14.6.2016

Službeni list Europske unije

C 212/5

ZAKLJUČCI VIJEĆA

od 30. svibnja 2016.

o razvoju medijske pismenosti i kritičkog mišljenja putem obrazovanja i osposobljavanja

(2016/C 212/05)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI NA:

—	Članak 2. Ugovora o Europskoj uniji, u kojem stoji da se Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina;

UZIMAJUĆI U OBZIR:

—

Parišku deklaraciju, donesenu 17. ožujka 2015. (1), u kojoj se naglašava važnost „jačanja sposobnosti djece i mladih za kritičko mišljenje i prosuđivanje kako bi, posebno u kontekstu interneta i društvenih medija, mogli shvatiti stvarnu situaciju, razlikovati činjenice od mišljenja, prepoznati propagandu i oduprijeti se svim oblicima indoktrinacije i govora mržnje”;

—

Zajedničko izvješće o „ET 2020.” od 15. prosinca 2015. (2), u kojem se daljnje djelovanje u odnosu na Parišku deklaraciju navodi kao ključan prioritet u novom radnom ciklusu (2015. – 2020.) u obliku „zajedničke analize, uzajamnog učenja, sastanaka, širenja dobre prakse i konkretnih mjera koje se financijski podupiru”;

—

Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, od 24. veljače 2016. o promicanju socioekonomskog razvoja i uključivosti u EU-u putem obrazovanja (3), koja sadrži obvezu „poboljšanja digitalne i medijske pismenosti mladih, njihove sposobnosti kritičkog mišljenja te njihovih društvenih vještina i građanskih kompetencija”;

I S OBZIROM NA:

—

Preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (4), u kojoj se kao ključne kompetencije koje bi svi građani trebali steći navode: „digitalna kompetencija”, za koju je potreban „kritički i promišljen stav prema dostupnim informacijama i odgovorna uporaba interaktivnih medija”; „društvene i građanske kompetencije”, koje uključuju sposobnost „razumijevanja različitih stajališta” i „spremnost na poštovanje vrijednosti drugih”; te „kulturna svijest i izričaj”, koji obuhvaćaju „osjećaj identiteta kao temelj otvorenog stava prema raznolikosti i poštovanja raznolikosti”;

—

Zaključke Vijeća iz studenoga 2012. o Europskoj strategiji za bolji internet za djecu (5), u kojima je naglašeno da „obrazovni sektor i roditelji imaju važnu ulogu u pomaganju djeci da na koristan i kreativan način iskoriste mogućnosti koje im pruža internet te da utvrde rizike s kojima se susreću na internetu i nose se s njima te da su i samim učiteljima, nastavnicima i roditeljima potrebni potpora i osposobljavanje kako bi bili u toku, ne samo s brzim i nepredvidljivim promjenama u virtualnom životu djece, nego i s novim tehnologijama koje se stalno razvijaju”;

—

Komunikaciju Komisije iz siječnja 2014. o sprječavanju radikalizacije koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma (6), u kojoj se među glavnim aktivnostima koje je potrebno poduzeti radi sprječavanja radikalizacije ističu „uža suradnja s civilnim društvom i privatnim sektorom u cilju suočavanja s izazovima na internetu i ulaganje dodatnih napora kako bi se mlade potaknulo na kritičko razmišljanje o ekstremističkim porukama”;

—	Zaključke Vijeća iz studenoga 2014. o europskoj audiovizualnoj politici u digitalnom dobu (7), u kojima se poziva Komisiju i države članice da „promiču dobru praksu i istraživanja o uključivanju medijske pismenosti u formalno obrazovanje i osposobljavanje, kao i u neformalno i informalno učenje”;

—

Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o ulozi sektora mladih u integriranom i međusektorskom pristupu sprječavanju i suzbijanju nasilne radikalizacije mladih, u kojem se države članice i Komisiju poziva da pomognu mladima u „suzbijanju ekstremističkih utjecaja na internetu i u društvenim medijima” te u razvoju „kritičkog mišljenja i odgovarajućeg znanja, vještina i kompetencija za razumijevanje različitih izvora i programa skrivenih iza pruženih informacija, uključujući propagandu i govor mržnje” (8);

SMATRA DA:

Internet, a posebno društveni mediji, nude dosad neviđene, gotovo bezgranične mogućnosti u pogledu razmjene znanja i ideja. Pružanjem trenutačnog pristupa golemim količinama informacija, kao i pristupa širokom nizu izvora, oni mogu znatno utjecati na mišljenja, stavove i shvaćanja. Usto svima nude platformu za samostalno stvaranje, dijeljenje i objavljivanje sadržaja te tako pomažu u razvoju nadarenosti, poticanju kreativnosti i promicanju inovativnosti.

Današnjem svijetu svojstven je jednostavan i neprekidan pristup internetu, a ljudi, osobito mladi, na njemu provode sve više vremena (9). Sve je veća važnost virtualnih zajednica i kontakata, posebno putem društvenih medija i usluga za trenutačnu razmjenu poruka.

U TOM KONTEKSTU TAKOĐER NAPOMINJE:

Sve je veća važnost medijske pismenosti, tj. svih tehničkih, kognitivnih, društvenih, građanskih i kreativnih sposobnosti koje nam omogućuju da pristupimo tradicionalnim i novim oblicima medija (10), služimo se njima s kritičkim razumijevanjem i sudjelujemo u interakciji s njima. Ona je usko povezana s aktivnim sudjelovanjem u demokratskom životu, s građanstvom i sposobnošću kritičkog i neovisnog prosuđivanja, kao i razmišljanja o vlastitim postupcima, te tako može povećati otpornost mladih na ekstremističke poruke i dezinformacije.

Digitalna kompetencija, koja obuhvaća samouvjerenu, kreativnu i kritičku uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija, ključna je sastavnica medijske pismenosti. Niska razina digitalne kompetencije osobu može dovesti u nepovoljan položaj, ne samo na tržištu rada na kojem je za gotovo sve poslove potrebna određena razina digitalne kompetencije, nego i u društvu u cjelini. Stoga postoji jasna veza između poboljšanja digitalne kompetencije i napora da se stvore uključivija i povezanija društva.

Medijska pismenost, koja je povezana s pismenošću i komunikacijskim vještinama općenito, uključuje i druge ključne kompetencije, ponajprije „društvene i građanske kompetencije” koje su čvrsto povezane s kritičkim mišljenjem i kojima se osigurava da ljudi cijene raznolikost i poštuju stavove i vrijednosti drugih, ali i „kulturnu svijest i izričaj” koji se temelje na sposobnosti povezivanja vlastitog načina izražavanja stajališta s načinom na koji to čine drugi, među ostalim oni različitog kulturnog podrijetla.

