2.6.2016

Službeni list Europske unije

C 195/1

MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 17. ožujka 2016.

o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje

(CON/2016/15)

(2016/C 195/01)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 8. ožujka 2016. zahtjev od Vijeća za mišljenje o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje (1) (u daljnjem tekstu „predložena uredba”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja utemeljena je na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da predložena uredba sadrži odredbe koje utječu na zadatke Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) da provodi monetarnu politiku i doprinosi nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose na stabilnost financijskog sustava, kako je navedeno u članku 127. stavku 2. prvoj alineji i stavku 5. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

1. Opće napomene

Glavni cilj predložene uredbe, kojom bi se stavila izvan snage Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2), jest pojednostavniti postojeća pravila o sastavljanju, odobrenju i distribuciji prospekata i time smanjiti troškove i opterećenja povezane s njihovim sastavljanjem. Konkretno, predloženom uredbom utvrdit će se zahtjevi za objavljivanje koji su prilagođeni izdavateljevim posebnim potrebama te će se društvima, osobito malim i srednjim društvima, olakšati prikupljanje kapitala u Uniji. Pored toga, cilj predložene uredbe je smanjiti različite i rascjepkane propise u Uniji koji proistječu iz heterogene provedbe Direktive 2003/71/EZ u nekim državama članicama. ESB općenito pozdravlja i podržava ciljeve koji se nastoje postići predloženom uredbom te ju smatra pozitivnim korakom u dovršenju uspostave unije tržišta kapitala

2. Posebne napomene

2.1. Izuzeća za ponude nevlasničkih vrijednosnih papira koje izdaj ESB i nacionalne središnje banke ESSB-a i za udjele u kapitalu nacionalnih središnjih banaka ESSB-a

ESB pozdravlja činjenicu da su nevlasnički vrijednosni papiri koje izdaju ESB i nacionalne središnje banke ESSB-a isključeni iz područja primjene predložene uredbe (3). Isključenje je ključno radi osiguravanja neometanosti operacija monetarne politike Eurosustava, uključujući, na primjer, moguće izdavanje dužničkih instrumenata od strane ESB-a i nacionalnih središnjih banaka ESSB-a. ESB također pozdravlja izuzeće za udjele u kapitalu nacionalnih središnjih banaka ESSB-a (4), što je od izravne važnosti za one nacionalne središnje banke u kojima udjele drže privatni ulagatelji i/ili su uvršteni na uređeno tržište ili drugo mjesto trgovanja.

2.2. Obvezni zahtjevi u vezi s upotrebom međunarodnog identifikacijskog broja vrijednosnih papira (ISIN) i globalnog jedinstvenog identifikatora pravnih osoba (LEI)

Cilj predložene uredbe je osigurati zaštitu ulagatelja i učinkovitost tržišta, uz istovremeno unaprjeđenje jedinstvenog tržišta kapitala (5). U tu bi svrhu informacije dostupne ulagateljima trebale bi biti „dostatne i objektivne”, i dostavljene „u sažetom i razumljivom obliku u kojem ih je moguće jednostavno analizirati” (6). Te bi informacije trebale uključivati jedinstveni identifikator vrijednosnog papira i izdavatelja. Kao što je više puta navedeno (7), ESB snažno podupire upotrebu međunarodno dogovorenih standarda, kao što su ISIN i globalni LEI. Jedinstvena identifikacija izdavatelja, ponuditelja i jamaca te vrijednosnih papira ponuđenih javnosti ili uvrštenih za trgovanje na uređenim financijskim tržištima, može biti uspješna samo ako se upotrebljavaju međunarodni standardi kao što su ISIN i globalni LEI.

Prvo, ISIN, kojim se jedinstveno utvrđuje izdanje vrijednosnih papira, vrlo je ustaljen identifikator koji je u širokoj upotrebi na financijskim tržištima. Potreba za jedinstvenim identifikatorom za vrijednosne papire priznata je u predloženoj uredbi, u Uredbi Komisije (EZ) br. 809/2004 (8) i u Uredbi (EU) 2015/2365 (9). Predloženom uredbom propisuje se da sažetak prospekta uključuje odjeljak s ključnim informacijama o vrijednosnim papirima koji bi trebao sadržavati „sve identifikacijske brojeve vrijednosnih papira” (10). Na sličan je način Uredbom (EZ) br. 809/2004 određeno da prospekti za dužničke vrijednosne papire, dionice i izvedenice moraju sadržavati „opis vrste i roda vrijednosnih papira koji su predmet ponude i/ili uvrštenja za trgovanje, uključujući ISIN … ili neku drugu identifikacijsku oznaku vrijednosnog papira (11). Međutim, priroda takvih alternativnih identifikacijskih oznaka vrijednosnog papira nije podrobnije određena čime je prepuštena tumačenju, mogu li oznake s ograničenom primjenom predstavljati alternativno rješenje. Ova neodređenost ograničava upotrebljivost ovih informacija za ulagatelje i postavlja prepreke za uniju tržišta kapitala. Naposljetku, Uredba (EU) 2015/2365 predviđa da kod izvješćivanja o transakcijama financiranja vrijednosnih papira, one moraju uključivati, među ostalim, ISIN tih vrijednosnih papira (12). Velika većina dužničkih vrijednosnih papira izdanih u europodručju imaju oznaku ISIN, dok se dužnički vrijednosni papiri bez ISIN-a u načelu pretežito nalaze na posebnim tržištima i sektorima te se koriste u posebne svrhe. Iz dostupnih informacija proizlazi da je u određenim okolnostima izdavanje vrijednosnih papira bez ISIN-a izgleda namijenjeno smanjivanju sljedivosti tih poslova, pri čemu im se i dalje omogućuje da se na njih primjenjuje pravno uređenje dužničkih vrijednosnih papira. Nadalje, postoji zabrinutost da bi se vrijednosni papiri bez ISIN-a mogli izdavati kako bi se izbjeglo otkrivanje informacija nadzornim tijelima i tvorcima politike. Iz tih razloga ESB preporučuje da se uklone sve informacijske praznine koje postoje tako da se stvaranjem obveze uključivanja ISIN-a u prospekte za vrijednosne papire na koje se primjenjuje predložena uredba, osiguraju jednaki uvjeti tržišnog natjecanja na svim tržištima i pravnim porecima.

