20.2.2016

Službeni list Europske unije

C 67/1

PREPORUKA VIJEĆA

od 15. veljače 2016.

o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada

(2016/C 67/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292. u vezi s člankom 148. stavkom 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Stopa nezaposlenosti u Uniji dosegnula je najviše razine u povijesti nakon financijske i gospodarske krize 2008. – 2009. Ta je stopa trenutačno u padu, ali je dugotrajna nezaposlenost i dalje vrlo visoka. Dugotrajna nezaposlenost pogađa svaku državu članicu u različitoj mjeri, a posebno zbog toga što je utjecaj krize bio neravnomjeran te zbog toga što se makroekonomska situacija, gospodarska struktura i funkcioniranje tržišta rada razlikuju od jedne države članice do druge.

(2)

Nakon godina usporenog rasta i otvaranja malog broja radnih mjesta, dugotrajnom je nezaposlenošću, koju Eurostat definira kao broj osoba koje su nezaposlene i koje aktivno traže zaposlenje najmanje godinu dana, u 2014. bilo pogođeno više od 12 milijuna radnika, odnosno 5 % aktivnog stanovništva Unije, od kojih je 62 % bilo nezaposleno najmanje dvije uzastopne godine.

(3)

Dugotrajna nezaposlenost utječe na dotične osobe, smanjuje potencijalni rast gospodarstava Unije, povećava rizik od socijalne isključenosti, siromaštva i nejednakosti te doprinosi rastu troškova socijalnih službi i javnih financija. Gubitak prihoda, propadanje vještina, viša učestalost zdravstvenih problema i porast siromaštva kućanstava posljedice su dugotrajne nezaposlenosti.

(4)

Među najugroženijima dugotrajnom nezaposlenošću nalaze se osobe s niskom razinom vještina ili niskokvalificirane osobe, državljani trećih zemalja, osobe s invaliditetom te manjine u nepovoljnu položaju kao što su Romi. Prethodno zanimanje osobe također ima važnu ulogu jer su u pojedinim zemljama sektorski i ciklički aspekti ključni uzroci postojanosti dugotrajne nezaposlenosti.

(5)

Svake se godine gotovo petina dugotrajno nezaposlenih osoba u Uniji obeshrabri zbog neuspješne potrage za poslom i postane neaktivna. Budući da su zapreke integriranju na tržište rada raznovrsne i često se akumuliraju, integriranje na tržište rada iziskuje prilagođen i individualiziran pristup te koordinirano pružanje usluga.

(6)	Dugotrajno nezaposlene osobe čine polovicu ukupnog broja nezaposlenih osoba u Uniji, ali predstavljaju manje od petine osoba koje sudjeluju u aktivnim mjerama tržišta rada. U skladu s time, nizak udio dugotrajno nezaposlenih osoba (u prosjeku 24 %) prima naknade s osnove nezaposlenosti.

(7)

Trebalo bi povećati ulaganje u ljudski kapital, kao i njegovu učinkovitost kako bi se većem broju osoba omogućilo da steknu kvalitetne i relevantne vještine i kompetencije, rješavajući problem nedostatka vještina i polažući na taj način temelj za nesmetan prijelaz s učenja na rad te za trajnu zapošljivost. Poboljšanje uspješnosti i relevantnosti sustavâ obrazovanja i osposobljavanja pomoći će smanjivanju broja novih nezaposlenih osoba. U tu svrhu modernizaciju sustavâ obrazovanja i osposobljavanja trebalo bi provoditi u skladu s europskim semestrom, zaključcima Vijeća do 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) (1) i Preporukom 2006/962/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2).

(8)

S ciljem razvoja usklađene strategije zapošljavanja, u smjernicama za politike zapošljavanja država članica za 2015. (3) poziva se na značajno smanjivanje dugotrajne i strukturne nezaposlenosti sveobuhvatnim strategijama koje se međusobno jačaju i uključuju individualiziranu aktivnu potporu za povratak na tržište rada.

(9)

Dok su države članice i dalje nadležne za odabir mjera tržišta rada koje najbolje odgovaraju njihovoj pojedinačnoj situaciji, u smjernicama se poziva države članice na promicanje zapošljivosti ulaganjem u ljudski kapital putem djelotvornih i učinkovitih sustava obrazovanja i osposobljavanja koji povećavaju razinu vještina radne snage. U smjernicama se također posebno poziva države članice na poticanje upotrebe sustava učenja utemeljenog na radu, kao što je dvojno učenje, i na nadogradnju stručnog osposobljavanja. U smjernicama se od država članica općenitije zahtijeva da uzmu u obzir načela fleksigurnosti i podupru aktivne mjere tržišta rada povećavanjem njihove djelotvornosti, usmjerenosti, dosega, područja koje pokrivaju i međudjelovanja tih mjera s potporom dohotku i pružanjem socijalnih usluga.

(10)	Djelovanja predložena u ovoj Preporuci trebala bi biti u potpunosti usklađena s preporukama za pojedine zemlje izdanima u okviru europskog semestra i njihova bi provedba trebala biti u potpunosti usklađena s pravilima Pakta o stabilnosti i rastu.

(11)

Preporukom Komisije 2008/867/EZ od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada (4) utvrđena je integrirana sveobuhvatna strategija za aktivno uključivanje onih koji su isključeni s tržišta rada, kombinirajući primjerene potpore dohotku, uključiva tržišta rada i pristup kvalitetnim uslugama. Njezin je cilj olakšati integriranje osoba koje mogu raditi u održivo, kvalitetno zapošljavanje i osigurati im sredstva dostatna za dostojanstven život.

(12)

Europski socijalni fond glavni je financijski instrument Unije za borbu protiv dugotrajne nezaposlenosti. Države članice namijenile su za razdoblje 2014. – 2020. znatna financijska sredstva za potporu integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada. Iz drugih se fondova, kao što su Europski fond za regionalni razvoj i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, također mogu dopunjavati mjere koje se financiraju iz Europskoga socijalnog fonda, u skladu sa sredstvima namijenjenima za relevantne prioritete ulaganja u razdoblju 2014. – 2020., i to podupiranjem otvaranja radnih mjesta, modernizacijom javnih službi za zapošljavanje i strukovnog obrazovanja, razvijanjem vještina i cjeloživotnim učenjem. U ovom okviru, u budućim relevantnim raspravama trebalo bi razmotriti kako dodatno ojačati integriranje dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada.

(13)	Preporukom Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (5) poziva se na djelovanje kako bi se pojedincima ponudila prilika da pokažu što su naučili izvan formalnog obrazovanja i osposobljavanja.

(14)	Zaključcima Europskog vijeća od 14. do 15. ožujka 2013. naglašava se da je rješavanje problema nezaposlenosti najvažniji društveni izazov i da smanjenje dugotrajne nezaposlenosti te osiguravanje potpunog sudjelovanja starijih radnika ima presudnu važnost.

(15)	Europski parlament i Vijeće utvrdili su da je dugotrajna nezaposlenost glavna zapreka rastu.

(16)

Za one koji su najteže pogođeni dugotrajnom nezaposlenošću trebalo bi, uzimajući u obzir nacionalne prakse, razviti pojačane napore za integriranje u tržište rada. To bi trebalo ostvariti usporedno s poboljšanim prijavljivanjem službama za zapošljavanje i drugim nadležnim agencijama kako bi se riješio problem nedostatne pokrivenosti mjerama potpore. Zemlje s velikim brojem prijavljenih dugotrajno nezaposlenih osoba mogu u svojim naporima prednost dati onima koji su već prijavljeni.

