15.10.2016

Službeni list Europske unije

C 382/1

Komunikacija Komisije – Odobrenje sadržaja nacrta Uredbe Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora te o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

(2016/C 382/01)

Komisija je 13. listopada 2016. odobrila sadržaj Nacrta uredbe Komisije o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora te o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Nacrt uredbe Komisije nalazi se u prilogu ovoj Komunikaciji. Nacrt uredbe Komisije otvoren je za javnu raspravu na: http://ec.europa.eu/competition/consultations/open.html.

PRILOG

NACRT UREDBE KOMISIJE (EU) …/…

оd …

o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora te Uredbe (EU) br. 702/2014 o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2015/1588 od 13. srpnja 2015. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na određene kategorije horizontalnih državnih potpora (1), a posebno njezin članak 1. stavak 1. točke (a) i (b),

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za državne potpore,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 (2) utvrđene su određene kategorije potpora koje se ocjenjuju spojivima s unutarnjim tržištem i izuzimaju se od obveze da se moraju prijaviti Komisiji prije nego što se dodijele. Uredbom (EU) br. 651/2014 najavljeno je da Komisija namjerava preispitati područje primjene te Uredbe s ciljem uključivanja ostalih kategorija potpora, a posebno potpora za infrastrukturu luka i zračnih luka, nakon stjecanja dovoljnog iskustva utemeljenog na slučajevima.

(2)

Uzimajući u obzir iskustvo Komisije te kako bi se pojednostavnila i razjasnila pravila o državnim potporama, smanjilo administrativno opterećenje i Komisiji omogućilo da se usredotoči na potencijalno najteža narušavanja tržišnog natjecanja, potpore za infrastrukturu luka i zračnih luka sad bi trebalo uvrstiti u područje primjene Uredbe (EU) br. 651/2014.

(3)

Potporama za ulaganje u regionalne zračne luke s prosječnim godišnjim putničkim prometom do tri milijuna putnika, može se poboljšati i pristupačnost određenih regija i lokalni razvoj, ovisno o specifičnostima svake zračne luke. Time se podržavaju prioriteti strategije Europa 2020. jer se pridonosi daljnjem gospodarskom rastu i ciljevima od zajedničkog interesa EU-a. Iskustvo Komisije nakon primjene Smjernica o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima (3), otkriva da se potporama za ulaganje dodijeljenima regionalnim zračnim lukama ne uzrokuje neopravdano narušavanje trgovine i tržišnog natjecanja ako su ispunjeni određeni uvjeti. Stoga bi ih trebalo obuhvatiti skupnim izuzećem iz Uredbe (EU) br. 651/2014 podložno određenim uvjetima. Nije primjereno prag prijave odrediti kao iznos potpore jer učinak mjere potpore na tržišno natjecanje uglavnom ovisi o veličini zračne luke, a ne o veličini ulaganja.

(4)

Uvjetima za izuzimanje potpore od obveze prijave cilj bi trebao biti ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja koje bi ugrozilo pružanje jednakih uvjeta na unutarnjem tržištu, posebno osiguranjem razmjernosti iznosa potpore. Da bi se očuvala razmjernost, potpore bi trebale ispuniti dva uvjeta. Intenzitet potpora ne bi smio premašiti maksimalni dopušteni intenzitet potpora koji varira ovisno o veličini zračne luke. Usto, iznos potpora ne bi smio prelaziti manjak financijskih sredstava u financiranju ulaganja. Za vrlo male zračne luke do 150 000 putnika godišnje, za potpore bi trebalo ispunjivati samo jedan od tih uvjeta. Uvjetima spojivosti trebao bi se osigurati otvoren i nediskriminirajući pristup infrastrukturi. Izuzimanje se ne bi smjelo odnositi na potpore dodijeljene zračnim lukama u blizini postojećih zračnih luka s kojih se obavlja redoviti zračni prijevoz jer potpore takvim zračnim lukama uključuju veći rizik od narušavanja tržišnog natjecanja i stoga bi o njima trebalo obavijestiti Komisiju, s izuzetkom potpora dodijeljenih veoma malim zračnim lukama (do 150 000 putnika godišnje) jer se tim potporama vjerojatno neće narušiti tržišno natjecanje.

(5)

Pomorske luke od strateške su važnosti za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, kako je navedeno, među ostalim, u strategiji Europa 2020. i Bijeloj knjizi Komisije „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (4). Kako je naglašeno u Komunikaciji „Luke: pokretači rasta” (5), učinkovito funkcioniranje luka u svim pomorskim regijama Unije zahtijeva učinkovita javna i privatna ulaganja. Ulaganja su potrebna posebno za prilagodbu infrastrukture za pristup luci te lučke infrastrukture u odnosu na povećanje veličine i složenosti flote, na infrastrukturu za alternativna goriva te na strože zahtjeve u pogledu ekološke učinkovitosti. Nedovoljno kvalitetna lučka infrastruktura stvara zagušenja i dodatne troškove otpremnicima, prijevoznicima i potrošačima.

(6)

Razvoj luka unutarnjih plovnih putova i njihova integracija u multimodalni promet jedan je od glavnih ciljeva prometne politike Unije. Zakonodavstvo Unije izričito nastoji ojačati intermodalnost prometa i prijelaz na ekološki prihvatljivije načine prijevoza, primjerice željezničkog i prijevoza morskim/unutarnjim plovnim putovima.

(7)

Uvjetima za izuzimanje potpore lukama cilj bi trebao biti ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja koje bi ugrozilo pružanje jednakih uvjeta na unutarnjem tržištu, posebno osiguranjem razmjernosti iznosa potpore. Da bi se očuvala razmjernost, potpore ne bi smjele premašiti maksimalni dopušteni intenzitet potpora koji za pomorske luke varira ovisno o veličini projekta ulaganja. Iznos potpore ne bi smio prijeći okvire razlike između prihvatljivih troškova i operativne dobiti ulaganja, osim za vrlo male iznose potpora za koje je primjeren pojednostavnjeni pristup radi smanjenja administrativnog opterećenja. Treba osigurati i otvoren i nediskriminirajući pristup infrastrukturi.

(8)

Ulaganja iz radnih planova koridora osnovne mreže utvrđenih Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) projekti su od zajedničkog interesa, a posebno od strateškog interesa Unije. Pomorske luke koje su dio tih mreža mjesta su ulaza i izlaza robe koja se prevozi unutar i izvan Unije. Luke unutarnjih plovnih putova koje su dio tih mreža ključni su čimbenici koji omogućuju multimodalnost mreže. Na ulaganja kojima se želi unaprijediti rad tih luka trebao bi se primjenjivati viši prag za prijavu.

(9)	Uzimajući u obzir iskustvo stečeno nakon primjene Uredbe (EU) br. 651/2014 i Uredbe (EU) br. 702/2014, potrebno je također prilagoditi određene odredbe tih uredbi.

(10)

Posebno u pogledu programa regionalnih operativnih potpora za najudaljenije regije, primjena različitih pravila za nadoknadu dodatnih troškova prijevoza i drugih dodatnih troškova u praksi se pokazala teškom i neprikladnom za strukturna ograničenja iz članka 349 Ugovora, udaljenost i izoliranost, male površine, nepovoljna topografija i klima te gospodarska ovisnost o malom broju proizvoda, a postojanost i međudjelovanje tih uvjeta u velikoj mjeri ograničavaju njihov razvoj pa bi te odredbe stoga trebalo zamijeniti metodom koja se primjenjuje na sve dodatne troškove.

(11)	Zbog toga što potpore za očuvanje kulturne baštine imaju ograničene negativne učinke na tržišno natjecanje, pragove za prijavu za potpore u tim područjima trebalo bi povećati.

(12)	Stoga je Uredbu (EU) br. 651/2014 i Uredbu (EU) br. 702/2014 potrebno na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 651/2014 mijenja se kako slijedi:

Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

točke (k) i (l) zamjenjuju se sljedećim:

„(k)	potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu;

(l)	potpore za lokalnu infrastrukturu;”

ii.

dodaju se točke (m) i (n) kako slijedi:

„(m)	potpore za regionalne zračne luke; i

(n)	potpore za luke.”

