14.10.2016

Službeni list Europske unije

C 380/1

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I REVIZORSKOM SUDU

Konsolidirani godišnji financijski izvještaj Europske unije za 2015.

(2016/C 380/01)

SADRŽAJ

RASPRAVA O FINANCIJSKOM IZVJEŠTAJU I NJEGOVA ANALIZA

NAPOMENA UZ KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ I BILJEŠKE

BILANCA

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

IZVJEŠTAJ O PROMJENI NETOIMOVINE

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

AGREGIRANI IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA I BILJEŠKE

100

RASPRAVA O FINANCIJSKOM IZVJEŠTAJU I NJEGOVA ANALIZA

FINANCIJSKA GODINA 2015.

Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci iz tablica koje slijede možda ne daju točan zbroj.

1. EU: Institucionalno upravljanje i operacije

Europska unija temelji se na vladavini prava. To znači da je svako djelovanje EU-a utemeljeno na ugovorima koje su u okviru dobrovoljnog demokratskog postupka odobrile sve države članice EU-a. Ona ima jedinstvenu institucionalnu strukturu:

—	europski građani izravno biraju članove Europskog parlamenta (EP),

—	opsežne prioritete EU-a utvrđuje Europsko vijeće u kojem se okupljaju nacionalni čelnici i čelnici na razini EU-a,

—	vlade država članica zastupaju se u Vijeću Europske unije („Vijeće”),

—	interese EU-a u cjelini promiče Europska komisija („Komisija”) čijeg predsjednika bira EP, a čije članove predlažu nacionalne vlade zajedničkim dogovorom s izabranim predsjednikom. Čitavi sastav tijela glasovanjem odobrava Europski parlament.

EU ima vlastiti pravni poredak koji je odvojen od međunarodnog prava i sastavni je dio pravnih sustava država članica. Pravni poredak EU-a temelji se na njegovim vlastitim izvorima prava. S obzirom na različitu prirodu tih izvora, među njima je bilo potrebno uspostaviti hijerarhiju. Primarno zakonodavstvo nalazi se na vrhu hijerarhije i predstavljaju ga Ugovor o Europskoj uniji (UEU); Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU); Povelja o temeljnim pravima Europske unije; ostali ugovori i protokoli. Nakon njih slijede međunarodni sporazumi koje je sklopio EU, opća pravna načela i sekundarno zakonodavstvo utemeljeno na Ugovorima.

Organizacijsko upravljanje EU-a sastoji se od institucija, agencija i drugih tijela EU-a koja su navedena u bilješki 9. uz financijski izvještaj. Glavne institucije odgovorne za izradu politika i donošenje odluka jesu Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće i Komisija.

2. Glavni politički ciljevi EU-a

Komisija je 3. ožujka 2010. predložila desetogodišnju strategiju za oživljavanje gospodarstva EU-a pod nazivom Europa 2020. Cilj te strategije jest „pametan, održiv, uključiv razvoj” uz veću koordinaciju nacionalne i europske politike. Dogovoreno je nekoliko glavnih ciljeva koje bi EU trebao postići do kraja 2020. Ti ciljevi obuhvaćaju sljedeća područja: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klima/energetika, obrazovanje, socijalna uključenost i smanjenje siromaštva. Taj ograničeni skup ciljeva na razini EU-a prenosi se u nacionalne ciljeve u svakoj državi članici EU-a, uzimajući u obzir različite situacije i okolnosti.

Europa je pronašla nove mehanizme za poticanje rasta i zapošljavanja. Ta su područja obuhvaćena u okviru 7 vodećih inicijativa:

—	Digitalna agenda za Europu;

—	Unija inovacija;

—	Mladi u pokretu;

—	Učinkovito iskorištavanje resursa u Europi;

—	Industrijska politika u doba globalizacije;

—	Program za nove kvalifikacije i radna mjesta; i

—	Europska platforma za borbu protiv siromaštva.

U okviru svake inicijative EU i nacionalna tijela moraju koordinirati napore kako bi se međusobno nadopunili.

Komisija koja je stupila na dužnost u studenome 2014. utvrdila je sljedećih 10 inicijativa (do 2019.) kao nastavak strategije Europa 2020.:

—

Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja:

Glavna inicijativa EU-a u okviru ovog naslova jest Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), koji je osnovan u suradnji sa grupom Europske investicijske banke (EIB). Svrha te inicijative smanjiti je investicijski jaz u EU-u mobilizacijom privatnog financiranja za strateška ulaganja u ključnim područjima kao što su infrastruktura, obrazovanje, istraživanje i inovacije, obnovljiva energija i rizično financiranje za mala poduzeća. Očekuje se da će zahvaljujući dodatnom financiranju država članica, nacionalnih državnih banaka i privatnih ulagača ukupni iznos ulaganja u EU-u dostići 315 milijardi EUR.

—

Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom:

Europska unija već dugo sudjeluje u međunarodnim naporima za rješavanje pitanja povezanih s klimatskim promjenama i osjeća odgovornost pružiti primjer ostalima donošenjem odlučne politike. Na europskoj razini pokrenut je sveobuhvatan paket političkih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u okviru Europskog programa o klimatskim promjenama (ECCP). EU je utvrdio ciljeve za postupno smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2050. Ključni ciljevi u području klime i energetike utvrđeni su u klimatskom i energetskom paketu za razdoblje do 2020. te okviru za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030. Ti su ciljevi utvrđeni kao bi se moglo započeti s postupkom preobrazbe EU-a u gospodarstvo s niskim emisijama ugljika kako je predviđeno u planu za niskougljično gospodarstvo do 2050. EU prati napredak u pogledu smanjenja emisija na temelju redovitog praćenja i izvješćivanja. EU na međunarodnoj razini predvodi napore za postizanje globalnog klimatskog dogovora. Nakon ograničenog sudjelovanja u Kyotskom protokolu i nesuglasica u Kopenhagenu EU već godinama gradi široku koaliciju razvijenih zemalja i zemalja u razvoju koje se zalažu za visokoambiciozan pristup, koji je i odredio uspješan ishod konferencije u Parizu (COP21) u prosincu 2015. Na toj je konferenciji 195 zemalja donijelo prvi ikada univerzalni pravno obvezujući globalni klimatski dogovor. EU je prvo veliko gospodarstvo koje je dalo svoj doprinos predviđen novim sporazumom iz ožujka 2015. Već poduzima korake potrebne za ostvarenje cilja smanjenja emisija za 40 % do 2030.

—

Nova migracijska politika:

Migracije su jedan od političkih prioriteta aktualne Komisije. Glavni je cilj Europskog migracijskog programa sveobuhvatan pristup pitanju migracija. U prvom dijelu tog programa utvrđene su hitne mjere za sprečavanje ljudskih tragedija i jačanje mehanizama za rješavanje izvanrednih situacija. To će se postići jačanjem prisutnosti na moru radi spašavanja života, borbom protiv kriminalnih mreža za krijumčarenje, reagiranjem na znatan priljev migranata u EU i uporabom operativnih i financijskih sredstava EU-a za pomoć najizloženijim državama članicama. Komisija je 2015., kao prvi korak, izmjenom proračuna stavila na raspolaganje dodatna sredstva – vidjeti odjeljak 6 u nastavku. Osim toga, potrebno je redefinirati dugoročnu migracijsku politiku na temelju sljedeća četiri stupa: 1. odvraćanje ljudi od nezakonite migracije; 2. spašavanje života i osiguravanje vanjskih granica; 3. čvrsta zajednička politika azila; i 4. nova politika EU-a o zakonitoj migraciji.

—

Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište

Jedinstveno tržište jedno je od glavnih europskih postignuća i najbolji resurs Europe u vremenima sve izraženije globalizacije. Ono je mehanizam za izgradnju snažnijeg i pravednijeg gospodarstva EU-a. Slobodnijim kretanjem ljudi, robe, usluga i kapitala otvaraju se nove mogućnosti za građane, posloprimce, poduzeća i potrošače te stvaraju radna mjesta i omogućuje rast koji su Europi hitno potrebni. Bolje integrirana i snažnija tržišta kapitala omogućit će usmjeravanje više sredstava poduzećima, osobito MSP-ovima, i infrastrukturnim projektima. Veća mobilnost radnika omogućit će građanima slobodnije kretanje ovisno o tome gdje su njihove vještine potrebne. Borbom protiv utaje poreza i poreznih prijevara osigurat će se da sve strane daju svoj doprinos.

—

Paket za jedinstveno digitalno tržište:

Internet i digitalne tehnologije mijenjaju svijet. No zbog prepreka na mreži određeni proizvodi i usluge nedostupni su za građane, dok su mogućnosti novoosnovanih i ostalih poduzeća koja posluju internetom ograničene, a poduzeća i vlade ne mogu u cijelosti iskoristiti prednosti digitalnih alata. Stoga je potrebno prilagoditi jedinstveno tržište EU-a digitalnom dobu – srušiti regulatorne prepreke i prijeći s 28 nacionalnih tržišta na jedno jedinstveno. Time bi se mogao ostvariti godišnji doprinos gospodarstvu EU-a u iznosu od 415 milijardi EUR te bi se moglo otvoriti nekoliko stotina tisuća novih radnih mjesta.

—

Područje pravosuđa i temeljnih prava:

EU nije samo zajedničko tržište proizvoda i usluga. Europski građani imaju zajedničke vrijednosti koje su navedene u Ugovorima EU-a i Povelji EU-a o temeljnim pravima. EU u borbi protiv terorizma, trgovanja ljudima, krijumčarenja i kiberkriminaliteta nikada ne smije te vrijednosti izgubiti iz vida. Uloga EU-a olakšati je život europskih građana koji se školuju, rade ili žele sklopiti brak u drugoj državi članici EU-a. Stoga je jedan od temeljnih ciljeva izgraditi mostove između različitih nacionalnih pravnih sustava diljem EU-a. Europsko pravno područje bez granica i prepreka europskim građanima omogućit će da se diljem kontinenta mogu osloniti na jednak skup prava.

—	Jači globalni čimbenik: Potrebna je čvrsta zajednička vanjska politika na razini EU-a kako bi se učinkovito odgovorilo na globalne izazove, uključujući krize u susjedstvu, prenijele europske vrijednosti te pridonijelo miru i blagostanju u svijetu.

—

Uravnoteženi sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om:

EU i SAD pregovaraju o ambicioznom i uravnoteženom sporazumu o trgovini i ulaganjima. Transatlantskim partnerstvom za trgovinu i ulaganja (TTIP) otvorit će se nove mogućnosti trgovine i ulaganja za mala i velika poduzeća te nova radna mjesta. Za potrošače će to značiti manje cijene i veći izbor, a zadržat će se visoki standardi EU-a u pogledu zaštite potrošača, socijalnih prava i pravila koja se odnose na zaštitu okoliša. Time će se povećati i europski utjecaj na svjetskoj razini – oblikovanjem globalne trgovine, prenošenjem europskih vrijednosti i privlačenjem više ulaganja.

—

Unija demokratskih promjena:

Države članice EU-a 2014. su prvi put pri predlaganju kandidata za predsjednika Komisije morale uzeti u obzir rezultate glasovanja. Taj važan korak samo je prvi u nizu koraka za povećanje demokracije u EU-u i njezinu približavanju građanima. Europski građani imaju pravo znati s kim se povjerenici i osoblje Komisije, zastupnici u Europskom parlamentu i predstavnici Vijeća sastaju u kontekstu zakonodavnog postupka. Komisija je preuzela obvezu dati novi poticaj odnosu s Europskim parlamentom te bliže surađivati s nacionalnim parlamentima.

—

Dublja ekonomska i monetarna unija: nastavak napora za promicanje ekonomske stabilnosti i privlačenje ulagača u Europu:

Rad Komisije na dovršenju ekonomske i monetarne unije temelji se na izvješću petorice predsjednika, u kojem su utvrđena četiri područja na kojima je potrebno raditi. Izvješće petorice predsjednika rezultat je brojnih savjetovanja država članica, uključenih institucija EU-a i petorice predsjednika.

3. Proračun EU-a: od pripreme do razrješnice

3.1 Proračun i financiranje

Višegodišnji financijski okvir (VFO) sadržava političke ciljeve EU-a i njime se utvrđuju maksimalni godišnji iznosi (gornje granice) za ukupne rashode EU-a i glavne kategorije rashoda (naslove). Zbrajanjem gornjih granica svih naslova dobiva se gornja granica za odobrena sredstva. Proračunom EU-a financira se niz politika i programa diljem EU-a. U skladu s prioritetima koje su EP i Vijeće utvrdili u višegodišnjem financijskom okviru (VFO), Komisija provodi posebne programe, djelovanja i projekte u tom području. Proračun priprema Komisija, a obično ga sredinom prosinca donose Parlament i Vijeće na temelju postupka iz članka 314. UFEU-a. U skladu s načelom proračunske ravnoteže, ukupan prihod mora u financijskoj godini odgovarati ukupnim rashodima (odobrenim sredstvima za plaćanje).

EU ima dva glavna izvora financiranja: prihodi od vlastitih sredstava i ostali prihodi. Vlastita sredstva dijele se na tradicionalna vlastita sredstva (kao što su carinske pristojbe), vlastita sredstva na temelju poreza na dodanu vrijednost (PDV) i sredstva na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND). Ostali prihodi koji se prikupljaju iz aktivnosti EU-a (npr. kazne za tržišno natjecanje) obično čine manje od 10 % ukupnih prihoda. Prihodi od vlastitih sredstava čine većinu financiranja EU-a i automatski pritječu u EU te zahvaljujući njima EU može financirati svoj proračun bez potrebe za naknadnim odlučivanjem nacionalnih vlasti. Ukupan iznos vlastitih sredstava potrebnih za financiranje proračuna određuje se na temelju ukupnih rashoda bez ostalih prihoda. Ukupan iznos vlastitih sredstava ne smije biti veći od 1,23 % bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a.

Opće je načelo da EU ne smije posuđivati novac za financiranje svog proračuna na tržištima kapitala ili od financijskih institucija.

3.2 Kako se proračunom EU-a upravlja i kako se troši

Primarni rashodi poslovanja

Rashodima poslovanja EU-a obuhvaćeni su razni naslovi VFO-a i to u različitim oblicima, zavisno o načinu doznačivanja novca i kako se njime upravlja. Od 2014. na dalje, Komisija radi sljedeću podjelu rashoda:

Izravno upravljanje: odnosi se na izvršenje proračuna od strane službi Komisije.

Neizravno upravljanje: odnosi se na slučajeve kada Komisija zadaću izvršenja proračuna povjerava tijelima prava EU-a ili nacionalnog prava, kao što su agencije EU-a.

Podijeljeno upravljanje: zadaće izvršenja proračuna povjeravaju se državama članicama. Na ovaj način upravlja se s gotovo 80 % rashoda, čime su obuhvaćena područja poput poljoprivrede i strukturnih mjera.

Različiti financijski izvršitelji u Komisiji

Kolegij povjerenika preuzima skupnu političku odgovornost, ali se u praksi ne koristi dodijeljenim mu ovlastima izvršenja proračuna. Te zadaće Kolegij svake godine povjerava pojedinačnim službenicima koji su mu odgovorni na temelju Financijske uredbe i Pravilnika o osoblju. To osoblje – u načelu glavni direktori i voditelji službi – naziva se „dužnosnici za ovjeravanja na osnovi delegiranja” ili „AOD”. Oni mogu dalje povjeriti zadaće izvršenja proračuna „dužnosnicima za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja”.

Dužnosnici za ovjeravanje nadležni su za cjelokupan upravljački proces, od određivanja što treba napraviti za postizanje ciljeva politika koje su utvrdile institucije do upravljanja aktivnostima koje su pokrenute s operativnog i proračunskog stajališta. Dužnosnici za ovjeravanje dužni su izraditi Godišnje izvješće o radu (AAR) o aktivnostima unutar njegove/njezine nadležnosti. U tim izvještajima oni iznose rezultate politike i svoja razumna jamstva da su sredstva dodijeljena za aktivnosti opisane u ovom izvještaju iskorištena u skladu s njihovom namjenom i načelima dobrog financijskog upravljanja te da se utvrđenim postupcima kontrole osiguralo potrebno jamstvo u pogledu zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija. Na temelju članka 66. Financijske uredbe Komisija podnosi sažeti izvještaj (objedinjeni izvještaj) o godišnjim izvješćima o radu EP-u i Vijeću, čime Komisija preuzima političku odgovornost za upravljanje proračunom EU-a u skladu s člankom 317. UFEU-a. Taj izvještaj i godišnja izvješća o radu dostupni su na: http://ec.europa.eu/atwork/planning-and-preparing/synthesis-report/index_en.htm.

U skladu s člankom 318. UFEU-a Komisija donosi izvješće o ocjenjivanju napretka i učinkovitosti programa Komisije na temelju godišnjih izvješća o radu dužnosnika za ovjeravanje. Od financijske godine 2015. objedinjeni izvještaj i izvješće o ocjenjivanju spajaju se s informacijama navedenima u novom izvješću pod nazivom „Godišnje izvješće o upravljanju proračunom EU-a i njegovoj učinkovitosti”.

Računovodstveni službenik izvršava plaćanja i povrat na temelju naloga koje su izradili dužnosnici za ovjeravanja te je nadležan za upravljanje riznicom, utvrđivanje računovodstvenih pravila i metoda, potvrđivanje računovodstvenih sustava, računovodstvo i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja institucije. Osim toga, računovodstveni službenik potpisuje godišnji financijski izvještaj te izjavljuje da je u njemu dan vjeran prikaz, u svim materijalnim aspektima, financijskog položaja, rezultata djelovanja i novčanih tokova.

3.3 Financijsko izvještavanje i odgovornost

U konsolidiranom godišnjem financijskom izvještaju Europske unije (EU) navedene su informacije o aktivnostima institucija, agencija i ostalih tijela EU-a sa stajališta računovodstva koje se vodi na temelju načela nastanka poslovnih događaja i proračunskog računovodstva. Godišnji financijski izvještaji država članica ne čine dio ovog izvještaja.

Godišnji financijski izvještaj EU-a sastoji se od dva odvojena, ali povezana dijela:

(a)	financijski izvještaji; i

(b)	izvještaji o izvršenju proračuna u kojima je detaljno prikazano izvršenje proračuna.

U nadležnosti je računovodstvenog službenika Komisije pripremiti konsolidirane godišnje financijske izvještaje EU-a te osigurati da je u njemu dan vjeran prikaz, u svim materijalnim aspektima, financijskog položaja, rezultata djelovanja i novčanih tokova EU-a.

Pored navedenih godišnjih izvještaja, sastavljaju se i ad hoc izvještaji o posebnim područjima, kao što je izvještaj o proračunskom i financijskom upravljanju, o financijskim instrumentima, o danim jamstvima i o financijskim korekcijama.

Izvještavanje i odgovornost u Komisiji:

3.4 Revizija i razrješnica

Revizija

Reviziju godišnjeg financijskog izvještaja EU-a i upravljanja resursima vrši Europski revizorski sud (Sud), njegov vanjski revizor, koji, u okviru svojih zadaća, sastavlja sljedeća izvješća za Europski parlament i Vijeće:

(1)	godišnje izvješće o aktivnostima koje se financiraju iz općeg proračuna, s obrazloženjem svojih zaključaka o godišnjem financijskom izvještaju i osnovnim transakcijama;

(2)	mišljenje na temelju revizije i dano u godišnjem izvješću u obliku izjave o jamstvu o i. pouzdanosti izvještaja i ii. zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija što uključuje prihode od oporezivanja i plaćanja krajnjim korisnicima; i

(3)	posebni izvještaji s rezultatima revizija posebnih područja.

Razrješnica

Zadnja je faza proračunskog ciklusa razrješnica proračuna za danu financijsku godinu. Razrješnica je politički aspekt vanjske kontrole izvršenja proračuna i predstavlja odluku kojom Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća, „oslobađa” Komisiju (i druga tijela EU-a) odgovornosti za upravljanje određenim proračunom te tako označava njegov kraj. Razrješnicu EU-u daje Europski parlament. To znači da nakon revizije i dovršenja godišnjeg financijskog izvještaja Vijeće daje preporuku, a Europski parlament razrješnicu Komisiji i ostalim tijelima EU-a za izvršenje proračuna EU-a za danu financijsku godinu. Ta se odluka temelji na pregledu godišnjeg financijskog izvještaja, godišnjeg izvješća Komisije o upravljanju i učinkovitosti (bivšeg sažetog izvješća i godišnjeg izvješća o ocjenjivanju), godišnjeg izvješća, revizijskog mišljenja i posebnih izvješća Suda te odgovora Komisije na pitanja i dodatne zahtjeve za dostavu informacija.

Postoje tri moguća ishoda postupka davanja razrješnice: davanje, odgoda ili odbijanje razrješnice. Glavni dio godišnjeg postupka davanja razrješnice za proračun u Europskom parlamentu jesu savjetovanja s povjerenicima koje o područjima politike za koje su nadležni ispituju članovi Odbora Europskog parlamenta za kontrolu proračuna. Završni izvještaj o razrješnici, uključujući poseban zahtjev Komisiji za djelovanje, donosi se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Preporuku za razrješnicu u Vijeću donosi Ecofin. O izvještaju Europskog parlamenta o razrješnici i preporuci Vijeća za razrješnicu sastavlja se godišnji dopunski izvještaj u kojem Komisija opisuje konkretne mjere koje je poduzela za provedbu zahtjeva.

4. Konsolidirani financijski izvještaj EU-a: Financijska situacija 2015.

4.1 Prihodi

Većina prihoda institucija i tijela EU-a prihodi su od nerazmjenskih transakcija. Tablica u nastavku sadržava pregled glavnih kategorija tih prihoda.

Petogodišnji trend prihoda od nerazmjenskih transakcija u milijunima EUR:

Sredstava na temelju BND-a 2014. uključivala su glavne revizije BND-a iz 2002. Stoga je prilagodba doprinosa bila najveća dosad u ukupnom iznosu od gotovo 10 milijardi EUR u svim državama članicama EU-a. Time se objašnjava većina smanjenja 2015. u usporedbi s prethodnom godinom.

Povrat troškova sastoji se od naloga za povrat koje je Komisija izdala i koji su unovčeni ili otpisani od naknadnih plaćanja unesenih u računovodstveni sustav Komisije u cilju povrata prethodno plaćenih troškova iz proračuna EU-a.

4.2 Izdaci

Izdaci su iznosili 155,9 milijardi EUR te su bili niži od prošlogodišnjih (iznos iz 2014.: 165,3 milijarde EUR). Smanjenje od 4,6 milijardi EUR zabilježeno je za Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijski fond (KF), a do njega je došlo zbog sporog početka provedbe programskog razdoblja 2014. – 2020. Izdaci u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF) smanjili su se za 2,8 milijardi EUR jer je tijekom razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2007. – 2013. podnesen manji broj zahtjeva za povrat troškova.

Glavne stavke izdataka (112,4 milijarde EUR) jesu plaćanja prijenosa u okviru podijeljenog upravljanja. Glavni fondovi jesu: Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i ostali instrumenti ruralnog razvoja, Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF) te Europski socijalni fond (ESF). U financijskoj godini 2015. oni su činili gotovo 71 % ukupnih troškova.

Izdaci koji su nastali u okviru izravnog upravljanja uglavnom se sastoje od provedbe proračuna od strane Komisije, izvršnih agencija i počevši od 2015. uzajamnih fondova. Izravno upravljanje obuhvaća i administrativne izdatke svih institucija i agencija EU-a. U okviru neizravnog upravljanja proračun provode agencije EU-a, tijela EU-a, treće zemlje, međunarodne organizacije i ostala tijela. Izdaci nastali u okviru izravnog i neizravnog upravljanja ukupno čine 14 % ukupnih troškova (22 milijarde EUR).

EU isto priznaje buduće platne obveze kao izdatke koji još nisu prikazani u proračunskim izvještajima utemeljenima na gotovini. One su konkretno prikazane kao obveze i obračunani troškovi za poljoprivredu i ruralni razvoj te kao mirovine i druge obveze za zaposlenike povezane s mirovinskim pravima povjerenika Komisije, članova Parlamenta i ostalog osoblja te dovode do negativnog gospodarskog rezultata (ta će se plaćanja financirati iz budućih proračuna i još nisu uključena u prihode).

4.3 Gospodarski rezultat

Razina gospodarskog rezultata u predmetnom razdoblju (tj. manjak) u iznosu od 13 033 milijuna EUR slična je kao i u prethodnoj godini.

4.4 Imovina

Imovina u vrijednosti od 154 milijarde EUR na konsolidiranoj bilanci EU-a

Najvažnije stavke na strani imovine u bilanci financijska su imovina (zajmovi, financijska imovina raspoloživa za prodaju, gotovina) i iznosi pretfianciranja, koji čine gotovo 83 % imovine EU-a. Iznos zajmova smanjio se za 1,6 milijardi EUR, dok se iznos financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju koji se financiraju iz proračuna EU-a (proračunski instrumenti) povećao za oko 460 milijuna EUR. Na strani imovine pod Nekretnine, postrojenja i oprema nalazi se imovina koja se odnosi na program Kopernik (1,7 milijardi EUR) i imovinu u izgradnji za program Galileo (2,1 milijarda EUR).

Tijekom prethodnih godina institucije i tijela EU-a uspjeli su zadržati iznose koji se drže kao novac i ekvivalenti novca na niskoj razini na kraju godine. Visoka bilanca novca u iznosu od 21,7 milijardi EUR na dan 31. prosinca 2015. uglavnom je zbog sljedećih razloga:

—

zakašnjelo plaćanje salda BND-a i PDV-a za 2014. (5,4 milijardi EUR) koje je bilo raspoređeno tijekom 2015., a veliki dio je isplaćen u rujnu 2015. Doprinos država članica proračunu EU-a na temelju PDV-a i BND-a podliježe godišnjoj prilagodbi, koja se provodi svake godine prvi radni dan u prosincu. Prilagodba 2014. uključivala je veće revizije BND-a iz prethodnih godina počevši s 2002. te je rezultirala dosad nezabilježenim iznosom od 9,5 milijardi EUR u svim državama članicama EU-a.

—	salda BND-a i PDV-a iz 2015. (1,4 milijardi EUR)

—	dvije države članice platile su BND za 2016. unaprijed (0,7 milijardi EUR)

—	novčane kazne i ostali prihodi (1,5 milijardi EUR).

Na temelju uredbe o vlastitim sredstvima ta su salda mogla biti vraćena državama članicama tek 2016. izmjenom proračuna.

Pretfinanciranje

Treba napomenuti da na razinu pretfinanciranja znatno utječe ciklus VFO-a – na primjer na početku razdoblja VFO-a može se očekivati plaćanje velikih predujmova državama članicama u okviru kohezijske politike. Komisija ulaže sve napore kako bi osigurala održavanje pretfinanciranja na odgovarajućoj razini. Treba uspostaviti ravnotežu između osiguravanja dostatnih sredstava za projekte i pravovremenog priznavanja troškova.

Ukupan iznos pretfinanciranja (bez drugih predujmova državama članicama i doprinosa uzajamnim fondovima) na bilanci EU-a iznosi 40 milijardi EUR (2014.: 45 milijardi EUR, od čega se gotovo sve odnosi na aktivnosti Komisije. Oko 70 % pretfinanciranja Komisije provodi se putem podijeljenog upravljanja, što znači da se provedba proračuna delegira na države članice (Komisija zadržava nadzornu ulogu).

Pretfinanciranje Komisije prema načinu upravljanja

Najvažniji iznosi pretfinanciranja odnose se na EFRR i KF.

Dugoročno pretfinanciranje povećalo se za 12,6 milijardi EUR povezanih s novim VFO-om, dok se kratkoročno pretfinanciranje smanjilo za 17,7 milijardi EUR. Povećanje dugoročnog pretfinanciranja uglavnom je rezultat novih plaćanja pretfinanciranja u okviru podijeljenog upravljanja za VFO u razdoblju razdoblje 2014. – 2020. (ukupno 10 milijardi EUR, od kojih je 7 milijardi EUR namijenjeno kohezijskoj politici). Smanjenje u kratkoročnim iznosima isto tako je rezultat podijeljenog upravljanja – budući da je VFO za razdoblje 2007. – 2013. u završnoj fazi, povezano pretfinanciranje postupno se poravnava.

Financijski instrumenti u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Sljedeće stavke prikazane su kao financijski instrumenti u godišnjem financijskom izvještaju EU-a.

—	zajmovi odobreni iz proračuna EU-a

—	zajmovi odobreni iz pozajmljenih sredstava

—	vlasnički instrumenti

—	jamstveni instrumenti i

—	jamstveni fondovi: jamstva dana vanjskim tijelima (uglavnom grupi EIB-a) za instrumente koji nisu osnovani proračunom EU-a.

Značenje i obujam financijskih instrumenata koji se financiraju iz proračuna EU-a u okviru izravnog i neizravnog upravljanja iz godine u godinu se povećava. Osnovni pojam na kojem se temelji ovaj pristup, za razliku od tradicionalnog načina provedbe proračuna davanjem bespovratnih sredstava i subvencija, jest da za svaki euro potrošen iz proračuna putem financijskih instrumenata, krajnji korisnik dobiva više od 1 EUR financijske potpore zbog učinka poluge. Pametnim korištenjem proračuna EU-a nastoji se maksimalno povećati učinak dostupnih sredstava. Vlasnički instrumenti i ulaganja (tj. vlasnički instrumenti i dužnički vrijednosni papiri) od kojih se sastoje jamstveni instrumenti i jamstveni fondovi u godišnjem financijskom izvještaju EU-a prikazani su kao financijska imovina raspoloživa za prodaju.

Financijska imovina proračunskih financijskih instrumenata raspoloživa za prodaju

Jamstveni fondovi

Jamstveni fondovi koje je osnovala Europska unija uspostavljeni su za posebne namjene i za njih su rezervirana sredstva iz proračuna EU-a kako bi se osigurala likvidnost za zaštitu od mogućih gubitaka od operacija osiguranih u okviru jamstava koja se daju grupi EIB-a iz proračuna EU-a. Glavni novi jamstveni fond osnovan 2015. jest EFSU.

EFSU je inicijativa za povećanje sposobnosti podnošenja rizika EIB-a, kojom se EIB-u omogućuje ulaganje u EU u iznosu do 61 milijarde EUR. EFSU nije zasebni pravni subjekt niti je u definiciji investicijski fond. Pričuvom EFSU-ja za zaštitu od rizika EIB-u se pruža zaštita od mogućih gubitaka za predmetne operacije. Sastoji se od dodjele vlastitog kapitala EIB-a u iznosu od 5 milijardi EUR i jamstva iz proračuna EU-a u iznosu do 16 milijardi EUR (najviši iznos). Cilj je da zahvaljujući dodatnom financiranju država članica, nacionalnih državnih banaka i privatnih ulagača ukupni iznos ulaganja u EU-u dostigne 315 milijardi EUR.

Operacije EFSU-ja provode se na temelju dvaju okvira: okvir za infrastrukturu i inovacije koji provodi EIB i okvir za MSP-ove koji provodi EIF, a za oba okvira će postojati dužnički portfelj (jamstvo EU-a od 12,25 milijardi EUR) i portfelj vlasničkih ulaganja (jamstvo EU-a od 3,75 milijardi EUR). EIF djeluje u dogovoru s EIB-om na temelju jamstva EIB-a za koje EU daje kontrajamstvo.

EU i EIB imaju istaknutu ulogu u okviru EFSU-ja. EFSU je osnovan u okviru EIB-a, koji financira njegove operacije (ulaganja u dužničke i vlasničke instrumente) i za te potrebe pozajmljuje potrebna sredstava na tržištima kapitala. U pogledu okvira za infrastrukturu i inovacije EIB neovisno donosi odluke o ulaganjima i upravlja operacijama u skladu s vlastitim pravilima i postupcima koje primjenjuje i na vlastite (rizične) operacije. Kako bi se osiguralo da su ulaganja EFSU-ja usmjerena na posebne ciljeve rješavanja tržišnih neuspjeha koji sprječavaju ulaganja u EU te da ispunjavaju uvjete za zaštitu jamstvom EU-a, uspostavljena je posebna upravljačka struktura. Investicijski odbor neovisnih stručnjaka pregledava ispunjava li svaki projekt koji predloži EIB uvjete za zaštitu jamstvom EU-a. Nakon što se utvrdi da operacija ispunjava uvjete, kao operacija s jamstvom EFSU-ja, odluka o nastavku projekta i upravljanju njime tada podliježe uobičajenom postupku projektnog ciklusa i upravljanja.

Uloga EU-a povezana je s davanjem jamstva EU-a za dio mogućih gubitaka koje EIB može pretrpjeti u vezi s dužničkim i vlasničkim instrumentima. Stoga EU ne sudjeluje u konačnom odabiru operacija EFSU-ja i upravljanju njima, ne ulaže novac u operacije EFSU-ja niti je ugovorna stranka za predmetne instrumente. Budući da nisu ispunjeni kriteriji za nadzor i računovodstveni zahtjevi za konsolidaciju računovodstvenih pravila EU-a (i IPSAS), povezana imovina nije iskazana u konsolidiranom godišnjem financijskom izvještaju EU-a – vidjeti i bilješku 5.2. konsolidiranog financijskog izvještaja.

Jamstvo EU-a je u uvijek ograničeno na 16 milijardi EUR i ukupna netoplaćanja iz proračuna EU-a ne prelaze taj iznos. Plaćanja jamstva EU-a provodila bi se putem novoosnovanog jamstvenog fonda koji osigurava likvidnost za zaštitu od mogućih netogubitaka (očekivani gubitci koji nisu pokriveni očekivanim prihodima) od operacija EFSU-ja. Jamstveni fond EFSU financirat će se iz proračuna EU počevši s 2016. te će postupno dostići 8 milijardi EUR do 2020., čime će se izdvojiti 50 % maksimalnog jamstva EU-a. Do 31. prosinca 2015.1 350 milijuna EUR dodijeljeno je i bit će plaćeno u jamstveni fond 2016. (500 milijuna EUR) i 2017. (850 milijuna EUR) te je uključeno u iznos naveden kao RAL u bilješci 5.3.1. konsolidirang financijskog izvještaja.

Sljedeće tablice sadržavaju pregled financijskih instrumenata kojima se EU koristi po VFO-u

u milijunima eura
VFO za razdoblje 2014. – 2020.	Imovina	Obveze	Jamstva
Vlasnički instrumenti:
COSME – Instrument vlasničkog kapitala za rast	39	(2)
Obzor 2020. – Vlasnički instrument za istraživanje i inovacije (InnovFin)	108	(2)
	146	(4)
Jamstveni instrumenti:
COSME – Instrument jamstva za zajmove	125	(43)	(1)
Zapošljavanje i socijalne inovacije	10	(3)	(1)
Instrument jamstva za studentske zajmove	16	(1)	(1)
Obzor 2020. – Usluge pozajmljivanja i davanja jamstava (InnovFin)	638	(97)	(442)
Obzor 2020. – Jamstva za MSP-ove (InnovFin)	294	(22)	(17)
Instrument za financiranje prirodnog kapitala	12	—
Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE)	12	—
	1 107	(166)	(459)
Ukupno	1 253	(170)	(459)

VFO za razdoblje prije 2014.	Imovina	Obveze	Jamstva
Zajam/vlasnički udjeli/instrumenti tehničke pomoći:
Instrument gospodarske i financijske suradnje na temelju euro-mediteranskog partnerstva (MEDA)	251	(2)
Instrument za europsko susjedstvo i partnerstvo (ENPI)	153	(4)
	404	(6)
Zajmovi: Zajam za pomoć MSP-ovima	19
Vlasnički instrumenti:
Instrument za pomoć za brzo rastuće i inovativne MSP-ove u okviru Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije	413	—
Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF) za novoosnovana poduzeća 1998.	11	—
Fond za globalnu energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju (GEEREF)	76	—
Vlasnički instrument višegodišnjeg okvirnog programa	192	—
Fond Marguerite	50	—
Europski mikrofinancijski instrument „Progress” (PMF) za zapošljavanje i socijalnu uključenost	71	—
Europski fond za energetsku učinkovitost	128	(22)
Pilot-projekti za prijenos tehnologije	1
	943	(22)
Jamstveni instrumenti:
Instrument za davanje jamstava MSP-ovima u okviru Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije	108	(215)	(1)
Instrument za kreditna jamstva za projekte TEN-T (LGTT)	238	(3)	(209)
Višegodišnji program (MAP) za poduzeća	23	(35)	(1)
Inicijativa projektnih obveznica (PBI)	236	(1)	(220)
Europski instrument mikrofinanciranja Progress	13	(11)	(1)
Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF)	927	(94)	(845)
Instrument za davanje jamstava MSP-ovima	16	(16)	(1)
	1 561	(375)	(1 274 )
Ukupno	2 927	(403)	(1 274 )

u milijunima eura
Povezano s više VFO-ova	Imovina	Obveze	Jamstva
Vlasnički instrumenti:
Europski fond za jugoistočnu Europu (EFSE)	118	—
Fond za razvoj poduzeća u okviru Instrumenta za razvoj poduzetništva i inovacija na zapadnom Balkanu	10	—
Fond za inovacije u poduzećima (EIF) u okviru Instrumenta za razvoj poduzetništva i inovacija na zapadnom Balkanu.	21	—
Fond za zeleni rast Jugoistočne Europe (SE4F)	52	—
Inicijativa za mikrofinanciranje za azijski dužnički fond	9	—
Fond MENA za mikro, mala i srednja poduzeća (SANAD)	10	—
	220	—
Jamstveni instrumenti:
Jamstveni instrument u okviru instrumenta za razvoj poduzetništva i inovacija na zapadnom Balkanu	20	(14)	(2)
	20	(14)
Jamstveni fondovi:
Jamstveni fond za vanjska djelovanja	2 108	(25)	(19 450 )
Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)	1	—	(202)
	2 109	(25)	(19 652 )
Ukupno	2 349	(39)	(19 652 )

Sveukupno	6 529	(612)	(21 385 )

Zajmovi odobreni iz pozajmljenih sredstava

EU je u skladu s Ugovorom o EU-u ovlašten za obavljanje poslova uzimanja zajmova kako bi se mobilizirala financijska sredstva potrebna za izvršenje posebnih zadaća. Djelujući u ime EU-a Europska komisija trenutačno vodi tri glavna programa, makrofinancijsku pomoć (MFA), platnu bilancu (PB) i Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM), na temelju kojih može dodjeljivati bespovratna sredstva, a kapital potreban za financiranje zajmova EU-a uzima se na tržištima kapitala ili od financijskih institucija. Tijekom 2015. Irska je službeno zatražila produljenje prvog roka otplate zajma EFSM-a. Rata od 5 milijardi EUR bila je podijeljena na tri nove rate u iznosu od 2 milijarde EUR s dospijećem 2023., 1 milijarde EUR s dospijećem 2029. i 2 milijarde EUR s dospijećem 2035. U siječnju 2016. Portugal je službeno zatražio produljenje prvog roka otplate zajma EFSM-a s dospijećem 3. lipnja 2016. Rata od 4,75 milijardi EUR bila je refinancirana podjelom na tri nove tranše u iznosu od 1,5 milijardi EUR s dospijećem 2023., 2,25 milijardi EUR s dospijećem 2031. i 1 milijarde EUR s dospijećem 2036. Grčkoj je 17. srpnja 2015. odobren zajam za premošćivanje u okviru EFSM-a u obliku privremenog zajma prije nego što su Grčka i Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) potpisale ugovor o zajmu. Prva i jedina isplata učinjena je 20. srpnja 2015. i njezin je iznos u cijelosti vraćen nakon što su nacionalni parlamenti država članica europodručja ratificirali ugovor s ESM-om. Povrat je obavljen 20. kolovoza 2015.

Pregled zajmova odobrenih iz pozajmljenih sredstava u nominalnim iznosima

milijarde EUR
	PB				MEFS				Ostalo (3)	UKUPNO
	Mađarska	Latvija	Rumunjska	Ukupno	Irska	Portugal	Grčka	Ukupno	Ukupno	UKUPNO
Ukupni dani zajmovi	6,5	3,1	8,4 (4)	18,0	22,5	26,0	7,2	55,7	5,1	78,8
Isplaćeno na dan 31.12.2014.	5,5	2,9	5,0	13,4	22,5	24,3	—	46,8	2,4	62,6
Isplaćeno 2015.	—	—	—	—	5,0	—	7,2	12,2	1,3	13,5
Ukupno isplaćeno na dan 31.12.2012.	5,5	2,9	5,0	13,4	27,5	24,3	7,2	59,0	3,6	76,0
Vraćeni zajmovi na dan 31.12.2015.	(4,0 )	(2,2 )	(1,5 )	(7,7 )	(5,0 )	—	(7,2 )	(12,2 )	(0,1 )	(20,0 )
Nepodmireni iznos na dan 31.12.2015.	1,5	0,7	3,5	5,7	22,5	24,3	0	46,8	3,5	56,0

4.5 Obveze

Obveze u vrijednosti od 226 milijardi EUR na konsolidiranoj bilanci EU-a za 2015.

Strana obveza sastoji se uglavnom od četiri ključne stavke: mirovine i druge obveze za primanja zaposlenih, uzeti zajmovi, poslovne obveze i obračunani troškovi. Najveća promjena u usporedbi s 2014. jest povećanje obračunanih troškova za gotovo 12,4 milijardi EUR zbog početka provedbe VFO-a za razdoblje 2014. – 2020., pri čemu su uzeti u obzir procijenjeni troškovi jer države članice još nisu prijavile stvarne troškove. Druga bitna promjena jest smanjenje poslovnih obveza za oko 12,5 milijardi EUR u području kohezije zbog manjeg broja podnesenih troškovnika država članica za programsko razdoblje 2007. – 2013. Još jedan razlog jest manja razina podnesenih zahtjeva za povrat troškova zbog sporog početka VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. do kojeg je došlo jer su države članice kasnile s imenovanjem tijela za upravljanje i kontrolu.

Ukupni zaprimljeni zahtjevi za povrat troškova i računi priznati kao poslovne obveze

Višak obveza nad imovinom ne znači da se institucije i tijela EU-a nalaze u financijskim poteškoćama već znači da će se određene obveze financirati iz budućih godišnjih proračuna. Mnogi troškovi priznaju se u skladu s računovodstvenim pravilima za 2015. iako mogu biti plaćeni 2016. (ili kasnije) i financirani iz budućih proračuna te će povezani prihodi biti obračunani tek tijekom budućih razdoblja. Najveći iznosi koje treba istaknuti uključuju aktivnosti EFJP-a (plaćene 2016.) i primanja zaposlenih (koja će se plaćati sljedećih 30 i više godina).

5. ZAŠTITA PRORAČUNA EU-a

Pregled financijskih korekcija i povrata za 2015.

Važan čimbenik u izvršenju proračuna EU-a jest potreba za odgovarajućim mehanizmom sprječavanja ili otkrivanja te naknadne korekcije sustavnih slabosti koje dovode do pogrešaka, nepravilnosti i prijevara. Sud u svojem godišnjem izvješću daje izjavu o jamstvu za zakonitost i pravilnost transakcija na kojima se temelji godišnji financijski izvještaj te o znatnoj razini pogreške u plaćanjima. Izjava o jamstvu prilaže se godišnjem financijskom izvještaju EU-a pri njegovoj objavi u Službenom listu.

Zaštitnim mjerama Komisije ublažava se učinak tih pogrešaka s pomoću sljedeća dvije glavne vrste mehanizama:

(1)	preventivni mehanizmi (npr. ex ante kontrole, prekidi i obustave plaćanja) i

(2)	korektivni mehanizmi (prije svega, financijske korekcije nametnute državama članicama i, u manjoj mjeri, povrati od primatelja plaćanja EU-a).

U skladu s načelom podijeljenog upravljanja (tj. rashodi u području poljoprivredne i strukturne mjere), države članice nadležne su prvenstveno tijekom rashodovnog ciklusa i brinu se za zakonitost i pravilnost rashoda iz proračuna EU-a.

Korektivne mjere, tj. financijske korekcije i povrati, pokreću se nakon nadzora i provjera koje u pogledu prihvatljivosti rashoda financiranih iz proračuna EU-a provode Komisija i, u slučaju rashoda podijeljenog upravljanja, države članice. Pri odlučivanju o iznosu financijske korekcije ili povrata Komisija uzima u obzir narav i ozbiljnost kršenja mjerodavnog prava te financijske učinke na proračun EU-a, uključujući manjkavosti sustava upravljanja i kontrole. Većina korekcija obavlja se nakon plaćanja.

Postupak financijskih korekcija i povrata:

Financijske korekcije i povrati prikazani su u dvije glavne faze postupka. Obje faze se mogu, no ne moraju, odvijati u istoj godini:

(1)

Financijske korekcije i povrati tijekom faze potvrđivanja: s tim se iznosima predmetna država članica složila ili su utvrđeni odlukom Komisije. Ukupni iznos financijskih korekcija i povrata potvrđenih 2015. iznosio je 3 499 milijuna EUR(2014.: 4 728 milijuna EUR).

Financijske korekcije i povrati potvrđeni 2015. – raspodjela prema području politike

(2)

Financijske korekcije i povrati tijekom faze provedbe: te korekcije čine završnu fazu postupka i njima se uočeno stanje nepravilnih rashoda konačno ispravlja. Za regulatorne okvire po sektorima predviđeno je nekoliko provedbenih mehanizama. Ukupni iznos financijskih korekcija i povrata provedenih 2015. iznosio je 3 853 milijuna EUR(2014.: 3 285 milijuna EUR). Provedba financijskih korekcija i povrata može trajati nekoliko godina ako se državama članicama odobri plaćanje na rate ili odgoda u skladu s poljoprivrednom politikom. U okviru kohezijske politike pravnim je okvirom predviđena provedba na završetku ili nakon završetka programskog razdoblja.

Financijske korekcije i povrati provedeni 2015. – raspodjela prema području politike

Te se informacije otkrivaju kao dodatak jer nisu propisane računovodstvenim standardima i one uključuju podatke koji nisu izravno izvučeni iz računovodstvenog sustava. Više detalja o tim brojkama te o preventivnim i korektivnim mehanizmima dostupno je u godišnjoj Komunikaciji o zaštiti proračuna EU-a koju je pripremila Komisija i koja se šalje tijelu koje daje razrješnicu i Sudu, a dostupna je na web-mjestu Europa Glavne uprave za proračun.

6. Upravljanje rizicima i nesigurnostima pri izvršenju proračuna EU-a

Rizici i nesigurnosti pri izvršenju proračuna EU-a mogu se razvrstati u dvije glavne kategorije:

—	opći i očekivani rizici i nesigurnosti i

—	iznimni rizici i nesigurnosti.