(17)

Preventivnom pristupu trebalo bi dati prednost s obzirom na učinkovitost i djelotvornost. Potrebno je pojačati i, prema potrebi, dopuniti mjere prevencije i aktivacije usmjerene ponajprije na početak razdoblja nezaposlenosti. Trebalo bi poduzeti posebno djelovanje za prijavljene dugotrajno nezaposlene osobe najkasnije do trenutka kada protekne 18 mjeseci od početka nezaposlenosti jer u to vrijeme u velikom broju država članica dolazi do promjene u mehanizmima i uslugama potpore za tu specifičnu skupinu.

(18)

Individualiziranim pristupima za potporu za dugotrajno nezaposlene osobe trebalo bi riješiti zapreke koje dovode do trajne nezaposlenosti, što se može učiniti ažuriranjem i dopunjavanjem početne ocjene provedene pri prijavi. Na taj će se način dugotrajno nezaposlene osobe usmjeriti prema uslugama potpore koje su dovoljno prilagođene individualnim potrebama, poput savjetovanja o otplati dugova, rehabilitacije, usluga socijalne potpore, usluga skrbi, integriranja migranata, potpore za stanovanje i prijevoz, usmjerenima na rješavanje zapreka zapošljavanju te osnaživanje tih osoba kako bi ostvarile jasne ciljeve koji vode do zapošljavanja.

(19)

Za integriranje dugotrajno nezaposlenih osoba nužno je sudjelovanje poslodavaca te bi ga trebalo podupirati tako da im službe za zapošljavanje pružaju namjenske usluge koje su popraćene dobro usmjerenim financijskim poticajima i uključivanjem socijalnih partnera. Snažniji angažman poslodavaca, dopunjen mjerama za poticanje otvaranja radnih mjesta u gospodarstvu, može dodatno povećati djelotvornost integracijskih mjera.

(20)

U novijim se političkim inicijativama, kao što je Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi programa Garancija za mlade (6), poziva na partnersko djelovanje kao novu metodu provedbe socijalne politike i politike zapošljavanja. Ključno je koordinirano pružanje usluga, posebno u državama članicama u kojima su odgovornosti za pružanje potpore dugotrajno nezaposlenim osobama podijeljene između javnih službi za zapošljavanje, ustanova socijalne skrbi i lokalnih vlasti.

(21)

U sporazumu o integriranju na tržište rada koji je sastavljen na način da odražava individualnu situaciju dugotrajno nezaposlene osobe trebalo bi detaljno opisati paket individualiziranih mjera dostupnih na nacionalnoj razini (kao što su one koje se odnose na tržište rada, obrazovanje, osposobljavanje i usluge socijalne potpore) osmišljen radi pružanja potpore i osnaživanja dugotrajno nezaposlene osobe pri prevladavanju specifičnih zapreka zapošljavanju. U takvim sporazumima trebalo bi odrediti ciljeve, rokove, obveze dugotrajno nezaposlene osobe i ponudu jednog ili više pružatelja usluga te navesti dostupne integracijske mjere.

(22)

Djelovanjima predloženima u ovoj Preporuci trebalo bi uzeti u obzir raznovrsnost država članica i njihove različite polazne točke s obzirom na makroekonomsku situaciju, razinu dugotrajne nezaposlenosti kao i stopu njezine fluktuacije, institucijsku strukturu, regionalne razlike i sposobnosti različitih aktera tržišta rada. Tim bi djelovanjima trebalo dopuniti i učvrstiti pristup politici koji trenutačno provode mnoge države članice, posebno uvođenjem fleksibilnih sastavnica poput individualiziranog pristupa, uključivanja poslodavaca i koordiniranog pružanja usluga.

(23)	Ovom se Preporukom poštuju, učvršćuju i jačaju temeljna prava, posebno ona utvrđena člancima 29. i 34. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

PREPORUČUJE DA DRŽAVE ČLANICE:

Podupiru prijavljivanje tražitelja zaposlenja i snažniju orjentaciju integracijskih mjera prema tržištu rada, među ostalim putem čvršće povezanosti s poslodavcima.

Omoguće individualne ocjene prijavljenim dugotrajno nezaposlenim osobama.

Ponude poseban sporazum o integriranju na tržište rada najkasnije u trenutku kada je dugotrajno nezaposlena osoba već 18 mjeseci nezaposlena. Za potrebe ove Preporuke pod „sporazumom o integriranju na tržište rada” podrazumijeva se pisani sporazum između prijavljene dugotrajno nezaposlene osobe i jedinstvene kontaktne točke čiji je cilj olakšavanje povratka te osobe u zaposlenost na tržištu rada.

U tu svrhu:

Prijava

Potiču prijavljivanje tražitelja zaposlenja pri službama za zapošljavanje, a posebno putem boljeg pružanja informacija o dostupnoj potpori.

Individualna ocjena i indivudualni pristup

Službe za zapošljavanje zajedno s drugim partnerima koji podržavaju integriranje na tržište rada pružaju personalizirano usmjeravanje dotičnim osobama.

Osiguravaju da se prijavljenim dugotrajno nezaposlenim osobama ponudi temeljita individualna ocjena i usmjeravanje najkasnije do trenutka kada protekne 18 mjeseci od početka nezaposlenosti. Ocjenom bi trebali biti obuhvaćeni njihovi izgledi za zapošljavanje, zapreke zapošljavanju i prethodna nastojanja za pronalaženje posla.

Obavješćuju prijavljene dugotrajno nezaposlene osobe o ponudama radnih mjesta i dostupnoj potpori u različitim gospodarskim sektorima i, prema potrebi, različitim regijama i drugim državama članicama, posebno putem Europskih službi za zapošljavanje (EURES).

Sporazumi o integriranju na tržište rada

Prijavljenim dugotrajno nezaposlenim osobama koje nisu obuhvaćene Garancijom za mlade nudi se sporazum o integriranju na tržište rada najkasnije u trenutku kada protekne 18 mjeseci od početka nezaposlenosti. Tim bi sporazumom trebala biti obuhvaćena barem individualna ponuda usluge usmjerena na pronalaženje posla te naznačena jedinstvena kontaktna točka.

Ciljaju na specifične potrebe prijavljenih dugotrajno nezaposlenih osoba putem sporazuma o integriranju na tržište rada kojim se relevantne usluge kombiniraju s mjerama koje pružaju različite organizacije.

(a)

U sporazumu o integriranju na tržište rada trebali bi biti detaljno opisani jasni ciljevi, rokovi i obveze koje prijavljena dugotrajno nezaposlena osoba mora ispuniti, poput poduzimanja aktivnih koraka za pronalazak posla, prihvaćanja ponuda za prikladne poslove te pohađanja mjera obrazovanja ili osposobljavanja, prekvalifikacije ili mjera za zapošljavanje i sudjelovanja u tim mjerama.

