različite vrste opreme i usluga. Budući da se uloga industrije i korist za nju znatno razlikuje, G2G ovisno o opsegu i predmetu ugovora može snažno utjecati na tržište. Ako se prije sklapanja ugovora između vlada ne istraže sve mogućnosti javne nabave i ne opravda odabrana strategija javne nabave, to može značiti da je diskriminiran gospodarski subjekt iz EU-a ili više njih. Izostanak spomenutih radnji u nekim slučajevima može biti posljedica zaobilaženja primjenjivih pravila i imati negativan učinak na dobro funkcioniranje internog tržišta.

U Komunikaciji „Prema konkurentnijem i učinkovitijem sektoru obrane i sigurnosti” (1) od srpnja 2013. Komisija je navela da bi se posebna izuzeća sadržana u Direktivi 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2)„mogla […] tumačiti na način koji umanjuje ispravnu primjenu Direktive. To bi moglo ugroziti ravnopravne tržišne uvjete na unutarnjem tržištu. Komisija će, stoga, osigurati precizno tumačenje tih izuzeća i spriječiti njihovu zloupotrebu radi zaobilaženja Direktive”. U tu svrhu Komisija je obznanila svoju namjeru da u suradnji s državama članicama da smjernice o tim izuzećima koje bi za početak obuhvaćale ugovore koji se sklapaju između vlada (3).

Svrha je ove Obavijesti dati smjernice iznošenjem dobre prakse javne nabave za primjenu tog izuzeća, posebno radi smanjenja rizika od kršenja prava EU-a. U ovoj se Obavijesti ne utvrđuju dodatne obaveze ili preduvjeti za primjenu tog izuzeća uz one koji su obuhvaćeni postojećim pravom EU-a. Ona nije pravno obvezujuća. Samo je Sud Europske unije („Sud”) nadležan za pravno obvezujuće tumačenje prava EU-a.

2. Pravni okvir

Ne temelju članka 2. Direktive 2009/81/EZ („Direktiva”) ugovori u području obrane i sigurnosti moraju se sklapati u skladu s odredbama te Direktive.

Člankom 13. točkom (f) Direktive predviđa se izuzimanje ugovora koje sklapa vlada s drugom vladom i koji se odnose na: i. nabavu vojne opreme ili osjetljive opreme, ii. radove i usluge izravno povezane s takvom opremom, ili iii. radove i usluge izričito za vojne namjene, ili osjetljive radove i osjetljive usluge.

Uvodna izjava 1., u kojoj se navodi da „nacionalna sigurnost ostaje u isključivoj nadležnosti svake države članice u području obrane i u području sigurnosti”, važna je za to izuzeće jer se države članice u interesu nacionalne sigurnosti mogu odlučiti za javnu nabavu G2G.

U uvodnoj izjavi 30. Direktive navodi se: „S obzirom na specifičnost sektora obrane i sigurnosti, nabava opreme kao i radova i usluga jedne vlade od druge vlade treba biti izuzeta iz područja primjene ove Direktive”. Posebna je značajka tog sektora velik utjecaj nacionalne sigurnosti na javnu nabavu u području obrane i sigurnosti, što, na primjer, može biti izazvano potrebom za interoperabilnošću sa saveznicima.

Prema članku 1. stavku 9. Direktive „Vlada” znači državna, regionalna ili lokalna vlast države članice ili treće zemlje. To znači da se ugovori koje sklapaju drugi javni naručitelji/naručitelji, kao što su tijela uređena javnim pravom ili javna poduzeća, ili se sklapaju u ime tih naručitelja, ne mogu izuzeti na temelju članka 13. točke (f).

Samo ugovori koji se sklapaju isključivo između dvije vlade mogu se smatrati „ugovorima koje sklapa vlada s drugom vladom” u smislu članka 13. točke (f) Direktive. Ugovori o nabavi G2G u načelu obuhvaćaju prijenos prava vlasništva s vlade prodavatelja na vladu kupca (4). S druge strane, činjenica da vlada gospodarskom subjektu koji se natječe za ugovor daje jamstva dobre provedbe ili pruža slične oblike potpore, ne čini izuzeće primjenjivim na taj ugovor. Izuzeće obuhvaća samo ugovor između dvije vlade i ne obuhvaća povezane ugovore koji se sklapaju između vlade prodavatelja i gospodarskog subjekta.

Članak 11. Direktive odnosi se na primjenu izuzeća. U njemu se navodi da se „nijedno od pravila, postupaka, programa, sporazuma, dogovora ili ugovora iz ovog odjeljka ne smije […] koristiti s ciljem izbjegavanja primjene odredaba ove Direktive”. Uz to, ustaljena je praksa Suda Europske unije („Sud”) da se odredbe kojima se odobravaju izuzeća od pravila EU-a o javnoj nabavi moraju tumačiti strogo (5). Sud ujedno smatra da se izuzeće „mora tumačiti tako da bude u skladu s ciljevima koje slijedi”. Načelo strogog tumačenja stoga ne znači da se okvirni uvjeti izuzeća „moraju tumačiti tako da se tom izuzeću oduzme željeni učinak” (6).

U skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda za tumačenje odredbe prava Europske unije ne smije se uzeti u obzir samo njezin tekst, nego i kontekst u kojemu se nalazi te ciljeve propisa kojih je dio (7). To posebno znači da se pri tumačenju i primjeni članka 13. točke (f) mora voditi računa o ciljevima Direktive. Oni su, među ostalim, utvrđeni u uvodnim izjavama 2. i 3., u kojima se navodi da je „postupna uspostava europskog tržišta za obrambenu opremu ključna […] za jačanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze […]” i da se „države članice slažu […] glede potrebe za promicanjem, razvojem i europske obrambene tehnološke i industrijske baze utemeljene na sposobnosti, znanju i konkurentnosti. Kako bi ostvarile taj cilj države članice mogu koristiti različita sredstva, u skladu s pravom [Unije], za istinsko europsko tržište za obrambenu opremu i jednake uvjete na europskoj i svjetskoj razini”.

Ugovori koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive ipak mogu biti podložni pravilima i načelima Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Međutim, ne postoji sudska praksa Suda iz koje bi se moglo zaključiti do koje se mjere pravila i načela UFEU-a mogu primjenjivati na ugovore izuzete na temelju članka 13. točke (f) Direktive.

3. Analiza tržišta

Iz prethodno navedenog proizlazi da javni naručitelji u propisno obrazloženim slučajevima mogu odlučiti sklopiti ugovor s drugom vladom uz primjenu izuzeća na temelju članka 13. točke (f) Direktive.

Odlukama o sklapanju ugovora s drugom vladom stoga bi trebala prethoditi odgovarajuća analiza u kojoj se jasno utvrđuje da je sklapanje konkretnog ugovora s drugom vladom jedina ili najbolja mogućnost ispunjavanja zahtjeva u pogledu nabave koje je odredila vlada kupac.

U toj bi analizi posebno trebalo navesti moguće nepostojanje ili nepraktičnost tržišnog natjecanja (vidjeti odjeljak 4.) ili, naprotiv, mogućnost postojanja tržišnog natjecanja za ugovor (vidjeti odjeljak 5.). Kad javni naručitelji procjenjuju da tržišno natjecanje ne postoji li je nepraktično, ili se, naprotiv, čini mogućim, oni po želji mogu ograničiti svoju analizu na unutarnje tržište.

Takva analiza podrazumijeva odgovarajuće ispitivanje tržišta prilagođeno uvjetima na tržištu i konkretnim zahtjevima koji se mogu provesti i prije konačnog određivanja zahtjeva. Na primjer, javni naručitelj na svojem web-mjestu može objaviti obavijest o Zahtjevu za informacije kako bi pokrenuo tehnički dijalog iz uvodne izjave 49. Direktive. U okviru tog dijaloga potencijalnim gospodarskim subjektima dala bi se prilika da iznesu opaske o predloženom zahtjevu na temelju kojeg bi se moglo odrediti alternativno rješenje.

Javni naručitelji trebali bi dokumentirati svoju analizu kako bi, ako se to od njih zatraži, na temelju pomoćne dokumentacije mogli dokazati opravdanost svojih odluka.

Takvo je postupanje u skladu s djelotvornim metodama javne nabave, posebno u situaciji općih proračunskih ograničenja, i njime se poštuju pravila i standardi dobrog financijskog upravljanja. Dokumentiranjem analize osim toga se znatno ograničavaju rizici od pravnih poteškoća u pogledu prava EU-a i nacionalnog prava. Kad je riječ o pravu EU-a, dokumentiranjem se smanjuju rizici od uspješnog osporavanja odluke javnog naručitelja o sklapanju ugovora s drugom vladom uz primjenu izuzeća na temelju članka 13. točke (f), posebno po osnovi izbjegavanja primjene odredaba Direktive (članak 11.) i/ili kršenja pravila i načela Ugovora.