6.1 Opći i očekivani rizici i nesigurnosti

Problemi nastali tijekom financijske godine

Makroekonomsko okruženje

Makroekonomsko okruženje EU-a utječe na sposobnost država članica EU-a u pogledu ispunjenja obveze financiranja prema institucijama i tijelima EU-a te na sposobnost EU-a u pogledu provedbe svojih politika, kako je prethodno istaknuto u dijelu 2. Nekoliko pozitivnih čimbenika i dalje podupire europsko gospodarstvo, kao što su cijene nafte, tečaj eura i troškovi financiranja, koji potiču izvoz i privatnu potrošnju. Na ulaganja, međutim, i dalje negativno utječe ekonomska i politička nesigurnost i u nekim zemljama prekomjeran dug. Sada kada europsko gospodarstvo ulazi u četvrtu godinu oporavka suočava se s nepovoljnim okolnostima i znatnim rizikom zbog usporavanja rasta u gospodarstvima u usponu. Dosad nije ostvaren gospodarski rast koji je dostatno snažan da bi se znatno smanjila nezaposlenost, a dokazi o povećanju ulaganja, koje je ključno za održivost oporavka, i dalje su ograničeni. Osim toga izvršenje proračuna EU-a u okviru VFO-a za razdoblje 2041. – 2020. vrlo je sporo, a nastavak problema povezanih s Grčkom i izbjegličkom krizom dodatno otežavaju opće stanje.

Gospodarski oporavak u europodručju i dalje je umjeren unatoč znatnoj potpori koju pružaju prethodno spomenuti pozitivni čimbenici, za koje se čini da će biti nešto snažniji i dugotrajniji nego što se očekivalo. Konkretno, zbog obilne ponude cijena nafte ponovno se smanjila te se očekuje da će ostati znatno niska, a povećat će se tek kasnije. Fiskalnom politikom u europodručju nešto se više počeo poticati rast, uglavnom zbog državnih rashoda povezanih s priljevom tražitelja azila u određenim državama članicama. Osim toga, zahvaljujući kombinaciji kvantitativnog i kreditnog olakšanja Europske središnje banke (ESB) troškovi financiranja u europodručju ostat će niski tijekom dužeg razdoblja nego što se očekivalo te će dodatno pridonijeti smanjenju financijske fragmentacije i razlika među državama članicama. S druge strane, poticaj koji proizlazi iz tih čimbenika sve više umanjuje sve lošija situacija u svijetu, a određeni problemi koji su posljedica krize (uglavnom visoka razina političke nesigurnosti, duga i nezaposlenosti) sprečavaju rast.

Realni BDP (prognoza), stopa inflacije i stopa nezaposlenosti u %, prema prosjeku EU-a (5)

	Realni BDP			Inflacija			Stopa nezaposlenosti
	2015.	2016.	2017.	2015.	2016.	2017.	2015.	2016.	2017.
Belgija	1,3	1,3	1,7	0,6	1,4	1,7	8,3	8,0	7,4
Njemačka	1,7	1,8	1,8	0,1	0,5	1,5	4,8	4,9	5,2
Estonija	0,9	2,1	2,3	0,1	1,0	2,5	6,3	6,3	7,5
Irska	6,9	4,5	3,5	0,0	0,6	1,4	9,4	8,5	7,8
Grčka	0,0	(0,7 )	2,7	(1,1 )	0,5	0,8	25,1	24,0	22,8
Španjolska	3,2	2,8	2,5	(0,6 )	0,1	1,5	22,3	20,4	18,9
Francuska	1,1	1,3	1,7	0,1	0,6	1,3	10,5	10,5	10,3
Italija	0,8	1,4	1,3	0,1	0,3	1,8	11,9	11,4	11,3
Cipar	1,4	1,5	2,0	(1,6 )	0,2	1,3	15,5	14,5	13,2
Latvija	2,7	3,1	3,2	0,2	0,4	2,0	9,9	9,2	8,6
Litva	1,6	2,9	3,4	(0,7 )	(0,1 )	2,1	9,0	8,0	7,2
Luksemburg	4,7	3,8	4,4	0,1	0,4	2,4	6,1	6,0	6,0
Malta	4,9	3,9	3,4	1,2	1,7	2,1	5,4	5,4	5,4
Nizozemska	2,0	2,1	2,3	0,2	0,9	1,5	6,9	6,6	6,4
Austrija	0,7	1,7	1,6	0,8	0,9	1,8	6,0	6,2	6,4
Portugal	1,5	1,6	1,8	0,5	0,7	1,1	12,6	11,7	10,8
Slovenija	2,5	1,8	2,3	(0,8 )	(0,3 )	1,1	9,1	8,8	8,4
Slovačka	3,5	3,2	3,4	(0,3 )	0,3	1,7	11,5	10,3	9,3
Finska	0,0	0,5	0,9	(0,2 )	0,1	1,5	9,5	9,4	9,3
Europodručje	1,6	1,7	1,9	0,0	0,5	1,5	11,0	10,5	10,2
Bugarska	2,2	1,5	2,0	(1,1 )	(0,1 )	0,9	10,1	9,4	8,8
Češka	4,5	2,3	2,7	0,3	0,4	1,4	5,1	4,8	4,7
Danska	1,2	1,7	1,9	0,2	0,9	1,7	6,0	5,8	5,6
Hrvatska	1,8	2,1	2,1	(0,3 )	0,3	1,6	16,2	15,1	13,8
Mađarska	2,7	2,1	2,5	0,1	1,7	2,5	6,7	6,0	5,2
Poljska	3,5	3,5	3,5	(0,7 )	0,6	1,7	7,5	7,0	6,5
Rumunjska	3,6	4,2	3,7	(0,4 )	(0,2 )	2,5	6,7	6,6	6,5
Švedska	3,6	3,2	2,9	0,7	1,1	1,4	7,4	6,9	6,7
Ujedinjena Kraljevina	2,3	2,1	2,1	0,0	0,8	1,6	5,2	5,0	4,9
EU	1,9	1,9	2,0	0,0	0,5	1,6	9,5	9,0	8,7

Predviđa se da će se BDP u europodručju malo ubrzati, sa 1,6 % u 2015. na 1,7 % 2016. Nakon što se globalna gospodarska aktivnost počne oporavljati, trebali bi se osjetiti pozitivni učinci krajem 2016. i tijekom 2017. Isto tako bi neke od strukturnih reformi koje su provele države članice trebale i dalje imati pozitivan učinak na rast. Kako se problemi koji su rezultat krize budu smanjivali, potrošnja i ulaganja trebale bi osjetiti korist. Iako razina duga u određenim dijelovima gospodarstva ostaje visoka, jednostavnim uvjetima financiranja trebalo bi ograničiti akutne pritiske razduživanja. Ukupno bi BDP u europodručju trebao dodatno narasti na 1,9 % u 2017. Države članice trebale bi tijekom 2016.nastaviti s kretanjem prema oporavku, uključujući Grčku, u kojoj bi tijekom godine trebalo ponovno doći do rasta. Plan ulaganja za Europu, koji je uspostavljen kako bi se mobilizacijom privatnog financiranja za strateška ulaganja u ključnim područjima pridonijelo zatvaranju jaza ulaganja koji trenutačno postoji u EU-u, trebao bi isto tako imati pozitivan učinak na javna i privatna ulaganja. U 2017. bi se gospodarska aktivnost trebala povećati u svim državama članicama.

Očekuje se da je 2015. opći državni deficit u europodručju pao na 2,2 % BDP-a te da bi se trebao dodatno smanjiti na 1,9 % u 2016. i 1,6 % u 2017. Uz pretpostavku da neće doći do promjene politika, očekuje se da će sljedeće godine strukturna bilanca u europodručju i EU-u u načelu ostati stabilna. Predviđa se da će omjer duga i BDP-a u europodručju 2017. pasti s maksimuma od 94,5 % zabilježenog 2014. na 91,3 %.

Poboljšanje tržišnih uvjeta nastavlja se, a umjeren gospodarski napredak mogao bi dovesti do umjerenog povećanja stope rasta zaposlenosti. Općenito, očekuje se da je stopa zaposlenosti u europodručju 2015. narasla za 1,1 % i predviđa nastavak njezina rasta sličnim tempom ove i sljedeće godine na temelju snažnije gospodarske aktivnosti, poboljšanog poslovnog povjerenja i veće akumulacije kapitala.

Gospodarski izgledi europodručja i dalje su vrlo nesigurni, a ukupno uzevši dominiraju negativni rizici. Rizici u pogledu izgleda za ostvarenje rasta u kontekstu globalnog gospodarstva i globalnih financijskih tržišta jasno su se povećali, osobito zbog sporog rasta kineskog tržišta i ostalih tržišta u nastajanju, te bi mogli imati snažniji učinak prelijevanja od očekivanog ili bi mogli biti veći od predviđenih. Nastavak normalizacije monetarne politike u SAD-u, u kombinaciji s nesigurnosti koja se odnosi na prilagodbu u Kini, mogao bi imati još snažniji negativni učinak na osjetljiva gospodarstva tržišta u nastajanju, osobito ona s visokom razinom duga izraženog u stranoj valuti, te bi mogao utjecati na stabilnost financijskih tržišta. Ostvarenje bilo kojeg od tih negativnih rizika negativno bi se odrazilo na države članice putem različitih prijenosnih kanala. U Europi su u zadnje vrijeme narasli i unutarnji rizici. Neočekivan povratak krize u Grčkoj dodatno bi otežao odluke o ulaganju, a stoga i gospodarski rast. Osim toga, ako se uspostavi da nije bilo uspješno odgovoreno na velike političke izazove na razini EU-a (npr. upravljanje migracijskim tokovima), moglo bi doći do promjena koje bi sprječavale rast.

Jamstveni fondovi za pružena jamstva

EU je pružio jamstva grupi EIB za zajmove odobrene izvan EU-a ta za dužničke i vlasničke operacije EFSU-ja. Za nepredviđene obveze za oba jamstva 31. prosinca 2015. u financijskom izvještaju EU-a (vidjeti bilješku 5.2.1) naveden je iznos od 19,7 milijardi EUR. Radi ublažavanja rizika koje bi pozivi EIB-a za aktiviranje jamstva mogli imati za proračun EU-a, Komisija je osnovala posebne jamstvene fondove, tj. Jamstveni fond za vanjska djelovanja i Jamstveni fond EFSU.

Za jamstveni fond za vanjska djelovanja rezervirana su sredstva iz proračuna EU-a kako bi se na kraju godine pokrilo 9 % nepodmirenih zajmova s jamstvom. Ukupna vrijednost imovine kojom se pokriva maksimalna izloženost EU-a od 19,45 milijardi EUR 31. prosinca 2015. iznosila je 2,1 milijardu EUR. Jamstveni fond EFSU od 2016. nadalje postupno će dostići 8 milijardi EUR do 2020., čime će se izdvojiti 50 % maksimalne izloženosti jamstva EU-a u iznosu od 16 milijardi EUR.

Poslovi zaduživanja i kreditiranja

Kako bi ublažila rizik od nemogućnosti otplate zajmova, Komisija je uspostavila postupke za osiguranje otplate zajmova čak i u slučaju neotplaćivanja zajma. Odlukama Vijeća i Komisije određuju se za programe svih zemalja cjelokupni iznos danog zajma, (najveći) broj rata za isplatu i najviše (prosječno) dospijeće zajmovnih paketa. Potom se Komisija i zemlja korisnik dogovaraju o zajmovnim parametrima, uključujući rate i plaćanje tranši. Osim toga, sve rate zajma osim prve ovise o poštovanju strogih uvjeta, dogovorenih uvjeta sličnih potpori Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u kontekstu zajedničke financijske potpore EU-a i MMF-a, što utječe i na vremenski raspored financiranja. To znači da vremenski raspored i dospijeće danih sredstava ovise o povezanim poslovima EU-a o davanju zajmova. Financiranje se iskazuje isključivo u eurima s dospijećima od 3 do 30 godina.

U tablici u nastavku dan je pregled planiranog rasporeda otplaćivanja u nominalnoj vrijednosti za nepodmirene iznose zajmova iz EFSM-a i PB-a na datum potpisivanja ovog izvještaja:

milijarde EUR
	PB				MEFS			UKUPNO
	Mađarska	Latvija	Rumunjska	Ukupno	Irska	Portugal	Ukupno	UKUPNO
2017			1,15	1,15				1,15
2018			1,35	1,35	3,9	0,6	4,5	5,85
2019		0,5	1,0	1,5				1,5
2021					3,0	6,75	9,75	9,75
2022						2,7	2,7	2,7
2023					2,0	1,5	3,5	3,5
2024					0,8	1,8	2,6	2,6
2025		0,2		0,2				0,2
2026					2,0	2,0	4,0	4,0
2027					1,0	2,0	3,0	3,0
2028					2,3		2,3	2,3
2029					1,0	0,4	1,4	1,4
2031						2,25	2,25	2,25
2032					3,0		3,0	3,0
2035					2,0		2,0	2,0
2036						1,0	1,0	1,0
2038						1,8	1,8	1,8
2042					1,5	1,5	3,0	3,0
Ukupno	0	0,7	3,5	4,2	22,5	24,3	46,8	51,0

Uzimanje zajmova EU-a čini izravne i bezuvjetne obveze EU-a za koje jamči 28 članica država. Zaduživanje u cilju financiranja zajmova zemljama izvan EU-a pokriveno je Jamstvenim fondom za vanjska djelovanja. Ako država članica ne ispuni obvezu, dug se servisira, ako je moguće, iz raspoložive riznice Komisije. Ako to nije moguće, Komisija potrebna sredstva uzima od država članica. U skladu sa zakonodavstvom EU-a o vlastitim sredstvima (članak 12. Uredbe Vijeća br. 1150/2000), države članice zakonski su obvezne na raspolaganje staviti dovoljna sredstva za ispunjavanje obveza EU-a. Tako su ulagači izloženi samo kreditnom riziku EU-a, a ne riziku korisnika zajma. Zahvaljujući „naizmjeničnim” zajmovima za proračun EU-a ne postoji rizik kamatne stope ili tečajni rizik.

Međuvladini mehanizmi financijske potpore Europski instrument za financijsku stabilnost (EFSF) i Europski mehanizam za stabilnost (ESM) izvan su okvira Ugovora o EU-u te nisu obuhvaćeni konsolidiranim godišnjim financijskim izvještajem EU-a.

6.2 Iznimni rizici i nesigurnosti

EU je svake godine izložen rizicima i nesigurnostima, a institucije i tijela EU-a nastoje brzo pronaći rješenja za probleme koji su nastali tijekom predmetne godine. Najvažniji rizici i nesigurnosti koje je bilo potrebno riješiti tijekom financijske godine 2015. bili su izbjeglička kriza, poteškoće s kojima su se susretali europski poljoprivrednici i zahtjevi za povrat troškova primljeni na kraju godine.

Upravljanje izbjegličkom krizom

Tijekom proteklih šest mjeseci Europska komisija radila je na brzom i koordiniranom europskom odgovoru na rizike i nesigurnosti povezane s izbjegličkom krizom te je donijela niz prijedloga koji se odnose na opremanje država članica potrebnim alatima za bolje upravljanje velikim brojem dolazaka. Utrostručenjem prisustva na moru, novim sustavom izvanredne solidarnosti za premještanje tražitelja azila iz najviše pogođenih zemalja, nezabilježenom mobilizacijom proračuna EU-a u iznosu od preko 10 milijardi EUR namijenjenih rješavanju izbjegličke krize i pružanju pomoći najpogođenijim zemljama, uspostavom novog okvira za koordinaciju i suradnju namijenjenog zemljama zapadnog Balkana, novim partnerstvima s Turskom i ambicioznim prijedlogom o uspostavi nove europske granične i obalne straže Europska unija osnažuje europsku politiku za azil i migracije kako bi mogla riješiti nove probleme s kojima se suočava. Unatoč poduzetim mjerama nesigurnost povezana s velikim priljevom tražitelja azila i gospodarskim učinkom tok priljeva i dalje je velika.

Prva izravna mjera Komisije sastojala se od povećanja financijskih sredstava za 2015. i 2016. namijenjenih Frontexu, Europolu i EASO-u (170 milijuna EUR) i financijskih doprinosa Fondu za azil, migracije i integraciju (AMIF) i Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) s izvornog iznosa od 2 milijarde EUR na 3,7 milijardi EUR. Izravna financijska pomoć za aktivnosti povezane s izbjegličkom krizom izvan EU-a dovela je do povećanja iznosa humanitarne pomoći (2,2 milijarde EUR), osnivanja Uzajamnog fonda EU-a za Siriju (500 milijuna EUR), osnivanja Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku (1,8 milijardi EUR), osnivanja Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj (1 milijarda EUR) i drugih mjera povezanih sa sigurnošću i kontrolom na granicama (300 milijuna EUR), borbom protiv terorizma (100 milijuna EUR) te povratka raseljenih osoba i izbjeglica (280 milijuna EUR).

Paket potpore za europske poljoprivrednike

Opća politička i tržišna situacija tijekom financijske godine 2015. dovela je do poteškoća za europske poljoprivrednike povezanih s novčanim tokova i sve nestabilnijim tržištima. Osim za europske poljoprivrednike zbog tih se poteškoća stvorio rizik i za institucije EU-a u pogledu uspješne provedbe zajedničke poljoprivredne politike. Komisija je odgovorila na tu situaciju mobilizacijom 420 milijuna EUR znatne pomoći za rješavanje problema u sektorima mliječnih proizvoda i svinjskog mesa u nadolazećim godinama. Osim toga, uvedene su dodatne mjere, kako što je uvođenje novih programa potpore za privatno skladištenje mliječnih proizvoda i svinjskog mesa te mogućnost izravnih plaćanja poljoprivrednicima. Mjere poduzete u 2015. ukupno povećavaju iznos cjelokupnog paketa (budući proračuni) za europske poljoprivrednike na 500 milijuna EUR. Taj izravni odgovor pokazuje da Komisija ozbiljno shvaća svoju odgovornost prema poljoprivrednicima i spremna je u tu svrhu uložiti primjerena sredstva.

Zahtjevi za povrat troškova i računi za plaćanje

Poteškoće povezane sa zahtjevima za povrat troškova i računima za plaćanje 2015. bile su sljedeće:

—	neočekivana brzina podnošenja zahtjeva za povrat troškova i računa za plaćanje koji nisu bili u skladu s prognozama te su se institucije EU-a morale prilagoditi potrebama za plaćanje; i

—	nedostatak odobrenih sredstava za plaćanje na kraju godine potrebnih za namirenje zahtjeva za povrat troškova i računa, koje je bilo nužno financirati izmjenom proračuna.

Nakon nekoliko godina stalnog pritiska u pogledu odobrenih sredstva za plaćanja, u financijskoj godini 2015. došlo je do znatnog poboljšanja u pogledu plaćanja. Iznos zahtjeva za povrat troškova i računa za plaćanje na kraju godine smanjio se sa 25,8 milijardi EUR 2014. na 15,2 milijarde EUR 2015. Veći dio tog smanjenja povezan je s prethodnim programskim razdobljima kohezijske politike jer je iznos povezan sa zahtjevima za povrat troškova i računima za plaćanje za programsko razdoblje 2014. – 2020. bio neznatan na kraju 2014. i 2015.

U Komisiji se tjedno (ponekad svakodnevno) izvršavaju predviđanja kratkoročnih novčanih tokova kako bi se osiguralo da se izravne obveze plaćanja EU-a mogu izvršiti poštujući ograničenja sredstava za plaćanje dostupnih u proračunu. Ovo kratkoročno predviđanje osnova je koja se upotrebljava za procjenu iznosa vlastitih sredstava koja će se mjesečno povlačiti iz država članica. Prvog radnog dana svakog mjeseca države članice moraju na račune Komisije za vlastita sredstva uplatiti jednu dvanaestinu ukupnog iznosa PDV-a i sredstava utemeljenih na BDN-u unesenih u proračun Unije. Ovisno o gotovinskom stanju Komisije, od država članica može se tražiti u prvom tromjesečju godine da prenesu unaprijed, za jedan ili dva mjeseca, sredstva PDV-a i sredstva utemeljena na BDN-u. Ti se predujmovi moraju oduzeti od zahtjeva za sredstva kasnijih mjeseci, ovisno o predviđeni potrebama za novcem.

Komisija srednjoročno i dugoročno prati zahtjeve za plaćanje EU-a kao dio svojih redovnih aktivnosti. Na primjer, to je potrebno za pripreme prijedloga Komisije o MFF-u, kao dio pripreme godišnjeg proračuna i kod pripreme izmjena proračuna. U fazi pregovora o MFF-u, redovito se prate korišteni modeli i osnovne pretpostavke i prema potrebi se ažuriraju. Rezultati modela uključuju se u pregovore o proračunu u kojima se određuje gornja granica plaćanja MFF-a.

Događaj nakon datuma bilance – referendum u Ujedinjenoj Kraljevini

Građani Ujedinjene Kraljevine 23. lipnja 2016. izjasnili su se da žele napustiti Europsku uniju. Kako bi odluka britanskih građana imala učinak, potrebno je pozivanje na članak 50. Ugovora o Europskoj uniji. Tim je člankom utvrđen postupak koji je potrebno slijediti ako određena država članica odluči napustiti Europsku uniju i tek nakon aktiviranja tog članka mogu započeti pregovori o izlasku Ujedinjene Kraljevine. U skladu sa smjernicama koje daje Europsko vijeće, Unija će tada pregovarati i sklopiti sporazum s Ujedinjenom Kraljevinom kojim se utvrđuju aranžmani njezina povlačenja, uzimajući pritom u obzir okvir za njezin budući odnos s Unijom. U trenutku potpisivanja ovog izvještaja službena obavijest o pozivanju na članak 50. nije bila poslana.

NAPOMENA UZ KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

Konsolidirani godišnji financijski izvještaj Europske unije za 2015. pripremljen je na temelju informacija dobivenih od institucija i tijela u skladu s člankom 148. stavkom 2. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Europske unije. Ovime izjavljujem da je pripremljen u skladu s glavom IX. Financijske uredbe i računovodstvenim načelima, pravilima i metodama navedenima u bilješkama uz financijski izvještaj.

Računovodstveni službenici tih institucija i tijela dostavili su mi sve informacije potrebne za izradu financijskih izvještaja u kojima su prikazani imovina i obveze Europske unije te izvršenje proračuna te potvrđuju njihovu pouzdanost.

Ovime potvrđujem da na temelju tih informacija i provjera koje sam smatrao potrebnima za potpisivanje financijskog izvještaja Europske komisije, mogu u razumnoj mjeri jamčiti da su financijsko stanje, rezultati djelovanja i novčani tokovi Europske unije u svim bitnim vidovima u izvještaju točno iskazani.

[potpis]

Manfred KRAFF

Računovodstveni službenik Komisije

8. srpnja 2016.

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ I BILJEŠKE (1)

SADRŽAJ

BILANCA

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

IZVJEŠTAJ O PROMJENI NETOIMOVINE

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

BITNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

BILJEŠKE UZ BILANCU

BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

NEPREDVIĐENA IMOVINA I OBVEZE TE OSTALE VAŽNE OBJAVE

UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZIKOM

OBJAVLJIVANJE POVEZANIH STRANAKA

DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE STANJA

OPSEG KONSOLIDACIJE

AGREGIRANI IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA I BILJEŠKE

100

BILANCA

u milijunima eura
	Napomena	31.12.2015.	31.12.2014.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Nematerijalna imovina	2.1.	337	282
Nekretnine, postrojenja i oprema	2.2.	8 700	7 937
Ulaganja obračunana metodom udjela	2.3.	497	409
Financijska imovina	2.4.	56 965	56 438
Pretfinanciranje	2.5.	29 879	18 358
Primici od razlika u tečaju i povrati nepovezani s razlikama	2.6.	870	1 198
		97 248	84 623
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Financijska imovina	2.4.	9 907	11 811
Pretfinanciranje	2.5.	15 277	34 237
Primici od razlika u tečaju i povrati nepovezani s razlikama	2.6.	9 454	14 380
Zalihe	2.7.	138	128
Novac i novčani ekvivalenti	2.8.	21 671	17 545
		56 448	78 101
UKUPNA IMOVINA		153 696	162 724
DUGOROČNE OBVEZE
Mirovine i ostala primanja zaposlenih	2.9.	(63 814 )	(58 616 )
Rezervacije	2.10.	(1 716 )	(1 537 )
Financijske obveze	2.11.	(51 764 )	(51 851 )
		(117 293 )	(112 005 )
KRATKOROČNE OBVEZE
Rezervacije	2.10.	(314)	(745)
Financijske obveze	2.11.	(7 939 )	(8 828 )
Poslovne obveze	2.12.	(32 191 )	(43 180 )
Obračunani troškovi i odgođeni prihodi	2.13.	(68 402 )	(55 973 )
		(108 846 )	(108 726 )
UKUPNE OBVEZE		(226 139 )	(220 730 )
NETOIMOVINA		(72 442 )	(58 006 )
Pričuve	2.14.	4 682	4 435
Iznosi koji se pozivaju od država članica (2)	2.15.	(77 124 )	(62 441 )
NETOIMOVINA		(72 442 )	(58 006 )

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

u milijunima eura
	Napomena	2015.	2014.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija
Sredstva na temelju BND-a	3.1.	95 355	104 688
Tradicionalna vlastita sredstva	3.2.	18 649	17 137
Sredstva na temelju PDV-a	3.3.	18 328	17 462
Novčane kazne	3.4.	531	2 297
Povrat izdataka	3.5.	1 547	3 418
Ostalo	3.6.	5 067	5 623
Međuzbroj		139 478	150 625

Prihod od razmjenskih transakcija
Financijski prihodi	3.7.	1 846	2 298
Ostalo	3.8.	1 562	1 066
Međuzbroj		3 408	3 364
Ukupni prihodi		142 886	153 989
IZDACI (6)
Provele države članice	3.9.
Europski fond za jamstva u poljoprivredi		(45 032 )	(44 465 )
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i ostali instrumenti ruralnog razvoja		(16 376 )	(14 046 )
Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond		(38 745 )	(43 345 )
Europski socijalni fond		(9 849 )	(12 651 )
Ostalo		(2 380 )	(2 307 )
Provela Komisija, izvršne agencije i uzajamni fondovi	3.10.	(15 626 )	(15 311 )
Provele druge agencije i tijela EU-a	3.11.	(1 209 )	(1 025 )
Provele treće zemlje i međunarodne organizacije	3.11.	(3 031 )	(2 770 )
Provela druga tijela	3.11.	(2 107 )	(1 799 )
Troškovi za osoblje i mirovine	3.12.	(10 273 )	(9 662 )
Promjene u aktuarskim pretpostavkama za primanja zaposlenih	3.13.	(2 040 )	(9 170 )
Financijski troškovi	3.14.	(1 986 )	(2 926 )
Udio u netomanjku zajedničkih pothvata i pridruženih subjekata	3.15.	(641)	(640)
Ostali izdaci	3.16.	(6 623 )	(5 152 )
Ukupni izdaci		(155 919 )	(165 269 )
POSLOVNI REZULTAT ZA GODINU		(13 033 )	(11 280 )

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

u milijunima eura
	Napomena	2015.	2014
Poslovni rezultat za godinu		(13 033 )	(11 280 )
Poslovne aktivnosti	4.2.
Amortizacija nematerijalne imovine		74	61
Amortizacija		489	408
(Povećanje)/smanjenje zajmova		1 591	(1 298 )
(Povećanje)/smanjenje pretfinanciranja		7 439	6 844
(Povećanje)/smanjenje primitaka od razlika u tečaju i povrata nepovezanih s razlikama		5 253	(1 898 )
(Povećanje)/smanjenje zaliha		(10)	—
Povećanje/(smanjenje) mirovina i ostalih primanja zaposlenih		5 198	11 798
Povećanje/(smanjenje) rezervacija		(253)	414
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza		(977)	1 146
Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza		(10 989 )	6 967
Povećanje/(smanjenje) obračunanih troškova i odgođenih prihoda		12 429	(309)
Proračunski višak iz prethodne godine kao nenovčani prihod		(1 435 )	(1 005 )
Ostala nenovčana kretanja		32	130
Ulagačke aktivnosti	4.3.
(Povećanje)/smanjenje nematerijalne imovine te nekretnina, postrojenja i opreme		(1 381 )	(2 347 )
(Povećanje)/smanjenje ulaganja obračunanih metodom udjela		(87)	(60)
(Povećanje)/smanjenje financijske imovine raspoložive za prodaju		(213)	(1 536 )
NETO NOVČANI TOKOVI		4 126	8 035
Netopovećanje/(netosmanjenje) novca i novčanih ekvivalenata		4 126	8 035
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	2.8.	17 545	9 510
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	2.8.	21 671	17 545

IZVJEŠTAJ O PROMJENI NETOIMOVINE

u milijunima eura
	Pričuve (A)		Iznosi koji će se zatražiti od država članica (B)		Netoimovina = (A)+(B)
	Pričuva fer vrijednosti	Ostale pričuve	Akumulirani višak/(manjak)	Poslovni rezultat za godinu	Netoimovina = (A)+(B)
STANJE NA DAN 31.12.2013.	99	3 974	(45 560 )	(4 365 )	(45 852 )
Kretanje u pričuvi Jamstvenog fonda	—	247	(247)	—	—
Kretanja fer vrijednosti	139	—	—	—	139
Ostalo	—	(24)	16	—	(8)
Dodjela poslovnog rezultata za 2013.	—	(0)	(4 365 )	4 365	—
Proračunski rezultat knjižen u državama članicama za 2013.	—	—	(1 005 )	—	(1 005 )
Poslovni rezultat za godinu	—	—	—	(11 280 )	(11 280 )
STANJE NA DAN 31.12.2014.	238	4 197	(51 161 )	(11 280 )	(58 006 )
Kretanje u pričuvi Jamstvenog fonda	—	189	(189)	—	—
Kretanja fer vrijednosti	54	—	—	—	54
Ostalo	—	2	(24)	—	(22)
Dodjela poslovnog rezultata za 2014.	—	3	(11 283 )	11 280	—
Proračunski rezultat knjižen u državama članicama za 2014.	—	—	(1 435 )	—	(1 435 )
Poslovni rezultat za godinu	—	—	—	(13 033 )	(13 033 )
STANJE NA DAN 31.12.2011.	292	4 390	(64 091 )	(13 033 )	(72 442 )

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1. BITNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

1.1 PRAVNA OSNOVA I RAČUNOVODSTVENA PRAVILA

Proračunsko računovodstvo EU-a vodi se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.) dalje u tekstu „Financijska uredba”, i s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.) o utvrđivanju pravila za primjenu te Financijske uredbe.

U skladu s člankom 143. Financijske uredbe, EU priprema svoj financijski izvještaj na temelju računovodstvenih pravila nastanka poslovnih događaja koji se temelje na Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (IPSAS). Ta računovodstvena pravila, koja za Komisiju donosi računovodstveni službenik, moraju primjenjivati sve institucije i tijela EU-a obuhvaćena opsegom konsolidacije kako bi se utvrdio jedinstven niz pravila za računovodstvo, vrednovanje i predstavljanje izvještaja u cilju usklađivanja postupka sastavljanja financijskog izvještaja i konsolidacije. Poslovne knjige vode se u eurima na temelju kalendarske godine.

1.2 RAČUNOVODSTVENA NAČELA

Cilj je financijskog izvještaja pružiti podatke o financijskom položaju, uspješnosti i novčanim tokovima subjekta koji su korisni širokom krugu korisnika. Za EU kao subjekt iz javnog sektora posebni su ciljevi dati informacije korisne za donošenje odluka i prikazati odgovornost subjekta za povjerena mu sredstva. Ovaj je izvještaj sastavljen uzimajući u obzir te ciljeve.

Opće pretpostavke (ili računovodstvena načela) koje treba pratiti u pripremi financijskih izvještaja utvrđena su u računovodstvenom pravilu EU-a br. 1 „Financijski izvještaji”, a to su pravila opisana u IPSAS-u 1: točno prezentiranje, obračunska osnova, vremenska neograničenost, dosljedno prezentiranje, agregacija, prijeboj i usporedne informacije. Kvalitativna su svojstva financijskog izvještavanja u skladu s člankom 144. Financijske uredbe relevantnost, pouzdanost, razumljivost i usporedivost.

U pripremi financijskih izvještaja u skladu s navedenim pravilima i načelima uprava mora procijeniti što utječe na navedene iznose određenih stavki u bilanci i izvještaju o financijskom rezultatu te objaviti nepredviđenu imovinu i obveze u vezi s financijskim instrumentima.

1.3 KONSOLIDACIJA

Opseg konsolidacije

Konsolidirani financijski izvještaj EU-a sastoji se od svih važnih nadziranih subjekata (tj. institucija EU-a (uključujući Komisiju) i agencija EU-a), pridruženih subjekata i zajedničkih pothvata. Cijeli popis konsolidiranih tijela nalazi se u bilješci 9 financijskog izvještaja EU-a. Sada se sastoji od 52 nadzirana subjekta, 7 zajedničkih pothvata i 1 pridruženog subjekta. U usporedbi s 2014. opseg konsolidacije ostao je nepromijenjen, uz iznimku jednog zajedničkog pothvata koji je uklonjen – vidjeti bilješku 2.3..

Nadzirani subjekti

Odluka o uključivanju subjekta u opseg konsolidacije temelji se na načelu nadzora. Nadzirani subjekti jesu svi subjekti nad kojima EU ima izravne ili neizravne ovlasti upravljanja financijskim i operativnim politikama kako bi od njihovih aktivnosti ostvario korist. Te se ovlasti moraju trenutačno primjenjivati. Nadzirani subjekti u potpunosti su konsolidirani. Konsolidacija počinje na prvi dan nadzora i završava po prestanku nadzora.

Najčešći su pokazatelji nadzora unutar EU-a: osnivanje subjekta na temelju osnivačkih akata ili sekundarnog zakonodavstva, financiranje subjekta iz općeg proračuna, postojanje glasačkih prava u upravnim tijelima, revizija koju vrši Sud i razrješnica Europskog parlamenta. Provodi se procjena za svaki subjekt kako bi se donijela odluka o tome je li barem jedan od prethodno navedenih kriterija dovoljan za pokretanje nadzora.

U skladu s tim pristupom smatra se da su institucije EU-a (osim ESB-a) i agencije (osim agencije 2. stupa) pod isključivim nadzorom EU-a te su stoga uključene u opseg konsolidacije. Osim toga, Europska zajednica za ugljen i čelik u postupku likvidacije (EZUČ) isto se tako smatra nadziranim tijelom.

Izostavljaju se sve materijalne „transakcije i salda među subjektima” između nadziranih subjekata EU-a, a neostvarena dobit i gubici u takvim transakcijama među subjektima nisu znatni te stoga nisu izostavljeni.

Zajednički pothvati

Zajednički pothvat jest ugovorni sporazum kojime EU i najmanje jedna stranka („pothvatnik”) poduzimaju gospodarsku aktivnost podložnu zajedničkome nadzoru. Zajednički nadzor ugovorna je podjela nadzora, izravno ili neizravno, nad djelatnošću kojom može biti obuhvaćena moguća usluga. Udjeli u zajedničkim pothvatima obračunavaju se s pomoću metode udjela (vidjeti 1.5.4. u nastavku).

Pridruženi subjekti

Pridruženi subjekti jesu subjekti na koje EU, izravno ili neizravno, znatno utječe, ali ih ne nadzire. Smatra se da je riječ o znatnom utjecaju ako EU izravno ili neizravno ima najmanje 20 % glasačkih prava. Udjeli u zajedničkim pothvatima obračunavaju se s pomoću metode udjela (vidjeti 1.5.4. u nastavku).

Nekonsolidirani subjekti čijim fondovima upravlja Komisija

Fondovima Sustava zdravstvenog osiguranja za osoblje EU-a, Europskog razvojnog fonda i Jamstvenog fonda sudionika u njihovo ime upravlja Komisija. Međutim, s obzirom na to da te subjekte ne nadzire EU, oni nisu konsolidirani u financijskim izvještajima EU-a.

1.4 TEMELJ ZA PRIPREMU

1.4.1 Valuta i temelj za konverziju

Funkcijska i izvještajna valuta

Financijski izvještaj iznosi se u milijunima eura, a euro je funkcijska i izvještajna valuta EU-a.

Transakcije i bilance

Transakcije u stranim valutama pretvaraju se u eure na temelju deviznih tečajeva koji se primjenjuju na dan transakcije. Dobit i gubici od tečajnih razlika koje su rezultat zaključenja transakcija u stranoj valuti i ponovnog izračuna tečaja koji vrijede na kraju godine, a odnose se na monetarnu imovinu i obveze izražene u stranoj valuti, prikazuju se u izvještaju o financijskom rezultatu.

Drugačije metode konverzije primjenjuju se na imovinu, postrojenja i opremu te nematerijalnu imovinu, čija se vrijednost u eurima iskazuje po tečaju koji se primjenjivao na dan njihove kupnje.

Bilance monetarne imovine i obveza na kraju godine izražene u stranim valutama pretvaraju se u euro na temelju tečaja koji se primjenjuju 31. prosinca:

Tečajevi eura

Valuta	31.12.2015.	31.12.2014.
BGN	1,9558	1,9558
CZK	27,0230	27,7350
DKK	7,4626	7,4453
GBP	0,7340	0,7789
HRK	7,6380	7,6580
HUF	315,9800	315,5400
PLN	4,2639	4,2732
RON	4,5240	4,4828
SEK	9,1895	9,3930
CHF	1,0835	1,2024
JPY	131,0700	145,2300
USD	1,0887	1,2141

Promjene u fer vrijednosti monetarnih financijskih instrumenata izražene u stranoj valuti i razvrstane kao raspoložive za prodaju, a koje se odnose na tečajne razlike, priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu. Tečajne razlike nemonetarne financijske imovine i obveza uknjiženih prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu. Tečajne razlike nemonetarnih financijskih instrumenata razvrstane kao spremne za prodaju uključene su u pričuvu fer vrijednosti.

1.4.2 Primjena procjena

U skladu s načelima IPSAS-a i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima, financijski izvještaji obvezno sadržavaju iznose u skladu s procjenama i pretpostavkama uprave izrađenima na temelju najpouzdanijih dostupnih podataka. Znatne procjene uključuju, između ostalog, iznose za obveze za primanja zaposlenih, rezerviranja, financijski rizik u vezi sa zalihama i potraživanjima, uračunani prihod i pristojbe, nepredviđenu imovinu i obveze te stupanj umanjenja vrijednosti nematerijalne imovine, nekretnina, postrojenja i opreme i iznose navedene u obavijestila povezanima s financijskim instrumentima. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od tih procjena. Promjene procjena odražavaju se u razdoblju njihova objavljivanja.

1.5 BILANCA

1.5.1 Nematerijalna imovina

Kupljene licencije za računalni softver prikazuju se kao povijesni trošak umanjen za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Imovina se amortizira na linearnoj osnovi tijekom njezina procijenjenog vijeka uporabe. Procijenjeni vijek uporabe nematerijalne imovine ovisi o njezinu specifičnom ekonomskom vijeku ili zakonskom vijeku određenom ugovorom. Interno razvijena nematerijalna imovina kapitalizira se kad se zadovolje kriteriji računovodstvenih pravila EU-a i odnosi se samo na fazu razvoja imovine. Kapitalizirani troškovi uključuju sve izravne troškove potrebne za stvaranje, proizvodnju i pripremu imovine kako bi djelovala u skladu s namjerama uprave. Troškovi povezani s istraživačkim aktivnostima, nekapitalizirani troškovi razvoja te troškovi održavanja iskazuju se kao nastali izdaci.

1.5.2 Nekretnine, postrojenja i oprema

Sve nekretnine, postrojenja i oprema prikazuju se kao povijesni trošak umanjen za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Trošak uključuje rashode koji se mogu izravno pripisati kupovini, izgradnji ili prijenosu imovine.

Naknadni troškovi uključuju se u knjigovodstveni iznos imovine ili se priznaju kao posebna imovina, prema potrebi, samo ako je vjerojatno da će buduće gospodarske koristi ili moguće djelovanje te stavke ići u korist EU-a i ako se taj trošak može pouzdano utvrditi. Troškovi popravaka i održavanja upisuju se u izvještaj o financijskom rezultatu tijekom financijskog razdoblja u kojem su nastali.

Ne vrši se amortizacija zemljišta i umjetničkih djela jer se smatra da je njihov korisni vijek uporabe neodređen. Ne vrši se amortizacija imovine u izgradnji jer ona još nije dostupna za upotrebu. Amortizacija ostale imovine izračunava na temelju linearne metode kako bi se trošak ostatka njihove vrijednosti rasporedio unutar razdoblja korisnog vijeka uporabe kako slijedi:

Vrsta imovine	Stopa linearne amortizacije
Zgrade	4 % – 10 %
Postrojenja i oprema	10 % – 25 %
Namještaj i vozila	10 % – 25 %
Računalni hardver	25 % – 33 %
Ostalo	10 % – 33 %

Dobici ili gubici od otuđenja utvrđuju se usporedbom prihoda umanjenih za izdatke prodaje s knjigovodstvenom vrijednosti otuđene imovine te se uključuju u izvještaj o financijskim rezultatima.

Najmovi

Najmovi materijalne imovine, za koju EU u znatnoj mjeri drži sve rizike i koristi vlasništva, svrstavaju se u financijske najmove. Financijski najmovi kapitaliziraju se na početku najma po nižoj fer vrijednosti iznajmljene imovine i sadašnjoj vrijednosti najmanje visine plaćanja najma. Kamate od plaćanja financijskog najma upisuju se u rashode tijekom razdoblja najma po stabilnoj periodičnoj kamatnoj stopi u odnosu na nepodmireni iznos. Obveze najma bez financijskih troškova uključuju se u ostale financijske obveze (dugoročne i kratkoročne). Kamate na financijske troškove terete se u izvještaju o financijskom rezultatu tijekom razdoblja najma kako bi se dobila stalna periodična kamatna stopa na preostali saldo obveze za svako razdoblje. Imovina u okviru financijskih najmova amortizira se tijekom njezina korisnog vijeka uporabe ili razdoblja najma, ovisno o tome što je kraće.

Najmovi kod kojih najmodavac drži znatan udio rizika i koristi od vlasništva razvrstavaju se u poslovne najmove. Plaćanja izvršena za poslovne najmove iskazuju se kao izdaci u izvještaju o financijskom rezultatu linearno tijekom razdoblja trajanja najma.

1.5.3 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Imovina s neodređenim korisnim vijekom uporabe nije predmet amortizacije te se na godišnjoj osnovi ispituje umanjenje njezine vrijednosti. Ispituje se umanjenje vrijednosti imovine koja je predmet amortizacije uvijek kad događaji ili promjene okolnosti upućuju na to da se knjigovodstvena vrijednost ne može nadoknaditi. Gubitak od umanjenja priznaje se za iznos za koji knjigovodstvena vrijednost imovine premašuje njezinu nadoknadivu vrijednost. Nadoknadiva vrijednost (usluge) jest iznos neto fer vrijednosti imovine umanjen za troškove prodaje ili iznos njezine vrijednosti pri uporabi, ovisno o tome što je više.

Ostatak vrijednosti i korisni vijek uporabe nematerijalne imovine te nekretnina, postrojenja i opreme ispituju se, ako je to potrebno, barem jednom godišnje. Knjigovodstvena vrijednost imovine odmah se upisuje u njezinu nadoknadivu vrijednost (usluge) ako je njezina knjigovodstvena vrijednost veća od procijenjene nadoknadive vrijednosti (usluge). Ako razlozi za umanjenje vrijednosti priznati za prethodne godine više ne vrijede, ispituju se gubici od umanjenja.

1.5.4 Ulaganja obračunana metodom udjela

Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima

Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima obračunavaju se s pomoću metode udjela i u početku se priznaju po nabavnoj vrijednosti. Interes EU-a za rezultate njegovih pridruženih subjekata i zajedničkih pothvata prikazuje se u izvještaju o financijskom rezultatu, a njegov interes u kretanje pričuve prikazuje se u pričuvama. Početni trošak i sva kretanja (daljnji doprinosi, podjela poslovnih rezultata i kretanje pričuve, smanjenje vrijednosti i dividende) daju knjigovodstvenu vrijednost zajedničkog pothvata u financijskom izvještaju na dan bilance. Raspoređena dobit primljena od pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata u koji je izvršeno ulaganje smanjuje knjigovodstvenu vrijednost imovine.

Ako je udio EU-a u deficitu zajedničkog pothvata jednak ili premašuje njegov interes u zajedničkom pothvatu, EU prestaje priznavati njegov udio u budućim gubicima („nepriznati gubici”). Nepriznati udjel gubitaka rezultat je tehničkog računovodstvenog preračunavanja potrebnog u slučaju upotrebe računovodstvene metode udjela. Ti nepriznati gubici za EU ne predstavljaju gubitke, a posljedica su činjenice da do priznavanja izdataka obično dolazi prije povećanja kapitala za doprinose u naravi pothvatnika koji nisu iz EU-a.

Neostvarena dobit i gubici u transakcijama između Europske unije i njezinih pridruženih subjekata ili zajedničkih pothvata nisu znatni te stoga nisu izostavljeni. Računovodstvene politike zajedničkih pothvata mogu se razlikovati od onih koje je donio EU za slične transakcije i događanja u sličnim okolnostima.

Ako postoje indicije umanjenja vrijednosti, potrebno je upisati njihovu nižu nadoknadivu vrijednost. Nadoknadiva vrijednost utvrđuje se kako je opisano u bilješci 1.5.3. Ako razlozi za umanjenje vrijednosti prestanu vrijediti, gubitak od umanjenja poništava se za knjigovodstveni iznos koji bi bio utvrđen da umanjenje vrijednosti nije bilo priznato.

U slučajevima u kojima ima najmanje 20 % fonda ulagačkog kapitala, EU ne nastoji vršiti znatan utjecaj. Stoga se ti fondovi smatraju financijskim instrumentima te se razvrstavaju u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju.

1.5.5 Financijska imovina

Razvrstavanje

EU svoju financijsku imovinu razvrstava u sljedeće kategorije: financijska imovina određena po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, zajmovi i potraživanja, ulaganja koja se drže do dospijeća, i financijska imovina raspoloživa za prodaju. Razvrstavanje financijskih instrumenata utvrđuje se pri početnom priznavanju i ponovno procjenjuje na svaki datum bilance.

i. financijska imovina određena po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitaka,

Financijska imovina razvrstava se u ovu kategoriju ako je nabavljena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku ili ako je tako odredio EU. U nju se razvrstavaju i izvedeni instrumenti. Imovina u ovoj kategoriji razvrstava se u kratkotrajnu imovinu ako se njezina realizacija očekuje u roku od 12 mjeseci od datuma bilance. Tijekom ove financijske godine u ovoj kategoriji nije bilo financijske imovine EU-a.

ii. Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja neizvedena su financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja nije kotirana na aktivnom tržištu. Oni nastaju kad EU osigurava novac, robu ili usluge izravno dužniku bez namjere trgovanja potraživanjem ili u slučaju kad su prava izvornog zajmodavca subrogirana EU-u nakon što je EU izvršio plaćanje u skladu sa sporazumom o jamstvu. Plaćanja s dospijećem u roku od 12 mjeseci od datuma bilance razvrstavaju se u kratkotrajnu imovinu. Plaćanja s dospijećem nakon 12 mjeseci od datuma bilance razvrstavaju se u dugotrajnu imovinu. Zajmovi i potraživanja uključuju oročene depozite s izvornim dospijećem nakon više od 3 mjeseca.

iii. Ulaganja koja se drže do dospijeća

Ulaganja koja se drže do dospijeća jesu neizvedena financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima i fiksnim dospijećima koju EU namjerava i može držati do dospijeća. Tijekom ove financijske godine u ovoj kategoriji nije bilo ulaganja EU-a.

iv. Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Financijska imovina raspoloživa za prodaju jest neizvedena imovina koja se razvrstava ili u ovu kategoriju ili ni u jednu od ostalih kategorija. Razvrstava se kao kratkotrajna ili dugotrajna imovina ovisno o razdoblju u kojem EU očekuje da tom imovinom može raspolagati, a to je obično datum dospijeća. Ulaganja u subjekte koji nisu konsolidirani niti se obračunavaju s pomoću metode udjela i ostala kapitalna ulaganja (npr. aktivnosti rizičnog kapitala) isto se tako razvrstavaju u kategoriju imovine raspoložive za prodaju.

