8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/1

—

na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32015M7840. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/1

—

na internetskoj stranici Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32015M7812. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/2

—

na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32015M7791. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/2

—

na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32015M7763. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/3

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/4

(1)

Danska je zatražila zaštitu naziva „Dons” u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 1308/2013 o zaštiti oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla u sektoru vina. Komisija je razmotrila zahtjev Danske u skladu s člankom 97. stavkom 2. te Uredbe.

(2)

Zadovoljeni su uvjeti utvrđeni u člancima 93. do 96., članku 97. stavku 1. i člancima 100. do 102. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(3)

Kako bi se omogućilo podnošenje prigovora u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013, u Službenom listu Europske unije stoga bi trebalo objaviti jedinstveni dokument iz članka 94. stavka 1. točke (d) te Uredbe i upućivanje na objavu specifikacije proizvoda koja je obavljena tijekom prethodnog nacionalnog postupka za razmatranje zahtjeva za zaštitu naziva „Dons”,

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/8

(1)

Međunarodna zajednica suočava se s dosad neviđenom izbjegličkom krizom koja zahtijeva solidarnost, zajedništvo i učinkovitost. Izazovi te krize zajednički su te se odgovori na njih moraju uskladiti.

(2)

Turska je zbog svojeg zemljopisnog položaja glavna zemlja prvog prihvata i tranzita migranata u kojoj će do kraja 2015. biti više od dva milijuna tražitelja azila i izbjeglica, što je više nego igdje drugdje u svijetu. Turska ulaže hvalevrijedne napore pružajući opsežnu humanitarnu pomoć i potporu dosad nezabilježenom i sve većem priljevu ljudi koji traže utočište te je u prevladavanje krize dosad uložila više od 7 milijardi EUR vlastitih sredstava.

(3)

Turska i EU odlučni su u tome da se suoče s postojećim izazovima i prebrode ih zajedničkim snagama. U tom je kontekstu za prevladavanje izbjegličke krize i upravljanje migracijama izrađen strateški dokument koji odražava dogovor Europske unije i Republike Turske da u usklađenom nastojanju da se prevlada kriza pojačaju suradnju u potpori Sirijcima koji su pod privremenom zaštitom te u upravljanju migracijama (dalje u tekstu „zajednički akcijski plan EU-a i Turske”) i koji je Turska prihvatila ad referendum15. listopada 2015. U svojim je zaključcima Europsko vijeće istoga dana pozdravilo „zajednički akcijski plan s Turskom kao dio sveobuhvatne suradnje koja se temelji na zajedničkoj odgovornosti, međusobnom preuzimanju obveza i njihovom ispunjavanju” te izjavilo da su „EU i države članice spremni pojačati suradnju s Turskom te znatno povećati svoj politički i financijski angažman unutar uspostavljenog okvira”.

(4)

Kako je predviđeno u zajedničkom akcijskom planu EU-a i Turske, EU treba na održiv i prilagodljiv način mobilizirati znatna dodatna financijska sredstva za pomoć Turskoj u ispunjavanju novonastalih potreba i suočavanju s izazovom prisutnosti Sirijaca koji su pod privremenom zaštitom. Sredstva bi trebalo mobilizirati što fleksibilnije i što brže. O utvrđivanju prioriteta i područja za koja treba dodijeliti sredstva trebalo bi odlučivati u dogovoru s turskim nadležnim tijelima, osim kad je riječ o mjerama pružanja hitne humanitarne pomoći. Prednost će imati pružanje hitne humanitarne, razvojne i druge pomoći izbjeglicama i zajednicama domaćinima te potpore nacionalnim i lokalnim nadležnim tijelima u upravljanju i suočavanju s posljedicama priljeva izbjeglica.

(5)

Iz proračuna Europske unije i država članica od početka sirijskog sukoba dosad mobilizirano je ukupno 3,6 milijardi EUR (približno 1,6 milijardi EUR iz proračuna Unije i 2 milijarde EUR iz proračuna država članica), što ih čini glavnim svjetskim donatorima u prevladavanju posljedica ove krize. Tim je sredstvima omogućeno hitno pružanje humanitarne pomoći te potpore nacionalnim i lokalnim kapacitetima za pružanje usluga onima koji su pogođeni krizom (obrazovnih, zdravstvenih i osnovnih usluga, kao što su opskrba vodom i gospodarenje otpadom te sredstva za život). Međutim, različiti instrumenti Europske unije i programi država članica funkcioniraju paralelno putem raznih bilateralnih kanala (agencija Ujedinjenih naroda, nevladinih organizacija, nacionalnih agencija, vlada država domaćina).