(b)

u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ova se Uredba ne primjenjuje na:

(a)

potpore u sektoru ribarstva i akvakulture, kako je obuhvaćeno Uredbom (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*) uz iznimku potpora za usavršavanje, potpora za pristup MSP-ova financiranju, potpora u području istraživanja i razvoja, potpora za inovacije za MSP-ove, potpora za radnike u nepovoljnom položaju i radnike s invaliditetom te regionalnih operativnih programa potpore u najudaljenijim regijama i rijetko naseljenim područjima;

(b)

potpore koje se dodjeljuju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje, uz iznimku regionalnih operativnih potpora, potpora za savjetodavne usluge u korist MSP-ova, potpora za rizično financiranje, potpora za istraživanje i razvoj, potpora za inovacije za MSP-ove, potpora za zaštitu okoliša, potpora za usavršavanje i potpora za radnike u nepovoljnom položaju i radnike s invaliditetom;

(c)

potpore, osim regionalnih operativnih potpora, koje se dodjeljuju u sektoru prerade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, u sljedećim slučajevima:

i.	ako je iznos potpore fiksno utvrđen na temelju cijene ili količine takvih proizvoda kupljenih od primarnih proizvođača odnosno koje na tržište stavljaju predmetni poduzetnici; ili

ii.	ako su potpore uvjetovane djelomičnim ili potpunim prenošenjem na primarne proizvođače;

(d)	potpore za zatvaranje nekonkurentnih rudnika ugljena, kako su obuhvaćene Odlukom Vijeća br. 2010/787/EU (**);

(e)	kategorije regionalnih potpora koje se isključuju u članku 13.

(*) Uredba (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 354, 28.12.2013., str. 1.)."

(**) Odluka Vijeća 2010/787/EU od 10. prosinca 2010. o državnim potporama za zatvaranje nekonkurentnih rudnika ugljena (SL L 336, 21.12.2010., str. 24.)”"

(c)

stavak 4. mijenja se kako slijedi:

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

na programe potpora u kojima nije izričito isključeno plaćanje pojedinačne potpore u korist poduzetnika koji podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Komisije kojom se potpora što ju je dodijelila ista država članica ocjenjuje nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem, uz iznimku programa potpora za nadoknadu štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama;”

ii.

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)	na potpore poduzetnicima u teškoćama, uz iznimku programa potpora za nadoknadu štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama i regionalnih programa operativnih potpora, ako se tim programima poduzetnici u teškoćama ne dovode u povlašteni položaj u odnosu na druge poduzetnike.”

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 39. zamjenjuje se sljedećim:

„39.

‚operativna dobit’ znači razlika između diskontiranih prihoda i diskontiranih operativnih troškova tijekom ekonomskog trajanja ulaganja ako je ta razlika pozitivna. Operativni troškovi obuhvaćaju troškove kao što su troškovi osoblja, materijala, ugovorenih usluga, komunikacije, energije, održavanja, najma i administrativni troškovi, no za potrebe ove Uredbe isključuju troškove amortizacije i troškove financiranja ako su oni obuhvaćeni potporama za ulaganje. Diskontiranje prihoda i troškova poslovanja koristeći odgovarajuću diskontnu stopu omogućuje ostvarenje razumne dobiti.”

(b)

točka 42. zamjenjuje se sljedećim:

„42.

‚regionalne operativne potpore’ znači potpore za smanjenje tekućih izdataka određenog poduzetnika. To obuhvaća kategorije troškova kao što su troškovi osoblja, materijala, ugovorenih usluga, komunikacije, energije, održavanja, najma i administrativne troškove itd., no isključuje troškove amortizacije i troškove financiranja ako su oni uključeni u prihvatljive troškove pri dodjeli potpore za ulaganje;”

(c)

točka 48. zamjenjuje se sljedećim:

„48.	‚rijetko naseljena područja’ znači regije NUTS 2 s manje od 8 stanovnika po km2 ili regije NUTS 3 s manje od 12,5 stanovnika po km2”

(d)

umeće se sljedeća točka 48.a:

„48.a

‚vrlo rijetko naseljena područja’ znači regije NUTS 2 s manje od 8 stanovnika po km2;”

(e)

točka 55. zamjenjuje se sljedećim:

„55.	‚područja prihvatljiva za operativne potpore’ znači najudaljenija regija iz članka 349. Ugovora ili rijetko naseljeno područje, ili vrlo rijetko naseljeno područje.”

(f)

umeće se sljedeća točka 61.a:

„61.a

‚zatvaranje iste ili slične djelatnosti’ znači potpuno zatvaranje i djelomično zatvaranje koje dovodi do znatnog gubitka radnih mjesta. U smislu ove odredbe znatni gubici radnih mjesta definiraju se kao gubici od najmanje [100] radnih mjesta u toj djelatnosti u nekom objektu ili smanjenje broja radnih mjesta u toj djelatnosti u objektu za najmanje 50 % radne snage;”

(g)

iza točke 143. dodaju se sljedeće točke:

„Definicije potpora za regionalne zračne luke

144.

‚infrastruktura zračne luke’ znači infrastruktura i oprema za pružanje usluga zračne luke koje zračna luka pruža zračnim prijevoznicima i različitim pružateljima usluga, uključujući uzletno-sletne staze, terminale, stajanke, rulne staze, centraliziranu infrastrukturu za zemaljske usluge i ostale objekte koji izravno pružaju podršku uslugama zračne luke, isključujući infrastrukturu i opremu koja je prije svega potrebna za obavljanje nezrakoplovnih djelatnosti;

145.

‚zračni prijevoznik’ znači svaki zračni prijevoznik s valjanom radnom licencijom koju je izdala država članica ili članica Europskoga zajedničkog zračnog prostora u skladu s Uredbom (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (*);

146.

‚zračna luka’ znači subjekt ili skupina subjekata koji obavljaju ekonomsku djelatnost pružanja usluge zračne luke zračnim prijevoznicima;

147.

‚usluge zračne luke’ znači usluge koje zračna luka ili bilo koja njezina podružnica pružaju zračnim prijevoznicima u svrhu osiguranja upravljanja zrakoplovima od slijetanja do polijetanja te putnicima i teretom, kako bi se zračnim prijevoznicima omogućilo pružanje usluga zračnog prometa, uključujući pružanje zemaljskih usluga i osiguranje centralizirane infrastrukture za zemaljske usluge;

148.

‚prosječni godišnji putnički promet’ znači vrijednost utvrđena na temelju dolaznog i odlaznog putničkog prometa tijekom dviju financijskih godina koje prethode godini u kojoj je potpora odobrena;

149.

‚centralizirana infrastruktura za zemaljske usluge’ znači infrastruktura kojom obično upravlja upravitelj zračne luke, a na raspolaganju je različitim pružateljima zemaljskih usluga aktivnima u zračnoj luci u zamjenu za naknadu, osim opreme koja je u vlasništvu ili kojom upravljaju pružatelji zemaljskih usluga;

150.

‚vlak velikih brzina’ znači vlak koji može dosegnuti brzinu veću od 200 km/h;

151.

‚zemaljske usluge’ znači usluge koje se pružaju korisnicima zračne luke u zračnim lukama kako je opisano u Prilogu Direktivi Vijeća 96/67/EZ (**);

152.

‚nezrakoplovne djelatnosti’ znači komercijalne usluge koje se pružaju zračnim prijevoznicima ili drugim korisnicima zračne luke, kao što su pomoćne usluge za putnike, špeditere ili druge pružatelje usluga, iznajmljivanje ureda i prodavaonica, automobilskih parkirališta i hotela;

153.

‚regionalna zračna luka’ znači zračna luka s prosječnim godišnjim putničkim prometom do 3 milijuna putnika;

Definicije potpora za luke

154.

‚luka’ znači prostor kopna i vode sastavljen od takve infrastrukture i opreme koja omogućuje prihvat plovila, njihov utovar i istovar, pohranjivanje robe, primanje i isporuku te robe te ukrcaj i iskrcaj putnika, posade i drugih osoba te svake druge infrastrukture nužne za prijevoznike unutar lučkog područja;

155.

‚pomorska luka’ znači luka, u pravilu za prihvat morskih plovila;

156.

‚luka unutarnjih plovnih putova’ označava luku koja nije pomorska luka, za primanje plovila unutarnjih plovnih putova;

157.

‚lučka infrastruktura’ znači infrastruktura i oprema za pružanje lučkih usluga povezanih s prijevozom, uključujući pristaništa koja se koriste za vezivanje brodova, obalne zidove, lukobrane i plutajuće pontonske rampe u plimnim područjima, unutarnje bazene, zemljište dobiveno nasipanjem i melioracijom, infrastrukturu za alternativna goriva, infrastrukturu za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta i prometnu infrastrukturu unutar područja luke;

158.

‚nadgrađe luke’ znači rješenja na površini, zgrade i mobilna oprema (uključujući dizalice) i nepokretna oprema unutar područja luke, u izravnoj vezi s prometnom funkcijom luke;

159.