POTVRĐUJE DA:

Digitalna kompetencija sve više postaje neophodna, a zabrinjavajuće velik broj ljudi i dalje ne posjeduje ni osnovnu razinu digitalne kompetencije (11), zbog čega im prijeti nezaposlenost i socijalna isključenost. To može doprinijeti stvaranju „digitalnog jaza” koji može uzrokovati društvene i gospodarske nejednakosti, što predstavlja jasan izazov za naše sustave obrazovanja i osposobljavanja.

Uz mnoge koristi i mogućnosti koje mogu donijeti, internet i društveni mediji također sa sobom nose moguće prijetnje i opasnosti, ponajprije stavljajući svima na raspolaganje internetski sadržaj koji je neprimjeren ili čak štetan za djecu i mlade, među ostalim govor mržnje i sadržaje kojima se trivijalizira nasilje. Ostale nepoželjne pojave uključuju mamljenje na internetu i nasilje na internetu, koji mogu znatno utjecati na dobrobit i razvoj djece, a i negativno se odraziti na njihova obrazovna postignuća.

Nedavni teroristički napadi u Europi i drugi slučajevi nasilnog ekstremizma izazvali su posebnu zabrinutost u vezi s neizmjernim mogućnostima koje internet i društveni mediji nude svim vrstama ekstremističkih skupina za slobodno širenje mržnje i poruka kojima se potiče na nasilje te nalaženje publike među nezadovoljnim mladima. Takva vrsta radikalizacije koja vodi do nasilja često ima transnacionalnu dimenziju, zahvaljujući čemu mreže ekstremista pristupaju osjetljivim mladima bez obzira na granice. Iako povećanje razine ostvarenog obrazovanja vjerojatno ne bi zaustavilo sve oblike nasilnog ekstremizma, obrazovanje i osposobljavanje mogu i trebali bi doprinijeti sprječavanju radikalizacije.

SLAŽE SE:

U okviru svoje ukupne zadaće da pripreme mlade za društvo i tržište rada te im pruže potporu u postizanju osobnog ispunjenja, obrazovanje i osposobljavanje igraju važnu ulogu u pomaganju mladima da postanu medijski pismeni i odgovorni građani budućnosti.

Jedan od ključnih elemenata zadaće obrazovanja i osposobljavanja jest mladima usaditi temeljne vrijednosti poput onih utvrđenih u Ugovoru o Europskoj uniji te razviti i održavati otvoren duh pun propitivanja, uz sposobnost neovisnog i kritičkog mišljenja i dobre prosudbe oslanjanjem na znanje temeljeno na činjenicama te odupiranja ekstremističkim porukama, indoktrinaciji i dezinformacijama i borbe protiv njih.

Kako bi zadržalo svoju relevantnost, ključno je da osoblje u sklopu obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama drži korak s tim brzim promjenama i učenicima pruži kompetencije, a to su znanje, vještine i stavovi, i vrijednosti koje su im potrebne za siguran i odgovoran pristup informacijama i drugim medijskim sadržajima, njihovo tumačenje, proizvodnju i uporabu, ponajprije u kontekstu interneta i društvenih medija.

Sveobuhvatni pristupi „za cijelu školu” koji uključuju cijelu školsku zajednicu i ostale relevantne dionike mogu biti od velike važnosti jer se učenje o odgovornom služenju internetom i društvenim medijima često događa izvan učionice u neformalnom i informalnom okruženju.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE, UZ UVAŽAVANJE NAČELA SUPSIDIJARNOSTI, DA:

potaknu posvećivanje dostatne razine pozornosti razvoju medijske pismenosti i kritičkog mišljenja u obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama, među ostalim putem obrazovanja o građanstvu i medijima;

nastoje povećati razinu digitalne kompetencije među učenicima svih dobnih skupina u perspektivi cjeloživotnog učenja, kao važan preduvjet za jačanje njihove sposobnosti da aktivno sudjeluju u demokratskom životu naših modernih društava, kao i za poboljšanje njihove zapošljivosti;

uz nacionalne okvire i alate razmotre primjenu europskog okvira digitalne kompetencije za građane, okvira kompetencija demokratske kulture Vijeća Europe i Unesco-va okvira za ocjenu globalnih medija i informacijske pismenosti;

potaknu stvaranje društveno sigurnih okruženja za učenje, na internetu i izvan njega, u kojima se može otvoreno raspravljati o kontroverznim pitanjima i očuvati slobodu govora te osnaže nastavno osoblje da potiče i vodi takve rasprave;

pruže potporu nastavnom osoblju i ravnateljima škola na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja da inicijalnim obrazovanjem i trajnim stručnim usavršavanjem razviju svoju digitalnu kompetenciju, pedagoške vještine potrebne za uporabu novih tehnologija i otvorene obrazovne sadržaje u svojoj nastavi te da se učinkovito uhvate ukoštac s pitanjima medijske pismenosti i kritičkog mišljenja s učenicima svih dobnih skupina i društvenih okruženja;

surađuju s roditeljima i drugim dionicima u društvu u cjelini s ciljem smanjivanja digitalnog jaza među naraštajima i njegovanja zajedničke kulture dijaloga i međusobnog razumijevanja;

učvrste dijalog, suradnju i partnerstva između sektora obrazovanja i osposobljavanja i medijskog sektora, uključujući novinare, kao i sa svim drugim relevantnim dionicima, uključujući civilno društvo i organizacije mladih, s obzirom na činjenicu da učinkovit razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja zahtijeva višedisciplinaran pristup i svijest o važnoj ulozi koju u tome mogu igrati neformalno i informalno učenje;

potaknu razvoj inovativnih, kreativnih i sudioničkih načina razvoja medijske pismenosti i kritičkog mišljenja u obrazovanju i osposobljavanju, primjerice provođenjem istraživanja i ispitivanjem mogućnosti koje mogu ponuditi kultura i umjetnost, međukulturni pristupi i proizvodnja školskih medija, kao sredstvo za jačanje otvorenosti prema drugim kulturama i aktivnoga građanstva;

POZIVA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA, U OKVIRU SVOJIH NADLEŽNOSTI:

u kontekstu strateškog okvira ET 2020. nastave promicati uzajamno učenje, među ostalim prikupljanjem i širenjem primjera dobre prakse u području medijske pismenosti i kritičkog mišljenja, posvećujući posebnu pozornost učinkovitom stupanju u kontakt s učenicima u nepovoljnom položaju i onima kojima prijeti marginalizacija;

osiguraju usklađenost politika na razini EU-a u području medijske pismenosti, kako bi se to nadopunilo radom koji stručnjaci obavljaju u raznim relevantnim područjima politika, kao što su obrazovanje, mladi, kultura i audiovizualna politika, kao i u području borbe protiv terorizma, pritom uzimajući u obzir posebnosti sektora obrazovanja i osposobljavanja;

podupiru nastojanja da se nastavnom osoblju pruže vještine i alati potrebni za učinkovito hvatanje ukoštac s pitanjima medijske pismenosti i kritičkog mišljenja s učenicima svih dobnih skupina i iz svih društvenih okruženja, među ostalim uporabom portala School Education Gateway i promicanjem uzajamnog učenja putem platforme e-Twinning;

nastave surađivati s drugim multilateralnim forumima, kao što su Vijeće Europe (12), Unesco i OECD, te uzmu u obzir njihov rad jer izazovi prelaze granice i utječu na zemlje i unutar i izvan Europske unije;

za ostvarivanje tih napora potaknu iskorištavanje mogućnosti financiranja koje nude svi relevantni fondovi i programi EU-a, ponajprije Erasmus+, Instrument za povezivanje Europe, europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020., Kreativna Europa i Europa za građane.