(b)

U sporazumu o integriranju na tržište rada trebala bi biti detaljno opisana i ponuda jednog ili više pružatelja usluga dugotrajno nezaposlenoj osobi. Ovisno o dostupnosti u državama članicama i na temelju individualnih okolnosti prijavljene dugotrajno nezaposlene osobe, sporazum o integriranju na tržište rada mogao bi uključivati: pomoć pri traženju posla i pomoć na radnom mjestu, vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, rehabilitaciju, savjetovanje i usmjeravanje, obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, stjecanje radnog iskustva, socijalnu potporu, rano i predškolsko obrazovanje i odgoj, zdravstvene usluge i usluge dugotrajne skrbi, savjetovanje o otplati dugova te potporu za stanovanje i prijevoz.

(c)	Sporazum o integriranju na tržište rada trebalo bi redovito pratiti s obzirom na promjene individualne situacije prijavljene dugotrajno nezaposlene osobe i, ako je to potrebno, prilagoditi ga kako bi poboljšao prijelaz te osobe u zaposlenost.

Uspostave potrebne mehanizme kako bi osigurale kontinuitet te utvrde jedinstvenu kontaktnu točku odgovornu za pružanje potpore prijavljenim dugotrajno nezaposlenim osobama putem koordinirane ponude usluga koja uključuje dostupne službe za zapošljavanje i socijalnu potporu. Ova kontaktna točka mogla bi se temeljiti na okviru međuinstitucijske koordinacije i/ili bi se mogla utvrditi unutar postojećih struktura.

U skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka osiguraju relevantnim pružateljima usluga nesmetan i siguran prijenos relevantnih informacija koje se odnose na povijest potpore pružene prijavljenoj dugotrajno nezaposlenoj osobia i individualnih ocjena, na taj način osiguravajući kontinuitet usluge.

Omoguće bolje širenje relevantnih informacija o slobodnim radnim mjestima i mogućnostima osposobljavanja uključenim pružateljima usluga i osiguraju da te informacije dođu do dugotrajno nezaposlenih osoba.

Bliža povezanost s poslodavcima

Potiču i razvijaju partnerstva između poslodavaca, socijalnih partnera, službi za zapošljavanje, državnih tijela, socijalnih službi i pružatelja usluga obrazovanja i osposobljavanja kako bi pružili usluge koje bolje zadovoljavaju potrebe poduzeća i prijavljenih dugotrajno nezaposlenih osoba.

Razviju usluge za poslodavce, poput pregleda slobodnih radnih mjesta, potpore pri zapošljavanju, mentorstva i osposobljavanja na radnom mjestu te potpore nakon zapošljavanja, kako bi olakšale profesionalnu reintegraciju prijavljenih dugotrajno nezaposlenih osoba.

Usmjere sve financijske poticaje na programe kojima se podržava integriranje na tržište rada, kao što su subvencije za zapošljavanje i smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje kako bi se povećale prilike za zaposlenje za prijavljene dugotrajno nezaposlene osobe.

PREPORUČUJE DA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJA:

Ocjenjivanje i praćenje

Prate, u okviru Odbora za zapošljavanje i u bliskoj suradnji s Odborom za socijalnu zaštitu, u pogledu pružanja socijalnih usluga i dohotka, provedbu ove Preporuke putem multilateralnog nadzora u okviru europskog semestra i putem zajedničkog ocjenjivačkog okvira pokazatelja. Praćenjem bi trebalo utvrditi razmjere ponovnog zapošljavanja prijavljenih dugotrajno nezaposlenih osoba, je li njihovo integriranje na tržište rada održivo te upotrebu sporazuma o integriranju na tržište rada. Europska mreža javnih službi za zapošljavanje trebala bi doprinijeti tom praćenju.

10.

Potiču ocjenjivanje uspješnosti javnih službi za zapošljavanje u vezi s integriranjem prijavljenih dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada, razmjenom iskustava i dobre prakse u okviru procesa učenja uspoređivanjem uspješnosti i utvrđivanjem najboljih praksi (eng. benchlearning) Europske mreže javnih službi za zapošljavanje, uspostavljene Odlukom br. 573/2014/EU od 15. svibnja 2014. o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ovi) (7).

11.

Surađuju kako bi na najbolji način iskoristile sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, posebno Europskoga socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u skladu s relevantnim prioritetima ulaganja za programe za razdoblje 2014. – 2020.

PREPORUČUJE DA KOMISIJA:

12.

Podržava i koordinira dobrovoljne inicijative i saveze poduzeća koji su uključeni u održivo integriranje dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada.

13.

Podržava projekte socijalnih inovacija radi integriranja dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada, posebno putem odjeljka „Progress” Programa Unije za zapošljavanje i socijalnu inovaciju (EaSI).

14.

U suradnji s državama članicama i nakon savjetovanja s dotičnim dionicima provede evaluaciju djelovanja poduzetog kao odgovor na ovu Preporuku i do 15. veljače 2019. izvijesti Vijeće o rezultatima te evaluacije.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. veljače 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

M.H.P. VAN DAM

(1) SL C 119, 28.5.2009., str. 2.

(2) SL L 394, 30.12.2006., str. 10.

(3) Odluka Vijeća (EU) 2015/1848 od 5. listopada 2015. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica za 2015. (SL L 268, 15.10.2015., str. 28.).

(4) SL L 307, 18.11.2008., str. 11.

(5) SL C 398, 22.12.2012., str. 1.

(6) SL C 120, 26.4.2013., str. 1.

(7) SL L 159, 28.5.2014., str. 32.

20.2.2016

Službeni list Europske unije

C 67/8

Obavijest Komisije o datumu primjene regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu ili protokolima o pravilima o podrijetlu kojima se predviđa dijagonalna kumulacija između ugovornih stranaka ove Konvencije

(2016/C 67/04)

U svrhu primjene dijagonalne kumulacije podrijetla između ugovornih stranaka (1) regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu (2) (dalje u tekstu „Konvencija”), dotične stranke međusobno se obavješćuju preko Europske komisije o važećim pravilima o podrijetlu koja su dogovorena s ostalim strankama.

Na temelju tih obavijesti, u priloženim tablicama naveden je datum s kojim se dijagonalna kumulacija počinje primjenjivati.

Datumi navedeni u tablici 1. odnose se na:

—	datum početka primjene dijagonalne kumulacije na temelju članka 3. Dodatka I. Konvencije ako dotični sporazum o slobodnoj trgovini upućuje na Konvenciju. U tom slučaju se ispred datuma nalazi „(C)”,

—	datum početka primjene protokola o pravilima o podrijetlu kojima se predviđa dijagonalna kumulacija priloženih dotičnom sporazumu o slobodnoj trgovini, u ostalim slučajevima.

Podsjeća se da se dijagonalna kumulacija može primjenjivati samo ako su stranke u kojima se obavlja konačna proizvodnja i stranke konačnog odredišta sklopile sporazume o slobodnoj trgovini, koji sadržavaju istovjetna pravila o podrijetlu, sa svim strankama koje sudjeluju u stjecanju statusa proizvoda s podrijetlom, tj. svim strankama iz kojih upotrijebljeni materijali potječu. Materijali s podrijetlom iz stranke koja sa strankama u kojima se obavlja konačna proizvodnja i strankama konačnog odredišta nije sklopila sporazum smatraju se materijalima bez podrijetla. Posebni primjeri navedeni su u napomenama za pojašnjenje koje se odnose na paneuromediteranske protokole o pravilima o podrijetlu (3).