‚pristupna infrastruktura’ znači bilo koja vrsta infrastrukture nužna za pristup i ulazak korisnika pomorske ili luke unutarnjih plovnih putova s kopna ili mora i rijeke, posebno prilazne ceste, prilazne željezničke pruge te pristupne kanale i ustave;

160.

‚jaružanje’ znači uklanjanje pijeska, taloga i drugih tvari s dna plovnog puta za pristup luci ili unutar područja luke, kako bi se omogućilo da plovila imaju pristup luci;

161.

‚jaružanje za održavanje’ znači rutinsko jaružanje kako bi pristupni plovni put područja luke ostao pristupačan;

162.

‚infrastruktura za alternativna goriva’ znači lučka infrastruktura koja luci omogućuje prihvat plovila koja koriste goriva kao što su električna energija, vodik, biogoriva (tekuća), sintetička goriva, metan, uključujući prirodni plin (CNG i LNG) i biometan i ukapljeni naftni plin (LPG) koja služe, barem djelomično, kao zamjena za izvore fosilnih goriva u opskrbi prometa energijom, pridonose dekarbonizaciji prometnog sustava i poboljšavaju ekološku učinkovitost prometnog sektora;

163.

‚plovilo’ znači plutajuća morska struktura, samokretna ili ne, s jednim ili više deplasmanskih trupova;

164.

‚morsko plovilo’ znači plovila, osim onih što plove isključivo u unutarnjim plovnim putovima ili plovnim putovima unutar ili u blizini zaklonjenih voda;

165.

‚plovila unutarnjih plovnih putova’ znači plovila namijenjena isključivo ili uglavnom plovidbi unutarnjim plovnim putovima;

166.

‚infrastruktura za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta’ znači prihvat u svaki fiksni, plutajući ili mobilni objekt koji može prihvatiti brodski otpad ili ostatke tereta kako je definirano Direktivom br. 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (***).

(*) Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (SL L 293, 31.10.2008., str. 3.)."

(**) Direktiva Vijeća 96/67/EZ od 15. listopada 1996. o pristupu tržištu zemaljskih usluga u zračnim lukama Zajednice (SL L 272, 25.10.1996., str. 36.)."

(***) Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (SL L 332, 28.12.2000., str. 81.).”"

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

točka (z) zamjenjuje se sljedećim:

„(z)	za potpore za ulaganje u kulturu i očuvanje baštine: 150 milijuna EUR po projektu; za operativne potpore za kulturu i očuvanje baštine: 75 milijuna EUR po poduzetniku po godini;”

ii.

dodaju se točke (dd), (ee) i (ff):

„(dd)

za potpore za ulaganje u regionalne zračne luke: intenziteti potpora iz članka 56.a stavaka 10. i 11.;

(ee)	za potpore za ulaganje u morske luke: 100 milijuna EUR za pojedinačni projekt ulaganja (ili 120 milijuna EUR za pojedinačni projekt ulaganja u morsku luku uključenu u radni plan koridora osnovne mreže iz članka 47. Uredbe (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*));

(ff)	za potpore za ulaganje u luke unutarnjih plovnih putova: 20 milijuna EUR po pojedinačnom projektu ulaganja.

(*) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i o stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).”"

U članku 5. stavku 2. dodaje se sljedeća točka (k):

„(k)	potpore u obliku prodaje ili davanja u zakup materijalne imovine ispod tržišne cijene ako je vrijednost utvrđena neovisnim vještačenjem prije te transakcije ili u odnosu na javno dostupne, redovito ažurirane i općeprihvaćene referentne vrijednosti.”

U članku 6. stavak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	regionalne operativne potpore i potpore za regionalni urbani razvoj ako su ispunjeni relevantni uvjeti utvrđeni u člancima 15. i 16.;”

(b)

točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)	potpore za nadoknadu dodatnih troškova zapošljavanja radnika s invaliditetom i potpore za nadoknadu troškova pomoći pružene radnicima u nepovoljnom položaju, ako su ispunjeni relevantni uvjeti utvrđeni u člancima 34. i 35.;”

Članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. dodaje se sljedeća rečenica:

„Iznosi prihvatljivih troškova mogu se izračunati u skladu s pojednostavnjenim mogućnostima financiranja iz članaka 67. i 68. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*), ako se ta operacija barem dijelom financira iz fonda Unije koji dopušta upotrebu tih pojednostavnjenih mogućnosti financiranja te ako je ta kategorija troškova prihvatljiva u odnosu na relevantnu odredbu o izuzeću.

(*) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).”"

(b)	u stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Potpore koje se isplaćuju u budućnosti, uključujući potpore koje se isplaćuju u više obroka, treba diskontirati na njihovu vrijednost u trenutku dodjele.”

(c)	Stavak 4. briše se.

Članci 12. i 13. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 12.

Praćenje

1. Kako bi se Komisiji omogućilo praćenje potpora koje se izuzimaju od obveze prijave na temelju ove Uredbe, države članice ili, u slučaju potpora dodijeljenih za projekte europske teritorijalne suradnje, država članica u kojoj se nalazi upravljačko tijelo, vode podrobnu evidenciju s informacijama i pratećom dokumentacijom potrebnima kako bi se utvrdilo da su ispunjeni svi uvjeti utvrđeni u ovoj Uredbi. Ta se evidencija čuva 10 godina od datuma dodjele jednokratne potpore ili posljednje potpore na temelju programa.

2. U slučaju programa potpore u okviru kojih se potpora odobrava automatski na temelju poreznih prijava korisnika i ako se ne provodi ex ante kontrola ispunjenosti svih uvjeta spojivosti za svakog korisnika, države članice redovito provjeravaju jednom u fiskalnoj godini, barem ex post i na temelju uzorka, jesu li ispunjeni svi uvjeti spojivosti i donose potrebne zaključke. Države članice vode detaljnu evidenciju kontrola najmanje 10 godina od datuma kontrola.

3. Predmetna država članica u roku od 20 radnih dana, ili dužem roku ako je tako utvrđeno u zahtjevu, Komisiji dostavlja sve informacije i prateću dokumentaciju koje Komisija smatra potrebnima za praćenje primjene ove Uredbe, uključujući informacije iz stavaka 1. i 2.

Članak 13.

Područje primjene regionalnih potpora

Ovaj odjeljak ne primjenjuje se:

(a)	na potpore kojima se u povlašten položaj stavljaju djelatnosti u sektoru čelika, sektoru ugljena, sektoru brodogradnje, sektoru umjetnih vlakana;

(b)	na potpore u sektoru prometa te povezanoj infrastrukturi, proizvodnji i distribuciji energije te energetskoj infrastrukturi, osim programa regionalnih operativnih potpora;

(c)

na regionalne potpore u obliku programa usmjerenih na ograničen broj posebnih sektora ekonomske djelatnosti; programi koji se odnose na turističke djelatnosti, širokopojasnu infrastrukturu ili preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda ne smatraju se programima usmjerenima na određene sektore ekonomskih djelatnosti;

(d)

na pojedinačne regionalne potpore za ulaganje dodijeljene korisniku koji je u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu:

i.	zatvorio istu ili sličnu djelatnost u poslovnoj jedinici na državnom području druge ugovorne stranke Sporazuma o EGP-u u prethodne dvije godine, ili

ii.	ima [konkretan plan] zatvoriti takvu djelatnost u roku koji počinje s danom podnošenja zahtjeva za potporu i traje najviše dvije godine nakon dovršetka početnog ulaganja.

(e)

na regionalne operativne potpore dodijeljene poduzetnicima čije su glavne djelatnosti obuhvaćene područjem K ‚Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja’ klasifikacije NACE Rev. 2 ili poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti unutar skupine, a čije su glavne djelatnosti obuhvaćene razredima 70.10. ‚Upravljačke djelatnosti’ ili 70.22 ‚Savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem’ klasifikacije NACE Rev. 2.”

Članak 14. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 6. prva rečenica drugog podstavka zamjenjuje se sljedećim: „U slučaju stjecanja imovine poslovne jedinice u smislu članka 2. točke 49. ili točke 51., uzimaju se u obzir isključivo troškovi kupnje imovine od treće osobe nepovezane s kupcem.”

(b)	u stavku 7. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Za potpore dodijeljene velikim poduzetnicima za temeljitu promjenu u proizvodnom procesu prihvatljivi troškovi moraju premašivati amortizaciju imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tijekom tri prethodne porezne godine.”

