19.3.2016

Službeni list Europske unije

C 105/1

Rezolucija Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, od 24. veljače 2016. o promicanju socioekonomskog razvoja i uključivosti u EU-u putem obrazovanja: doprinos obrazovanja i osposobljavanja europskom semestru 2016.

(2016/C 105/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA, KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

UZIMAJUĆI U OBZIR:

—	Godišnji pregled rasta za 2016. Europske komisije: Jačanje oporavka i poticanje konvergencije (1),

—	Pregled obrazovanja i osposobljavanja (Education and Training Monitor) Europske komisije za 2015. (2),

—	Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) – Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (3),

SMATRAJU DA:

Europa se suočava s višestrukim društvenim izazovima koji se javljaju istodobno.

Iako se gospodarstvo Europske unije u cjelini umjereno oporavlja, financijska i ekonomska kriza i dalje utječe na naša društva. Nastavlja se rast razlika među državama članicama i unutar njih, što dovodi do dugoročnih neravnoteža. U mnogim je zemljama nezaposlenost mladih ostala zabrinjavajuće visoka, a razine ostvarenog obrazovanja nedostatne.

Aktualna izbjeglička kriza izvor je znatnih izazova za naša društva i obrazovne sustave. Zajednička nam je dužnost stvoriti okružje u kojem se razvijaju talenti svih osoba, bez obzira na njihovu situaciju ili podrijetlo.

Našim društvima istodobno prijeti sve veća radikalizacija koja ponekad rezultira nasiljem i terorizmom. Zbog toga se dodatno ističe važna uloga koju obrazovanje i osposobljavanje imaju u promicanju uključivosti, aktivnoga građanstva i zajedničkih temeljnih vrijednosti, kako je navedeno u Pariškoj deklaraciji iz ožujka 2015. (4).

Navedeni ključni izazovi zajednički su svima i imaju važne implikacije za obrazovnu politiku. Kako bi se ostvario održiv gospodarski oporavak i smanjile razlike i neravnoteže, potreban je odgovor u kojem države članice djeluju zajedno s institucijama EU-a i u kombinaciji s drugim međunarodnim organizacijama, poput OECD-a, Vijeća Europe i UNESCO-a (5).

UVAŽAVAJU DA:

Pružanjem relevantnih vještina, kompetencija i znanja pokreću se inovacije i rast te promiče osobno ispunjenje i dobrobit. Time se na najbolji način sprečava da pojedinci postanu nezaposleni, čime se ujedno smanjuje rizik od siromaštva i socijalne isključenosti (6).

Nažalost, na prijelazu iz obrazovanja na tržište rada i dalje postoje znatni nedostaci u području vještina i neusklađenosti postojećih i traženih vještina, zbog čega bi europska gospodarstva mogao kočiti nedostatak odgovarajuće kvalificiranih radnika, što im zatim smanjuje potencijal za rast (7). Međutim, jednako je negativna činjenica da se mnogi visokokvalificirani radnici mogu zateći na radnim mjestima na kojima njihovi talenti nisu iskorišteni, što bi im moglo ograničiti osobni potencijal za rast (8).

Obrazovanje i osposobljavanje mogu znatno doprinijeti osiguravanju povezanog društva i tržišta rada koje dobro funkcionira. Obrazovanje i osposobljavanje trebali bi biti sredstva za ostvarenje jednakih uvjeta za sve te djelovati kao snažan pokretač socijalne i ekonomske uključenosti skupina u nepovoljnom položaju prihvaćanjem različitosti u svim njezinim oblicima. Slično tome, obrazovanje i osposobljavanje mogu imati ključnu ulogu u razvoju potencijala svakog pojedinca, poticanju sposobnosti kritičkog razmišljanja te pravednog i neovisnog prosuđivanja, posebno, ali ne isključivo, u kontekstu društvenih medija.

Dok obrazovni sustavi u mnogim aspektima dobro funkcioniraju i znatno doprinose europskom potencijalu za rast te osiguravanju otvorenih i demokratskih društava, i dalje su prisutne znatne slabosti. Osobito zabrinjava znatan broj učenika koji ne uspiju dosegnuti minimalne standarde obrazovanja, što se vidi iz najnovijih podataka o stopama ranog napuštanja školovanja (9) i razinama osnovnih vještina (10). Socioekonomski status, migrantsko podrijetlo i rod još su uvijek važni čimbenici obrazovnog postignuća (11), što ograničava emancipacijski učinak (12) koji bi obrazovanje i osposobljavanje trebali imati.