(1) Deklaracija o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja, Pariz, 17. ožujka 2015.

(2) SL C 417, 15.12.2015., str. 25.

(3) SL C 105, 19.3.2016., str. 1.

(4) SL L 394, 30.12.2006., str. 10.

(5) SL C 393, 19.12.2012., str. 11.

(6) Dok. 5451/14.

(7) SL C 433, 3.12.2014., str. 2.

(8) Dok. 9640/16.

(9) Više od polovine Europljana služi se društvenim mrežama; mladi čine većinu tih korisnika. Među Europljanima mlađima od 30 godina 84 % njih služi se društvenim medijima, a što je dobna skupina mlađa, to je postotak bliži 100 %.

(10) Te nam sposobnosti omogućuju kritičko mišljenje za vrijeme sudjelovanja u gospodarskim, društvenim i kulturnim aspektima društva i igranja aktivne uloge u demokratskom procesu. Taj se pojam odnosi na različite medije: televiziju, video, radio, tisak, različite kanale: tradicionalne, putem interneta i društvenih medija, te obuhvaća potrebe svih dobnih skupina.

(11) U EU-u 40 % građana nema digitalne vještine ili posjeduje vrlo nisku razinu tih vještina, a procjenjuje se da je za oko 90 % poslova u EU-u potrebna barem određena razina digitalnih vještina. Stjecanje tih vještina stoga brzo postaje preduvjet za radnike da postanu i ostanu zapošljivi.

(12) Posebno u kontekstu Strategije o pravima djeteta 2016. – 2021., koju je 2. ožujka 2016. donio Odbor ministara, a u kojoj je riječ o pitanju zaštite i promicanja prava djeteta u digitalnom okruženju.

14.6.2016

Službeni list Europske unije

C 212/9

Zaključci Vijeća o ulozi Europeane u digitalnom pristupu europskoj kulturnoj baštini, njezinoj vidljivosti i uporabi

(2016/C 212/06)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI DA:

digitalizacija kulturne baštine, internetski pristup kulturnoj baštini te njezino dugoročno očuvanje od presudne su važnosti kako bi se svima omogućio pristup kulturi i znanju, promicalo bogatstvo i raznovrsnost europske kulturne baštine te doprinijelo uspostavi jedinstvenog digitalnog tržišta povećanjem ponude novih i inovativnih proizvoda i usluga (1);

Europeana, koja je pokrenuta 2008. kao zajednička, internetska višejezična pristupna točka za digitalni kulturni materijal (2) i otad povezuje digitalne zbirke kulturne baštine iz država članica, postala je zajednički europski kulturni projekt za pristup europskoj kulturnoj baštini i njezino predstavljanje;

daljnji razvoj Europeane i nacionalnih politika za digitalnu kulturnu baštinu poduprli su Vijeće (3), Komisija (4) i Europski parlament (5);

ponovnu uporabu digitalne baštine promicalo se uključivanjem, pod određenim uvjetima, baštinskih ustanova u područje primjene Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (6) i donošenjem Direktive o određenim dozvoljenim korištenjima djela siročadi (7);

PRIMA NA ZNANJE:

namjeru Komisije da procijeni mogućnosti i razmotri zakonodavne inicijative s ciljem olakšavanja digitalizacije nedostupnih djela i osiguravanja njihove raspoloživosti putem interneta, među ostalim u cijelom EU-u, kao dio najavljene Komisijine inicijative za modernizaciju autorskih prava (8);

NAPOMINJE:

u svom sadašnjem obliku Europeana je internetska platforma koja omogućuje višejezični pristup digitalnoj kulturnoj baštini koja se nalazi u odvojenim baštinskim ustanovama te njezinu distribuciju. To je ujedno i višestrana platforma (9) kojom se želi stvoriti vrijednost za krajnje korisnike, države članice, baštinske ustanove, istraživanja i kreativnu ponovnu uporabu.

U vezi s Europeanom trenutačno vrijedi sljedeće:

—	njome upravlja konzorcij čiji je središnji koordinator, kao i glavni korisnik financiranja EU-a, Zaklada Europeana (10),

—	prima potporu EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (11) (CEF) kao infrastruktura digitalnih usluga (DSI) za „pristup digitalnim resursima europske baštine”,

—	podupiru je države članice koje putem svojih baštinskih ustanova dijele sadržaje, metapodatke i stručno znanje te daju dobrovoljne financijske doprinose Zakladi Europeana,

—	podupire je Mrežna udruga Europeana, koja okuplja stručnjake za kulturnu baštinu, kreativnost i tehnologiju koji podupiru svakodnevne aktivnosti Europeane i pružaju savjete u vezi s njezinom strategijom;

SLAŽE SE:

da su pojedinačni i zajednički napori baštinskih ustanova, država članica i Komisije rezultirali napretkom u području digitalizacije, internetske dostupnosti i (dugoročnog) digitalnog očuvanja kulturne baštine (12);

da je digitalno očuvanje svjetske kulturne baštine koja se nalazi u europskim zbirkama osobito važno zbog uništavanja i ugroženosti kulturne baštine na područjima sukoba;

da je koordinacija rada putem Europeane s ciljem ostvarivanja internetske dostupnosti kulturne baštine:

—	pomogla potaknuti izgradnju kapaciteta stvaranjem mreže stručnjaka i baštinskih ustanova, koja promiče razvoj, prihvaćanje i dosljednu uporabu modela, standarda i okvira za razmjenu sadržaja i metapodataka,

—	pomogla baštinskim ustanovama da svoje zbirke razmjenjuju među sektorima i preko državnih granica putem višestrane internetske platforme, s pomoću koje je do danas omogućen pristup više od 50 milijuna predmeta iz otprilike 3 700 ustanova,

—	pomogla potaknuti dostupnost visokokvalitetnih podataka spremnih za ponovnu uporabu (13), čime se povećava dostupnost kulturne baštine na otvorenim platformama i društvenim medijima te promiče njezina ponovna uporaba u drugim sektorima;