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

Regionalne operativne potpore

1. Programi regionalnih operativnih potpora u najudaljenijim regijama i rijetko naseljenim područjima spojivi su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. Ugovora i izuzimaju se od obveze prijave iz članka 108. stavka 3. Ugovora ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovom članku i u poglavlju I.

2. U rijetko naseljenim područjima programi regionalnih operativnih potpora nadoknađuju dodatne troškove prijevoza robe proizvedene u područjima prihvatljivima za operativne potpore te dodatne troškove prijevoza robe koja se u tim područjima dalje prerađuje pod sljedećim uvjetima:

(a)	potpore se mogu objektivno unaprijed kvantificirati na temelju fiksnog iznosa, omjera tone po kilometru ili na temelju neke druge relevantne jedinice;

(b)	ti dodatni troškovi prijevoza izračunavaju se na temelju putovanja robe unutar predmetne države članice uporabom prijevoznog sredstva kojim se proizvodi najniži trošak za korisnika.

Intenzitet potpore ne premašuje 100 % dodatnih troškova prijevoza navedenih u ovom stavku.

3. U vrlo rijetko naseljenim područjima, programi regionalnih operativnih potpora sprečavaju ili smanjuju depopulaciju pod sljedećim uvjetima:

(a)	korisnici imaju ekonomsku djelatnost u predmetnom području;

(b)	godišnji iznos potpore po korisniku u svim programima operativnih potpora ne prelazi 20 % godišnjih troškova radne snage koje korisnik snosi u predmetnom području.

4. U najudaljenijim regijama operativni programi potpora moraju nadoknaditi dodatne troškove poslovanja nastale u najudaljenijim regijama kao izravna posljedica jednog ili nekoliko stalnih ograničenja iz članka 349. Ugovora, ako korisnici svoju ekonomsku djelatnost obavljaju u najudaljenijoj regiji pod uvjetom da godišnji iznos potpore po korisniku u svim programima operativnih potpora provedenima u skladu s ovom Uredbom ne prelazi jedan od sljedećih postotaka:

(a)	[25 %] bruto dodane vrijednosti koju korisnik godišnje ostvaruje u dotičnoj najudaljenijoj regiji;

(b)	[30 %] godišnjih troškova radne snage koje korisnik snosi u predmetnoj najudaljenijoj regiji;

(c)	[20 %] godišnjeg prometa korisnika stečenog u dotičnoj najudaljenijoj regiji.

Ti postoci mogu se povećati za [10 postotnih bodova] za poduzetnike s godišnjim prometom do [300 000 EUR].”

10.	U članku 21. stavku 16., uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Mjera rizičnog financiranja kojom se prihvatljivim poduzetnicima pružaju jamstva ili zajmovi ili se pružaju kvazivlasnička ulaganja strukturirana kao dug prihvatljivih poduzetnika, mora ispunjivati sljedeće uvjete:”

11.

u članku 22. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Prihvatljivi su poduzetnici neuvrštena mala poduzeća do pet godina nakon registracije, pod uvjetom da to poduzeće ispunjuje sljedeće uvjete:

(a)	da nije samo preuzelo djelatnost drugog poduzeća;

(b)	da još nije raspodijelilo dobit;

(c)	da nije osnovano spajanjem.

Za prihvatljive poduzetnike koji nisu podložni registraciji može se smatrati da petogodišnje razdoblje prihvatljivosti počinje od trenutka u kojem poduzeće započinje svoju ekonomsku djelatnost ili je dužno platiti porez za svoju ekonomsku djelatnost.

Odstupajući od točke (c) prvog podstavka, poduzeća koja su nastala spajanjem poduzetnika prihvatljivih za potporu na temelju ovog članka također se smatraju prihvatljivim poduzetnicima do pet godina od datuma registracije najstarijeg poduzeća koje je sudjelovalo u spajanju.”

12.

u članku 31. stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)	troškovi poslovanja povezani s predavačima i polaznicima koji su izravno povezani s projektom usavršavanja, primjerice putni troškovi, troškovi materijala i potrošne robe izravno povezanih s projektom, amortizacija alata i opreme ako se upotrebljavaju isključivo za projekt usavršavanja.”

13.

u članku 52. umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a	Kao zamjena za utvrđivanje prihvatljivih troškova iz stavka 2., najveći iznos potpore za projekt može se utvrditi na temelju konkurentnog postupka odabira iz stavka 4.”

14.

Članak 53. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2., točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	muzeje, arhive, knjižnice, umjetničke i kulturne centre ili prostore, kazališta, kina, operne dvorane, koncertne dvorane, ostale organizacije za javne izvedbe, ustanove filmske baštine i druga slična umjetnička i kulturna infrastruktura, organizacije i institucije;”

(b)	u stavku 6. briše se treća rečenica;

(c)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.	Za potpore koje ne premašuju 2 milijuna EUR, maksimalni iznos potpore može se odrediti, pored metode iz stavaka 6. i 7., na 80 % prihvatljivih troškova.”

(d)	u stavku 9. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Za djelatnosti definirane stavkom 2. točkom (f), maksimalni iznos potpore ne premašuje ni razliku između prihvatljivih troškova i diskontiranih prihoda projekta ni 70 % prihvatljivih troškova.”

15.

U članku 54. stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ni u jednom slučaju maksimalni izdaci podložni obvezama potrošnje na državnom području ne premašuju 80 % ukupnog proračuna za produkciju.

Da bi projekti bili prihvatljivi za potporu, država članica može također zahtijevati najmanji opseg produkcijske djelatnosti u predmetnom državnom području, ali ta razina ne premašuje 50 % ukupnog proračuna za produkciju.”

16.

Nakon članka 56. umeću se sljedeći odjeljci:

„ODJELJAK 14.

Potpore za regionalne zračne luke

Članak 56.a

Potpore za ulaganje u regionalne zračne luke

1. Potpore za ulaganje u zračnu luku spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. Ugovora i izuzimaju se od obveze prijave iz članka 108. stavka 3. Ugovora ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovom članku i u poglavlju I.

2. Predmetna ulaganja ne premašuju ono što je potrebno za srednjoročni očekivani promet na temelju razumnih predviđanja prometa.

3. Zračna luka otvorena je svim potencijalnim korisnicima. U slučaju fizičkog ograničenja kapaciteta, dodjela se provodi na temelju prikladnih, objektivnih, transparentnih i nediskriminacijskih kriterija.

4. Potpore se ne dodjeljuju zračnoj luci smještenoj do 100 kilometara ili 60 minuta putovanja automobilom, autobusom, vlakom ili brzim vlakom od postojeće zračne luke s koje se obavlja redoviti zračni prijevoz u smislu članka 2. stavka 16. Uredbe (EZ) br. 1008/2008.

5. Potpore se ne dodjeljuju zračnim lukama s prosječnim godišnjim prometom od više od tri milijuna putnika u dvjema financijskim godinama uoči godine u kojoj je potpora dodijeljena. Ne očekuje se da zbog potpore prosječni godišnji promet prijeđe tri milijuna putnika u dvjema financijskim godinama nakon dodjele potpore.

6. Potpore se ne dodjeljuju zračnim lukama s prosječnim godišnjim teretnim prometom iznad 200 000 tona u dvjema financijskim godinama uoči godine u kojoj je potpora dodijeljena. Ne primjenjuje se ni ako se očekuje da zbog potpore prosječni godišnji teretni promet prijeđe 200 000 tona u dvjema financijskim godinama nakon dodjele potpore.

7. Potpore se ne dodjeljuju za premještanje postojećih zračnih luka ili za stvaranje nove putničke zračne luke, uključujući pretvorbu postojećeg uzletišta u putničku zračnu luku.

8. Iznos potpore ne premašuje razliku između prihvatljivih troškova i operativne dobiti ulaganja. Operativna dobit oduzima se od prihvatljivih troškova ex ante, na temelju razumnih predviđanja ili mehanizmom povrata sredstava.

9. Prihvatljivim troškovima smatraju se troškovi povezani s ulaganjima u infrastrukturu zračne luke, uključujući troškove planiranja.

10. Iznos potpore ne premašuje:

(a)	50 % prihvatljivih troškova zračnih luka s prosječnim godišnjim putničkim prometom od jedan do tri milijuna putnika u dvjema financijskim godinama uoči godine u kojoj je potpora dodijeljena;

(b)	75 % prihvatljivih troškova za zračne luke s prosječnim godišnjim putničkim prometom od najviše milijun putnika u dvjema financijskim godinama uoči godine u kojoj je potpora dodijeljena.