Drugo, ESB podupire upotrebu globalnog sustava LEI, podržanog od strane Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) (13), na način koji je u skladu s preporukama Odbora za financijsku stabilnost (FSB) (14). Globalni LEI omogućuje jedinstvenu identifikaciju izdavatelja, ponuditelja i jamaca vrijednosnog papira, pružajući time ulagatelju ključne informacije. Nadalje, upotreba globalnog LEI-a ubrzano raste u pogledu identifikacije pravnih osoba i struktura te stoga ESB smatra korisnim širenje njegove uporabe tako da se stvori obveza uključivanja globalnog LEI-a u prospekte ili registracijske dokumente za vrijednosne papire obuhvaćene predloženom uredbom.

ESB je mišljenja da obveza dostavljanja ISIN-a i LEI-a treba biti utvrđena i u predloženoj uredbi i u svim povezanim delegiranim aktima Komisije za provedbu predložene uredbe koje Komisija mora donijeti radi utvrđivanja oblika prospekata (15). ESB iznosi prijedlog nacrta u vezi s tim pitanjem (16).

2.3. Objava prospekata u mehanizmu pohrane na internetu

Predloženom uredbom predviđena je odgovornost ESMA-e da na svojim mrežnim stranicama objavi sve prospekte koje je primila od nadležnih tijela. ESMA treba osigurati objavu putem centraliziranog mehanizma pohrane (17). ESB shvaća da će taj mehanizam pohrane imati funkciju pretraživanja. ESB smatra da mehanizam pohrane također treba na strojno čitljiv način prikazivati informacije sadržane u prospektima, koristeći meta podatke, barem za određene ključne atribute kao što je identifikacija vrijednosnih papira, izdavatelja, ponuditelja i jamaca, jer su te informacije ključne za to da se osigura pristup (institucionalnih) ulagatelja pouzdanim podacima koji se mogu pravovremeno i učinkovito koristiti analizirati. ESB iznosi prijedlog nacrta u vezi s tim pitanjem (18).

2.4. Uklanjanje potpore izdavanju dužničkih vrijednosnih papira velike nominalne vrijednosti

Kako bi ishodili povoljno postupanje na temelju Direktive 2003/71/EZ neki izdavatelji za određene vrijednosne papire koje izdaju trenutno određuju pravila o minimalnom i/ili višestrukom iznosu namire na razini središnjeg depozitorija vrijednosnih papira (CSD). Međutim, namire koje nisu u skladu s ovim pravilima mogu se i dalje odvijati na razini CSD-a, na primjer netiranje djelatnosti trgovanja u standardnim iznosima preko središnje druge ugovorne strane (CCP) ili druge djelatnosti nevezanih s trgovanjem, kao što je obrada korporativnih akcija. Kao posljedica toga, nalozi za takve namire, čak i ako ne proturječe zahtjevima Direktive 2003/71/EZ ne mogu se provesti putem standardne obrade koju pružaju tehničke platforme nacionalnih infrastruktura financijskog tržišta. To se obično ublažava upotrebom neučinkovitih i neizvjesnih ručnih zaobilaznih rješenja (tehnički postupci neizravne obrade) ili složenijih tehničkih funkcionalnosti.

S obzirom na gore navedeno, ESB pozdravlja ukidanje potpore izdavanju dužničkih vrijednosnih papira velike nominalne vrijednosti, odnosno iznad 100 000 EUR (19). Nadalje, ESB smatra da je određivanje minimalnih nominalnih vrijednosti i najnižih iznosa na razini namire protivno duhu Direktive 2003/71/EZ. Iako se ovom Direktivom uvode ograničenja samo na razini inicijalne ponude ili trgovanja, neki ih izdavatelji u Uniji uvode na razini CSD-a što stvara dodatno opterećenje za učinkovitost infrastruktura financijskog tržišta i za njihove korisnike, to jest središnje depozitorije vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane i njihove sudionike koji će se možda trebati poslužiti tehničkim postupcima neizravne obrade ili razviti dodatne složene funkcionalnosti kako bi se nosili s nestandardnim namirama. Nadalje, u kontekstu Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (20) te pokretanja platforme Eurosustava TARGET2-Securities, sadašnja će se neučinkovitost, koja potječe od pravila o najnižem iznosu namire, pojačati zbog očekivanog širenja djelatnosti prekogranične namire vrijednosnih papira.

2.5. Tehničke napomene i prijedlog nacrta

Na mjestima gdje ESB preporučuje izmjenu predložene uredbe, poseban prijedlog nacrta naznačen je u zasebnom tehničkom radnom dokumentu uz popratno obrazloženje. Tehnički radni dokument priložen je ovom Mišljenju i dostupan je na engleskom jeziku na mrežnim stranicama ESB-a.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 17. ožujka 2016.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) COM (2015) 583 final.

(2) Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 345, 31.12.2003., str. 64.).

(3) Vidjeti članak 1. stavak 2. točku (b) predložene uredbe.

(4) Vidjeti članak 1. stavak 2. točku (c) predložene uredbe.

(5) Vidjeti uvodnu izjavu 7. predložene uredbe.

(6) Vidjeti uvodnu izjavu 21. predložene uredbe.

(7) Vidjeti šesti podstavak stavka 2.4 Mišljenja CON/2014/49 o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izvješćivanju i transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira. Sva mišljenja ESB-a objavljena su na mrežnim stranicama ESB-a na www.ecb.europa.eu.