10.

da povezivanje zbirki digitalne baštine putem Europeane ujedno doprinosi sljedećim ciljevima na razini EU-a:

—	osiguravanju pristupa bogatstvu i raznolikosti europskih kultura te svjetskoj kulturnoj baštini raznovrsnoj publici,

—	olakšavanju istraživanja višedimenzionalne kulture i povijesti Europe te stjecanja znanja o njima,

—	olakšavanju ponovne uporabe u sklopu novih i inovativnih prekograničnih internetskih usluga, doprinoseći time jedinstvenom digitalnom tržištu;

ISTIČE:

11.

da se ponovna uporaba i dijeljenje sadržaja te pristup njima moraju odvijati uz potpuno poštovanje autorskih i srodnih prava;

PREPOZNAJE SLJEDEĆE BUDUĆE IZAZOVE:

12.

trebalo bi unaprijediti određene tehnološke aspekte internetske platforme Europeana, poput semantičke interoperabilnosti (14), čime bi se baštinskim ustanovama omogućilo da se međusobno povežu te na fleksibilan, jednostavan i održiv način dijele i ažuriraju svoje sadržaje i metapodatke;

13.

kao jedno od sučelja za pristup digitalnom kulturnom nasljeđu, višejezičnu pristupnu točku Europeane trebalo bi učiniti pristupačnijom korisnicima, posebno poboljšavanjem kvalitete i mogućnosti pronalaženja sadržaja te daljnjim razvojem semantičkih i višejezičnih funkcija za pretraživanje, u skladu s najboljim dostupnim praksama;

14.

kako bi se poboljšalo dopiranje do krajnjih korisnika i njihovo uključivanje, sadržaje koji se dijele putem Europeane treba predstaviti na privlačne i raznovrsne načine, osobito uključivanjem baštinskih ustanova i trećih strana u ulozi višestrukih ulaznih i diseminacijskih točaka, primjerice putem transeuropskih kulturnih projekata kao što su projekti o Prvom svjetskom ratu (1914. – 1918.), padu „željezne zavjese” i drugim revolucionarnim događajima iz 1989.;

15.

upravljanje Europeanom treba postati uključivije, a u utvrđivanju strateških prioriteta i razvoju kulturnih projekata usmjerenih na korisnike na temelju dostupnih financijskih sredstava trebaju sudjelovati vlade država članica te šira mreža agregatora i baštinskih ustanova; prema potrebi, u obzir se mogu uzeti mišljenja ključnih kulturnih ličnosti;

16.

prisutna je stalna potreba za razmjenom i ažuriranjem znanja te utvrđivanjem zajedničkih rješenja unutar mreže stručnjaka za kulturnu baštinu, što uključuje Mrežnu udrugu Europeana;

17.

postojeći model javnog financiranja (utemeljen na bespovratnim sredstvima) ne osigurava dovoljno stabilan temelj za održavanje dosadašnjeg ulaganja u Europeanu ni za očuvanje njegove buduće kvalitete, dostupnosti i pouzdanosti zbog sljedećih razloga:

—	Zaklada Europeana osnovana je kao organizacija bez vlastitih sredstava, a u bližoj budućnosti nema izgleda za ostvarivanje znatnih prihoda od usluga Europeane,

—	u okviru modela bespovratnih sredstava EU-a uvijek postoje neprihvatljivi troškovi koji se moraju pokriti iz drugih izvora, poput izravnih dobrovoljnih doprinosa država članica, čija razina opada od 2014. i koji su po prirodi nestabilni;

I STOGA:

18.

vrijednost koju Europeana ima u pogledu kulture i digitalnih inovacija trebalo bi povećati ponovnim osmišljavanjem platforme osnovnih usluga u okviru CEF-a, usmjeravajući se na:

—	pružanje potpore mrežama stručnjaka poput Mrežne udruge Europeana,

—	ostvarivanje tehnološkog napretka,

—	održavanje višestrane internetske platforme za razmjenu i (ponovnu) uporabu metapodataka i sadržaja te

—	osiguravanje opće višejezične točke za pristup sadržajima.

Trebalo bi je ojačati i provedbom kulturnih projekata usmjerenih na korisnike, koji se temelje na infrastrukturi Europeane i koje treba sufinancirati iz CEF-a kao generičke usluge, uz sudjelovanje baštinskih ustanova i drugih javnih i privatnih strana;

POZIVA UPRAVITELJA EUROPEANE DA:

19.

ostvari znatan napredak u nošenju s budućim izazovima utvrđenima u ovim Zaključcima;

20.

radi na rješavanju otvorenih pitanja u postojećim partnerskim organizacijama ili pitanja koja izazivaju zabrinutost potencijalnih partnerskih organizacija, osobito u zemljama i područjima u kojima taj projekt još nije dovoljno poznat;

21.

istraži mogućnosti za suradnju sa srodnim europskim inicijativama, među ostalim u području istraživanja;

22.

države članice intenzivno uključi u oblikovanje politika i odlučivanje. Za Zakladu Europeana to bi se konkretno moglo organizirati tako da u Upravnom odboru sudjeluju država članica koja obnaša dužnost predsjedanja Vijećem EU-a, država članica koja je tu dužnost obnašala prije nje i država članica koja će preuzeti sljedeće predsjedanje Vijećem;

23.

održava sustavnije kontakte s državama članicama, poboljša i osigura stalan pristup statističkim podacima o korisnicima koji se odnose na određene zemlje i ustanove te poboljša odgovornost u pogledu rezultata projekata i trošenja sredstava;

24.

nastavi istraživati mogućnosti za ostvarivanje vlastitih prihoda;

POZIVA KOMISIJU:

25.

da do listopada 2017. Vijeću predstavi neovisnu ocjenu Europeane i iznese jasne smjernice za srednjoročni i dugoročni razvoj Europeane procjenom drugih mogućnosti na razini EU-a za budući opseg, održivo financiranje Europeane te upravljanje njome, što uključuje mogućnost njezina preoblikovanja u europski pravni subjekt ili ugradnje u njega, vodeći pritom računa o dvojnoj prirodi Europeane kao kulturnog projekta i projekta digitalne inovacije;

26.

da do listopada 2017. metodu financiranja infrastrukture digitalnih usluga Europeane u okviru CEF-a zamijeni kombinacijom javne nabave i bespovratnih sredstava. U tom će se modelu javnom nabavom EU-a u potpunosti obuhvatiti platforma osnovnih usluga kako bi se osigurala stabilnost i interoperabilnost, dok će bespovratna sredstva EU-a (do 75 % prihvatljivih troškova) biti dostupna za povezane projekte usmjerene na korisnike (tj. generičke usluge u okviru CEF-a) koje države članice mogu sufinancirati na dobrovoljnoj osnovi izravno i/ili putem uključenih nacionalnih organizacija;