11. Maksimalni intenzitet potpore može se povećati za 20 postotnih bodova za zračne luke u udaljenim regijama.

12. Stavci 2. i 4. ne primjenjuju se na zračne luke s prosječnim godišnjim putničkim prometom od 150 000 putnika u dvjema financijskim godinama uoči godine u kojoj je potpora dodijeljena pod uvjetom da se ne očekuje da zbog potpore prosječni godišnji putnički promet prijeđe 150 000 putnika. Potpore dodijeljene takvim zračnim lukama moraju biti u skladu sa stavkom 8. ili sa stavcima 10. i 11.

ODJELJAK 15.

Potpore za luke

Članak 56.b

Potpore za ulaganje u pomorske luke

1. Potpore za ulaganje u pomorske luke spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. Ugovora i izuzimaju se od obveze prijave iz članka 108. stavka 3. Ugovora ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovom članku i u poglavlju I.

2. Prihvatljivim troškovima smatraju se troškovi ulaganja, uključujući troškove planiranja:

(a)	za gradnju, zamjenu ili nadogradnju infrastrukture pomorskih luka; te

(b)	za gradnju, zamjenu ili nadogradnju pristupne infrastrukture unutar područja luke. To uključuje jaružanje unutar područja luke uz izuzetak jaružanja za održavanje.

3. Troškovi ulaganja koji se odnose na djelatnosti koje nemaju veze s prijevozom, uključujući pogone industrijske proizvodnje aktivne u luci, urede ili prodavaonice, kao i nadgrađa, nisu prihvatljivi troškovi.

4. Iznos potpore ne premašuje razliku između prihvatljivih troškova i operativne dobiti ulaganja. Operativna dobit oduzima se od prihvatljivih troškova ex ante na temelju razumnih predviđanja ili mehanizmom povrata sredstava.

5. Maksimalni iznos potpore za ulaganja iz stavka 2. točke (a) ne premašuje:

(a)	100 % prihvatljivih troškova ako su prihvatljivi troškovi do 20 milijuna EUR;

(b)	80 % prihvatljivih troškova ako su prihvatljivi troškovi od 20 milijuna EUR do 50 milijuna EUR;

(c)	50 % prihvatljivih troškova ako su prihvatljivi troškovi od 50 milijuna EUR do 100 milijuna EUR;

(d)	50 % prihvatljivih troškova ako su prihvatljivi troškovi do 120 milijuna EUR za pomorske luke uključene u radni plan koridora osnovne mreže iz članka 47. Uredbe (EU) br. 1315/2013.

Maksimalni intenzitet potpore za ulaganja iz stavka 2. točke (b) ne premašuje 100 % prihvatljivih troškova;

6. Intenzitet potpora iz stavka 5., prvog podstavka, točaka (b), (c), i (d), može se povećati za 10 postotnih bodova za ulaganja koja se nalaze u potpomognutim područjima koja ispunjuju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora i za 5 postotnih bodova za ulaganja koja se nalaze u potpomognutim područjima koja ispunjuju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora.

7. Sva ulaganja kojima je dodijeljena potpora, a koja je pokrenuo isti korisnik u razdoblju od tri godine od datuma početka radova na drugom ulaganju kojem je dodijeljena potpora u istoj pomorskoj luci smatraju se dijelom istog projekta ulaganja.

8. Bilo kakva koncesija ili drugo odobravanje trećoj strani izgradnje, nadogradnje ili najma lučke infrastrukture s potporom ili upravljanje njome, dodjeljuje se na konkurentnoj, transparentnoj, nediskriminirajućoj i bezuvjetnoj osnovi. Trajanje koncesije ili drugog odobravanja iznajmljivanja ili rada lučke infrastrukture s potporom trećoj strani ne premašuje vrijeme koje ta treća strana može razumno smatrati potrebnim za povrat izvršene investicije u poslovanje ili usluge, zajedno s povratom uloženog kapitala, uzimajući u obzir ulaganja potrebna za postizanje posebnih ugovornih ciljeva.

9. Lučka infrastruktura s potporom stavlja se na raspolaganje zainteresiranim korisnicima na jednakoj i nediskriminirajućoj osnovi po tržišnim uvjetima.

10. Za potpore koje ne premašuju 5 milijuna EUR, najveći iznos potpore može se odrediti na 80 % prihvatljivih troškova, pored metode iz stavaka 4., 5. i 6.

Članak 56.c

Potpore za ulaganja u luke unutarnjih plovnih putova

1. Potpore za ulaganje u luke unutarnjih plovnih putova spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. Ugovora i izuzimaju se od obveze prijave iz članka 108. stavka 3. Ugovora ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovom članku i u poglavlju I.

2. Prihvatljivim troškovima smatraju se troškovi ulaganja, uključujući troškove planiranja:

(a)	za gradnju, zamjenu ili nadogradnju infrastrukture luka unutarnjih plovnih putova; te

(b)	za gradnju, zamjenu ili nadogradnju pristupne infrastrukture unutar područja luke. To uključuje jaružanje unutar područja luke uz izuzetak jaružanja za održavanje.

5. Najveći intenzitet potpore ne premašuje 100 % prihvatljivih troškova.

6. Sva ulaganja kojima je dodijeljena potpora, a koja je pokrenuo isti korisnik u razdoblju od tri godine od datuma početka radova na drugom ulaganju kojem je dodijeljena potpora u istoj luci unutarnjih plovnih putova smatraju se dijelom istog projekta ulaganja.

7. Bilo kakva koncesija ili drugo odobravanje trećoj strani izgradnje, nadogradnje ili najma lučke infrastrukture s potporom ili upravljanje njome, dodjeljuje se na konkurentnoj, transparentnoj, nediskriminirajućoj i bezuvjetnoj osnovi. Trajanje koncesije ili drugog odobravanja iznajmljivanja ili rada lučke infrastrukture s potporom trećoj strani ne premašuje vrijeme koje ta treća strana može razumno smatrati potrebnim za povrat izvršene investicije u poslovanje ili usluge, zajedno s povratom uloženog kapitala, uzimajući u obzir ulaganja potrebna za postizanje posebnih ugovornih ciljeva.

8. Lučka infrastruktura s potporom stavlja se na raspolaganje zainteresiranim korisnicima na jednakoj i nediskriminirajućoj osnovi po tržišnim uvjetima.

9. Za potpore koje ne premašuju 2 milijuna EUR, najveći iznos potpore može se odrediti na 80 % prihvatljivih troškova, pored metode iz stavaka 4. i 5.”

17.

U članku 58. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Ova Uredba primjenjuje se na pojedinačne potpore dodijeljene prije stupanja na snagu odgovarajućih odredaba ove Uredbe ako potpore ispunjuju sve uvjete utvrđene ovom Uredbom, osim članka 9.”

Članak 2.

Prilozi Uredbi (EU) br. 651/2014 mijenjaju se kako slijedi:

(1)

Prilog II. zamjenjuje se tekstom u Prilogu ovoj Uredbi.

[U Prilogu II. (obrazac s podacima koji šalju države članice), novi unosi dodat će se u dijelu II. za nove kategorije potpora (potpore za ulaganje u zračne luke, morske luke i luke unutarnjih plovnih putova), a unos za potpore za MSP-ove (članci 17. do 20.) bit će podijeljen na različite unose (po članku).]

(2)

U Prilogu II. bilješka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).”

(3)	U Prilogu III. prva rečenica bilješke 3. zamjenjuje se sljedećom: „Bruto ekvivalent potpore ili, za mjere obuhvaćene člancima 16., 21., 22. ili 39. ove Uredbe, iznos ulaganja.”

Članak 3.

U članku 7. stavku 1. Uredbe (EU) br. 702/2014 dodaje se sljedeća rečenica:

„Iznosi prihvatljivih troškova mogu se izračunati u skladu s pojednostavnjenim mogućnostima financiranja iz članaka 67. i 68. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*), ako se ta operacija barem dijelom financira iz EPFRR-a te ako je ta kategorija troškova prihvatljiva u odnosu na relevantnu odredbu o izuzeću.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Komisiju

Predsjednik

(1) SL L 248, 24.9.2015., str. 1.

(2) Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).

(3) SL C 99, 4.4.2014., str. 3.

(4) COM(2011) 144.

(5) COM(2013) 295.

(6) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).