(8) Uredba Komisije (EZ) br. 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti te o njihovom obliku, upućivanju na informacije i objavljivanju takvih prospekata i distribuciji oglasa (SL L 149, 30.4.2004., str.1.).

(9) Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str.1.).

(10) Vidjeti članak 7. stavak 7. točku (a) prvu alineju predložene uredbe.

(11) Vidjeti točku 4.1. Priloga III., točku 4.1. Priloga V., točku 4.1.1. Priloga XII., točku 4.2. Priloga XIII. Uredbe (EZ) br. 809/2004.

(12) Vidjeti članak 4. stavak 10. točku (b) Uredbe (EU) 2015/2365.

(13) Vidjeti Preporuku EBA-e o uporabi identifikatora pravnih osoba (LEI) (EBA/REC/2014/01), dostupnu na mrežnoj stranici EBA-e na www.eba.europa.eu, i dokument ESMA-e Pitanja i odgovori, „Provedba Uredbe (EU) br. 648/2012 o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (EMIR)” (ESMA/2016/242), 4. veljače 2016., str. 73., dostupan na mrežnoj stranici ESMA-e na www.esma.europa.eu.

(14) Vidjeti izvješće FSB-a „Globalni identifikator pravnih osoba za financijska tržišta”, 8. lipnja 2012., dostupno na mrežnim stranicama FSB-a na www.financialstabilityboard.org.

(15) Vidjeti članke 13. i 42. predložene uredbe.

(16) Vidjeti predložene izmjene 2., 3., 4. i 5. u Prilogu ovom Mišljenju.

(17) Vidjeti članak 20. stavak 6. predložene uredbe.

(18) Vidjeti predloženu izmjenu 6. u Prilogu ovom Mišljenju.

(19) Vidjeti predloženu izmjenu 1. u Prilogu ovom Mišljenju.

(20) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 23.12.2015., str.1.).

2.6.2016

Službeni list Europske unije

C 195/4

Kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka u svojim glavnim operacijama refinanciranja (1):

0,00 % na dan 1. lipnja 2016.

Tečajna lista eura (2)

1. lipnja 2016.

(2016/C 195/02)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1174
JPY	japanski jen	122,07
DKK	danska kruna	7,4385
GBP	funta sterlinga	0,77358
SEK	švedska kruna	9,2796
CHF	švicarski franak	1,1055
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,3083
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,027
HUF	mađarska forinta	314,11
PLN	poljski zlot	4,3978
RON	rumunjski novi leu	4,5178
TRY	turska lira	3,2938
AUD	australski dolar	1,5370
CAD	kanadski dolar	1,4586
HKD	hongkonški dolar	8,6818
NZD	novozelandski dolar	1,6373
SGD	singapurski dolar	1,5375
KRW	južnokorejski von	1 331,53
ZAR	južnoafrički rand	17,5384
CNY	kineski renminbi-juan	7,3498
HRK	hrvatska kuna	7,5118
IDR	indonezijska rupija	15 273,74
MYR	malezijski ringit	4,6409
PHP	filipinski pezo	52,110
RUB	ruski rubalj	74,7806
THB	tajlandski baht	39,846
BRL	brazilski real	4,0211
MXN	meksički pezo	20,6531
INR	indijska rupija	75,3780

(1) Stopa primijenjena na najnoviju operaciju izvršenu prije navedenog datuma. U slučaju ponude s promjenjivom kamatnom stopom, kamatna stopa je marginalna stopa.

(2) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

2.6.2016

Službeni list Europske unije

C 195/10

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2016/C 195/08)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„POULET DU PERIGORD”

EU br.: FR-PGI-0005-01374 – 24.09.2015.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Naziv

„Poulet du Périgord”

2. Država članica ili treća zemlja

Francuska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.1. Svježe meso (i nusproizvodi klanja)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Poulet du Périgord” pile je koje potječe od sojeva sporog rasta koji mogu biti golovrati (žuto pile) i/ili pernatog vrata (bijelo pile).

Pile „Poulet du Périgord”, koje se uzgaja najmanje 81 dan, mesnato je pile s dobro razvijenom i čvrstom mišićnom masom koja je dobro raspoređena na sitnom kosturu. Tanka koža jednolike (žute ili bijele) boje prekriva potkožno masno tkivo kojeg ima dovoljno, ali ne previše. Masno je tkivo ujednačeno raspoređeno ispod kože, pri čemu nema mjestimičnih naslaga u trbušnoj šupljini ni pod krilcima.

Proizvod se može stavljati na tržište kao cijeli trup ili u komadima, svjež ili duboko zamrznut. Može se pakirati u foliji, u vakuumu ili u kontroliranoj atmosferi.

Trupovi pileta „Poulet du Périgord” mogu biti:

—	bez debelog crijeva (operušano pile bez unutarnjih organa, s glavom, nogama i iznutricama),

—	spremni za kuhanje (operušano pile bez unutarnjih organa, bez glave, s nogama ili bez njih),

—	métifet/métifait ili „napola pripremljeni” (operušano pile bez unutarnjih organa, s nogama ili bez njih te glave povijene pod krilo).

Najmanja masa trupova koji su spremni za kuhanje iznosi 1 kg, a trupova bez debelog crijeva 1,3 kg.

Osobita se pažnja posvećuje kvaliteti prezentiranja cijelih trupova kod kojih nema nepravilnosti.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Ishrana piladi tijekom cijelog trajanja uzgoja sastoji se isključivo od biljaka, minerala i vitamina.

U smjesi su obvezno prisutne sljedeće biljke:

—	kukuruz, čiji udio ovisi o starosti,

—	barem još jedna žitarica, najčešće pšenica, ječam, pšenoraž, sirak i zob,

—	proteinske kulture radi uravnoteženosti prehrane.