27.

da utvrdi uvjete u postupku javne nabave za platformu osnovnih usluga, zahtijevajući pritom od upravitelja da je očuva kao javnu infrastrukturu i zajednicu za kulturu i digitalne inovacije, posebno putem:

—	omogućivanja trajnog sudjelovanja država članica i baštinskih ustanova u razvoju platforme za osnovne usluge u okviru Europeane,

—	poštovanja nacionalnih kulturnih ustanova kao nositelja prava u pogledu metapodataka i sadržaja;

28.

da osigura da se generičke usluge Europeane za koje su dodijeljena bespovratna sredstva temelje na platformi osnovnih usluga i da su povezane s njome;

29.

da do prosinca 2016.:

—	obnovi i preispita mandat Stručne skupine država članica za digitalizaciju i digitalno očuvanje (MSEG) do 2020.,

—	ojača njezinu ulogu u preispitivanju politika o digitalnoj kulturnoj baštini i raspravi o njima te davanju smjernica u vezi s godišnjim programima rada Europeane,

—	MSEG intenzivno uključi u definiranje općih ciljeva, prioriteta za djelovanje i predviđene razine financiranja koje za platformu osnovnih usluga Europeane i generičke usluge treba predložiti u godišnjim programima rada CEF-a, koji se podnose Odboru CEF-a radi dobivanja njegova mišljenja;

POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA, U SKLADU S NAČELOM SUPSIDIJARNOSTI:

30.

dalje promiču digitalizaciju zbirki kulturne baštine, kao i najširi mogući pristup i ponovnu uporabu digitalne kulturne baštine;

31.

uspostave ili održavaju strategije i operativne mehanizme, kao što su nacionalni i regionalni agregatori, te potiču internetsku dostupnost visokokvalitetnih sadržaja kulturne baštine i metapodataka iz nacionalnih i regionalnih zbirki;

32.

potaknu baštinske ustanove da postanu članice Europeane i da joj pruže potporu razmjenom sadržaja i metapodataka, sudjelovanjem u Mrežnoj udruzi Europeana te radom na promidžbi i širenju informacija, služeći se projektima koji se financiraju bespovratnim sredstvima EU-a;

33.

sudjeluju u radu MSEG-a kao foruma za raspravu o politikama za digitalnu kulturnu baštinu te o strategiji i financiranju Europeane te da nastoje ostvariti koordinaciju među delegatima koji sudjeluju u radu MSEG-a, odbora CEF-a i pripremnog tijela Vijeća koje se bavi područjem kulture;

34.

razmotre podupiranje aktivnosti Europeane putem dobrovoljnih financijskih doprinosa Zakladi Europeana, imajući na umu da su takvi doprinosi potrebni dok se ne uspostavi novi sustav utemeljen na javnoj nabavi, a zatim da razmotre dobrovoljno sufinanciranje projekata Europeane koji bi se financirali bespovratnim sredstvima EU-a;

POZIVA UPRAVITELJA EUROPEANE, KOMISIJU I DRŽAVE ČLANICE DA:

35.

među svim dionicima promiču vrijednost Europeane kao europskog kulturnog projekta u javnom interesu i kao mreže stručnjaka, među ostalim suradnjom sa sektorima istraživanja i inovacija, obrazovanja, turizma te kreativnim sektorom.

(1) Zaključci Vijeća od 10. svibnja 2012. o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti kulturnog materijala te digitalnom očuvanju (SL C 169, 15.6.2012., str. 5.).

(2) Zaključci Vijeća od 20. studenoga 2008. o europskoj digitalnoj knjižnici EUROPEANA (SL C 319, 13.12.2008., str. 18.).

(3) Zaključci Vijeća od 10. svibnja 2012. o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti kulturnog materijala te digitalnom očuvanju (SL C 169, 15.6.2012., str. 5.), Zaključci Vijeća od 21. svibnja 2014. o kulturnom nasljeđu kao strateškom resursu za održivu Europu (SL C 183, 14.6.2014., str. 36.) i Zaključci Vijeća o participativnom upravljanju kulturnom baštinom (SL C 463, 23.12.2014., str. 1.).

(4) Preporuka Komisije od 27. listopada 2011. o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti kulturnog materijala te digitalnom očuvanju (SL L 283, 29.10.2011., str. 39.).

(5) Rezolucija Europskog parlamenta od 5. svibnja 2010. naslovljena „Europeana – sljedeći koraci” 2009/2158(INI).

(6) Direktiva 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 175, 27.6.2013., str. 1.).

(7) Direktiva 2012/28/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o određenim dozvoljenim korištenjima djela siročadi (SL L 299, 27.10.2012., str. 5.).

(8) Kako je navedeno u komunikaciji Komisije od 9. prosinca 2015. pod naslovom „Ususret modernom europskom okviru za autorska prava” (15264/15).

(9) „Višestrana platforma” jedan je od prevladavajućih modela internetskoga gospodarstva. Višestrane platforme stvaraju vrijednost olakšavanjem interakcije između dviju ili više zasebnih, ali međusobno ovisnih skupina. Takva je platforma skupini korisnika vrijedna samo ako su prisutne i druge skupine korisnika. (Na temelju http://divergence.academy/business-models/what-is-a-multi-sided-platform/.)

(10) Zaklada Europeana privatna je zaklada osnovana u skladu s nizozemskim pravom.

(11) Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.), zajedno s Uredbom (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture (SL L 86, 21.3.2014., str. 14.).

(12) Procijenjeno je da je u državama članicama dosad digitalizirano oko 10 % kulturne baštine (oko 300 milijuna predmeta), od čega je otprilike trećina dostupna putem interneta.

http://www.enumerate.eu/fileadmin/ENUMERATE/documents/ENUMERATE-Digitisation-Survey-2014.pdf

(13) Visokokvalitetni podaci za ponovnu uporabu znače slike visoke rezolucije; strojno čitljive, otvorene i interoperabilne formate; bogate opise i metapodatke prikladne za automatsko pretraživanje; geolociranje te podatke o autorskim pravima.

(14) Semantičkom operabilnošću osigurava se da programi mogu razmjenjivati informacije, spajati ih s drugim informacijskim resursima, a zatim ih obrađivati na smislen način (Europski okvir interoperabilnosti paneuropskih elektroničkih usluga javne vlasti: http://ec.europa.eu/idabc/servlets/Docd552.pdf?id=19529).

U slučaju Europeane to bi moglo obuhvaćati razvoj alata i tehnologija za poboljšanje automatskog učitavanja i interpretacije metapodataka koje pružaju kulturne ustanove, primjerice mapiranjem imena umjetnika kako bi umjetnik poznat pod nekoliko imena bio prepoznat kao ista osoba.