15.10.2016

Službeni list Europske unije

C 382/19

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2016/C 382/06)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

SPECIFIKACIJA PROIZVODA ZA ZAJAMČENO TRADICIONALNI SPECIJALITET

„TRADITIONALLY REARED PEDIGREE WELSH PORK”

EU br.: UK-TSG-0007-01396 – 27.10.2015

„UJEDINJENA KRALJEVINA”

1. Naziv(i) koje je potrebno upisati u registar

„Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork”

2. Vrsta proizvoda

Razred 1.1. Svježe meso (i nusproizvodi klanja)

3. Razlozi za registraciju

3.1. Proizvod

—	☒	je rezultat načina proizvodnje, prerade ili sastava odgovarajućeg tradicionalnog postupka za taj proizvod ili prehrambeni proizvod
—	☐	se proizvodi od sirovina ili sastojaka koji se tradicionalno upotrebljavaju.

„Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” proizvod je svinja koje su uzgajane u skladu s načinom proizvodnje koji je u praksi tradicionalan. Tradicionalna uzgojna metoda proizvodnje omogućuje sporiju, prirodniju stopu rasta pri čemu se prioritet daje smanjenju razine stresa i visokim standardima dobrobiti životinja.

3.2. Upotrebljava li se naziv

—	☐	tradicionalno za označivanje određenog proizvoda;
—	☒	za označivanje tradicionalnih svojstava ili specifičnih svojstava proizvoda.

Jedinstvene odlike proizvoda „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” navedene u nastavku proizvodu daju njegova specifična svojstva.

Trup

—	dobar mišić pisanice i dobra duljina karea,

—	dobro razvijene šunke,

—	minimalna debljina sala na leđima 10 mm u svinjetine mase > 50 kg (težina nakon klanja) i minimalna debljina sala na leđima 14 mm u veće mase > 75 kg (težina nakon klanja),

—	svijetle boje, ali boja potamni kad svinja dosegne veću klaoničku težinu.

U kuhanom stanju

—	istančan okus i punoća arome razvijaju se sa zrelošću,

—	mekano zbog sveukupno veće razine masti u mesu.

Te su odlike dobivene kombinacijom dvaju elemenata: tradicionalne uzgojne metode proizvodnje i uvjeta da svinje moraju biti pasmine Pedigree Welsh. Pasmina Pedigree Welsh ima dugu povijest selektivnog uzgoja zbog posebnih svojstava trupa i specifičnih prehrambenih svojstava.

4. Opis

4.1. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1., uključujući njegova glavna fizikalna, kemijska, mikrobiološka i senzorska svojstva koja dokazuju njegov specifičan karakter (članak 7. stavak 2. ove Uredbe)

„Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” meso je svinja pasmine Pedigree Welsh uzgojenih u skladu s tradicionalnim sustavom proizvodnje. Trup proizvoda „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” poznat je po svojoj uravnoteženosti preciznih komada mesa koja pruža dobre pisanice, veliku duljinu karea i dobro razvijene šunke. Ima visoku stopu od minimalno 65 % težine nakon klanja u odnosu na težinu prije klanja i dobre ocjene pri svim težinama. Svinja od koje se dobiva „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” ima sklonost nakupljanju masti, ali ne pretjerano, pri čemu je minimalna debljina sala na leđima 10 mm pri prosječnoj masi te 14 mm pri većoj masi (75 kg nakon klanja). Meso je svijetle boje, kao što je definirano neovisnom analizom kolorimetra, koja ga opisuje kao meso niskih crvenih i žutih vrijednosti, a time i manje intenzivne boje. Ova boja mesa potamnit će kad svinja dosegne veću klaoničku težinu te je u slučaju većih klaoničkih težina vidljiva visoka venoznost intramišićne masti (efekt mramora) bez prekomjernog sala na leđima.

Kuhano meso ima sočan istančan okus svinjetine i punoću arome, što se razvija sa zrelošću. Meso je vrlo mekano zbog sveukupno veće razine masti u mesu. Zbog prirodno viših razina masti u svinjetine, ona može imati veće gubitke pri kuhanju, što će ovisiti o komadu mesa.

Podatci o sastojcima

Kalorijska vrijednost

> 300 kcal/100 g

Masnoća na leđima

minimalno 10 mm (u svinjetine prosječne mase > 50 kg (težina nakon klanja))

minimalno 14 mm (u veće mase > 75 kg (težina nakon klanja))

Ova prepoznatljiva i jedinstvena prehrambena svojstva dobivena su kombinacijom sljedećeg:

—	duga povijest pasmine Pedigree Welsh i njezina povijest selektivnog uzgoja radi tih određenih svojstava trupa i prehrambenih kvaliteta,

—	tradicionalna uzgojna metoda proizvodnje čiji su prioriteti smanjenje razina stresa i visoki standardi dobrobiti životinja i koja omogućuje sporiju prirodnu stopu rasta.

Iako se naslov odnosi na riječ „svinjetina”, ovaj se zahtjev odnosi i na svu svinjetinu rezanu s trupa i iznutrice.

4.2. Opis metode proizvodnje proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1. koju proizvođači moraju poštovati uključujući, prema potrebi, prirodu i svojstva upotrijebljenih sirovina ili sastojaka te metodu pripreme proizvoda (članak 7. stavak 2. ove Uredbe)

„Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” uzgaja se s pomoću specifičnih tradicionalnih postupaka koji se vrlo razlikuju od uobičajenih komercijalnih sustava proizvodnje.

„Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” svinjetina je proizvedena isključivo od svinja po rođenju evidentiranih kao pasmina Pedigree Welsh. Sve svinje moraju po rođenju biti evidentirane pri Britanskoj udruzi vlasnika svinja ili udruzi uzgajivača svinja koja vodi matičnu knjigu pasmine Pedigree Welsh. Svaka se životinja može identificirati s pomoću svoje individualne tetovaže na uhu koja omogućuje autentičnost i visoku razinu sljedivosti.

Hrana za životinje

Svinje od kojih se proizvodi „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” hranjene su tradicionalnim režimom. Svinje se prehranjuju hranom s niskim udjelom bjelančevina, pri čemu postotak bjelančevina u kupljenoj hrani za životinje ne premašuje 20 % nakon odbića. Niska razina bjelančevina u tradicionalnoj praksi hranjenja u kombinaciji s prirodnom sporijom stopom rasta pasmine doprinosi smanjenoj prosječnoj dnevnoj stopi rasta žive vage u usporedbi s modernim sustavima proizvodnje. Sklonost pasmine većem nakupljanju masti isto tako pridonosi smanjenoj učinkovitosti pri pretvorbi hrane za životinje u nemasno meso.

Hrana za životinje koja se upotrebljava obično je kombinacija jednostavne hrane za životinje dopunjene kompozitnom hranom. Jednostavna hrana za životinje se, gdje je to moguće, uzgaja na farmi ili po mogućnosti nabavlja lokalno. Kada se svinje drže u objektima „tyddyn” (na malim posjedima), tradicionalno se njihova hrana često nadopunjuje nusproizvodima živežnih namirnica. Oni obuhvaćaju sirutku i mliječni otpad mliječne industrije, kvasac i usitnjeni otpad iz pivarske industrije te krušni otpad, žitarice i biskvitno brašno. Prehrana se dopunjuje i sijenom i krmnim biljem, a povremeno se provodi i srednjovjekovna tradicija tovljenja svinja u šumi žirom i drugim sezonskim orašastim plodovima i voćem. Kad god je to moguće, zamjene za soju trebaju biti podrijetlom iz EU-a, kao što su brašno uljane repice, krmni grah, obroci na bazi suncokreta i/ili grašak. Sintetički dijetetski dodaci i promotori rasta nisu dopušteni.

Okoliš

„Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” proizvod je svinja pasmine Pedigree Welsh koje se uzgajaju u skladu s tradicionalnom praksom intenzivnog uzgoja u sredini prirodnoj za uzgoj koja omogućuje prirodnu stopu rasta i minimalan stres.

Proizvod „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” dobiva se od otpornih svinja koje se intenzivno uzgajaju i na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Svi uzgojni sustavi moraju biti u skladu s visokim standardima dobrobiti životinja (standardi udruge RSPCA Freedom Food ili jednakovrijednih programa). Osim toga, svako gospodarstvo mora poštovati Preporuke za dobrobit stoke: svinje („The Code of Recommendation for the Welfare of Livestock: Pigs”) ili jednakovrijedne programe.

Intenzivan uzgoj na otvorenom – pri uzgoju na otvorenom svinje se moraju čuvati u krdu maksimalne brojnosti od 30 krmača/ha te prostoru od minimalno 40 četvornih metara po utovljenoj svinji (od odbića do dovršetka uzgoja).

Intenzivan uzgoj u zatvorenom – pri intenzivnom uzgoju u zatvorenom prostoru svinje se moraju čuvati u prostoru obloženom slamom minimalne površine od 3,5 četvorna metra po krmači i 1,54 četvorna metra po svinji u završnoj fazi uzgoja. Uzgoj na potpuno rešetkastim podovima nije dozvoljen.