(6)

Dio peti glava III. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) odnosi se, među ostalim, na razvojnu suradnju s trećim zemljama i humanitarnu pomoć. U skladu s člankom 4. stavkom 4. UFEU-a izvršavanje nadležnosti Unije u tim područjima ne sprečava države članice u izvršavanju njihove nadležnosti.

(7)

Turska je u popis primatelja službene razvojne pomoći koji vodi Odbor za razvojnu pomoć OECD-a uvrštena kao „zemlja višeg srednjeg dohodovnog razreda”.

(8)

U skladu s člankom 210. stavkom 1. UFEU-a Unija i države članice koordiniraju svoje politike razvojne suradnje i međusobno se savjetuju. Prema tome, potrebno je poboljšati koordinaciju. U skladu s člankom 210. stavkom 2. i člankom 214. stavkom 6. UFEU-a Komisija može pokrenuti svaku korisnu inicijativu radi promicanja koordinacije djelovanja Unije i država članica kako bi povećala učinkovitost i komplementarnost mjera humanitarne pomoći na razini Unije i na nacionalnoj razini.

(9)

Opći je cilj Instrumenta za Tursku koordinacija i racionalizacija mjera koje se financiraju iz proračuna Unije i bilateralnih doprinosa država članica kako bi se povećala učinkovitost i komplementarnost potpore izbjeglicama i zajednicama domaćinima u Turskoj.

(10)

Pomoć EU-a i država članica omogućuje sveobuhvatan odgovor razmjeran izazovima. Taj bi odgovor trebao pridonijeti ublažavanju posljedica priljeva izbjeglica i za izbjeglice i za Tursku kao državu domaćina. Trebao bi objediniti sredstva i mjere EU-a i njegovih država članica kako bi se potrebe ispunile na usklađen i sveobuhvatan način.

(11)

Instrumenti EU-a koji se trenutačno primjenjuju kao odgovor na krizu u Siriji, kao što su Europski instrument za susjedstvo (ENI) (1), Instrument za razvojnu suradnju (DCI) (2), Instrument pretpristupne pomoći (IPA II) (3), Instrument za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) (4) te financiranje na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/96 o humanitarnoj pomoći (5) mogli bi pridonijeti Instrumentu za Tursku u granicama određenim u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. – 2020. Sva humanitarna pomoć u okviru Instrumenta za Tursku pružat će se uz potpuno poštovanje humanitarnih načela i Europskog konsenzusa o humanitarnoj pomoći (6).

(12)

Aktivnosti i mjere koje se financiraju iz proračuna Unije provest će se u skladu s njegovim financijskim pravilima i propisima, koji uključuju neposredno i posredno upravljanje te uzajamne fondove Unije kao jedan od provedbenih alata predviđenih u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o utvrđivanju zajedničkih pravila i postupaka za provedbu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja (7).

(13)

Komisija uvažava namjere država članica da daju doprinos od 2 500 000 000 EUR od ukupnog iznosa od 3 000 000 000 EUR. Poziva države članice da se službeno obvežu na svoj financijski udio u skladu s raspodjelom prema ključu BND-a opisanom u Prilogu.

(14)

Komisija napominje da „neočekivani dobici”„drugih prihoda” i carina u proračunu EU-a za 2015. trenutačno iznose 2 300 000 000 EUR; to su prihodi od više razine prikupljenih novčanih kazni u području tržišnog natjecanja, prihodi od ulaganja i odobrenih zajmova, kazni, zateznih kamata i prihodi od carina koji su viši od očekivanih. Taj iznos u visini od 2 300 000 000 EUR dio je nacrta izmjene proračuna 8/2015 koji su nedavno donijeli Europski parlament i Vijeće. Ti neočekivani prihodi iz proračuna za 2015. odbit će se od doprinosa država članica proračunu EU-a.

(15)

Financijski doprinosi država članica trebali bi se uključiti u proračun Unije kao vanjski namjenski prihodi u skladu s člankom 21. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (8),

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/14

1.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da prijavljena operacija čini koncentraciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama.