Početno priznavanje i mjerenje

Kupnja i prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ulaganja koja se drže do dospijeća i financijska imovina raspoloživa za prodaju (osim novca i novčanih ekvivalenata) priznaju se na datum trgovanja – datum na koji EU preuzima obvezu kupnje ili prodaje imovine. Zajmovi se priznaju kad se novac doznači zajmoprimcima. Financijski instrumenti početno se priznaju po fer vrijednosti. Za svu financijsku imovinu koja se ne iskazuje po fer vrijednost kroz račun dobiti i gubitka transakcijski troškovi dodaju se fer vrijednosti pri početnom priznavanju. Financijska imovina koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka početno se priznaje po fer vrijednosti, a transakcijski troškovi u izvještaju o financijskom rezultatu prikazani su kao izdaci.

Fer vrijednost financijske imovine prilikom početnog priznavanja obično je cijena transakcije (odnosno fer vrijednost primljene naknade). Međutim, kad se daje dugoročni zajam bez kamata ili s kamatama nižima od tržišnih, njegova fer vrijednost može se procijeniti kao sadašnja vrijednost svih budućih primitaka novca koji se diskontiraju uporabom prevladavajuće tržišne kamate stope za slični instrument sličnog kreditnog rejtinga.

Odobreni zajmovi mjere se po njihovom nominalnom iznosu koji se smatra fer vrijednošću zajma. Razlozi su sljedeći:

—

„Tržišno okruženje” za davanje zajmova EU-a vrlo je specifično te različito od tržišta kapitala na kojem se uobičajeno izdaju komercijalne ili državne obveznice. S obzirom na to da zajmodavci na tim tržištima imaju priliku birati alternativna ulaganja, mogućnost prilike je u tržišnim cijenama uzeta u obzir. Međutim, EU nema mogućnost alternativnih ulaganja jer mu nije dopušteno ulagati na tržištima kapitala. EU samo pozajmljuje sredstva kako bi ih dao u zajam po istoj kamatnoj stopi. To znači da za pozajmljena sredstva EU-a ne postoji alternativna mogućnost davanja zajmova ili ulaganja. Stoga nema oportunitetnog troška te tako ni temelja za usporedbu s tržišnim stopama. Zapravo, aktivnost EU-a u pogledu davanja zajmova sama je po sebi tržište. U biti, s obzirom na neprimjenjivost opcije troška za tu mogućnost, tržišna cijena ne odražava vjerno bit aktivnosti davanja zajmova EU-a. Stoga nije prikladno utvrđivati fer vrijednost zajmova EU-a u odnosu na komercijalne ili državne obveznice.

—	Nadalje, s obzirom na to da ne postoji mogućnost usporedbe s aktivnim tržištem ili sličnim transakcijama, kamatna stopa koju EU treba primjenjivati za izračun fer vrijednosti njezinih aktivnosti davanja zajmova u okviru EFSM-a, PB-a i ostalih sličnih zajmova morala bi biti zaračunana kamatna stopa.

—

Osim toga, kod tih zajmova riječ je o učinku kompenzacije između danih i primljenih zajmova zbog njihove uzajamne naravi. Stoga je efektivna kamatna stopa za zajmove jednaka efektivnoj kamatnoj stopi predmetnog zajma. Nastali transakcijski troškovi za EU koji su potom zaračunani korisniku zajma izravno se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu.

Financijski instrumenti prestaju se priznavati kad prava na primitak novčanih tokova iz ulaganja isteknu ili EU prenese gotovo sve rizike i koristi od vlasništva drugoj stranci.

Naknadna mjerenja

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka naknadno je iskazana po fer vrijednosti. Dobici i gubici koji nastaju zbog promjena u fer vrijednosti u kategoriji „financijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka” unose se u izvještaj o financijskom rezultatu u razdoblju u kojem nastaju. U ovoj kategoriji trenutačno ne postoje ulaganja EU-a.

ii.

Zajmovi i potraživanja te ulaganja koja se drže do dospijeća iskazuju se po amortiziranom trošku metodom efektivne kamate. U slučaju zajmova danih na temelju posuđenih sredstava, ista efektivna kamata primjenjuje se na dane i uzete zajmove jer su ti zajmovi uzajamne naravi, a razlike između uvjeta davanja i uzimanja zajma nisu znatne. Nastali transakcijski troškovi za EU koji su potom zaračunani korisniku zajma izravno se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu.

iii.	Držanje do dospijeća – EU trenutačno ne drži ulaganja koja se drže do dospijeća.

iv.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju naknadno se iskazuje po fer vrijednosti. Dobit i gubici koji proizlaze iz promjene fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju iskazane su u pričuvi fer vrijednosti, osim tečajnih razlika za monetarnu imovinu, koje su iskazane u izvještaju o financijskom rezultatu. Kad se imovina razvrstana u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju ne priznaje ili joj se umanji vrijednost, prilagodbe kumulativne fer vrijednosti prethodno priznate u pričuvi fer vrijednosti priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu. Kamata na financijsku imovinu raspoloživu za prodaju uz primjenu metode efektivne kamate priznaje se u izvještaju o financijskom rezultatu. Dividende za vlasničke instrumente raspoložive za prodaju priznaju se kad se utvrdi pravo EU-a na primitak plaćanja.

Fer vrijednosti navedenih ulaganja na aktivnim tržištima temelje se na tekućim ponuđenim cijenama. Ako tržište za financijsku imovinu nije aktivno (i za neizlistane vrijednosne papire), EU određuje fer vrijednost metodom procjene. To uključuje uporabu tržišnih uvjeta, upućivanje na ostale instrumente koji su sadržajno isti, analizu diskontiranih novčanih tokova, modele utvrđivanja cijena i ostale metode procjene koje obično koriste sudionici na tržištu.

U slučajevima kada se fer vrijednost ulaganja u vlasničke instrumente bez kotirane tržišne cijene na aktivnom tržištu ne može pouzdano izmjeriti, ta se ulaganja vrednuju kroz trošak umanjen za gubitke od umanjenja.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Na svaki datum bilance EU utvrđuje postoje li objektivni dokazi mogućeg umanjenja vrijednosti financijske imovine. Vrijednost financijske imovine umanjena je i postoje gubici od umanjenja ako i isključivo ako postoje objektivni dokazi o umanjenju, što je posljedica jednoga ili više događaja koji su nastali nakon početnog priznavanja imovine, a taj događaj povezan s gubitkom (ili događaji) utječe na procijenjene buduće novčane tokove od financijske imovine koju je moguće pouzdano procijeniti.

(a) Imovina koja se iskazuje po amortiziranom trošku

Ako postoje objektivni dokazi o nastanku gubitka od umanjenja vrijednosti najmova i potraživanja ili ulaganja koja se drže do dospijeća i iskazuju po amortiziranom trošku, iznos gubitka mjeri se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova (osim budućih kreditnih gubitaka koji nisu nastali) diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine. Iskazani iznos imovine smanjuje se, a iznos gubitka priznaje se u izvještaju o financijskom rezultatu. Ako najam ili ulaganje koje se drži do dospijeća imaju promjenjivu kamatnu stopu, diskontna stopa za mjerenje gubitka od umanjenja jest tekuća efektivna kamatna stopa utvrđena ugovorom. Izračun sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova financijske imovine koja služi kao osiguranje plaćanja odražava novčane tokove koji mogu nastati ovrhom, umanjene za troškove stjecanja i prodaje osiguranja plaćanja, bez obzira na to je li ovrha vjerojatna. Ako se u narednome razdoblju iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji, a to je smanjenje objektivno moguće dovesti u vezu s događajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja, prethodno se priznati gubitak od umanjenja poništava kroz izvještaj o financijskom rezultatu.

(b) Imovina koje se iskazuje po fer vrijednosti

Kad se vlasnička ulaganja razvrstavaju kao financijska imovina raspoloživa za prodaju, a želi se utvrditi umanjuje li se vrijednost vrijednosnih papira, razmatra se znatan ili stalan (produljeni) pad fer vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegova troška. Ako za financijsku imovinu raspoloživu za prodaju postoji takav dokaz, kumulativni gubitak – koji se mjeri kao razlika između troška stjecanja i tekuće fer vrijednosti umanjena za svaki gubitak od umanjenja te financijske imovine prethodno priznate u izvještaju o financijskom rezultatu – uklanja se iz pričuva i priznaje u izvještaju o financijskom rezultatu. Gubici od umanjenja priznati u izvještaju o financijskom rezultatu za kapitalna ulaganja ne poništavaju se kroz izvještaj o financijskom rezultatu. Ako se u narednom razdoblju fer vrijednost dužničkog instrumenta razvrstanog kao financijska imovina raspoloživa za prodaju poveća i to je povećanje moguće objektivno povezati s događajem koji je nastao nakon priznavanja gubitka od umanjenja, gubitak od umanjenja poništava se kroz izvještaj o financijskom rezultatu.

Ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala

Ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala razvrstavaju se kao financijska imovina raspoloživa za prodaju te se u skladu s tim prenose po fer vrijednosti s dobicima i gubicima koji nastaju zbog promjena fer vrijednosti (uključujući tečajne razlike) priznate u pričuvi fer vrijednosti. S obzirom na nepostojanje izlistane tržišne cijene na aktivnom tržištu, ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala vrednuju se linearno prema nižem trošku pripisane netovrijednosti imovine. Neostvarena dobit koja je rezultat mjerenja fer vrijednosti priznaje se u pričuvama, a neostvareni gubici procjenjuju se prema umanjenju vrijednosti kako bi se utvrdilo priznaju li se kao gubici od umanjenja u izvještaju o financijskom rezultatu ili kao promjene u pričuvi fer vrijednosti.

1.5.6 Zalihe

Zalihe se iskazuju prema trošku ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je manje. Trošak se utvrđuje s pomoću metode procjene zaliha FIFO (eng. first-in, first-out). Trošak gotovih proizvoda i nedovršenih radova sastoji se od sirovina, izravnog rada, ostalih troškova koji se mogu izravno pripisati i povezanih općih troškova proizvodnje (na temelju redovitog poslovnog kapaciteta). Neto utrživa vrijednost jest procijenjena prodajna cijena u sklopu redovnoga poslovanja, umanjena za izdatke dovršenja i prodaje. Ako se drže za distribuciju uz naknadu ili bez nje, zalihe se mjere po trošku i tekućem zamjenskom trošku, ovisno o tome koji je niži. Tekući zamjenski trošak jest trošak koji bi nastao kad bi EU nabavljao imovinu na datum izvještaja.

1.5.7 Iznosi pretfinanciranja

Pretfinanciranje je plaćanje kojem je svrha da korisniku osigura gotovinski predujam, tj. likvidna sredstva. Ono može biti podijeljeno na više plaćanja tijekom razdoblja utvrđenog u predmetnom ugovoru, odluci, sporazumu ili temeljnom aktu. Likvidna sredstva ili predujam rabe se za namjenu za koju su dobiveni tijekom razdoblja utvrđenog u sporazumu ili se vraćaju. Ako ih korisnik ne upotrijebi za opravdane rashode, obvezan je vratiti predujam EU-u. Iznos sredstava iz pretfinanciranja može se smanjiti (u potpunosti ili djelomično) na temelju opravdanih troškova (koji se priznaju kao izdaci).

Pretfinanciranje se na sljedećim datumima bilance izračunava na temelju iznosa izvorno iskazan na bilanci umanjenog za opravdane izdatke (po potrebi uključujući procijenjene iznose) nastale tijekom predmetnog razdoblja.

Priznaje se kamata na pretfinanciranje jer je ostvarena u skladu s odredbama odgovarajućeg sporazuma. Na kraju godine vrši se procjena prihoda od obračunane kamate, na temelju najpouzdanijih informacija, te se upisuje u bilancu.

Ostali predujmovi koji se plaćaju državama članicama, a koji proizlaze iz povrata koje daje EU u vezi s iznosima koje su države članice platile unaprijed svojim korisnicima (uključujući „financijske instrumente u okviru podijeljenog upravljanja”) iskazuju se kao imovina i prikazuju u naslovu pretfinanciranja. Ostali predujmovi koji se daju državama članicama naknadno se izračunavaju na temelju iznosa izvorno iskazanog na bilanci umanjenog za najbolju procjenu opravdanih izdataka koje su snosili krajnji korisnici, izračunanu na temelju razumnih i utemeljenih pretpostavki.

Doprinosi EU-a uzajamnim fondovima Europskog razvojnog fonda ili drugih nekonsolidiranih subjekata razvrstavaju se isto tako u pretfinanciranje jer je njihova svrha pružiti likvidna sredstva uzajamnom fondu kako bi mu se omogućilo financiranje posebnih djelovanja utvrđenih u okviru ciljeva uzajamnog fonda. Doprinosi EU-a uzajamnim fondovima izračunavaju se na temelju izvornog iznosa doprinosa EU-a umanjenog za opravdane izdatke, po potrebi uključujući procijenjene iznose, koje je snosio uzajamni fond tijekom izvještajnog razdoblja i koji su dodijeljeni doprinosu EU-a u skladu s predmetnim ugovorom.

1.5.8 Primici od razlika u tečaju i povrati nepovezani s razlikama

Budući da je u skladu s računovodstvenim pravilima EU-a potrebno zasebno prikazati razmjenske i nerazmjenske transakcije, primici se definiraju kao primici od nerazmjenskih transakcija, a povrati kao povrati od nerazmjenskih transakcija (kada EU dobije vrijednost od drugog subjekta, a pritom izravno ne daje zauzvrat približno jednaku vrijednost (npr. povrati iz država članica koji se odnose na vlastita sredstva)).

Primici od razlika u tečaju obuhvaćeni su definicijom financijskih instrumenata i stoga se razvrstavaju kao zajmovi i potraživanja te u skladu s time i obračunavaju (vidjeti prethodnu bilješku 1.5.5.). Bilješke o financijskim instrumentima u vezi s primicima od razlika u tečaju uključuju nastali prihod i odgođene troškove od razmjenskih transakcija jer nisu znatne.

Sredstva za povrat od nerazmjenskih transakcija prenose se u izvornom iznosu (prilagođenom za iznos kamata i kazni) umanjenom otpis zbog umanjenja. Otpis zbog umanjenja sredstava za povrat od nerazmjenskih transakcija utvrđuje se ako postoji objektivan dokaz da EU neće moći naplatiti iznose u skladu s izvornim uvjetima sredstava za povrat od nerazmjenskih transakcija. Iznos otpisa jest razlika između iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine i nadoknadivog iznosa. Iznos otpisa iskazuje se u izvještaju o financijskom rezultatu. Opći otpis na temelju prošlih iskustava vrši se i za nepodmirene naloge za povrat za koje ranije nije izvršen poseban otpis. Za obradu uračunanih prihoda krajem godine vidjeti bilješku 1.5.14. Iznosi koji se prikazuju i priznaju kao sredstva za povrat od nerazmjenskih transakcija nisu financijski instrumenti jer ne proizlaze iz ugovora koji bi mogao rezultirati financijskom obvezom ili vlasničkim instrumentom. Međutim, u bilješkama iz financijskog izvještaja sredstva za povrat od nerazmjenskih transakcija navode se zajedno s primicima od razmjenskih transakcija, ako je primjenjivo.

1.5.9 Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti jesu financijski instrumenti i razvrstavaju se kao financijska imovina raspoloživa za prodaju. Oni uključuju novčana sredstva u blagajni, bankovne depozite po viđenju ili u kratkom roku, ostala kratkoročna visoko likvidna ulaganja s izvornim dospijećem od najviše tri mjeseca.

1.5.10 Mirovine i ostala primanja zaposlenih

Mirovinske obveze

EU upravlja utvrđenim mirovinskim planovima. Osoblje iz svojih plaća uplaćuje jednu trećinu očekivanih troškova, a obveze se ne financiraju. Obveza koja se priznaje u bilanci u odnosu na utvrđene mirovinske planove jest sadašnja vrijednost utvrđenih mirovinskih obveza na datum bilance bez fer vrijednosti imovine plana. Utvrđene mirovinske obveze izračunavaju aktuari s pomoću metode predviđenih kreditnih točaka. Sadašnja vrijednost utvrđene mirovinske obveze utvrđuje se diskontiranjem procjene budućih odljeva novca upotrebom kamata na državne obveznice izražene u valuti u kojoj će se doprinosi plaćati, a čiji su uvjeti dospijeća usklađeni s uvjetima povezane mirovinske obveze.

Aktuarska dobit i gubitak koji nastaju iz podešavanja iskustava i promjena aktuarskih pretpostavki odmah se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu. Troškovi za proteklo službovanje odmah se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu, osim ako je mirovinski plan uvjetovan ostankom zaposlenika u službi za određeno razdoblje (razdoblje ostvarenje prava). U tom se slučaju trošak proteklog rada amortizira linearno tijekom razdoblja ostvarenja prava.

Doprinosi za zdravstvo nakon prestanka zaposlenja

EU svojim zaposlenicima plaća doprinose za zdravstvo naknadom zdravstvenih izdataka. Za svakodnevne administrativne poslove osnovan je poseban fond. Taj se sustav primjenjuje na sadašnje zaposlenike, umirovljenike, udovce i njihovu rodbinu. Primanja namijenjena „neaktivnim osobama” (umirovljenici, siročad itd.) razvrstavaju se kao „primanja nakon prestanka zaposlenja”. S obzirom na prirodu tih primanja potreban je aktuarski izračun. Obveza u bilanci utvrđuje se na sličnim temeljima kao za mirovinske obveze (vidjeti prethodno navedenu bilješku).

1.5.11 Rezervacije

Rezervacije se priznaju u slučaju tekućih zakonskih ili izvedenih obveza EU-a prema trećim stranama na temelju prošlih događaja, pa je vjerojatnije da za podmirenje obveze neće biti potreban odljev sredstava, a iznos se može pouzdano procijeniti. Rezervacije se ne priznaju za gubitke iz budućeg poslovanja. Iznos rezerviranja najbolja je procjena izdataka koji se očekuju za podmirenje sadašnje obveze na datum izvješćivanja. Ako rezervacija uključuje velik broj stavki, obveza se procjenjuje uspoređivanjem svih mogućih ishoda s vjerojatnostima koje su s njima povezane (metoda očekivane vrijednosti).

1.5.12 Financijske obveze

Financijske obveze razvrstavaju se kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao financijske obveze iskazane po amortiziranom trošku (uzeti zajmovi). Uzeti zajmovi sastoje se od zajmova uzetih od kreditnih institucija i dugovanja zabilježenih u potvrdama. Oni se početno priznaju po fer vrijednosti jer su njihovi prihodi od izdavanja (fer vrijednost primljene naknade) bez nastalih troškova, a zatim se iskazuju po amortiziranom trošku metodom efektivne kamate; sve razlike između prihoda, bez transakcijskih troškova, i otkupne vrijednosti priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu za razdoblje uzetog zajma s pomoću metode efektivne kamate.

Financijske obveze razvrstavaju se kao trajne obveze, osim ako dospijevaju za manje od 12 mjeseci nakon datuma bilance. U slučaju zajmova danih iz uzetih zajmova, metoda efektivne kamate ne mora se koristiti na davanje i uzimanje zajmova na temelju razmatranja znatnosti. Nastali transakcijski troškovi za EU koji su potom zaračunani korisniku zajma izravno se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu.

Financijske obveze određene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuju izvedene instrumente kad je njihova fer vrijednost negativna. One se računovodstveno obrađuju kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, vidjeti bilješku 1.5.5. Tijekom ove financijske godine u ovoj kategoriji nije bilo financijskih obveza EU-a.

1.5.13 Poslovne obveze

Znatan iznos poslovnih obveza EU-a nije povezan nerazmjenskim transakcijama kao što je kupovina robe ili usluga – to su neplaćeni zahtjevi za povrat troškova korisnika bespovratnih sredstava ili drugih sredstava EU-a (nerazmjenske transakcije). Pri primitku zahtjeva za povrat troškova iskazuju se kao poslovne obveze plaćanja traženog iznosa. Nakon provjere i primitka opravdanih troškova poslovne obveze vrednuju se u visini prihvaćenog i opravdanog iznosa.

Poslovne obveze koje nastaju zbog kupnje robe ili usluga priznaju se po primanju računa za izvorni iznos, a odgovarajući izdaci upisuju se u izvještaj pri isporuci robe ili usluga i njihova primitka u EU-u.

Uzajamni fondovi EU-a koje je uspostavila i kojima upravlja Komisija smatraju se dijelom operativnih aktivnosti Komisije i obračunavaju se u Komisijinim računima. Stoga, doprinosi ostalih donatora uzajamnim fondovima EU-a ispunjavaju kriterije za uvjetne prihode od nerazmjenskih transakcija i iskazuju se kao obveze dok uzajamni fond ne snese troškove. Uzajamni fond je potreban za financiranje posebnih projekata i povrat preostalih sredstava u vrijeme likvidacije. Na dan bilance preostale obveze doprinosa izračunavaju se na temelju iznosa primljenih doprinosa umanjenog za izdatke koje je snosio uzajamni fond, po potrebi uključujući procijenjene iznose, i koji su dodijeljeni ostalim donatorima u skladu s predmetnim sporazumima.

1.5.14 Obračunani i odgođeni prihodi i obveze

Transakcije i događaji u financijskom izvještaju priznaju se u razdoblju na koji se odnose. Na kraju godine, ako za pruženu uslugu još nije izdan račun, EU je isporučio robu ili postoji ugovor (tj. upućivanjem na temeljni ugovor), uračunani prihodi priznaju se u financijskom izvještaju. Osim toga, ako se na kraju godine izda račun, ali roba ili usluga još nisu isporučeni, prihod se odgađa i iskazuje u budućem računovodstvenom razdoblju.

Izdaci se obračunavaju u razdoblju na koji se odnose. Na kraju obračunskog razdoblja, obračunani izdaci priznaju se na temelju procijenjenog iznosa obveze prijenosa u tom razdoblju. Obračunani izdaci izračunavaju se u skladu s detaljnim operativnim i praktičnim smjernicama Komisije kojima Komisija želi osigurati da se u financijskim izvještajima točno prikazuju gospodarske i ostale pojave koje se u njima trebaju prikazati.

1.6 IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

1.6.1 Prihodi

PRIHODI OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

Velika većina prihoda EU-a odnosi se na nerazmjenske transakcije:

Sredstva na temelju BND-a i PDV-a

Prihod se priznaje za razdoblje za koje je Komisija zatražila doprinose od država članica. On se mjeri po njegovu „traženom iznosu”. S obzirom na to da se sredstva na temelju BND-a i PDV-a temelje na procjeni podataka za predmetnu proračunsku godinu, mogu biti revidirani jer do promjena može doći prije no što države članice pošalju konačne podatke. Učinak promjene u procjeni uključuje se pri utvrđivanju neto viška ili manjka za razdoblje u kojem je do promjene došlo.

Tradicionalna vlastita sredstva

Sredstva za povrat od nerazmjenskih transakcija i povezani prihodi priznaju se po primitku relevantnih mjesečnih izvještaja A (uključujući prikupljene carine i zajamčene, ali neosporavane iznose) od država članica. Na datum izvještavanja prihodi koje prikupljaju države članice za to razdoblje, ali koji Komisiji još nisu plaćeni procjenjuju se i priznaju kao obračunani prihodi. Tromjesečni izvještaji B (uključujući neprikupljene i nezajamčene carine te zajamčene iznose koje je dužnik osporio) od država članica priznaju se kao prihod umanjen za zajamčene troškove prikupljanja (25 %). Osim toga, priznaje se smanjenje vrijednosti za iznos procijenjene razlike povrata.

Novčane kazne

Prihod od novčanih kazni priznaje se kad EU donese odluku o novčanoj kazni i o tome obavijesti primatelja. Ako postoji sumnja u solventnost poduzeća, priznaje se smanjenje vrijednosti prava. Nakon donošenja odluke o novčanoj kazni, dužnici imaju rok od dva mjeseca od dana obavijesti:

—	da prihvate odluku i u tom slučaju moraju platiti kaznu u traženom roku, a iznos konačno prikuplja EU

—	ili da ne prihvate odluku i u tom slučaju oni u skladu s pravom EU-a podnose žalbu.

Međutim, čak i ako se podnese žalba, novčana kazna mora se platiti u propisanom roku od tri mjeseca jer žalba nema suspenzivni učinak (članak 278. Ugovora o EU-u) ili, u određenim okolnostima i uz suglasnost računovodstvenog službenika Komisije, umjesto plaćanja dužnik može podnijeti bankovno jamstvo.

Ako poduzeće podnosi žalbu protiv odluke, a privremeno je platilo kaznu, iznos se objavljuje kao nepredviđena obveza. Međutim, s obzirom na to da žalba primatelja protiv odluke EU-a nema suspenzivni učinak, primljena sredstva koriste se za poravnanje potraživanja. Ako se umjesto uplate prima jamstvo, novčana kazna i dalje se smatra potraživanjem. Ako je vjerojatno da Opći sud neće donijeti odluku u korist EU-a, za pokrivanje rizika priznaje se rezerviranje. Ako je umjesto toga dano jamstvo, naplativo potraživanje otpisuje se na odgovarajući način. Akumulirana kamata koja se plaća na bankovni račun Komisije na koji se deponiraju uplate priznaje se kao prihod, a sve se nepredviđene obveze u skladu s tim povećavaju.

Privremeno naplaćenim novčanim kaznama od 2010. upravlja Komisija preko posebno osnovanog fonda (BUFI) i one se ulažu u financijske instrumente razvrstane kao raspoložive za prodaju.

PRIHODI OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

Prihod od prodaje robe i usluga priznaje se kad se znatan rizik i koristi vlasništva nad robom prenose na kupca. Prihod povezan s transakcijom koja uključuje pružanje usluga iskazuje se s obzirom na stupanj dovršenosti transakcije na dan izvješćivanja.

Prihodi od kamata i troškovi kamata

Prihodi od kamata i troškovi kamata priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu metodom efektivne kamate. To je metoda izračuna amortiziranog troška financijske imovine ili financijske obveze i raspoređivanja prihoda od kamata ili izdataka kamata na predmetno razdoblje. Pri izračunu efektivne kamatne stope EU procjenjuje novčane tokove uzimajući u obzir sve ugovorne rokove financijskog instrumenta (primjerice prijevremena plaćanja), no ne uzima u obzir buduće kreditne gubitke. Izračun uključuje sve naknade i protuusluge plaćene ili primljene između ugovornih stranaka koji su sastavni dio efektivne kamatne stope, transakcijske troškove te sve ostale premije ili diskonte.

Nakon što je financijska imovina ili skupina slične financijske imovine otpisana kao posljedica gubitka od umanjenja, prihod od kamata priznaje se primjenom kamatne stope koja je upotrijebljena za diskontiranje budućih novčanih tokova radi mjerenja gubitka od umanjenja.

Prihodi od dividende

Prihodi od dividende priznaju se po utvrđivanju prava na primitak plaćanja.

1.6.2 Izdaci

Većina izdataka koje snosi EU izdaci su od nerazmjenskih transakcija. Odnose se na prijenos sredstava korisnicima, a moguća su tri oblika troškova: prava, prijenosi u okviru ugovora te bespovratna sredstva, doprinosi i donacije na diskrecijskoj osnovi.

Prijenosi se priznaju kao trošak u razdoblju u kojem je nastao događaj koji je rezultirao prijenosom, sve dok je vrsta prijenosa dopuštena propisima (Financijskom uredbom, Pravilnikom o osoblju ili drugim propisom) ili je sklopljen sporazum kojim se taj prijenos odobrava; korisnik je ispunio sve kriterije opravdanosti; i moguće je izvršiti pouzdanu procjenu iznosa.

Po primitku zahtjeva za plaćanja ili izjave o troškovima koji zadovoljavaju kriterije za priznavanje, njihov opravdani iznos priznaje se kao trošak. Na kraju godine nastali opravdani izdaci koji su dospjeli korisnicima, ali o tome još nisu obaviješteni, procjenjuju se i knjiže kao obračunani izdaci.

Izdaci razmjenskih transakcija koji nastaju zbog kupnje robe ili usluga priznaju se po njihovoj isporuci i primitku u EU-u. Vrednuju se po iznosu iz izvornog računa. Osim toga, na datum bilance izdaci koji se odnose na usluge pružene tijekom predmetnog razdoblja za koje još nije primljen ili prihvaćen račun procjenjuju se i iskazuju u izvještaju o financijskom rezultatu.

1.7 NEPREDVIĐENA IMOVINA I OBVEZE

1.7.1 Nepredviđena imovina

Nepredviđena imovina jest moguća imovina koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednoga ili više neizvjesnih budućih događaja na koje EU ne može u cijelosti utjecati. Nepredviđena imovina objavljuje se kad je vjerojatan priljev gospodarske koristi ili mogućnost djelovanja.

1.7.2 Nepredviđene obveze

Nepredviđena obveza moguća je obveza koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednoga ili više neizvjesnih budućih događaja na koje EU ne može u cijelosti utjecati; ili sadašnja obveza koja proizlazi iz prošlih događaja, ali nije priznata jer nije vjerojatno da će za namiru obveze biti potreban odljev sredstava s gospodarskim koristima i mogućnošću djelovanja ili, u rijetkim okolnostima, jer se iznos obveze ne može dovoljno pouzdano izmjeriti.

2. BILJEŠKE UZ BILANCU

IMOVINA

2.1 NEMATERIJALNA IMOVINA

u milijunima eura
Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2014.	577
Dodavanja	134
Otuđenja	(14)
Prijenos između kategorija imovine	0
Ostale promjene	0
Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2015.	698
Akumulirana amortizacija na dan 31.12.2014.	(295)
Iznos amortizacije za godinu	(74)
Otuđenja	9
Prijenos između kategorija imovine	0
Ostale promjene	—
Akumulirana amortizacija na dan 31.12.2015.	(361)
Neto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2015.	337
Neto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2014.	282

Navedeni iznosi odnose se prvenstveno na računalni softver.

2.2 NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

Povećanje nekretnina, postrojenja i opreme većinom je posljedica daljnjeg razvoja imovine povezane sa svemirskim programima Galileo i Copernicus, koja se gradi uz pomoć Europske svemirske agencije (ESA).

Za Galileo (Globalni satelitski navigacijski sustav EU-a (GNSS)), 31. prosinca 2015. imovina u izgradnji iznosila je 2 110 milijuna EUR (2014.: 1 478 milijuna EUR). Iznos od 17 milijuna EUR (2014.: 17 milijuna EUR) nekapitaliziranih troškova razvoja priznat je tijekom razdoblja kao izdatak. Kad bude završen, sustav će se sastojati od 30 satelita i mreže zemaljskih postaja. Na datum bilance već je bilo lansirano 12 satelita programa Galileo.

U pogledu programa Copernicus (Europski program za promatranje Zemlje) povezana imovina iskazuje se na bilanci EU-a od 2014. nadalje, nakon njezina prijenosa iz ESA-e. Na datum bilance 1 188 milijuna EUR koji se odnose na satelite programa Copernicus koji su trenutačno u izgradnji iskazani su kao imovina u izgradnji (2014.: 1 228 milijuna EUR). Osim toga, 498 milijuna EUR koji se odnose na satelite Sentinel 1A i 2A u orbiti iskazuju su kao imovina u naslovu Postrojenje i oprema, neto akumulirane amortizacije (2014.: 283 milijuna EUR) nakon što je satelit Sentinel 2A lansiran i nakon što je postao operativan tijekom izvještajnog razdoblja. Sateliti Sentinel 1A i 2A amortiziraju se tijekom njihova korisnog vijeka uporabe od 7 godina.

Nekretnine, postrojenja i oprema

u milijunima eura
	Zemljište i zgrade	Postrojenja i oprema	Namještaj i vozila	Računalni hardver	Ostalo	Financijski najmovi	Imovina u izgradnji	Ukupno
Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2014.	4 768	990	242	623	261	2 693	3 176	12 754
Dodavanja	41	58	16	54	34	61	998	1 262
Otuđenja	(8)	(25)	(12)	(53)	(8)	(1)	(38)	(145)
Prijenos između kategorija imovine	54	261	—	0	(11)	0	(305)	—
Ostale promjene	1	3	2	2	0	31	1	39
Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2015.	4 856	1 288	248	627	277	2 784	3 832	13 911
Akumulirana amortizacija na dan 31.12.2014.	(2 549 )	(477)	(168)	(501)	(173)	(950)		(4 817 )
Iznos amortizacije za godinu	(158)	(116)	(18)	(69)	(27)	(103)		(489)
Ponovno knjižena amortizacija	—	0	0	1	0	—		1
Otuđenja	6	24	11	52	7	1		101
Prijenos između kategorija imovine	—	(10)	—	0	10	0		—
Ostale promjene	0	(3)	(1)	(1)	0	(2)		(6)
Akumulirana amortizacija na dan 31.12.2015.	(2 701 )	(581)	(176)	(517)	(182)	(1 054 )		(5 211 )
NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST 31.12.2015.	2 155	708	72	110	94	1 730	3 832	8 700
NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST 31.12.2014.	2 219	513	74	122	89	1 743	3 176	7 937

2.3 ULAGANJA OBRAČUNANA METODOM UDJELA

u milijunima eura
	Napomena	31.12.2015.	31.12.2014.
Udjeli u zajedničkim pothvatima	2.3.1.	5	—
Udjeli u pridruženim subjektima	2.3.2.	491	409
Ukupno		497	409

Udjeli u zajedničkim pothvatima i pridruženim subjektima obračunavaju se metodom udjela.

2.3.1 Udjeli u zajedničkim pothvatima

u milijunima eura
	GJU	SESAR	BBI	Clean Sky	IMI	ECSEL	FCH	Ukupno
Udjeli na dan 31.12.2014.	—	0	—	0	0	0	0	0
Doprinosi	—	93	1	224	147	145	67	677
Udio u netorezultatu	—	(93)	4	(163)	(147)	(145)	(67)	(611)
Priznavanje prethodno nepriznatog udjela gubitka	—	—	—	(61)	—	—	—	(61)
Ostala kretanja vlasničkog kapitala	—	0	0	0	0	0	0	(0)
Udjeli na dan 31.12.2015.	—	0	5	0	0	0	0	5
Nepriznati udio gubitka (7)	—	(252)	—	(38)	(161)	(55)	(156)	(662)

Sljedeće knjigovodstvene vrijednosti pripisuju se Komisiji na temelju njezina postotka sudjelovanja:

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Dugotrajna imovina	188	250
Kratkotrajna imovina	301	178
Dugoročne obveze	—	—
Kratkoročne obveze	(856)	(813)
Prihodi	13	2
Izdaci	(811)	(666)

Međunarodna organizacija za energiju fuzije ITER (ITER)

Nakon preispitivanja računovodstva zajedničkih pothvata, odlučeno je da organizacija ITER ne ispunjava uvjete da bude priznata kao zajednički pothvat. Od 2015. se više ne bilježi kao zajednički pothvat, a doprinosi EU-a organizaciji ITER smatraju se izdacima. Budući da je knjigovodstvena vrijednost organizacije ITER 31. prosinca 2014. bila jednaka nuli i učinak promjene nije znatan, rezultati prethodnih godina nisu prilagođeni.

Zajedničko poduzeće GALILEO (GJU)

Likvidacija GJU pokrenuta je krajem 2006. i postupak je još u tijeku. Subjekt je bio neaktivan i likvidacija se nastavlja u 2015.

Zajedničko poduzeće SESAR

Komisija je 31. prosinca 2015. u vlasništvu SESAR-a sudjelovala sa 41,28 % (2014.: 43,53 %).

Zajedničke tehnološke inicijative

Javno-privatna partnerstva (JPP) u obliku zajedničkih tehnoloških inicijativa (ZTI), koje se provode preko zajedničkih poduzeća (ZP) u smislu članka 187. Ugovora, osnovana su radi provedbe ciljeva lisabonske strategije za rast i zapošljavanje. Zajedničko poduzeće za bioindustriju (BBI), zajedničko poduzeće Clean Sky, zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativne lijekove (IMI), zajedničko poduzeće ECSEL (spoj bivših zajedničkih poduzeća ARTEMIS i ENIAC) i zajedničko poduzeće FCH jesu JPP-ovi osnovani u obliku ZTI-jeva. Vlasnički udjeli na kraju godine iznose kako slijedi: 57,81 % u BBI-ju (2014.: nije primjenjivo), 63,59 % (2014.: 61,39 %) u ZP-u Clean Sky, 67,07 % (2014.: 80,47 %) u IMI-ju, 96,29 % (2014.: 95,47 %) u ECSEL-u i 64,86 % (2014.: 70,85 %) u FCH-u.

2.3.2 Udjeli u pridruženim subjektima

Europski investicijski fond

Udio Komisije u Europskom investicijskom fondu (EIF) smatra se pridruženim subjektom primjenom računovodstvene metode udjela. EIF je financijska institucija EU-a koja se bavi osiguranjem rizičnog kapitala i jamstava MSP-ovima.

u milijunima eura
	EIF
Udjeli na dan 31.12.2014.	409
Doprinosi	44
Udio u netorezultatu	31
Ostala kretanja vlasničkog kapitala	7
Udjeli na dan 31.12.2015.	491

Sljedeće knjigovodstvene vrijednosti pripisuju se Komisiji na temelju njezina postotka sudjelovanja:

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Imovina	578	497
Obveze	(87)	(87)
Prihodi	51	38
Višak/(manjak)	26	21

Komisija je uplatila 20 % svojeg udjela tako da bilanca nepozvanih sredstava iznosi 909 milijuna EUR.

u milijunima eura
	Ukupni kapital EIF-a	Kapital koji je upisala Komisija
Ukupni kapital	4 286	1 136
Uplaćeno	(857)	(227)
Nepozvano	3 429	909

2.4 FINANCIJSKA IMOVINA

u milijunima eura
	Napomena	31.12.2015.	31.12.2014.
Dugotrajna imovina
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	2.4.1.	7 222	6 550
Zajmovi	2.4.2.	49 743	49 888
Ukupno		56 965	56 438
Kratkotrajna financijska imovina
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	2.4.1.	2 399	2 856
Zajmovi	2.4.2.	7 508	8 955
Ukupno		9 907	11 811
Ukupno		66 871	68 249

2.4.1 Financijska imovina raspoloživa za prodaju

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Ulaganja fonda BUFI	2 647	3 068
Jamstveni fond za vanjska djelovanja	2 002	1 825
EZUČ u likvidaciji	1 699	1 699
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)	188	188
Međuzbroj	6 536	6 780
Proračunski instrumenti:
Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF)	773	842
Obzor 2020.	765	514
ETF za novoosnovana poduzeća	485	399
Inicijativa projektnih obveznica	217	125
Instrument za kreditna jamstva za projekte TEN-T (LGTT)	208	186
Aktivnosti rizičnog kapitala	152	145
Europski fond za jugoistočnu Europu	118	117
Ostali proračunski instrumenti	366	298
Međuzbroj	3 084	2 626
Ukupno	9 620	9 406
Dugotrajna	7 222	6 550
Kratkotrajna	2 399	2 856

Ulaganja fonda BUFI

Privremeno naplaćene novčane kazne koje se odnose na predmete tržišnog natjecanja dodjeljuju se posebno osnovanom fondu (BUFI) i Komisija ih ulaže u dužničke instrumente razvrstane kao imovina raspoloživa za prodaju.

Jamstveni fond za vanjska djelovanja

Jamstvenim fondom za vanjska djelovanja obuhvaćeni su zajmovi za koje EU jamči, osobito aktivnosti kreditiranja EIB-aizvan EU-a te zajmovi u okviru mikrofinancijske pomoći (MFA) i Euratoma izvan EU-a. To je dugoročni instrument (trajni dio: 1 614 milijuna EUR) kojim upravlja EIB i čija je svrha pokriti neplaćene zajmove za koje je EU jamčio. Sredstva fonda osiguravaju se plaćanjima iz proračuna EU-a, primicima od kamata na ulaganja iz imovine fonda i iznosima koje su vratili dužnici koji su kasnili s plaćanjem i za koje je fond morao aktivirati jamstva. Sav nastali godišnji višak vraća se u proračun EU-a kao prihod. Od EU-a se zahtijeva da za pokrivanje zajmova trećim zemljama uključi jamstvenu pričuvu. Ta je pričuva namijenjena pokrivanju zahtjeva Jamstvenog fonda i, ako je potrebno, aktiviranih jamstava koji premašuju raspoloživa sredstva fonda tako da se za te iznose može teretiti proračun. Ta pričuva odgovara ciljnom iznosu od 9 % nepodmirenih zajmova na kraju godine.

EZUČ u likvidaciji

Kad je riječ o iznosima EZUČ-a u likvidaciji, sva financijska imovina raspoloživa za prodaju jesu dužnički vrijednosni papiri izraženi u eurima i kotirani na aktivnom tržištu.

Europska banka za obnovu i razvoj

Budući da Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ne kotira na burzama i s obzirom na ugovorna ograničenja obuhvaćena statutom EBRD-a, između ostalog povezana s prodajom udjela, ograničenih na trošak stjecanja i dopuštenih samo postojećim dioničarima, udio Komisije vrednuje se prema trošku umanjenom za otpis umanjenja vrijednosti.

u milijunima eura
	Ukupni kapital EBRD-a	Kapital koji je upisala Komisija
Ukupni kapital	29 674	900
Uplaćeno	(6 202 )	(188)
Nepozvano	23 472	712

Proračunski instrumenti

EU drži financijsku imovinu raspoloživu za prodaju u obliku dužničkih vrijednosnih papira (npr. obveznica) i vlasničkih instrumenata. Dužnički vrijednosni papiri uglavnom se upotrebljavaju za privremeno ulaganje sredstava dodijeljenih jamstvu EU-a i instrumenata za podjelu rizika dok se ne iskoriste za namirenje poziva za aktiviranje jamstva.

Instrument za financiranje na temelju podjele rizika

Instrumentom za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF) upravlja EIB, a ulagački portfelj Komisije koristi se za rezerviranje financijskog rizika zajmova i jamstava EIB-a za opravdane istraživačke projekte. Ukupno su u VFO-u za razdoblje 2007. – 2013. RSFF-u dodijeljena sredstva iz proračuna Komisije u iznosu do 1 milijarde EUR. VFO-om za razdoblje 2014. – 2020. nisu predviđeni novi doprinosi RSFF-u iz proračuna. Iznos od 65 milijuna EUR doprinosa ESFF-u iz proračuna EU-a prenesen je 2015. nasljedničkom dužničkom instrumentu u okviru programa Obzor 2020. Doprinos Komisije RSFF-u, uključujući države EFTA-e i treće zemlje, 31. prosinca 2015. iznosio je 791 milijun EUR. Treba napomenuti da je cjelokupni rizik Komisije ograničen na iznos kojim pridonosi ovom instrumentu.

Obzor 2020.

U skladu s Uredbom EU-a o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) uspostavljeni su novi financijski instrumenti kako bi se poboljšao pristup financijskim sredstvima za subjekte koji djeluju u području istraživanja i inovacija. Riječ je o sljedećim instrumentima: InnovFin – Usluge pozajmljivanja i davanja jamstava, u okviru kojih Komisija dijeli financijski rizik povezan s portfeljem novih financijskih operacija koje poduzima EIB, InnovFin – Jamstva za MSP-ove, uključujući Instrument za neograničena jamstva za inicijativu za MSP-ove (SIUGI) – jamstveni instrumenti kojima upravlja EIF, a kojima se pružaju jamstva i protujamstva financijskim posrednicima za novi portfelj zajmova (u okviru SIUGI-ja Komisija dijeli financijski rizik povezan s jamstvom koje daje zajedno s državama članicama, EIF-om i EIB-om) i InnovFin – Vlasnički instrument za istraživanje i inovacije, kojim se pružaju sredstva za ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala, a kojim upravlja EIF. Ukupni doprinos EU-a financijskim instrumentima programa Obzor 2020. iznosio je 1 060 milijuna EUR 31. prosinca 2015.

ETF za novoosnovana poduzeća

Riječ je o vlasničkim instrumentima financiranima iz programa za rast i zapošljavanje, programa MAP, programa CIP i pilot-projekta za prijenos tehnologije, pod pokroviteljstvom EIF-a, kojima se podupire osnivanje i financiranje novih MSP-ova ulaganjem u pogodne specijalizirane fondove poduzetničkog kapitala.

Hijerarhija fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju:

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Razina 1: Navedene cijene na aktivnim tržištima	8 123	8 183
Razina 2: Uočljive ulazne vrijednosti osim navedenih cijena	188	76
Razina 3: Tehnike vrednovanja s ulaznim vrijednostima koje nisu utemeljene na podacima koji se mogu promatrati	1 310	1 147
Ukupno	9 620	9 406

Tijekom predmetnog razdoblja 10 milijuna EUR preneseno je s razine 2 na razinu 1.

Usklađivanje financijske imovine mjerene primjenom tehnika vrednovanja s ulaznim vrijednostima koje nisu utemeljene na tržišnim podacima (razina 3.).

u milijunima eura
Početno stanje na dan 31.12.2014.	1 147
Kupnja i prodaja	98
Dobit ili gubici tijekom predmetnog razdoblja u financijskim prihodima ili troškovima	(27)
Dobit ili gubici u netoimovini	91
Prijenosi na razinu 3.	—
Prijenosi iz razine 3.	—
Ostalo	—
Zaključno stanje na dan 31.12.2015.	1 310

2.4.2 Zajmovi

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Zajmovi iz pozajmljenih sredstava	56 874	58 509
Zajmovi odobreni iz proračuna	377	334
Ukupno	57 251	58 843
Dugotrajna	49 743	49 888
Kratkotrajna	7 508	8 955

Zajmovi odobreni iz pozajmljenih sredstava

u milijunima eura
	MFP	Euratom	PB	MEFS	EZUČ u likvidaciji	Ukupno
Ukupno na dan 31.12.2014.	1 842	349	8 590	47 507	221	58 509
Novi zajmovi	1 245	—	—	12 160	—	13 405
Povrati	(67)	(48)	(2 700 )	(12 160 )	—	(14 975 )
Tečajne razlike	—	—	—	—	14	14
Promjene knjigovodstvene vrijednosti	4	—	(79)	2	(6)	(79)
Umanjenje vrijednosti	—	—	—	—	—	—
Ukupno na dan 31.12.2015.	3 024	301	5 811	47 509	229	56 874
Dugotrajna	2 937	251	4 200	42 050	218	49 656
Kratkotrajna	87	50	1 611	5 459	11	7 218

Promjena knjigovodstvene vrijednosti odgovara promjeni obračunanih kamata.