Uzgoj

Sve svinje od kojih se dobiva proizvod „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” moraju se uzgajati u skladu s tradicionalnim uzgojnim praksama kao što su sljedeće:

—	minimalna dob odbića od šest do osam tjedana,

—	moderne prakse intenzivnog uzgoja koje obuhvaćaju obrezivanje zuba, bušenje nozdrva, podrezivanje repa dopuštene su samo po preporuci veterinara i ne smiju se smatrati rutinskim postupcima,

—	kastracija je dopuštena samo po preporuci veterinara ili u težih svinja namijenjenih tradicionalnim proizvodima,

—	zabranjena je upotreba kaveza za čuvanje pojedinačnih skotnih životinja i čuvanje nakon okota.

Prijevoz

Sustavi za prijevoz svinja od kojih se dobiva proizvod „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” osmišljeni su kako bi se osiguralo da stoka ne doživljava nepotrebnu bol ili nelagodu. Životinje se moraju prevoziti izravno s farme do klaonice i ne smiju se prevoziti sa svinjama iz drugih objekata. Prijevoz i rukovanje moraju biti svedeni na minimum i svinje moraju biti zaklane u najbližoj odgovarajućoj klaonici kako bi se umanjio stres.

Minimalni osigurani prostor za svinje tijekom provoza mora biti kako slijedi:

Živa vaga (kg)	Brojnost (kg/m2)	Osigurani prostor (m2/svinja)

10	137	0,05
30	200	0,15
35	218	0,16
40	222	0,18
100	235	0,43
110	245	0,45
krmače	316	0,79

Klanje/mesnica

Svinje pasmine Pedigree Welsh od kojih se dobiva proizvod „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” kolju se što je bliže moguće mjestu uzgoja, po mogućnosti u malim klaonicama te ne smiju trpjeti nikakve nepotrebne tegobe ili nelagodu prije klanja. Oprema za omamljivanje/klanje mora biti osmišljena i održavana na način koji će osigurati brzo i učinkovito omamljivanje ili usmrćivanje.

Trupovi svinja od kojih se dobiva proizvod „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” moraju biti obješeni najmanje dva dana nakon klanja prije rezanja (ali po mogućnosti dulje) u hladnom skladišnom prostoru na temperaturi nižoj od 4 Celzijeva stupnja.

Prirodna različitost pasmine od drugih krvnih loza i različiti sustavi u kojima uzgajivači obrađuju svoje stokove mogu prouzročiti varijacije u kompoziciji trupa i razinama sala. Ta prirodna različitost zahtijeva tradicionalne mesarske vještine i iskustvo u rezanju pri obradi trupa. Trupovi svinja od kojih se dobiva proizvod „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” mesarski se obrađuju tradicionalnim metodama, uključujući i rezanje „na kuki” te tradicionalno blok-rezanje.

Umanjivanje stresa u svinja pri čijem se uzgoju poštuju visoki standardi dobrobiti životinja tijekom njihova intenzivnog uzgoja, transporta i prije klanja te poslušna narav pasmine i odsutnost genetskih predispozicija za stres (kao što je stresni sindrom svinja (eng. Porcine Stress Syndrome)) omogućuju mali broj zabilježenih slučajeva blijedog, mekanog, vodnjikavog (PSE) ili tamnog, tvrdog, suhog (DFD) mesa. To se odražava u kvaliteti prehrambenih svojstava i mekoći proizvoda „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork”.

4.3. Opis ključnih elemenata koji određuju tradicionalna svojstva proizvoda (članak 7. stavak 2. ove Uredbe)

Specifičan karakter proizvoda „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” očituje se u njegovim prehrambenim svojstvima koja proizlaze iz dvaju glavnih elemenata:

—	duga povijest pasmine Pedigree Welsh i njezin selektivni uzgoj zbog posebnih svojstava trupa i kvalitete mesa te prehrambenih svojstava,

—	tradicionalna uzgojna metoda proizvodnje.

Svinja pasmine Pedigree Welsh ima jedinstveno mjesto u spektru pasmina britanske autohtone svinje jer je jedna od triju glavnih pasmina na kojima je izgrađena moderna industrija svinjskog mesa. Utvrđenost trupa ima svojstva modernijih pasmina s rodovnikom, poput Large White ili Landrace, uz zadržan okus tradicionalnih i manje razvijenih autohtonih pasmina s rodovnikom kao što su Berkshire, Tamworth i Gloucester Old Spot. Te su specifične odlike pasmine nastale pomnim selektivnim uzgojem tijekom prošlog stoljeća. Iako su poboljšane odlike trupa, kao što su dobro razvijene šunke, pasmina je zadržala tradicionalne odlike fenotipa i genotipa kao što su prirodno sporija stopa rasta i sklonost nakupljanju masti. Navedeno u kombinaciji s tradicionalnim opsežnim sustavom uzgoja omogućuje svjetliju boju mesa koje je prepoznatljivo po svojoj mekoći i većoj kalorijskoj vrijednosti te sočnosti pri kuhanju.

U usporedbi s modernom križanom ili hibridnom komercijalnom svinjetinom iz konvencionalnog uzgoja, proizvod „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” ima sljedeće:

—	manje razvijena boja mišića (svjetlija),

—	povećana mekoća,

—	profinjeniji okus svinjetine,

—	deblje leđno salo,

—	veći ukupni postotak masti,

—	veća kalorijska vrijednost,

—	sočnost pri kuhanju.

Usporedimo li stopu rasta, svinji pasmine Pedigree Welsh potrebna su najmanje 154 dana da dosegne zrelost za klanje, dok svinjama iz intenzivnog komercijalnog uzgoja treba tek 126 dana. Sporiji rast rezultat je kombinacije sporijeg prirodnog rasta pasmine i nižeg unosa bjelančevina te opsežne metode tradicionalne proizvodnje. Svjetlija boja mesa kao rezultat slabije razvijene boje mišića, povećana mekoća te profinjen okus svinjetine mogu se isto tako pripisati sporijem rastu.

Zbog prirodne sklonosti pasmine nakupljanju masti i smanjene učinkovitosti pri pretvorbi hrane u krti mišić, trup ima veću razinu masti u usporedbi s današnjim konvencionalnim komercijalnim pasminama. Debljina leđnog sala pri prosječnoj masi proizvoda „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” veća je za 10 mm u usporedbi s komercijalnom svinjetinom čija je ciljna debljina leđnog sala 8 mm. Pri većim težinama prosječna debljina leđnog sala proizvoda „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” često je veća od 14 mm. Uz veći omjer leđnog sala tu je i veći ukupni sastav masnoće trupa, što znači prosječnu kalorijsku vrijednost veću od 300 kcal/100 g, za razliku od prosječne vrijednosti svinjetine iz komercijalnog uzgoja koja je manja od 200 kcal/100 g. Ta povećana razina masti daje sočnost pri kuhanju.

„Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” razlikuje se od svinjetine drugih manje poboljšanih autohtonih pasmina i zbog sljedećeg:

—	tanje leđno salo,

—	bolje ocjene pri većim težinama,

—	dobro razvijene šunke,

—	veće pisanice,

—	dulji kare,

—	visoki postotak prinosa.

Debljina leđnog sala tradicionalno manje razvijenih pasmina s rodovnikom veća je za 14 mm pri prosječnoj masi u usporedbi s „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork”, koja ima najmanje 10 mm kod prosječne mase. Pri većim težinama debljina leđnog sala manje razvijenih autohtonih pasmina veća je za 20 mm te čak doseže i 30 mm, dok „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” ima dobre ocjene s minimalnih 14 mm pri većim težinama.

Selektivni uzgoj pasmine Pedigree Welsh tijekom prošlog stoljeća proizveo je trup s većom pisanicom, duljim kareom, razvijenijim šunkama, većim postotkom prinosa i boljim ocjenama pri većim težinama u usporedbi s manje razvijenim autohtonim pasminama. Kombinacija tih odlika doprinijela je povijesnom priznanju proizvoda „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” kao idealnog mesarskog trupa.

Specifične odlike proizvoda „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” potvrđene su opširnim povijesnim podatcima i analizirane s pomoću programa ispitivanja sastava i organoleptičkih odlika. Studija je objektivno dokazala da se „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” razlikuje svojom baštinom, kakvoćom i okusom.