4. Kada tržišno natjecanje ne postoji ili je nepraktično

Određeni se ugovori po svojoj prirodi mogu sklapati samo s drugim vladama, na primjer, kad jedna država članica pruža vojnu obuku drugoj državi članici. Takvi se ugovori općenito sklapaju u okviru vojne suradnje među državama. Budući da ne postoji komercijalna alternativa, oni ne utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Osim toga postoje slučajevi kad analiza iz odjeljka 3. jasno pokazuje da tržišno natjecanje ne postoji ili je nepraktično.

Neke od okolnosti u kojima ne postoji tržišno natjecanje ili je ono nepraktično u komercijalnom okruženju mogu biti važne za odluku o javnoj nabavi G2G (npr. uključenost samo jednog gospodarskog subjekta iz tehničkih razloga ili zbog ekskluzivnih prava; hitnost; dodatna roba; ponavljanje radova i usluga).

U takvim okolnostima javni naručitelji možda nemaju isplativu alternativu izravnom sklapanju ugovora s drugom vladom. To se, na primjer, odnosi na sljedeće situacije: i. zahtjeve koje je odredio javni naručitelj iz tehničkih razloga ili razloga povezanih sa zaštitom ekskluzivnih prava može ispuniti samo određena vlada; ii. javni naručitelj suočava se s hitnim operativnim potrebama kao što je npr. hitnost izazvana krizom ili iznimna hitnost izazvana nepredvidivim događajima; iii. potrebna je dodatna roba od prvobitne vlade prodavatelja zbog djelomične zamjene ili povećanja količine postojeće robe, a promjena izvora robe nije praktična iz razloga povezanih s interoperabilnošću. Zamislive su i druge okolnosti u kojima je od početka jasno da se pozivom na nadmetanje ne bi potaknuli bolji rezultati nabave ili povećalo tržišno natjecanje nego u okviru javne nabave G2G.

U slučajevima kad javni naručitelji smatraju da tržišno natjecanje ne postoji ili je nepraktično, oni bi trebali dokumentirati svoju analizu (vidjeti odjeljak 3.) kako bi, ako se to od njih zatraži, na temelju pomoćne dokumentacije mogli dokazati opravdanost svojih odluka.

Javnim naručiteljima koji se oslanjaju na članak 13. točku (f) Direktive jer tržišno natjecanje ne postoji ili je nepraktično savjetuje se da obznane svoju odluku objavljivanjem slobodnog teksta u SL-u EU-a (vidjeti odjeljak 5.) ili obavijesti o dobrovoljnoj ex ante transparentnosti (VEAT). Objavljivanjem informacija o javnoj nabavi izvan područja primjene Direktive javni naručitelj najavljuje svoju odluku o sklapanju ugovora s drugom vladom na temelju članka 13. točke (f) u situacijama kad tržišno natjecanje ne postoji ili je nepraktično. Objavljeni tekst ili VEAT treba sadržavati opis predviđene transakcije G2G kojom će se gospodarski subjekti upozoriti te će im se dati prilika da javnom naručitelju predstave alternativno rješenje koje je on možda previdio.

U „Prilogu D3 – Obrana i sigurnost” obavijesti o VEAT-u od javnog naručitelja zahtijeva se da obrazloži zašto je sklopio ugovor bez prethodne objave obavijesti o sklapanju ugovora. Javni naručitelji koji objavljuju obavijest o VEAT-u u okolnostima opisanima u ovom stavku odabiru sljedeću mogućnost iz stavka 2.: ugovor nije obuhvaćen područjem primjene Direktive i navode kratko obrazloženje svoje odluke.

Radi osiguravanja transparentnosti javnim naručiteljima savjetuje se i da ex post, na primjer na svojoj web-stranici ili priopćenjem za medije, obavijeste o sklopljenom ugovoru G2G. Neke se informacije mogu izostaviti iz objave ako bi njihovo otkrivanje javnosti spriječilo kazneni progon ili na drugi način bilo u suprotnosti s javnim interesom, posebno interesom u području obrane i/ili sigurnosti, ili ako bi naštetilo legitimnim trgovinskim interesima.

5. Kada se tržišno natjecanje čini mogućim: prethodna objava i utvrđivanje strategije javne nabave

Postoje slučajevi kad javni naručitelji koji razmatraju mogućnost nabave od druge vlade na temelju analize iz odjeljka 3. nisu sigurni da tržišno natjecanje kojim se trebaju ispuniti njihove specifične potrebe nabave ne postoji ili je nepraktično.

U takvim bi situacijama javni naručitelji u interesu djelotvorne nabave te radi poštovanja standarda dobrog financijskog upravljanja i izbjegavanja pravnih rizika trebali dodatno ispitati tržište tako da svoje zahtjeve obznane u prethodnoj objavi. Cilj je dodatnog ispitivanja tržišta utvrditi bi li se barem jedan gospodarski subjekt iz EU-a mogao uistinu natjecati kako bi ispunio zahtjeve javnog naručitelja (tj. je li sposoban isporučiti slično ili bolje rješenje od onog koje se nudi u okviru javne nabave G2G). Time će se javnim naručiteljima omogućiti da utvrde svoju strategiju javne nabave (javna nabava G2G ili komercijalna nabava) uz potpuno poznavanje tržišta.

U tom kontekstu mogući načini prethodne objave obuhvaćaju:

—	Službeni list (SL) Europske unije,

—	nacionalna službena glasila ili portale javne nabave,

—	objave na web-mjestima javnih naručitelja ili njihovim portalima javne nabave i

—	stručne časopise kao dopunski način objave.

U slučajevima kad je iz analize tržište jasno da su svi mogući isporučitelji poznati, alternativa objavi može biti slanje zahtjeva za informacije tim mogućim isporučiteljima.

U slučaju da iz analize tržišta nije jasno jesu li svi isporučitelji poznati, javnim naručiteljima savjetuje se da objave slobodan tekst u SL-u EU-a koji će poslužiti kao prethodna obavijest. U toj specifičnoj situaciji, ako standardni obrasci nisu prikladni, javni naručitelji mogu zatražiti objavu slobodnog teksta u SL-u EU-a (ojs@publications.europa.eu). Javni naručitelji imaju i mogućnost objavljivanja obavijesti o VEAT-u (vidjeti odjeljak 4.).

Informacije sadržane u prethodnoj obavijesti ili u zahtjevu za informacije mogu biti ograničene na opći opis zahtjeva i navođenje iznosa raspoloživih sredstava iz proračuna. Javni naručitelji izričito bi trebali spomenuti da utvrđuju svoju strategiju javne nabave, na temelju koje bi se mogao sklopiti ugovor s drugom vladom ili pokrenuti službeni postupak javne nabave na temelju Direktive. Javni naručitelji trebali bi također spomenuti kako mogućim gospodarskim subjektima žele dati priliku da dokažu svoju ekonomsku i tehničku sposobnost za ispunjavanje zahtjeva.

Javni naručitelji mogu i pozvati moguće gospodarske subjekte da iznesu opaske o predloženim zahtjevima i ponude rješenja kojima bi se moglo olakšati tržišno natjecanje ili veća vrijednost za novac. Ako se javni naručitelji na to odluče, moraju osigurati jednako postupanje i onemogućiti narušavanje tržišnog natjecanja.

Istodobno javni naručitelji mogu se obratiti drugim vladama kako bi saznali mogu li njihovi zahtjevi biti ispunjeni u okviru G2G-a.

Javni naručitelji upotrijebit će informacije prikupljene iz objave i razgovora s drugim vladama kako bi utvrdili svoju strategiju javne nabave uz potpuno poznavanje tržišta.

6. Pregovori s vladama

Ako javni naručitelji na temelju nepristrane procjene informacija prikupljenih iz prethodne objave zaključe da je sklapanje konkretnog ugovora s drugom vladom jedina ili najbolja mogućnost za ispunjavanje njihovih zahtjeva, nastavit će pregovore s tom vladom ili više vlada te konačno sklopiti ugovor G2G na temelju izuzeća iz članka 13. točke (f) Direktive.

Kako bi osigurali najbolje moguće ispunjenje svojih zahtjeva u skladu s djelotvornim metodama javne nabave te izbjegli pravne rizike, javni naručitelji trebali bi voditi nepristrane pregovore s vladama. To je posebno važno ako nekoliko vlada da ponude i ako je učinak na unutarnje tržište znatan.

Konačan odabir trebao bi se temeljiti na objektivnim kriterijima kao što su kvaliteta, cijena, tehnička vrijednost, funkcionalne značajke, troškovi rada, troškovi životnog ciklusa, usluge korisničke i tehničke podrške, datum isporuke, sigurnost isporuke, interoperabilnost i operativne značajke.