14.6.2016

Službeni list Europske unije

C 212/14

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o poboljšanju integriteta i transparentnosti velikih sportskih događanja i dobrog upravljanja njima

(2016/C 212/07)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

PRIMIVŠI NA ZNANJE:

Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, od 21. svibnja 2014. o Planu rada Europske unije u području sporta (2014. – 2017.) u kojem je jedan od triju glavnih prioriteta integritet sporta,

Načela dobrog upravljanja u sportu koja je Stručna skupina za dobro upravljanje predstavila u 2013. i Smjernice u vezi s demokracijom, ljudskim pravima i radničkim pravima, osobito u kontekstu postupka dodjele za velika sportska događanja koje je ta stručna skupina predstavila u siječnju 2016. (1),

Preporuke za velika sportska događanja, osobito o aspektima nasljeđa usmjerenima na društvenu, gospodarsku i okolišnu održivost, koje je u siječnju 2016. predstavila Stručna skupina za gospodarsku dimenziju sporta (2),

Globalne inicijative (3), uključujući inicijative međunarodnog sportskog pokreta, kao što je Olimpijska agenda 2020. koju je na 127. zasjedanju 12. prosinca 2014. donio Međunarodni olimpijski odbor i koja uključuje preporuke u kojima se velika pozornost pridaje pitanjima integriteta i uključivanju održivog razvoja u velika sportska događanja, uključujući Olimpijske igre, kao njihova sastavnog dijela (4),

ISTIČUĆI DA:

Velika sportska događanja (5) zanimljiva su prilika da se u nacionalnom i međunarodnom kontekstu proslave uspjesi, vrijednosti i koristi sporta. Velika sportska događanja mogu biti pozitivna predstavljanja sporta koje privlače golemu pozornost među sportašima, dionicima i općom javnosti te imaju potencijal potaknuti odrasle i djecu na bavljenje sportom;

Velika sportska događanja mogu imati važnu ulogu u razvoju regije ili grada i njima se, ako se to pažljivo planira već u najranijoj mogućoj fazi, može ostvariti znatna dobit u smislu utjecaja na gospodarstvo, društvo i okoliš. Nasljeđe i održivost velikih sportskih događanja mogu imati veliku važnost i za legitimitet velikih sportskih događanja i kao potpora njima,

U kontekstu velikih sportskih događanja postavljaju se relevantna pitanja u vezi s integritetom i upravljanjem, kao što su demokratsko i transparentno donošenje odluka, odgovornost, održiv razvoj i pozitivno nasljeđe, ljudska prava, među ostalim prava djece i prava radnika te ravnopravnost spolova, kao i sprječavanje svih oblika diskriminacije i prijetnji integritetu sporta, kao što su doping, namještanje natjecanja i nasilje,

Zahvaljujući pozornosti koju velika sportska događanja privlače te prisutnim velikim financijskim i gospodarskim ulozima, ona su podložna procesima kojima se može dovesti u pitanje integritet sporta te time velika sportska događanja postaju ne samo platforma, već i znatna provjera integriteta, transparentnosti i dobrog upravljanja, uključujući održivost i nasljeđe,

SVJESNO:

Izazova s kojima se sportske organizacije, javne vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, trgovačka društva, mediji i drugi partneri suočavaju u osiguravanju održivosti planova i objekata i odgovarajućem planiranju velikog sportskog događanja u svim njegovim fazama (izvedivost, podnošenje ponuda, priprema, organizacija, ocjena, nasljeđe),

10.

U nekim slučajevima nedostatka transparentnosti u postupcima i procesima donošenja odluka u svim fazama velikih sportskih događanja, i kod subjekata koji dodjeljuju ugovore i onih koji podnose ponude te ograničene provedbe načela dobrog upravljanja među međunarodnim sportskim savezima,

11.

Financijskih, tehničkih, političkih i zakonodavnih zahtjeva i s njima povezanih troškova (6) za velika sportska događanja, kao i sve konkurentnijih ponuda, a moguće i „licitiranja”, koji dovode do odgovarajućeg porasta troškova organizacije, time isključujući manje zemlje i gradove EU-a iz nadmetanja za takvo događanje i njegove organizacije,

12.

Povlačenja niza gradova i zemalja kandidata iz organizacije velikih sportskih događanja u EU-u, održavanja sve manjeg dijela velikih sportskih događanja u EU-u i sve manjeg stupnja potpore europskih građana organizaciji takvih sportskih događanja (7),

13.

Povećanog interesa država i sportskih saveza EU-a za zajedničku organizaciju nekih velikih sportskih događanja u više zemalja, regija i gradova,

NAGLAŠAVAJUĆI:

14.

Ulogu nacionalnih, regionalnih i lokalnih javnih vlasti koje su uključene u velika sportska događanja, na primjer u financiranje, infrastrukturu, zaštitu okoliša, sigurnost i zaštitu, kao i planiranje i osiguravanje održivosti i nasljeđa velikih sportskih događanja,

15.

Od sportskih organizacija očekuje se upravljanje pripadajućim sportovima u skladu s osnovnim i priznatim načelima dobrog upravljanja, kao što su transparentnost, demokratski procesi, provjere i ravnoteže te solidarnost, uzevši u obzir u osnovi samoregulirajuću organizaciju sporta,

16.

Važnost pojačanog i kontinuiranog dijaloga i suradnje između javnih vlasti i sportskih organizacija, poduprtih odgovarajućim dijalogom između EU-a i međunarodnog sportskog pokreta, koji rezultiraju zajedničkim vrijednostima u odnosu na integritet, transparentnost i dobro upravljanje te zajedničkim dogovorima i aranžmanima uz uzimanje u obzir odgovornosti i interesa druge strane,

U SKLADU S TIME POZIVA DRŽAVE ČLANICE,

UZIMAJUĆI U OBZIR NAČELO SUPSIDIJARNOSTI, DA:

17.

Promiču i provode integritet i transparentnost velikih sportskih događanja i dobro upravljanje njima, u svim fazama događanja (izvedivost, podnošenje ponuda, priprema, organizacija, ocjena, nasljeđe), uključujući i razdoblje nakon završetka događanja, i odnoseći se na sve dionike koji su uključeni u događanje kao partneri, inicijativama kao što su:

Jamstvo korištenja transparentnim i demokratskim postupcima u svim fazama velikih sportskih događanja te zahtijevanje tog istog od svih partnera, pridajući posebnu pozornost informiranju i uključivanju javnosti, nezavisnom izvješćivanju, reviziji, ocjeni i odgovornosti te, prije odluke o ponudi, provođenje pouzdane analize troškova i koristi,

b)	Korištenje transparentnim i relevantnim kriterijima za javnu potporu uključenim organizacijama, tražeći npr. provedbu osnovnih načela dobrog upravljanja te transparentnost i demokratičnost postupaka kojima se koriste te organizacije,

c)	Zahtijevanje od svih dionika koji su uključeni u veliko sportsko događanje kao partneri da se usklade s priznatim međunarodnim normama i sudjeluju u inicijativama, kao što su Globalni sporazum UN-a, Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, ISO 26000 i 20121,

Korištenje transparentnim i relevantnim načelima kao temeljem za osiguravanje javne potpore velikim sportskim događanjima u odnosu na posebna pitanja integriteta, kao što su ljudska prava, među ostalim prava djece i prava radnika te ravnopravnost spolova, kao i sprječavanje svih oblika diskriminacije i prijetnji integritetu sporta, kao što su doping, namještanje natjecanja i nasilje,

18.