Potrebno je razlikovati tri faze uzgoja koje odgovaraju različitim fiziološkim potrebama s kojima su povezani različiti udjeli žitarica:

— početna faza od 1. do 28. dana:

Ishrana se u početnoj fazi (izražena u masi) sastoji od najmanje 50 % žitarica u smjesi (žitarice i njihovi nusproizvodi). Od žitarica su obvezno prisutni kukuruz i barem još jedna strna žitarica (pšenica, ječam, pšenoraž, zob) ili sirak.

U toj smjesi žitarica najmanji (maseni) udio kukuruza iznosi 25 % za žuto pile i 15 % za bijelo pile.

— faza rasta od 29. dana do 52. dana:

Ishrana se u fazi rasta (izražena u masi) sastoji od najmanje 70 % smjese žitarica (žitarice i njihovi nusproizvodi). Od žitarica su obvezno prisutni kukuruz i barem još jedna strna žitarica (pšenica, ječam, pšenoraž, zob) ili sirak.

U toj smjesi žitarica najmanji (maseni) udio kukuruza iznosi 30 % za žuto pile i 15 % za bijelo pile.

— završna faza od 53. dana do starosti na dan odvođenja piladi na klanje, odnosno najmanje 81 dan:

Ishrana se u završnoj fazi (izražena u masi) sastoji od najmanje 80 % smjese žitarica (žitarice i njihovi nusproizvodi). Od žitarica su obvezno prisutni kukuruz i barem još jedna strna žitarica (pšenica, ječam, pšenoraž, zob) ili sirak.

U toj smjesi žitarica najmanji (maseni) udio kukuruza iznosi 30 % za žuto pile i 15 % za bijelo pile.

U svakoj se vrsti ishrane sustavno upotrebljava dodatak ishrani s glinom (bentonit). Udio dodatka u ishrani iznosi najmanje 2 kg/t.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Uzgoj i klanje pileta „Poulet du Périgord” provode se na zemljopisnom području.

Naime, u klaonicama u pokrajini Périgord razvilo se i očuvalo posebno znanje i umijeće odabira trupova koje pridonosi ugledu proizvoda i konačnoj kvaliteti njegova prezentiranja.

Postupci šurenja i perušanja, uklanjanja unutarnjih organa, vezanja i hlađenja trebaju se provesti iznimno pažljivo jer se samo trupovi bez nepravilnosti mogu stavljati na tržište kao cijeli trupovi. U tom se cilju razvrstavaju dvaput, prije vezanja i nakon hlađenja.

U slučaju piladi koja je métifet/métifait ili „napola pripremljena” postupak uklanjanja unutarnjih organa i završna obrada provode se ručno.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Rezanje i pakiranje provode se u klaonici. Time se omogućuje uzastopno provođenje postupaka te se sprečava promjena kvalitete mesa u dodiru sa zrakom. Budući da se i svježe i duboko zamrznuto meso trebaju prezentirati bez nepravilnosti, potrebno je ograničiti rukovanje, tim više što pile „Poulet du Périgord” ima tanku kožu. Meso se mora duboko zamrznuti najkasnije 24 sata nakon klanja. Zbog tih različitih elemenata potrebno je brzo pakiranje pa se njegovom provedbom na tom području osigurava poštovanje kriterija prezentiranja.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Na etiketi se nalazi naziv ZOZP-a „Poulet du Périgord”.

Na etiketama i u prodajnim ispravama obvezno se nalazi zajednički logotip:

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje obuhvaća sljedeće departmane:

—	Charente, odnosno njegove sljedeće kantone: Aubeterre-sur-Dronne, Chalais, Montbron, Montemboeuf, Montmoreau-Saint-Cybard, Villebois-Lavalette,

—	Charente-Maritime, odnosno njegov kanton Montguyon,

—

Corrèze, odnosno njegove sljedeće kantone: Argentat, Ayen, Beaulieu-sur-Dordogne, Beynat, Brive-la-Gaillarde-Centre, Brive-la-Gaillarde-Nord-Est, Brive-la-Gaillarde-Nord-Est, Brive-la-Gaillarde-Sud-Est, Brive-la-Gaillarde-Sud-Ouest, Corrèze, Donzenac, Égletons, Juillac, Larche, Lubersac, Malemort-sur-Corrèze, Meyssac, Seilhac, Treignac, Tulle-Campagne-Nord, Tulle-Campagne-Sud, Tulle-Urbain-Nord, Tulle-Urbain-Sud, Uzerche, Vigeois,

—

Dordogne,

—	Gironde, odnosno njegove sljedeće kantone: Castillon-la-Bataille, Coutras, Lussac, Pujols, Sainte-Foy-la-Grande,

—

Haute-Vienne, odnosno njegove sljedeće kantone: Aixe-sur-Vienne, Ambazac, Châlus, Châteauneuf-la-Forêt, Eymoutiers, Laurière, Limoges-Beaupuy, Limoges-Isle, Limoges-Landouge, Limoges-Couzeix, Limoges-Cité, Limoges-Le Palais, Limoges-Condat, Limoges-Panazol, Limoges-Corgnac, Limoges-Puy-las-Rodas, Limoges-Grand-Treuil, Limoges-Vigenal, Limoges-Émailleurs, Limoges-Carnot, Limoges-Centre, Limoges-La Bastide, Nexon, Nieul, Oradour-sur-Vayres, Pierre-Buffière, Rochechouart, Saint-Germain-les-Belles, Saint-Junien-Est, Saint-Junien-Ouest, Saint-Laurent-sur-Gorre, Saint-Léonard-de-Noblat, Saint-Mathieu, Saint-Yrieix-la-Perche,