U svakom slučaju, javni naručitelji trebali bi dokumentirati svoju procjenu kako bi, ako se to od njih zatraži, na temelju pomoćne dokumentacije mogli dokazati opravdanost svojih odluka.

7. Javna nabava na temelju Direktive

Ako, naprotiv, nepristrana procjena informacija prikupljenih iz prethodne objave pokaže da je gospodarski subjekt iz EU-a ili više takvih subjekata sposoban isporučiti rješenje koje omogućuje veću vrijednost za novac od one koja se nudi u okviru nabave G2G i ako ne postoji objektivno opravdanje za nabavu od vlade prodavatelja, javni naručitelji započet će s postupkom javne nabave na temelju Direktive. U tom će se slučaju morati poštovati odgovarajuće odredbe Direktive.

(1) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, COM(2013) 542 final, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52013DC0542&rid=1.

(2) SL L 216, 20.8.2009., str. 76.

(3) Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, COM(2014) 387 final, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52014DC0387&rid=1.

(4) Ne dovodeći u pitanje članak 1. stavak 4. Direktive, u kojem se ugovori o nabavi robe definiraju kao ugovori, osim ugovora o radovima, čiji je predmet kupnja, najam, zakup ili najam s pravom kupnje, sa ili bez opcije kupnje proizvoda.

(5) Vidjeti, među ostalim, predmet C-337/06, Bayerischer Rundfunk, točku 64.

(6) Vidjeti predmet C-19/13, Fastweb, točku 40.

(7) Vidjeti, među ostalim, predmet 292/82, Merck, točku 12.; predmet C-34/05, Schouten, točku 25.; predmet C-433/08, Yaesu Europe, točku 24. i predmet C-112/11, Ebookers.com, točku 12.

2.12.2016

Službeni list Europske unije

C 450/12

Sažetak Odluke Komisije

od 8. siječnja 2016.

o ocjenjivanju koncentracije spojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u

(Predmet M.7630 – FedEx/TNT Express)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 9826 final)

(Vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

(2016/C 450/09)

Komisija je 8. siječnja 2016. donijela Odluku u predmetu o koncentracijama na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (1) , a posebno članka 8. stavka 1. te Uredbe. Verzija potpune Odluke bez povjerljivih podataka može se pronaći na izvornom jeziku predmeta na internetskoj stranici Glavne uprave za tržišno natjecanje na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/comm/competition/index_en.html

I. STRANKE

FedEx Corporation („FedEx” – Sjedinjene Američke Države) klijentima i tvrtkama diljem svijeta pruža široki raspon usluga prijevoza, e-trgovine i poslovnih usluga. Središnje zračno čvorište FedEx-ove mreže unutar EGP-a nalazi se u Parizu. TNT Express NV („TNT” – Nizozemska) aktivan je u sektorima dostave malih pošiljki i prijevoza tereta. Središnje zračno čvorište TNT-ove europske mreže nalazi se u gradu Liège, u Belgiji.

II. OPERACIJA i ZNAČAJ ZA EUROPSKU UNIJU

FedEx i TNT („stranke” ili „spojeni subjekt”) objavili su 7. travnja 2015. svoju uvjetnu suglasnost o javnoj ponudi FedEx-a za sve izdane i glavne dionice TNT-ova kapitala kako bi FedEx stekao kontrolu nad TNT-om („transakcija”).

Transakcija uključuje FedEx-ovo stjecanje isključive kontrole nad TNT-om i čini koncentraciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 139/2004 („Uredba o koncentracijama”). Od značaja je za Uniju u skladu s člankom 1. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama.

III. POSTUPAK

Transakcija je 26. lipnja 2015. formalno prijavljena Komisiji u skladu s člankom 4. Uredbe o koncentracijama.

Komisija je 31. srpnja 2015. zaključila da se u pogledu transakcije javljaju ozbiljne sumnje u vezi s njezinom sukladnošću s unutarnjim tržištem i donijela je odluku o pokretanju postupka u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o koncentracijama („odluka o pokretanju postupka”).

Stranke su 12. kolovoza 2015. podnijele svoje pismene komentare na odluku o pokretanju postupka i istoga je dana, na zahtjev stranaka, rok za donošenje konačne odluke produžen je za dvadeset radnih dana u skladu s člankom 10. stavkom 3. drugim podstavkom Uredbe o koncentracijama.

UPS je 21. listopada 2015. odlukom službenika za usmene rasprave potvrđen kao zainteresirana treća osoba u skladu s člankom 18. stavkom 4. Uredbe o koncentracijama.

Detaljnom istragom omogućeno je otklanjanje zabrinutosti u pogledu tržišnog natjecanja prethodno ustanovljenih u odluci o pokretanju postupka. Nije donesena obavijest o utvrđenim činjenicama.

O nacrtu odluke raspravljalo se s državama članicama u okviru Savjetodavnog odbora za koncentracije 11. prosinca 2015., koji je dao povoljno mišljenje. Službenik za usmene rasprave dao je povoljno mišljenje o postupku u izvješću dostavljenom 18. prosinca 2015.

10.

Komisija je 8. siječnja 2016. donijela, u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe o koncentracijama, odluku prema kojoj se koncentracija proglašava spojivom s unutarnjim tržištem i sporazumom o EGP-u („Odluka”).

IV. OCJENA TRŽIŠNOG NATJECANJA

A. Uvod

11.

Odluka je usredotočena na tržište usluga dostave malih pošiljki. Bilo koja moguća preklapanja između aktivnosti stranaka u području prijevoza tereta i otpreme tereta ne utječu na tržišta.

12.

I FedEx i TNT pružatelji su usluga dostave malih pošiljki i unutar EGP-a i iz EGP-a u odredišta koja nisu u EGP-u. Oboje nude takozvane „integrirane usluge”, što znači da imaju cjelokupnu operacijsku kontrolu nad sredstvima prijevoza, dovoljnu zemljopisnu pokrivenost na globalnoj razini, čvorišno-spojni operacijski model, vlastitu informatičku mrežu i ugled pouzdanosti u dostavi malih pošiljki na vrijeme (takozvani kredibilitet „s kraja na kraj”). Integrirane usluge također nude DHL i UPS.

B. Mjerodavna tržišta

Mjerodavna tržišta proizvoda

13.

U skladu s prethodnom praksom Komisije pri donošenju odluka (2), mjerodavno tržište za usluge dostave malih pošiljki uključuje pošiljke ispod 31,5 kg. Komisija razlikuje jesu li pošiljke preuzete u zemlji EGP-a dostavljene unutar te iste zemlje (domaća tržišta), u drugu zemlju EGP-a (međunarodno tržište unutar EGP-a) ili u zemlju izvan EGP-a (tržišta usluga izvan EGP-a).

14.

U prijašnjim predmetima, osobito pri ocjenjivanju međunarodnih tržišta unutar EGP-a, Komisija je utvrdila i tržište usluga brze dostave (s obvezom dostave idući dan) kao različito od tržišta usluga odgođene/standardne dostave (s obvezom u duljem vremenskom okviru) (3). Ova saznanja temeljena su, među ostalim, na činjenici da se te dvije vrste usluga pružaju drukčijom infrastrukturom, da velik broj klijenata ovisi o brzim dostavama i da su usluge brze dostave i znatno skuplje.

15.

U predmetu o kojem je riječ, uzimajući u obzir znatna preklapanja među strankama u pružanju usluga izvan EGP-a, Komisija je poduzela opširno ispitivanje tih tržišta koja prethodno nisu bila detaljno ocijenjena.

16.

Za pružatelje integriranih usluga, i brza dostava izvan EGP-a (tj. najbrža moguća zajamčena usluga dostave) i odgođena (sporija, no svejedno izrazito pouzdana, točna u dan) dostava malih pošiljki u osnovi se koriste istom mrežom i koracima opskrbnog lanca (uključujući razvrstavanje u čvorištima zračnog prometa, dugotrajne letove i carinjenje) na njihovu putovanju prema različitim odredištima na više kontinenata. Štoviše, svi pružatelji integriranih usluga izravno se nadmeću za obje vrste usluga te je bilo naznaka da se cijene za usluge brze i odgođene dostave izvan EGP-a zajednički kreću, što nije u suprotnosti s mogućnošću da brza i odgođena dostava pripadaju istom tržištu. Na toj osnovi, Komisija smatra usluge brze i odgođene dostave segmentima istoga tržišta izvan EGP-a.

17.

S gledišta odredišta, iako je definicija tržišta proizvoda ostala otvorena, Komisija je ocijenila utjecaj transakcije na svjetskoj razini i na razini važnih trgovinskih puteva (Sjeverna Amerika, Srednja i Južna Amerika, Afrika, Azija/Pacifik, Bliski Istok i ostatak Europe).

Mjerodavna zemljopisna tržišta

18.