Datumi navedeni u tablici 2. odnose se na datum početka primjene protokola o pravilima o podrijetlu kojima se predviđa dijagonalna kumulacija, priloženih sporazumima o slobodnoj trgovini između EU-a, Turske i zemalja sudionica u procesu stabilizacije i pridruživanja. Svaki put kada se upućuje na Konvenciju u sporazumu o slobodnoj trgovini između stranaka iz ove tablice, u tablici 1. dodan je datum kojemu prethodi „(C)”.

Podsjeća se i da se materijali podrijetlom iz Turske obuhvaćeni carinskom unijom između EU-a i Turske mogu uključiti kao materijali s podrijetlom u smislu dijagonalne kumulacije između Europske unije i zemalja sudionica u procesu stabilizacije i pridruživanja s kojima je na snazi protokol o podrijetlu.

U nastavku su navedene oznake za ugovorne stranke iz tablica.

—

Europska unija

—

Države EFTA-e:

—	Island	IS
—	Švicarska (uključujući Lihtenštajn) (4)	CH (+LI)
—	Norveška	NO

—

Farski otoci

—

Države uključene u Barcelonski proces:

—	Alžir	DZ
—	Egipat	EG
—	Izrael	IL
—	Jordan	JO
—	Libanon	LB
—	Maroko	MA
—	Zapadna obala i pojas Gaze	PS
—	Sirija	SY
—	Tunis	TN

—

Turska

—

Države uključene u Proces stabilizacije i pridruživanja EU-a:

—	Albanija	AL
—	Bosna i Hercegovina	BA
—	bivša jugoslavenska republika Makedonija	MK (5)
—	Crna Gora	ME
—	Srbija	RS
—	Kosovo (6)	KO

—

Republika Moldova

Ova obavijest zamjenjuje obavijest 2015/C 214/05 (SL C 214, 30.6.2015., str. 5.).

Tablica 1.

Datumi primjene pravila o podrijetlu kojima se predviđa dijagonalna kumulacija u paneuromediteranskom području

		Države EFTA-e				Države uključene u Barcelonski proces										Države uključene u Proces stabilizacije i pridruživanja EU-a
	EU	CH (+LI)	IS	NO	FO	DZ	EG	IL	JO	LB	MA	PS	SY	TN	TR	AL	BA	KO	ME	MK	RS	MD
EU		1.1.2006. (C) 1.2.2016.	1.1.2006. (C) 1.5.2015.	1.1.2006. (C) 1.5.2015.	1.12.2005. (C) 12.5.2015.	1.11.2007.	1.3.2006. (C) 1.2.2016.	1.1.2006.	1.7.2006.		1.12.2005.	1.7.2009.		1.8.2006.	(7)	(C) 1.5.2015.			(C) 1.2.2015.	(C) 1.5.2015.	(C) 1.2.2015.
CH (+LI)	1.1.2006. (C) 1.2.2016.		1.8.2005. (C) 1.7.2013.	1.8.2005. (C) 1.7.2013.	1.1.2006.		1.8.2007.	1.7.2005.	17.7.2007.	1.1.2007.	1.3.2005.			1.6.2005.	1.9.2007.	(C) 1.5.2015.	(C) 1.1.2015.		(C) 1.9.2012.	1.2.2016.	(C) 1.5.2015.
IS	1.1.2006. (C) 1.5.2015.	1.8.2005. (C) 1.7.2013.		1.8.2005. (C) 1.7.2013.	1.11.2005.		1.8.2007.	1.7.2005.	17.7.2007.	1.1.2007.	1.3.2005.			1.3.2006.	1.9.2007.	(C) 1.5.2015.	(C) 1.1.2015.		(C) 1.10.2012.	1.5.2015.	(C) 1.5.2015.
NO	1.1.2006. (C) 1.5.2015.	1.8.2005. (C) 1.7.2013.	1.8.2005. (C) 1.7.2013.		1.12.2005.		1.8.2007.	1.7.2005.	17.7.2007.	1.1.2007.	1.3.2005.			1.8.2005.	1.9.2007.	(C) 1.5.2015.	(C) 1.1.2015.		(C) 1.11.2012.	1.5.2015.	(C) 1.5.2015.
FO	1.12.2005. (C) 12.5.2015.	1.1.2006.	1.11.2005.	1.12.2005.
DZ	1.11.2007.
EG	1.3.2006. (C) 1.2.2016.	1.8.2007.	1.8.2007.	1.8.2007.					6.7.2006.		6.7.2006.			6.7.2006.	1.3.2007.
IL	1.1.2006.	1.7.2005.	1.7.2005.	1.7.2005.					9.2.2006.						1.3.2006.
JO	1.7.2006.	17.7.2007.	17.7.2007.	17.7.2007.			6.7.2006.	9.2.2006.			6.7.2006.			6.7.2006.	1.3.2011.
LB		1.1.2007.	1.1.2007.	1.1.2007.
MA	1.12.2005.	1.3.2005.	1.3.2005.	1.3.2005.			6.7.2006.		6.7.2006.					6.7.2006.	1.1.2006.
PS	1.7.2009.
SY															1.1.2007.
TN	1.8.2006.	1.6.2005.	1.3.2006.	1.8.2005.			6.7.2006.		6.7.2006.		6.7.2006.				1.7.2005.
TR	(7)	1.9.2007.	1.9.2007.	1.9.2007.			1.3.2007.	1.3.2006.	1.3.2011.		1.1.2006.		1.1.2007.	1.7.2005.
AL	(C) 1.5.2015.	(C) 1.5.2015.	(C) 1.5.2015.	(C) 1.5.2015.													(C) 1.2.2015.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.
BA		(C) 1.1.2015.	(C) 1.1.2015.	(C) 1.1.2015.												(C) 1.2.2015.		(C) 1.4.2014.	(C) 1.2.2015.	(C) 1.2.2015.	(C) 1.2.2015.	(C) 1.4.2014.
KO																(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.		(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.
ME	(C) 1.2.2015.	(C) 1.9.2012.	(C) 1.10.2012.	(C) 1.11.2012.												(C) 1.4.2014.	(C) 1.2.2015.	(C) 1.4.2014.		(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.
MK	(C) 1.5.2015.	1.2.2016.	1.5.2015.	1.5.2015.												(C) 1.4.2014.	(C) 1.2.2015.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.		(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.
RS	(C) 1.2.2015.	(C) 1.5.2015.	(C) 1.5.2015.	(C) 1.5.2015.												(C) 1.4.2014.	(C) 1.2.2015.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.		(C) 1.4.2014.
MD																(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.	(C) 1.4.2014.

Tablica 2.

Datumi primjene protokola o pravilima o podrijetlu kojima se uređuje dijagonalna kumulacija podrijetla između Europske unije, Albanije, Bosne i Hercegovine, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Crne Gore, Srbije i Turske

	EU	AL	BA	MK	ME	RS	TR
EU		1.1.2007.	1.7.2008.	1.1.2007.	1.1.2008.	8.12.2009.	(8)
AL	1.1.2007.		22.11.2007.	26.7.2007.	26.7.2007.	24.10.2007.	1.8.2011.
BA	1.7.2008.	22.11.2007.		22.11.2007.	22.11.2007.	22.11.2007.	14.12.2011.
MK	1.1.2007.	26.7.2007.	22.11.2007.		26.7.2007.	24.10.2007.	1.7.2009.
ME	1.1.2008.	26.7.2007.	22.11.2007.	26.7.2007.		24.10.2007.	1.3.2010.
RS	8.12.2009.	24.10.2007.	22.11.2007.	24.10.2007.	24.10.2007.		1.9.2010.
TR	(8)	1.8.2011.	14.12.2011.	1.7.2009.	1.3.2010.	1.9.2010.