—

Lot, odnosno njegove sljedeće kantone: Bretenoux, Cahors-Nord-Est, Cahors-Nord-Ouest, Cahors-Sud, Cajarc, Castelnau-Montratier, Catus, Cazals, Gourdon, Gramat, Labastide-Murat, Lacapelle-Marival, Lalbenque, Lauzès, Limogne-en-Quercy, Livernon, Luzech, Martel, Montcuq, Payrac, Puy-l’Évêque, Saint-Céré, Saint-Germain-du-Bel-Air, Saint-Géry, Salviac, Souillac, Vayrac,

—	Lot-et-Garonne, odnosno njegove sljedeće kantone: Cancon, Castelmoron-sur-Lot, Castillonnès, Duras, Fumel, Lauzun, Marmande-Est, Marmande-Ouest, Monclar, Monflanquin, Sainte-Livrade-sur-Lot, Seyches, Tonneins, Tournon-d’Agenais, Villeneuve-sur-Lot-Sud, Villeréal, Le Mas-d’Agenais.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnosti zemljopisnog područja

Zemljopisno područje nalazi se u jugozapadnom dijelu Francuske, a središte mu je departman Dordogne.

Takva definicija pokrajine Périgord odgovara širokom području obronaka koje je općenito nagnuto na padini koja se proteže u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Brojni su vodeni tokovi, prelazeći preko stijena različite otpornosti na tom području, stvorili mrežu malih dolina, različitih smjerova i profila, koja je jedan od glavnih strukturnih elemenata reljefa pokrajine Périgord. Samo su doline, bogate aluvijalnim nanosima, doista pogodne za uzgoj žitarica. Brežuljci, koji su često strmi i šumoviti, više su namijenjeni stočarstvu.

Geološka složenost pogodovala je nastanku brojnih nalazišta ruda (željezo, zlato, vapnenac, kaolin). Neke se od njih vade za proizvodnju smektita s posebnim svojstvima, to jest bentonita i montmorilonita.

Klima zemljopisnog područja općenito je umjerena, to jest „blaga oceanska”, odnosno pod utjecajem klimatskog sustava sjevernog dijela Atlantskog oceana, ali istodobno i pod izraženim utjecajem kontinentalne i sredozemne klime.

Na cijelom se zemljopisnom području uzgaja mnogo kukuruza. Uvelike se uzgajaju strne žitarice, među kojima prevladavaju obična pšenica i pšenoraž.

Kada je riječ o ljudskim čimbenicima, uzgoj peradi u pokrajini Périgord počeo se znatno razvijati u 14. stoljeću.

Tek je tijekom 19. stoljeća Périgord u cijelosti postao područje proizvodnje peradi, u kojoj su ipak očuvana tradicionalna, obiteljska obilježja proizvodnje.

Prvi sindikat za zaštitu domaćeg pileta iz pokrajine Périgord („Syndicat de défense du Poulet Fermier du Périgord”) osnovan je 1953. U svojem je tadašnjem tehničkom pravilniku utvrdio način uzgoja peradi „prema metodi domaćeg uzgoja koja se primjenjuje u pokrajini Périgord”.

Pile „Poulet du Périgord” i danas se uzgaja u ekstenzivnim uvjetima uzgoja kakvi su nekoć bili uobičajeni. Uzgaja se na otvorenom iz takozvanih „otpornih sojeva sporog rasta”.

Perad se, bez obzira na starost, hrani smjesom barem dviju žitarica u kojoj se obvezno nalaze kukuruz i još barem jedna žitarica, najčešće pšenica, ječam, pšenoraž, sirak i zob. Uzgajivači u pokrajini Périgord svakog dana na stelju kokošinjaca bacaju nekoliko šaka žitarica u obliku cijelog zrna.

Toj se smjesi dodaje bentonit, glina iz pokrajine Périgord koja je poznata po svojem povoljnom djelovanju na probavu peradi, a ima je u nalazištima ruda na tom području.

Posebnosti proizvoda

Pile „Poulet du Périgord” odlikuje se kožom jednolike boje koja otkriva dobro razvijenu i čvrstu mišićnu masu dobro raspoređenu na cijelom kosturu. Masno tkivo, kojeg ima dovoljno, ali ne previše, ujednačeno je raspoređeno ispod kože i u mišićima (intersticijska masnoća), pri čemu nema mjestimičnih naslaga u trbušnoj šupljini ni pod krilcima.

Osobita se pažnja posvećuje kvaliteti prezentiranja cijelih trupova kod kojih nema nepravilnosti.

Te posebnosti pridonose postojanom ugledu pileta „Poulet du Périgord”.

Uzročna povezanost

Povezanost s podrijetlom pileta „Poulet du Périgord” temelji se na kvaliteti i ugledu.

Zbog blage oceanske klime i niske do prosječne nadmorske visine, zemljopisno je područje pogodno za uzgoj peradi.

Doline, koje su bogate aluvijalnim nanosima, upotrebljavaju se za uzgoj žitarica, a brežuljci, koji su često strmi i šumoviti, za ispašu peradi.

Kombinacija tih žitarica u prehrani moguća je zahvaljujući njihovoj stalnoj i postojanoj prisutnosti u plodoredima gospodarstava u pokrajini Périgord već dugi niz godina, a odlikuje je poseban nutritivni profil koji je osobito dobro uravnotežen za uzgoj piladi.

Kukuruz, koji se i najčešće uzgaja, zauzima posebno mjesto među upotrebljavanim žitaricama; budući da nema opne na zrnu, odlikuje se boljom probavljivošću, a stoga i većom kvalitetom asimilacije; povišeni udio masnih tvari i škroba čine ga žitaricom koja je osobito bogata energijom i namijenjena dobivanju mesnate odnosno krupne peradi.

Sustavnom upotrebom dodatka smjesi s glinom (bentonit) osiguravaju se vrlo dobro zdravstveno stanje i najbolji okolinski uvjeti u objektu, što pogoduje ujednačenijem i pravilnijem rastu peradi. Taj je izbor uzgajivača iz pokrajine Périgord osobito važan i opravdan za razvoj mišićne mase i prekrivenost masnim tkivom pileta „Poulet du Périgord” koje potječe od sojeva sporog rasta.