U vezi s definicijom zemljopisnog tržišta, odnosno izvorom dostave, u skladu s odlukom u predmetu UPS/TNT, Komisija je zaključila da je međunarodno tržište brze dostave unutar EGP-a u svom dosegu nacionalno. Ocjena utjecaja transakcije provedena je na nacionalnoj razini i za tržište usluga dostave malih pošiljki izvan EGP-a. Međutim, s obzirom na mrežne značajke industrije i ključnu ulogu zračnih mreža za međukontinentalne dostave, procjena tržišnog natjecanja za dostavu malih pošiljki izvan EGP-a također je uključivala razinu EGP-a.

1. Usluge dostave malih pošiljki unutar EGP-a

19.

Međunarodna brza dostava malih pošiljki unutar EGP-a u okviru EGP-a mrežna je industrija, koja zahtijeva prisutnost u svim zemljama EGP-a. Neophodna prisutnost zatim rezultira ulaganjima u infrastrukturu kroz cijeli vrijednosni lanac (od prijma, razvrstavanja, teretnog prometa, čvorišta, zračne mreže i dostave). Pružatelji integriranih usluga imaju iznimno čvrstu kontrolu nad svojom mrežom i jedino njihova neprekinuta mreža brze dostave pokriva sve zemlje EGP-a. Pri ocjenjivanju konkurentske snage različitih kategorija konkurenata stranaka na međunarodnom tržištu brze dostave unutar EGP-a, Komisija je zaključila, u skladu s rezultatima ispitivanja tržišta, da pružatelji usluga dostave malih pošiljki koji ne nude integrirane usluge općenito vrše slab konkurentski pritisak na stranke. Komisija se stoga odlučila za konzervativni pristup i ograničila svoju procjenu tržišnog natjecanja utjecaja transakcije na međunarodne usluge brze dostave unutar EGP-a u različitim zemljama EGP-a na konkurentski pritisak koji četiri pružatelja integrirane usluge vrše jedan na drugoga.

(a) Položaj spojenog subjekta na tržištu međunarodne usluge brze dostave unutar EGP-a bio bi umjeren

20.

Uzimajući u obzir svojstvena ograničenja podataka o tržišnom udjelu koje je predao FedEx u svrhu procjene tržišnog natjecanja u ovom predmetu i u skladu s Komisijinim pristupom u predmetu UPS/TNT, Komisija je poduzela rekonstrukciju modela tržišta. Na razini EGP-a, spojeni subjekt imao bi tržišni udio ispod 30 %. I dalje će biti najslabiji od triju preostalih pružatelja integriranih usluga i tako treći po redu sudionik nakon DHL-a i UPS-a. Na razini države, spojeni subjekt imao bi tržišni udio koji ne prelazi 40 % na temelju ostvarenih prihoda iz 2014. i ne bi postao sudionik broj jedan na bilo kojem od 30 ispitanih nacionalnih tržišta unutar EGP-a (4).

(b) FedEx i TNT nisu posebno bliski konkurenti u odnosu na međunarodno tržište usluga brze dostave unutar EGP-a

21.

Iako i FedEx i TNT pružaju integrirane usluge i prema tome se međusobno natječu u području međunarodnog tržišta usluga brze dostave unutar EGP-a na 30 nacionalnih tržišta u EGP-u, Komisija je zaključila da stranke nisu posebno bliski konkurenti.

22.

S jedne strane, poslovanje FedEx-a usmjereno je na klijente s važnim potrebama dostave unutar EGP-a. Većina FedEx-ovih prihoda od međunarodne brze dostave unutar EGP-a potječe od klijenata koji su se koristili i njihovim uslugama dostave izvan EGP-a. Usredotočenost FedEx-a na klijente međunarodne brze dostave unutar EGP-a s važnim potrebama dostave izvan EGP-a vođena je njihovom ograničenom sposobnošću uspješnog konkuriranja za klijente zasebnih usluga brze dostave unutar EGP-a ili klijente koji se žele koristiti uslugama istog pružatelja i za međunarodnu brzu dostavu unutar EGP-a i za domaću/međunarodnu uslugu odgođene dostave unutar EGP-a. Ova su ograničenja rezultat slabije FedEx-ove mreže diljem EGP-a. Ta slabija mreža podrazumijeva slabiju zemljopisnu pokrivenost FedEx-a za različite usluge brze dostave, relativno slabo pružanje usluga odgođene i domaće dostave većih razmjera te višu cjenovnu bazu, što je rezultat niže ekonomije razmjera i gustoće, što FedEx čini znatno manje konkurentnim u međunarodnoj brzoj dostavi unutar EGP-a. To pak podrazumijeva slab tržišni položaj u odnosu na TNT i druga dva pružatelja integriranih usluga te je dosljedno FedEx-ovoj usredotočenosti na dostave izvan EGP-a.

23.

S druge strane, TNT-a je usredotočen na klijente sa zasebnim međunarodnim uslugama dostave unutar EGP-a i potrebama domaće/odgođene dostave. Suprotno FedEx-u, TNT ima važnu europsku cestovnu i učinkovitiju prisutnost u mreži zračnog prometa unutar EGP-a i viši omjer prodaje na domaćim odloženim segmentima. Ograničeni udio njihovih prihoda potječe od klijenata s potrebama dostave izvan EGP-a. TNT-ovi podaci o prodaji pokazuju da je velik dio TNT-ovih prihoda koji dolazi od brze dostave unutar EGP-a generiran zbog klijenata koji se koriste i TNT-ovim domaćim i/ili međunarodnim uslugama odgođene dostave unutar EGP-a. Za razliku od toga, TNT je bio manje uspješan pri privlačenju klijenata međunarodne brze dostave unutar EGP-a koji također zahtijevaju usluge međunarodne dostave izvan EGP-a.

24.

Također, interni dokumenti stranaka potvrđuju da one jedne druge ne vide kao posebno bliske konkurente. Štoviše, očigledna većina klijenata stranaka ne vidjeti stranke kao posebno bliske konkurente (npr. u smislu određivanja cijene, raspona i kvalitete usluge, pouzdanosti, zemljopisnog dosega, pronalaženja i praćenja pošiljki itd.). Štoviše, klijenti vide FedEx kao slabijeg od ostalih triju pružatelja integriranih usluga na tržištima usluge međunarodne brze dostave unutar EGP-a.

25.

Konačno, bez obzira na više utvrđenih ograničenja, analiza nadmetanja koju su podnijele stranke pružila je daljnju potvrdu da je FedEx TNT-u slabiji konkurent od DHL-a i UPS-a.

26.

Komisija je smatrala da TNT nema specifičnih kvaliteta koje mu omogućavaju da vrši znatan konkurentski pritisak drugim pružateljima integriranih usluga, što bi za posljedicu imalo smanjenje tržišnog natjecanja nakon transakcije. Prvo, TNT-ov cjenovni položaj pri međunarodnoj brzoj dostavi unutar EGP-a nije povoljniji nego cjenovni položaj DHL-a i UPS-a. Drugo, TNT posljednjih godina nije uspio proširiti svoj tržišni položaj na štetu drugih pružatelja integrirane usluge. Treće, Komisija je mogla empirijski potvrditi da se TNT ne može smatrati agresivnim pri određivanju cijena na tržištu međunarodne dostave unutar EGP-a. Četvrto, TNT-a posljednjih godina nije bio usredotočen na znatna ulaganja u svoju mrežu nego na konsolidaciju svojih usluga. Posljedično, ne može se reći da je posljednjih godina bio inovator u pogledu proširenja mreže.

(d) DHL i UPS bili bi u položaju u kojem mogu svladati spojenog subjekta nakon transakcije

27.

Unatoč tome što bi pružatelji neintegriranih usluga, posebno operatori koji se temelje na cestovnom prometu s velikom mrežom poput DPD-a i GLS-a, vršili određeni konkurentski pritisak na spojenog subjekta ovisno o nacionalnom tržištu, Komisija je zauzela konzervativni pristup i ograničila svoju analizu na to hoće li konkurenti spojenog subjekta vršiti pritisak na cijene DHL-a i UPS-a.

28.

Prvo, spojeni subjekt suočit će se s dvama jakim i sposobnim konkurentima. Na temelju rezultata Komisijine rekonstrukcije tržišta, DHL će ostati vodeći poduzetnik na tržištu, a slijedit će ga UPS. Na pitanje hoće li nakon transakcije biti dovoljno pouzdanih alternativa za njihove potrebe međunarodne brze dostave unutar EGP-a, velika je većina klijenata odgovorila da će to biti slučaj. I UPS i DHL spomenuti su kao pouzdane alternative spojenom subjektu nakon transakcije.

29.

Drugo, klijenti se mogu zaštititi od mogućnosti da spojeni subjekt poveća cijene nakon koncentracije prijelazom na drugog pružatelja usluge. Očigledna većina klijenata usluga međunarodne brze dostave unutar EGP-a upotrebljava više pružatelja usluga i lako je prebaciti se s jednog na drugog.