MFA je financijski instrument, koji se temelji na politikama, za nevezanu i nenamjensku platnu bilancu i/ili proračunsku potporu partnerskim zemljama koje trenutačno slijede program MMF-a. Upotrebljava se u obliku srednjoročnih/dugoročnih zajmova ili bespovratnih sredstava ili njihove odgovarajuće kombinacije te se njime općenito dopunjuju sredstva dana u kontekstu programa prilagodbe i reforme koje podupire MMF. Ti su zajmovi zajamčeni Jamstvenim fondom za vanjska djelovanja. Do 31. prosinca 2015.1 323 milijuna EUR koji se odnose na ugovor o zajmu u okviru pomoći MFA-a odobreno je Ukrajini (1 200 milijuna EUR), Tunisu (100 milijuna EUR), Gruziji (13 milijuna EUR) i Kirgistanu (10 milijuna EUR), ali još nije isplaćeno.

Pravni subjekt Euratom (koji zastupa Komisija) daje zajmove državama članicama i ostalim zemljama za financiranje projekata energetskih postrojenja. Do 31. prosinca 2015. zajmovi u iznosu od 300 milijuna EUR odobreni su Ukrajini, ali još nisu isplaćeni. Jamstva od trećih osoba u iznosu od 301 milijuna EUR (2014.: 349 milijuna EUR) dobivena su za pokrivanje zajmova Euratoma.

U okviru financijskog instrumenta BOP koji se temelji na politikama, državama članicama EU-a daje se srednjoročna financijska pomoć. Njime se omogućuje davanje zajmova državama članicama koje imaju poteškoće sa svojim platnim bilancama ili im takve poteškoće ozbiljno prijete. Ovim instrumentom mogu se koristiti samo države članice koje nisu uvele euro. Pomoć iz BOP-a za Latviju dana je prije uvođenja eura 1. siječnja 2014. Najviši nepodmireni iznosi zajmova danih u okviru ovog instrumenta ograničeni su na 50 milijardi EUR. Za zaduživanje povezano sa zajmovima u okviru BOP-a daju se jamstva iz proračuna EU-a – stoga je u pogledu tih zajmova na dan 31. prosinca 2015. proračun izložen najvišem mogućem riziku u iznosu od 5,8 milijardi EUR.

EFSM omogućuje odobravanje financijske pomoći državi članici koja ima poteškoće ili kojoj zbog izvanrednih okolnosti koje su izvan njezine kontrole prijete ozbiljne poteškoće. Pomoć se može dati u obliku zajma ili kreditne linije. Zaključcima Vijeća Ecofin-a od 9. svibnja 2010. mehanizam se ograničava na 60 milijardi EUR, no pravnim je ograničenjem nepodmireni iznos zajmova ili kreditnih linija ograničen na maržu dostupnu u okviru gornje granice vlastitih sredstava. Za zaduživanje povezano sa zajmovima plaćenima u okviru EFSM-a daju se jamstva iz proračuna EU-a – stoga je u pogledu tih zajmova na dan 31. prosinca 2015. proračun izložen najvišem mogućem riziku u iznosu od 47,5 milijardi EUR. Budući da su oba programa iz ESFM-a istekla, nema preostalih neplaćenih iznosa. Nije predviđeno da će se EFSM upotrebljavati za financiranje novih programa ili sklapanje novih sporazuma o davanju zajmova.

Zajmovi EZUČ-a u likvidaciji daju se za posuđena sredstva u skladu s članovima 54. i 56. Ugovora o EZUČ-u.

Efektivne kamatne stope (izražene kao raspon kamatnih stopa)

Zajmovi	31.12.2015.	31.12.2014.
Makrofinancijska pomoć (MFA)	0 % – 4,54 %	0,181 % – 4,54 %
Euratom	0,08 % – 5,76 %	0,26 % – 5,76 %
Platna bilanca (PB)	2,375 % – 3,625 %	2,375 % – 3,625 %
Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM)	0,625 % – 3,75 %	1,875 % – 3,750 %
EZUČ u likvidaciji	5,2354 % – 5,8103 %	5,2354 % – 5,8103 %

Zajmovi odobreni iz proračuna

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Zajmovi pod posebnim uvjetima	113	130
Stambeni zajmovi EZUČ-a u likvidaciji (8)	6	9
Oročeni depoziti između 3 mjeseca i 12 mjeseci	257	195
Ukupno	377	334
Dugotrajna	88	116
Kratkotrajna	290	217

Zajmovi pod posebnim uvjetima daju se uz povlaštenu stopu kao dio suradnje s državama izvan EU-a.

Smanjenje za zajmove odobrene iz proračuna

u milijunima eura
	31.12.2014.	Dodavanja	Ukidanja	Otpis	Ostalo	31.12.2015.
Zajmovi pod posebnim uvjetima	6	75	0	0	149	231
Stambeni zajmovi EZUČ-a u likvidaciji	—	0	0	0	0	—
Ukupno	6	75	0	0	149	231

Naslov Zajmovi pod posebnim uvjetima sadržava i subrogirane zajmove, tj. neplaćene zajmove koje je odobrio EIB, a za koje su sva prava subrogirana EU-u nakon plaćanja iz jamstvenog fonda za vanjska djelovanja, i koji su smanjeni u cijelosti za iznos od 217 milijuna EUR (2014.: 149 milijuna EUR).

2.5 PRETFINANCIRANJE

u milijunima eura
	Napomena	31.12.2015.	31.12.2014.
Dugoročno pretfinanciranje
Pretfinanciranje	2.5.1.	28 543	15 980
Ostali predujmovi državama članicama	2.5.2.	1 332	2 378
Doprinos uzajamnim fondovima		4	—
Ukupno		29 879	18 358
Kratkoročno pretfinanciranje
Pretfinanciranje	2.5.1.	11 498	29 222
Ostali predujmovi državama članicama	2.5.2.	3 779	5 015
Ukupno		15 277	34 237
Ukupno		45 156	52 595

Pretfinanciranje predstavlja veliki dio ukupne imovine EU-a te mu se posvećuje odgovarajuća i redovita pažnja. Treba napomenuti da razina iznosa pretfinanciranja različitih programa mora biti dovoljna da se osiguraju potrebna sredstva kako bi korisnik mogao pokrenuti projekt, uz istovremenu zaštitu financijskih interesa EU-a i uzimanje u obzir pravnih, operativnih i troškovno učinkovitih ograničenja. Kako bi unaprijedila praćenje pretfinanciranja, Komisija uzima u obzir sve te elemente.

2.5.1 Pretfinanciranje

u milijunima eura
	Bruto iznos	Otpisano	Netoiznos na dan 31.12.2015.	Bruto iznos	Otpisano	Netoiznos na dan 31.12.2014.
Podijeljeno upravljanje
EPFRR i ostali instrumenti ruralnog razvoja	4 726	(1 629 )	3 097	5 644	(2 115 )	3 529
EFRR i KF	24 268	(7 416 )	16 852	24 934	(2 182 )	22 752
ESF	7 251	(1 325 )	5 926	6 884	(953)	5 931
Ostalo	4 359	(2 365 )	1 994	4 626	(2 535 )	2 091
Ukupno	40 604	(12 735 )	27 869	42 088	(7 785 )	34 303
Izravno upravljanje
Provoditelj:
Komisija	12 512	(9 536 )	2 976	13 173	(10 215 )	2 958
Izvršne agencije EU-a	11 065	(7 767 )	3 298	9 079	(6 618 )	2 461
Uzajamni fondovi	14	(5)	9	—	—	—
Ukupno	23 591	(17 308 )	6 283	22 252	(16 833 )	5 419
Neizravno upravljanje
Provoditelj:
Druge agencije i tijela EU-a	627	(95)	532	548	(98)	450
Treće zemlje	2 151	(1 229 )	922	1 981	(1 169 )	812
Međunarodne organizacije	6 640	(4 014 )	2 626	6 236	(3 476 )	2 760
Ostali subjekti	5 330	(3 521 )	1 809	4 370	(2 910 )	1 460
Ukupno	14 748	(8 859 )	5 889	13 135	(7 653 )	5 482
Ukupno	78 943	(38 902 )	40 041	77 474	(32 273 )	45 202
Dugotrajna	28 543	—	28 543	15 980	—	15 980
Kratkotrajna	50 401	(38 902 )	11 498	61 495	(32 273 )	29 222

Zaključenje programskog razdoblja 2007. – 2013. i postupna uspostava programa za razdoblje 2014. – 2020. glavni su čimbenici koji utječu na veličinu imovine: pretfinanciranje koje se odnosi na stare programe smanjuje se zbog prihvaćanja troškova, a isplaćena su dodatna pretfinanciranja za novo programsko razdoblje.

U pogledu podijeljenog upravljanja, ovim prelaskom između programskih razdoblja objašnjava se i kretanje između dugotrajne i kratkotrajne bilance. Novo pretfinanciranje isplaćeno za programsko razdoblje 2014. – 2020. obično se unosi kao dugotrajno; iznosi plaćeni tijekom 2015. iznose 10 milijardi EUR, kojih je 7 milijardi povezano s kohezijskom politikom. Programsko razdoblje 2007. – 2013. nalazi se u završnoj fazi pa više iznosa dospijeva u roku od dvanaest mjeseci.

Primljena jamstva u vezi s pretfinanciranjem

To su jamstva koje Komisija zahtijeva od korisnika koji nisu države članice, u određenim slučajevima pri plaćanju predujmova (pretfinanciranje). Za tu vrstu jamstva iskazuju se dvije vrijednosti, „nominalna” i „tekuća” vrijednost. Kod nominalne vrijednosti financirani događaj povezan je s postojanjem jamstva. Kod tekuće vrijednosti događaj koji aktivira jamstvo plaćanje je pretfinanciranja i/ili naknadna poravnanja. Na dan 31. prosinca 2015. nominalna vrijednost jamstava dobivenih u vezi s pretfinanciranjem iznosila je 844 milijuna EUR, a tekuća vrijednost tih jamstava iznosila je 626 milijuna EUR (2014.: 957 milijuna EUR, odnosno 605 milijuna EUR).

Određeni iznosi pretfinanciranja isplaćeni u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7) i Obzora 2020. pokrivaju se iz Jamstvenog fonda sudionika (PGF). PGF je instrument uzajamne koristi osnovan za pokrivanje rizika povezanih s neplaćanjem korisnika tijekom provedbe neizravnih djelovanja programa FP7 i Obzora 2020. Svi sudionici izravni djelovanja koji primaju bespovratna sredstva od EU-a pridonose ukupnom doprinosu kapitala PGF-a.

Na dan 31. prosinca 2015. iznosi pretfinanciranja koje je pokrio PGF iznosili su 1,7 milijardi EUR (2014.: 4,5 milijardi EUR). EU (koju predstavlja Komisija) djeluje kao izvršno tijelo sudionika PGF-a, ali fond je u vlasništvu sudionika.

Ukupna imovina PGF-a na kraju godine iznosila je ukupno 1 838 milijuna EUR (2014.: 1 658 milijuna EUR). Imovina PGF-a uključuje i financijsku imovinu kojom upravlja Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove. Budući da je PGF zasebno tijelo, imovina fonda nije konsolidirana u ovaj godišnji financijski izvještaj EU-a.

2.5.2 Ostali predujmovi državama članicama

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Predujmovi državama članicama za financijske instrumente u okviru podijeljenog upravljanja	3 287	3 823
Programi pomoći	1 824	3 570
Ukupno	5 111	7 393
Dugotrajna	1 332	2 378
Kratkotrajna	3 779	5 015

U okviru programâ strukturnih fondova i EPFRR-a za razdoblje 2007. – 2013. bilo je moguće plaćati predujmove državama članicama iz proračuna EU-a kako bi se omogućio njihov doprinos financijskim instrumentima (u obliku zajmova, vlasničkih ulaganja ili jamstava). Uspostava tih instrumenata i upravljanje njima u nadležnosti je država članica, a ne Komisije. Međutim, novac neiskorišten u okviru tih instrumenta na kraju godine upisuje se u vlasništvo EU-a (kao i sve pretfinanciranje) te se stoga u bilanci Komisije smatra imovinom. Ipak, temeljni pravni akti ne obvezuju države članice da podnose periodične izvještaje Komisiji o uporabi tih predujmova, a u nekim ih slučajevima ni ne prikazuju u izvještajima o rashodima koje podnose Komisiji.

U pogledu ruralnog razvoja Komisija je zatražila informacije o neiskorištenim sredstvima izravno od agencija za plaćanja u državama članicama. Na temelju tih informacija predviđa se da je 31. prosinca 2015. ostalo neiskorišteno 56 milijuna EUR.

U pogledu kohezijske politike Komisija svake godine prikuplja informacije od država članica o tim financijskim instrumentima i konsolidira ih u okviru godišnjih izvješća o provedbi. Budući da će sljedeće izvješće o neiskorištenim sredstvima na kraju 2015. biti objavljeno 1. listopada 2016., informacije iz njega neće bit dostupne da bi se mogle uključiti u ovaj financijski izvještaj. Stoga je vrijednost te imovine procijenjena na temelju raspoloživih najnovijih pouzdanih informacija, tj. godišnjeg izvješća o provedbi od 31. prosinca 2014. i isplata izvršenih tijekom 2015. Procjena se isto tako temelji na pretpostavci da će sredstva biti u cijelosti i podjednako iskorištena u preostalom razdoblju provedbe (sa završetkom 31. ožujka 2017.). Procijenjeno je da su krajem 2015. preostala sredstva za ulaganja u krajnje korisnike iznosila 3 231 milijun EUR.

Budući da se razdoblje provedbe privodi kraju, organizirano je ciljano prikupljanje podataka kako bi se prikupile informacije od država članica o iznosu neiskorištenih sredstava 31. prosinca 2015. Prikupljeni podaci jasno su pokazali da je iznos koji je procijenila Komisija razumno točan.

Ukupan doprinos koji su države članice tražile od Komisije u vezi s tim instrumentima bio je 10 938 milijuna EUR od čega je 353 milijuna EUR ostalo neplaćeno na kraju godine. Tijekom 2015. plaćeni su ograničeni iznosi koji se odnose na programsko razdoblje 2014. – 2020.

Slično navedenom, predujmovi koje su platile države članice za različite programe potpore (državna potpora, tržišne mjere EFJP-a) koji se nisu upotrebljavali na kraju godine bilježe se kao imovina u bilanci EU-a. Komisija je procijenila vrijednost tih predujmova na temelju informacija koje su dostavile države članice. Rezultat izračuna uključen je pod podnaslovom Programi potpore u prethodnom tekstu. Procijenjeno je da su od ukupnog iznosa 972 milijuna EUR predujmovi plaćeni u kontekstu ruralnog razvoja koji su ostali neiskorišteni na kraju 2015.

2.6 PRIMICI OD RAZLIKA U TEČAJU I POVRATI NEPOVEZANI S RAZLIKAMA

u milijunima eura
	Napomena	31.12.2015.	31.12.2014.
Dugotrajna
Sredstva za povrat od nerazmjenskih transakcija	2.6.1.	857	1 158
Primici od razmjenskih transakcija	2.6.2.	13	40
Ukupno		870	1 198
Kratkotrajna
Sredstva za povrat od nerazmjenskih transakcija	2.6.1.	8 882	13 828
Primici od razmjenskih transakcija	2.6.2.	572	551
Ukupno		9 454	14 380
Ukupno		10 324	15 578

2.6.1 Sredstva za povrat od nerazmjenskih transakcija

u milijunima eura
	Napomena	31.12.2015.	31.12.2014.
Dugotrajna
Države članice	2.6.1.1.	857	305
Obračunani prihodi i odgođeni troškovi	2.6.1.3.	—	853
Ukupno		857	1 158
Kratkotrajna
Države članice	2.6.1.1.	6 845	10 679
Novčane kazne	2.6.1.2.	1 601	2 270
Obračunani prihodi i odgođeni troškovi	2.6.1.3.	369	832
Ostala sredstva za povrat		67	48
Ukupno		8 882	13 828
Ukupno		9 739	14 987

2.6.1.1 Sredstva za povrat od država članica

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Utvrđena u izvještaju A	3 041	2 789
Utvrđena u posebnom izvještaju	1 283	1 617
Vlastita sredstva za naplatu	—	5 413
Umanjenje vrijednosti	(760)	(1 144 )
Ostalo	10	12
Sredstva za povrat iz vlastitih sredstava	3 573	8 686
Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP)	3 846	2 250
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)	750	52
Privremeni instrument za ruralni razvoj (TRDI)	26	27
Posebni pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj (Sapard)	175	166
Umanjenje vrijednosti	(1 092 )	(840)
Sredstva za povrat iz EFJP-a i ruralnog razvoja	3 705	1 655
Očekivani povrat pretfinanciranja	313	437
Plaćeni i vraćeni PDV	36	44
Ostala sredstva za povrat od država članica	75	161
Ukupno	7 701	10 984
Dugotrajna	857	305
Kratkotrajna	6 845	10 679

Dugotrajni iznosi koje duguju države članice odnose se na neizvršene odluke o potvrdi sukladnosti za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR).

Sredstva za povrat iz vlastitih sredstava

Doprinos država članica doprinosima proračuna EU-a na temelju PDV-a i BND-a podliježe godišnjoj prilagodbi, koja se provodi svake godine prvi radni dan u prosincu. Prilagodba 2014. uključivala je veće revizije BND-a iz prethodnih godina počevši s 2002. te je rezultirala dosad nezabilježenim iznosom od 9,5 milijardi EUR u svim državama članicama EU-a, od kojih je još 5,4 milijardi trebalo biti isplaćeno do kraja godine. Preostali iznosi primljeni su tijekom 2015. u skladu s planiranim odgođenim plaćanjima.

Prilagodba iz 2015. nije rezultirala iznosima koje je potrebno osigurati povrat od država članica.

Sredstva za povrat iz EFJP-a i ruralnog razvoja

Ovom stavkom obuhvaćeni su prvenstveno iznosi koje države članice duguju na dan 31. prosinca u skladu sa svojom prijavom i potvrdom od 15. listopada. Vrši se procjena tih potraživanja nakon prijave i do 31. prosinca. Komisija vrši i procjenu otpisa za iznose koje korisnici duguju, a koji se vjerojatno neće vratiti. Te prilagodbe ne znače da se Komisija odriče naplate tih sredstava u budućnosti. U prilagodbu se uključuje i smanjenje od 20 % koje države članice mogu zadržati za pokrivanje administrativnih troškova.

2.6.1.2 Novčane kazne

Riječ je o iznosu novčanih kazni koje je izdala Komisija, a koje nisu bile (privremeno) naplaćene na kraju godine (2 165 milijuna EUR) umanjenom za otpisane iznose (181 milijun EUR) i iznose povezane s odlukama Suda u korist poduzeća (384 milijuna EUR). Za novčane kazne nepodmirene na kraju godine primljena su jamstva u ukupnom iznosu od 1 428 milijuna EUR (2014.: 1 916 milijuna EUR). Potrebno je napomenuti da 116 milijuna EUR tih potraživanja dospijeva nakon 31. prosinca 2015.

Smanjenje bilance neplaćenih novčanih kazni na kraju godine posljedica je činjenice da su one postale konačne i prenesene su u proračun tijekom 2015. te da ih je Sud Europske unije smanjio.

2.6.1.3 Obračunani prihodi i odgođeni troškovi

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Kohezijski fond i fondovi za poljoprivredu i ruralni razvoj: financijske korekcije	10	1 502
Ostali obračunani prihodi	162	83
Odgođene naknade koje se odnose na nerazmjenske transakcije	196	101
Ukupno	369	1 686
Dugotrajna	—	853
Kratkotrajna	369	832

2.6.2 Primici od razmjenskih transakcija

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Dugotrajna
Ostali primici	13	40
Ukupno	13	40
Kratkotrajna
Korisnici usluga	225	211
Smanjenje primitaka od korisnika usluga	(107)	(103)
Odgođene naknade koje se odnose na nerazmjenske transakcije	228	219
Ostalo	227	224
Ukupno	572	551
Ukupno	585	591

Prethodno navedeno umanjenje vrijednosti potraživanja od korisnika usluga sadržava umanjenje vrijednosti od 39 milijuna EUR utvrđeno na pojedinačnoj osnovi.

2.7 ZALIHE

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Znanstveni materijali	55	66
Ostalo	83	62
Ukupno	138	128

2.8 NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

u milijunima eura
	Napomena	31.12.2015.	31.12.2014.
Računi u riznicama i središnjim bankama		17 119	11 840
Tekući računi		110	303
Knjiga blagajne		4	4
Prijenos sredstava (sredstva u prijenosu)		—	—
Ostali oročeni depoziti		28	28
Bankovni računi za provedbu proračuna i ostali oročeni depoziti	2.8.1.	17 262	12 174
Novčana sredstva iz financijskih instrumenata	2.8.2.	1 298	1 275
Novčana sredstva koja se odnose na kazne	2.8.3.	1 908	2 738
Novčana sredstva koja se odnose na druge institucije, agencije i tijela		1 012	1 358
Novčana sredstva koja se odnose na uzajamne fondove		192	—
Ukupno		21 671	17 545

2.8.1 Bankovni računi za provedbu proračuna i ostali oročeni depoziti

Tim su naslovom obuhvaćena sredstva koja Komisija drži na bankovnim računima u svim državama članicama i državama EFTA-e (riznice ili središnje banke), te tekući računi, knjige blagajne i gotovina.

Visok iznos stanja na kraju 2015. većinom je posljedica doprinosa vlastitih sredstava povezanih s dijelom salda PDV-a i salda BND-a iz 2014. koji su države članice platile tek 2015., saldom PDV-a i saldom BND-a plaćenim 2015. te znatnim iznosom novčanih kazni za kršenje pravila o tržišnom natjecanju, koji je postao konačan. Izmjena proračuna na temelju uredbe o vlastitim sredstvima, kojom se smanjuju doprinosi država članica donesena je pri kraju 2015. te su odgovarajući iznosi vraćeni državama članicama tek u siječnju 2016., a ukupno iznose 9,5 milijardi EUR. Osim toga, dvije su države članice saldo BND-a platile unaprijed.

2.8.2 Novčana sredstva iz financijskih instrumenata

Sredstva u ovom naslovu uglavnom se odnose na novčane ekvivalente kojima u ime Komisije upravljaju opunomoćenici u svrhu provedbe određenih programa financijskih instrumenata financiranih iz proračuna EU-a. Novčana sredstva iz financijskih instrumenata mogu se upotrijebiti samo za predmetni program.

2.8.3 Novčana sredstva koja se odnose na kazne

To su novčana sredstva povezana s novčanim kaznama koje je odredila Komisija u predmetima koji još uvijek traju. Ona se čuvaju na posebnim depozitnim računima koji se ne upotrebljavaju za druge aktivnosti. U slučaju da je podnesena žalba ili da nije poznato hoće li druga stranka podnijeti žalbu, osnovni iznos prikazuje se kao nepredviđena obveza u bilješci 5.2.

Do smanjenja tog iznosa dolazi zbog činjenice da od 2010. svim novim privremeno naplaćenim novčanim kaznama upravlja Komisija preko posebno osnovanog fonda (BUFI) i one se ulažu u financijske instrumente razvrstane kao raspoložive za prodaju (vidjeti bilješku 2.4.1).

OBVEZE

2.9 MIROVINE I OSTALA PRIMANJA ZAPOSLENIH

Netoobveze za primanja zaposlenih

u milijunima eura
	Mirovinski program za europske dužnosnike	Ostali mirovinski programi	Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja	31.12.2015. Ukupno	31.12.2014. Ukupno
Utvrđena obveza za primanja zaposlenih	54 967	1 613	7 662	64 242	59 053
Imovina plana		(149)	(280)	(428)	(437)
Netoobveze	54 967	1 465	7 382	63 814	58 616

Povećanje obveza za primanja zaposlenih uglavnom je rezultat izmjena dvaju glavnih mirovinskih programa:

Mirovinski program za europske dužnosnike:

—	Znatan učinak imalo je dodatno smanjenje realne diskontne stope sa 0,7 % na 0,6 %. Zbog smanjenja diskontne stope povećana je sadašnja vrijednost obveze za primanja i trošak tekućih usluga.

—	Došlo je i do kretanja očekivane stope povećanja plaća sa 1,1 % na 1,2 %.

—	Na izračun obveza utjecale su i izmjene aktuarskih pretpostavki i parametara (npr. aktuarska dobit/gubici na temelju iskustva i promjene u populaciji).

Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja: ažurirane su financijske pretpostavke.

Utvrđena obveza primanja jest teorijska procjena iznosa koji bi poslodavac trebao platiti u fond kako bi podmirio obveze prema članovima mirovinskog programa u danom trenutku. Međutim, programi se provode te su sva obvezna plaćanja iz programa na godišnjoj razini uključena svake godine u proračun EU-a.

2.9.1 Mirovinski program za europske dužnosnike

U skladu s člankom 83. Pravilnika o osoblju, plaćanje doprinosa predviđenih u mirovinskom programu za osoblje u proračunu EU-a smatra se rashodom. Program se ne financira, već države članice jamče skupno plaćanje tih doprinosa. Osim toga, dužnosnici jednom trećinom pridonose dugoročnom financiranju tog programa s pomoću obveznog doprinosa iz svojih plaća.

Obveze mirovinskog programa procijenjene su na temelju broja aktivnog i umirovljenog osoblja na dan 31. prosinca 2015. i pravila iz Pravilnika o osoblju primjenjivih na isti datum. Vrednovanje je izvršeno u skladu s metodologijom IPSAS-a 25 (te time i računovodstvenog pravila EU-a br. 12). Komisija će dodatno jačati postupke izračuna obveze za primanja zaposlenih tijekom 2016. – potencijalni rezultati će po potrebi biti uključeni u račune za 2016.

2.9.2 Ostali mirovinski programi

Ovdje je riječ o obvezama za mirovine trenutačnih i bivših članova Komisije, Suda (i Općeg suda), Revizorskog suda, Glavnog tajništva Vijeća, Ombudsmana, Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Službeničkog suda Europske unije. U ovaj naslov unosi se i obveza u vezi s mirovinama zastupnika Europskog parlamenta.

2.9.3 Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja

Uz navedene mirovinske programe provodi se vrednovanje procijenjenih obveza EU-a prema Zajedničkom sustavu zdravstvenog osiguranja u pogledu troškova zdravstvene skrbi koje je potrebno plaćati za službenike u razdoblju nakon prestanka njihova zaposlenja (neto njihovih doprinosa).

Kretanja sadašnje vrijednosti utvrđene obveze za primanja zaposlenih

Sadašnja vrijednost obveze za primanja zaposlenih jest sadašnja vrijednost očekivanih budućih plaćanja potrebnih za podmirenje obveza nastalih na temelju službe zaposlenih tijekom tekućeg ili prethodnih razdoblja, bez oduzimanja bilo koje imovine plana.

U nastavku je prikazana analiza kretanja utvrđene obveze za primanja zaposlenih u tekućoj godini:

u milijunima eura
	Mirovinski program za europske dužnosnike	Ostali mirovinski programi	Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja	Ukupno
Sadašnja vrijednost na dan 31.12.2014.	50 897	1 488	6 668	59 053
Trošak tekućih usluga	3 323	77	243	3 643
Kamatni trošak	1 170	27	140	1 337
Neto aktuarska (dobit) i gubici	1 429	91	674	2 194
Doprinosi članova			21	21
Plaćene obveze	(1 244 )	(52)	(85)	(1 380 )
Povećanje/(smanjenje) obveza zbog poreza na mirovinu	(608)	(17)		(625)
Sadašnja vrijednost na dan 31.12.2015.	54 967	1 613	7 662	64 242

Troškovi tekućih usluga jesu povećanje sadašnje vrijednosti utvrđene obveze za primanja zaposlenih koje proizlazi iz zaposlenja sadašnjih članova u tekućem razdoblju.

Kamatni troškovi jesu povećanje sadašnje vrijednosti utvrđene obveze za primanja zaposlenih tijekom predmetnog razdoblja zbog toga što su obveze za primanja jedno razdoblje bliže namirenju.

Neto aktuarska dobit i gubici sastoje se od sljedećeg:

—	prilagodbe iskustava (učinci razlike između prethodnih aktuarskih pretpostavki i stvarno nastalih) i

—	učinaka promjena aktuarskih pretpostavki, kao što su financijske pretpostavke, stope smrtnosti i predviđena povećanja plaća. Te su pretpostavke u pravilu nesigurne te mogu dovesti do znatnih kretanja iz godine u godinu.

Plaćene obveze jesu obveze za primanja koje su plaćene u skladu s pravilima programa (npr. mirovine umirovljenika). Te plaćene obveze dovode do smanjenja utvrđene obveze za primanja zaposlenih jer se ubuduće neće više plaćati.

Aktuarske pretpostavke – primanja zaposlenih

U nastavku su prikazane glavne aktuarske pretpostavke koje se upotrebljavaju pri vrednovanju dvaju osnovnih mirovinskih programa:

	Mirovinski program za europske dužnosnike	Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja
2015
Nominalna diskontna stopa	2,0 %	2,1 %
Očekivana stopa inflacije	1,4 %	1,4 %
Realna diskontna stopa	0,6 %	0,7 %
Očekivana stopa povećanja plaća	1,2 %	1,2 %
Stope kretanja zdravstvenih troškova	nije primjenjivo	3,0 %
Dob umirovljenja	63/64/65	63/64/66
2014
Nominalna diskontna stopa	2,0 %	2,1 %
Očekivana stopa inflacije	1,3 %	1,3 %
Realna diskontna stopa	0,7 %	0,8 %
Očekivana stopa povećanja plaća	1,1 %	1,1 %
Stope kretanja zdravstvenih troškova	nije primjenjivo	3,0 %
Dob umirovljenja	63/64/65	63

Stope smrtnosti temelje se na Međunarodnoj tablici duljine života javnih službenika (ICSLT, 2013.).

Nominalna diskontna stopa utvrđuje se kao vrijednost beskuponskih ugovora o razmjeni u eurima (s dospijećem od 18 godina od prosinca 2015. za Mirovinski program za europske dužnosnike (PSEO) i 20 godina za Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja). Upotrijebljena stopa inflacije jest očekivana stopa inflacije tijekom ekvivalentnog razdoblja. Mora se utvrditi empirijski, na temelju očekivanih vrijednosti izraženih indeksno vezanim obveznica na europskim financijskim tržištima. Realna diskontna stopa izračunava se na temelju nominalne diskontne stope i očekivane dugoročne stope inflacije.

Kretanje sadašnje vrijednosti imovine plana

u milijunima eura
	Ostali mirovinski programi	Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja	Ukupno
Sadašnja vrijednost na dan 31.12.2014.	165	272	437
Netokretanja imovine plana	(16)	8	(8)
Sadašnja vrijednost na dan 31.12.2015.	149	280	428

Petogodišnji trend

u milijunima eura
	2011	2012	2013	2014	2015
Obveze za primanja zaposlenih	34 835	42 503	46 818	58 616	63 814

Znatno povećanje obveze za primanja zaposlenih tijekom pet godina može se obrazložiti na temelju smanjenja realne diskontne stope za diskontiranje budućih novčanih tokova. To je smanjenje povezano s izvanrednim gospodarskim uvjetima, osobito s padom kamatnih stopa. Za osnovni program PSEO realna diskontna stopa pala je sa 3,0 % na kraju 2011. na 0,6 % krajem 2015.

Iznosi priznati u izvještaju o financijskom rezultatu

u milijunima eura
	Mirovinski program za europske dužnosnike	Ostali mirovinski programi	Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja	Ukupno
2015
Trošak tekućih usluga	2 981	68	243	3 293
Kamatni trošak	1 050	24	140	1 214
Promjena imovine plana			(71)	(71)
Međuzbroj – zabilježen kao troškovi zaposlenika i troškovi mirovina	4 031	92	312	4 435
Aktuarska dobit i gubici	1 282	84	674	2 040
Ukupni priznati iznos	5 313	176	986	6 475

Osjetljivost zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja

Promjena kretanja predviđenih zdravstvenih troškova od jednog postotnog boda imala bi sljedeće učinke:

u milijunima eura
	Povećanje od jednog postotnog boda	Smanjenje od jednog postotnog boda
Ukupni iznos troškovnih komponenata tekućih usluga i kamata za neto periodične zdravstvene troškove zaposlenih nakon prestanka zaposlenja	88	(54)
Ukupni iznos obveze za zdravstvene troškove zaposlenih nakon prestanka zaposlenja	2 765	(1 686 )

2.10 REZERVIRANJA

u milijunima eura
	Iznos na dan 31.12.2014.	Dodatne rezervacije	Neiskorišteni poništeni iznosi	Upotrijebljeni iznosi	Prijenos u kratkoročna rezerviranja	Promjena procjene	Iznos na dan 31.12.2015.
Sudski postupci	728	252	(52)	(469)	—	0	459
Razgradnja nuklearnih postrojenja	1 091	—	—	(32)	—	19	1 078
Financijski	332	262	(0)	(179)	—	(5)	411
Novčane kazne	30	4	(30)	—	—	—	4
Ostalo	102	19	(19)	(24)	—	0	79
Ukupno	2 282	537	(101)	(703)	—	15	2 030
Dugotrajna	1 537	315	(48)	(22)	(87)	20	1 716
Kratkotrajna	745	222	(53)	(681)	87	(6)	314

Sudski postupci

Ovdje je riječ o procjeni iznosa koje će vjerojatno trebati platiti nakon kraja godine u vezi s nizom sudskih postupaka u tijeku. Smanjenje zabilježeno 2015. rezultat je uporabe prethodnih rezervacija za sudske postupke povezane s financijskim korekcijama EFRR-a (457 milijuna EUR) – ti su predmeti izgubljeni te je većina iznosa isplaćena do kraja godine. Nove rezervacije zabilježene su 2015. za sudske postupke povezane s kohezijom (120 milijuna EUR) i poljoprivredom (123 milijuna EUR).

Razgradnja nuklearnih postrojenja

Osnova za rezervacije je ažurirana 2014. u skladu s „Ažuriranom strategijom razgradnje i upravljanja otpadom iz 2014.” (D&WM). Ona se temelji na primjedbama iz revizije programa D&WM JRC-a koju su izradili vanjskih stručnjaci 2012. U skladu s računovodstvenim pravilima EU-a, ta su rezerviranja indeksirana za inflaciju i potom diskontirana na njezinu neto sadašnju vrijednost (uz primjenu krivulje beskuponskih ugovora o razmjeni u eurima). Na dan 31. prosinca 2015. rezultat toga bila su rezervirana sredstva u iznosu od 1 078 milijun EUR podijeljena između iznosa za koje se očekuje da će biti iskorišteni 2016. (25 milijuna EUR) i nakon toga (1 053 milijuna EUR).

U pogledu procijenjenog trajanja tog programa (oko 20 godina) treba naglasiti da postoji određena neizvjesnost u vezi te procjene, a konačni trošak može biti različit od trenutačno uknjiženih iznosa.

Financijske rezervacije

To se većinom odnosi na rezervacije koje predstavljaju procijenjene gubitke koji će nastati u odnosu na jamstva različitih financijskih instrumenata pri čemu su EIF i EIB ovlašteni za izdavanje jamstava na vlastito ime, ali u ime i na rizik Komisije. Međutim, financijski rizik povezan s povučenim i nepovučenim jamstvima ograničen je. Dugoročna financijska rezerviranja diskontiraju se po njihovoj sadašnjoj netovrijednosti (uz primjenu godišnje stope ugovora o razmjeni u eurima).

2.11 FINANCIJSKE OBVEZE

u milijunima eura
	Napomena	31.12.2015.	31.12.2014.
Dugoročne financijske obveze
Zaduženja	2.11.1.	49 642	49 743
Ostale financijske obveze	2.11.2.	2 122	2 108
Ukupno		51 764	51 851
Kratkoročne financijske obveze
Zaduženja	2.11.1.	7 218	8 727
Ostale financijske obveze	2.11.2.	721	101
Ukupno		7 939	8 828
Ukupno		59 703	60 680

2.11.1 Zaduženja

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Zaduženja	56 860	58 491
Isključenje: Jamstveni fond za vanjska djelovanja (9)	—	(20)
Ukupno	56 860	58 470

Zaduženja po financijskom instrumentu

u milijunima eura
	MFP	Euratom	PB	MEFS	EZUČ u likvidaciji	Ukupno
Ukupno na dan 31.12.2014.	1 842	349	8 590	47 507	203	58 491
Nova zaduženja	1 245	—	—	12 160	—	13 405
Otplate	(67)	(48)	(2 700 )	(12 160 )	—	(14 975 )
Tečajne razlike	—	—	—	—	13	13
Promjene knjigovodstvene vrijednosti	4	—	(79)	2	(1)	(74)
Ukupno na dan 31.12.2015.	3 024	301	5 811	47 509	215	56 860
Dugotrajna	2 937	251	4 200	42 050	204	49 642
Kratkotrajna	87	50	1 611	5 459	11	7 218

Zaduženja uglavnom uključuju i dugove zabilježene u potvrdama u iznosu od 56 656 milijuna EUR (2014.: 58 261 milijuna EUR). Promjene knjigovodstvene vrijednosti odgovaraju promjeni obračunanih kamata.

Efektivne kamatne stope za zaduženja (izražene kao raspon kamatnih stopa):

Zaduženja	31.12.2015.	31.12.2014.
Makrofinancijska pomoć (MFA)	0 % – 4,54 %	0,181 % – 4,54 %
Euratom	0 % – 5,6775 %	0,138 % – 5,6775 %
Platna bilanca (PB)	2,375 % – 3,625 %	2,375 % – 3,625 %
Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM)	0,625 % – 3,75 %	1,875 % – 3,750 %
EZUČ u likvidaciji	6,92 % – 9,78 %	6,92 % – 9,78 %

2.11.2 Ostale financijske obveze

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Dugotrajna
Obveze iz financijskih najmova	1 648	1 674
Zgrade otplaćene u obrocima	352	371
Obveze za financijska jamstva povezana s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU)	—	—
Ostalo	122	63
Ukupno	2 122	2 108
Kratkotrajna
Novčane kazne za povrat	625	—
Obveze iz financijskih najmova	75	81
Zgrade otplaćene u obrocima	21	20
Ukupno	721	101
Ukupno	2 842	2 209

Obveze iz financijskih najmova

u milijunima eura
Opis	Iznosi koje treba platiti
Opis	< 1 godina	1 – 5 godina	> 5 godina	Ukupne obveze
Zemljište i zgrade	69	385	1 256	1 711
Ostala materijalna imovina	6	7	—	13
Ukupno na dan 31.12.2015.	75	392	1 256	1 723
Kamate	57	265	352	674
Ukupna buduća minimalna plaćanja najma na dan 31.12.2015.	132	658	1 608	2 396
Ukupna buduća minimalna plaćanja najma na dan 31.12.2014.	151	638	1 700	2 489

2.12 POSLOVNE OBVEZE

u milijunima eura
	Bruto iznos	Prila- godbe (10)	Netoiznos na dan 31.12.2015.	Bruto iznos	Prila- godbe (10)	Netoiznos na dan 31.12.2014.
Zahtjevi za nadoknadu troškova i računi zaprimljeni od:
Države članice:
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i ostali instrumenti ruralnog razvoja	2 621	(230)	2 391	318	(23)	295
Europski fond za regionalni razvoj/Kohezijski fond	8 361	(950)	7 411	19 928	(2 306 )	17 622
Europski socijalni fond	3 355	(2)	3 353	5 893	(272)	5 621
Ostalo	434	(102)	332	751	(93)	658
Privatni i javni subjekti	1 928	(223)	1 705	1 718	(106)	1 612
Ukupni zaprimljeni zahtjevi za nadoknadu troškova i računi	16 699	(1 507 )	15 192	28 608	(2 800 )	25 808
Europski fond za jamstva u poljoprivredi	6 851	nije primjenjivo	6 851	11 066	nije primjenjivo	11 066
Obveze vlastitih sredstava	9 506	nije primjenjivo	9 506	5 945	nije primjenjivo	5 945
Razne obveze iz poslovanja	356	nije primjenjivo	356	156	nije primjenjivo	156
Ostalo	286	nije primjenjivo	286	204	nije primjenjivo	204
Ukupno	33 698	(1 507 )	32 191	45 980	(2 800 )	43 180

Poslovne obveze uključuju troškovnike koje je Komisija primila u okviru dodjele bespovratnih sredstava. Knjiže se u zahtijevanom iznosu od trenutka kada je zahtjev zaprimljen. Ako je država članica druga ugovorna stranka, tako se i razvrstavaju. Isti postupak primjenjuje se za račune i financijska odobrenja primljene u okviru aktivnosti nabave. Predmetni zahtjevi za povrat troškova uzimaju se u obzir u postupku razdvajanja računovodstvenih razdoblja na kraju godine. Nakon unosa vrijednosti za granične datume procijenjeni opravdani iznosi bilježe se u izvještaju kao izdaci, a preostali dio iskazuje se kao „Procijenjeni neprihvatljivi iznosi i neplaćeni predujmovi” (vidjeti u nastavku).

Najveće kretanje poslovnih obveza povezano je s kohezijskom politikom (10 763 milijuna EUR 2015. u usporedbi s 23 243 milijuna 2014.) i uglavnom je rezultat manjeg broja troškovnika koje su podnijele države članice za programsko razdoblje 2007. – 2013. Broj troškovnika podnesenih u vezi s programskim razdobljem 2014. – 2020. isto tako je ograničen jer države članice kasne s ispunjenjem jednog osnovnog preduvjeta – imenovanje tijela za upravljanje i kontrolu.

Obveze iz vlastitih sredstava odnose se na doprinos država članica proračunu EU-a koji će biti vraćen na kraju godine nakon osme izmjene proračuna za 2015. Znatno povećanje u usporedbi s prošlom godinom rezultat je kasnog donošenja izmjene proračuna 8/2015 koja se temelji na uredbi o vlastitim sredstvima te su sredstva bila isplaćena državama članicama u siječnju 2016.

Procijenjeni neprihvatljivi iznosi i neplaćeni predujmovi

Poslovne obveze umanjuju se za taj dio primljenih, ali neprovjerenih zahtjeva za povrat koji se procjenjuju kao neopravdani. Najveći iznos odnosi se na glavne uprave za strukturne mjere. Poslovne obveze umanjuju se i za dio primljenih zahtjeva za povrat u vezi s drugim predujmovima državama članicama (vidjeti bilješku 2.5.2.) koji se još trebaju platiti na kraju godine (770 milijuna EUR).

Zahtjevi za pretfinanciranje

Pored navedenih iznosa, zaprimljeni suzahtjevi za pretfinanciranje u iznosu od 711 milijuna EUR koji još nisu plaćeni na kraju godine. U skladu s računovodstvenim pravilima EU-a, ti iznosi nisu upisani kao obveze.

2.13 OBRAČUNANI TROŠKOVI I ODGOĐENI PRIHODI

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Obračunani troškovi	67 358	55 798
Odgođeni prihodi	869	56
Ostalo	175	118
Ukupno	68 402	55 973

Povećanje obračunanih troškova rezultat je početka provedbe VFO-a za razdoblje 2014. – 2020., pri čemu su uzeti u obzir procijenjeni troškovi nastali tijekom novog VFO-a, no zahtjevi za povrat troškova još nisu primljeni.

Povećanje odgođenih prihoda rezultat je plaćanja predujmova u iznosu od 726 milijuna EUR za doprinose iz vlastitih sredstava. Takva su plaćanja vrlo česta – 2014. je 557 milijuna EUR plaćeno unaprijed, no taj je iznos bio dio iznosa obveze. Od 2015. odlučeno je da ti iznosi pripadaju odgođenim prihodima te ih je potrebno prikazati kao takve.

Obračunani troškovi dijele se kako slijedi:

u milijunima eura
	31.12.2015.	31.12.2014.
Europski fond za jamstva u poljoprivredi	38 263	33 667
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i ostali instrumenti ruralnog razvoja	14 806	13 414
Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond	5 026	3 157
Europski socijalni fond	2 636	976
Ostalo	6 627	4 584
Ukupno	67 358	55 798

NETOIMOVINA

2.14 PRIČUVE

u milijunima eura
	Napomena	31.12.2015.	31.12.2014.
Pričuva fer vrijednosti	2.14.1.	292	238
Pričuva Jamstvenog fonda	2.14.2.	2 561	2 372
Ostale pričuve	2.14.3.	1 829	1 825
Ukupno		4 682	4 435

2.14.1 Pričuva fer vrijednosti

U skladu s računovodstvenim pravilima, prilagodba fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju obračunava se u pričuvi fer vrijednosti.

Kretanja pričuve fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju tijekom razdoblja:

u milijunima eura
	2015	2014
Uključeno u pričuvu fer vrijednosti	79	135
Uključeno u izjavu o financijskim rezultatima	(33)	(10)
Ukupno	46	125

Osim toga, iznos od 7 milijuna EUR (2014.: 15 milijuna EUR) u ukupnom kretanju pričuve fer vrijednosti odnosi se na ulaganja zbog uporabe metode udjela.

2.14.2 Pričuva Jamstvenog fonda

Ta pričuva odražava ciljani iznos od 9 % nepodmirenih iznosa koji se jamče iz Fonda i koje treba knjižiti kao imovinu.

2.14.3 Ostale pričuve

Taj iznos odnosi se prvenstveno na pričuvu EZUČ-a u likvidaciji (1 534 milijuna EUR) za imovinu Istraživačkog fonda za ugljen i čelik i predviđen je u kontekstu likvidacije EZUČ-a.

2.15 IZNOSI KOJI ĆE SE ZATRAŽITI OD DRŽAVA ČLANICA

u milijunima eura
Iznosi koji će se zatražiti od država članica na dan 31.12.2014.	62 441
Povrat viška iz proračuna za 2014. državama članicama	1 435
Kretanje u pričuvi Jamstvenog fonda	189
Ostala kretanja pričuve	26
Poslovni rezultat za godinu	13 033
Iznosi koji će se zatražiti od država članica na dan 31.12.2015.	77 124

Taj je iznos dio izdataka koje je EU imao do 31. prosinca i koji se moraju financirati iz budućih proračuna. Mnogi izdaci priznaju se u skladu s računovodstvenim pravilima u godini N iako mogu biti plaćeni u godini N+1 (ili kasnije) i financirani iz proračuna za godinu N+1 (ili kasnije). Zbog uključivanja tih obveza u izvještaj, uz činjenicu da se odgovarajući iznosi financiraju iz budućih proračuna, obveze na kraju godine daleko premašuju imovinu. Najvažniji iznosi koji se moraju istaknuti aktivnosti su Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Većinu iznosa koje treba osigurati zapravo plaćaju države članice u roku od 12 mjeseci nakon predmetne financijske godine kao dio proračuna za narednu godinu.