(1) Ugovorne su stranke Europska unija, Albanija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Egipat, Farski otoci, Island, Izrael, Jordan, Kosovo (u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244(1999)), Libanon, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora, Maroko, Norveška, Srbija, Švicarska (uključujući Lihtenštajn), Sirija, Tunis, Turska i Zapadna obala i Pojas Gaze.

(2) SL L 54, 26.2.2013., str. 4.

(3) SL C 83, 17.4.2007., str. 1.

(4) Švicarska i Kneževina Lihtenštajn čine carinsku uniju.

(5) Oznaka ISO 3166. Privremena oznaka koja ni na koji način ne dovodi u pitanje konačnu nomenklaturu za ovu zemlju, koja će se dogovoriti nakon zaključenja tekućih pregovora pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda.

(6) Ovim nazivom ne dovode se u pitanje stajališta o statusu te se on koristi u skladu s rezolucijom UNSCR 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašavanju neovisnosti Kosova.

(7) Za robu obuhvaćenu carinskom unijom između EU-a i Turske datum početka primjene jest 27. srpanj 2006.

Za poljoprivredne proizvode datum početka primjene jest 1. siječanj 2007.

Za proizvode od ugljena i čelika datum početka primjene jest 1. ožujak 2009.

(8) Za robu obuhvaćenu carinskom unijom između EU-a i Turske datum početka primjene jest 27. srpanj 2006.

20.2.2016

Službeni list Europske unije

C 67/13

Izvršni sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o temi „Svladavanje izazova velikih podataka: poziv na transparentnost, korisničku kontrolu, zaštitu podataka dizajnom te odgovornost”

(Cjeloviti tekst ovog mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na portalu Europskog nadzornika za zaštitu podataka www.edps.europa.eu)

(2016/C 67/05)

„Pravo na privatnost uistinu je početak svake slobode” (1).

Veliki podaci, ako se odgovorno upotrebljavaju, mogu pružiti značajne koristi te biti iznimno učinkoviti za društvo i pojedince u područjima zdravstva, znanstvenog istraživanja, okoliša te u ostalim područjima. Međutim, postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost zbog stvarnog i mogućeg učinka koji obrada ogromnih količina podataka može imati na prava i slobode pojedinaca, uključujući pravo na privatnost. Izazovi i rizici povezani s velikim podacima stoga zahtijevaju učinkovitiju zaštitu podataka.

Tehnologija ne smije diktirati naše vrijednosti i prava, ali isto tako, promicanje inovacija i očuvanje temeljnih prava ne smije se poimati kao nespojivo. Novi poslovni modeli kojima se koriste nove mogućnosti za masovno prikupljanje, trenutačan prijenos, kombinaciju i ponovnu upotrebu osobnih podataka za nepredviđene svrhe predstavljaju nove izazove s obzirom na načela zaštite podataka, zbog čega je potrebno temeljito razmotriti njihovu primjenu.

Europski zakoni o zaštiti podataka doneseni su kako bi se zaštitila naša osnovna prava i vrijednosti, uključujući naše pravo na privatnost. Pitanje nije treba li primijeniti zakone o zaštiti podataka na velike podatke, već kako ih na novi način primijeniti u novim okruženjima. Naša trenutačna načela zaštite podataka, uključujući transparentnost, razmjernost i ograničenje primjene, predstavljaju temelje koji su nam potrebni za dinamičniju zaštitu naših temeljnih prava u svijetu velikih podataka. Međutim, ta se načela moraju nadopuniti „novim” načelima koja su se razvila tijekom godina, poput odgovornosti te zaštite osobnih podataka dizajnom te prethodno zadanim postavkama. Od paketa reformi EU-a za zaštitu podataka očekuje se jačanje i modernizacija zakonodavnog okvira (2).

EU planira maksimalno povećati rast i konkurentnost upotrebom velikih podataka. Međutim, jedinstveno digitalno tržište ne smije nekritički primjenjivati tehnologije temeljene na podacima kao ni poslovne modele koji su postali glavna struja u gospodarstvu u ostalim dijelovima svijeta. Umjesto toga treba postati primjer i pokazati vodstvo u razvoju odgovorne obrade osobnih podataka. Internet se razvio tako da se nadziranje – praćenje ponašanja pojedinaca – smatra nezamjenjivim modelom prihoda za neka od najuspješnijih poduzeća. Takav razvoj zahtijeva kritičku procjenu i potragu za drugim mogućnostima.

U svakom slučaju, te bez obzira na odabrane poslovne modele, organizacije koje obrađuju velike količine osobnih podataka moraju djelovati u skladu s važećim zakonodavstvom o zaštiti podataka. Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) smatra da se odgovoran i održiv razvoj velikih podataka mora oslanjati na četiri nužna elementa:

—	organizacije moraju biti transparentnije u pogledu načina obrade osobnih podataka,

—	korisnicima trebaju omogućiti veću razinu kontrole nad načinima kako se upotrebljavaju njihovi podaci,

—	za svoje proizvode i usluge trebaju dizajnirati zaštitu prilagođenu korisnicima,

—	trebaju preuzeti veću odgovornost za svoj rad.

Kada je riječ o transparentnosti, pojedincima trebaju biti pružene jasne informacije o podacima koji se obrađuju, uključujući promatrane podatke ili podatke koji se izvode o njima; također trebaju biti bolje obaviješteni o tome kako se i u koju svrhu ti podaci upotrebljavaju, uključujući logiku algoritama kojima se određuju pretpostavke i predviđanja o korisnicima.

Korisnička kontrola pomoći će osigurati veću ovlast pojedincima da lakše otkriju nepravedne predrasude i ospore pogreške. Pomoći će spriječiti sekundarnu upotrebu podataka u svrhe koje ne ispunjavaju legitimna očekivanja: uz novu generaciju korisničke kontrole pojedinci će, gdje je to potrebno, dobiti mogućnost izbora na temelju vjerodostojnijih i boljih informacija te i sami uživati u većim mogućnostima upotrebe svojih osobnih podataka na bolji način.

Snažna prava pristupa i prijenosa podataka te učinkoviti mehanizmi isključivanja neželjenih sadržaja mogu poslužiti kao preduvjet za omogućivanje korisnicima više kontrole nad njihovim podacima, a također mogu doprinijeti razvoju novih poslovnih modela te učinkovitijoj i transparentnijoj upotrebi osobnih podataka.

Ugrađivanjem zaštite podataka u dizajn sustava i procesa te podešavanjem zaštite podataka radi omogućavanja veće transparentnosti i korisničke kontrole odgovorni nadzornici također će imati koristi od prednosti koje donose veliki podaci, istodobno osiguravajući poštovanje dostojanstva i sloboda pojedinaca.