30.

Treće, DHL i UPS lako bi mogli povećati upotrebu svojih usluga ako spojeni subjekt poveća cijene nakon transakcije i prema tome namiriti dodatnu potražnju bez izlaganja dodatnom materijalnom trošku.

(e) Očigledna većina klijenata nije izrazila zabrinutost u vezi s transakcijom

31.

Velika većina klijenata koji su odgovarali u Komisijinoj prvoj i drugoj fazi ispitivanja tržišta izrazila je neutralno ili čak pozitivno mišljenje o sveukupnim utjecajima transakcije na tržište usluga međunarodne dostave malih pošiljki unutar EGP-a.

(f) Analiza koncentracije cijene ostala je nedorečena

32.

Kako bi osigurali potpunu dosljednost u kvantitativnoj analizi provedenoj u predmetu UPS/TNT, Komisija je primijenila analizu koncentracije cijene kako bi procijenila mogući utjecaj na cijene predložene transakcije na FedEx-ove cijene i, zatim, na TNT-ove cijene. Komisija je zaključila da povećanja cijena procijenjena ovim modelom nisu znatna u statističkom smislu. Stoga se rezultati analize koncentracije cijene nisu mogli iskoristiti na pouzdan način kao dokaz za ili protiv uspostavljanja znatne zapreke učinkovitom tržišnom natjecanju.

(g) Koncentracija će dovesti do ušteda

33.

FedEx tvrdi da će iz transakcije proizići znatne uštede, osobito iz integracije FedEx-ovih razmjerno neučinkovitih europskih operacija s TNT-ovom mrežom. Glavne kategorije uštede s utjecajem na usluge brze dostave unutar EGP-a bile su troškovi prijma i dostave (PUD – pick-up and delivery) i troškovi dostave u zračnom prometu. Na temelju pruženih informacija, Komisija je zaključila da dio pretpostavljenih ušteda troškova prijma i dostave te dio pretpostavljenih ušteda troškova zračne dostave (nakon prolazne ocjene) zadovoljava relevantne uštede vezane uz koncentraciju koje se ne bi mogle postići u sličnom obujmu drugim, manje antikonkurentskim alternativama. Vremenski okvir za realizaciju utvrđenih ušteda procijenjen je na 3 godine. Čak i ako su rezultati Komisijine analize koncentracije cijene bili statistički znatni, uštede kod prijma i dostave povezane s transakcijom bi i više nego poravnale procijenjena povećanja cijena za FedEx-ove klijente na bilo kojem nacionalnom tržištu za usluge međunarodne brze dostave unutar EGP-a.

(h) Zaključak

34.

Prema tome, Komisija je zaključila da transakcija ne bi znatno onemogućavala učinkovito tržišno natjecanje na bilo kojem od 30 nacionalnih tržišta za pružanje usluga međunarodne brze dostave unutar EGP-a.

2. Usluge dostave malih pošiljki izvan EGP-a: Opća ocjena

35.

Više operatora pruža usluge dostave izvan EGP-a, među kojima su četiri pružatelja integrirane usluge, nacionalni poštanski operatori, otpremnici tereta i druge kurirske tvrtke. Slično brzoj dostavi unutar EGP-a, brza dostava izvan EGP-a također je mrežna industrija koja za sobom povlači ulaganja u infrastrukturu uzduž vrijednosnog lanca i zahtijeva od operatora da osiguraju prisutnost u svim zemljama EGP-a i svim najvažnijim svjetskim putevima, tj. Sjevernoj Americi, Srednjoj i Južnoj Americi, Africi, Aziji/Pacifiku, Bliskom istoku i ostatku Europe. S obzirom na to da pružatelji integriranih usluga imaju iznimno čvrstu kontrolu nad svojom mrežom i jedino njihova neprekinuta mreža brze dostave pokriva sve zemlje EGP-a, sudionici koji ne pružaju integrirane usluge vrše samo ograničeni konkurentski pritisak na pružatelje integriranih usluga. Komisija je prema tome, slično brzoj dostavi unutar EGP-a, ocijenila utjecaj transakcije na najkonzervativnijem temelju, uzimajući u obzir samo konkurentske pritiske drugih pružatelja integriranih usluga na spojenog subjekta na različitim mogućim tržištima dostave izvan EGP-a. U svjetlu razmatranja navedenih u nastavku, Komisija je zaključila da transakcija neće dovesti do znatne prepreke učinkovitom tržišnom natjecanju na bilo kojem od 30 nacionalnih tržišta za dostavu malih pošiljki izvan EGP-a prema svijetu ili bilo kojeg nacionalnog tržišta za dostavu izvan EGP-a prema šest najvažnijih svjetskih ruta.

(a) Tržišni položaj spojenog subjekta bio bi na tržištima usluga dostave izvan EGP-a umjeren

36.

Komisija je poduzela rekonstrukciju tržišta temeljenu na podacima o prihodu koju su pružila četvorica pružatelja integriranih usluga, u svjetlu ocjene njihove razmjerne snage na tržištu u odnosu na i. 30 nacionalnih tržišta za međunarodnu dostavu izvan EGP-a iz zemlje EGP-a prema svijetu; i ii. nacionalna tržišta za međunarodnu dostavu izvan EGP-a iz svake zemlje EGP-a prema svakoj od šest glavnih svjetskih trgovačkih ruta. Komisija je analizirala i ukupni utjecaj transakcije na sva nacionalna tržišta u EGP-u, tj. za dostave izvan EGP-a prema svijetu i šest najvažnijih odredišnih ruta iz EGP-a.

37.

Promatrajući svih 30 nacionalnih tržišta za dostavu izvan EGP-a prema svijetu i prema šest najvažnijih odredišnih ruta, zajednički tržišni udio stranaka prilično je umjeren na većini vjerojatnih tržišta usluga za dostavu izvan EGP-a. Promatrajući nacionalna tržišta za dostavu izvan EGP-a prema svijetu, Komisija je zaključila da će nakon transakcije razmjerni položaj spojenog subjekta na većini od 30 nacionalnih tržišta za dostavu izvan EGP-a prema svijetu biti prilično umjeren. Zajednički tržišni udio stranaka premašio bi 40 % te bi prirast transakcije bio više od 5 % samo na 3 nacionalna tržišta, tj. u Mađarskoj, Estoniji i Latviji. Konačno, na nacionalnim tržištima za dostavu izvan EGP-a prema najvažnijim svjetskim rutama, stranke bi imale zajednički tržišni udio od više od 40 % te bi prirast bio više od 5 % na deset nacionalnih tržišta.

(b) Među pružateljima integriranih usluga, stranke nisu posebno bliski konkurenti na tržištima usluga za dostavu izvan EGP-a

38.

Stranke nisu posebno bliski konkurenti iz više razloga. Prvo, razmjerni položaj TNT-a slabiji je među pružateljima integriranih usluga na ukupnom tržištu za dostavu izvan EGP-a i na većini mogućih podsegmenata. To je posljedica činjenice da je TNT uglavnom usredotočen na Europu, za razliku od ostala tri pružatelja integriranih usluga koji su globalni sudionici. Velik dio TNT-ovih prihoda generira se pružanjem usluga dostave unutar Europe ili iz Europe/u Europu, dok za ostala tri pružatelja integriranih usluga aktivnosti vezane uz Europu predstavljaju mnogo manji dio njihova sveukupnog poslovanja. To se posebno odnosi na FedEx. Mnogo manji postotak njegovih ukupnih prihoda generiran je iz usluga dostave koje nisu iz Europe/u Europu jer je za druge pružatelje integriranih usluga procijenjeno da je taj postotak viši. Također, u TNT-ovim europskim prihodima, samo se mali postotak odnosi na pružanje usluga izvan EGP-a.

39.

Drugo, TNT posjeduje vrlo ograničenu zračnu mrežu u usporedbi s drugim pružateljima integriranih usluga. Za razliku od ostala tri pružatelja integriranih usluga koji upotrebljavaju široku zračnu mrežu za svoje dostave izvan EGP-a, TNT upotrebljava samo četiri zrakoplova i koristi se kapacitetima komercijalnih ili teretnih zračnih linija za sve svoje druge isporuke. FedEx se, s druge strane, koristi mrežom od 17 vlastitih zrakoplova za svoje usluge dostave izvan EGP-a. Korištenje vlastitom zračnom mrežom pruža znatne prednosti za pružatelja integriranih usluga, uključujući npr. veću sigurnost u pogledu slobodnih kapaciteta i troškovne strukture te bolje provođenje usluge jer omogućava neprekinutu povezanost, manje pomicanja malih pošiljki i manje točaka rukovanja. Ograničeni doseg TNT-ove zračne mreže izvan EGP-a odraz je njegove razmjerne slabosti na tržištima za dostavu izvan EGP-a u usporedbi s ostala tri pružatelja integriranih usluga i ograničenje na njegovu sposobnost da se s njima ravnopravno natječe.