Treba napomenuti i da sve navedeno ne utječe na proračunski rezultat – proračunski prihod uvijek treba biti jednak proračunskim rashodima ili ih premašivati, a svaki višak prihoda vraća se državama članicama.

3. BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

PRIHODI

PRIHOD OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

3.1 SREDSTVA NA TEMELJU BND-A

Prihod od vlastitih sredstava osnovni je element u prihodu od poslovanja EU-a. Od tri kategorije vlastitih sredstava, tradicionalnih vlastitih sredstava („TOR”), sredstava na temelju PDV-a i sredstava na temelju BND-a, najznačajniji su prihodi na temelju BND-a u iznosu od 95 355 milijuna EUR (2014.: 104 688 milijuna EUR).

3.2 TRADICIONALNA VLASTITA SREDSTVA

u milijunima EUR
	2015.	2014.
Carine	18 524	17 204
Pristojbe na šećer	125	(67)
Ukupno	18 649	17 137

Tradicionalna vlastita sredstva obuhvaćaju carine i pristojbe na šećer. Na ime troškova naplate države članice zadržavaju 20 % tradicionalnih vlastitih sredstava, a iznosi u prethodnoj tablici iskazani su bez tih smanjenja.

3.3 SREDSTVA NA TEMELJU PDV-a

Sredstva na temelju PDV-a obračunavaju se na osnovice PDV-a država članica koje su u tu svrhu teoretski usklađene s pravilima EU-a. Doprinos PDV-a izračunava se primjenom jedinstvene stope od 0,3 % na osnovicu svake države članice. Za razdoblje 2014. – 2020. Odlukom Vijeća 5602/14 predviđa se snižena stopa udjela (0,15 %) za Njemačku, Nizozemsku i Švedsku.

PRIHOD OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA: PRIJENOSI

3.4 NOVČANE KAZNE

Ti prihodi od 531 milijun EUR (2014.: 2 297 milijuna EUR) odnose se na novčane kazne koje je Komisija odredila za kršenje pravila o povredama, koja se uglavnom odnose na predmete tržišnog natjecanja. Potraživanja i povezani prihodi priznaju se kad Komisija donese odluku o novčanoj kazni i o tome obavijesti primatelja. Glavni iznosi iz 2015. odnose se na tržišta za optičke diskove (116 milijuna EUR) i prehrambenu ambalažu za maloprodaju (116 milijuna EUR).

3.5 POVRAT IZDATAKA

u milijunima EUR
	2015.	2014.
Podijeljeno upravljanje	1 465	3 328
Izravno upravljanje	76	45
Neizravno upravljanje	6	45
Ukupno	1 547	3 418

U ovom naslovu uglavnom su iskazani nalozi za povrat koje je Komisija izdala i koji su unovčeni ili otpisani (tj. oduzeti od) naknadnih plaćanja unesenih u računovodstveni sustav Komisije u cilju povrata prethodno plaćenih rashoda iz općeg proračuna. Povrati se temelje na kontrolama, revizijama ili analizi prihvatljivosti i zato su te aktivnosti važan čimbenik u izvršavanju proračuna EU-a. Tim se operacijama štiti proračun EU-a od rashoda koji nisu nastali u skladu sa zakonodavstvom i posebno su važne jer su rezultati revizije Europskog revizorskog suda pokazali znatan stupanj grešaka u plaćanjima izvršenima iz proračuna EU-a – vidjeti godišnje izvješće Suda uključujući izjavu o jamstvu zakonitosti i pravilnosti odnosnih transakcija.

Uključeni su i nalozi za povrat koje su države članice izdale korisnicima rashoda iz EFJP-a te izmjene procjena obračunanih prihoda od kraja prethodne godine do tekuće godine.

Iznosi navedeni u prethodno navedenoj tablici prihodi su nastali izdavanjem naloga za povrat. Zbog toga ti iznosi ne mogu prikazati i ne prikazuju cijeli opseg mjera koje se poduzimaju radi zaštite proračuna EU-a, posebno za kohezijsku politiku u kojoj se, radi osiguranja povrata neopravdanih rashoda, primjenjuju posebni mehanizmi, od kojih većina ne uključuje izdavanje naloga za povrat. Nisu uključeni iznosi vraćeni prijebojem izdataka, iznosi vraćeni povlačenjima i povrati iznosa pretfinanciranja.

Podijeljeno upravljanje čini većinu svih izdataka.

Poljoprivreda: EFJP i ruralni razvoj

U okviru EFJP-a i EPFRR-a iznosi obračunani kao prihod za godinu u ovom naslovu sastoje se od financijskih korekcija o kojima je odlučeno tijekom godine i povrata koje su prijavile države članice te koje su podmirile tijekom godine uvećano za neto povećanje nepodmirenih iznosa za koje su države članice prijavile da se moraju nadoknaditi na kraju godine, a povezani su s prijevarama i nepravilnostima.

Kohezijska politika

Glavni iznosi koji se odnose na kohezijsku politiku uključuju naloge za povrat koje je Komisija izdala za povrat neopravdanih rashoda iz prethodnih godina i odbitke od rashoda umanjene za smanjenje obračunanih prihoda na kraju godine.

3.6 OSTALI PRIHOD OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

u milijunima EUR
	2015	2014.
Porezi i doprinosi za osoblje	1 115	1 276
Proračunske prilagodbe	984	794
Doprinosi trećih zemalja	946	726
Poljoprivredne pristojbe	814	409
Prijenos imovine	197	1 448
Prilagodba rezervacija	71	369
Ostalo	939	600
Ukupno	5 067	5 623

Prihod od poreza i doprinosa za osoblje proizlazi prvenstveno iz plaća zaposlenika i sastoji se od dva važna iznosa – mirovinskih doprinosa za osoblje i poreza na dohodak.

U proračunske prilagodbe uključen je proračunski višak iz 2014. (1 435 milijuna EUR) koji se neizravno vraća državama članicama oduzimanjem iznosa vlastitih sredstava koje su one morale prenijeti EU-u za narednu godinu – stoga je riječ o prihodu za 2015.

Doprinosi trećih zemalja doprinosi su iz država EFTA-e i država kandidatkinja.

Poljoprivredne pristojbe odnose se prvenstveno na pristojbe od mlijeka, instrumenta za upravljanje tržištem kojim se žele kazniti proizvođači mlijeka koji premašuju svoje referentne količine. S obzirom na to da nisu povezane s prethodnim plaćanjima Komisije, u praksi se smatraju prihodom za posebnu namjenu. Povećanje pristojbi za mlijeko ove godine prvenstveno je posljedica dodatnih nameta od 811 milijuna EUR.

Prihod od prijenosa imovine odnosi se prvenstveno na prijenos satelita u okviru programa Copernicus (bivšeg programa GMES) s Europske svemirske agencije (ESA) na Komisiju (vidjeti bilješku 2.2.). Taj je prijenos nerazmjenska transakcija u skladu s računovodstvenim pravilima EU-a i nastat će u budućim razdobljima za preostale satelite programa Copernicus koji su trenutačno u izgradnji.

PRIHOD OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

3.7 FINANCIJSKI PRIHODI

u milijunima EUR
	2015.	2014.
Prihodi od kamata na:
Pretfinanciranje	9	16
Kašnjenja u plaćanju	20	387
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	56	65
Zajmovi	1 616	1 722
Novac i novčani ekvivalenti	14	10
Financijska imovina kojoj je umanjena vrijednost	7	—
Ostalo	0	1
Prihodi od kamata	1 721	2 202
Prihod od dividende	8	6
Ostvareni dobitak od prodaje financijske imovine	50	30
Ostali prihodi iz financijskog poslovanja	66	61
Ukupno	1 846	2 298

Prihod od kamata na zajmove odnosi se prvenstveno na zajmove odobrene iz posuđenih sredstava (vidjeti bilješku 2.4.2.).

Neto dobitak ili gubitak od financijske imovine

u milijunima EUR
	2015.	2014.
Neto dobitak/gubitak od financijske imovine raspoložive za prodaju	3	13

3.8 OSTALI PRIHODI OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

u milijunima EUR
	2015.	2014.
Dobici od promjene tečaja	970	478
Prihodi od naknada za isporuku usluga	358	323
Prodaja robe	43	44
Prihodi od provizija i premija povezani s financijskim instrumentima	43	59
Prihodi povezani s nekretninama, postrojenjima i opremom	4	16
Ostalo	145	146
Ukupno	1 562	1 066

IZDACI

PRIJENOSI I SUBVENCIJE PO NAČINU UPRAVLJANJA

3.9 PODIJELJENO UPRAVLJANJE

u milijunima EUR
Države članice	2015.	2014..
Europski fond za jamstva u poljoprivredi	45 032	44 465
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i ostali instrumenti ruralnog razvoja	16 376	14 046
Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond	38 745	43 345
Europski socijalni fond	9 849	12 651
Ostalo	2 380	2 307
Ukupno	112 382	116 814

Prijelaz iz prethodnog programskog razdoblja 2007. – 2013. u razdoblje 2014. – 2020. objašnjava smanjenje izdataka u području kohezije: troškovi prijavljeni za prethodno razdoblje smanjuju se, a troškovi povezani sa sadašnjim razdobljem niski su zbog sporog početka provedbe u tom razdoblju.

Podnaslov „Ostalo” uključuje uglavnom sljedeće: unutarnju sigurnost (509 milijuna EUR), ribarstvo i pomorstvo (503 milijuna EUR),instrument pretpristupne pomoći (492 milijuna EUR) te azil i migracije (299 milijuna EUR).

3.10 IZRAVNO UPRAVLJANJE

u milijunima EUR
	2015.	2014.
Koje provodi Komisija	10 089	10 431
Koje provode izvršne agencije EU-a	5 532	4 880
Koje provode uzajamni fondovi	6	—
Ukupno	15 626	15 311

Ti se iznosi većinom odnose na provedbu istraživačke politike (6,9 milijardi EUR) i mrežnih programa (1,7 milijardi EUR) te na instrumente Europske politike susjedstva (1,6 milijardi EUR) i razvojne suradnje (1,3 milijarde EUR).

3.11 NEIZRAVNO UPRAVLJANJE

u milijunima EUR
	2015.	2014.
Koje su provele druge agencije EU-a i tijela	1 209	1 025
Koje su provele treće zemlje	905	1 005
Koje su provele međunarodne organizacije	2 127	1 765
Koje su provela druga tijela	2 107	1 799
Ukupno	6 348	5 594

3.12 TROŠKOVI ZAPOSLENIKA I TROŠKOVI MIROVINA

u milijunima EUR
	2015.	2014.
Troškovi zaposlenika	5 838	5 693
Troškovi mirovina	4 435	3 970
Ukupno	10 273	9 662

Troškovi mirovina predstavljaju elemente kretanja koji su nastali nakon aktuarske procjene obveza za davanja za zaposlenike, koje nisu aktuarske pretpostavke.

3.13 PROMJENE AKTUARSKIH PRETPOSTAVKI DAVANJA ZA ZAPOSLENIKE

Aktuarski gubitak od neto 2 milijarde EUR prikazan pod ovim naslovom odnosi se na obveze za davanja za zaposlenike priznate na bilanci (vidjeti bilješku 2.9.).

3.14 FINANCIJSKI TROŠKOVI

u milijunima EUR
	2015.	2014.
Rashodi za kamate:
Uzeti zajmovi	1 607	1 712
Ostalo	21	22
Financijski najmovi	91	90
Gubitak od umanjenja financijske imovine raspoložive za prodaju	27	3
Gubitci od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja	174	1 030
Ostvareni gubitak od prodaje financijske imovine	3	17
Ostali troškovi financiranja	63	51
Ukupno	1 986	2 926

Iznos izdataka od kamata na pozajmljivanje odgovara prihodu od kamata na zajmove (uzastopne transakcije).

3.15 UDIO U NETO REZULTATU ZAJEDNIČKIH POTHVATA I PRIDRUŽENIH SUBJEKATA

U skladu s računovodstvenom metodom udjela, Komisija u svoj izvještaj o financijskom rezultatu uključuje svoj udio u neto rezultatu zajedničkih pothvata i pridruženih subjekata (vidjeti i bilješke 2.3.1. i 2.3.2.).

3.16 OSTALI RASHODI

u milijunima EUR
	2015.	2014.
Administrativni rashodi i rashodi IT-a	2 419	2 070
Rashodi povezani s nekretninama, postrojenjima i opremom	1 304	1 186
Smanjenje novčanih kazni od strane Suda	1 137	—
Gubici od promjene tečaja	785	370
Prilagodba rezervacija	520	688
Ostalo	458	839
Ukupno	6 623	5 152

Povećanje ostalih rashoda prvenstveno je posljedica otpisa novčanih kazni, u kojima je Sud odlučio u korist poduzeća kojem je izrečena novčana kazna. Ti su iznosi u prethodnim godinama bili prikazani pod troškovima financiranja. U 2015. donesena je odluka da priroda tih iznosa nije povezana s umanjenjem vrijednosti financijskih instrumenata i stoga nisu uključeni u ovaj naslov.

Rashodi povezani s istraživanjem i razvojem uključeni su u administrativne rashode i rashode IT-a i iznose kako slijedi:

u milijunima EUR
	2015.	2014.
Troškovi istraživanja	384	353
Nekapitalizirani troškovi razvoja	60	54
Ukupno	443	406

Pod Rashode povezane s nekretninama, postrojenjima i opremom uključeno je 373 milijuna EUR (2014.: 369 milijuna EUR) koji se odnose na operativne troškove. Iznosi za koje je preuzeta obveza plaćanja prije isteka tih ugovora o najmu sljedeći su:

u milijunima EUR
	Iznosi koje treba platiti
	< 1 godina	1 – 5 godina	> 5 godina	Ukupno
Zgrade	366	1 086	1 040	2 491
IT materijali i ostala oprema	8	11	0	20
Ukupno	374	1 097	1 040	2 511

3.17 IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA PREMA NASLOVU VIŠEGODIŠNJEG FINANCIJSKOG OKVIRA (VFO)

u milijunima EUR
	Pametan i uključiv rast	Održivi rast	Sigurnost i građanstvo	Globalna Europa	Administracija	Nije dodijeljeno naslovu VFO-a (11)	Ukupno
Sredstva na temelju BND-a	—	—	—	—	—	95 355	95 355
Tradicionalna vlastita sredstva	—	—	—	—	—	18 649	18 649
PDV	—	—	—	—	—	18 328	18 328
Novčane kazne	—	—	—	—	—	531	531
Povrat rashoda	103	1 408	14	21	0	0	1 547
Ostalo	875	869	3	1	4 522	(1 204 )	5 067
Prihodi od nerazmjenskih transakcija	978	2 278	18	22	4 522	131 659	139 478
Financijski prihodi	61	2	0	29	1	1 753	1 846
Ostalo	105	(10)	(9)	34	289	1 153	1 562
Prihodi od razmjenskih transakcija	167	(8)	(9)	63	290	2 906	3 408
Ukupni prihodi	1 144	2 270	9	85	4 812	134 565	142 886
Rashodi država članica:
EFJP	—	(45 032 )	—	—	—	—	(45 032 )
EPFRR i ostali instrumenti ruralnog razvoja	—	(16 376 )	—	—	—	—	(16 376 )
EFRR i KF	(38 745 )	—	—	—	—	—	(38 745 )
ESF	(9 849 )	—	—	—	—	—	(9 849 )
Ostalo	(181)	(517)	(908)	(773)	—	—	(2 380 )
EK-a, izvršnih agencija i uzajamnih fondova	(9 813 )	(464)	(799)	(4 545 )	(13)	8	(15 626 )
Drugih agencija i tijela EU-a	(994)	(51)	(551)	(19)	—	407	(1 209 )
Trećih zemalja i međunarodnih organizacija	(343)	(0)	1	(2 661 )	0	(29)	(3 031 )
Drugih tijela	(1 552 )	—	(0)	(555)	(0)	—	(2 107 )
Troškovi zaposlenika i troškovi mirovina	(1 534 )	(329)	(370)	(569)	(6 617 )	(854)	(10 273 )
Promjene aktuarskih pretpostavki davanja za zaposlenike	—	—	—	—	(2 040 )	—	(2 040 )
Financijski troškovi	(89)	(63)	(1)	(18)	(136)	(1 678 )	(1 986 )
Udio u neto manjku zajedničkih pothvata/pridruženih subjekata	(641)	—	—	—	—	—	(641)
Ostali rashodi	(1 223 )	(181)	(122)	(121)	(4 104 )	(872)	(6 623 )
Ukupni rashodi	(64 964 )	(63 014 )	(2 750 )	(9 262 )	(12 911 )	(3 019 )	(155 919 )
Poslovni rezultat godine	(63 820 )	(60 744 )	(2 741 )	(9 177 )	(8 098 )	131 547	(13 033 )

Prikaz prihoda i rashoda prema naslovu VFO-a temelji se na procjenama jer nisu sve obveze povezane s naslovom VFO-a.

4. BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

4.1 NAMJENA I PRIPREMA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA

Podaci o novčanim tokovima upotrebljavaju se kao temelj za ocjenjivanje sposobnosti EU-a da stvara novac i novčane ekvivalente, kao i njegove potrebe za korištenjem tih novčanih tokova.

Izvještaj o novčanim tokovima priprema se s pomoću neizravne metode. To znači da se poslovni rezultat financijske godine usklađuje za učinke transakcija nenovčane prirode, za sva razgraničenja ili obračunske iznose proteklih ili budućih poslovnih novčanih primitaka ili isplata te za stavke prihoda ili izdataka povezane s ulagačkim novčanim tokovima.

Novčani tokovi nastali transakcijama u stranoj valuti evidentiraju se u izvještajnoj valuti EU-a (euro) na način da se na iznos u stranoj valuti primjenjuje tečaj koji vrijedi za euro i stranu valutu na datum novčanoga toka.

U izvještaju o novčanim tokovima prikazani su novčani tokovi tijekom razdoblja, raspoređeni prema poslovnim i ulagačkim aktivnostima (EU se ne bavi financijskim aktivnostima).

4.2 POSLOVNE AKTIVNOSTI

Poslovne aktivnosti jesu aktivnosti EU-a koje nisu ulagačke naravi. Najveći broj aktivnosti upravo su poslovne aktivnosti. Zajmovi dani korisnicima (i povezani uzeti zajmovi ako je primjenjivo) ne smatraju se ulagačkim (ili financijskim) aktivnostima jer su oni dio općih ciljeva te time i svakodnevnog poslovanja EU-a. Operativnim aktivnostima pripadaju i ulaganja kao što su EIF, EBRD i fondovi poduzetničkog kapitala. Cilj je tih aktivnosti pridonijeti ostvarenju ciljanih rezultata politika.

4.3 ULAGAČKE AKTIVNOSTI

Ulagačke aktivnosti jesu stjecanje i otuđivanje nematerijalne imovine, nekretnina, postrojenja i opreme te drugih ulaganja koji nisu uključeni u novčane ekvivalente. Ulagačkim aktivnostima nisu obuhvaćeni zajmovi dani korisnicima. Cilj je prikazati stvarna ulaganja EU-a.

5. NEPREDVIĐENA IMOVINA I OBVEZE TE OSTALE VAŽNE OBJAVE

5.1 NEPREDVIĐENA IMOVINA

u milijunima EUR
	31.12.2015.	31.12.2014.
Primljena jamstva:
Jamstva za ispunjavanje obveza	398	400
Ostala jamstva	27	27
Ostala nepredviđena imovina	48	49
Ukupno	474	476

Jamstva za ispunjavanje obveza zahtijevaju se kako bi se osiguralo da korisnici fondova EU-a ispunjavaju obveze iz ugovora s EU-om.

5.2 NEPREDVIĐENE OBVEZE

u milijunima EUR
	Bilješka	31.12.2015.	31.12.2014.
Dana jamstva	5.2.1	21 401	20 862
Novčane kazne	5.2.2	3 951	5 602
EFJP, ruralni razvoj i pretpristupna pomoć	5.2.3	1 377	505
Kohezijska politika	5.2.4	3	9
Sudski predmeti i ostali sporovi	5.2.5	795	789
Ostale nepredviđene obveze		58	5
Ukupno		27 584	27 772

Sve nepredviđene obveze, osim onih koje se odnose na novčane kazne, financirale bi se, u slučaju njihova dospijeća, iz proračuna EU-a u narednim godinama.

5.2.1 Dana jamstva

u milijunima EUR
	31.12.2015.	31.12.2014.
Jamstva za zajmove koje je odobrio EIB
Jamstvo u visini 65 %	18 712	18 283
Jamstvo u visini 70 %	356	447
Jamstvo u visini 75 %	112	168
Jamstvo u visini 100 %	270	300
Ukupno	19 450	19 198
Jamstvo na portfelj EFSU-a	202	—
Ostala dana jamstva	1 749	1 664
Ukupno	21 401	20 862

Jamstva za zajmove koje je odobrio EIB – Jamstveni fond za vanjska djelovanja

Iz proračuna EU-a jamče se zajmovi koje je potpisao i odobrio EIB iz vlastitih sredstava trećim zemljama (uključujući zajmove dane državama članicama prije pristupanja). Međutim, jamstvo EU-a ograničeno je na postotak najvišeg iznosa odobrenih kreditnih linija: 65 % (za sporazume potpisane do 2007.), 70 %, 75 % ili 100 %. Ako se ne dosegne najviši iznos, jamstvom EU-a pokriva se cijeli iznos. Za sporazume potpisane nakon 2007. (mandati 2007. – 2013. i 2014. – 2020.) jamstvo EU-a ograničeno je na 65 % otvorenih stavki, a ne na odobrene kreditne linije. Nepodmireni iznos 31. prosinca 2015. iznosio je ukupno 19 450 milijuna EUR te čini najvišu razinu izloženosti EU-a. Na dan 31. prosinca 2015. oko 82 % aktivnosti EIB-a u vezi s davanjem zajmova (davanje državnih i poddržavnih zajmova) pokriva se sveobuhvatnim jamstvom, dok se kod preostalih aktivnosti EIB služi samo pokrivanjem političkog rizika.

Jamstvo EU-a za portfelj Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU)

Jamstvo EU-a osigurano skupini EIB-a u okviru fonda EFSU obračunava se kao obveza iz naslova financijskog jamstva za portfelj duga i kao nepredviđena obveza za portfelj duga i portfelj vlasničkog kapitala. Računovodstveni službenik Komisije je uz jednoglasnu potporu Savjetodavne stručne skupine EU-a za računovodstvene standarde zaključio da kontrolni kriteriji i računovodstveni zahtjevi za konsolidaciju računovodstvenih pravila EU-a (i IPSAS-a) nisu ispunjeni. Stoga povezana financijska imovina nije obračunana u konsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima EU-a.

Jamstvo EU-a u okviru portfelja duga EFSU-a obuhvaća tranšu prvog gubitka portfelja operacija financiranja koje provodi EIB i koje su uglavnom standardni krediti i jamstva. Jamstvo EU-a aktivira se kada dužnik ne izvrši uplatu po dospijeću ili u slučaju restrukturiranja gubitaka. EU prima nadoknadu razmjerno riziku koji je preuzeo i to u obliku raspodjele, između EIB-a i EU-a, prihoda povezanih s rizikom koje će EIB primiti od zajamčenih operacija u okviru EFSU-a. Prihodi EU-a trebali bi najprije pokriti sve gubitke nastale pri zajamčenim operacijama u okviru EFSU-a. Stoga se jamstvo EU-a obračunava kao obveza iz naslova financijskog jamstva i mjeri pri početnom priznavanju po fer vrijednosti, što odgovara neto sadašnjoj vrijednosti potraživanih premija (prihodi EU-a). Na kasnije datume bilance, obveza iz naslova financijskog jamstva mjeri se po iznosu očekivanih gubitaka ili iznosu prvotno priznatog gubitka, umanjenom za akumuliranu amortizaciju prihoda, ovisno koji je veći, kada je primjenjivo. Obveza iz naslova financijskog jamstva prikazana je bez prihoda EU-a koji još nisu primljeni.

U okviru portfelja vlasničkog kapitala dijela EFSU-a za infrastrukturu i inovacije (IIW) koji se sastoji od izravnih udjela u vlasničkom kapitalu ili kvazi vlasničkom kapitalu ili podređenih zajmova, EIB ulaže po načelu jednakovrijednosti na vlastiti rizik i na rizik EU-a. Shodno tome, jamstvo EU-a obuhvaća dio ulaganja u vlasnički kapital za koje jamči EU, negativne prilagodbe vrijednosti (neostvarene gubitke) na svaki datum bilance, ostvarene gubitke pri smanjenju ulaganja i troškove financiranja koje ima EIB. U slučajevima kada se vrijednost ulaganja koja je prethodno bila predmet negativne prilagodbe vrijednosti poveća na kasnije datume izvještavanja, EIB vraća EU-u iznos do visine izvornog troška ulaganja. U trenutku smanjenja ulaganja EU ima pravo i na dobitke od ulaganja koji premašuju izvorni trošak. EU prima nadoknadu od prihoda koje EIB primi od zajamčenih operacija, uključujući kamate, dividende i ostvarene dobitke. Namira između EU-a i EIB-a odvija se jednom godišnje bez gubitaka i prihoda. Na dan 31. prosinca 2015. uloženo je 7,6 milijuna EUR zajamčenih operacija u okviru portfelja vlasničkog kapitala dijela za infrastrukturu i inovacije, koje su bile evidentirane kao nepredviđena obveza.

Rasprave između Komisije i skupine EIB-a o portfelju vlasničkog kapitala dijela za mala i srednja poduzeća (SMEW) koji nije proveden u 2015. još uvijek traju. Računovodstveni tretman operacija s vlasničkim kapitalom utvrdit će računovodstveni službenik nakon savjetovanja sa savjetodavnom skupinom EU-a za računovodstvene standarde nakon što se konačno dovrši izmijenjena pravna osnova.

Iznos prikazan kao nepredviđena obveza predstavlja iznose koje je EIB/EIF stvarno odobrio i isplatio za zajamčene operacije u okviru EFSU-a (u portfelju duga i portfelju vlasničkog kapitala) na kraju godine, no koji premašuju neto očekivane gubitke. Iznosi koje je EIB/EIF stvarno odobrio i isplatio za zajamčene operacije u okviru EFSU-a koji su jednaki neto očekivanim gubitcima priznati su kao obveza iz naslova financijskog jamstva (vrijednost nula na dan 31. prosinca 2015.) – vidjeti bilješku 2.11.2. Ukupno neupotrijebljeno jamstvo EU-a u iznosu do najviše 16 milijardi EUR prikazano je kao znatne pravne obveze vidjeti bilješku 5.3.2. Taj iznos uključuje operacije u okviru programa COSME i Obzor 2020. koje su privremeno pokrivene jamstvom EU-a u okviru EFSU-a.

Ostala dana jamstva

Ostala dana jamstva povezana su uglavnom s 845 milijuna EUR za Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (2014.: 883 milijuna EUR), 459 milijuna EUR za Obzor 2020. (2014.: 365 milijuna EUR), 220 milijuna EUR za Inicijativu projektnih obveznica (2014: 138 milijuna EUR) i 209 milijuna EUR za Instrument za kreditna jamstva za projekte TEN-T (2014.: EUR 209 milijuna).

5.2.2 Novčane kazne

Ti se iznosi odnose na novčane kazne koje Komisija određuje za kršenje pravila tržišnog natjecanja koje su privremeno plaćene i za koje je podnesena žalba ili nije poznato hoće li biti podnesena žalba. Dok Sud ne donese konačnu odluku, zadržava se nepredviđena obveza. Kamate ostvarene od privremenih plaćanja uključene su u poslovni rezultat godine i kao nepredviđena obveza kako bi se prikazala neizvjesnost prava Komisije na te iznose.

5.2.3 EFJP, ruralni razvoj i pretpristupna pomoć

Ovdje je riječ o nepredviđenim obvezama prema državama članicama povezanima s odlukama o sukladnosti s EFJP-om, ruralnim razvojem i pretpristupnim financijskim korekcijama koje su predmet postupka pred Sudom. Utvrđivanje konačnog iznosa obveze i godine u kojoj će se uspješan ishod žalbi odraziti na proračun ovisit će o trajanju postupka pred Sudom.

5.2.4 Kohezijska politika

Ovdje je riječ o nepredviđenim obvezama prema državama članicama u vezi s mjerama u okviru kohezijske politike za koje se očekuje datum ročišta ili koje su predmet postupka pred Sudom.

5.2.5 Sudski predmeti i ostali sporovi

Ovaj se naslov odnosi na odštetne predmete koji se trenutačno vode protiv EU-a, ostale pravne sporove i procijenjene sudske troškove. Treba napomenuti da u skladu s člankom 288. Ugovora o EZ-u podnositelj u odštetnom zahtjevu mora dokazati da je institucija dovoljno ozbiljno prekršila načelo vladavine prava u pogledu davanja prava pojedincima, da je podnositelj pretrpio stvarnu štetu i da postoji izravna uzročna veza između nezakonitog djela i štete.

5.3 OSTALE VAŽNE OBJAVE

5.3.1 Nepodmirene proračunske obveze koje još nisu rashodovane

u milijunima EUR
	31.12.2015.	31.12.2014.
Nepodmirene proračunske obveze koje još nisu rashodovane	177 477	144 741

Navedeni iznos jest proračunski RAL („Reste à Liquider”) umanjen za iznose koji su prikazani kao rashodi u izvještaju o financijskom rezultatu za 2015. Proračunski RAL jest iznos otvorenih obveza za koje još nije izvršeno plaćanje i/ili koje još nisu poništene. To je uobičajena posljedica višegodišnjih programa. Proračunski RAL iznosio je 31. prosinca 2015. ukupno 217 692 milijuna EUR (2014.: 189 585 milijuna EUR).

5.3.2 Znatne pravne obveze

u milijunima EUR
	31.12.2015.	31.12.2014.
Višegodišnja djelovanja u okviru podijeljenog upravljanja	343 715	433 527
Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)	16 000	—
Instrument za povezivanje Europe (CEF)	10 051	—
Copernicus	2 939	3 476
Sporazumi o ribarstvu	373	176
Galileo	124	719
Protokol sa zemljama Mediterana	—	264
Ostale ugovorne obveze	3 101	3 127
Ukupno	376 303	441 288

Te su obveze nastale jer je EU preuzeo dugoročne pravne obveze u pogledu iznosa koji još nisu bili obuhvaćeni odobrenim proračunskim sredstvima za preuzimanje obveza. Mogu biti povezane s višegodišnjim programima poput strukturnih mjera ili iznosa koje se EU obvezao platiti u budućnosti na temelju administrativnih ugovora postojećih na dan bilance stanja (npr. u vezi s pružanjem usluga poput sigurnosne zaštite, čišćenja itd., ali i s ugovornim obvezama za posebne projekte poput građevinskih radova. Znatno povećanje zakonskih obveza povezanih sa strukturnim djelovanjima posljedica je početka VFO-a 2014. – 2020. tijekom izvještajnog razdoblja.

Višegodišnja djelovanja u okviru podijeljenog upravljanja

U tablici koja slijedi dana je usporedba pravnih obveza za koje još nisu preuzete proračunske obveze i najviših iznosa obveza u vezi s iznosima predviđenima u VFO-u 2014. – 2020., poglavljima 1B, 2 i 3. Buduće obveze predstavljaju nepodmirene iznose u vezi s kojima se Komisija i dalje obvezuje da će ih platiti nakon 31. prosinca 2015.

u milijunima EUR
Fondovi	Financijski okvir 2014. – 2020. (A)	Zaključene pravne obveze (B)	Proračunske obveze (C)	Oslobađanje (D)	Pravne obveze umanjene za proračunske obveze (= B-C+D)	Buduće obveze (= A-C)
Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond	259 802	259 802	66 572	—	193 230	193 230
Europski socijalni fond	89 624	89 624	26 410	—	63 213	63 213
Fond europske pomoći za najpotrebitije	3 814	3 814	1 036	—	2 777	2 777
NASLOV 1B. FONDOVI KOHEZIJSKE POLITIKE	353 239	353 239	94 018	—	259 221	259 221
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj	99 348	98 786	23 414	—	75 371	75 933
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo	5 749	5 749	1 586	—	4 163	4 163
NASLOV 2. PRIRODNI RESURSI	105 097	104 535	25 000	—	79 535	80 096
Fond za azil i migracije	3 371	631	631	—	0	2 741
Fond za unutarnju sigurnost	2 195	538	538	—	—	1 657
NASLOV 3. SIGURNOST I GRAĐANSTVO	5 566	1 169	1 169	—	0	4 398
Ukupno	463 902	458 943	120 187	—	338 755	343 715

Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)

Te obveze odnose se na pravne obveze koje nisu upotrijebljene na kraju godine u vezi s ukupnim jamstvom EU-a od 16 milijardi EUR.

u milijunima EUR
	31.12.2015.
Nepodmirene pravne obveze EFSU-a na kraju godine	16 000
od čega
Obveza financijskog jamstva za EFSU	—
Nepredviđena obveza za EFSU	202

Instrument za povezivanje Europe

Instrument za povezivanje Europe pruža financijsku pomoć transeuropskim mrežama kako bi se pružila potpora projektima od zajedničkog interesa u sektorima prometa, telekomunikacija i energetske infrastrukture.

Copernicus

Copernicus je europski program za promatranje Zemlje – vidjeti i bilješku 2.2.

Sporazumi o ribarstvu

Ovdje je riječ o obvezama preuzetima prema trećim zemljama u vezi s djelovanjima u okviru međunarodnih sporazuma o ribarstvu.

Protokoli sa zemljama Mediterana

Nedavna je analiza pokazala da više nema pravne osnove za bilo koje tekuće, nepredviđene ili druge obveze u vezi s tim protokolima.

Galileo

Ovdje je riječ o iznosima preuzetih obveza za program Galileo u okviru kojeg se razvija europski satelitski navigacijski sustav – vidjeti i bilješku 2.2.

Ostale ugovorne obveze

Iznosi uključeni u ove objave odgovaraju iznosima za koje je preuzeta obveza plaćanja tijekom trajanja ugovora. Najviši uneseni iznosi odnose se na 2 023 milijuna EUR za Agenciju fuzija za energiju u kontekstu projekta ITER te 388 milijun EUR većinom za građevinske ugovore Europskog parlamenta.

6. UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZIKOM

Sljedeće objave u pogledu upravljanja financijskim rizikom u EU-u odnose se na:

—	zaduživanje i kreditiranje koje Komisija obavlja s pomoću sljedećih instrumenata: EFSM-a, BOP-a, MFA-a, djelovanja Euratoma i EZUČ-a u likvidaciji;

—	operacije Komisije povezane s riznicom u cilju izvršenja proračuna EU-a, uključujući naplatu novčanih kazni;

—	Jamstveni fond za vanjska djelovanja;

—	Jamstveni fond EFSU-a i

—	financijske instrumente koji se financiraju iz proračuna.

6.1 VRSTE RIZIKA

Tržišni rizik jest rizik fluktuacije fer vrijednosti ili budućih novčanih tokova financijskog instrumenta uslijed promjena tržišnih cijena. Tržišni rizik ne podrazumijeva samo mogući gubitak, već i mogući dobitak. Čine ga rizik od promjene tečaja stranih valuta, kamatni rizik i ostali cjenovni rizici (koji za EU nisu znatni).

(1)	Rizik od promjene tečaja stranih valuta jest rizik da će promjene tečaja stranih valute utjecati na aktivnosti ili vrijednost ulaganja EU-a. Do njega dolazi zbog promjene cijene jedne valute u odnosu na drugu.

(2)	Kamatni rizik jest mogućnost smanjenja vrijednosti vrijednosnih papira, osobito obveznica, zbog povećanja kamatnih stopa. Općenito, više kamatne stope uzrokuju niže cijene obveznica s fiksnom kamatnom stopom i obratno.

Kreditni rizik jest rizik od gubitka zbog neotplaćivanja zajma ili drugih kreditnih linija (glavnice i kamata ili samo jednog od njih) dužnika/zajmoprimca ili svakog kršenja ugovorne obveze. Oblici neotplaćivanja jesu kašnjenje u otplati, restrukturiranje načina otplate korisnika zajma i stečaj.

Rizik likvidnosti jest rizik koji nastaje zbog poteškoća u prodaji imovine, primjerice rizik da se trgovanje određenim vrijednosnim papirom ili imovinom na tržištu ne može dovoljno brzo obaviti kako bi se spriječio gubitak ili ispunila obveza.

6.2 POLITIKE UPRAVLJANJA RIZIKOM

Izvršenje proračuna EU-a sve se više oslanja na uporabu financijskih instrumenata. Osnovni pojam na kojem se temelji ovaj pristup, za razliku od tradicionalnog načina provedbe proračuna davanjem bespovratnih sredstava i subvencija, jest da za svaki euro potrošen iz proračuna putem financijskih instrumenata, krajnji korisnik dobiva više od 1 EUR financijske potpore zbog učinka poluge. Pametnim korištenjem proračuna EU-a nastoji se maksimalno povećati učinak dostupnih sredstava. Za više informacija o predmetnim iznosima vidjeti bilješku 2.4.

Većini financijskih instrumenata zajednička je činjenica da se provedba prenosi na skupinu EIB (uključujući EIF) na temelju sporazuma između EK-a i EIB-a ili na druge financijske posrednike. Sporazumi potpisani s tim posrednicima uključuju stroge uvjete i obveze posrednika kako bi se osiguralo ispravno upravljanje novcem EU-a i ispravno izvješćivanje o tome. Nakon preuzimanja obveza za financijski doprinos jednom od instrumenata, sredstva se prenose na bankovni račun financijskog posrednika koji je otvoren posebno za tu svrhu (tj. povjerenički račun). Financijski posrednik može, ovisno o predmetnom instrumentu, upotrijebiti sredstva za povjereničkom računu za davanje zajmova, izdavanje dužničkih instrumenata itd. Opće je pravilo da se prihod od financijskih instrumenata mora vratiti u proračun EU-a.

Rizik u vezi s tim financijskim instrumentima uglavnom je ograničen na gornju granicu navedenu u sporazumima, što je predviđeni iznos za instrument. Budući da Komisija često snosi „tranšu prvog gubitka” i budući da je svrha instrumenata financirati rizičnije korisnike (koji imaju poteškoća s dobivanjem sredstava od komercijalnih zajmodavaca), vjerojatno će da će nastati barem neki gubici za proračun EU-a.

Aktivnosti uzimanja i davanja zajmova

Transakcije zaduživanja i kreditiranja i povezano upravljanje riznicom EU provodi u skladu s odgovarajućim odlukama Vijeća, ako su primjenjive, i međunarodnim smjernicama. Odgovarajuće operativne jedinice razvile su i upotrebljavaju pisane postupke kojima su obuhvaćena posebna područja poput zaduživanja i kreditiranja te upravljanje riznicom. Opće je pravilo da se promjene kamatne stope ili tečajeva stranih valuta (aktivnosti zaštite od rizika) ne mogu kompenzirati jer se davanje zajmova financira uglavnom „naizmjeničnim” zajmovima što ne dovodi do otvorenih kamatnih ili tečajnih pozicija. Primjena „naizmjeničnosti” redovito se provjerava.

Riznica

Pravila i načela upravljanja operacijama riznice Komisije utvrđena su u Uredbi Vijeća 1150/2000 (izmijenjenoj uredbama Vijeća 2028/2004 i 105/2009) i Financijskoj uredbi i njezinim pravilima primjene.

Kao rezultat navedenih uredaba primjenjuju se sljedeća glavna načela:

—	Države članice uplaćuju vlastita sredstva na račune otvorene za tu namjenu u ime Komisije pri riznici ili tijelu koje imenuje svaka država članica. Tim se sredstvima Komisija može koristiti samo za pokrivanje potreba za gotovinom,

—	Države članice uplaćuju vlastita sredstva u svojim nacionalnim valutama, dok su plaćanja Komisije uglavnom u eurima.

—

bankovni računi otvoreni u ime Komisije ne mogu imati negativan saldo. To se ograničenje ne primjenjuje na račune vlastitih sredstava Komisije u slučaju neotplate zajmova dogovorenih ili zajamčenih u skladu s uredbama i odlukom Vijeća EU-a te uz određene uvjete ako potrebe za gotovinom premašuju sredstva na računima.

—	Sredstva na bankovnim računima iskazana u valutama koje nisu euro upotrebljavaju se za plaćanje u istim valutama ili se u redovitim vremenskim razmacima preračunavaju u eure.

Osim računa s vlastitim sredstvima, Komisija otvara i druge bankovne račune u središnjim ili komercijalnim bankama namijenjene plaćanju i otplati koji nisu povezani s doprinosima država članica proračunu.

Aktivnosti riznice i plaćanja vrše se potpuno automatski i temelje se na suvremenim informacijskim sustavima. U cilju jamčenja sigurnosti sustava i osiguranja razdvajanja zadaća u skladu s Financijskom uredbom, standardima unutarnje kontrole Komisije i načelima revizije primjenjuju se posebni postupci.

Radi ograničenja poslovnih i financijskih rizika i osiguranja odgovarajuće razine nadzora upravljanje aktivnostima riznice i plaćanja Komisije uređeno je nizom pisanih smjernica i postupaka. Njima su obuhvaćena različita područja poslovanja (primjerice: izvršavanje plaćanja i upravljanje novcem, predviđanje novčanih tokova, kontinuitet poslovanja itd.), a njihovo poštovanje redovito se provjerava. Osim toga, Glavna uprava za proračun i Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove razmjenjuju informacije o upravljanju rizikom i najboljim praksama.

Novčane kazne

Privremeno naplaćene novčane kazne: depoziti

Iznosi primljeni prije 2010. ostaju na računima banaka posebno odabranih za deponiranje privremeno naplaćenih novčanih kazni. Odabir banaka vrši se u skladu s postupcima javne nabave utvrđenima u Financijskoj uredbi. Deponiranje sredstava u određene banke određuje se na temelju unutarnje politike upravljanja rizikom kojom se utvrđuju uvjeti kreditne sposobnosti i iznos sredstava koji se mogu plasirati razmjerno kapitalu protustranke. Redovito se utvrđuju i ocjenjuju financijski i poslovni rizici i provjerava usklađenost s unutarnjim politikama i postupcima.

Privremeno naplaćene novčane kazne: portfelj fonda BUFI

Iznos izrečenih i privremeno naplaćenih novčanih kazni od 2010. ulaže se u posebno osnovan fond BUFI. Glavni je cilj Fonda smanjenje rizika povezanih s financijskim tržištima i jednako postupanje sa svim subjektima kojima su izrečene novčane kazne ponudom zajamčenog povrata izračunatog na istoj osnovi. Imovinom u pogledu privremeno naplaćenih novčanih kazni upravlja Komisija u skladu s unutarnjim smjernicama za upravljanje imovinom. Odgovarajuće operativne jedinice razvile su i upotrebljavaju priručnike o postupku kojima su obuhvaćena posebna područja poput upravljanja riznicom. Redovito se utvrđuju i ocjenjuju financijski i poslovni rizici i provjerava usklađenost s unutarnjim smjernicama i postupcima.

Upravljanje imovinom ima za cilj ulaganje privremeno plaćenih novčanih kazni Komisiji kako bi se:

a)	omogućio jednostavan pristup sredstvima kad je to potrebno i

b)	u normalnim uvjetima osigurao prihod koji je u prosjeku barem jednak referentnom prihodu BUFI-ja umanjenom za nastale troškove.

Ulaganja su u osnovi ograničena na sljedeće kategorije: oročene depozite u središnjim bankama europodručja, agencijama europodručja za upravljanje državnim dugom, bankama u državnom vlasništvu ili s državnim jamstvom ili nadnacionalnim institucijama te obveznice, mjenice i potvrde o depozitu koje izdaju nacionalni subjekti izazivajući izravnu izloženost europodručja ili koje izdaju nadnacionalne institucije.

Bankovna jamstva

Jamstveni fond za vanjska djelovanja

Pravila i načela upravljanja imovinom Jamstvenog fonda utvrđena su u Konvenciji Komisije i EIB-a potpisanoj 25. studenoga 1994. te naknadnim izmjenama od 17. i 23. rujna 1996., 8. svibnja 2002., 25. veljače 2008. i 9. studenoga 2010. Ovaj jamstveni fond posluje samo u eurima. Ulaganja se vrše samo u eurima kako bi se izbjegao svaki rizik od promjene tečaja stranih valuta. Upravljanje imovinom temelji se na tradicionalnim pravilima opreznosti u financijskim aktivnostima. Potrebno je posebnu pozornost obratiti smanjenju rizika i osiguranju da se imovina može prodati ili prenijeti bez znatnog kašnjenja uzimajući u obzir obuhvaćene obveze.

Jamstveni fond EFSU-a

Jamstveni fond EFSU-a osnovan je Uredbom (EU) 2015/2017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. Pravila i načela za upravljanje imovinom fonda propisana su Odlukom Komisije C(2016)165 od 21. siječnja 2016. Na dan 31. prosinca 2015. nije bilo sredstava u jamstvenom fondu EFSU-a, priljevi su predviđeni od travnja 2016. nadalje.