U SKLADU S NAVEDENIM DOSTAVLJAJU sljedeći doprinos iz područja obrazovanja i osposobljavanja za sastanak Europskog vijeća u ožujku 2016.:

Obrazovanje i osposobljavanje trebali bi biti ključna sastavnica sveobuhvatnog pristupa usmjerenog na poticanje socioekonomskog razvoja i uključivosti. To zahtijeva ciljane reforme obrazovnih sustava s ciljem unapređivanja njihove uspješnosti u pogledu ishoda učenja kao dio sveukupnih nastojanja potrebnih za ponovno otvaranje radnih mjesta i održivi razvoj. S obzirom na to da se time potiče rast te podupire i kratkoročan oporavak i dugoročan gospodarski rast, ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje trebalo bi postati prioritetom na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a. To ne mora uvijek podrazumijevati povećanje proračunâ, već može značiti bolje usmjeravanje troškova i osiguravanje pravih poticaja za podizanje razine kvalitete.

Razvoj vještina, kompetencija i znanja u perspektivi cjeloživotnog učenja ključan je za tržište rada koje dobro funkcionira i na kojemu se talenti pojedinaca u potpunosti razvijaju. Treba pronaći načine da se mlade pripremi za promjenjive zahtjeve tržišta rada, istodobno kontinuirano modernizirajući i ažurirajući vještine osoba koje se već nalaze na tržištu rada. Rad na nedostacima u području vještina i neusklađenostima postojećih i traženih vještina trebalo bi smatrati prioritetom i u obrazovnom sektoru i u sektoru zapošljavanja. To, među ostalim, znači da treba staviti veći naglasak na razvoj transverzalnih vještina (13) te promicati učenje kroz rad, predviđanje budućih potreba za vještinama te partnerstva između obrazovnog sektora i poslovnog svijeta.

Razvoj vještina i kompetencija nipošto nije važan samo za tržište rada. U jednakoj je mjeri bitan za oblikovanje odgovornih građana sposobnih za aktivno sudjelovanje u društvu i demokratskom životu. Navedena dva cilja međusobno se nadopunjuju jer su vještine i kompetencije koje su potrebne u društvu umnogome jednako relevantne i na radnom mjestu.

Trebalo bi nastaviti sa strukturnim reformama s ciljem modernizacije naših gospodarstava kako bi se potaknuo razvoj vještina, kompetencija i znanja, čime bi se stimulirale inovativnost i produktivnost te promicala uključivost. U skladu s time, obrazovni sustavi trebali bi nastojati povećati svoj emancipacijski učinak, osiguravajući jednake uvjete za sve, bez obzira na socioekonomski status, migrantsko podrijetlo ili rod. To podrazumijeva otvaranje obrazovnih sustava kako bi se odgovorilo na sve veću različitost polaznika te povezivanje sa svim relevantnim dionicima.

TE IZRAŽAVAJU SVOJU PREDANOST:

suradnji s ciljem promicanja socioekonomskog razvoja i uključivosti u EU-u putem obrazovanja, a posredstvom reformi, relevantnih politika i ciljanih ulaganja. Trebalo bi utvrditi koje su se politike pokazale uspješnima i diseminirati ih te na odgovarajući način poduprijeti njihovu provedbu u drugim zemljama koje ih žele iskoristiti kao uzor za razvoj sličnih politika ili reformi;

praćenju napretka u ostvarivanju naših zajedničkih ciljeva u području obrazovanja i osposobljavanja te razmjeni znanja i iskustava, posebno u okviru nedavno revidiranih prioritetnih područja i struktura okvira ET 2020. (14) Pritom bi trebalo osigurati dosljednost s glavnim ciljevima strategije Europa 2020. i upravljačkim mehanizmima u okviru europskog semestra, u potpunosti poštujući supsidijarnost te autonomiju i pedagošku slobodu obrazovnih ustanova;

primjerenim ulaganjima u obrazovanje na svim razinama, uz istodobno poticanje podizanja razina obrazovanja koje se ostvaruju, utvrđivanja i smanjenja nedostataka u području vještina i neusklađenosti postojećih i traženih vještina te povećanja emancipacijskog učinka obrazovanja i osposobljavanja. S tim ciljem treba potpuno iskoristiti mogućnosti koje nude europski instrumenti poput europskih strukturnih i investicijskih fondova, Garancije za mlade, Europskog fonda za strateška ulaganja te programa Erasmus+;

osiguravanju da se učiteljima i nastavnicima inicijalnim obrazovanjem i trajnim stručnim usavršavanjem pruže odgovarajući, aktualni pedagoški alati i metode osmišljeni za unapređivanje razvoja vještina i kompetencija te stjecanja znanja. Otvaranje obrazovnih ustanova vanjskom svijetu trebalo bi biti sastavni dio tog pristupa na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja. Kako bi se to postiglo, trebalo bi potaknuti partnerstva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u koja bi bili uključeni relevantni dionici poput socijalnih partnera i predstavnika sektora mladih, a čiji bi cilj bio rješavanje posebnih izazova;

aktivnom uključivanju mladih osoba koje zbog svojeg socioekonomskog statusa, migrantskog podrijetla ili roda imaju slabe izglede u pogledu obrazovanja i zapošljavanja kako bi se osiguralo da nitko ne bude izostavljen. Trebalo bi povećati digitalnu i medijsku pismenost mladih, njihovu sposobnost kritičkog razmišljanja te socijalne vještine i građanske kompetencije. Učitelje i nastavnike te ravnatelje škola trebalo bi osposobiti za uočavanje ranih znakova odustajanja i upozoravanje na njih s ciljem povećanja ostvarene razine obrazovanja te sprečavanja ranog napuštanja školovanja, socijalne isključenosti i nasilne radikalizacije.