40.

Treće, analiziranjem podataka za nadmetanje koje su podnijele stranke i posebno one FedEx-ove o dostavi izvan EGP-a, Komisija je utvrdila da se TNT pokazao slabijim tržišnim natjecateljem od FedEx-a u pogledu prilika izvan EGP-a nego DHL i UPS. DHL se pokazao FedEx-ovim glavnim konkurentom, s UPS-om na drugom mjestu i TNT-om na trećem. Konkretnije, DHL se pokazao kao FedEx-ov konkurent više nego tri puta češće od TNT-a.

41.

Četvrto, Komisijino ispitivanje tržišta potvrdilo je da stranke međusobno nisu najbliži konkurenti.

42.

Stoga, na tržištima usluga za dostavu izvan EGP-a, Komisija je zaključila sa se TNT ne može smatrati posebno bliskim konkurentom FedEx-u.

43.

TNT je očigledno najslabiji od četiriju pružatelja integriranih usluga u pogledu dostave izvan EGP-a i ne može se smatrati važnom konkurentskom silom koja će biti otklonjena transakcijom. Štoviše, TNT-ov tržišni udio nije se znatno povećao tijekom posljednjih godina kao rezultat neke agresivne strategije. Povrh toga, TNT slijedi poslovni model sličan onima ostalih pružatelja integriranih usluga u svojem pružanju usluga izvan EGP-a, a njegove se usluge i cijene, dakle, mogu usporediti s onima njegovih suparnika. Također, ne čini se da TNT ima znatno niže cijene od drugih pružatelja integriranih usluga i nije mu cilj biti niskotarifni pružatelj usluga u svom poslovnom planu i marketingu; umjesto toga, prioriteti su mu pouzdanost, kvaliteta korisničke službe i fleksibilnost.

(d) Spojeni subjekt bio bi ograničen svojim konkurentima i nakon transakcije

44.

Prvo, sva četiri pružatelja integriranih usluga već imaju globalni trag, pružajući usluge dostave malih pošiljki u više od 220 zemalja svijeta. Dakle, svi već imaju pristup korisničkoj bazi koja zahtijeva usluge dostave izvan EGP-a. Nadalje, svi pružatelji integriranih usluga imaju sposobnost organizirati izravno ili suradnjom s trećim osobama prijam malih pošiljki u svim zemljama EGP-a, ugovoriti zračni prijevoz malih pošiljki na ruti odredišta i od tamo, dostavu na odredište.

45.

Drugo, u svjetlu spomenutoga, čak i ako pružatelj integriranih usluga ima ponešto niži udio na određenom tržištu dostave izvan EGP-a, to nije pokazatelj svojstvenih slabosti pri ponudi usluge s tog tržišta. Uistinu, u svim slučajevima, u kojima je udio navedenog pružatelja integriranih usluga ograničen na određenom tržištu/odredištu proizvoda, no mnogo viši na drugim tržištima/odredištima proizvoda za dostave iz iste izvorišne zemlje EGP-a, ovaj pružatelj integriranih usluga je prema tome u položaju da nudi usluge dostave izvan EGP-a iz izvorišne zemlje. Slično tome, u svim slučajevima u kojima pružatelj integriranih usluga ima ograničeni udio na određenom tržištu dostave izvan EGP-a, no ima mnogo veće udjele za dostave na to odredište iz drugih izvorišnih zemalja EGP-a, ovaj pružatelj tako može pružiti usluge dostave izvan EGP-a na to odredište.

46.

Treće, nema ograničenja kapaciteta na usluge izvan EGP-a. Svi pružatelji integriranih usluga iskusni su u suočavanju s promjenama u potražnji i imaju naviku provoditi svoje poslovanje s mogućnošću koja im omogućava preuzimanje dodatnih količina. Lako mogu povećati svoje kapacitete zračnog prijenosa ili cestovne mreže ako se pojavi potreba i radili su to i u prošlosti, kako bi se prilagodili povećanom broju klijenata.

47.

Četvrto, klijenti se lako mogu prebaciti među pružateljima usluga dostave malih pošiljki izvan EGP-a. Većina se njih već koristi različitim pružateljima integriranih usluge ili drugim pružateljima i njihovi ugovori ne sadržavaju klauzule o isključenju. Mogućnost klijenata da povećaju količine koje isporučuju putem UPS-a i DHL-a bi, dakle, ograničila spojenog subjekta i nakon transakcije.

48.

Konačno, pružatelji koji ne nude integrirane usluge također vrše konkurentski pritisak, posebno vezano uz usluge odgođene dostave izvan EGP-a.

(e) Očigledna većina klijenata i konkurenata nije izrazila nikakve zabrinutosti

49.

Velika većina onih koji su se odazvali Komisijinom ispitivanju tržišta bili su mišljenja da će transakcija ujediniti komplementarne snage FedEx-a, na tržištima za dostavu izvan EGP-a, i TNT-a, na tržištima za usluge dostave unutar EGP-a. Osobito na tržištima izvan EGP-a, razmjerna većina onih koji su se odazvali smatrali su da će utjecaj transakcije biti pozitivan, a slijede ih oni koji smatraju da će biti neutralan.

(f) Transakcija bi dovela do ušteda

50.

Transakcija bi dovela i do znatnih ušteda na tržištima usluga dostave izvan EGP-a. One će primarno biti generirane uz pomoć uštede troškova spojenog subjekta, što će biti posljedica integracije svih njegovih količina na mreži s nižim cijenama FedEx-a ili TNT-a. Kao posljedica toga, sve bi količine bile prenesene kroz TNT-ovu jeftiniju mrežu unutar EGP-a s izvora i dostavljene kroz mrežu s nižim cijenama FedEx-a ili TNT-a. Očekuje se da će biti ostvarene daljnje sinergije, kako se međukontinentalni letovi s vremenom pomiču prema FedEx-u. Slično pristupu prema prostoru unutar EGP-a, Komisija je ocijenila dokazivost ovih ušteda, konkretnu povezanost s koncentracijom i mogućnost da ih se iskoristi u korist klijenata i zaključila je da bi transakcija rezultirala relevantnim uštedama na temelju testa od tri točke navedenoga u Smjernicama za horizontalne koncentracije.

3. Usluge dostave malih pošiljki izvan EGP-a: Analiza za svaku zemlju

51.

U skladu s rezultatima Komisijine rekonstrukcije tržišta, spojeni subjekt imao bi zajednički tržišni udio od više od 40 % te je transakcija dovela do prirasta od više od 5 % u 13 potencijalnih ruta za dostave izvan EGP-a. Ta tržišta odgovaraju dostavama izvan EGP-a iz sedam različitih zemalja EGP-a, tj. iz Belgije, Bugarske, Estonije, Latvije, Litve, Malte i Slovačke. Za Belgiju, Bugarsku, Estoniju i Maltu, ta bi tržišta bila za dostave izvan EGP-a u Sjevernu Ameriku. Za Latviju, to bi bila tržišta za dostave u Sjevernu Ameriku, Srednju i Južnu Ameriku, na Bliski istok i u Aziju/Pacifik. U slučaju Latvije i Slovačke, to bi bila tržišta za dostave na Bliski istok. Konačno, za Estoniju, Mađarsku i Latviju, to bilo i za dostave izvan EGP-a prema svijetu. Povrh toga, Komisija je detaljnije analizirala tržišta gdje bi spojeni subjekt imao umjeren tržišni udio manji od 40 % i gdje bi treći natjecatelj, nakon transakcije, imao tržišni udio ispod 20 %. Konačno, detaljnije je analizirala i tržišta gdje bi udio trećeg natjecatelja bio manji od prirasta do kojeg bi dovela transakcija. Ukupno gledano, na temelju tih kriterija, detaljnije su analizirana 52 tržišta za svaku od sljedećih zemalja.

52.

Austrija: Komisija je detaljnije analizirala tržište dostave izvan EGP-a iz Austrije na Bliski istok, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [30 – 40] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu [50 – 60] %. Treći natjecatelj (UPS) imao bi, nakon transakcije, tržišni udio od [10 – 20] %.

53.

Belgija: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Belgije u Sjevernu Ameriku, gdje bi spojeni subjekt postao vodeći na tržištu s tržišnim udjelom od [40 – 50] % i prirast od [5 – 10] %, a slijedio bi ga UPS sa [30 – 40] % i DHL sa [10 – 20] %. Detaljnije je analizirala i tržišta dostave izvan EGP-a iz Belgije prema svijetu, Srednjoj i Južnoj Americi, Aziji/Pacifiku i Bliskom istoku, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [30 – 40] %, a treći bi natjecatelj (UPS), nakon transakcije, imao tržišni udio od [10 - 20] %. U sva ova četiri tržišta, DHL bi ostao vodeći na tržištu sa [40 – 50] %, [50 – 60] %, [40 – 50] % i [50 – 60] %, za svako tržište.