Dodatak bentonita u ishrani omogućuje bolju asimilaciju hrane tijekom cijelog životnog vijeka životinje. Ta bolja asimilacija pogoduje boljem razvoju svih tkiva, osobito mišića, te boljoj raspoređenosti masnog tkiva. Stoga trupovi imaju manje masnih naslaga u trbušnoj šupljini te manje potkožne masnoće. Koža je tanja, jednolikije boje na cijelom trupu te je kroz nju vidljiva mišićna masa.

Ta je praksa povezana s tradicionalnom praksom svakodnevnog bacanja nekoliko šaka cjelovitih žitarica na stelju u objektu. Tim se drevnim običajem, koji je poljoprivrednicama nekoć omogućavao da okupi perad, učvršćuje povezanost između uzgajivača i njegove peradi, kod pilića potiče instinkt kljucanja te nakon toga olakšava istraživanje pašnjaka. To se postupanje očituje u znatnijoj tjelesnoj aktivnosti koja dovodi do većeg razvoja mišićja s boljom raspoređenošću masnoće u mišićima.

Pridonosi i boljem funkcioniranju želuca od najranije dobi te stoga sudjeluje u poboljšanju asimilacije sastojaka u hrani koji pridonose razvoju mišićne mase.

Osim toga, potiče piliće da stalno grebu stelju, što pridonosi njezinu prozračivanju te tome da dulje ostane suha s obzirom na trajanje uzgoja te peradi.

Naposljetku, boravak u unutrašnjosti objekta na vrlo čistoj stelji pogoduje rastu perja, što se očituje u lakšem perušanju, a stoga i besprijekornoj kvaliteti prezentiranja cijelih trupova.

Uzgoj na otvorenom, na pašnjacima koji su često strmi i šumoviti, jednako tako utječe na posebnosti pileta „Poulet du Périgord”: očituje se u čvršćim kostima koje omogućuju veći razvoj mišićne mase (filei i bataci) nauštrb potkožne masnoće.

Sve je te elemente 1929. otkrila La Mazille, poznata kuharica iz regije, u svojoj zbirci lokalnih recepata: „Jedan od glavnih razloga izvrsnosti peradi iz pokrajine Périgord proizlazi iz načina njihove ishrane i tovljenja kukuruzom”.

Ugled pileta „Poulet du Périgord” dokazuju i natjecanja koja su se od 19. stoljeća najprije organizirala u departmanu Dordogne (1862.), a zatim u svim susjednim departmanima (Limoges 1862., Agen 1863., Niort 1866.), na kojima su uzgajivači iz pokrajine Périgord uglavnom dobivali priznanja.

U nedavnoj povijesti, dobitnici medalja na općem poljoprivrednom natjecanju Međunarodnog sajma poljoprivrede u Parizu (Salon International de l’Agriculture) u proteklom desetljeću potvrđuju vrlo dobar položaj pileta „Poulet du Périgord” na nacionalnoj razini, ne samo u pogledu cijelog pileta nego i proizvoda u komadima:

— cijelo pile: ZLATO (2005., 2010.), SREBRO (2004., 2005., 2010.), BRONCA (2006.),

— pileći file: ZLATO (2010.), BRONCA (2005., 2006.),

— pileći batak: ZLATO (2003., 2007.), SREBRO (2009.), BRONCA (2004., 2010.).

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-7f021529-d866-4d12-9860-ec61a860a6b0

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

2.6.2016

Službeni list Europske unije

C 195/15

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2016/C 195/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„ŠOLTANSKO MASLINOVO ULJE”

EU br.: HR-PDO-0005-01346 – 19.6.2015

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1. Naziv (nazivi)

„Šoltansko maslinovo ulje”

2. Država članica ili treća zemlja

Hrvatska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.5. Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje pod nazivom „Šoltansko maslinovo ulje” je ulje koje se dobiva izravno iz ploda masline isključivo mehaničkim postupkom.

U trenutku stavljanja na tržište „Šoltansko maslinovo ulje” mora imati slijedeća fizikalno-kemijska svojstva:

—	udio slobodnih masnih kiselina mora biti ≤ 0,70 %, peroksidni broj mora biti ≤ 7,0 mmol O2/kg. Specifična ekstinkcija u UV mora biti K270 ≤ 0,220, K232 ≤ 2,50 a ∆K≤ 0,010,

i organoleptička svojstva:

—	žuto-zelene boje, mirisa po listu masline i zelenom voću (zelena voćnost), najčešće cvjetne i voćne arome. Od voćnih aroma najčešća je banana. Ugodne je gorčine i pikantnosti.

Ovo ulje je bez senzorskih mana, s medijanama voćnosti, gorčine i pikantnosti, svakom pojedinačno ≥ 1 pri čemu ukupni zbroj medijana pozitivnih senzorskih svojstava mora biti ≥ 5.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

„Šoltansko maslinovo ulje” proizvodi se od plodova autohtonih sorata maslina Levantinke (sinonim: Šoltanka) i Oblice. Sorta Levantinka mora biti zastupljena s najmanje 50 % udjela, a udio sorte Levantinke (sinonim: Šoltanka) i sorte Oblice zajedno mora biti najmanje 95 %. Ostalih do 5 % mogu biti druge sorte koje se uzgajaju u šoltanskim maslinicima i obzirom na mali postotak nemaju utjecaja na konačna svojstva proizvoda.