2.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da je prijavljena transakcija od značaja za EU u skladu s člankom 1. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama.

3.

Savjetodavni odbor slaže se s definicijama mjerodavnih tržišta proizvoda i mjerodavnih geografskih tržišta koje je Komisija utvrdila u nacrtu odluke.

4.

Savjetodavni odbor posebno se slaže da je potrebno razlikovati sljedeća tržišta:

5.

Savjetodavni odbor slaže se s ocjenom Komisije da je vjerojatno da bi predložena transakcija mogla dovesti do nekoordiniranih horizontalnih učinaka kojima bi se bitno ograničilo učinkovito tržišno natjecanje zbog uklanjanja dviju važnih konkurentskih sila (Orange i Jazztel) na sljedećim tržištima:

6.

Savjetodavni odbor slaže se s ocjenom Komisije da nije vjerojatno da će predložena transakcija dovesti do nekoordiniranih horizontalnih učinaka kojima bi se bitno ograničilo učinkovito tržišno natjecanje na sljedećim tržištima:

7.

Savjetodavni odbor slaže se s ocjenom Komisije da nije vjerojatno da će predložena transakcija dovesti do nekoordiniranih vertikalnih učinaka kojima bi se bitno ograničilo učinkovito tržišno natjecanje na sljedećim tržištima:

8.

Savjetodavni odbor slaže se s ocjenom Komisije da ne prihvati tvrdnje podnositelja prijave o učinkovitosti u vezi sa sljedećim:

9.

Savjetodavni odbor slaže se s ocjenom Komisije da prihvati tvrdnje podnositelja prijave o učinkovitosti u vezi s ukidanjem dvostruke marginalizacije pokretnih usluga koje pružaju Orange i Jazztel.

10.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da konačne obveze koje je 20. travnja 2015. dostavio podnositelj prijave uklanjaju zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja koju je Komisija utvrdila na španjolskom maloprodajnom tržištu usluga fiksnog pristupa internetu, potencijalnom španjolskom maloprodajnom tržištu usluga dual-play, potencijalnom španjolskom maloprodajnom tržištu usluga triple-play, potencijalnom španjolskom maloprodajnom tržištu usluga triple-play i quadruple-play te potencijalnom španjolskom maloprodajnom tržištu paketa povezanih usluga.

11.

Savjetodavni odbor slaže se sa zaključkom Komisije da, podložno potpunom ispunjenju konačnih obveza, prijavljena transakcija vjerojatno neće bitno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili na njegovom značajnom dijelu.

12.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da prijavljena transakcija stoga mora biti proglašena sukladnom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama te člankom 57. Sporazuma o EGP-u.

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/16

1.

Europska komisija („Komisija”) zaprimila je 16. listopada 2014. prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe o koncentracijama (2) kojom će poduzetnik Orange S.A. („Orange” ili „podnositelj prijave”) na temelju javnog nadmetanja, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, steći isključivu kontrolu nad poduzetnikom Jazztel p.l.c. („Jazztel”) na temelju javnog nadmetanja („predložena transakcija”). Orange i Jazztel zajednički se nazivaju „stranke”. U smislu članka 1. stavka 2. Uredbe o koncentracijama predložena je transakcija od značaja za EU.

2.

Na temelju prve faze istraživanja Komisija je izrazila ozbiljnu sumnju u spojivost predložene transakcije s unutarnjim tržištem te je 4. prosinca 2014. donijela odluku o pokretanju postupka u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o koncentracijama. Podnositelj prijave podnio je 15. prosinca 2014. pisane primjedbe dopunjene gospodarskim izvješćima u siječnju i veljači 2015.

3.

Dana 5. studenoga 2014. Kraljevina Španjolska podnijela je putem svojeg tijela nadležnog za tržišno natjecanje zahtjev za potpuno upućivanje nadležnosti nad predloženom transakcijom na temelju članka 9. stavka 2. točke (a) Uredbe o koncentracijama. Komisija je nakon pokretanja postupka i podsjetnika koji je Kraljevina Španjolska poslala 19. prosinca 2014. te nakon što je saslušala podnositelja prijave 26. siječnja 2015. donijela odluku o odbijanju zahtjeva za upućivanje u skladu s člankom 9. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama.