Ali zaštita podataka samo je dio odgovora. EU treba na koherentniji način primjenjivati dostupne moderne alate, uključujući one u području zaštite potrošača, protumonopolske politike, istraživanja i razvoja, kako bi se osigurala zaštita i pravo izbora na tržištu na kojem usluge koje čuvaju privatnost korisnika mogu napredovati.

Kako bi se odgovorilo na izazove velikih podataka, trebamo istodobno omogućiti inovacije i zaštititi temeljna prava. Sada je na poduzećima i drugim organizacijama koje ulažu mnogo truda u pronalaženje inovativnih načina za upotrebu osobnih podataka da upotrijebe taj isti način razmišljanja prilikom provedbe zakona o zaštiti podataka.

Oslanjajući se na postojeće doprinose akademske zajednice i brojnih regulatornih tijela i dionika, EDPS želi potaknuti novu, otvorenu i informiranu raspravu u Europskoj uniji i izvan nje i snažnije uključiti civilno društvo, dionike koji dizajniraju programe, poduzeća, akademsku zajednicu, tijela javne vlasti i regulatorna tijela u raspravu o tome kako usmjeriti kreativni potencijal industrije prema provedbi zakona i zaštiti naše privatnosti i ostalih temeljnih prava na najbolji mogući način.

6. Sljedeći koraci: primjena načela u praksi

Kako bi se odgovorilo na izazove velikih podataka, trebamo istodobno omogućiti inovacije i zaštititi temeljna prava. Da bismo to postigli, utvrđena načela europskog zakonodavstva o zaštiti podataka treba očuvati, ali i primijeniti na nove načine.

6.1. Propisi usmjereni na budućnost

Pregovori o prijedlogu opće Uredbe o zaštiti podataka u završnoj su fazi. Pozvali smo zakonodavce EU-a da usvoje paket reformi za zaštitu podataka kojim će se ojačati i modernizirati regulatorni okvir kako bi on ostao učinkovit i u eri velikih podataka, jačajući povjerenje pojedinaca u elektroničke usluge i jedinstveno digitalno tržište (3).

U mišljenju 3/2015 popraćenom preporukama za puni tekst prijedloga Uredbe pojasnili smo da trenutačna načela zaštite podataka, uključujući nužnost, razmjernost, minimizaciju podataka, ograničenje namjene i transparentnost, moraju ostati temeljna načela. Ona pružaju osnovu koja nam je potrebna za zaštitu naših temeljnih prava u svijetu velikih podataka (4).

Istodobno, ta se načela trebaju ojačati i učinkovitije primijeniti na moderniji, fleksibilniji, kreativniji i inovativniji način. Također ih je potrebno nadopuniti novim načelima kao što su odgovornost, zaštita osobnih podataka i privatnosti dizajnom i prethodno zadanim postavkama.

Povećana transparentnost, snažnija prava pristupa i prijenosa podataka te učinkoviti mehanizmi isključivanja neželjenih sadržaja mogu poslužiti kao preduvjeti za omogućivanje korisnicima više kontrole nad njihovim podacima, a također mogu doprinijeti razvoju učinkovitijeg tržišta osobnih podataka, što donosi pogodnosti korisnicima, kao i poslovnim subjektima.

Konačno, proširenje područja primjene zakonodavstva EU-a o zaštiti podataka na organizacije koje su usmjerene na pojedince u EU-u i davanje nadležnim tijelima za zaštitu podataka većih ovlasti za primjenu smislenih pravnih sredstava, uključujući i učinkovite novčane kazne, kao što bi predložena Uredba omogućila, također će biti ključni preduvjeti za učinkovito provođenje naših zakona u globalnom okruženju. Postupak reforme igra ključnu ulogu u tom pogledu.

Kako bi se osigurala učinkovita primjena pravila, nadležna tijela za zaštitu podataka trebaju dobiti ne samo pravne ovlasti i jače instrumente, već i potrebne resurse kako bi njihovi kapaciteti bili usklađeni s rastućim poslovanjem temeljenim na podacima.

6.2. Kako će EDPS unaprijediti ovu raspravu

Iako su dobri propisi nužni, oni nisu dovoljni. Poduzeća i ostale organizacije koje ulažu mnogo truda da bi pronašli nove načine upotrebe osobnih podataka trebali bi se koristiti istim kreativnim načinom razmišljanja prilikom primjena načela zaštite podataka. Nadležna tijela za zaštitu podataka, pak, trebaju nagraditi učinkovitu usklađenost i izbjeći nametanje nepotrebne birokracije i papirologije.

EDPS ima za cilj pridonijeti poticanju ovih napora, kao što je naglašeno u Strategiji EDPS-a za 2015.–2019.

Namjeravamo uspostaviti vanjsku etičku savjetodavnu skupinu sastavljenu od uglednih i nezavisnih osoba s različitim iskustvom u više disciplina koje mogu „istražiti odnose među ljudskim pravima, tehnologijom, tržištem i poslovnim modelima u 21. stoljeću”, dubinski analizirati utjecaj velikih podataka, procijeniti nastale promjene u našim društvima i pomoći utvrditi pitanja koja trebaju biti predmetom političkih procesa (5).

Također ćemo razviti model za poštene politike o informacijama za tijela EU-a koja nude mrežne usluge koje mogu doprinijeti najboljoj praksi za sve nadzornike.

Naposljetku, potaknut ćemo rasprave, primjerice, s ciljem da se identificiraju, potaknu i promiču najbolje prakse za povećanje transparentnosti i korisničke kontrole te istraže mogućnosti pohrane osobnih podataka te prenosivosti podataka. EDPS planira organizirati radionicu o zaštiti velikih podataka za tvorce politika i osobe koje rukuju velikim količinama osobnih podataka u institucijama EU-a te za vanjske stručnjake. Također planira utvrditi gdje su potrebne dodatne smjernice te potpomoći rad mreže internet Privacy Engineering Network („IPEN”) kao interdisciplinarnog čvorišta znanja za inženjere i stručnjake na području privatnosti.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. studenoga 2015.

Giovanni BUTTARELLI

Europski nadzornik za zaštitu podataka

(1) Public Utilities Commission v. Pollak, 343 U.S. 451, 467 (1952) (Justice William O. Douglas, izdvojeno).

(2) Europska komisija 25. siječnja 2012. usvojila je paket reformi europskog okvirnog programa za zaštitu podataka. Paket uključuje i. „komunikaciju” (COM(2012) 9 konačna verzija), ii. prijedlog opće „Uredbe o zaštiti podataka” („prijedlog Uredbe”) (COM(2012) 11 konačna verzija) i iii. prijedlog „Direktive” o zaštiti osobnih podataka obrađenih u sklopu djelatnosti policije i kaznenopravnog sustava (COM(2012) 10 konačna verzija).

(3) Mišljenje EDPS-a 3/2015.

(4) Moramo se oduprijeti iskušenju da ublažimo trenutačnu razinu zaštite pokušajem da se prilagodimo potrebi za blažim pristupom regulaciji velikih podataka. Zaštita podataka mora se nastaviti primjenjivati na obradu podataka u cijelosti, te se ne smije odnositi samo na upotrebu podataka, već i na njihovo prikupljanje. Ne postoji opravdanje za iznimke u vidu obrade podataka pod pseudonimom ili za obrade javno dostupnih podataka. Definicija osobnih podataka ne smije se mijenjati, ali poželjna su dodatna pojašnjenja u tekstu same Uredbe. Uistinu, treba obuhvatiti sve podatke o pojedincima koji su identificirani, izdvojeni ili koji mogu biti identificirani ili izdvojeni, bez obzira na to čini li to nadzornik podataka ili bilo koja druga strana.