6.2.1 Usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti i fer vrijednosti financijskih instrumenata

Usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti i fer vrijednosti financijske imovine po razredu:

u milijunima EUR
	31.12.2015.		31.12.2014.
	Knjigovodstveni iznos	Fer vrijednost	Knjigovodstveni iznos	Fer vrijednost
Fer vrijednost financijske imovine
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	9 620	9 620	9 406	9 406
Novac i novčani ekvivalenti	21 671	21 671	17 545	17 545
Ukupno	31 292	31 292	26 951	26 951
Amortizirani trošak financijske imovine
Zajmovi	57 251	57 252	58 843	58 843
Primici od razlika u tečaju i povrati nepovezani s razlikama	10 324	10 324	15 578	15 578
Ukupno	67 575	67 576	74 421	74 421
Ukupno	98 867	98 868	101 372	101 372

Usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti i fer vrijednosti financijskih obveza po razredu:

u milijunima EUR
	31.12.2015.		31.12.2014.
	Knjigovodstveni iznos	Fer vrijednost	Knjigovodstveni iznos	Fer vrijednost
Fer vrijednost financijskih obveza	—	—	—	—
Amortizirani trošak financijskih obveza
Uzeti zajmovi	56 860	56 860	58 470	58 470
Obveze iz financijskih najmova	1 723	1 723	1 755	1 755
Poslovne obveze	32 191	32 191	43 180	43 180
Ostalo	1 120	1 120	454	454
Ukupno	91 894	91 894	103 859	103 859

6.3 RIZICI OD PROMJENE TEČAJA STRANIH VALUTA

Izloženost financijskih instrumenta EU-a rizicima od promjene tečaja stranih valuta na kraju godine – neto položaj

u milijunima EUR
	31.12.2015.							31.12.2014.
	USD	GBP	DKK	SEK	EUR	Ostalo	Ukupno	USD	GBP	DKK	SEK	EUR	Ostalo	Ukupno
Financijska imovina
Financijska imovina raspoloživa za prodaju	81	76	11	8	9 416	28	9 620	68	77	7	9	9 203	42	9 406
Zajmovi (12)	5	0	—	—	354	18	377	2	—	—	—	303	28	334
Potraživanja i sredstva za povrat	10	542	53	85	9 555	78	10 324	2	4 102	50	88	11 197	140	15 578
Novac i novčani ekvivalenti	36	1 785	368	1 287	17 342	853	21 671	44	1 157	471	928	14 180	764	17 545
Ukupno	132	2 403	433	1 380	36 667	977	41 992	116	5 336	528	1 024	34 883	974	42 862
Financijske obveze
Poslovne obveze	(1)	(2)	0	(0)	(32 187 )	(1)	(32 191 )	—	(10)	—	—	(43 168 )	(2)	(43 180 )
Ukupno	(1)	(2)	0	(0)	(32 187 )	(1)	(32 191 )	—	(10)	—	—	(43 168 )	(2)	(43 180 )
Ukupno	131	2 401	433	1 380	4 480	976	9 801	116	5 326	528	1 024	(8 284 )	972	(318)

Da je EUR ojačao u odnosu na druge valute za 10 %, imao bi sljedeći učinak:

u milijunima EUR
	Gospodarski rezultat
	USD	GBP	DKK	SEK
31.12.2015.	(5)	(212)	(38)	(125)
31.12.2014.	(4)	(483)	(47)	(92)

u milijunima EUR
	Neto imovina
	USD	GBP	DKK	SEK
31.12.2015.	(7)	(7)	(1)	(1)
31.12.2014.	(6)	(7)	(1)	(1)

Da je EUR ojačao u odnosu na druge valute za 10 %, imao bi sljedeći učinak:

u milijunima EUR
	Gospodarski rezultat
	USD	GBP	DKK	SEK
31.12.2015.	6	259	47	152
31.12.2014.	5	591	58	113

u milijunima EUR
	Neto imovina
	USD	GBP	DKK	SEK
31.12.2015.	9	8	1	1
31.12.2014.	8	9	1	1

Aktivnosti uzimanja i davanja zajmova

Većina financijske imovine i obveza iskazuje se u eurima te se u tim slučajevima EU ne suočava s rizikom od promjene tečaja stranih valuta. Međutim, EU daje zajmove u američkim dolarima iz financijskog instrumenta Euratom, a oni se financiraju uzetim zajmovima u istom iznosu u američkim dolarima („naizmjenične” aktivnosti). Na datum bilance stanja EU se u pogledu Euratoma ne suočava s rizikom od promjene tečaja stranih valuta.

Riznica

Vlastita sredstva koja uplaćuju države članice u valutama koje nisu euro pohranjuju se na računima za vlastita sredstva u skladu s Uredbom o vlastitim sredstvima. Preračunavaju se u euro kad su potrebna za pokrivanje plaćanja. Postupci koji se primjenjuju na upravljanje tim sredstvima utvrđeni su navedenom Uredbom. U ograničenom broju slučajeva sredstva se upotrebljavaju za izravna plaćanja koja se vrše u istoj valuti.

Komisija u komercijalnim bankama drži niz računa u valutama EU-a koje nisu euro te u američkim dolarima i švicarskim francima koje joj služe za plaćanja u tim valutama. Ti se računi pune ovisno o iznosu plaćanje koje treba izvršiti te stoga njihov saldo ne predstavlja rizik od promjene tečaja stranih valuta.

Ako se razni primici (osim vlastitih sredstava) na račune uplaćuju u valutama koje nisu euro, oni se prenose na račune Komisije u istim valutama ako su potrebni za izvršavanje plaćanja ili preračunavaju u euro i prenose na račune u eurima. Knjiga blagajne u valutama koje nisu euro puni se ovisno o procijenjenim kratkoročnim potrebama lokalnih plaćanja u istim valutama. Salda tih računa održavaju se unutar njihovih gornjih granica.

Novčane kazne

Privremeno naplaćene novčane kazne (depoziti i portfelj BUFI-ja) i bankovna jamstva

S obzirom na to da se sve novčane kazne utvrđuju i plaćaju u eurima, nema rizika od promjene tečaja stranih valuta.

Jamstveni fond za vanjska djelovanja

Financijska imovina ovog fonda iskazana je u eurima te stoga nema rizika od promjene tečaja stranih valuta. Zajmovi koji su prešli na EU zbog isplata iz fonda uslijed neplaćanja korisnika zajma izvršavaju se u izvornoj valuti i stoga izlažu EU riziku od promjene tečaja. Ne postoje aktivnosti kojima se mogu nadoknaditi promjene tečajeva stranih valuta (aktivnosti zaštite od rizika) zbog nesigurnosti povezanih s rokovima otplate zajmova.

6.4 KAMATNI RIZIK

U sljedećoj tablici prikazana je osjetljivost financijske imovine raspoložive za prodaju na kamatni rizik uz pretpostavku moguće promjene kamatnih stopa od +/- 100 baznih bodova (1 %).

u milijunima EUR
	Povećanje (+)/smanjenje (-) u baznim bodovima	Učinak na gospodarski rezultat i neto imovinu
31.12.2015.: Financijska imovina raspoloživa za prodaju	+ 100	(206)
	-100	223
31.12.2014.: Financijska imovina raspoloživa za prodaju	+ 100	(138)
	-100	149

Aktivnosti uzimanja i davanja zajmova

Uzeti i dani zajmovi s promjenjivim kamatnim stopama

Zbog prirode uzimanja i davanja zajmova, EU posjeduje znatnu kamatonosnu imovinu i obveze. Zbog zajmova uzetih u okviru MFA-a i Euratoma po promjenjivim kamatama, EU je izložen kamatnom riziku. Međutim, kamatni rizici koji nastaju zbog uzetih zajmova prebijaju se davanjem zajmova pod istim uvjetima (naizmjenični zajmovi). Na datum bilance stanja EU ima zajmove (izražene u nominalnim iznosima) s promjenjivim kamatnim stopama u iznosu od 380 milijuna EUR (2014.: 484 milijuna EUR) pri čemu im se svakih šest mjeseci ponovno određuje cijena.

Uzeti i dani zajmovi s nepromjenjivim kamatnim stopama

EU je 2014. imao i zajmove MFA-a i Euratoma s nepromjenjivim kamatnim stopama u ukupnom iznosu od 2 927 milijuna EUR u 2015. (2014.: 1 692 milijuna EUR) i koji dospijevaju za manje od godine dana (13 milijuna EUR), između jedne i pet godina (760 milijuna EUR) i više od pet godina (2 154 milijuna EUR). Što je još važnije, EU ima 7 zajmova u okviru financijskog instrumenta BOP-a fiksnim kamatnim stopama u ukupnom iznosu od 5,7 milijardi EUR u 2015.(2014.: 8,4 milijardi EUR) i koji konačno dospijevaju za manje od godine dana (1,5 milijardi EUR), između jedne i pet godina (4 milijarde EUR) i više od pet godina (0,2 milijarde EUR). U okviru financijskog instrumenta EFSM-a, EU ima 23 zajma s fiksnom kamatnom stopom u ukupnom iznosu od 46,8 milijardi EUR u 2015. (2014.: 46,8 milijardi EUR) i koji konačno dospijevaju za manje od godinu dana (4,75 milijuna EUR), između dvije i pet godina (4,5 milijardi EUR) i više od pet godina (37,55 milijardi EUR).

Riznica

Iz riznice Komisije ne pozajmljuje se novac te ona stoga nije izložena kamatnom riziku. Kamate se stoga obračunavaju na iznose na različitim bankovnim računima. Stoga je Komisija uvela mjere kako bi kamate koje se obračunavaju na njezine bankovne račune redovito odražavale tržišne kamatne stope te njihovu moguću promjenu.

Računi otvoreni u riznicama država članica koji služe za primitak vlastitih sredstava nisu kamatonosni te se za njih ne plaćaju naknade. Za račune u nacionalnim središnjim bankama mogu se platiti naknade po službenim tarifama koje primjenjuje pojedina institucija. Kako neka plaćanja koja se primjenjuju za te račune mogu trenutačno biti negativna, uspostavljeni su postupci upravljanja gotovinom kako bi se što više smanjila salda na tim računima.

Na prekonoćna salda računa otvorenih u komercijalnim bankama kamate pristižu na dnevnoj osnovi. To se temelji na promjenjivim tržišnim stopama na koje se primjenjuje ugovorna marža (pozitivna ili negativna). Primjenjene stope komercijalnih banaka u načelu su ugovorom dogovorene na nuli. Stoga ne postoji rizik da bi Komisija primala kamate niže od tržišnih stopa.

Novčane kazne

Privremeno naplaćene novčane kazne (depoziti, portfelj BUFI-ja) i bankovna jamstva

Depoziti i bankovna jamstva nisu izloženi kamatnom riziku. Kamate pristigle na temelju depozita odražavaju tržišne kamatne stope te njihovu moguću promjenu. Postoje obveznice s nominalnom vrijednosti od 225 milijuna EUR s promjenjivom kamatnom stopom, što predstavlja 8,76 % portfelja fonda BUFI. Parametar kamatne osjetljivosti, trajanje portfelja, slično je trajanju indeksa BUFI-ja. Stoga bi se svi negativni učinci određivanja vrijednosti aktive uskladili sa stranom pasive fonda BUFI. Preostaje samo manja izloženost kamatnom riziku u slučaju da takvi negativni učinci tijekom razdoblja dospijeća novčane kazne do ukupnih negativnih kretanja indeksa.

Jamstveni fond za vanjska djelovanja

Dužnički vrijednosni papiri u okviru Jamstvenog fonda izdani po promjenjivim kamatnim stopama podliježu njihovoj promjenjivosti, a za dužničke vrijednosne papire s fiksnim kamatnim stopama prisutan je rizik u pogledu njihove fer vrijednosti. Na datum bilance stanja obveznice po nepromjenjivoj stopi predstavljaju približno 88 % ulagačkog portfelja (2014.: 65 %).

6.5 KREDITNI RIZIK

Iznosi koji predstavljaju izloženost EU-a kreditnom riziku na kraju izvještajnog razdoblja knjigovodstveni su iznosi financijskih instrumenata navedeni u bilješci 2.

Analiza starosti financijske imovine čija vrijednost nije umanjena

u milijunima EUR
	Ukupno	Ni dospjela niti umanjena	Dospjela, ali ne umanjena
	Ukupno	Ni dospjela niti umanjena	< 1 godina	1 – 5 godina	> 5 godina
Zajmovi	57 251	57 251	0	—	—
Potraživanja i sredstva za povrat	10 324	8 672	120	1 384	148
Ukupno na dan 31.12.2015.	67 575	65 922	120	1 384	148
Zajmovi	58 843	58 843	—	—	—
Potraživanja i sredstva za povrat	15 578	7 968	5 624	1 847	138
Ukupno na dan 31.12.2014.	74 421	66 811	5 624	1 847	138

Potraživanja i sredstva za povrat između 1 i 5 godina uključuju sredstva za povrat koja se odnose na novčane kazne u području tržišnog natjecanja u iznosu od 1 305 milijuna EUR koje su u velikoj mjeri pokrivene bankovnim jamstvima i Komisija stoga nije izložena kreditnom riziku. Jamstva se dobivaju od poduzeća koja umjesto novčane kazne vrše privremeno plaćanje.

Kreditna kvaliteta financijske imovine koja nije dospjela niti je umanjena

u milijunima EUR
	31.12.2015.				31.12.2014.
	Sredstva raspoloživa za prodaju (13)	Krediti i potraživanja	Gotovina	Ukupno	Sredstva raspoloživa za prodaju (13)	Krediti i potraživanja	Gotovina	Ukupno
Protustranke s vanjskim kreditnim rejtingom
Izvrstan i visoki	5 945	3 256	16 147	25 349	7 511	2 951	13 947	24 409
Gornji srednji stupanj	1 087	23 818	4 503	29 409	359	25 045	2 932	28 335
Niži srednji stupanj	1 247	4 527	263	6 037	347	6 001	301	6 649
Neulagački stupanj	32	29 371	732	30 136	42	28 191	317	28 550
Ukupno	8 310	60 973	21 646	90 930	8 259	62 188	17 497	87 944
Protustranke bez vanjskog kreditnog rejtinga
Skupina 1.	—	4 855	25	4 880	—	4 488	48	4 537
Skupina 2.	—	95	—	95	—	136	—	136
Ukupno	—	4 950	25	4 975	—	4 624	48	4 673
Ukupno	8 310	65 922	21 671	95 905	8 259	66 812	17 545	92 616

U prethodnu tablicu nije uključena financijska imovina raspoloživa za prodaju u obliku vlasničkih instrumenata bez vanjskog kreditnog rejtinga. Prethodno navedene četri kategorije rizika u načelu se temelje na kategorijama rejtinga vanjskih agencija za kreditni rejting i ogovaraju sljedećem:

—	Izvrstan i visoki stupanj: Moody P-1, Aaa – Aa3; S&P A-1+, A-1, AAA – AA -; Fitch F1+, F1, AAA – AA- i ekvivalentni

—	Gornji srednji stupanj: Moody P-2, A1 – A3; S&P A-2, A+ – A-; Fitch F2, A+ – A- i ekvivalentni

—	Niži srednji stupanj: Moody P-3, Baa1 – Baa3, S&P A-3, BBB+ – BBB-; Fitch F-3, BBBB+ – BBB- i ekvivalentni

—	Neulagački stupanj: Moody not prime, Ba1 – C; S&P B, C, BB+ – D; Fitch B, C, BB+ – D i ekvivalentni

Treba imati na umu da EU upotrebljava kategorije rejtinga tih vanjskih agencija kao referentnu točku za financijske instrumente i komercijalne banke, ali nakon vlastite analize pojedinih slučajeva može zadržati iznose u jednoj od prethodno navedenih kategorija rizika iako je moguće da su jedna ili više navedenih agencija za kreditni rejting smanjile rejting odgovarajuće druge ugovorne strane. U pogledu skupine neocijenjenih protustranaka, skupina 1 odnosi se na dužnike bez dugovanja u prošlosti, a skupina 2 odnosi se na dužnike s dugovima u prošlosti.

Iznosi prikazani u prethodnoj tablici pod Zajmovi i primici kategorizirani kao neulagački stupanj odnose se u prvom redu na zajmove financijske potpore koje Komisija isplaćuje državama članicama u financijskim teškoćama i sredstva za povrat protiv određenih država članica na temelju propisa o vlastitim sredstvima ili druge pravne osnove. Iznos u okviru gotovine odnosi se na bankovne račune za vlastita sredstva otvorene u riznici ili u središnjim bankama država članica za držanje doprinosa od vlastitih sredstava kako je predviđeno u uredbi. Komisija može s tih računa pokrivati samo novčane potrebe koje proizlaze iz izvršenja proračuna.

Aktivnosti uzimanja i davanja zajmova

Izloženost kreditnom riziku otklanja se prvo dobivanjem državnih jamstava u slučaju Euratoma, potom preko Jamstvenog fonda (MFA i Euratom) te mogućim dobivanjem potrebnih sredstava s računa vlastitih sredstava Komisije otvorenih u državama članicama i konačno iz proračuna EU-a. U zakonodavstvu o vlastitim sredstvima utvrđena su plaćanja vlastitih sredstava na najviše 1,23 % BND-a država članica, a tijekom 2015. za pokrivanje odobrenih sredstava za plaćanje upotrijebljeno je zapravo 0,92 %. To znači da je 31. prosinca 2015. za pokrivanje tih jamstava postojala raspoloživa marža od 0,31 %. Jamstveni fond za vanjska djelovanja osnovan je 1994. za pokrivanje rizika od neplaćanja obveza povezanih s uzetim zajmova kojima se financiraju zajmovi za zemlje izvan EU-a. U svakom slučaju, ako dužnik ne može u cijelosti vratiti dužni iznos, izloženost kreditnom riziku ublažava se mogućim dobivanjem sredstava s računa vlastitih sredstava Komisije otvorenih u državama članicama na kojima ima dovoljno sredstava. U tu svrhu EU ima pravo pozvati države članice da poštuju pravne obveze EU prema svojim zajmodavcima.

Kad je riječ o operacijama riznice, moraju se primjenjivati smjernice o izboru protustranaka. U skladu s tim, operativna jedinica moći će poslovati samo s prihvatljivim bankama koje u pogledu protustranaka imaju dovoljna ograničenja.

Riznica

U skladu s Uredbom Vijeća br. 1150/2000 o vlastitim sredstvima većina sredstava u riznici Komisije drži se na računima koje su otvorile države članice za uplaćivanje svojih doprinosa (vlastiti resursi). Svi ti računi drže se u riznicama država članica ili središnjim nacionalnim bankama. Te institucije nose najniži kreditni rizik (ili rizik protustranke) u odnosu na Komisiju jer je izloženost povezana s državama članicama. Kad je riječ o dijelu sredstava u riznici Komisije koji se drže u komercijalnim bankama radi izvršavanja plaćanja, ti se računi nadopunjuju neposredno prije roka čime automatski upravlja sustav za upravljanje novcem u riznici. Na svim računima drže se najniži iznosi gotovine uzimajući u obzir prosječni iznos izvršenih dnevnih plaćanja s tih računa. Stoga su ukupni iznosi koji se prekonoćno drže na tim računima stalno na niskim razinama (prosječno približno 60 milijuna EUR na 20 računa) te je tako izloženost Komisije riziku ograničena. Te iznose treba razmatrati s obzirom na cjelokupni dnevni saldo riznice koji se 2015. kretao od 300 milijuna EUR do 34 milijarde EUR te na cjelokupni iznos plaćanja izvršenih s računa Komisije u 2015. koji premašuje iznos od 142 milijarde EUR.

Osim toga, za odabir komercijalnih banaka primjenjuju se posebne smjernice radi daljnjeg smanjivanja rizika protustranke kojemu je Komisija izložena:

—	Sve komercijalne banke biraju se na temelju poziva na podnošenje ponuda. Najniži kratkoročni kreditni rejting potreban za pristupanje postupcima nadmetanja jest P-1 agencije Moody ili istovjetna ocjena. U posebnim i propisno opravdanim okolnostima može se prihvatiti i niži rejting.

—	Kreditni rejtinzi komercijalnih banaka u kojima Komisija ima otvorene račune provjeravaju se svakodnevno. U kontekstu financijske krize donesene su i provođene mjere pojačanog nadzora i dnevnih provjera komercijalnih banaka.

—

U delegacijama izvan EU-a knjige blagajne drže se u lokalnim bankama odabranima pojednostavnjenim postupkom javnog nadmetanja. U delegacijama izvan EU-a knjige blagajne drže se u lokalnim bankama odabranima pojednostavnjenim postupkom javnog nadmetanja. Kako bi se ograničila izloženost riziku, salda tih računa drže se na najnižim mogućim razinama (uzimajući u obzir potrebe poslovanja), redovito se nadopunjuju, a primijenjene gornje granice preispituju se jednom godišnje.

Novčane kazne

Privremeno naplaćene novčane kazne: depoziti

Banke koje drže depozite za novčane kazne privremeno plaćene prije 2010. biraju se na temelju javnog nadmetanja u skladu s politikom upravljanja rizikom kojom se utvrđuju uvjeti kreditne sposobnosti i iznos sredstava koji se mogu plasirati razmjerno kapitalu protustranke.

Za komercijalne banke posebno odabrane za deponiranje privremeno naplaćenih novčanih kazni (ograničena novčana sredstva) kao opće pravilo potreban je najniži dugoročni rejting A (prema S&P ili njemu istovjetna ocjena) te najniži kratkoročni rejting A-1 (S&P ili njemu istovjetna ocjena). Ako se snizi kreditni rejting banaka iz te skupine, primjenjuju se posebne mjere. Osim toga, iznos deponiran u svakoj banci ograničen je na određeni postotak njezinih vlastitih sredstava te varira ovisno o rejtingu svake institucije. Pri izračunu graničnih vrijednosti uzima se u obzir i iznos nepodmirenih jamstava koje je Komisiji dala ta institucija. Redovito se ispituje jesu li nepodmireni depoziti u skladu s primjenjivim zahtjevima politike.

Privremeno naplaćene novčane kazne: portfelj fonda BUFI

Za ulaganja iz privremeno naplaćenih novčanih kazni Komisija preuzima izloženost kreditnom riziku Najviša koncentracija izloženosti odnosi se na Francusku i Italiju jer te zemlje drže 32 % odnosno 16 % ukupne nominalne količine portfelja.

Bankovna jamstva

Komisija izdaje jamstva za znatne iznose koje izdaju financijske institucije u vezi s novčanim kaznama koje određuje za poduzeća koja krše pravila EU-a o tržišnom natjecanju (vidjeti bilješku 2.6.1.2.). Jamstva se dobivaju od poduzeća koja umjesto novčane kazne vrše privremeno plaćanje. Politika upravljanja rizikom koja se primjenjuje na primitak tih jamstava preispitana je 2012. te je u kontekstu postojećeg financijskog okruženja u EU-u utvrđena nova kombinacija zahtjeva u pogledu kreditnog rejtinga i graničnih postotaka po protustranci (razmjerni vlastitim sredstvima svake protustranke). Politika i dalje za Komisiju osigurava visoku kreditnu kvalitetu. Redovito se ispituje jesu li nepodmirena jamstva u skladu s primjenjivim zahtjevima politike.

Jamstveni fond za vanjska djelovanja

U skladu sa sporazumom između EU-a i EIB-a o upravljanju ovim Jamstvenim fondom, sva ulaganja (vrijednosni papiri, depoziti itd.) imaju potreban rejting za ulaganja.

6.6 Rizik likvidnosti

Analiza dospijeća financijskih obveza prema preostalom ugovornom dospijeću

u milijunima EUR
	< 1 godina	1 – 5 godina	> 5 godina	Ukupno
Uzeti zajmovi	7 218	9 660	39 982	56 860
Obveze iz financijskih najmova	75	392	1 256	1 723
Poslovne obveze	32 191	—	—	32 191
Ostalo	645	120	353	1 120
Ukupno na dan 31.12.2015.	40 130	10 173	41 591	91 894
Uzeti zajmovi	8 727	15 386	34 357	58 470
Obveze iz financijskih najmova	81	366	1 309	1 755
Poslovne obveze	43 180	—	—	43 180
Ostalo	20	97	336	454
Ukupno na dan 31.12.2014.	52 008	15 849	36 002	103 859

Aktivnosti uzimanja i davanja zajmova

Rizik likvidnosti koji nastaje zbog uzetih zajmova uglavnom se prebija davanjem zajmova pod istim uvjetima (naizmjenični zajmovi). Kod MFA-a i Euratoma Jamstveni fond za vanjska djelovanja služi kao likvidna rezerva (ili sigurnosna mreža) za slučaj da zajmoprimci ne ispunjavaju svoje obveze ili kasnije u plaćanju. Kod BOP-a Uredbom Vijeća br. 431/2009 utvrđen je postupak kojim se daje dovoljno vremena za prikupljanje sredstava s računa vlastitih sredstava Komisije otvorenih u državama članicama. Kod EFSM-a Uredbom Vijeća br. 407/2010 utvrđen je sličan postupak.

Riznica

Načelima proračuna EU-a osigurava se da su ukupna novčana sredstva za određenu godinu uvijek dovoljna za izvršavanje svih plaćanja. Zapravo, ukupni doprinosi država članica jednaki su iznosu plaćanja odobrenih sredstava u proračunskoj godini. Međutim, doprinosi država članica primaju se u dvanaest rata tijekom cijele godine, a plaćanja podliježu određenim sezonskim čimbenicima. Osim toga, u skladu s Uredbom Vijeća br. 1150/2000 (Uredba o vlastitim sredstvima), doprinosi država članica koji se odnose na proračun (izmjene proračuna) odobreni nakon 16. u mjesecu (N) postaju raspoloživi tek u mjesecu N+2, a povezana plaćanja odobrenih sredstava moguće je odmah izvršiti. Kako bi raspoloživa sredstva u riznici bila uvijek dovoljna za pokrivanje plaćanja koja treba svakog mjeseca izvršavati, utvrđeni su postupci u pogledu redovitog predviđanja novčanih sredstava, a prema potrebi, do određenih granica i pod određenim uvjetima mogu se zatražiti vlastita sredstva ili dodatna sredstva od država članica. Sezonski čimbenici rashoda i cjelokupna proračunska ograničenja posljednjih godina rezultirala su potrebom za povećanim nadzorom učestalosti plaćanja tijekom godine. Osim navedenog, a u kontekstu dnevnih operacija riznice Komisije, automatskim alatima za upravljanje novčanim sredstvima omogućava se dovoljna likvidnost svih bankovnih računa Komisije na dnevnoj osnovi.

Jamstveni fond za vanjska djelovanja

Fondom se upravlja u skladu s načelom da imovina mora imati dovoljnu razinu likvidnosti i aktivacije u vezi s relevantnim preuzetim obvezama. U fondu se mora držati najmanje 100 milijuna EUR u portfelju s dospijećem kraćim od 12 mjeseci i ta se sredstva moraju ulagati u instrumente plaćanja. Na dan 31. prosinca 2015. ta ulaganja, uključujući novčana sredstva, iznosila su 173 milijuna EUR. Osim toga, najmanje 20 % nominalne vrijednosti fonda mora se sastojati od instrumenata plaćanja, obveznica s nepromjenjivom stopom čije preostalo dospijeće nije dulje od jedne godine te obveznica s promjenjivom stopom. Na dan 31. prosinca 2015. taj odnos iznosio je 28 %.

7. OBJAVLJIVANJE POVEZANIH STRANAKA

7.1 POVEZANE STRANKE

Povezane stranke EU-a jesu subjekti uključeni u konsolidaciju EU-a, pridruženi subjekti i ključno upravljačko osoblje tih subjekata. Transakcije između tih subjekata vrše se kao dio uobičajenih aktivnosti EU-a te stoga u skladu s računovodstvenim pravilima EU-a nisu potrebni posebni zahtjevi u pogledu objavljivanja.

7.2 PRAVA OSOBA NA KLJUČNIM UPRAVLJAČKIM POLOŽAJIMA

U cilju prikazivanja informacija o transakcijama povezanih stranaka u pogledu ključnog upravljačkog osoblja EU-a, te su osobe podijeljene u sljedećih pet kategorija:

Kategorija 1: predsjednici Europskog vijeća, Komisije i Suda Europske unije

Kategorija 2: potpredsjednik Komisije i visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ostali potpredsjednici Komisije

Kategorija 3: glavni tajnik Vijeća, članovi Komisije, suci i nezavisni odvjetnici Suda Europske unije, predsjednik i članovi Općeg suda, predsjednik i članovi Službeničkog suda EU-a, Ombudsman i Europski nadzornik za zaštitu podataka

Kategorija 4: predsjednik i članovi Revizorskog suda

Kategorija 5: najviše rangirani službenici institucija i agencija.

Sažetak njihovih prava dan je u nastavku, a daljnje informacije nalaze se u Pravilniku o osoblju objavljenom na web-mjestu Europa koji je službeni dokument u kojem se opisuju prava i obveze svih dužnosnika u EU-u. Ključno upravljačko osoblje nije primilo povlaštene zajmove od EU-a.

PRAVA KLJUČNOG UPRAVLJAČKOG OSOBLJA

EUR
Pravo (po zaposleniku)	Kategorija 1.	Kategorija 2.	Kategorija 3.	Kategorija 4.	Kategorija 5.
Osnovna plaća (mjesečno)	26 167,89	23 702,80 -	18 962,24 -	20 479,22 -	12 057,21 -
		24 650,91	21 332,52	21 806,58	18 962,24

Doplatak za boravak u stranoj zemlji i doplatak za život u inozemstvu	15 %	15 %	15 %	15 %	0 – 4 % – 16 %

Obiteljska davanja:
Kućanstvo (postotak plaće)	2 % + 176,01	2 % + 176,01	2 % + 176,01	2 % + 176,01	2 % + 176,01
Uzdržavano dijete	384,60	384,60	384,60	384,60	384,60
Dijete predškolske dobi	93,95	93,95	93,95	93,95	93,95
Obrazovanje ili	260,95	260,95	260,95	260,95	260,95
Obrazovanje van mjesta rada	521,90	521,90	521,90	521,90	521,90
Doplatak za predsjedavajuće suce	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo	607,71	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo

Troškovi reprezentacije	1 418,07	911,38	607,71	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo

Godišnji putni troškovi	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo

Prijenosi u države članice:
Dodatak za obrazovanje (14)	Da	Da	Da	Da	Da
Postotak plaće (14)	5 %	5 %	5 %	5 %	5 %
Postotak plaće bez korekcijskog koeficijenta	Najviše 25 %	Najviše 25 %	Najviše 25 %	Najviše 25 %	Najviše 25 %
Troškovi reprezentacije	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo

Preuzimanje dužnosti:
Troškovi za nastanjenje	52 335,78	47 405,60 -	37 924,50 -	40 958,44 -	Nadoknađuju se
		49 301,82	42 665,04	43 613,16
Troškovi obiteljskog putovanja	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se
Troškovi za selidbu	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se
Napuštanje dužnosti:
Troškovi za preseljenje	26 167,89	23 702,80 -	18 962,24 -	20 479,22 -	Nadoknađuju se
		24 650,91	21 332,52	21 806,58
Troškovi obiteljskog putovanja	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se
Troškovi za selidbu	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se	Nadoknađuju se
Prelazak (% plaće) (15)	40 % – 65 %	40 % – 65 %	40 % – 65 %	40 % – 65 %	Nije primjenjivo
Zdravstveno osiguranje	Pokrivaju se	Pokrivaju se	Pokrivaju se	Pokrivaju se	Pokrivaju se
Mirovina (% plaće prije oporezivanja)	Najviše 70 %	Najviše 70 %	Najviše 70 %	Najviše 70 %	Najviše 70 %

Odbici:
Porez na dohodak	8 % – 45 %	8 % – 45 %	8 % – 45 %	8 % – 45 %	8 % – 45 %
Zdravstveno osiguranje (postotak plaće)	1,7 %	1,7 %	1,7 %	1,7 %	1,7 %
Posebni namet na plaću	7 %	7 %	7 %	7 %	6 – 7 %
Mirovinski odbitak	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo	10,1 %
Broj osoba na kraju godine	3	8	93	28	112

8. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE STANJA

Na dan potpisivanja ovih izvještaja računovodstveni službenik Komisije nema saznanja ni o kakvim značajnim pitanjima niti je obaviješten o takvim značajnim pitanjima koja bi zahtijevala posebno objavljivanje u ovom odjeljku, osim informacija koje su prikazane u nastavku. Godišnji financijski izvještaj i bilješke pripremljeni su na temelju najnovijih dostupnih informacija i to se odražava u prikazanim informacijama.

Na dan 23. lipnja 2016. državljani Ujedinjene Kraljevine glasali su za izlazak iz Europske unije. Za stupanje na snagu te odluke Britanci se moraju pozvati na članak 50. Ugovora o Europskoj uniji. U tom je članku utvrđen postupak koji je potrebno primijeniti ako se država članica odluči za istup iz Europske unije i pregovori o izlasku Ujedinjene Kraljevine mogu početi tek kad se taj članak aktivira. U skladu sa smjernicama koje daje Europsko vijeće, Unija u tom slučaju pregovara i sklapa s Ujedinjenom Kraljevinom sporazum kojim se utvrđuju aranžmani njezina izlaska imajući pritom u obzir okvir za njezin budući odnos s Unijom. U trenutku potpisivanja ovog financijskog izvještaja službeno priopćenje o aktiviranju članka 50. još nije dostavljeno.

9. OPSEG KONSOLIDACIJE

A. NADZIRANI SUBJEKTI (52)

1. Institucije i savjetodavna tijela (11)

Europski parlament

Europsko vijeće

Europska komisija

Europski revizorski sud

Sud Europske unije

Europska služba za vanjsko djelovanje

Europski nadzornik za zaštitu podataka

Europski gospodarski i socijalni odbor

Europski ombudsman

Odbor regija

Vijeće Europske unije

2. Agencije EU-a (39)

2.1. Izvršne agencije (6)

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu

Izvršna agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu

Izvršna agencija za istraživanje

Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća

Izvršna agencija za inovacije i mreže

Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća

2.2. Decentralizirane agencije (33)

Europska agencija za pomorsku sigurnost

Europska agencija za lijekove

Nadzorno tijelo za europski GNSS

Europska agencija za kemikalije

Fuzija za energiju (Europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije)

Eurojust

Europski institut za jednakost spolova

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti

Europska agencija za okoliš

Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja

Europska agencija za suradnju europskih regulatora

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo

Europski ured za azil

Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije

Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica EU-a

EU-LISA (Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde)

Europska agencija za sigurnost hrane

Europska agencija za željeznice

Ured Zajednice za biljne sorte

Europska agencija za kontrolu ribarstva

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama

Europska policijska akademija (CEPOL)

Europski policijski ured (Europol)

Europska agencija za sigurnost zračnog prometa

Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost

Agencija Europske unije za temeljna prava

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje

Prevoditeljski centar za tijela Europske unije

Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala

Europska zaklada za izobrazbu

Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta

Ured EU-a za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajn)

3. Ostali nadzirani subjekti (2)

Europska zajednica za ugljen i čelik (u likvidaciji)

Europski institut za inovacije i tehnologiju

B. ZAJEDNIČKI POTHVATI (7)

Zajedničko poduzeće SESAR

Zajedničko poduzeće za gorive ćelije i vodik 2

Zajedničko poduzeće Clean Sky 2

Zajedničko poduzeće Galileo u likvidaciji

Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativne lijekove 2

Zajedničko poduzeće ECSEL

Zajedničko poduzeće za bioindustriju (16)

C. PRIDRUŽENI SUBJEKTI (1)

Europski investicijski fond

AGREGIRANI IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA I BILJEŠKE (17)

SADRŽAJ

REZULTAT IZVRŠENJA PRORAČUNA EU-a

102

USKLAĐIVANJE POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM

103

IZVJEŠTAJ O USPOREDBI PRORAČUNA I STVARNIH IZNOSA

104

BILJEŠKE UZ AGREGIRANE IZVJEŠTAJE O IZVRŠENJU PRORAČUNA

107

PRORAČUNSKI CIKLUS EU-A

107

1.1

VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2014. – 2020.

107

1.2

PODRUČJA POLITIKA

108

1.3

GODIŠNJI PRORAČUN

108

BILJEŠKE UZ PRORAČUNSKI REZULTAT EU-a

109

2.1

IZRAČUN PRORAČUNSKOG REZULTATA

109

2.2

IZVRŠENJE PRORAČUNA EU-a ZA 2015.

110

BILJEŠKE UZ USKLAĐIVANJE POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM

111

IZVRŠENJE PRORAČUNSKIH PRIHODA EU-a

112

4.1

SAŽETAK IZVRŠENJA PRORAČUNSKIH PRIHODA

112

4.2

IZVRŠENJE PRIHODA

115

IZVRŠENJE PRORAČUNSKIH RASHODA EU-a

118

5.1

VFO: PODJELA I PROMJENE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

118

5.2

VFO: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA

119

5.3

VFO: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

120

5.4

VFO: KRETANJA O NEPODMIRENIM OBVEZAMA (RAL)

121

5.5

VFO: PODJELA NEPODMIRENIH ODOBRENIH SREDSTAVA PO GODINI NASTANKA

122

5.6

PODRUČJE POLITIKE: PODJELA I PROMJENA ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

123

5.7

PODRUČJE POLITIKE: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA

127

5.8

PODRUČJE POLITIKE: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

131

5.9

PODRUČJE POLITIKE: KRETANJA O NEPODMIRENIM OBVEZAMA

133

5.10

PODRUČJE POLITIKE: PODJELA NEPODMIRENIH ODOBRENIH SREDSTAVA PO GODINI NASTANKA

135

5.11

IZVRŠENJE RASHODA IZ 2015.

138

IZVRŠENJE PROVEDBE PRORAČUNA INSTITUCIJA I AGENCIJA

139

6.1

INSTITUCIJE: SAŽETAK IZVRŠENJA PRORAČUNSKIH PRIHODA

139

6.2

INSTITUCIJE: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

140

6.3

PRIHOD AGENCIJA: PRORAČUNSKA PREDVIĐANJA, PRAVA I PRIMLJENI IZNOSI

142

6.4

ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENA SREDSTVA ZA PLAĆANJE PO AGENCIJAMA

143

6.5

PRORAČUNSKI REZULTAT UKLJUČUJUĆI AGENCIJE

145

REZULTAT IZVRŠENJA PRORAČUNA EU-a

u milijunima EUR
	Bilješka	2015.	2014
Prihodi u financijskoj godini	4.1.	146 624	143 940
Plaćanja na temelju odobrenih sredstava za tekuću godinu	5.3.	(143 485 )	(141 193 )
Odobrena sredstva za plaćanje prenesena u godinu N+1		(1 299 )	(1 787 )
Poništenje neupotrijebljenih odobrenih sredstava prenesenih iz godine N-1		29	25
Razvoj namjenskih prihoda		(704)	336
Razlike u tečajevima stranih valuta za godinu		182	110
Proračunski rezultat (18)	2.2.	1 347	1 432

USKLAĐIVANJE POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM

u milijunima EUR
	2015.	2014.
POSLOVNI REZULTAT GODINE	(13 033 )	(11 280 )
Prihod
Prava utvrđena u tekućoj godini koja još nisu naplaćena	(318)	(6 573 )
Prava utvrđena u prethodnim godinama naplaćena u tekućoj godini	7 943	4 809
Obračunani prihodi (neto)	(359)	(4 877 )
Rashodi
Obračunani izdaci (neto)	9 920	9 223
Rashodi iz prethodne godine plaćeni u tekućoj godini	(1 208 )	(821)
Neto učinak pretfinanciranja	(4 831 )	457
Odobrena sredstva za plaćanje prenesena u sljedeću godinu	(2 195 )	(1 979 )
Plaćanja na temelju prijenosa i poništenja neupotrijebljenih odobrenih sredstava za plaćanje	1 979	1 858
Promjene pričuve	4 950	12 164
Ostalo	(1 671 )	(1 719 )
Poslovni rezultat agencija i EZUČ-a	169	170
PRORAČUNSKI REZULTAT GODINE	1 347	1 432

Za daljnja objašnjenja usklađivanja poslovnog rezultata s proračunskim rezultatom vidjeti bilješku 3..

Vidjeti i tablicu 6.5. Proračunski rezultat uključujući agencije.

IZVJEŠTAJ O USPOREDBI PRORAČUNA I STVARNIH IZNOSA

PRORAČUNSKI PRIHOD

u milijunima EUR
		Početni doneseni proračun	Izmjena proračuna	Završni doneseni proračun	Prihod
1	Vlastita sredstva	139 639	(9 971 )	129 667	130 738
	od čega carine	16 701	1 934	18 635	18 607
	od čega PDV	18 264	(241)	18 023	18 269
	od čega BND	104 548	(11 664 )	92 884	94 009
3	Viškovi, bilance i prilagodbe vlastitih sredstava	—	8 568	8 568	8 031
4	Prihodi na temelju zaposlenih u institucijama i ostalim tijelima Unije	1 301	—	1 301	1 329
5	Prihodi koji proizlaze iz administrativnog poslovanja institucija	54	40	94	563
6	Doprinosi i povrati povezani sa sporazumima i programima Unije	60	—	60	4 198
7	Zatezne kamate i novčane kazne	123	1 400	1 523	1 703
8	Uzimanje i davanje zajmova	7	30	37	42
9	Razni prihodi	30	—	30	19
Ukupno		141 214	66	141 280	146 624

Za pojedinosti o provedbi prihoda za 2015. vidjeti bilješku 4.

PRORAČUNSKI RASHODI: OBVEZE PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA (VFO)

u milijunima EUR
Naslov VFO-a		Početni doneseni proračun	Izmjene proračuna i prijenosi	Završni doneseni proračun	Dodatna odobrena sredstva (19)	Ukupna odobrena sredstva	Preuzete obveze
1	Pametan i uključiv rast	66 782	11 173	77 955	11 429	89 384	88 151
	1a: Konkurentnost za rast i zapošljavanje	17 552	0	17 552	2 538	20 090	18 905
	1b: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija	49 230	11 173	60 403	8 890	69 293	69 246
2	Održivi rast: prirodni resursi	58 809	5 069	63 877	5 262	69 140	67 375
	od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja	43 456	(1)	43 455	2 841	46 296	44 948
3	Sigurnost i građanstvo	2 147	375	2 522	347	2 869	2 826
4	Globalna Europa	8 408	386	8 795	979	9 774	9 397
5	Administracija	8 660	(0)	8 660	765	9 425	9 154
	od čega: administrativni rashodi institucija	3 667	(0)	3 667	420	4 087	3 954
6	Naknade	—	—	—	—	—	—
8	Negativna pričuva	—	—	—	—	—	—
9	Posebni instrumenti	515	(51)	465	231	696	288
Ukupno		145 322	16 952	162 273	19 013	181 286	177 190

PRORAČUNSKI RASHODI: OBVEZE PO NASLOVIMA VIŠEGODIŠNJEG FINANCIJSKOG OKVIRA (VFO)

u milijunima EUR
Naslov VFO-a		Početni doneseni proračun	Izmjene proračuna i prijenosi	Završni doneseni proračun	Dodatna odobrena sredstva (20)	Ukupna odobrena sredstva	Izvršena plaćanja
1	Pametan i uključiv rast	66 923	(347)	66 576	3 740	70 316	68 009
	1a: Konkurentnost za rast i zapošljavanje	15 798	(189)	15 609	3 375	18 984	16 802
	1b: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija	51 125	(158)	50 967	365	51 332	51 207
2	Održivi rast: prirodni resursi	55 999	214	56 213	3 276	59 489	58 066
	od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja	43 448	(1)	43 447	2 857	46 304	44 940
3	Sigurnost i građanstvo	1 860	104	1 963	92	2 055	2 019
4	Globalna Europa	7 422	229	7 652	576	8 228	7 884
5	Administracija	8 659	0	8 659	1 526	10 185	8 978
	od čega: administrativni rashodi institucija	3 667	(0)	3 667	877	4 543	3 791
6	Naknade	—	—	—	—	—	—
8	Negativna pričuva	—	—	—	—	—	—
9	Posebni instrumenti	352	(134)	218	105	322	288
Ukupno		141 214	66	141 280	9 314	150 595	145 243

Za pojedinosti o izvršenju rashoda za 2015. vidjeti bilješku 5., a za objašnjenje bilješku 5.11.

BILJEŠKE UZ AGREGIRANE IZVJEŠTAJE O IZVRŠENJU PRORAČUNA*

1. PRORAČUNSKI CIKLUS EU-a

Proračunsko računovodstvo vodi se u skladu s Financijskom uredbom (FR) i njezinim pravilima primjene. Općim proračunom kao glavnim instrumentom financijske politike Unije svake se godine osiguravaju te odobravaju prihodi i rashodi Unije. U skladu s FR-om, postoje dva glavna elementa: višegodišnji financijski okvir (VFO) u kojem su utvrđene glavne gornje granice za razdoblje od 7 godina i godišnji proračunski postupak.

1.1 VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2014. – 2020.

u milijunima EUR

Naslov

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

Ukupno

1.	Pametan i uključiv rast

52 756

77 986

69 304

72 386

75 271

78 752

82 466

508 921

1.a	Konkurentnost za rast i zapošljavanje

16 560

17 666

18 467

19 925

21 239

23 082

25 191

142 130

1.b	Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

36 196

60 320

50 837

52 461

54 032

55 670

57 275

366 791

2.	Održivi rast: prirodni resursi

49 857

64 692

64 262

60 191

60 267

60 344

60 421

420 034

od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

43 779

44 190

43 950

44 145

44 162

44 240

44 263

308 729

3.	Sigurnost i građanstvo

1 737

2 456

2 546

2 578

2 656

2 801

2 951

17 725

4.	Globalna Europa

8 335

8 749

9 143

9 432

9 825

10 268

10 510

66 262

5.	Administracija

8 721

9 076

9 483

9 918

10 346

10 786

11 254

69 584

od čega: administrativni rashodi institucija

7 056

7 351

7 679

8 007

8 360

8 700

9 071

56 224

Naknade

—

8.	Negativna pričuva

9.	Posebni instrumenti

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza:

121 435

162 959

154 738

154 505

158 365

162 951

167 602

1 082 555

Ukupna odobrena sredstva za plaćanja:

135 762

142 007

144 685

142 771

149 074

153 362

156 295

1 023 956

U prethodnoj tablici prikazane su gornje granice VFO-a po tekućim cijenama. Godina 2015. bila je druga financijska godina obuhvaćena novim VFO-om za razdoblje 2014. – 2020. Ukupna gornja granica za odobrena sredstva za preuzimanje obveza za 2015. iznosila je 162 959 milijuna EUR što iznosi 1,17 % BND-a, dok je odgovarajuća gornja granica za odobrena sredstva za plaćanje iznosila 142 007 milijuna EUR, ili 1,02 % BND-a.

Reprogramiranje neiskorištenih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iz 2014. za 2015. i 2016. (prema članku 19. VFO-a) provedeno je Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 2015/623 od 21. travnja 2015. (SL L 103, 22. travnja 2015., str. 1) revizijom gornjih granica VFO-a i povezanom izmjenom proračuna za 2015. Glavni učinci 2015. bili su pod naslovom 1.(b) (11,2 milijarde EUR) i naslovom 2. (5 milijardi EUR), dok je glavna promjena za 2016. bila promjena naslova 2. (4,4 milijarde EUR).

Za VFO 2014. – 2020. dogovorene su nove odredbe o fleksibilnosti. Jedna od novih odredbi mogućnost je prijenosa nepotrošene marže u okviru gornje granice za plaćanje na sljedeće godine – preko ukupne razlike za plaćanja u okviru tehničkih prilagodbi VFO-a za sljedeću godinu. Stoga je nepotrošeni iznos iz 2014. (104 milijuna EUR u tekućim cijenama iz 2014.) prenesen u 2015. (106 milijuna EUR u tekućim cijenama iz 2015.) a gornje granice iz 2014. i 2015. shodno tome su prilagođene – vidjeti Tehničku prilagodbu VFO-a za 2016. (COM(2015) 320 final, 22. svibnja 2015.).

Objašnjenje različitih naslova VFO-a navedeno je u nastavku:

Naslov 1. – Pametan i uključiv rast

Ovaj je naslov podijeljen na dva posebna, ali međusobno povezana dijela

(3)	Konkurentnost za rast i zapošljavanje kojim su obuhvaćeni rashodi za istraživanje i inovacije, obrazovanje i izobrazbu, instrument za povezivanje Europe, socijalnu politiku, unutarnje tržište i prateće politike.

(4)	Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija kojoj je cilj jačanje konvergencije najnerazvijenijih država članica i područja, dopunjavanje strategije EU-a za održivi razvoj izvan manje uspješnih područja i podupiranja međuregionalne suradnje.

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

Naslovom 2. obuhvaćeni su zajednička poljoprivredna i ribarstvena politika, ruralni razvoj i mjere zaštite okoliša, osobito mreža Natura 2000.

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

Naslov 3. (Sigurnost i građanstvo) odražava sve veću važnost koja se pridaje određenim područjima u kojima su EU-u dodijeljene određene zadaće – pravda i unutarnji poslovi, zaštita granica, politika useljavanja i azila, javno zdravlje i zaštita potrošača, kultura, mladi, informacije i dijalog s građanima.