POZIVAJU KOMISIJU DA:

u kontekstu programa rada programa Erasmus+ za 2017. nastavi promicati sve inicijative kojima se odgovara na izazove opisane u ovoj Rezoluciji, u potpunosti iskorištavajući mogućnosti u sklopu postojećeg programa. Osim toga, preispitivanje višegodišnjeg financijskog okvira u sredini programskog razdoblja prilika je za razmatranje načina na koji se najučinkovitije može doprinijeti radu na navedenim izazovima putem različitih postojećih instrumenata EU-a, uključujući program Erasmus+;

ponovno potvrdi važnost obrazovanja i osposobljavanja u svim europskim inicijativama u području rasta, radnih mjesta i održivosti nakon 2020., uzimajući ujedno u obzir šire inicijative kao što su ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda do 2030. To je posebno važno u obrazovanju, području za koje je karakteristična dugoročna perspektiva;

prije sastanka Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport u svibnju 2016. predstavi predstojeći prijedlog novog programa vještina za Europu kao potporu država članicama, u kojemu bi se, među ostalim, mogli razmotriti načini poticanja razvoja vještina i stjecanja znanja u perspektivi cjeloživotnog učenja, obraćajući posebnu pozornost na sljedeća područja:

a.	povećanje razina obrazovanja koje se ostvaruju, uvažavajući činjenicu da se završetak više sekundarne razine obrazovanja ili njoj ekvivalentne razine uglavnom smatra minimalnim uvjetom za osiguravanje uspješnog prijelaza iz obrazovanja na tržište rada te dobivanja pristupa daljnjem učenju;

b.	poboljšanje pružanja ključnih kompetencija neophodnih za cjeloživotno učenje, zapošljivost i aktivno sudjelovanje u društvu i demokratskom životu;

c.	povećanje europskog kapaciteta za predviđanje budućih potreba za vještinama i rješavanje problema nedostataka u području vještina te neusklađenosti postojećih i traženih vještina, naglašavajući zajedničku odgovornost obrazovnog i poslovnog svijeta i nadovezujući se na inicijative iz obaju sektora;

d.	promicanje veće transparentnosti i upotrebe dostupnih vještina i kvalifikacija mobilnih radnika i polaznika obrazovanja u EU-u;

obnovu procesa modernizacije visokog obrazovanja u Europi, što obuhvaća sljedeće:

—	povećanje kvalitete i relevantnosti u razvoju i provedbi kurikuluma,

—	poticanje uloge visokih učilišta kao regionalnih inovatora,

—	poboljšanje povezanosti obrazovnih i istraživačkih funkcija visokih učilišta,

—	oblikovanje odgovora na utjecaj otvorenog i internetskog visokog obrazovanja,

—	rad na građanskoj ulozi koju visoka učilišta imaju u odnosu sa zajednicom,

—	osiguravanje da svatko s potencijalom za uspjeh u visokom obrazovanju ima mogućnost ostvariti taj uspjeh, bez obzira na okolnosti;

podupre države članice u jačanju uloge koju obrazovanje i osposobljavanje imaju u promicanju aktivnoga građanstva i temeljnih vrijednosti, u okviru daljnjeg djelovanja u odnosu na Parišku deklaraciju (15). S obzirom na navedeno, osigura sinergiju i suradnju s Vijećem Europe u području demokratskog građanstva.

(1) 14270/15.

(2) ISBN 978-92-79-50621-5.

(3) SL C 417, 15.12.2015., str. 25.

(4) Deklaracija o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja, Pariz, 17. ožujka 2015.

(5) Posebno s UN-ovim ciljem održivog razvoja br. 4. posvećenim obrazovanju i cjeloživotnom učenju [Rezolucija UN-a 70/1 Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.].

(6) Godišnji pregled rasta za 2016. [14270/15, str. 8.].

(7) Navodno 39 % poduzeća ima poteškoće u pronalaženju osoblja s potrebnim vještinama – [Treće europsko istraživanje poduzeća (2013.), Eurofound].

(8) Cedefopovo istraživanje o vještinama i radnim mjestima u Europi iz 2014.

(9) Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015., 2. dio. U 2014. osobe koje su rano napustile školovanje u EU-u činile su 11,1 % stanovništva u dobi od 18 do 24 godine, što je više od cilja od 10 % iz strategije Europa 2020.

(10) Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015., stavak 1.1. Prema posljednjem OECD-ovu istraživanju PISA (2012.) udio nezadovoljavajućih rezultata u čitanju u EU-u iznosi 17,8 %, u matematici 22,1 %, a u prirodoslovlju 16,6 %, što je više od referentne vrijednosti od 15 % iz okvira ET 2020.