3.4. Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provesti u identificiranom zemljopisnom području

Sve faze proizvodnje „Šoltanskog maslinovog ulja” od uzgoja, berbe maslina i prerade maslina u ulje moraju se provoditi u definiranom zemljopisnom području iz točke 4.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Kako bi se sačuvala specifična svojstva proizvoda i kvaliteta ulja pakiranje „Šoltanskog maslinovog ulja” u ambalažu mora se provesti unutar zemljopisnog područja iz točke 4. Obzirom je Šolta otok znači da bi transport maslinovog ulja uključivao prijevoz morem. Time bi na njegovu kvalitetu mogla negativno utjecati svjetlost, temperatura i drugi prirodni čimbenici, a izmijenila bi se i organoleptička svojstva maslinovog ulja. Stoga se „Šoltansko maslinovo ulje” ne smije pakirati izvan granica zemljopisnog područja. Sustavom kontrole jamči se podrijetlo i sljedivost proizvoda koja bi bila teže provediva izvan područja proizvodnje. „Šoltansko maslinovo ulje” se mora puniti u ambalažu od tamnog stakla najvećeg obujma od 1 litre.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje „Šoltanskog maslinovog ulja” obuhvaća područje otoka Šolte i sedam otočića ispred mjesta Maslinice: Polebrnjak, Saskinja, Balkun, Kamik, Šarac, Grmej i Stipanska, koje se podudara s područjem Općine Šolta. Šolta je otok srednjodalmatinskog otočja, smještena u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od kopna i otoka Čiova na sjeveru je dijeli Splitski kanal, od otoka Brača na istoku Splitska vrata, a od otoka Drvenika Velog na zapadu Šoltanski kanal.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnost zemljopisnog područja

Prirodni čimbenici:

Tla na otoku Šolti imaju značajke krškog mediteranskog podneblja. Ona su odraz spleta vapnenačko-dolomitnih matičnih stijena, brežuljkasto brdovitog terena i klime. U spletu navedenih pedogenetskih čimbenika na otoku Šolti su se razvila tla svojstvena za krško mediteransko područje, crvenice i rigolana tla.

Otok Šolta se nalazi u uskom pojasu koji se naziva „centralni rajon srednjeg područja istočno-jadranske eumediteranske zone”. To je klimatsko-vegetacijsko područje na našoj obali s posebnim mikroekološkim uvjetima koje odlikuje najniža količina kiše i najviša srednja godišnja temperatura. Osnovne značajke klime otoka Šolte su blage zime i suha ljeta s tri puta više oborina u najkišnijem mjesecu godine u odnosu na najsušniji ljetni mjesec. Količina oborine u najsušnijem mjesecu je manja od 40 mm. Ljeta su vruća, suha i vedra. Otok Šolta ima srednju godišnju temperaturu zraka od 16 °C i srednju količinu oborina od 847 mm i pripada srednje toplom i suhom području. Najviše kiše pada u kasnu jesen i početkom zime, kada vlada jaka ciklonalna aktivnost, te tijekom proljeća u ožujku i travnju, a najmanje oborina ima u srpnju. Otok Šolta se nalazi u najsunčanijem dijelu Hrvatske s 2 713 sunčanih sati godišnje s dnevnim prosjekom od oko 7,4 sata.

Vjetrovi koji pušu na otoku Šolti su bura, jugo i maestral. Bura je suh, hladan i mahovit vjetar, najčešće se javlja zimi i u rano proljeće, jugo je vlažan, topao i jednoličan vjetar, a praćen je velikom količinom oborina. U ljetnom periodu zbog različite brzine grijanja mora i kopna javlja se vjetar maestral.

Ljudski čimbenici:

Kako su maslinici otoka Šolte uglavnom podignuti na teško dostupnim krševitim terenima koji nisu prikladni za drugu poljoprivrednu proizvodnju, obradu maslinika i branje maslina proizvođači i danas provode na tradicionalan način: zemlja se prekopava ručno, tradicionalnim ručnim oruđem (motikom i „mašklinom” - kramp), a korov se odstranjuje rukama i kosi također tradicionalnim oruđem srpom ili kosom. Plodovi maslina se skidaju sa stabala trešnjom grana i češljanjem grana rukama tako da padaju na mreže, plastične folije ili plahte raširene ispod krošanja. Za ručno branje plodova dozvoljeno je korištenje plastičnih češljeva i ručnih tresača. Jedna od specifičnosti koju šoltanski maslinari primjenjuju za povećanje uroda maslina na otoku Šolti je metoda navrtanja odnosno cijepljenja. To je jedan od načina vegetativnog razmnožavanja u kojem se jedna grana sorte Oblice navrće sa granom sorte Levantinke (sinonim: Šoltanka).

Posebnost proizvoda

Posebnost i kvaliteta „Šoltanskog maslinova ulja” proizlazi iz autohtonih sorata Levantinke (sinonim: Šoltanka) i sorte Oblica od kojih se proizvodi i koje zajedno čine više od 95 % sortimenta šoltanskih maslinika. Sorta Levantinka (sinonim: Šoltanka) nije nigdje zastupljena u tolikom postotku kao na otoku Šolti.

Ispitivanjem hlapivih komponenti uzoraka maslinovog ulja sa otoka Šolte utvrđena je prisutnost velikog broja fenolnih spojeva koji su odgovorni za miris po listu masline i zelenom voću tzv. zelena voćnost. Najzastupljeniji su E-2-heksenal i Z-3-heksenol, a za voćnu aromu (banana) odgovoran je heksil acetat.

U maslinovom ulju od sorata Levantinke (sinonim: Šoltanka) i Oblice utvrđen je visok sadržaj polifenola (prirodnih antioksidansa) koji maslinovo ulje štite od kvarenja i dugo ga održavaju svježim i aromatičnim (M. Žanetić i sur.; Influences of polyphenolic compounds on the oxidative stability of virgin olive oils from selected autochthonous varieties, Journal of Food, Agriculture and Environment, 2013).

Za sortu Levantinku (sinonim: Šoltanka) utvrđena je usklađenost mirisno-okusnih svojstava, dok je za sortu Oblicu utvrđena izraženost voćnog mirisa uz smanjenu gorčinu i pikantnost (M. Žanetić i sur.; Ispitivanje fenolnih spojeva i senzorski profil dalmatinskih djevičanskih maslinovih ulja, Pomologia Croatica vol. 17, br. 1-2, 2011).