Naslov 4. – Globalna Europa

Naslovom 4. obuhvaćeno je vanjsko djelovanje, uključujući razvojnu suradnju, humanitarnu pomoć, pretpristupne i susjedske instrumente. ERF je izvan proračuna EU-a i nije dio VFO-a.

Naslov 5. – Administracija

Ovim su naslovom obuhvaćeni administrativni rashodi svih institucija, mirovina i europske škole. Za ostale institucije osim Komisije, ti troškovi čine ukupnost rashoda.

Naslov 6. – Naknade

U skladu s političkim dogovorom da nove države članice ne bi morale na početku svojega članstva uplaćivati neto doprinose u proračun, u ovom su naslovu predviđene naknade. Ti su iznosi dostupni kao prijenosi tim državama kako bi se uravnotežili njihovi proračunski primici i doprinosi.

1.2 PODRUČJA POLITIKA

U okviru upravljanja na temelju djelatnosti (ABM) Komisija u postupcima planiranja i upravljanja provodi proračun na temelju aktivnosti (ABB). ABB podrazumijeva proračunsku strukturu prema kojoj proračunski naslovi odgovaraju područjima politika, a proračunska poglavlja aktivnostima. ABB-om se želi osigurati jasan okvir za provođenje ciljeva politika Komisije s pomoću zakonodavnih, financijskih ili ostalih sredstava javne politike. Organiziranjem rada Komisije na temelju aktivnosti dobiva se jasna slika djelovanja Komisije te se istodobno utvrđuje zajednički okvir za utvrđivanje prioriteta. Sredstva se prioritetima dodjeljuju tijekom proračunskog postupka na temelju aktivnosti kao elemenata za sastavljanje proračuna. Utvrđivanjem takve veze između aktivnosti i dodijeljenih im sredstava, ABB-om se želi povećati učinkovitost i djelotvornost u uporabi tih sredstava u Komisiji.

Područje politike može se definirati kao homogeno grupiranje aktivnosti koje čine dio rada Komisije koji su važni u postupku donošenja odluka. Svako područje politike u načelu odgovara jednoj glavnoj upravi te je njima obuhvaćeno oko 6 ili 7 pojedinačnih aktivnosti. Područja politika najčešće su operativna, jer se njihovim glavnim aktivnostima žele osigurati pogodnosti za korisnike treće strane u njihovim područjima aktivnosti. Operativni proračun upotpunjuje se potrebnim administrativnim rashodima za svako područje politike.

1.3 GODIŠNJI PRORAČUN

Komisija svake godine vrši procjenu prihoda i rashoda svih institucija za predmetnu godinu i sastavlja nacrt proračuna te ga šalje proračunskom tijelu. Na temelju toga nacrta Vijeće donosi svoje stajalište o kojem se potom pregovara između dviju strana proračunskog tijela. Predsjednik Europskog parlamenta izjavljuje da je zajednički nacrt proračuna konačno donesen te da se stoga proračun može izvršiti. Tijekom predmetne godine donose se izmjene proračuna. Zadaća izvršenja proračuna uglavnom je u nadležnosti Komisije.

Struktura proračuna za Komisiju sastoji se od administrativnih odobrenih sredstava i odobrenih sredstava za poslovanje. Ostale institucije imaju samo administrativna odobrena sredstva. Osim toga, u proračunu se razlikuju dvije vrste odobrenih sredstava: nediferencirana i diferencirana. Nediferencirana odobrena sredstva upotrebljavaju se za financiranje djelovanja na godišnjoj osnovi (sukladno s načelom jedne godine). Diferencirana odobrena sredstva upotrebljavaju se za usklađivanje načela jedne godine s potrebom upravljanja višegodišnjim djelovanjima. Diferencirana odobrena sredstva dijele se na odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje:

—

odobrena sredstva za preuzimanje obveza: njima je obuhvaćen ukupan trošak pravnih obveza preuzetih za tekuću financijsku godinu za djelovanja koja se protežu na više godina. Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke ako je to određeno temeljnim aktom.

—	odobrena sredstva za plaćanje: njima su obuhvaćeni rashodi za obveze preuzete za tekuću financijsku godinu i/ili prethodne financijske godine.

Podrijetlo odobrenih sredstava

Glavni izvor odobrenih sredstava jest proračun Unije donesen za tekuću godinu. Međutim, postoje druge vrste odobrenih sredstva koji proizlaze iz odredaba Financijske uredbe. Ona potječu iz prethodnih financijskih godina ili vanjskih izvora. Stoga razlikujemo sljedeća podrijetla odobrenih sredstava:

—	Odobrena proračunska sredstva iz početnog donesenog proračuna i izmijenjenih proračuna

—	Prenesena odobrena sredstva iz prethodne godine

—	Namjenski prihodi koji se sastoje od povrata, odobrenih sredstava EFTA-a, prihoda od trećih strana/drugih zemalja, rada za treće strane i odobrenih sredstava koja su opet dostupna zbog otplate plaćanja na računu.

Sastav ukupnog dostupnog proračuna

—	početni doneseni proračun = odobrena sredstva izglasana u godini N-1,

—	donesene izmjene proračuna,

—	dodatna odobrena sredstva = namjenski prihodi + odobrena sredstva prenesena iz prethodne financijske godine ili ponovno stavljena na raspolaganje nakon njihova opoziva.

2. BILJEŠKE UZ PRORAČUNSKI REZULTAT EU-a

2.1 IZRAČUN PRORAČUNSKOG REZULTATA

Proračunski rezultat EU-a vraća se državama članicama tijekom naredne godine odbitkom od iznosa koje trebaju platiti u toj financijskoj godini.

Iznosi vlastitih sredstava uneseni u izvještaj jesu iznosi uplaćeni tijekom godine na račune koje su vlade država članica otvorile u ime Komisije. U slučaju viška prihodi se sastoje i od proračunskog rezultata prethodne financijske godine. Ostali prihodi uneseni u izvještaj jesu stvarno primljeni iznosi tijekom godine.

U cilju izračuna proračunskog rezultata za godinu rashodi se sastoje od plaćanja na temelju odobrenih sredstava u godini uz sva odobrena sredstva u toj godini koja su prenesena u narednu godinu. Plaćanja na temelju odobrenih sredstava za godinu jesu plaćanja koja do 31. prosinca financijske godine izvršava računovodstveni službenik. U slučaju EFJP-a plaćanja izvršavaju države članice između 16. listopada godine N-1 i 15. listopada godine N, uz uvjet da je računovodstveni službenik do 31. siječnja godine N+1 obaviješten o obvezama i odobrenju. Rashodi EFJP-a mogu ovisiti o odluci o sukladnosti nakon provedenih nadzora u državama članicama.

Proračunski rezultat sastoji se od dva elementa: rezultata EU-a i rezultata sudjelovanja država EFTA-e koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP-a). U skladu s člankom 15. Uredbe br. 1150/2000 o vlastitim sredstvima taj rezultat predstavlja razliku između:

—	ukupnih prihoda primljenih u financijskoj godini; i

—	ukupnih iznosa isplaćenih na teret odobrenih sredstava za tu godinu uvećanih za ukupni iznos odobrenih sredstava za tu godinu prenesen u narednu godinu.

Konačnom iznosu dodaje se ili oduzima sljedeće:

—	neto saldo poništenih odobrenih sredstava za plaćanje prenesenih iz prethodnih godina i sva plaćanja koja, zbog promjenjivog tečaja eura, premašuju nediferencirana odobrena sredstva prenesena iz prethodne godine,

—	razvoj namjenskih prihoda i

—	neto iznos dobiti i gubitka na temelju promjene tečaja stranih valuta tijekom godine.

Odobrena sredstva prenesena iz prethodne financijske godine u pogledu doprinosa i rada trećih strana, koja se po definiciji uvijek mogu upotrijebiti, unose se u dodatna odobrena sredstva za financijsku godinu. Time se objašnjava razlika između prijenosâ iz prethodne godine unesenih u izvješće o izvršenju proračuna za 2015. i prijenosâ u narednu godinu unesenih u izvješće o izvršenja proračuna za 2014. Odobrena sredstva ponovno stavljena na raspolaganje nakon otplate plaćanja ne uzimaju se u obzir pri izračunu proračunskog rezultata.

Prenesenim odobrenim sredstvima za plaćanje obuhvaćeni su: automatski prijenosi i prijenosi na temelju odluke. Pri poništenju neiskorištenih odobrenih sredstava prenesenih iz prethodne godine prikazuju se poništenja odobrenih sredstava prenesenih automatski i na temelju odluke.

2.2 IZVRŠENJE PRORAČUNA EU-a ZA 2015.

Proračunski višak u iznosu od 1,3 milijarde EUR

—	Višak uglavnom potječe sa strane prihoda, posebno od revizije sredstava na temelju BND-a i PDV-a iz 2014. koje su države članice platile 2015.

—	Preostalih 182 milijuna EUR viška potječe od dobitaka od promjena tečaja stranih valuta.

Prihodi:

—	Prihodi, u ukupnom iznosu od 146,6 milijardi EUR bili su za 5,3 milijarde EUR veći od konačnog donesenog proračuna većinom zbog namjenskih prihoda pod naslovima 5. i 6. – vidjeti tablicu 4.1.u nastavku;

—	Prihod od novčanih kazni u iznosu od 1,3 milijarde EUR upotrijebio se za financiranje povećane potrebe za sredstvima za plaćanja;

—	Izvršena je iznimno velika revizija vlastitih sredstava BND-a u 2014. (9,5 milijardi EUR) kojom je obuhvaćeno razdoblje od 2002. To je imalo znatan učinak na proračunski prihod za 2015. jer su iznosi plaćeni tek u 2015.

Rashodi:

—	Odobrena sredstva za plaćanje u konačno donesenom proračunu, ne uključujući posebne instrumente, iznosila su 141 milijardu EUR i bila 1,6 % viša nego u 2014. – vidjeti tablicu 5.1.

—	Ukupna plaćanja iznosila su 145,2 milijarde EUR (2014.: 142,5 milijarde EUR) – vidjeti tablicu 5.3.;

Obveze i RAL

—	Dostupna odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu od 181,3 milijarde EUR izvršena su samo na općoj razini od 97,7 %–vidjeti tablicu 5.2.;

—	Neplaćene obveze („RAL”) povećale su se sa 189,6 milijardi EUR na kraju 2014. na 217,7 milijardi EUR na kraju 2015.– vidjeti tablicu 5.4. To odražava povećanu provedbu obveza novog programskog razdoblja

Detaljnija analiza proračunskih prilagodbi, njihov odgovarajući kontekst, opravdanost i učinak predstavljeni su u Izvještaju Komisije o proračunskom i financijskom upravljanju iz 2015. dijelu A „Pregled na razini proračuna” i dijelu B koji se bavi svim naslovima višegodišnjeg financijskog okvira.

3. BILJEŠKE UZ USKLAĐIVANJE POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM

U skladu s Financijskom uredbom, poslovni rezultat godine izračunava se na temelju načela proračunskog računovodstva, a proračunski rezultat temelji se na izmijenjenim pravilima gotovinskog računovodstva. Budući da poslovni rezultat i proračunski rezultat obuhvaćaju iste osnovne operativne transakcije, za nadzor je potrebno provjeriti je li ih moguće uskladiti.

Usklađene stavke – prihodi

Stvarni proračunski prihodi za financijsku godinu odgovaraju prihodima prikupljenima na temelju prava utvrđenih tijekom godine i iznosa prikupljenih na temelju prava utvrđenih u prethodnim godinama. Stoga u svrhu usklađivanja od poslovnog rezultata treba oduzeti iznose na temelju prava utvrđenih tijekom godine koji još nisu prikupljeni jer oni nisu dio proračunskih prihoda. S druge strane u svrhu usklađivanja poslovnom rezultatu treba dodati iznose na temelju prava utvrđenih prethodnih godina prikupljenih tijekom godine.

Neto obračunane prihode uglavnom čine obračunani prihodi za proljoprivredu, vlastita sredstva te kamate i dividende. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. obračunani prihodi za tekuću godinu umanjeni za poništene obračunane prihode iz prethodnih godina.

Usklađene stavke – rashodi

Neto obračunane izdatke čine uglavnom obračunane obveze za izračun granične vrijednosti na kraju godine, tj. opravdani izdaci korisnika sredstava EU-a koji Komisiji još nisu prijavljeni. Iako se obračunani izdaci ne smatraju proračunskim rashodima, plaćanja izvršena u tekućoj godini koja se odnose na račune uknjižene u prethodnim godinama dio su proračunskih rashoda tekuće godine.

Neto učinak pretfinanciranja jest kombinacija (1) novih iznosa pretfinanciranja plaćenih u tekućoj godini i priznatih kao proračunski rashod u godini i (2) obračunatih iznosa pretfinanciranja plaćenih u tekućoj godini ili prethodnim godinama prihvaćanjem opravdanih troškova. Drugo navedeno jest obračunski izdatak, ali ne u smislu proračunskog računovodstva jer se plaćanja početnih iznosa pretfinanciranja već u vrijeme plaćanja smatraju proračunskim rashodom.

Pored plaćanja na temelju odobrenih sredstava za plaćanja za godinu, pri izračunu proračunskog rezultata za godinu treba uzeti u obzir i odobrena sredstva za tu godinu koja se prenose u sljedeću godinu (u skladu s člankom 15. Uredbe br. 1150/2000). Isto se primjenjuje i na proračunska plaćanja u tekućoj godini nastala zbog prijenosa sredstava iz prethodnih godina i poništenja neupotrijebljenih odobrenih sredstava za plaćanje.

Promjene pričuve odnose se na procjene u financijskim izvještajima na kraju godine (uglavnom primanja zaposlenih) koji ne utječu na proračunsko računovodstvo. Ostale usklađene iznose čine različiti elementi poput amortizacije imovine, stjecanja imovine, plaćanje kapitalnih najmova i financijsko sudjelovanje u kojem su postupanje s proračunskim računovodstvom i računovodstvom na temelju nastanka poslovnih događaja različiti.

4. IZVRŠENJE PRORAČUNSKIH PRIHODA EU-a

4.1 SAŽETAK IZVRŠENJA PRORAČUNSKIH PRIHODA

u milijunima EUR
Naziv		Odobrena sredstva za prihode		Utvrđena prava			Prihod			Primljeno kao	Nepodmireno
Naziv		Početni doneseni proračun	Završni doneseni proračun	Tekuća godina	Prijenosi	Ukupno	Od prava u tekućoj godini	Od prenesenih prava	Ukupno	% proračuna	Nepodmireno
1	Vlastita sredstva	139 639	129 667	130 733	32	130 766	130 729	9	130 738	100,83 %	28
3	Viškovi, neupotrijebljena sredstva i prilagodbe	—	8 568	2 624	5 407	8 031	2 624	5 407	8 031	93,74 %	—
4	Prihodi od osoba koje rade u institucijama i ostalim tijelima Unije	1 301	1 301	1 334	8	1 343	1 320	8	1 329	102,12 %	14
5	Prihodi koji proizlaze iz administrativnog poslovanja institucija	54	94	560	21	581	548	15	563	596,25 %	17
6	Doprinosi i povrati povezani sa sporazumima i programima Unije	60	60	4 202	271	4 473	4 065	133	4 198	6 996,33 %	275
7	Zatezne kamate i novčane kazne	123	1 523	480	8 016	8 497	256	1 447	1 703	111,82 %	6 793
8	Uzimanje i davanje zajmova	7	37	45	3	48	39	3	42	114,97 %	6
9	Razni prihodi	30	30	21	9	30	18	1	19	64,21 %	10
Ukupno		141 214	141 280	139 999	13 768	153 768	139 599	7 024	146 624	103,78 %	7 144

Detaljni podaci za naslov 1.: Vlastita sredstva

u milijunima EUR
Poglavlje		Odobrena sredstva za prihode		Utvrđena prava			Prihod			Primljeno kao	Nepodmireno
Poglavlje		Početni doneseni proračun	Završni doneseni proračun	Tekuća godina	Prijenosi	Ukupno	Od prava u tekućoj godini	Od prenesenih prava	Ukupno	% proračuna	Nepodmireno
11	Pristojbe na šećer	125	125	124	—	124	124	—	124	99,21 %	—
12	Carine	16 701	18 635	18 602	32	18 634	18 597	9	18 607	99,85 %	28
13	PDV	18 264	18 023	18 269	—	18 269	18 269	—	18 269	101,36 %	—
14	BND	104 548	92 884	94 009	—	94 009	94 009	—	94 009	101,21 %	—
15	Korekcija proračunskih neravnoteža	—	—	(270)	—	(270)	(270)	—	(270)	—	—
Ukupno		139 639	129 667	130 733	32	130 766	130 729	9	130 738	100,83 %	28

Detaljni podaci za naslov 3.: Viškovi, neupotrijebljena sredstva i prilagodbe

u milijunima EUR
Poglavlje		Odobrena sredstva za prihode		Utvrđena prava			Prihod			Primljeno kao	Nepodmireno
Poglavlje		Početni doneseni proračun	Završni doneseni proračun	Tekuća godina	Prijenosi	Ukupno	Od prava u tekućoj godini	Od prenesenih prava	Ukupno	% proračuna	Nepodmireno
30	Višak iz prethodne godine	—	1 435	1 435	—	1 435	1 435	—	1 435	100,00 %	—
31	Salda PDV-a	—	(193)	24	(205)	(182)	24	(205)	(182)	94,40 %	—
32	Salda BND-a	—	7 326	1 346	5 613	6 958	1 346	5 613	6 958	94,98 %	(0)
34	Prilagodba za nesudjelovanje u politici pravosuđa i unutarnjih poslova	—	—	(7)	—	(7)	(7)	—	(7)	—	—
35	Korekcija Ujedinjene Kraljevine – prilagodbe	—	—	(27)	—	(27)	(27)	—	(27)	—	—
36	Korekcija Ujedinjene Kraljevine – posredni izračun	—	—	(146)	—	(146)	(146)	—	(146)	—	—
Ukupno		—	8 568	2 624	5 407	8 031	2 624	5 407	8 031	93,74 %	—

4.2 IZVRŠENJE PRIHODA

4.2.1 Pregled prihoda za 2015.

U početno donesenom proračunu, koji je 17. prosinca 2014. potpisao predsjednik Europskog parlamenta, odobrena sredstva za plaćanje iznosila su 141 214 milijuna EUR, a iz vlastitih sredstava izdvojeno je ukupno 139 639 milijuna EUR. Procjene prihoda i rashoda u početnom proračunu obično se prilagođavaju tijekom proračunske godine, a te izmjene se prikazuju u Izmjenama proračuna. Zahvaljujući prilagodbama vlastitih sredstava na temelju BND-a proračunski prihodi točno odgovaraju proračunskim rashodima. U skladu s načelom uravnoteženosti, proračunski prihodi i rashodi (odobrena sredstva za plaćanje) moraju biti u ravnoteži.

Tijekom 2015. doneseno je osam izmjena proračuna. Uzimajući u obzir te izmjene ukupni doneseni konačni prihodi u proračunu za 2015. iznosili su 141 280 milijuna EUR. To je financirano vlastitim sredstvima u iznosu od 129 667 milijuna (9 972 milijuna EUR manje nego što je na početku planirano), a ostatak iz ostalih prihoda. To je objašnjeno uglavnom viškom iz prethodne financijske godine, izvanrednim prihodom od prilagodbi PVD-a i BND-a prethodnih godina i novčanim kaznama kojima je znatno smanjen doprinos ravnoteže BND-a država članica u 2015. Kad je riječ o rezultatu vlastitih sredstava, prikupljeni iznos tradicionalnih vlastitih sredstava bio je vrlo blizu predviđenim iznosima. Do toga je došlo u prvom redu zato što su proračunske procjene izmijenjene u vrijeme donošenja Izmjene proračuna br. 6/2015 (u skladu s novim predviđanjima za proljeće 2015. uvećane su za 1 134 milijuna EUR) ponovno izmijenjene u Izmjeni proračuna br. 8/2015 kako bi se u obzir uzeo stvarni tempo prikupljanja sredstava. Stoga su drugi put povećana za 800 milijuna EUR.

I konačna plaćanja PDV-a i BND-a država članica približna su konačnoj proračunskoj procjeni. Do razlika između predviđenih iznosa i stvarno plaćenih iznosa došlo je zbog razlika između tečajeva eura upotrijebljenih u proračunske svrhe i tečajeva koje su vrijedili u vrijeme kad su države članice izvan EMU-a stvarno izvršile svoja plaćanja.

Salda PDV-a i BND-a u 2014. uključivala su veće revizije BND-a počevši od 2002. Stoga je prilagodba bila najveća do sada u ukupnom iznosu od 9,5 milijardi EUR u svim državama članicama EU-a. U cilju rješavanja ove iznimne situacije, Vijeće je 18. prosinca 2014. donijelo prijedlog Komisije (Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1377/2014 od 18. prosinca 2014.) kojim je državama članicama dopuštena odgoda plaćanja, bez kamata i pod strogim uvjetima, do 1. rujna 2015. U skladu s time, šest država članica izabralo je platiti svoje prilagodbe u 2015. Ukupna odgođena plaćanja iznose 5,4 milijarde EUR. Uobičajena prilagodba za 2015. iznosila je 1,4 milijarde EUR. Naslov „Prihod, doprinosi i povrati povezani sa sporazumima i programima EU-a” odnosi se uglavnom na prihode EFJP-a i EPFRR-a (točnije, na poravnanje računa i nepravilnosti), sudjelovanje trećih zemalja u programima za istraživanje te ostale doprinose i povrate programima/aktivnostima EU-a. Znatan dio tog ukupnog iznosa sastoji se od namjenskog prihoda zbog kojeg se obično povećava broj unosa dodatnih odobrenih sredstava na strani rashoda.

Izmjenom proračuna br. 8./2015 obuhvaćene su novčane kazne i povezane kamate za trgovačka društva u ukupnom iznosu od 1 345 milijuna EUR, koje su bilel poznate u trenutku izrade tog nacrta izmjena proračuna. Do 31. prosinca 2015. ostale su novčane kazne postale konačne zbog konačne presude ili zato što poduzeća nisu uložila žalbu na nove odluke o novčanim kaznama.

4.2.2 Prihod od vlastitih sredstava

Većina prihoda potječe iz vlastitih sredstava. To je utvrđeno u članku 311. Ugovora o funkcioniranju EU-a koji glasi: „Ne dovodeći u pitanje ostale prihode, proračun se u cijelosti financira iz vlastitih izvora.” Većina proračunskih rashoda financira se iz vlastitih sredstava.

Vlastita sredstva mogu se podijeliti na sljedeće kategorije:

(1)

Tradicionalna vlastita sredstva (TOR) kojima su obuhvaćene carine i pristojbe na šećer. Ta se vlastita sredstva obračunavaju gospodarskim subjektima te ih u ime EU-a prikupljaju države članice. Međutim, države članice mogu zadržati 25 % tog iznosa kao naknadu za troškove naplate (20 % prema Odluci Vijeća br. 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. koja čeka na finalizaciju postupka ratifikacije za retroaktivnu primjenu od 2014. nadalje). Carine se obračunavaju na uvoz proizvoda iz trećih zemalja po stopama na temelju Zajedničke carinske tarife. Pristojbe na šećer plaćaju proizvođači šećera za financiranje rashoda za izvozne subvencije za šećer. TOR obično čini +/- 13 % prihoda od vlastitih sredstava.

(2)

Vlastita sredstva na temelju poreza na dodanu vrijednost (PDV) obračunavaju se na osnovice PDV-a država članica koje su u tu svrhu usklađene u skladu s pravilima EU-a. Isti se postotak obračunava na usklađene osnovice svih država članica. Međutim, gornja granica osnovice PDV-a koja se uzima u obzir iznosi 50 % BND-a država članica. Sredstava na temelju PDV-a obično čine oko 13 % prihoda od vlastitih sredstava.

(3)

Sredstva na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND) upotrebljavaju se za usklađivanje proračunskih prihoda i rashoda, tj. za financiranje dijela proračuna koji nije obuhvaćen ostalim izvorima prihoda. Na BND-ove država članica primjenjuje se postotak koji se utvrđuje u skladu s pravilima EU-a. Sredstava na temelju BND-a obično čine +/- 74 % prihoda od vlastitih sredstava.

Vlastita sredstva dodjeljuju se u skladu s pravilima utvrđenima u Odluci Vijeća br. 2007/436/EZ, Euratom od 7. lipnja 2007. o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica (Odluka o vlastitim sredstvima (ORD) iz 2007.). Donesena je nova odluka kojom se uspostavlja sustav vlastitih sredstava EU-a za razdoblje 2014. – 2020. (ORD 2014.: Odluka Vijeća br. 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014.). ORD iz 2014. stupit će na snagu kada ju potvrde sve države članice u skladu sa svojim ustavnim pravilima (očekuje se u 2016.). Do tada se primjenjuje ORD iz 2007. Retroaktivni učinci (ORD iz 2014. primjenjivat će se od 1. siječnja 2014.) uzet će se u obzir u proračunskoj godini kada odluka stupi na snagu.

4.2.3 Tradicionalna vlastita sredstva

Svi utvrđeni iznosi tradicionalnih vlastitih sredstava moraju se knjižiti na jednom od računa nadležnih tijela:

—	Na redovitim računima iz članka 6. stavka 3. točke (a) Uredbe br. 1150/2000: svi iznosi koji su vraćeni ili se za njih daje jamstvo.

—	Na posebnim računima iz članka 6. stavka 3. točke (b) Uredbe br. 1150/2000 vraćaju se ili se za njih daje jamstvo. svi iznosi koji još nisu vraćeni i/ili se za njih ne daje jamstvo. na ovaj račun mogu se knjižiti i iznosi za koje je dano jamstvo, ali su osporeni.

Tromjesečnim izvještajima o posebnim računima koje države članice podnose Komisiji obuhvaćeni su:

—	saldo koji se mora vratiti tijekom prethodnog tromjesečja,

—	utvrđena prava tijekom predmetnog tromjesečja,

—	ispravke osnove (korekcije/poništenja) tijekom predmetnog tromjesečja,

—	otpisani iznosi (koji se ne mogu staviti na raspolaganje u skladu s člankom 17. stavkom 2. Uredbe br. 1150/2000)

—	iznosi vraćeni tijekom predmetnog tromjesečja,

—	saldo koji se mora vratiti na kraju predmetnog tromjesečja.

Tradicionalna vlastita sredstva moraju se knjižiti na račun Komisije u riznici ili tijelu koje odabere država članica najkasnije prvog radnog dana nakon 19. dana drugog mjeseca nakon mjeseca u kojem je pravo utvrđeno (ili vraćeno u slučaju posebnog računa). Države članice zadržavaju 25 % tradicionalnih vlastitih sredstva na ime troškova naplate (20 % prema Odluci Vijeća br. 2014/335/EU, Eurotom od 26. svibnja 2014. koja čeka na finalizaciju postupka ratifikacije za retroaktivnu primjenu od 2014. nadalje). Prava na nepredviđena vlastita sredstva prilagođavaju se na temelju vjerojatnosti njihova vraćanja.

4.2.4 Sredstva na temelju PDV-a i BND-a

Vlastita sredstva na temelju PDV-a nastaju iz primjene jedinstvene stope na usklađenu osnovicu PDV-a za sve države članice utvrđenu u skladu s pravilima članka 2. stavka 1. točke (b) Odluke o vlastitim sredstvima iz 2007. Utvrđena jedinstvena stopa iznosi 0,30 % osim za razdoblje 2007. – 2013. u kojem stopa preuzetih obveza za Austriju iznosi 0,225 %, za Njemačku 0,15 % te za Nizozemsku i Švedsku 0,10 %. Gornja granica osnovice PDV-a utvrđena je na 50 % BND-a za sve države članice. Prema ORD-u iz 2014. stopa preuzetih obveza ostat će 0,3 % osim za razdoblje 2014. – 2020., stopa preuzetih obveza za Njemačku, Nizozemsku i Švedsku iznosit će 0,15 %. Te niže stope bit će izvršene retroaktivno nakon konačne ratifikacije ORD-a iz 2014.

Sredstva temeljena na BND-u promjenjiva su i njima se osiguravaju prihodi potrebni za pokrivanje rashoda koji premašuju iznose prikupljene tradicionalnim vlastitim sredstvima, plaćanjima temeljenima na PDV-u i raznim prihodima za određenu godinu. Prihod se ostvaruje iz primjene jedinstvene stope na zbroj BND-ova svih država članica. Vlastita sredstva na temelju PDV-a i BND-a utvrđuju se na temelju predviđanja osnovica PDV-a i BND-a prilikom pripreme nacrta proračuna. Ta se predviđanja naknadno revidiraju, a iznosi se ažuriraju tijekom predmetne proračunske godine izmjenom proračuna. Stvarni iznosi osnovica PDV-a i BND-a raspoloživi su tijekom godine nakon predmetne proračunske godine. Komisija izračunava razlike između iznosa koje moraju platiti države članice u skladu sa stvarnim osnovicama i stvarno plaćenim iznosima na temelju (revidiranih) predviđanja. Komisija od država članica zahtijeva ta salda PDV-a i BND-a, bilo pozitivna ili negativna, na prvi radni dan prosinca godine koja slijedi nakon predmetne proračunske godine. Vijeće je 18. prosinca 2014. donijelo Uredbu (EU, Euratom) br. 1377/2014 kojom je državama članicama, pod određenim uvjetima, dopušteno odgoditi stavljanje na raspolaganje iznosa PDV-a i BND-a do prvog radnog dana u rujnu sljedeće godine. Tijekom naredne četiri godine stvarne osnovice PDV-a i BND-a mogu se još uvijek ispraviti, osim ako je izdana pričuva. Prethodno izračunana salda prilagođavaju se, a razlika se zahtjeva istodobno sa saldima PDV-a i BND-a za prethodnu proračunsku godinu.

Pri nadzoru izvještaja o PDV-u i podataka o BND-u Komisija može države članice obavijestiti o pričuvama u vezi s određenim točkama koje mogu utjecati na njihove doprinose vlastitim sredstvima. Primjerice te točke mogu nastati zbog nepostojanja prihvatljivih podataka ili potrebe za utvrđivanjem odgovarajuće metodologije. Te pričuve treba smatrati mogućim zahtjevima za neodređene iznose koji se upućuju državama članicama jer se njihov financijski učinak ne može točno procijeniti. Kad se točan iznos može utvrditi, upućuje se zahtjev za odgovarajuća sredstva na temelju PDV-a i BND-a u vezi sa saldima PDV-a ili BND-a ili pojedinačnim zahtjevima za sredstva.

4.2.5 Korekcija za UK

Na temelju toga mehanizma umanjuje se doprinos Ujedinjene Kraljevine vlastitim sredstvima u razmjeru s njezinom „proračunskom neravnotežom” i u skladu s tim povećavaju doprinosi ostalih država članica vlastitim sredstvima. Mehanizam korekcije proračunske neravnoteže u korist Ujedinjene Kraljevine uveden je na temelju sastanka Europskog vijeća u Fontainebleau (lipanj 1984.) i Odluke o vlastitim sredstvima od 7. svibnja 1985. koja je iz njega proizašla. Svrha mehanizma smanjenje je proračunske neravnoteže UK-a smanjivanjem njegovih plaćanja EU-u. Njemačka, Austrija, Švedska i Nizozemska imaju koristi od smanjenog financiranja korekcije (ograničena na jednu četvrtinu njihova uobičajenog udjela).

4.2.6 Bruto smanjenje

Na Europskom vijeću održanom 7. i 8. veljače 2013. zaključeno je da će Danska, Nizozemska i Švedska imati koristi od bruto smanjenja njihovih godišnjih doprinosa na temelju BND-a samo u razdoblju 2014. – 2020. i da će Austrija imati koristi od bruto smanjenja godišnjih doprinosa na temelju BDN-a samo za razdoblje 2014. – 2016. Danska, Nizozemska i Švedska uživat će pogodnosti bruto smanjenja godišnjih doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 130 milijuna EUR, odnosno 695 milijuna EUR te 185 milijuna EUR. Austriji je odobreno bruto smanjenje godišnjeg doprinosa na temelju BDN-a u iznosu od 30 milijuna EUR u 2014., 20 milijuna EUR u 2015. i 10 milijuna EUR u 2016. (sve iznosi u cijenama iz 2011.). Te su odredbe uzete u obzir u ORD-u za 2014. i primjenjene (retroaktivno) nakon njegova stupanja na snagu.

5. IZVRŠENJE PRORAČUNSKIH RASHODA EU-a

5.1 VFO: PODJELA I PROMJENE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

u milijunima EUR
Naslov VFO-a		Odobrena sredstva za preuzimanje obveza						Odobrena sredstva za plaćanje
		Proračunska odobrena sredstva			Dodatna odobrena sredstva		Ukupno	Proračunska odobrena sredstva			Dodatna odobrena sredstva		Ukupno
		Početni doneseni proračun	Izmjene proračuna i prijenosi	Završni doneseni proračun	Prijenosi	Namjenski prihodi	Odobrena sredstva	Početni doneseni proračun	Izmjene proračuna i prijenosi	Završni doneseni proračun	Prijenosi	Namjenski prihodi	Odobrena sredstva
		1	2	3 = 1 + 2	4	5	6 = 3 + 4+5	7	8	9 = 7 + 8	10	11	12 = 9 + 10 + 11
1.	Pametan i uključiv rast	66 782	11 173	77 955	8 480	2 949	89 384	66 923	(347)	66 576	128	3 612	70 316
	1a: Konkurentnost za rast i zapošljavanje	17 552	0	17 552	—	2 538	20 090	15 798	(189)	15 609	112	3 263	18 984
	1b: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija	49 230	11 173	60 403	8 480	411	69 293	51 125	(158)	50 967	16	349	51 332
2.	Održivi rast: prirodni resursi	58 809	5 069	63 877	2 867	2 395	69 140	55 999	214	56 213	902	2 374	59 489
	od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja	43 456	(1)	43 455	868	1 973	46 296	43 448	(1)	43 447	884	1 973	46 304
3.	Sigurnost i građanstvo	2 147	375	2 522	254	93	2 869	1 860	104	1 963	8	84	2 055
4.	Globalna Europa	8 408	386	8 795	335	644	9 774	7 422	229	7 652	42	534	8 228
5.	Administracija	8 660	(0)	8 660	93	672	9 425	8 659	0	8 659	845	681	10 185
	od čega: administrativni rashodi institucija	3 667	(0)	3 667	93	327	4 087	3 667	(0)	3 667	543	334	4 543
6.	Naknade	—	—	—	—	—	—	—	—	—	—	—	—
8.	Negativna pričuva	—	—	—	—	—	—	—	—	—	—	—	—
9.	Posebni instrumenti	515	(51)	465	162	69	696	352	(134)	218	36	69	322
Ukupno		145 322	16 952	162 273	12 191	6 822	181 286	141 214	66	141 280	1 960	7 354	150 595

5.2 VFO: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA

u milijunima EUR
Naslov VFO-a			Preuzete obveze					Odobrena sredstva prenesena u 2016.				Istekla odobrena sredstva
		Ukupna dostupna odobrena sredstva	iz završnog donesenog proračuna	iz prijenosâ	iz namjenskih prihoda	Ukupno	%	namjenski prihodi	prijenosi na temelju odluke	Ukupno	%	iz završnog donesenog proračuna	iz prijenosâ	iz namjenskih prihoda (EFTA)	Ukupno	%
		1	2	3	4	5 = 2 + 3+4	6 = 5/1	7	8	9 = 7 + 8	10 = 9/1	11	12	13	14 = 11 + 12 + 13	15 = 14/1
1.	Pametan i uključiv rast	89 384	77 917	8 480	1 754	88 151	98,62 %	1 190	7	1 198	1,34 %	30	—	5	35	0,04 %
	1a: Konkurentnost za rast i zapošljavanje	20 090	17 542	—	1 364	18 905	94,10 %	1 170	0	1 170	5,83 %	10	—	5	14	0,07 %
	1b: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija	69 293	60 375	8 480	391	69 246	99,93 %	20	7	27	0,04 %	21	—	—	21	0,03 %
2.	Održivi rast: prirodni resursi	69 140	63 432	2 853	1 090	67 375	97,45 %	1 306	410	1 716	2,48 %	35	14	—	49	0,07 %
	od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja	46 296	43 018	854	1 077	44 948	97,09 %	896	410	1 306	2,82 %	27	14	—	42	0,09 %
3.	Sigurnost i građanstvo	2 869	2 520	254	53	2 826	98,49 %	41	—	41	1,42 %	2	0	0	3	0,09 %
4.	Globalna Europa	9 774	8 745	335	317	9 397	96,15 %	327	17	344	3,52 %	32	1	—	33	0,34 %
5.	Administracija	9 425	8 577	92	484	9 154	97,12 %	187	2	189	2,01 %	82	1	—	82	0,87 %
	od čega: administrativni rashodi institucija	4 087	3 585	92	276	3 954	96,74 %	51	2	53	1,29 %	80	1	0	81	1,97 %
6.	Naknade	—	—	—	—	—	0,00 %	—	—	—	0,00 %	—	—	—	—	0,00 %
8.	Negativna pričuva	—	—	—	—	—	0,00 %	—	—	—	0,00 %	—	—	—	—	0,00 %
9.	Posebni instrumenti	696	126	162	—	288	41,46 %	69	219	288	41,43 %	119	—	—	119	17,11 %
Ukupno		181 286	161 317	12 175	3 698	177 190	97,74 %	3 119	656	3 775	2,08 %	301	15	5	321	0,18 %

5.3 VFO: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

u milijunima EUR
Naslov VFO-a			Izvršena plaćanja					Odobrena sredstva prenesena u 2016.					Istekla odobrena sredstva
		Ukupna dostupna odobrena sredstva	iz završnog donesenog proračuna	iz prijenosâ	iz namjenskih prihoda	Ukupno	%	Automatski prijenosi	prijenosi na temelju odluke	namjenski prihodi	Ukupno	%	iz završnog donesenog proračuna	iz prijenosâ	Namjenski prihodi (EFTA)	Ukupno	10 = 7 + 8+9
		1	2	3	4	5 = 2 + 3+4	6 = 5/1	7	8	9	10 = 7 + 8+9	11 = 10/1	12	13	14	15 = 12 + 13 + 14	16 = 15/1
1.	Pametan i uključiv rast	70 316	66 429	114	1 466	68 009	96,72 %	119	2	2 144	2 264	3,22 %	27	14	2	42	0,06 %
	1a: Konkurentnost za rast i zapošljavanje	18 984	15 482	100	1 221	16 802	88,50 %	104	2	2 041	2 147	11,31 %	22	12	2	36	0,19 %
	1b: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija	51 332	50 947	14	246	51 207	99,76 %	15	—	103	118	0,23 %	5	2	—	7	0,01 %
2.	Održivi rast: prirodni resursi	59 489	55 748	885	1 432	58 066	97,61 %	20	410	942	1 372	2,31 %	35	17	—	51	0,09 %
	od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja	46 304	42 995	868	1 077	44 940	97,05 %	14	410	896	1 320	2,85 %	28	16	—	44	0,10 %
3.	Sigurnost i građanstvo	2 055	1 951	7	60	2 019	98,22 %	9	—	23	32	1,58 %	3	1	0	4	0,20 %
4.	Globalna Europa	8 228	7 611	37	237	7 884	95,82 %	33	—	297	330	4,02 %	8	5	—	13	0,16 %
5	Administracija	10 185	7 871	680	427	8 978	88,14 %	704	2	255	961	9,44 %	82	165	—	246	2,42 %
	od čega: administrativni rashodi institucija	4 543	3 129	408	254	3 791	83,43 %	456	2	80	537	11,83 %	80	135	—	215	4,74 %
6.	Naknade	—	—	—	—	—	0,00 %	—	—	—	—	0,00 %	—	—	—	—	0,00 %
8.	Negativna pričuva	—	—	—	—	—	0,00 %	0	—	—	—	0,00 %	—	—	—	—	0,00 %
9.	Posebni instrumenti	322	217	36	35	288	89,41 %	1	—	33	34	10,51 %	0	0	—	0	0,08 %
Ukupno		150 595	139 827	1 759	3 657	145 243	96,45 %	886	413	3 695	4 994	3,32 %	154	202	2	358	0,24 %

5.4 VFO: KRETANJA O NEPODMIRENIM OBVEZAMA (RAL)

u milijunima EUR
Naslov VFO-a		Nepodmirene preuzete obveze na kraju prethodne godine				Preuzete obveze za godinu				Ukupne preuzete obveze
Naslov VFO-a		Preuzete obveze prenesene iz prethodne godine	Opozivi/revalorizacija/poništenje sredstava	Plaćanja	Nepodmirene obveze na kraju godine	Obveze preuzete tijekom godine	Plaćanja	Ukidanje preuzetih obveza koje se ne mogu prenijeti	Nepodmirene obveze na kraju godine	nepodmirene na kraju godine
1.	Pametan i uključiv rast	143 009	(2 320 )	(57 944 )	82 746	88 151	(10 066 )	(4)	78 081	160 827
	1a: Konkurentnost za rast i zapošljavanje	33 532	(1 177 )	(10 967 )	21 389	18 905	(5 835 )	(4)	13 066	34 455
	1b: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija	109 477	(1 143 )	(46 977 )	61 357	69 246	(4 230 )	(0)	65 015	126 372
2.	Održivi rast: prirodni resursi	19 382	(500)	(8 803 )	10 079	67 375	(49 263 )	(0)	18 112	28 191
	od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja	43	(2)	(30)	11	44 948	(44 910 )	—	38	49
3.	Sigurnost i građanstvo	2 582	(252)	(864)	1 466	2 826	(1 155 )	—	1 671	3 137
4.	Globalna Europa	23 846	(685)	(5 934 )	17 227	9 397	(1 951 )	(0)	7 446	24 673
5.	Administracija	781	(97)	(683)	1	9 154	(8 294 )	5	864	865
	od čega: administrativni rashodi institucija	469	(67)	(401)	0	3 954	(3 389 )	5	570	570
6.	Naknade	—	—	—	—	—	—	—	—	—
8.	Negativna pričuva	—	—	—	—	—	—	—	—	—
9.	Posebni instrumenti	0	(0)	(0)	—	288	(288)	—	1	1
Ukupno		189 600	(3 855 )	(74 227 )	111 518	177 190	(71 016 )	—	106 175	217 692

5.5 VFO: PODJELA NEPODMIRENIH ODOBRENIH SREDSTAVA PO GODINI NASTANKA

u milijunima EUR
Naslov VFO-a		< 2009	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	Ukupno
1.	Pametan i uključiv rast	1 949	710	1 446	2 995	11 077	35 400	29 168	78 081	160 827
	1a: Konkurentnost za rast i zapošljavanje	295	672	1 209	1 541	3 885	5 942	7 844	13 066	34 455
	1b: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija	1 653	38	237	1 455	7 191	29 459	21 324	65 015	126 372
2.	Održivi rast: prirodni resursi	223	62	82	127	213	7 231	2 140	18 112	28 191
	od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja	—	—	—	0	3	—	8	38	49
3.	Sigurnost i građanstvo	21	39	62	136	277	580	350	1 671	3 137
4.	Globalna Europa	938	522	883	1 412	3 364	4 719	5 390	7 446	24 673
5.	Administracija	—	—	—	—	—	0	0	864	865
	od čega: administrativni rashodi institucija	0	0	0	0	0	0	0	570	570
9.	Posebni instrumenti	—	—	—	—	—	—	—	1	1
Ukupno		3 130	1 333	2 473	4 671	14 931	47 931	37 049	106 175	217 692

5.6 PODRUČJE POLITIKE: PODJELA I PROMJENA ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

u milijunima EUR
Područje politike		Odobrena sredstva za preuzimanje obveza						Odobrena sredstva za plaćanje
		Proračunska odobrena sredstva			Dodatna odobrena sredstva		Ukupno	Proračunska odobrena sredstva			Dodatna odobrena sredstva		Ukupno
		Početni doneseni proračun	Izmjene proračuna i prijenosi	Završni doneseni proračun	Prijenosi	Namjenski prihodi	dostupna odobrena sredstva	Početni doneseni proračun	Izmjene proračuna i prijenosi	Završni doneseni proračun	Prijenosi	Namjenski prihodi	dostupna odobrena sredstva
		1	2	3 = 1 + 2	4	5	6 = 3 + 4+5	7	8	9 = 7 + 8	10	11	12 = 9 + 10 + 11
01	Gospodarski i financijski poslovi	371	1 281	1 652	—	118	1 770	459	(43)	416	7	121	544
02	Poduzetništvo i industrija	2 536	(19)	2 517	—	298	2 815	2 266	(120)	2 147	19	369	2 534
03	Tržišno natjecanje	98	(1)	97	—	6	103	98	(1)	97	7	6	110
04	Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost	13 096	2 817	15 913	2 161	83	18 157	10 929	(305)	10 625	51	175	10 850
05	Poljoprivreda i ruralni razvoj	57 603	4 347	61 951	2 912	2 382	67 245	54 942	298	55 240	892	2 376	58 508
06	Mobilnost i promet	3 281	(699)	2 582	—	178	2 760	2 056	(96)	1 960	5	174	2 139
07	Okoliš	431	0	432	—	17	448	397	(3)	395	16	14	425
08	Istraživanje i inovacije	6 699	(501)	6 198	—	769	6 967	5 987	(144)	5 843	23	1 223	7 089
09	Komunikacijske mreže, sadržaji i tehnologije	1 727	0	1 728	—	169	1 897	1 727	21	1 748	16	254	2 018
10	Izravno istraživanje	404	(11)	393	—	551	944	402	(5)	397	44	492	933
11	Pomorstvo i ribarstvo	1 082	724	1 806	29	31	1 866	1 007	(49)	958	3	14	975
12	unutarnje tržište i usluge	119	(3)	116	—	12	128	115	(4)	111	4	12	127
13	Regionalna i urbana politika	35 347	8 393	43 739	6 481	422	50 642	40 721	131	40 851	11	267	41 130
14	Oporezivanje i carinska unija	161	(0)	161	—	9	170	137	13	151	5	8	163
15	Obrazovanje i kultura	2 918	(26)	2 892	—	447	3 339	2 661	164	2 825	14	610	3 450
16	Komunikacija	245	2	247	—	12	259	240	5	244	12	12	269
17	Zdravlje i zaštita potrošača	616	(14)	601	7	24	632	567	(31)	536	10	25	572
18	Unutarnji poslovi	1 172	389	1 560	247	53	1 860	972	161	1 133	3	41	1 178
19	Instrumenti vanjske politike	759	(51)	708	15	51	774	578	(22)	556	10	47	612
20	Trgovina	115	(1)	114	0	3	117	124	(10)	114	3	3	121
21	Razvoj i suradnja	5 023	391	5 414	7	281	5 702	4 308	74	4 382	26	212	4 620
22	Proširenje	1 524	1	1 525	40	15	1 580	976	(13)	963	5	11	980
23	Humanitarna pomoć i civilna zaštita	1 019	164	1 183	199	173	1 555	999	277	1 275	10	140	1 426
24	Borba protiv prijevara	80	(0)	79	—	1	80	76	(0)	76	7	1	83
25	Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje	192	1	192	—	11	204	192	1	192	14	11	218
26	Administracija Komisije	997	16	1 013	—	162	1 176	992	19	1 011	158	166	1 335
27	Proračun	70	(14)	57	—	8	64	70	(14)	57	7	8	71
28	Revizija	12	0	12	—	1	13	12	0	12	0	1	13
29	Statistika	134	1	135	—	14	149	116	1	117	5	22	144
30	Mirovine i povezani rashodi	1 567	(4)	1 563	—	0	1 563	1 567	(4)	1 563	—	0	1 563
31	Jezične usluge	389	(5)	384	—	70	454	389	(5)	384	18	70	471
32	Energetika	1 064	(100)	964	—	114	1 078	1 035	(43)	992	6	125	1 123
33	Pravda	209	2	211	—	9	220	195	(20)	175	3	10	188
34	Klimatske aktivnosti	127	0	128	—	1	129	84	(18)	66	3	1	70
40	Pričuve	465	(127)	338	—	—	338	150	(150)	—	—	—	—
90	Ostale institucije	3 667	(0)	3 667	93	327	4 087	3 667	(0)	3 667	543	334	4 543
Ukupno		145 322	16 952	162 273	12 191	6 822	181 286	141 214	66	141 280	1 960	7 354	150 595