Osiguravanje dugoročnog i pozitivnog nasljeđa velikih sportskih događanja kao dijela dobrog upravljanja, kao i društvene, gospodarske i okolišne održivosti u kontekstu urbanog i regionalnog razvoja u državama članicama EU-a,

POZIVA DRŽAVE ČLANICE I EUROPSKU KOMISIJU DA, U OKVIRU SVOJIH NADLEŽNOSTI:

19.

U buduće djelovanje u području sporta na razini EU-a uključe integritet, transparentnost, održivost i nasljeđe velikih sportskih događanja te dobro upravljanje njima, uključujući olakšavanje razmjene informacija i rasprave o relevantnim temama u odnosu na velika sportska događanja,

20.

Na temelju postojećih smjernica i preporuka te u skladu s priznatim međunarodnim deklaracijama i normama podrže provedbu kriterija i postupaka u vezi s integritetom i transparentnosti velikih sportskih događanja i dobrim upravljanjem njima, među ostalim održivosti i nasljeđa, prema potrebi, kojima bi se države članice i lokalne vlasti mogle koristiti kao referentnim točkama za javnu potporu velikim sportskim događanjima,

21.

Utvrde i izrade modele za javno-privatnu suradnju i razmjenu dobih praksi u vezi s tom suradnjom, kojima bi se države članice i lokalne vlasti mogle koristiti pri sklapanju sporazumâ o partnerstvu za organizaciju velikih sportskih događanja pridajući posebnu pažnju sportskim događanjima koja se održavaju u više zemalja, regija i gradova,

POZIVAJU EUROPSKU KOMISIJU DA:

22.

Izradi studiju o organizaciji velikih sportskih događanja u više država i regija u EU-u uzimajući u obzir moguće administrativne i zakonodavne prepreke na nacionalnoj i europskoj razini te očekivane učinke tih događanja,

23.

Podrži transnacionalne projekte i, prema potrebi, nezavisno istraživanje integriteta i transparentnosti velikih sportskih događanja te dobrog upravljanja njima, uključujući aspekte održivosti i nasljeđa, u okviru programa financiranja EU-a kao što su Erasmus+ i Obzor 2020.,

24.

Potiče razmjenu i objavu dobrih praksi i iskustava učenja te olakša prijenos znanja između država članica EU-a i sportskog pokreta o integritetu i naslijeđu velikih sportskih događanja te dobrom upravljanju njima, uključujući aspekte održivosti i nasljeđa, kao i podupire i potiče utvrđivanje te, prema potrebi, izradu metoda i instrumenata, među ostalim:

a.	pouzdane analize troškova i koristi,

b.	ispitivanja potpore javnosti;

c.	istraživanja utjecajâ i nasljeđâ velikih sportskih događanja na društvo, gospodarstvo i okoliš,

d.	vanjske i nezavisne ocjene velikih sportskih događanja,

25.

Izradi sustav blagog nadzora, npr. sastavljanjem popisa načela i preuzetih obveza ili upotrebom Globalnog sporazuma UN-a, kako bi ispitala napredak u ostvarivanju integriteta i transparentnosti velikih sportskih događanja i dobrog upravljanja njima za organizacije domaćine velikih sportskih događanja u državama članicama EU-a,

POZIVA MEĐUNARODNI SPORTSKI POKRET, UZIMAJUĆI U OBZIR AUTONOMIJU SPORTA, DA RAZMOTRI:

26.

Nastavak organizacije dostupnih i zanimljivih velikih sportskih događanja koja predstavljaju pozitivne vrijednosti sporta te ulogu sporta u društvu i promicanju socijalne kohezije,

27.

Poticanje provedbe osnovnih načela dobrog upravljanja koja dovode do transparentnosti, demokratskih procesa, provjerâ i ravnotežâ te solidarnosti u vezi s organizacijom velikih sportskih događanja i usklađivanje s priznatim međunarodnim normama i sudjelovanje u inicijativama, kao što su Globalni sporazum UN-a, Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te ISO 26000 i 20121,

28.

Promicanje, provedbu i nadzor integriteta i transparentnosti velikih sportskih događanja i dobrog upravljanja njima, u različitim fazama događanja (uključujući izvedivost, podnošenje ponuda, pripremu, organizaciju, ocjenu i nasljeđe) i uključivanje svih dionika koji u događanju sudjeluju kao partneri,

29.

Primjenu transparentnih i demokratskih postupaka u svim fazama velikih sportskih događanja te to isto zatraže od svih partnera pridajući posebnu pozornost informiranju i uključivanju nacionalnih, regionalnih i lokalnih sportskih organizacija te opće javnosti te nezavisnom izvješćivanju, reviziji, ocjeni i odgovornosti,

30.

Izradu i objavu kataloga realističnih zahtjeva u fazi nadmetanja za velika sportska događanja, uključujući transparentne postupke odabira i relevantne kriterije za odabir za dodjelu velikih sportskih događanja u odnosu na posebna pitanja integriteta, kao što su ljudska prava, među ostalim prava djece i prava radnika te ravnopravnost spolova, kao i sprječavanje svih oblika diskriminacije i prijetnji integritetu sporta, kao što su doping, namještanje natjecanja i nasilje,

31.

Aktivno promicanje društvene, gospodarske i okolišne održivosti te dugoročnog i pozitivnog nasljeđa velikih sportskih događanja kao dijela dobrog upravljanja, u zahtjevima u ugovoru s organizacijom domaćinom i nadzoru događanja (8),

POZIVA DRŽAVE ČLANICE, EUROPSKU KOMISIJU I MEĐUNARODNI SPORTSKI POKRET DA, U OKVIRU SVOJIH NADLEŽNOSTI:

32.

Nastave i intenziviraju dijalog među državama članicama, Europskom komisijom i sportskim pokretom o integritetu i transparentnosti, uključujući održivost i nasljeđe, velikih sportskih događanja i dobrom upravljanju njima,

33.