54.

Bugarska: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Bugarske u Sjevernu Ameriku, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [40 – 50] %, s prirastom od [5 – 10] %. DHL bi također imao udio od [40 – 50] %, dok bi UPS bio treći s tržišnim udjelom od [10 – 20] %. Komisija je detaljnije analizirala i tržišta dostave izvan EGP-a iz Bugarske prema svijetu, Srednjoj i Južnoj Americi i Bliskom istoku, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [30 – 40] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [50 – 60] % na sva tri tržišta. Treći natjecatelj (UPS) imao bi, nakon transakcije, tržišni udio od [10 – 20] %, [5 – 10] % i [10 – 20] % za svako tržište. Konačno, Komisija je detaljnije analizirala i tržište dostave izvan EGP-a iz Bugarske u Aziju/Pacifik, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [20 – 30] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [60 – 70] %. Udio trećeg natjecatelja (UPS-a) bio bi [5 – 10] %.

55.

Hrvatska: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Hrvatske u Aziju/Pacifik, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [20 – 30] % s prirastom od [5 – 10] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [60 – 70] %. UPS bi, nakon transakcije, imao tržišni udio od [5 – 10] %.

56.

Cipar: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Cipra u Srednju i Južnu Ameriku, Aziju/Pacifik, Bliski istok i Afriku, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [30 – 40] %, s prirastom od [5 – 10] %. Na sva ova četiri tržišta, DHL bi ostao vodeći na tržištu s tržišnim udjelima od [60 – 70] %, [60 – 70] %, [50 – 60] % i [50 – 60] %, za svako tržište. Treći natjecatelj (UPS) imao bi, nakon transakcije, tržišni udio od [0 – 5] % na tržištima prema Srednjoj i Južnoj Americi i prema Africi te [5 – 10] % na tržištima prema Aziji/Pacifiku i Bliskom istoku. Komisija je detaljnije analizirala i tržište dostave izvan EGP-a s Cipra prema svijetu, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [20 – 30] % s prirastom od [5 – 10] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [60 – 70] %. UPS bi imao tržišni udio od [5 – 10] %.

57.

Češka Republika: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Češke Republika prema svijetu i Bliskom istoku, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [30 – 40] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [50 – 60] % na oba tržišta. Treći natjecatelj (UPS) imao bi, nakon transakcije, tržišni udio od [10 – 20] %. Komisija je detaljnije analizirala i tržišta dostave izvan EGP-a iz Češke republike prema Srednjoj i Južnoj Americi i Aziji/Pacifiku, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [20 – 30] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [60 – 70] % na oba tržišta. UPS bi imao tržišni udio od [5 – 10] %.

58.

Estonija: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Estonije prema svijetu i Sjevernoj Americi, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [40 – 50] %, odnosno [50 – 60] % s prirastom od [10 – 20] %, i [5 – 10] %. DHL-ov udio na tržištu iz Estonije prema svijetu također bi bio [40 – 50] % i [20 – 30] % prema Sjevernoj Americi. UPS bi bio treći s tržišnim udjelom od [10 – 20] % na oba tržišta. Komisija je detaljnije analizirala i tržište dostave izvan EGP-a iz Estonije u Aziju/Pacifik, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [30 – 40] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [50 – 60] %. Treći natjecatelj (UPS) imao bi tržišni udio od [5 – 10] %.

59.

Francuska: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Francuske prema Srednjoj i Južnoj Americi, Aziji/Pacifiku i Bliskom istoku, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [30 – 40] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [50 – 60] %, [40 – 50] % i [50 – 60] %, za svako tržište. Treći natjecatelj (UPS) imao bi, nakon transakcije, tržišni udio od [10 – 20] % na svim ovim tržištima.

60.

Mađarska: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Mađarske prema svijetu, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [40 – 50] %, s prirastom od [5 – 10] %. DHL-ov bi udio također bio [40 – 50] %, a UPS bi imao tržišni udio od [10 – 20] %. Komisija je detaljnije analizirala i tržišta dostave izvan EGP-a iz Mađarske prema Srednjoj i Južnoj Americi, Aziji/Pacifiku, Bliskom istoku i Africi, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [30 – 40] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [40 – 50] %, [50 – 60] %, [40 – 50] % te [50 – 60] %, za svako tržište. Treći natjecatelj (UPS) imao bi, nakon transakcije, tržišni udio od [10 – 20] % na svim ovim tržištima.

61.

Irska: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Irske u svijet i Aziju/Pacifik, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [30 – 40] % s prirastom od [5 – 10] % na oba tržišta i bio bi iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [40 – 50] % i [50 – 60] % za svako tržište. Treći natjecatelj (UPS) imao bi, nakon transakcije, tržišni udio od [10 – 20] %.

62.

Latvija: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Latvije prema svijetu, Sjevernoj Americi, Srednjoj i Južnoj Americi, Aziji/Pacifiku i Bliskom istoku, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [40 – 50] %, [50 – 60] %, [40 – 50] %, [40 – 50] % i [50 – 60] %, za svako tržište. Na ovim tržištima, DHL bi imao tržišni udio od [40 – 50] %, [20 – 30] %, [30 – 40] %, [30 – 40] %, [30 – 40] %, za svako tržište, a UPS bi bio treći s [10 – 20] %, [10 – 20] %, [20 – 30] %, [20 – 30] %, [10 – 20] %, za svako tržište.

63.

Litva: Komisija je detaljnije analizirala tržište dostave izvan EGP-a iz Litve prema Bliskom istoku, gdje bi spojeni subjekt imao, nakon transakcije, tržišni udio od [40 – 50] %, s prirastom od [5 – 10] %. DHL bi također imao tržišni udio od [40 – 50] %, a UPS bi bio treći s tržišnim udjelom od [10 – 20] %.

64.

Luksemburg: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Luksemburga prema svijetu, Srednjoj i Južnoj Americi i Bliskom istoku, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [20 – 30] %, s malim prirastom od [5 – 10] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [60 – 70] % na sva tri tržišta. Udio trećeg natjecatelja (UPS-a) bio bi [5 – 10] % na sva tri tržišta. Komisija je detaljnije analizirala i tržište dostave izvan EGP-a iz Luksemburga prema Sjevernoj Americi, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [30 – 40] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [50 – 60] %. Treći natjecatelj (UPS) imao bi, nakon transakcije, tržišni udio od [10 – 20] %.

65.

Malta: Komisija je detaljnije analizirala tržište dostave izvan EGP-a iz Malte u Sjevernu Ameriku, gdje bi spojeni subjekt postao vodeći na tržištu s tržišnim udjelom od [40 – 50] % i prirastom od [10 – 20] %, a slijedio bi ga DHL s [30 – 40] % i UPS sa [20 – 30] %.

66.

Poljska: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Poljske prema Srednjoj i Južnoj Americi i Bliskom istoku, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [30 – 40] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [40 – 50] % na oba tržišta. Treći natjecatelj (UPS) imao bi, nakon transakcije, tržišni udio od [10 – 20] %.

67.

Slovačka: Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Slovačke prema Bliskom istoku, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [40 – 50] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [50 – 60] %. UPS bi imao tržišni udio od [0 – 5] % na ovom tržištu. Komisija je detaljnije analizirala tržišta dostave izvan EGP-a iz Slovačke prema svijetu, Srednjoj i Južnoj Americi i Africi, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [30 – 40] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [50 – 60] % na sva tri tržišta. Treći natjecatelj (UPS) imao bi, nakon transakcije, tržišni udio od [10 – 20] %, [5 – 10] % i [0 – 5] % za svako tržište. Komisija je detaljnije analizirala i tržište dostave izvan EGP-a iz Slovačke prema Aziji/Pacifiku, gdje bi spojeni subjekt imao tržišni udio od [20 – 30] %, iza DHL-a koji je očito vodeći poduzetnik na tržištu sa [60 – 70] %. UPS bi imao tržišni udio od [5 – 10] %.

68.

Na temelju Komisijine analize prijava stranaka, internih dokumenata stranaka i rezultata ispitivanja tržišta, Komisija je došla do sljedećih zaključaka o prethodno spomenutim tržištima za dostave izvan EGP-a prema svijetu i najvažnijim trgovinskim rutama: spojeni subjekt imao bi na većini tržišta samo umjereni tržišni udio; FedEx i TNT nisu bliski konkurenti; TNT ne predstavlja važnu konkurentsku silu na ovim tržištima; DHL i UPS imali bi potrebne kapacitete za učinkovito ograničavanje spojenog subjekta i nakon transakcije; veliki opseg FedEx-ovog tržišnog udjela na ovim rutama zapravo proizlazi od nekoliko velikih klijenata stranaka koji se lako mogu prebaciti, čime bi tržišni udio spojenog subjekta ostao izrazito sporan; rezultati ispitivanja tržišta bili su pretežito pozitivni ili neutralni u pogledu utjecaja transakcije. Povrh toga, zaključeno je da bi se na ovim tržištima stvorile uštede.