(11) Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015., stavak 1.1.

(12) To jest osnaživanje pojedinaca kako bi prevladali ograničenja s kojima se možda suočavaju kao rezultat svojeg podrijetla ili socioekonomskog statusa.

(13) Poput učenja kako učiti, rješavanja problema, poduzetničkih i digitalnih vještina, kreativnosti i kritičkog razmišljanja.

(14) Među ostalim putem dogovorenih konkretnih pitanja i novoosnovanih radnih skupina [vidi Zajedničko izvješće za 2015. usvojeno 23. studenoga 2015. (SL C 417, 15.12.2015., str. 25.)].

(15) Vidjeti bilješku 4.

19.3.2016

Službeni list Europske unije

C 105/8

Osobama navedenim na popisu iz članka 2. stavka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma, MOHAMMEDU, Khalidu Shaikhu (također poznat kao ALI, Salem; također poznat kao BIN KHALID, Fahd Bin Adballah; također poznat kao HENIN, Ashraf Refaat Nabith; također poznat kao WADOOD, Khalid Adbul), NARODNOJ FRONTI ZA OSLOBOĐENJE PALESTINE (PFLP), GLAVNOM STOŽERU NARODNE FRONTE ZA OSLOBOĐENJE PALESTINE (također poznatom kao PFLP – glavni stožer) skreće se pozornost na sljedeće informacije

(vidjeti Prilog Provedbenoj uredbi Vijeća (EU) 2015/2425 od 21. prosinca 2015. (1))

(2016/C 105/06)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 2580/2001 od 27. prosinca 2001. (2) predviđeno je zamrzavanje svih financijskih sredstava, druge financijske imovine i gospodarskih resursa koji pripadaju dotičnoj osobi i skupinama te da im nikakva financijska sredstva, druga financijska imovina i gospodarski resursi ne budu dostupni bilo na izravan ili neizravan način.

Vijeće je dobilo nove informacije relevantne za uvrštenje navedene osobe i skupina na popis. Razmotrivši te nove informacije, Vijeće je u skladu s tim izmijenilo obrazloženje.

Dotična osoba i skupine mogu na sljedeću adresu do 23. ožujka 2016. podnijeti zahtjev za pribavljanje obrazloženja Vijeća o tome zašto se zadržavaju na spomenutom popisu:

Council of the European Union (Attn: CP 931 designations)

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-adresa: sanctions@consilium.europa.eu

Dotična osoba i skupine mogu u bilo kojem trenutku uputiti zahtjev Vijeću, zajedno s popratnom dokumentacijom, za ponovno razmatranje odluke o njihovom dodavanju i zadržavanju na popisu, koji je potrebno poslati na gore navedenu adresu. Takvi se zahtjevi razmatraju po njihovu primitku. U vezi s tim dotičnu osobu i skupine upućuje se na redovito preispitivanje popisa koje obavlja Vijeće u skladu s člankom 1. stavkom 6. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP (3). Kako bi se zahtjevi uzeli u obzir pri sljedećem preispitivanju, potrebno ih je poslati do 1. travnja 2016.

Dotičnu osobu i skupine također se upućuje na mogućnost osporavanja Uredbe Vijeća pred Općim sudom Europske unije, u skladu s uvjetima iz članka 263. stavaka 4. i 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Dotičnu osobu i skupine upućuje na mogućnost podnošenja zahtjeva nadležnim tijelima relevantne ili relevantnih država članica navedenim u Prilogu Uredbi u svrhu pribavljanja odobrenja za upotrebu zamrznutih sredstava za osnovne potrebe ili posebna plaćanja, u skladu s člankom 5. stavkom 2. te Uredbe.

(1) SL L 334, 22.12.2015., str. 1.

(2) SL L 344, 28.12.2001., str. 70.

(3) SL L 344, 28.12.2001., str. 93.

19.3.2016

Službeni list Europske unije

C 105/9

Tečajna lista eura (1)

18. ožujka 2016.

(2016/C 105/07)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1279
JPY	japanski jen	125,79
DKK	danska kruna	7,4542
GBP	funta sterlinga	0,77855
SEK	švedska kruna	9,2773
CHF	švicarski franak	1,0919
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,4111
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,035
HUF	mađarska forinta	310,32
PLN	poljski zlot	4,2625
RON	rumunjski novi leu	4,4718
TRY	turska lira	3,2218
AUD	australski dolar	1,4804
CAD	kanadski dolar	1,4627
HKD	hongkonški dolar	8,7464
NZD	novozelandski dolar	1,6550
SGD	singapurski dolar	1,5277
KRW	južnokorejski von	1 306,11
ZAR	južnoafrički rand	17,2024
CNY	kineski renminbi-juan	7,3037
HRK	hrvatska kuna	7,5305
IDR	indonezijska rupija	14 754,09
MYR	malezijski ringit	4,5716
PHP	filipinski pezo	52,351
RUB	ruski rubalj	76,0498
THB	tajlandski baht	39,296
BRL	brazilski real	4,0794
MXN	meksički pezo	19,4683
INR	indijska rupija	74,7625