Postignu dogovor o zajedničkom programu, koji bi u prvoj fazi obuhvaćao olimpijski pokret i nadležne međunarodne nogometne organizacije, s ciljem uključivanja drugih međunarodnih sportskih saveza, kako bi se u svim fazama velikih sportskih događanja poboljšali integritet, dobro upravljanje i transparentnost i koji bi se odnosio na sve dionike koji su uključeni u partnerstvo potrebno za organizaciju tih događanja time ujedno aktivirajući pozitivan potencijal, održivost i nasljeđe velikih događanja i ponovno stječući povjerenje građana EU-a,

34.

Poduzmu zajednička djelovanja, kao što su:

a)	izrada oglednih modela za javno-privatnu suradnju kojima bi se koristilo u organizaciji velikih sportskih događanja na nacionalnoj razini,

b)	izrada kodeksa ponašanja za sve javne i privatne strane uključene u organizacije domaćine velikih sportskih događanja, prema potrebi;

razmjena informacija i rasprava o temama u vezi s budućim velikim sportskim događanjima, kao što su održivost i nasljeđe, kriteriji u vezi s integritetom i dobrim upravljanjem, posebni zahtjevi udruživanja i s njima povezani troškovi, moguće administrativne i zakonodavne prepreke na europskoj razini te sigurna i zaštićena okolina za događanja,

d)	iskorištavanje postojećih modela i, prema potrebi, izrada novih modela zajedničkih velikih sportskih događanja koja obuhvaćaju više zemalja,

e)	poticanje organizatora događanja da provedu ispitivanje utjecaja događanja na društvo, gospodarstvo i okoliš države, regije ili grada domaćina nakon završetka događanja,

35.

Organiziraju redovite dijaloge na visokoj razini, kao dio strukturiranog dijaloga EU-a o sportu (9), s predstavnicima vlada, predstavnicima europskog i međunarodnog sportskog pokreta te europskih i međunarodnih sportskih saveza koji su uključeni u velika sportska događanja te, prema potrebi, neovisnim stručnjacima, Na temelju zajedničkog programa i zajedničkih djelovanja, kao što su oni spomenuti u stavku 34., moglo bi se raspravljati o temama u vezi s velikim sportskim događanjima, u kojima sportske organizacije dijele odgovornost s vladom, i razmjeni podataka.

(1) Dok. 14183/13 i Stručna skupina za dobro upravljanje (XG GG) – Smjernice u vezi s demokracijom, ljudskim pravima i radničkim pravima, osobito u kontekstu postupka dodjele velikih sportskih događanja, završni dokument od 13. siječnja 2016.

(2) Stručna skupina za gospodarsku dimenziju sporta (XG ECO) – Preporuke za velika sportska događanja, osobito o aspektima nasljeđa usmjerenima na društvenu, gospodarsku i okolišnu održivost (izvješće XG ECO-a).

(3) Npr. Deklaracija iz Berlina usvojena na 5. međunarodnoj konferenciji ministara i viših dužnosnika nadležnih za tjelesni odgoj i sport (MINEPS V.) od 28. do 30. svibnja 2013.

(4) Međunarodni olimpijski odbor (2014.): Olimpijska agenda 2020., 20 + 20 preporuka.

(5) Stručna skupina EU-a za gospodarsku dimenziju sporta definira „veliko sportsko događanje” kao događanje koje organizira zemlja, regija ili grad domaćin, ili više njih, i koje posjećuju različite međunarodne delegacije s ciljem bavljenja jednim sportom ili više njih. Obilježja takvih događanja često su veliki i logistički izazovi. Velika sportska događanja znatno su popraćena u međunarodnim medijima, domaćini su nekoliko tisuća ljudi, među ostalim navijačima, novinarima, tehničkim timovima i dužnosnicima te su često organizirana tijekom nekoliko uzastopnih dana.

(6) Npr. operativni troškovi i infrastrukturni troškovi povezani s troškovima događanja, prijevoza, smještaja, sigurnosti i zaštite.

(7) Hover, P. i dr. (2016.): Integritet i sportska događanja, dokument o stajalištu. Utrecht: Mulier Instituut (ožujak 2016.).

(8) Izvješće XG ECO-a, posebice preporuke od 1. do 7. i 21.

(9) SL C 322, 27.11.2010.

14.6.2016

Službeni list Europske unije

C 212/18

Tečajna lista eura (1)

13. lipnja 2016.

(2016/C 212/08)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1268
JPY	japanski jen	119,51
DKK	danska kruna	7,4356
GBP	funta sterlinga	0,79515
SEK	švedska kruna	9,3265
CHF	švicarski franak	1,0888
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,3265
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,035
HUF	mađarska forinta	312,37
PLN	poljski zlot	4,3884
RON	rumunjski novi leu	4,5178
TRY	turska lira	3,2939
AUD	australski dolar	1,5228
CAD	kanadski dolar	1,4390
HKD	hongkonški dolar	8,7470
NZD	novozelandski dolar	1,5949
SGD	singapurski dolar	1,5272
KRW	južnokorejski von	1 322,63
ZAR	južnoafrički rand	17,1000
CNY	kineski renminbi-juan	7,4212
HRK	hrvatska kuna	7,5305
IDR	indonezijska rupija	15 011,14
MYR	malezijski ringit	4,6108
PHP	filipinski pezo	52,002
RUB	ruski rubalj	74,0264
THB	tajlandski baht	39,669
BRL	brazilski real	3,8760
MXN	meksički pezo	21,0672
INR	indijska rupija	75,6125

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 212

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 59. 14. lipnja 2016.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 212/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8013 – PitPoint/Primagaz/PitPoint.LNG JV) ( 1 )	1
2016/C 212/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.7941 – Saint-Gobain Glass France/Corning/JV) ( 1 )	1
2016/C 212/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8063 – Caixabank/Banco BPI) ( 1 )	2

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2016/C 212/09	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.7815 – Groupe Bouygues/ADP/Meridiam/Ravinala Airports) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	19

Zemlja	Član	Zamjenik člana
Slovačka	gđa Miriam ŠPÁNIKOVÁ	g. Peter MOLNÁR

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće
2016/C 212/04	Odluka Vijeća od 9. lipnja 2016. o imenovanju člana i zamjenika člana Savjetodavnog odbora za usklađivanje sustavâ socijalne sigurnosti za Slovačku	3
2016/C 212/05	Zaključci Vijeća od 30. svibnja 2016. o razvoju medijske pismenosti i kritičkog mišljenja putem obrazovanja i osposobljavanja	5
2016/C 212/06	Zaključci Vijeća o ulozi Europeane u digitalnom pristupu europskoj kulturnoj baštini, njezinoj vidljivosti i uporabi	9
2016/C 212/07	Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o poboljšanju integriteta i transparentnosti velikih sportskih događanja i dobrog upravljanja njima	14
	Europska komisija
2016/C 212/08	Tečajna lista eura	18


	(1) Tekst značajan za EGP