(5) Mišljenje EDPS-a 4/2015.

20.2.2016

Službeni list Europske unije

C 67/17

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2016/C 67/07)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„KRUPNIOKI ŚLĄSKIE”

EU br.: PL-PGI-0005-01315 – 23.2.2015.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Naziv (nazivi)

„Krupnioki śląskie”

2. Država članica ili treća zemlja

Poljska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Krupnioki śląskie” su kvarljive, kuhane kobasice od svinjskih iznutrica u prirodnom ovitku. Promjer kobasica iznosi od 30 do 40 mm, a duljina od 15 do 25 cm; masa kobasice iznosi od 200 do 300 g.

Fizička i kemijska svojstva

„Krupnioki śląskie” su proizvod u prirodnom ovitku. Karakterizira ih glatka, blago vlažna površina. Ovitak čvrsto prianja uz nadjev koji se melje do debljine od najviše 5 mm. Sirovine u poprečnom presjeku moraju biti ravnomjerno raspoređene, konzistencija mora biti čvrsta, kriške debljine 10 mm ne smiju se raspadati, a nisu prihvatljive ni grudice nepromiješanih sastojaka.

Postotak masnoće ne smije premašiti 35 %, a postotak soli 2,5 %; sadržaj nitrata i nitrita (izraženih u obliku NaNO2 mg/kg) ne smije premašiti 50.

Organoleptička svojstva

Boja površine: siva do smeđa ili tamnosmeđa.

Boja poprečnog presjeka: karakteristična za upotrijebljenu kuhanu svinjetinu, prekrupu, masnoću i svinjsku kožu, smeđa s primjesom ljubičaste ili brončane boje – tipične za upotrijebljene sastojke.

Konzistencija i tekstura: čvrsta konzistencija, rahla tekstura, komadići krtog mesa i prekrupe pomiješani u jednu smjesu.

Okus i miris: okus mesa i iznutrica, prekrupe od ječma ili heljde, kuhane masnoće i svinjske kože, blago slano, začini koji se mogu jasno razaznati. Okus ili miris sastojaka koji nisu svježi ili koji su pljesnivi nije prihvatljiv. Okus i miris isto tako ne smije biti kiseo, gorak ili nepoznat.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Sirovine za proizvod „krupnioki śląskie” ne smiju se konzervirati i ne smiju se soliti. Proizvođač smije odabrati posoljene sirovine, ali to mora uzeti u obzir prilikom određivanja količine soli koju treba dodati nadjevu.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sljedeći proizvodni postupci moraju se provesti na određenom zemljopisnom području:

pranje i/ili namakanje

toplinska obrada

mljevenje

miješanje i dodavanje začina

punjenje i vezanje crijeva

šurenje

hlađenje

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje u kojem se proizvodi proizvod „krupnioki śląskie” obuhvaća Opolsko i Šlesko vojvodstvo te općinu Dziadowa Kłoda (okrug Oleśnicki, Donjošlesko vojvodstvo).

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Specifičnost proizvoda „Krupnioki śląskie” proizlazi iz specifičnih svojstava i ugleda proizvoda.

Otkad su započela etnografska istraživanja hrane u regiji, proizvodi „krupnioki śląskie” zabilježeni su kao sastavni dio šleskih stolova. Prvi se put spominju krajem 18. stoljeća u seoskim krajevima oko grada Gliwice. U izvorima iz 19. stoljeća mogu se pronaći brojne reference o proizvodu. „Krupnioki śląskie” pojavljivali su se među ostalim i na svadbenim jelovnicima te su postali glavno jelo na šleskim stolovima u 30-im godinama 19. stoljeća. To je sigurno bilo povezano s brzim rastom broja domaćih životinja u 19. stoljeću u Šleskoj, uključujući svinje. U to je vrijeme postala raširena praksa upotrebe mesa glave zaklanih životinja iz uzgoja kao jedne od sirovina za proizvodnju proizvoda krupnioki. Popularnost proizvoda „krupnioki śląskie” u 19. stoljeću rasla je s razvojem rudarstva u Šleskoj. To se pripisuje činjenici da su ljudi koji su obavljali teške poslove u rudnicima ugljena trebali hranu bogatu kalorijama i hranjivim tvarima.

Proizvodnja „krupnioki śląskie” neraskidivo je povezana s klanjem svinja, a to je bio poseban i važan ritual u Šleskoj. Od 19. stoljeća mnogi Šlezijci koji su živjeli u industrijskim središtima nisu imali jednake mogućnosti života kao ljudi na selu koji su imali polje ili voćnjak. Ljudi koji su živjeli u gradovima imali su pristup maloj zemljišnoj parceli i staji gdje su uzgajali svinju, kuniće i golubove. Svi članovi obitelji sudjelovali su u klanju svinje, s tim da bi mesar imao glavnu ulogu u događanjima toga dana. Nakon klanja krv se koristila za proizvodnju tlačenice i „krupnioki śląskie” koji su se tradicionalno proizvodili u velikim količinama te dijelili obiteljima i susjedima koji su davali ostatke obroka i kore voća i povrća za tovljenje svinje. Za poljoprivrednike je bilo uobičajeno dijeljenje proizvoda i „krupnioki śląskie” rođacima koji nisu bili prisutni na klanju. Upotrebom sirovina za izradu proizvoda omogućavala se optimalna iskoristivost svinjskih iznutrica nakon klanja svinje. Ta je činjenica također bila važna u gospodarskom smislu za rudarske obitelji koje nisu imale mnogo novaca, posebno u 19. stoljeću. Budući da je danas tehnički moguće sigurno prevesti sirovine za proizvodnju „krupnioki śląskie” u područje određeno u točki 4., dopuštena je upotreba sirovina podrijetlom izvan tog područja.

Specifična svojstva proizvoda „krupnioki śląskie” proizlaze ponajviše iz postupka proizvodnje u naznačenom zemljopisnom području, koji se temelji na vještinama proizvođača pri odabiru sirovina te u samom postupku proizvodnje pri optimalnim tehničkim parametrima. Vještine proizvođača „krupnioki śląskie” razvijale su se iskustvom i znanjem koje se prenosilo s jedne generacije na drugu, a odražavaju se u specifičnoj kvaliteti konačnog proizvoda navedenog u točki 3.2.

„Krupnioki śląskie” razlikuju se od ostalih proizvoda iz iste kategorije visokim udjelom kalorija, prepoznatljivim okusom i mirisom te rahlom teksturom. Navedena se svojstva mogu pripisati ne samo razlikama u udjelu sirovina u usporedbi s ostalim proizvodima od iznutrica ovog tipa, već i vještini i iskustvu koje primjenjuju proizvođači kako bi dobili proizvod karakterističnih organoleptičkih svojstava. Gore spomenuta svojstva „Krupnioki śląskie” mogu se pripisati ponajviše skladnoj mješavini svih sirovina i začina, posebno odabranoj prekrupi, jetri, luku i papru, koji krajnjem proizvodu daju specifičan okus i miris.