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

19.3.2016

Službeni list Europske unije

C 105/11

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.7853 – CMA CGM/Bolloré/Kribi JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2016/C 105/09)

Dana 14. ožujka 2016. Komisija je zaprimila prijavu predložene koncentracije nakon upućivanja u skladu s člankom 4. stavkom 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom poduzetnici CMA CGM S.A. (Francuska) i Bolloré S.A. (Francuska) kupnjom udjela u novoosnovanom društvu koje čini zajednički pothvat („Kribi JV”) stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 4. Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad novim kontejnerskim terminalom u luci Kribi, Kamerun.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

— CMA CGM: kontejnerski linijski prijevoz i upravljanje lučkim terminalima. CMA CGM treće je po veličini poduzeće za kontejnerski brodski prijevoz u svijetu koje nudi cjelokupnu paletu usluga, uključujući brodski prijevoz, prijevoz rashladnim kontejnerima (tj. prijevoz hlađene robe), opremu za pretovar u lukama te prijevoz tereta i logistiku na kopnu,

— Bolloré: investicijsko i holding društvo koje se bavi pružanjem usluga prijevoza i logistike, proizvodnjom plastičnih folija, automata za karte, baterija i električnih vozila, distribucijom goriva, komunikacijom i medijima, uključujući oglašavanje, te plantažama,

— Kribi JV: bavit će se razvojem novog kontejnerskog terminala u dubokomorskoj luci Kribi (Kamerun) i upravljanjem njime.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz ove Obavijesti.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji, uz naznaku referentnog broja M.7853 – CMA CGM/Bolloré/Kribi JV, telefaksom (br. +32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2) SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

19.3.2016

Službeni list Europske unije

C 105/12

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2016/C 105/10)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„ΚΟΛΟΚΑΣΙ ΣΩΤΗΡΑΣ”/„ΚΟΛΟΚΑΣΙ-ΠΟΥΛΛΕΣ ΣΩΤΗΡΑΣ” (KOLOKASI SOTIRAS/KOLOKASI-POULLES SOTIRAS)

EU br.: CY-PDO-0005-01309 — 3.2.2015.

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1. Naziv

„Κολοκασι Σωτηρας”/„Κολοκασι-Πουλλες Σωτηρας” (Kolokasi Sotiras/Kolokasi-Poulles Sotiras)

2. Država članica ili treća zemlja

Cipar

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.6.: Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Biljka taksonomski pripada porodici Araceae i rodu Colocasia. Taj rod obuhvaća vrstu Colocasia esculenta, koja se nalazi u brojnim dijelovima svijeta, uključujući Cipar. To je uglavnom biljka tropskih predjela koja se prilagodila uvjetima na Cipru te zahtijeva velike količine vode.

Taro ili kolokasija uzgaja se zbog jestivih gomolja, odnosno glavnog (lokalni naziv „mappes”) i bočnih gomolja (lokalni naziv: „pulles”). Glavni se gomolj nalazi u sredini, ispod površine zemlje, a naziv mu je „kolokasi” (taro). Mali bočni gomolji rastu na bočnim stranama središnjeg gomolja, a naziv im je „kolkokas-poulles” (mladi taro).

Taro se uglavnom uzgaja u regiji Sotira na poljima crvenice te je zbog svojih posebnosti glavni gomolj te biljke naširoko poznat pod nazivom „Kolokasi Sotiras” (mappa), a sekundarni gomolji pod nazivom „Kolokasi-Poulles Sotiras” (poulles).

Razlikovna svojstva proizvoda

Fizička svojstva

Oblik tara „Kolokasi Sotiras”: cilindričan, najšireg promjera oko sredine gomolja čiji je jedan kraj blago zaobljen do šiljast.

Oblik tara „Kolokasi-Poulles Sotiras”: njegova su posebna svojstva sljedeća: (a) zakrivljen, (b) manji i tanji u odnosu na ostatak tara te (c) zašiljenog gornjeg kraja.

Dimenzije: duljina tara „Kolokasi Sotiras” iznosi od najmanje 10 cm do najviše 30 cm, a promjer iznosi od najmanje 5 cm do najviše 15 cm. Za taro „Kolokasi-Poulles Sotiras” nisu određene najmanje ni najveće dimenzije.

Organoleptička svojstva

Ta se svojstva odnose na taro „Kolokasi Sotiras”, kao i na taro „Kolokasi-Poulles Sotiras”.

Tekstura: glatka površina s vrlo malim nepravilnim ispupčenjima.

Vanjska boja: glavni i sekundarni gomolji svijetlosmeđe su boje s tamnijim nijansama oko okaca; tijekom struganja nepravilno pobijele. „Podnožje” koje se nalazi pri dnu glavnog i sekundarnog gomolja, a koje lokalni proizvođači nazivaju „mousoulos”, bjelkaste je boje, gotovo jednake unutrašnjoj boji gomolja.