69.

Posljedično, u svjetlu ove ocjene, Komisija je zaključila da transakcija ne bi znatno onemogućila učinkovito tržišno natjecanje na bilo kojem od prethodno spomenutih nacionalnih tržišta za usluge dostave malih pošiljki izvan EGP-a prema svijetu i najvažnijim svjetskim trgovinskim rutama.

4. Utjecaj transakcije na male i srednje poduzetnike

70.

Određeni sudionici u ispitivanju tržišta napomenuli su da će transakcija vjerojatno imati mnogo veći utjecaj na male i srednje poduzetnike, posebno u obliku porasta cijena. Navodno, TNT trenutačno nudi niže cijene nego svi ostali pružatelji integriranih usluga te su prema tome uobičajeni izbor malih i srednjih poduzeća koji se uključuju u e-trgovinu. Prema ovim tržišnim sudionicima, mala i srednja poduzeća općenito vjerojatnije upotrebljavaju jedan izvor, oslanjaju se na pružatelje integriranih usluga iz potrebe za različitim vrstama usluga i nedostatka prednosti pri pregovaranju, tako da „plaćaju najviše” jer plaćaju po cjeniku. Kao rezultat transakcije, ova bi se dva bliska konkurenta koncentrirala i spojeni subjekt vjerojatno ne bi više imao poticaj da za male i srednje poduzetnike bude „pobunjenik među pružateljima integriranih usluga”.

71.

Komisija je iz više razloga smatrala da ovo nije slučaj. Prvo, Komisija je tijekom detaljne istrage detaljno istražila pitanje malih i srednjih poduzetnika. Odgovori u upitniku upućenom malim i srednjim poduzećima pokazali su da je, slično mišljenju svih klijenata, većina malih i srednjih poduzeća imala sveukupno pozitivno ili neutralno mišljenje o transakciji i o njenom utjecaju na ponudu usluge i kvalitetu. Štoviše, ispitivanje tržišta nije potvrdilo da mala i srednja poduzeća upotrebljavaju jedan izvor ili plaćaju po cjeniku. Odgovori malih i srednjih poduzeća u ispitivanju tržišta, uključujući one aktivne u e-trgovini, pokazali su da većinom upotrebljavaju razne izvore pri svojim brzim dostavama unutar EGP-a i izvan EGP-a. Velika većina odgovora malih i srednjih poduzeća pokazala je i da dogovaraju popust na količinu; samo ih je nekoliko odgovorilo da uopće ne dogovaraju popuste.

72.

Drugo, Komisija je smatrala da se za TNT ne može iz više razloga reći da je „pobunjenik” ili vodeći poduzetnik u sektoru malih i srednjih poduzetnika. Klijenti TNT-a, poput onih drugih tržišnih sudionika, dogovarat će fiksne rate popusta s TNT-om unaprijed, kako bi mogli uračunati troškove prijenosa. Dakle, TNT neće biti u mogućnosti primijeniti promjenjive cijene na svoje klijente ovisno o očekivanom korištenju kapacitetima relevantnih zrakoplova na određeni dan. Štoviše, kratkoročna cjenovna elastičnost usluge brze dostave je veoma niska. Dakle, ako TNT predviđa da će njihov let na nekoj ruti biti uglavnom prazan, davanje popusta postojećim ili potencijalnim klijentima nije odjednom moglo stvoriti veću potražnju kako bi se predmeti otpremali tog dana i na toj ruti. To je potvrđeno i ispitivanjem tržišta gdje je većina malih i srednjih poduzeća uputila na to da ulaze u okvirne ugovore na dulje razdoblje umjesto da na licu mjesta odlučuju o korištenju uslugama kada im se ukaže potreba.

73.

Treće, iako je TNT povremenim kampanjama ciljao na male i srednje poduzetnike, to nije odraz strukturalno različitog položaja na tržištu, već se može smatrati dijelom normalnog konkurentskog ponašanja pri privlačenju klijenata. Za TNT se ne može reći da primjenjuje pretjerano niske cijene, na strukturalnom temelju i kao dio zasebnog poslovnog modela u odnosu na male i srednje poduzetnike, te ne diktira cijene na tržištu. Štoviše, TNT nije agresivno proširio svoj položaj na tržištu u segmentu malih i srednjih poduzetnika.

74.

Četvrto, Komisija je dalje smatrala, kao što je prethodno navedeno, da stranke nisu bile posebno bliski konkurenti. Ne čini se ni da pružaju neki diferencirani proizvod posebno za neki određeni segment malih i srednjih poduzetnika niti da su usmjereni na te klijente kojima drugi pružatelji integriranih usluga ne bi mogli doskočiti. I DHL i UPS na svojim internetskim mjestima već pružaju ponude prilagođene usluge za male i srednje poduzetnike. Velika većina odgovora konkurenata potvrdila je da se zahtjevi malih i srednjih poduzetnika u odnosu na dostavu malih pošiljki ne razlikuju od drugih poduzeća te da usluge za male i srednje poduzetnike ne bi zahtijevale neka dodatna sredstva ili resurse.

75.

Zaključno, u svjetlu svega spomenutoga, Komisija je zaključila da transakcija ne bi spriječila učinkovito tržišno natjecanje ni u odnosu na usluge za male i srednje poduzetnike.

V. ZAKLJUČAK

76.

Zbog navedenih razloga, u Odluci se zaključuje da transakcija neće znatno onemogućiti učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili njegovu značajnom dijelu.

77.

Zaključno, koncentracija se proglašava sukladnom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 1. Uredbe o koncentracijama i člankom 57. Sporazuma o EGP-u.

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

(2) Vidjeti, primjerice, odluku Komisije od 30. siječnja 2013. u predmetu M.6570- UPS/TNT Express, dalje u tekstu („UPS/TNT”), uvodna izjava 164.

(3) Vidjeti, među ostalim, UPS/TNT, uvodnu izjavu 219.

(4) Unutar EGP-a nalazi se 31 država. Stranke, međutim, nisu mogle pružiti podatke za Lihtenštajn.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 450

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 59. 2. prosinca 2016.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 450/01	Obavijest Komisije – Smjernice o sklapanju ugovora između vlada u području obrane i sigurnosti (članak 13. točka (f) Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća)	1
2016/C 450/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8109 – FIH Mobile/Feature Phone Business of Microsoft Mobile) ( 1 )	6
2016/C 450/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8183 – Avnet/Premier Farnell) ( 1 )	6
2016/C 450/04	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.7792 – Konecranes/Terex MHPS) ( 1 )	7
2016/C 450/05	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8241 – Nordic Capital/Nordnet/Group of individual investors) ( 1 )	7

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 450/06	Kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka u svojim glavnim operacijama refinanciranja: 0,00 % na dan 1. prosinca 2016. – Tečajna lista eura	8
2016/C 450/07	Mišljenje Savjetodavnog odbora za koncentracije doneseno na njegovu sastanku od 11. prosinca 2015. o nacrtu odluke u vezi s predmetom M.7630 – FedEx/TNT Express – Izvjestiteljica: Slovenija	9
2016/C 450/08	Završno izvješće službenika za usmene rasprave – FedEx/TNT Express (Predmet M.7630)	10
2016/C 450/09	Sažetak Odluke Komisije od 8. siječnja 2016. o ocjenjivanju koncentracije spojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u (Predmet M.7630 – FedEx/TNT Express) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 9826 final) ( 1 )	12

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2016/C 450/10	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8233 – Rockaway E-Commerce/EC Investments/Bonak/Sully Systems) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	22

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0627
JPY	japanski jen	121,39
DKK	danska kruna	7,4401
GBP	funta sterlinga	0,84098
SEK	švedska kruna	9,7935
CHF	švicarski franak	1,0764
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,9628
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,061
HUF	mađarska forinta	313,96
PLN	poljski zlot	4,4676
RON	rumunjski novi leu	4,5042
TRY	turska lira	3,7032
AUD	australski dolar	1,4378
CAD	kanadski dolar	1,4240
HKD	hongkonški dolar	8,2422
NZD	novozelandski dolar	1,5008
SGD	singapurski dolar	1,5175
KRW	južnokorejski von	1 241,64
ZAR	južnoafrički rand	14,9575
CNY	kineski renminbi-juan	7,3176
HRK	hrvatska kuna	7,5450
IDR	indonezijska rupija	14 394,27
MYR	malezijski ringit	4,7434
PHP	filipinski pezo	52,833
RUB	ruski rubalj	67,7700
THB	tajlandski baht	37,901
BRL	brazilski real	3,6597
MXN	meksički pezo	21,9342
INR	indijska rupija	72,6370


	(1) Tekst značajan za EGP