Bitna razika u sastavu „krupnioki śląskie” u usporedbi sa sličnim proizvodima jest u tome što sadržavaju samo 15 % prekrupe, dok ostali proizvodi sadržavaju 20 – 25 % prekrupe. Najmanje 85 % sirovina u proizvodu „krupnioki śląskie” životinjskog je podrijetla, što je najveća razina među tradicionalnim proizvodima te kategorije (kod kojih udio sirovina životinjskog podrijetla iznosi od 75 % do 80 %), kao što je utvrđeno u Unutarnjim propisima br. 21. koje je donio poljski Središnji ured za mesnu industriju 1964.

Ugled proizvoda „krupnioki śląskie” očuvao se tijekom desetljeća ne samo u Šleskoj, već i diljem Poljske i šire. Tome svjedoče brojni primjeri povezanosti proizvoda i Šleskog vojvodstva, a jedan od njih jest da „neki ljudi povezuju Šlesku s ugljenom i poljoprivredom, a drugi s krupniokima i roladom”, čime se samo potvrđuje važnost proizvoda „krupnioki śląskie”. Mnogi proizvođači proizvoda „krupnioki śląskie” sudjeluju i na mnogim kulinarskim događanjima kao što su sajmovi i festivali (uključujući Polagra u Poznańu, natjecanje Nasze Kulinarne Dziedzictwo – Smaki Regionów, Meat Meeting u Sosnowiecu, Święto krupnioka śląskiego u Nikiszowiecu (Katowice), Świętomięs Polski te na ostalim regionalnim, nacionalnim i stranim sajmovima koji se redovito održavaju. Iako je ugled proizvoda „krupnioki śląskie” dobro utvrđen, novi festivali hrane u regijama Śląsk Opolski i Gornjoj Šleskoj dodatno učvršćuju položaj ovog proizvoda kao hrane blisko povezane s regijom.

Dodatni dokaz ugleda proizvoda „krupnioki śląskie” jest u činjenici što je naziv ušao u šleski dijalekt i postao dio izraza i poslovica. Ugled proizvoda „krupnioki śląskie” također je potvrđen brojnim novinskim člancima i časopisima za turizam u kojima se opisuje regionalna gastronomija spomenutih područja. Primjeri uključuju vodič za Šlesko i Opolsko vojvodstvo objavljen u zbirci Polska niezwykła, u kojoj se spominje i ukratko opisuje proizvod „krupnioki śląskie”, te najnovije izdanje vodiča Michelin za poljske restorane u kojem se među 15 poljskih regionalnih proizvoda navodi i „krupnioki śląskie”.

U djelu pod nazivom O śląskich obyczajach, śląskich potrawach i niektórych śląskich słowach (O šleskim običajima, šleskoj hrani i određenim šleskim riječima) autor piše sljedeće: „Međutim, najsjajnija karijera bila je ona šleskih jela i njihovih naziva koji su ušli u standardni poljski jezik u brojnim oblicima. Najpopularniji su u cijeloj Poljskoj zasigurno ‚krupnioki’ (od riječi ‚krupy’ (prekrupa)) koji se štoviše često nazivaju ‚krupnioki śląskie’, odnosno šleski ‚krupnioki’. Imenica se proširila zajedno sa svojim pridjevom. Iza riječi krije se tipičan šleski specijalitet…”

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://www.minrol.gov.pl/Jakosc-zywnosci/Produkty-regionalne-i-tradycyjne/Zlozone-wnioski-o-rejestracje-Produkty-regionalne-i-tradycyjne

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 67

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 59. 20. veljače 2016.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	I Rezolucije, preporuke i mišljenja
	PREPORUKE
	Vijeće
2016/C 067/01	Preporuka Vijeća od 15. veljače 2016. o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada	1

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 067/02	Tečajna lista eura	6
2016/C 067/03	Obavijest Komisije o aktualnim stopama za povrat državnih potpora te referentnim kamatnim/diskontnim stopama za 28 država članica koje se primjenjuju od 1. ožujka 2016.(Objavljeno u skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. ( SL L 140, 30.4.2004., str. 1. ))	7
2016/C 067/04	Obavijest Komisije o datumu primjene regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu ili protokolima o pravilima o podrijetlu kojima se predviđa dijagonalna kumulacija između ugovornih stranaka ove Konvencije	8
	Europski nadzornik zaštite podataka
2016/C 067/05	Izvršni sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o temi Svladavanje izazova velikih podataka: poziv na transparentnost, korisničku kontrolu, zaštitu podataka dizajnom te odgovornost	13
	OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
2016/C 067/06	Mjere reorganizacije – Odluka o mjerama reorganizacije osiguravajućeg društva INTERNATIONAL LIFE d.d.	16

	Ispravci
2016/C 067/08	Ispravak Obavijesti o pokretanju antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz određenih cijevnih priključaka od nehrđajućeg čelika za tupo zavarivanje, među ostalim i kao gotovih proizvoda, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Tajvana ( SL C 357 od 29.10.2015. )	20

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1096
JPY	japanski jen	125,40
DKK	danska kruna	7,4625
GBP	funta sterlinga	0,77715
SEK	švedska kruna	9,3838
CHF	švicarski franak	1,1017
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,5358
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,023
HUF	mađarska forinta	309,11
PLN	poljski zlot	4,3777
RON	rumunjski novi leu	4,4670
TRY	turska lira	3,2903
AUD	australski dolar	1,5605
CAD	kanadski dolar	1,5274
HKD	hongkonški dolar	8,6268
NZD	novozelandski dolar	1,6761
SGD	singapurski dolar	1,5617
KRW	južnokorejski von	1 368,69
ZAR	južnoafrički rand	17,1380
CNY	kineski renminbi-juan	7,2378
HRK	hrvatska kuna	7,6180
IDR	indonezijska rupija	14 988,04
MYR	malezijski ringit	4,6836
PHP	filipinski pezo	52,843
RUB	ruski rubalj	85,1924
THB	tajlandski baht	39,668
BRL	brazilski real	4,4854
MXN	meksički pezo	20,2927
INR	indijska rupija	75,9715

	V Objave
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2016/C 067/07	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	17

Od	Do	AT	BE	BG	CY	CZ	DE	DK	EE	EL	ES	FI	FR	HR	HU	IE	IT	LT	LU	LV	MT	NL	PL	PT	RO	SE	SI	SK	UK
1.3.2016.	…	0,06	0,06	1,63	0,06	0,46	0,06	0,30	0,06	0,06	0,06	0,06	0,06	1,92	1,37	0,06	0,06	0,06	0,06	0,06	0,06	0,06	1,83	0,06	1,65	– 0,22	0,06	0,06	1,04
1.2.2016.	29.2.2016.	0,09	0,09	1,63	0,09	0,46	0,09	0,36	0,09	0,09	0,09	0,09	0,09	1,92	1,37	0,09	0,09	0,09	0,09	0,09	0,09	0,09	1,83	0,09	1,65	– 0,22	0,09	0,09	1,04
1.1.2016.	31.1.2016.	0,12	0,12	1,63	0,12	0,46	0,12	0,36	0,12	0,12	0,12	0,12	0,12	1,92	1,37	0,12	0,12	0,12	0,12	0,12	0,12	0,12	1,83	0,12	1,65	– 0,22	0,12	0,12	1,04