Duga povijest svinje pasmine Pedigree Welsh

Svinje imaju dalekosežnu vezu s Walesom koja se ogleda i u srednjovjekovnoj velškoj književnosti. Zbirka Mabinogion iz 11. stoljeća spominje „male životinje čije je meso bolje od govedine. Malog su rasta i različito ih nazivaju. Nazivaju se ‚moch’”. Ta je stvorenja (svinje) u moderno društvo uveo Arawn, kralj Annwfna (kralj podzemlja). I velška legenda o kralju Arturu spominje začaranu divlju svinju Twrcha Trwytha i „vladara divljih svinja s bijelim kljovama” Ysgithrwyna Benbaedda te bijelu krmaču proročicu Hen Wen.

Nema mnogo podataka o intenzivnom komercijalnom uzgoju svinja u Walesu jer su svinje većinom držane u zatvorenom ili puštane na sezonsku ispašu na otvorenom. Baština i tradicija svinje pasmine Pedigree Welsh većim su dijelom povezane s objektima „tyddyn” (na malim gospodarstvima) ili velškom seoskom tradicijom. Postoji i tradicija manjeg gradskog uzgoja u industrijaliziranim gradovima gdje su svinjci „twlc mochyn” bili uobičajeni u vrtovima mnogih kuća s terasama. Konzolni svinjci građeni od suhozida bili su isto tako oblik velške pučke arhitekture, posebice na jugu zemlje.

Budući da je Wales nacija poznata po travnatim površinama, tamo je posebno istaknuta proizvodnja janjećih i mliječnih proizvoda. Tradicionalno bi mala gospodarstva prodavala svoju janjad i goveda na tržnici jer su te životinje bile mnogo skuplje, što im je omogućavalo da svinje zadrže za sebe; zbog toga je svinjetina postala glavno meso koje se konzumiralo u domaćinstvima u seoskim područjima. Tradicija je nalagala da se svinje uzgajaju tijekom ljeta i jeseni te sezonski probiru zimi na farmi. Svako bi seosko područje imalo raspoređenog vršitelja klanja koji bi pružao usluge klanja i rezanja, često u prigodno odabranim dijelovima staje, vanjskim objektima ili na otvorenom. Godišnje bi klanje bio društveni događaj u kojem bi sudjelovali svi članovi obitelji. Svježi proizvodi kao što su „ffagots” (okruglice od svinjetine) pravili bi se od „plwca” (srca, jetra i pluća), glava bi se stavila u rasol kako bi se napravila hladetina, iznutrice bi se oprale kako bi se dobio omot za svježe kobasice, svježe meso bi se podijelilo mještanima, a svinjski butovi i šunke bi se sušili i konzervirali kako bi se sačuvali za sljedeću godinu.

Podrijetlo svinja pasmine Pedigree Welsh može se povezati s autohtonom pasminom bijele svinje s klempavim ušima koja se uzgajala u Walesu otkako postoje pisani zapisi. Pasmina je znatno pridonijela suvremenoj poljoprivredi jer se ubraja među tri pasmine na kojima počiva moderna hibridna proizvodnja svinja. Međutim, zbog neprestane težnje za ojačanjem tražila se mekša svinjetina i trupovi slanine, bez obzira na važnost okusa. Proizvođači većih pasmina koji su vladali tržištem nisu bili blagonakloni prema pasmini Pedigree Welsh, stoga je to dovelo do drastičnog pada uzgoja. Godine 2002. samo su 82 svinje te pasmine registrirane u registru pasmina, a 2005. pasmina je proglašena ugroženom vrstom te je od tada Zaklada za održavanje rijetkih vrsta navodi kao rijetku vrstu.

Tradicionalna uzgojna metoda proizvodnje

Duga povijest pasmine i njezine prirodne odlike u kombinaciji s tradicionalnom uzgojnom metodom proizvodnje pružaju karakterističan i jedinstveni karakter proizvodu „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork”. Ključni je čimbenik sustava tradicionalnog uzgoja osigurati sljedeće:

Prirodna stopa rasta

Glavni je prioritet kod proizvodnje proizvoda „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” osigurati da svinje imaju prirodnu stopu rasta od najmanje 154 dana do klanja. To se postiže prehranom s niskim udjelom bjelančevina koji ne premašuje 20 % nakon odbića, a hrana za životinje trebala bi se po mogućnosti nabavljati lokalno. Hrana za životinje može se sastojati od jednostavne hrane za životinje ili kompozitne hrane dopunjene alternativnim prehrambenim proizvodima i nusproizvodima živežnih namirnica te ispašom. Sintetički dijetetski dodaci i promotori rasta nisu dopušteni.

Opsežni uzgoj

Svinje od kojih se dobiva proizvod „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” uzgajaju se u sustavima na otvorenom i u zatvorenom, no to moraju biti prirodna okruženja visokih standarda dobrobiti (prema standardu RSPCA Freedom Food ili sličnom standardu). Brojnost stada koje se uzgaja u zatvorenom ili na otvorenom mora omogućavati prirodno ponašanje svinja, a ako se svinje uzgajaju u zatvorenom, potrebno ih je držati u slamnatim dvorištima, a ne u potpuno ograđenim prostorima. Intenzivne komercijalne uzgojne prakse kao što su odbiće u dobi od četiri tjedna, upotreba kaveza za čuvanje pojedinačnih skotnih životinja i čuvanje nakon okota, obrezivanje zuba, bušenje nozdrva, podrezivanje repa i kirurška kastracija ne smiju se smatrati rutinskim postupcima i dopuštene su samo po preporuci veterinara. Kastracija svinja predviđenih za tradicionalne proizvode koji zahtijevaju teže svinje dopuštena je prema preporuci veterinara.

Minimalni stres

Tradicionalni je sustav uzgoja osmišljen tako da životinji umanji stres tijekom njezina životnog vijeka. Svinje od kojih se dobiva proizvod „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” kolju se što je moguće bliže mjestu uzgoja te po mogućnosti u manjim klaonicama. Prijevoz i rukovanje svedeni su na minimum kako bi se omogućilo da svinje ne trpe nepotrebne tegobe ili nelagodu prije klanja. Životinje se prevoze izravno s farme do klaonice te se ne prevoze sa svinjama s drugih gospodarstava.

Tradicionalne metode obrade

Trupove svinja od kojih se dobiva proizvod „Traditionally Reared Pedigree Welsh Pork” potrebno je najmanje dva dana nakon klanja objesiti radi dozrijevanja, čime se razvija okus i smekšava meso. Obrađivači koji imaju iskustva s obradom tradicionalnih proizvoda koriste se tradicionalnim metodama rezanja za rezanje trupa.

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 382

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 59. 15. listopada 2016.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 382/01	Komunikacija Komisije – Odobrenje sadržaja nacrta Uredbe Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora te o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije	1

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 382/02	Tečajna lista eura	14
	OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
2016/C 382/03	Podaci koje je potrebno dostaviti u skladu s člankom 5. stavkom 2. – Osnivanje Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) (Uredba (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. ( SL L 210, 31.7.2006., str. 19. ))	15

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2016/C 382/04	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8083 – Merck/Sanofi Pasteur MSD) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	17
2016/C 382/05	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8102 – Valeo/FTE Group) ( 1 )	18
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2016/C 382/06	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	19

	Ispravci
2016/C 382/07	Ispravak Komunikacije Komisije u okviru provedbe Direktive 2009/142/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o aparatima na plinovita goriva (kodificirana verzija) (Objava naslova usklađenih normi i upućivanja na njih u skladu s tom direktivom) ( SL C 349 od 22.12.2010. )	25

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1002
JPY	japanski jen	114,76
DKK	danska kruna	7,4398
GBP	funta sterlinga	0,89910
SEK	švedska kruna	9,7068
CHF	švicarski franak	1,0889
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,0248
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,029
HUF	mađarska forinta	305,31
PLN	poljski zlot	4,3020
RON	rumunjski novi leu	4,5040
TRY	turska lira	3,3969
AUD	australski dolar	1,4421
CAD	kanadski dolar	1,4485
HKD	hongkonški dolar	8,5363
NZD	novozelandski dolar	1,5508
SGD	singapurski dolar	1,5263
KRW	južnokorejski von	1 246,06
ZAR	južnoafrički rand	15,6303
CNY	kineski renminbi-juan	7,4000
HRK	hrvatska kuna	7,5073
IDR	indonezijska rupija	14 358,56
MYR	malezijski ringit	4,6128
PHP	filipinski pezo	53,227
RUB	ruski rubalj	69,2807
THB	tajlandski baht	38,804
BRL	brazilski real	3,4994
MXN	meksički pezo	20,8448
INR	indijska rupija	73,4380


	(1) Tekst značajan za EGP