5.6.1 PODRUČJE POLITIKE: USPOREDBA PRORAČUNA I STVARNIH IZNOSA

u milijunima EUR
Područje politike		Početni doneseni proračun	Izmjene proračuna i prijenosi	Završni doneseni proračun	Dodatna odobrena sredstva (21)	Ukupna odobrena sredstva	Preuzete obveze
01	Gospodarski i financijski poslovi	371	1 281	1 652	118	1 770	1 654
02	Poduzetništvo i industrija	2 536	(19)	2 517	298	2 815	2 704
03	Tržišno natjecanje	98	(1)	97	6	103	100
04	Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost	13 096	2 817	15 913	2 244	18 157	18 069
05	Poljoprivreda i ruralni razvoj	57 603	4 347	61 951	5 294	67 245	65 492
06	Mobilnost i promet	3 281	(699)	2 582	178	2 760	2 683
07	Okoliš	431	0	432	17	448	443
08	Istraživanje i inovacije	6 699	(501)	6 198	769	6 967	6 674
09	Komunikacijske mreže, sadržaji i tehnologije	1 727	0	1 728	169	1 897	1 833
10	Izravno istraživanje	404	(11)	393	551	944	504
11	Pomorstvo i ribarstvo	1 082	724	1 806	60	1 866	1 834
12	unutarnje tržište i usluge	119	(3)	116	12	128	126
13	Regionalna i urbana politika	35 347	8 393	43 739	6 903	50 642	50 599
14	Oporezivanje i carinska unija	161	(0)	161	9	170	165
15	Obrazovanje i kultura	2 918	(26)	2 892	447	3 339	3 249
16	Komunikacija	245	2	247	12	259	253
17	Zdravlje i zaštita potrošača	616	(14)	601	30	632	622
18	Unutarnji poslovi	1 172	389	1 560	300	1 860	1 837
19	Instrumenti vanjske politike	759	(51)	708	66	774	706
20	Trgovina	115	(1)	114	3	117	116
21	Razvoj i suradnja	5 023	391	5 414	288	5 702	5 596
22	Proširenje	1 524	1	1 525	55	1 580	1 573
23	Humanitarna pomoć i civilna zaštita	1 019	164	1 183	372	1 555	1 484
24	Borba protiv prijevara	80	(0)	79	1	80	79
25	Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje	192	1	192	11	204	199
26	Administracija Komisije	997	16	1 013	162	1 176	1 121
27	Proračun	70	(14)	57	8	64	60
28	Revizija	12	0	12	1	13	12
29	Statistika	134	1	135	14	149	141
30	Mirovine i povezani rashodi	1 567	(4)	1 563	0	1 563	1 563
31	Jezične usluge	389	(5)	384	70	454	425
32	Energetika	1 064	(100)	964	114	1 078	980
33	Pravda	209	2	211	9	220	212
34	Klimatske aktivnosti	127	0	128	1	129	128
40	Pričuve	465	(127)	338	—	338	—
90	Ostale institucije	3 667	(0)	3 667	420	4 087	3 954
Ukupno		145 322	16 952	162 273	19 013	181 286	177 190

5.7 PODRUČJE POLITIKE: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA

u milijunima EUR
Područje politike			Preuzete obveze					Odobrena sredstva prenesena u 2016.				Istekla odobrena sredstva
		Ukupna odobrena sredstva	iz završnog donesenog proračuna	iz prijenosâ	iz namjenskih prihoda	Ukupno	%	namjenski prihodi	prijenosi na temelju odluke	Ukupno	%	iz završnog donesenog proračuna	iz prijenosâ	Namjenski prihodi (EFTA)	Ukupno	%
		1	2	3	4	5 = 2 + 3+4	6 = 5/1	7	8	9 = 7 + 8	10 = 9/1	11	12	13	14 = 11 + 12 + 13	15 = 14/1
01	Gospodarski i financijski poslovi	1 770	1 651	—	3	1 654	93,42 %	115	—	115	6,51 %	1	—	—	1	0,06 %
02	Poduzetništvo i industrija	2 815	2 521	—	184	2 704	96,07 %	110	—	110	3,91 %	(4)	—	5	1	0,02 %
03	Tržišno natjecanje	103	97	—	3	100	97,52 %	3	—	3	2,46 %	0	—	—	0	0,02 %
04	Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost	18 157	15 902	2 161	6	18 069	99,51 %	77	—	77	0,42 %	12	—	—	12	0,06 %
05	Poljoprivreda i ruralni razvoj	67 245	61 508	2 898	1 086	65 492	97,39 %	1 296	410	1 705	2,54 %	33	14	—	47	0,07 %
06	Mobilnost i promet	2 760	2 579	—	104	2 683	97,22 %	74	—	74	2,67 %	3	—	—	3	0,11 %
07	Okoliš	448	431	—	12	443	98,81 %	5	—	5	1,04 %	1	—	—	1	0,14 %
08	Istraživanje i inovacije	6 967	6 197	—	477	6 674	95,79 %	292	—	292	4,19 %	1	—	—	1	0,02 %
09	Komunikacijske mreže, sadržaji i tehnologije	1 897	1 728	—	105	1 833	96,63 %	64	—	64	3,37 %	0	—	—	0	0,00 %
10	Izravno istraživanje	944	393	—	111	504	53,44 %	439	—	439	46,56 %	0	—	—	0	0,00 %
11	Pomorstvo i ribarstvo	1 866	1 803	29	2	1 834	98,32 %	29	0	29	1,56 %	2	—	—	2	0,12 %
12	unutarnje tržište i usluge	128	116	—	10	126	98,15 %	2	—	2	1,77 %	0	—	—	0	0,08 %
13	Regionalna i urbana politika	50 642	43 725	6 481	393	50 599	99,91 %	29	—	29	0,06 %	14	—	—	14	0,03 %
14	Oporezivanje i carinska unija	170	161	—	4	165	96,71 %	5	0	5	3,17 %	0	—	—	0	0,13 %
15	Obrazovanje i kultura	3 339	2 891	—	358	3 249	97,31 %	89	—	89	2,67 %	1	—	—	1	0,02 %
16	Komunikacija	259	246	—	7	253	97,89 %	5	—	5	1,99 %	0	—	—	0	0,12 %
17	Zdravlje i zaštita potrošača	632	601	7	15	622	98,52 %	9	—	9	1,44 %	0	—	0	0	0,05 %
18	Unutarnji poslovi	1 860	1 559	247	31	1 837	98,74 %	22	—	22	1,20 %	1	0	—	1	0,05 %
19	Instrumenti vanjske politike	774	663	15	28	706	91,12 %	23	17	40	5,18 %	28	0	—	29	3,70 %
20	Trgovina	117	114	—	2	116	98,46 %	2	—	2	1,30 %	0	0	—	0	0,24 %
21	Razvoj i suradnja	5 702	5 406	7	183	5 596	98,15 %	98	7	105	1,85 %	0	—	—	0	0,01 %
22	Proširenje	1 580	1 524	40	9	1 573	99,56 %	6	—	6	0,37 %	1	—	—	1	0,07 %
23	Humanitarna pomoć i civilna zaštita	1 555	1 182	199	103	1 484	95,39 %	70	—	70	4,51 %	2	—	—	2	0,11 %
24	Borba protiv prijevara	80	79	—	0	79	98,44 %	1	—	1	1,18 %	0	—	—	0	0,37 %
25	Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje	204	192	—	6	199	97,32 %	5	0	5	2,61 %	0	—	—	0	0,07 %
26	Administracija Komisije	1 176	1 013	—	107	1 121	95,30 %	55	—	55	4,68 %	0	—	—	0	0,02 %
27	Proračun	64	57	—	4	60	94,03 %	4	—	4	5,85 %	0	—	—	0	0,12 %
28	Revizija	13	12	—	0	12	96,96 %	0	—	0	3,00 %	0	—	—	0	0,05 %
29	Statistika	149	135	—	6	141	94,86 %	7	—	7	4,92 %	0	—	0	0	0,22 %
30	Mirovine i povezani rashodi	1 563	1 563	—	0	1 563	99,99 %	0	—	0	0,01 %	0	—	—	0	0,00 %
31	Jezične usluge	454	384	—	40	425	93,55 %	29	—	29	6,43 %	0	—	—	0	0,02 %
32	Energetika	1 078	961	—	19	980	90,96 %	95	—	95	8,78 %	3	—	—	3	0,27 %
33	Pravda	220	210	—	2	212	96,29 %	7	—	7	3,36 %	1	—	0	1	0,36 %
34	Klimatske aktivnosti	129	128	—	1	128	99,57 %	0	—	0	0,34 %	0	—	—	0	0,09 %
40	Pričuve	338	—	—	—	—	0,00 %	—	219	219	64,84 %	119	—	—	119	35,16 %
90	Ostale institucije	4 087	3 585	92	276	3 954	96,74 %	51	2	53	1,29 %	80	1	0	81	1,97 %
Ukupno		181 286	161 317	12 175	3 698	177 190	97,74 %	3 119	656	3 775	2,08 %	301	15	5	321	0,18 %

5.7.1 PODRUČJE POLITIKE: USPOREDBA PRORAČUNA I STVARNIH PLAĆANJA

u milijunima EUR
Područje politike		Početni doneseni proračun	Izmjene proračuna i prijenosi	Završni doneseni proračun	Dodatna odobrena sredstva (22)	Ukupna odobrena sredstva	Izvršena plaćanja
01	Gospodarski i financijski poslovi	459	(43)	416	128	544	424
02	Poduzetništvo i industrija	2 266	(120)	2 147	388	2 534	2 234
03	Tržišno natjecanje	98	(1)	97	13	110	98
04	Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost	10 929	(305)	10 625	226	10 850	10 711
05	Poljoprivreda i ruralni razvoj	54 942	298	55 240	3 267	58 508	57 093
06	Mobilnost i promet	2 056	(96)	1 960	179	2 139	2 055
07	Okoliš	397	(3)	395	30	425	416
08	Istraživanje i inovacije	5 987	(144)	5 843	1 246	7 089	6 229
09	Komunikacijske mreže, sadržaji i tehnologije	1 727	21	1 748	270	2 018	1 855
10	Izravno istraživanje	402	(5)	397	536	933	517
11	Pomorstvo i ribarstvo	1 007	(49)	958	17	975	960
12	unutarnje tržište i usluge	115	(4)	111	16	127	121
13	Regionalna i urbana politika	40 721	131	40 851	278	41 130	41 078
14	Oporezivanje i carinska unija	137	13	151	12	163	154
15	Obrazovanje i kultura	2 661	164	2 825	624	3 450	3 176
16	Komunikacija	240	5	244	25	269	250
17	Zdravlje i zaštita potrošača	567	(31)	536	35	572	552
18	Unutarnji poslovi	972	161	1 133	45	1 178	1 163
19	Instrumenti vanjske politike	578	(22)	556	56	612	589
20	Trgovina	124	(10)	114	6	121	116
21	Razvoj i suradnja	4 308	74	4 382	238	4 620	4 523
22	Proširenje	976	(13)	963	17	980	962
23	Humanitarna pomoć i civilna zaštita	999	277	1 275	150	1 426	1 325
24	Borba protiv prijevara	76	(0)	76	8	83	74
25	Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje	192	1	192	25	218	195
26	Administracija Komisije	992	19	1 011	324	1 335	1 120
27	Proračun	70	(14)	57	15	71	60
28	Revizija	12	0	12	1	13	12
29	Statistika	116	1	117	27	144	125
30	Mirovine i povezani rashodi	1 567	(4)	1 563	0	1 563	1 563
31	Jezične usluge	389	(5)	384	87	471	424
32	Energetika	1 035	(43)	992	130	1 123	1 035
33	Pravda	195	(20)	175	13	188	179
34	Klimatske aktivnosti	84	(18)	66	4	70	64
40	Pričuve	150	(150)	—	—	—	—
90	Ostale institucije	3 667	(0)	3 667	877	4 543	3 791
Ukupno		141 214	66	141 280	9 314	150 595	145 243

5.8 PODRUČJE POLITIKE: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

u milijunima EUR
Područje politike			Izvršena plaćanja					Odobrena sredstva prenesena u 2016.					Istekla odobrena sredstva
		Ukupna dostupna odobrena sredstva	iz završnog donesenog proračuna	iz prijenosâ	iz namjenskih prihoda	Ukupno	%	Automatski prijenosi	prijenosi na temelju odluke	namjenski prihodi	Ukupno	%	iz završnog donesenog proračuna	iz prijenosâ	Namjenski prihodi (EFTA)	Ukupno	%
		1	2	3	4	5 = 2 + 3+4	6 = 5/1	7	8	9	10 = 7 + 8+9	11 = 10/1	12	13	14	15 = 12 + 13 + 14	16 = 15/1
01	Gospodarski i financijski poslovi	544	410	6	8	424	77,95 %	6	—	113	119	21,81 %	0	1	—	1	0,24 %
02	Poduzetništvo i industrija	2 534	2 130	17	87	2 234	88,13 %	15	—	282	296	11,69 %	2	2	0	4	0,17 %
03	Tržišno natjecanje	110	88	7	3	98	89,16 %	8	—	3	11	10,31 %	0	1	—	1	0,53 %
04	Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost	10 850	10 602	47	61	10 711	98,72 %	13	—	113	126	1,16 %	9	4	—	13	0,12 %
05	Poljoprivreda i ruralni razvoj	58 508	54 778	875	1 440	57 093	97,58 %	21	410	936	1 366	2,34 %	32	17	—	48	0,08 %
06	Mobilnost i promet	2 139	1 947	4	104	2 055	96,05 %	4	—	69	73	3,42 %	9	1	1	11	0,53 %
07	Okoliš	425	390	15	11	416	97,99 %	4	—	3	7	1,56 %	1	1	—	2	0,46 %
08	Istraživanje i inovacije	7 089	5 811	21	397	6 229	87,86 %	30	—	826	856	12,08 %	2	2	—	4	0,06 %
09	Komunikacijske mreže, sadržaji i tehnologije	2 018	1 736	15	104	1 855	91,91 %	10	—	151	161	7,98 %	1	1	—	2	0,11 %
10	Izravno istraživanje	933	357	39	121	517	55,46 %	39	—	371	411	44,03 %	0	5	—	5	0,51 %
11	Pomorstvo i ribarstvo	975	955	2	2	960	98,39 %	3	—	12	15	1,52 %	1	0	—	1	0,09 %
12	unutarnje tržište i usluge	127	107	3	10	121	94,97 %	3	—	2	6	4,64 %	0	0	—	1	0,40 %
13	Regionalna i urbana politika	41 130	40 840	10	228	41 078	99,87 %	11	—	39	50	0,12 %	0	1	—	2	0,00 %
14	Oporezivanje i carinska unija	163	146	4	4	154	94,87 %	5	—	3	8	5,02 %	0	0	—	0	0,12 %
15	Obrazovanje i kultura	3 450	2 812	13	351	3 176	92,07 %	13	—	259	272	7,89 %	0	1	—	1	0,03 %
16	Komunikacija	269	233	11	6	250	92,97 %	11	—	6	17	6,42 %	0	1	—	2	0,61 %
17	Zdravlje i zaštita potrošača	572	526	9	16	552	96,48 %	9	—	9	19	3,24 %	1	1	0	2	0,28 %
18	Unutarnji poslovi	1 178	1 127	3	33	1 163	98,77 %	5	—	8	13	1,11 %	1	0	—	1	0,12 %
19	Instrumenti vanjske politike	612	551	9	29	589	96,24 %	3	—	18	21	3,43 %	2	0	—	2	0,32 %
20	Trgovina	121	112	3	2	116	96,43 %	2	—	2	4	3,31 %	0	0	—	0	0,26 %
21	Razvoj i suradnja	4 620	4 357	22	143	4 523	97,89 %	24	—	69	93	2,02 %	0	4	—	4	0,09 %
22	Proširenje	980	951	4	7	962	98,19 %	6	—	4	10	1,07 %	6	1	—	7	0,74 %
23	Humanitarna pomoć i civilna zaštita	1 426	1 268	9	47	1 325	92,94 %	6	—	93	100	6,98 %	1	0	—	1	0,08 %
24	Borba protiv prijevara	83	68	5	1	74	88,81 %	6	2	0	7	8,94 %	0	1	—	2	2,25 %
25	Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje	218	178	12	6	195	89,85 %	14	0	6	20	9,31 %	0	2	—	2	0,84 %
26	Administracija Komisije	1 335	893	144	83	1 120	83,88 %	118	—	83	200	15,01 %	0	15	—	15	1,11 %
27	Proračun	71	50	7	3	60	83,84 %	7	—	5	11	15,52 %	0	0	—	0	0,64 %
28	Revizija	13	11	0	0	12	90,64 %	1	—	0	1	8,50 %	0	0	—	0	0,85 %
29	Statistika	144	112	5	8	125	86,78 %	5	—	14	18	12,78 %	0	1	0	1	0,44 %
30	Mirovine i povezani rashodi	1 563	1 563	—	0	1 563	99,99 %	0	—	0	0	0,01 %	0	—	—	0	0,00 %
31	Jezične usluge	471	371	17	37	424	90,04 %	14	—	33	46	9,82 %	0	1	—	1	0,14 %
32	Energetika	1 123	985	5	45	1 035	92,22 %	5	—	80	84	7,51 %	2	1	—	3	0,27 %
33	Pravda	188	171	3	6	179	95,52 %	4	—	4	7	3,92 %	0	1	0	1	0,56 %
34	Klimatske aktivnosti	70	61	3	0	64	91,31 %	4	—	0	4	6,02 %	1	0	—	2	2,68 %
40	Pričuve	—	—	—	—	—	0,00 %	—	—	—	—	0,00 %	—	—	—	—	0,00 %
90	Ostale institucije	4 543	3 129	408	254	3 791	83,43 %	456	2	80	537	11,83 %	80	135	—	215	4,74 %
Ukupno		150 595	139 827	1 759	3 657	145 243	96,45 %	886	413	3 695	4 994	3,32 %	154	202	2	358	0,24 %

5.9 PODRUČJE POLITIKE: KRETANJA O NEPODMIRENIM OBVEZAMA

u milijunima EUR
Područje politike		Nepodmirene preuzete obveze na kraju prethodne godine				Preuzete obveze za godinu
Područje politike		Preuzete obveze prenesene iz prethodne godine	Opozivi/revalorizacija/poništenje sredstava	Plaćanja	Nepodmirene obveze na kraju godine	Obveze preuzete tijekom godine	Plaćanja	Ukidanje preuzetih obveza koje se ne mogu prenijeti	Nepodmirene obveze na kraju godine	Nepodmirene preuzete obveze na kraju prethodne godine
01	Gospodarski i financijski poslovi	667	(14)	(140)	513	1 654	(284)	—	1 370	1 883
02	Poduzetništvo i industrija	2 204	(50)	(1 219 )	935	2 704	(1 015 )	(2)	1 688	2 623
03	Tržišno natjecanje	7	(1)	(7)	—	100	(91)	—	9	9
04	Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost	26 124	(215)	(9 635 )	16 274	18 069	(1 076 )	(0)	16 993	33 266
05	Poljoprivreda i ruralni razvoj	17 308	(282)	(8 054 )	8 971	65 492	(49 039 )	(0)	16 453	25 424
06	Mobilnost i promet	5 647	(393)	(1 642 )	3 613	2 683	(413)	—	2 270	5 883
07	Okoliš	1 093	(1)	(292)	800	443	(125)	—	318	1 118
08	Istraživanje i inovacije	14 826	(84)	(4 535 )	10 207	6 674	(1 693 )	(2)	4 978	15 185
09	Komunikacijske mreže, sadržaji i tehnologije	3 305	(36)	(1 295 )	1 975	1 833	(560)	(0)	1 273	3 247
10	Izravno istraživanje	208	(21)	(131)	56	504	(387)	(0)	118	174
11	Pomorstvo i ribarstvo	1 571	(244)	(644)	682	1 834	(315)	(0)	1 519	2 201
12	unutarnje tržište i usluge	21	(3)	(15)	3	126	(105)	—	21	23
13	Regionalna i urbana politika	84 237	(1 085 )	(37 414 )	45 738	50 599	(3 664 )	(0)	46 935	92 673
14	Oporezivanje i carinska unija	122	(8)	(76)	39	165	(79)	—	86	125
15	Obrazovanje i kultura	2 879	(52)	(1 312 )	1 515	3 249	(1 864 )	(0)	1 386	2 901
16	Komunikacija	110	(7)	(83)	21	253	(167)	(0)	86	107
17	Zdravlje i zaštita potrošača	535	(68)	(262)	206	622	(290)	—	333	538
18	Unutarnji poslovi	1 586	(147)	(403)	1 036	1 837	(760)	—	1 076	2 113
19	Instrumenti vanjske politike	862	(73)	(333)	456	706	(256)	(0)	449	905
20	Trgovina	22	(1)	(15)	6	116	(101)	(0)	14	20
21	Razvoj i suradnja	16 379	(387)	(3 772 )	12 220	5 596	(751)	(0)	4 845	17 066
22	Proširenje	3 669	(53)	(857)	2 759	1 573	(105)	(0)	1 468	4 227
23	Humanitarna pomoć i civilna zaštita	671	(3)	(400)	268	1 484	(925)	—	559	827
24	Borba protiv prijevara	31	(5)	(18)	8	79	(56)	(0)	23	31
25	Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje	14	(2)	(12)	—	199	(184)	(0)	15	15
26	Administracija Komisije	201	(17)	(171)	13	1 121	(948)	(0)	172	185
27	Proračun	7	(0)	(7)	—	60	(53)	—	7	7
28	Revizija	0	(0)	(0)	—	12	(12)	—	1	1
29	Statistika	105	(6)	(45)	54	141	(80)	(0)	61	115
30	Mirovine i povezani rashodi	—	—	—	—	1 563	(1 563 )	(0)	—	—
31	Jezične usluge	18	(1)	(17)	—	425	(408)	—	17	17
32	Energetika	4 416	(509)	(914)	2 993	980	(121)	(0)	859	3 853
33	Pravda	181	(22)	(66)	94	212	(114)	—	99	193
34	Klimatske aktivnosti	105	(1)	(40)	64	128	(25)	—	104	168
40	Pričuve	—	—	—	—	—	—	—	—	—
90	Ostale institucije	469	(67)	(401)	0	3 954	(3 389 )	5	570	570
Ukupno		189 600	(3 855 )	(74 227 )	111 518	177 190	(71 016 )	0	106 175	217 692

5.10 PODRUČJE POLITIKE: PODJELA NEPODMIRENIH ODOBRENIH SREDSTAVA PO GODINI NASTANKA

u milijunima EUR
		< 2009	2009	2010	2011	2012	2013	2014.	2015.	Ukupno
01	Gospodarski i financijski poslovi	14	—	0	60	178	244	16	1 370	1 883
02	Poduzetništvo i industrija	11	20	34	60	184	304	323	1 688	2 623
03	Tržišno natjecanje	—	—	—	—	—	—	0	9	9
04	Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost	515	36	26	448	1 662	6 383	7 203	16 993	33 266
05	Poljoprivreda i ruralni razvoj	75	0	—	3	206	6 830	1 856	16 453	25 424
06	Mobilnost i promet	76	44	85	402	695	700	1 612	2 270	5 883
07	Okoliš	49	61	74	102	136	177	202	318	1 118
08	Istraživanje i inovacije	70	87	283	584	2 005	3 160	4 017	4 978	15 185
09	Komunikacijske mreže, sadržaji i tehnologije	17	20	40	82	284	551	980	1 273	3 247
10	Izravno istraživanje	9	1	3	2	3	15	24	118	174
11	Pomorstvo i ribarstvo	99	—	8	25	47	454	49	1 519	2 201
12	unutarnje tržište i usluge	—	—	—	—	0	0	3	21	23
13	Regionalna i urbana politika	1 365	3	216	1 020	5 918	23 611	13 606	46 935	92 673
14	Oporezivanje i carinska unija	—	—	0	1	2	4	31	86	125
15	Obrazovanje i kultura	56	32	43	109	199	461	615	1 386	2 901
16	Komunikacija	0	0	0	1	0	2	17	86	107
17	Zdravlje i zaštita potrošača	6	11	9	14	15	39	112	333	538
18	Unutarnji poslovi	14	28	50	110	245	491	99	1 076	2 113
19	Instrumenti vanjske politike	7	5	14	17	76	96	242	449	905
20	Trgovina	—	—	0	0	0	2	3	14	20
21	Razvoj i suradnja	555	448	706	1 108	2 304	3 246	3 853	4 845	17 066
22	Proširenje	140	55	138	252	411	616	1 146	1 468	4 227
23	Humanitarna pomoć i civilna zaštita	9	13	25	25	24	30	142	559	827
24	Borba protiv prijevara	0	0	—	—	0	2	5	23	31
25	Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje	—	—	—	—	—	—	0	15	15
26	Administracija Komisije	—	—	—	0	—	7	6	172	185
27	Proračun	—	—	—	—	—	—	—	7	7
28	Revizija	—	—	—	—	—	—	—	1	1
29	Statistika	0	0	1	1	4	12	35	61	115
30	Mirovine i povezani rashodi	—	—	—	—	—	—	0	—	—
31	Jezične usluge	—	—	—	—	—	—	0	17	17
32	Energetika	41	467	717	238	324	469	737	859	3 853
33	Pravda	—	1	1	5	9	22	57	99	193
34	Klimatske aktivnosti	—	—	—	—	1	3	60	104	168
40	Pričuve	—	—	—	—	—	—	—	—	—
90	Ostale institucije	—	—	—	—	—	—	—	570	570
Ukupno		3 130	1 333	2 473	4 671	14 931	47 931	37 049	106 175	217 692

5.11 IZVRŠENJE RASHODA IZ 2015.

Godina 2015. bila je prva godina programskog razdoblja 2014. – 2020.

Obveze:

Početni doneseni proračun za sve institucije, ne uključujući posebne instrumente, utvrđen je u visini od 144 806 milijuna EUR.

Taj je proračun od samog početka znatno izmijenjen zbog niskog stupnja izvršenja obveza u 2014., što je bilo povezano s kašnjenjem pri donošenju operativnih programa za fondove u okviru podijeljenog upravljanja na početku novog programskog razdoblja. Prijenos u 2015. iznosio je 12 milijardi EUR, a reprogramiranje neiskorištenih obveza iz 2014. 16 milijardi EUR.

Povećanim obvezama u 2015. nepodmirene obveze vratile su se na razinu prije 2014. (na 217 milijarde EUR). Stoga je smanjenje u 2014. bilo privremeno, kako je bilo i predviđeno.

Godine 2015. u naslov 1a dodan je novoosnovani Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) kojem je osigurano 1 360 milijuna EUR (uključujući 10 milijuna EUR za Europski savjetodavni centar za ulaganja) odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (preraspodijeljeno iz Instrumenta za povezivanje Europe, Obzora 2020. i Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) kako je propisano u izmjeni proračuna 2/2015), za koje su u cijelosti preuzete obveze.

Prilagodbe obveza izvan reprogramiranja uglavnom su povezane s migracijskim i izbjegličkim tokovima: povećanja za agenciju Frontex, Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI), Fond za unutarnju sigurnost i Europski instrument za susjedstvo (ENI) te humanitarnu pomoć za Siriju i okolne zemlje.

Konačni doneseni proračun za obveze, ne uključujući posebne instrumente, iznosio je ukupno 161 808 milijuna EUR, od čega je preuzeto 161 191 milijuna EUR (stopa izvršenja od 99,6 %).

202 milijuna EUR neiskorištenih odobrenih sredstava i nemobilizirana pričuva od 119 milijuna EUR za Europski fond za prilagodbu globalizaciji nisu se više mogli upotrijebiti na kraju 2015.

Plaćanja:

Početni doneseni proračun, ne uključujući posebne instrumente, utvrđen je u iznosu od 140 862 milijuna EUR (povećanje od 1,6 % u odnosu na konačni doneseni proračun za 2014.). Početna odobrena sredstva za plaćanje iznosila su 1,01 % BND-a EU-a. Povećana su za 66 milijuna EUR tijekom godine, jer su nove potrebe povezane s migracijskom i izbjegličkom krizom uglavnom pokrivene preraspodjelom.

Prijenos iz 2014. iznosio je 1 960 milijuna EUR.

Konačni doneseni proračun iznosio je 141 280 milijuna EUR od čega je 2015. isplaćeno 139 827 milijuna EUR (99 %).

Ukupno se od kraja 2015. više nije moglo upotrijebiti 358 milijuna EUR, uključujući 0,5 milijuna EUR iz pričuve.

6. IZVRŠENJE PROVEDBE PRORAČUNA INSTITUCIJA I AGENCIJA

6.1 INSTITUCIJE: SAŽETAK IZVRŠENJA PRORAČUNSKIH PRIHODA

u milijunima EUR
Institucija	Odobrena sredstva za prihode		Utvrđena prava			Prihod			Primljeno kao	Nepodmireno
Institucija	Početni doneseni proračun	Završni doneseni proračun	Tekuća godina	Prijenosi	Ukupno	Od prava u tekućoj godini	Od prenesenih prava	Ukupno	% proračuna	Nepodmireno
Europski parlament	149	149	176	21	198	173	3	176	118,49 %	21
Europsko vijeće i Vijeće	57	57	73	4	77	71	3	74	129,14 %	3
Komisija	140 885	140 951	139 403	13 743	153 147	139 010	7 018	146 027	103,60 %	7 119
Sud	45	45	50	0	50	49	0	50	110,39 %	0
Revizorski sud	20	20	19	0	19	19	0	19	96,20 %	0
Europski gospodarski i socijalni odbor	11	11	15	—	15	15	0	15	138,57 %	—
Odbor regija	8	8	10	—	10	10	0	10	127,90 %	0
Europski ombudsman	1	1	1	—	1	1	0	1	101,02 %	—
Europski nadzornik za zaštitu podataka	1	1	1	—	1	1	0	1	102,41 %	—
Europska služba za vanjsko djelovanje	38	38	251	0	251	250	0	250	661,85 %	1
Ukupno	141 214	141 280	139 999	13 768	153 768	139 599	7 024	146 624	103,78 %	7 144

Konsolidiranim izvještajem o izvršenju općeg proračuna EU-a obuhvaćeno je kao i prethodnih godina izvršenje proračuna svih institucija jer je u proračunu EU-a za svaku instituciju osiguran poseban proračun. U proračunu EU-a nije predviđen poseban proračun za agencije, a one se djelomično financiraju iz proračunskih subvencija Komisije.

Potrebno je napomenuti da osim svojeg proračuna ESVD prima i doprinose Komisije u iznosu od 138 milijuna EUR (2014.: 208 milijuna EUR) i ERF-a u iznosu od 61 milijun EUR (2014.: 56 milijuna EUR). Navedena proračunska sredstva stavljaju se na raspolaganje ESVD-u (kao namjenski prihod) kako bi se pokrili prvenstveno troškovi osoblja Komisije koje radi u delegacijama EU-a kojima upravlja ESVD.

6.2 INSTITUCIJE: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Institucija	Ukupna dostupna odobrena sredstva	Preuzete obveze					Odobrena sredstva prenesena u 2016.				Istekla odobrena sredstva
	Ukupna dostupna odobrena sredstva	iz završnog donesenog proračuna	iz prijenosâ	iz namjenskih prihoda	Ukupno	%	iz namjenskih prihoda	prijenosi na temelju odluke	Ukupno	%	iz završnog donesenog proračuna	iz prijenosâ	namjenski prihodi (EFTA)	Ukupno	%
	1	2	3	4	5 = 2 + 3+4	6 = 5/1	7	8	9 = 7 + 8	10 = 9/1	11	12	13	14 = 11 + 12 + 13	15 = 14/1
Europski parlament	1 929	1 779	86	34	1 899	98,45 %	14	—	14	0,72 %	16	—	—	16	0,83 %
Europsko vijeće i Vijeće	589	500	3	25	528	89,53 %	20	—	20	3,36 %	42	0	—	42	7,10 %
Komisija	177 199	157 732	12 083	3 422	173 236	97,76 %	3 068	654	3 723	2,10 %	221	15	5	240	0,14 %
Sud	359	354	—	1	355	98,83 %	1	—	1	0,23 %	3	—	—	3	0,94 %
Revizorski sud	133	131	—	0	131	98,62 %	0	—	0	0,06 %	2	—	—	2	1,32 %
Gospodarski i socijalni odbor	134	124	—	4	128	95,98 %	0	—	0	0,08 %	5	—	—	5	3,93 %
Odbor regija	91	87	—	2	89	98,17 %	0	—	0	0,02 %	2	—	—	2	1,81 %
Europski ombudsman	10	10	—	—	10	92,32 %	—	—	—	0,00 %	1	—	—	1	7,68 %
Europski nadzornik za zaštitu podataka	9	8	—	—	8	95,60 %	—	—	—	0,00 %	0	—	—	0	4,40 %
Europska služba za vanjsko djelovanje	833	592	3	210	806	96,72 %	16	2	18	2,16 %	9	1	—	9	1,13 %
Ukupno	181 286	161 317	12 175	3 698	177 190	97,74 %	3 119	656	3 775	2,08 %	301	15	5	321	0,18 %

Odobrena sredstva za plaćanje

u milijunima EUR
Institucija		Izvršena plaćanja					Odobrena sredstva prenesena u 2016.					Istekla odobrena sredstva
	Ukupna dostupna odobrena sredstva	iz završnog donesenog proračuna	iz prijenosâ	iz namjenskih prihoda	Ukupno	%	Automatski prijenosi	prijenosi na temelju odluke	iz namjenskih prihoda	Ukupno	%	iz završnog donesenog proračuna	iz prijenosâ	namjenski prihodi (EFTA)	Ukupno	%
	1	2	3	4	5 = 2 + 3+4	6 = 5/1	7	8	9	10 = 7 + 8+9	11 = 10/1	12	13	14	15 = 12 + 13 + 14	16 = 15/1
Europski parlament	2 207	1 489	253	29	1 771	80,24 %	289	—	19	309	13,99 %	16	111	—	127	5,77 %
Europsko vijeće i Vijeće	639	454	48	24	527	82,43 %	46	—	20	65	10,25 %	42	5	—	47	7,32 %
Komisija	146 051	136 698	1 351	3 404	141 453	96,85 %	430	412	3 615	4 456	3,05 %	74	66	2	142	0,10 %
Sud	376	334	15	1	350	93,10 %	20	—	1	21	5,49 %	3	2	—	5	1,41 %
Revizorski sud	141	122	7	0	129	91,70 %	9	—	0	9	6,62 %	2	1	—	2	1,68 %
Gospodarski i socijalni odbor	142	114	6	3	124	87,24 %	9	—	1	11	7,48 %	5	2	—	7	5,28 %
Odbor regija	99	79	6	2	86	87,37 %	9	—	0	9	8,97 %	2	2	—	4	3,66 %
Europski ombudsman	11	9	0	—	9	86,37 %	1	—	—	1	5,91 %	1	0	—	1	7,72 %
Europski nadzornik za zaštitu podataka	10	8	0	—	8	82,61 %	1	—	—	1	8,24 %	0	0	—	1	9,15 %
Europska služba za vanjsko djelovanje	920	520	73	194	787	85,53 %	72	2	38	112	12.20 %	9	12	—	21	2,27 %
Ukupno	150 595	139 827	1 759	3 657	145 243	96,45 %	886	413	3 695	4 994	3,32 %	154	202	2	358	0,24 %

6.3 PRIHOD AGENCIJA: PRORAČUNSKA PREDVIĐANJA, PRAVA I PRIMLJENI IZNOSI

Agencija	Završni doneseni proračun	Utvrđena prava	Primljeni iznos	Nepodmireno	Područja financiranja Komisije
Europska agencija za suradnju energetskih regulatornih tijela	11	11	11	—	06
Europski ured za azil	16	14	14	—	18
Europska agencija za sigurnost zračnog prometa	185	150	150	0	06
Frontex	143	147	147	—	18
Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja	18	18	17	2	15
Europska policijska akademija	8	9	9	0	18
Europska agencija za kemikalije	34	38	38	0	02
Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti	58	59	59	0	17
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama	18	19	19	—	18
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo	33	34	34	0	12
Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje	20	21	21	0	12
Europska agencija za okoliš	42	53	43	10	07
Europski policijski ured	95	103	103	0	18
Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala	37	37	37	—	12
Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice	9	9	9	—	11
Europska agencija za sigurnost hrane	79	80	80	0	17
Europski institut za jednakost spolova	8	8	8	—	04
Nadzorno tijelo za program Galileo	23	361	361	0	06
Fuzija za energiju ITER	414	493	493	0	08
Uredom Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust)	34	34	34	0	33
eu.LISA	68	74	71	2	18
Europska agencija za pomorsku sigurnost	65	65	65	0	06
Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu	384	216	216	0	12
Europska agencija za lijekove	308	350	304	45	02
Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost	10	10	10	—	09
Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC)	4	4	4	—	09
Agencija Europske unije za temeljna prava	22	22	22	—	18
Europska agencija za željeznice	26	27	27	0	06
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu	15	16	16	—	04
Europski institut za inovacije i tehnologiju	243	229	229	0	15
Prevoditeljski centar za tijela EU-a	50	42	42	0	15
Europska zaklada za izobrazbu	20	21	21	0	15
Ured Zajednice za biljne sorte	15	13	13	—	17
Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta	21	21	21	0	04
Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualne sadržaje i kulturu	47	47	47	—	15
Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije	36	36	36	—	06
Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća	40	40	40	0	08
Izvršna agencija za istraživanje	55	55	55	0	08
Izvršna agencija za zdravlje i potrošače	7	7	7	—	17
Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu	18	18	18	—	06
Ukupno	2 740	3 007	2 946	61

u milijunima EUR
Vrsta prihoda	Završni doneseni proračun	Utvrđena prava	Primljeni iznos	Nepodmireno
Subvencije Komisije	1 715	1 700	1 698	2
Prihod od naknada	588	647	602	45
Ostali prihodi	438	660	646	14
Ukupno	2 740	3 007	2 946	61

6.4 ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENA SREDSTVA ZA PLAĆANJE PO AGENCIJAMA

u milijunima EUR
Agencija	Odobrena sredstva za preuzimanje obveza			Odobrena sredstva za plaćanje
Agencija	Ukupna dostupna odobrena sredstva	Preuzete obveze	Preneseno u 2016.	Ukupna dostupna odobrena sredstva	Izvršena plaćanja	Preneseno u 2016.
Europska agencija za suradnju energetskih regulatornih tijela	11	11	0	14	11	2
Europski ured za azil	17	16	1	18	13	2
Europska agencija za sigurnost zračnog prometa	208	140	65	213	127	84
Frontex	152	151	1	180	125	50
Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja	19	19	0	20	17	2
Europska policijska akademija	9	9	0	10	8	2
Europska agencija za kemikalije	115	113	0	126	111	13
Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti	60	56	0	71	55	11
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama	19	18	1	20	18	1
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo	33	33	—	39	35	3
Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje	20	20	0	26	22	3
Europska agencija za okoliš	68	58	10	73	55	17
Europski policijski ured	103	100	3	109	93	15
Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala	37	35	2	43	35	7
Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice	9	9	—	10	9	1
Europska agencija za sigurnost hrane	81	81	0	87	79	8
Europski institut za jednakost spolova	8	8	0	10	7	3
Nadzorno tijelo za program Galileo	1 582	144	1 438	616	211	404
Fuzija za energiju ITER	792	791	0	531	524	6
Uredom Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust)	34	34	0	38	34	4
eu.LISA	82	81	1	87	64	22
Europska agencija za pomorsku sigurnost	70	64	6	70	58	10
Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu	424	266	—	424	231	29
Europska agencija za lijekove	308	290	6	349	291	43
Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost	10	10	—	11	11	1
Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC)	4	4	—	5	4	1
Agencija Europske unije za temeljna prava	22	22	0	28	22	6
Europska agencija za željeznice	27	26	0	30	27	3
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu	17	15	1	21	15	5
Europski institut za inovacije i tehnologiju	276	251	0	247	224	1
Prevoditeljski centar za tijela EU-a	50	44	—	54	43	5
Europska zaklada za izobrazbu	21	21	0	22	21	1
Ured Zajednice za biljne sorte	17	15	—	15	14	1
Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta	22	22	0	26	23	3
Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualne sadržaje i kulturu	47	46	—	52	46	5
Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije	36	36	—	40	34	5
Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća	40	39	—	42	39	2
Izvršna agencija za istraživanje	55	54	—	59	54	3
Izvršna agencija za zdravlje i potrošače	7	7	—	9	7	1
Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu	18	18	—	20	18	2
Ukupno	4 930	3 175	1 538	3 864	2 835	787

u milijunima EUR
Vrste rashoda	Odobrena sredstva za preuzimanje obveza			Odobrena sredstva za plaćanje
Vrste rashoda	Ukupna dostupna odobrena sredstva	Preuzete obveze	Preneseno u 2016.	Ukupna dostupna odobrena sredstva	Izvršena plaćanja	Preneseno u 2016.
Osoblje	975	956	1	991	953	18
Administrativni troškovi	412	392	2	467	356	85
Troškovi poslovanja	3 543	1 827	1 535	2 406	1 526	685
Ukupno	4 930	3 175	1 538	3 864	2 835	787

6.5 PRORAČUNSKI REZULTAT UKLJUČUJUĆI AGENCIJE

u milijunima EUR
	Europska Unija	Agencija	Ukidanje subvencija agencijama	Ukupno
Prihodi u financijskoj godini	146 624	2 946	(1 698 )	147 872
Plaćanja na temelju odobrenih sredstava za tekuću godinu	(139 827 )	(2 233 )	1 698	(140 363 )
Plaćanja na temelju namjenskih odobrenih sredstava prihoda	(3 657 )	(375)	—	(4 032 )
Odobrena sredstva za plaćanje prenesena u godinu N+1	(1 299 )	(787)	—	(2 086 )
Poništenje neupotrijebljenih odobrenih sredstava prenesenih iz godine N-1	29	268	—	297
Razvoj namjenskih prihoda	(704)	145	—	(559)
Razlike u tečajevima stranih valuta za godinu	182	2	—	184
Proračunski rezultat 2015.	1 347	(34)	—	1 313

U cilju navođenja svih relevantnih proračunskih podataka za agencije, u konsolidirane godišnje financijske izvještaje uključen je poseban izvještaj o izvršavanju pojedinačnih proračuna agencija koje su uobičajeno obuhvaćene konsolidacijom.

(1) Rizik koji preuzima EU u potpunosti je rezerviran (tj. uključen u obveze).

(2) Rizik koji preuzima EU u potpunosti je rezerviran (tj. uključen u obveze).

(3) MFA, Euratom i EZUČ u likvidaciji

(4) Uključujući preventivnu pomoć

(5) Izvor: Europska komisija, Europska ekonomska prognoza, zima 2016.

(1) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci iz tablica koje slijede ne daju točan zbroj.

(2) Europski parlament donio je proračun 25. studenoga 2013. u skladu s kojim će države članice prikupiti sredstva za plaćanje kratkoročnih obveza EU-a iz vlastitih sredstava ili će se ta sredstva pozvati od država članica 2016. Pored toga, u skladu s člankom 83. Pravilnika o osoblju (Uredba Vijeća br. 259/68 od 29. veljače 1968. kako je izmijenjena), države članice zajedno jamče obveze za mirovine.

(6) Provele države članice: Podijeljeno upravljanje

Provela Komisija, izvršne agencije i uzajamni fondovi: Izravno upravljanje

Provele druge agencije i tijela EU-a, treće zemlje, međunarodne organizacije i ostala tijela: neizravno upravljanje.

(7) Za detaljno objašnjenje nepriznatih gubitaka vidjeti bilješku 1.5.4.

(8) Odobreni iz vlastitih sredstava EZUČ-a u likvidaciji.

(9) Jamstveni fond za vanjska djelovanja 31. prosinca 2014. držao je obveznice EFSM-a koje je izdala Komisija te ih je stoga trebalo isključiti.

(10) Procijenjeni neprihvatljivi iznosi i neplaćeni predujmovi

(11) „Nije pripisano naslovu VFO-a” uključuje izvršavanje konsolidiranog proračuna subjekata i uklanjanje konsolidacija, operacije izvan proračuna i nedodijeljene programe koji nisu značajni.

(12) Isključujući uzastopne zajmove.

(13) Financijska imovina raspoloživa za prodaju (ne uključujući vlasničke instrumente).

(14) uz primjenu korekcijskog koeficijenta („CC”)

(15) plaćaju se prve 3 godine nakon odlaska

(16) Po prvi puta uvršteno 2015.

(17) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci iz tablica koje slijede ne daju točan zbroj.

(18) od čega rezultat EFTA-e iznosi (2) milijuna EUR u 2015. i (3) milijuna EUR u 2014.

(19) Dodatna odobrena sredstva uključuju odobrena sredstva prenesena iz prošle godine, namjenske prihode i odobrena sredstva koja postaju dostupna zbog opoziva sredstava.

(20) Dodatna odobrena sredstva uključuju odobrena sredstva prenesena iz prošle godine, namjenske prihode i odobrena sredstva koja postaju dostupna zbog opoziva sredstava.

(21) Dodatna odobrena sredstva uključuju odobrena sredstva prenesena iz prošle godine, namjenske prihode i odobrena sredstva koja su ponovno dostupna zbog opoziva sredstava.

(22) Dodatna odobrena sredstva uključuju odobrena sredstva prenesena iz prošle godine, namjenske prihode i odobrena sredstva koja su ponovno dostupna zbog opoziva sredstava.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 380

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 59. 14. listopada 2016.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 380/01	Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu — Konsolidirani godišnji financijski izvještaj Europske unije za 2015.	1
2016/C 380/02	Izjava o jamstvu koju Sud upućuje Europskom parlamentu i Vijeću – izvješće neovisnog revizora	147