Prvi pisani tragovi o maslinovom ulju s otoka Šolte sežu daleko u prošlost. Tako autor Mihovilović navodi „…kako je otok Šolta bila u posjedu grada Splita te je tijekom mletačke vladavine od 1409.-1797. šoltanska poljoprivreda bila izvor opskrbe grada Splita. Sa otoka Šolte se dobavljalo vino, maslinovo ulje, žito, suho voće i sočivo” (M.A.Mihovilović, Otok Šolta-monografija, 1990).

U župskoj smotri sv. Stjepana navodi se „da je Šolta pravi rasadnik maslina Levantinki, Grkinja ili kako ih na kopnu nazivlju – Šoltanke, te se imenima nabrajaju maslinari koji je osobito dobro uzgajaju.” (Župska smotra sv. Stjepana, Nada, Grohote, 1979.).

Naziv „Šoltansko maslinovo ulje” koristi se i danas u svakodnevnom govoru (otpremnice i računi, Zadruga Eko Rast Šolta, Kušaonica Kapja i Bokun, 2011., 2013. i 2014.).

Uzročno – posljedična povezanost

Kvaliteta „Šoltanskog maslinovog ulja” proizlazi iz slijedećih čimbenika koji definiraju uzročno-posljedičnu povezanost: klime, zastupljenosti autohtonih sorata, znanju i iskustvu koje posjeduju proizvođači u proizvodnim postupcima i povijesne tradicije maslinarstva.

Klimatološki uvjeti definiranog zemljopisnog područja koje obilježavaju vruća, suha i vedra ljeta te blage zime dobro pogoduju rastu maslina sorti Levantinke (sinonim: Šoltanka) i Oblice pa se podtip klime Csa koji prevladava na otoku Šolti naziva još i klimom masline. Vrlo je važan i utjecaj vjetrova na šoltanske maslinike, a koji su prisutni na otoku Šolti. Zbog hladnog i suhog vjetra – bure odnosno zahvaljujući suhim i hladnim masama zraka koje donosi bura, napadi štetnika i biljne bolesti ne stvaraju značajnije štete u šoltanskim maslinicima. Vlažan i topao vjetar jugo praćen većim oborinama pojavljuje se u ljetnim mjesecima te je naročito važan i poželjan zbog toga jer maslinama osigurava potrebnu količinu vlage. Vjetar maestral koji puše tijekom svibnja i lipnja važan je u periodu cvjetanja i oprašivanja maslina, kada maslina cvate i dolazi do zametanja plodova.

Posebnost i kvaliteta „Šoltanskog maslinova ulja” temelji se na sortimentu šoltanskih maslinika, jer na otoku Šolti sorte Levantinka (sinonim: Šoltanka) i Oblica zajedno čine više od 95 % sortimenta šoltanskih maslinika, a sorta Levantinka (sinonim: Šoltanka) zastupljena je sa 50-60 % i na otoku Šolti je najviše rasprostranjena. „Šoltansko maslinovo ulje” odlikuje voćna aroma s blagim mirisom banane, male gorčine i pikantnosti.

Zbog teško dostupnih krševitih terena na kojima su podignuti maslinici otoka Šolte treba naglasiti znanje i iskustvo proizvođača koji i danas te maslinike obrađuju ručno ili malim tradicionalnim oruđima. Ručnom berbom omogućena je selekcija plodova već u samom masliniku te se samo zdravi i najbolji plodovi prikupljaju za proizvodnju „Šoltanskog maslinovog ulja” kako bi se osigurala ujednačena kvaliteta ulja. Isto tako proizvođači na otoku Šolti primjenjuju metodu navrtanja odnosno cijepljenja sorte Oblice sa sortom Levantinke (sinonim: Šoltanka) čime nastaju tzv. mješovita stabla. Na taj način se poboljšava rodnost stabala Oblice i povećava urod maslina.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://www.mps.hr/UserDocsImages/HRANA/SOLTANSKO%20MASLINOVO%20ULJE/Izmijenjena%20specifikacija%20proizvoda%20Šoltansko%20maslinovo%20ulje_16.3.2016_133943.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 195

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 59. 2. lipnja 2016.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	III Pripremni akti
	Europska središnja banka
2016/C 195/01	Mišljenje Europske središnje banke od 17. ožujka 2016. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje (CON/2016/15)	1

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 195/02	Kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka u svojim glavnim operacijama refinanciranja: 0,00 % na dan 1. lipnja 2016. – Tečajna lista eura	4
	OBAVIJESTI U VEZI S EUROPSKIM GOSPODARSKIM PROSTOROM
	Nadzorno tijelo EFTA-e
2016/C 195/03	Informativna obavijest Nadzornog tijela EFTA-e na temelju članka 16. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici – Ukidanje obveza javnih usluga u odnosu na redoviti zračni prijevoz	5
2016/C 195/04	Informativna obavijest Nadzornog tijela EFTA-e na temelju članka 16. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici – Ukidanje obveza javnih usluga u odnosu na redoviti zračni prijevoz	6
2016/C 195/05	Informativna obavijest Nadzornog tijela EFTA-e na temelju članka 16. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici – Utvrđivanje obveza javnih usluga u odnosu na redoviti zračni prijevoz	7
2016/C 195/06	Informativna obavijest Nadzornog tijela EFTA-e na temelju članka 17. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici – Poziv na podnošenje ponuda za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga	8

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2016/C 195/07	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.7965 – World Fuel Services Corporation/Certain aviation fuels assets belonging to Exxon) ( 1 )	9
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2016/C 195/08	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	10
2016/C 195/09	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	15


	(1) Tekst značajan za EGP