Boja mesa: bjelkasta do svijetložuta sa smeđim točkicama koje prekrivaju cijelu relativno vlažnu površinu zbog prisutnosti kalcijeva oksalata. Zato se taro „Kolokasi Sotiras”, da bi bio pogodan za konzumaciju, mora peći ili kuhati. Površina je mesa glatka i sadržava vrlo mala zrna škroba.

Miris: neutralan miris ili bez mirisa.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi proizvodni postupci, od pripreme reprodukcijskog materijala do struganja, provode se na određenom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Određeno zemljopisno područje sastoji se od zemljišnih čestica čije je tlo kvalificirano kao crvenica i koje se nalaze u okrugu Famagusta, na upravnim područjima gradova Sotira, Avgorou, Frenaros i Liopetri.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnosti proizvoda

Posebnosti kojima se odlikuju tara „Kolokasi Sotiras” i „Kolokasi-Poulles Sotiras” jesu sljedeće:

(a)	dug i uzak cilindrični oblik glavnog gomolja i zakrivljenost sekundarnih gomolja;

(b)	jednolična površina (nakon struganja) gomolja s vrlo malo ispupčenja ili bez njih;

(c)	izbjeljivanje pokožice uklanjanjem zemlje te velikog dijela kore nakon struganja gomolja nožem.

Zahvaljujući tim karakteristikama potrošači mogu lako razlikovati tara „Kolokasi Sotiras” i „Kolokasi-Poulles Sotiras” od sličnih proizvoda iz drugih regija, dok se upotrebom materijala za reprodukciju koji se dobiva od prethodne sadnje na određenom području jamči očuvanje tih posebnosti.

Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Ukratko, uzgoj tara na Cipru poistovjećuje se s određenim područjem uglavnom zbog znanja i umijeća proizvođača, kao i zbog povoljnih pedoklimatskih uvjeta.

Posebnosti zemljopisnog područja

Nadmorska visina: određeno zemljopisno područje nalazi se na istočnom kraju Cipra, na manje od 14 km od mora. Nadmorska visina tog područja nije veća od 80 m. Tlo je prilično duboko, a reljef je ravan te se nalazi na relativno jednolikoj padini koja se proteže od unutrašnjosti otoka prema obali.

Svojstva crvenice: u regiji Sotira-Kokkinochoria („crvena sela”) nalazi se većina tala koja se u Cipru kvalificiraju kao crvenica. Riječ je o ravnim ili blago nakošenim teškim tlima s visokim sadržajem gline čija sposobnosti zadržavanja vode iznosi od 30 % do 35 %, a kapacitet izmjene kationa od 28 % do 33 %. Ta su tla u uvjetima uobičajene vlažnosti uglavnom rastresita te poroznija, propusnija i rahlija od teških aluvijalnih tala. Vrijednost pH tla iznosi oko 7,5 – 8,0, a kapacitet izmjene kationa iznosi oko 28 – 33 meq/100 g. Udio organske tvari u obradivom sloju uglavnom iznosi od 0,5 % do 2 %, a u podzemlju manje od 1 %. Svi ti čimbenici znatno pridonose rastu i čvrstoći biljke te kvaliteti i količini proizvedenih gomolja jer je taro biljka za koju su pogodnija teška, duboka, vrlo porozna i rastresita tla koja dobro pohranjuju vodu. Usto, smatra se da su prethodno navedeni elementi i osobito plodnost tla od ključne važnosti za uzgoj tara jer pridonose razvoju zdravog sustava korijenja, čime se omogućuje bolja i veća asimilacija hranjivih tvari, a time i bolji prinos biljke.

Klimatski uvjeti: klimatski uvjeti određenog zemljopisnog područja odlikuju se sljedećim obilježjima:

—	relativno blage zime (od studenoga do veljače) s prosječnom temperaturom između 16 °C i 18 °C, dok najmanja prosječna temperatura ne pada ispod 8 °C,

—	ljeta (od svibnja do rujna) s relativno niskim temperaturama, pri čemu se prosječne temperature kreću između 21 °C i 29 °C,

—	visoka relativna vlažnost zraka s prosječnim vrijednostima koje se tijekom cijele godine kreću između 58 % i 79 %.

Ti klimatski uvjeti čine klimatski profil određenog područja koji je prilagođen potrebama uzgoja tara jer je općenito riječ o termofilnoj biljci koja zahtijeva prosječnu dnevnu temperaturu iznad 21 °C te je izrazito osjetljiva na mraz. Stoga je taro zbog termičke osjetljivosti biljka koja raste na nizinskim područjima poput određenog zemljopisnog područja gdje su zbog blizine mora temperaturne promjene i temperaturne razlike između dana i noći manje.

Ljudski čimbenici: ljudski su čimbenici s vremenom oblikovali posebne uzgojne prakse koje određuju svojstva proizvoda te pridonose njegovoj proizvodnji. Te prakse podrazumijevaju:

(a)

odabir materijala za umnažanje: proizvođači primjenjuju skup praksi koje se odnose na odabir i rukovanje materijalom za umnažanje koji se dobiva od prethodne sadnje i koji proizvođači nazivaju „sadnice”. Proizvođači za sadnice odabiru male, cjelovite i izobličene glavne ili sekundarne gomolje i/ili dijelove glavnih gomolja, pri čemu, međutim, paze da imaju dovoljno okaca.

Proizvođači čuvaju reprodukcijski materijal podalje od svjetlosti, prekrivajući ga zemljom i strugotinama do dana sadnje ili određene sadnice ostave u zemlji do (sljedećeg) dana sadnje kada ih izvade i odmah presade, pri čemu te sadnice postaju novi reprodukcijski materijal. Usto, na određenim se zemljišnim česticama sadi isključivo radi proizvodnje reprodukcijskog materijala za sljedeću godinu te se u tu svrhu češće upotrebljavaju zemljišne čestice koje su ostavljene na ugaru ili na kojima su se prethodno uzgajale mahunarke;

(b)

tehnika ogrtanja: kada dosegne visinu od 70 do 80 cm, taro se mehanički ogrće posebnim tanjuračama koje vraćaju zemlju s vrha brazde na donji dio sadnice te se tako stabljika biljke prekriva do visine od oko 30 do 40 cm. Ogrtanje se može provoditi i ručno s pomoću motike. Provodi se najmanje jednom tijekom rasta biljke i odmah nakon toga slijedi zalijevanje. Ta je uzgojna praksa pojednostavnjena teksturom, sastavom i ponajprije strukturom crvenice na određenom zemljopisnom području. Točnije, stabilnom strukturom tla, koje ne erodira lako pod utjecajem navodnjavanja ili kiše, pojednostavnjuje se nagrtanje zemlje na donji dio sadnice te njezino jednoliko prekrivanje. Zahvaljujući toj stabilnoj strukturi tla i njegovoj poroznosti, koja pridonosi dobroj prozračenosti tla, nastaju uvjeti za rast biljke u kojima se može razviti velik i duguljast gomolj koji je karakterističan za taro „Kolokasi Sotiras”. Gomolj bi u drukčijim uvjetima ostao mali i okrugao;

(c)

tehnika struganja: glavni i sekundarni gomolji prevoze se nakon berbe do poljoprivrednog skladišta, privremenog spremišta ili proizvođačeva pogona za pakiranje gdje se provodi struganje. Taj postupak, koji odražava posebno znanje i umijeće proizvođača i/ili njegove obitelji, provodi se na određenom području, u blizini zasađenih zemljišnih čestica zbog blizine i raspoloživog prostora. Struganjem se s pomoću noža glavni i sekundarni gomolji u potpunosti čiste od zemlje i nečistoća dok ne postanu bijeli. Jasno je da se tijekom struganja uklanja veći dio pokožice gomolja kako bi se odstranila zemlja. Struganje se provodi na određenom zemljopisnom području jer je to jedan od aspekata stručnosti stanovnika i uzgajivača te regije koji se prenose s jednog naraštaja na drugi. Valja napomenuti da se struganje provodi samo na određenom zemljopisnom području i ni u jednoj drugoj regiji Cipra u kojoj se uzgaja taro;

(d)

čuvanje zrelih gomolja u zemlji i postupna berba gomolja:

Budući da se taro može određeno vrijeme čuvati u zemlji, proizvođači ga beru ovisno o dnevnim potrebama tržišta. U skladu s iskustvom proizvođača, ali i zbog fiziologije biljke gomolji se mogu pokvariti samo u slučaju dugotrajnog mraza, što se u toj regiji gotovo nikad ne događa. Proizvođači iz iskustva znaju koliko tara mogu dnevno prodati te prema tome prilagođuju količinu koju će ubrati. Zbog te se posebnosti taro naziva „kasica prasica” jer proizvođači raspolažu proizvodom koji je moguće pohraniti i koji im može donijeti stabilan prihod koji se može predvidjeti. Čuvanje zrelih gomolja u zemlji element je stručnosti proizvođača iz određenog zemljopisnog područja te se ne provodi ni u jednoj drugoj regiji u Cipru gdje se uzgaja taro.

Povijesne činjenice:

Prema određenim izvorima, taro je početkom 20. stoljeća uvezen u regiju Sotira s poluotoka Karpas. Prvotno je uzgoj tara bio ograničen na zemljišne čestice u blizini mora koje ne pripadaju područjima regije s crvenicom. Postupno se, međutim, taj uzgoj premjestio u unutrašnjost (u blizinu sela Sotira) gdje se tla često nazivaju „crvenom zemljom” te se pokazalo da su njihov sastav i bolja sposobnost zadržavanja vode znatno poboljšali kvalitetu proizvoda u pogledu veličine, ujednačenosti oblika, produktivnosti i teksture.

Taro se u regiji Sotira polako, ali redovito uzgajao tijekom 20. stoljeća, što se pojačalo nakon 1974. kako bi se nadoknadili nedostatci nastali gubitkom nasada na sjevernom dijelu Cipra. Iako taro „Kolokasi Sotiras” nikad nije bio glavna kultura regije, poljoprivredna služba pokrajine Famagusta vodila je tijekom 1990-ih odvojenu evidenciju kako bi se unaprijedili sustavi navodnjavanja te kako bi se popisali proizvođači tara „Kolokasi Sotiras”. To je potvrđeno novijim dokumentom (2013.) poljoprivredne službe pokrajine Famagusta u kojem je navedeno da se 139 od 179 proizvođača (77 %) tara iz pokrajine nalazilo u regiji Sotira. Prema popisu iz 1990., koji je izradio isti pokrajinski ured i koji je naveden u evidenciji o taru, ukupna površina uzgoja tara u regiji Sotira iznosila je 100 hektara od ukupno 130 hektara u pokrajini Famagusta (77 %), što potvrđuje da je ta kultura s vremenom postala izrazito koncentrirana u toj regiji. Potrebno je napomenuti da su ostali proizvođači dolazili iz ostalih sela određenog zemljopisnog područja. Nadalje, usporedbom podataka o proizvodnji na određenom zemljopisnom području s podatcima o ukupnoj ciparskoj proizvodnji, koji se temelje na podatcima dobivenima od instituta za statistiku, potvrđeno je da koncentracija proizvodnje tara u regiji Sotira premašuje 90 %.

Kulturološke činenice:

taro „Kolokasi Sotiras” ključan je sastojak poznatog lokalnog tradicionalnog recepta s tarom, jela „kapama” koje je traženo među posjetiteljima regije. Taro je i važan element regionalne kulture i civilizacije, što potvrđuje i održavanje tradicionalnog festivala tara. Taj se festival redovito održavao tijekom 1970-ih, a nedavno ga je ponovno na godišnjoj bazi pokrenulo udruženje iz regije Sotira uz podršku lokalnih vlasti. Kao jedinstveni i karakteristični proizvodi koji se u potpunosti poistovjećuju s regijom, tara „Kolokasi Sotiras” i „Kolokasi-Poulles Sotiras” predmet su i raznih događanja na kojima sudjeluju gradska tijela.

Obilježje lišća tara, koje ne napadaju paraziti ni bolesti, odražava se u lokalnoj izreci „ti si kao list tara” koja se odnosi na osobu kojoj ništa ne smeta i na koju ne utječe nijedna poteškoća.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://www.moa.gov.cy/moa/da/da.nsf/All/F3FF567F4E8FF1C5C2257B970039D8EF/$file/Προδιαγραφές%20Κολοκάσι%20Σωτήρας%20_%20Κολοκάσι%20Πούλλες%20Σωτήρας.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 105

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 59. 19. ožujka 2016.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	I Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Vijeće
2016/C 105/01	Rezolucija Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, od 24. veljače 2016. o promicanju socioekonomskog razvoja i uključivosti u EU-u putem obrazovanja: doprinos obrazovanja i osposobljavanja europskom semestru 2016.	1

	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 105/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.7964 – Recruit Holdings/USG People) ( 1 )	5
2016/C 105/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.7953 – AXA/Group CM-11/Target) ( 1 )	5

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće
2016/C 105/04	Odluka Vijeća od 16. ožujka 2016. o donošenju stajališta Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 1 Europske unije za financijsku godinu 2016.	6
2016/C 105/05	Obavijest osobama na koje se odnose mjere ograničavanja predviđene u Odluci Vijeća 2011/172/ZVSP i Uredbi Vijeća (EU) br. 270/2011 o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Egiptu	7
2016/C 105/06	Osobama navedenim na popisu iz članka 2. stavka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma, MOHAMMEDU, Khalidu Shaikhu (također poznat kao ALI, Salem; također poznat kao BIN KHALID, Fahd Bin Adballah; također poznat kao HENIN, Ashraf Refaat Nabith; također poznat kao WADOOD, Khalid Adbul), NARODNOJ FRONTI ZA OSLOBOĐENJE PALESTINE (PFLP), GLAVNOM STOŽERU NARODNE FRONTE ZA OSLOBOĐENJE PALESTINE (također poznatom kao PFLP – glavni stožer) skreće se pozornost na sljedeće informacije (vidjeti Prilog Provedbenoj uredbi Vijeća (EU) 2015/2425 od 21. prosinca 2015.)	8
	Europska komisija
2016/C 105/07	Tečajna lista eura	9
2016/C 105/08	Novi nacionalni motiv na kovanicama eura namijenjenima optjecaju	10

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2016/C 105/09	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.7853 – CMA CGM/Bolloré/Kribi JV) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	11
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2016/C 105/10	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	12


	(1) Tekst značajan za EGP