4.

Komisija je 25. veljače 2015. donijela obavijest o utvrđenim činjenicama u kojoj je izrazila preliminarni stav da bi predložena transakcija mogla bitno ograničavati učinkovito tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta u smislu članka 2. Uredbe o koncentracijama.

5.

Podnositelj prijave odgovorio je na obavijest o utvrđenim činjenicama 11. ožujka 2015., a Jazztel je podnio primjedbe na obavijest o utvrđenim činjenicama 11. ožujka 2015.

6.

Pristup spisu s pomoću CD-ROM-ova poduzetniku Orange omogućen je 26. veljače 2015., 3. ožujka 2015., 27. ožujka 2015. i 30. travnja 2015. Gospodarskim savjetnicima poduzetnika Orange u podatkovnoj je sobi omogućen pristup povjerljivim podatcima na kojima se temelji Komisijina ekonomska analiza u obavijesti o utvrđenim činjenicama.

7.

Dana 10. ožujka 2015. Komisija je poduzetniku Orange poslala dopis o činjenicama kojim ga je obavijestila o dodatnim dokazima utvrđenima nakon donošenja obavijesti o utvrđenim činjenicama kojima se podupiru preliminarni zaključci doneseni u obavijesti o utvrđenim činjenicama te na kojima se može temeljiti konačna odluka. Podnositelj prijave podnio je pisana očitovanja 13. ožujka 2015.

8.

Nakon što Orange nije odgovorio na zahtjev za dostavljanje podataka iz članka 11. stavka 3. Uredbe o koncentracijama od 7. siječnja 2015., Komisija je 14. siječnja 2015. donijela odluku o suspenziji roka za preispitivanje predložene transakcije od istoga dana. Podnositelj prijave odgovorio je na zahtjev za informacije 19. siječnja 2015., a postupak je ponovno pokrenut 20. siječnja 2015.

9.

Nakon što Orange nije odgovorio na zahtjev za dostavljanje podataka od 11. prosinca 2014., Komisija je 18. ožujka 2015. u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama donijela odluku o suspenziji roka za preispitivanje predložene transakcije od 4. ožujka 2015. Podnositelj prijave odgovorio je na zahtjev za dostavljanje podataka 27. ožujka 2015., a postupak je ponovno pokrenut 28. ožujka 2015.

10.

Po obrazloženom zahtjevu poduzetnika Másmovíl Ibercom SA („Másmovíl”), Vodafone Group Plc („Vodafone”) i Xfera Móviles SA („Yoigo”) dopustio sam da se prethodno spomenute poduzetnike sasluša kao zainteresirane treće strane. Zainteresirane treće strane podnijele su pisana očitovanja. Isto sam tako prihvatio zahtjeve tih poduzetnika da sudjeluju u službenoj usmenoj raspravi.

11.

Nakon usmene rasprave na zahtjev sam dopustio da se sasluša poduzetnik R Cable y Telecomunicaciones Galicia, SA („R Cable”) kao zainteresirana treća strana u postupku. R Cable podnio je pisana očitovanja.

12.

Službena usmena rasprava održana je 16. ožujka 2015. i u njoj su sudjelovale stranke, zainteresirane treće strane (Másmovíl, Vodafone i Yoigo), mjerodavne službe Komisije, predstavnici tijela nadležnih za tržišno natjecanje jedanaest država članica (Belgija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina) i predstavnik Nadzornog tijela EFTA-e. Stranke su zatražile da se dijelovi njihovih izlaganja održe iza zatvorenih vrata te im je to i omogućeno.

13.

Podnositelj prijave Komisiji je 6. ožujka 2015. dostavio obveze kako bi uklonio zabrinutost u pogledu ograničavanja tržišnog natjecanja koju je Komisija izrazila u obavijesti o utvrđenim činjenicama. Komisija je 13. ožujka 2015. provela ispitivanje tih obveza na tržištu.

14.

Podnositelj prijave dostavio je revidirane obveze 29. ožujka 2015. i 6. travnja 2015. Revidirane obveze ispitane su na tržištu 8. travnja 2015. Podnositelj prijave podnio je završni skup obveza 20. travnja 2015.

15.

Na temelju završnog skupa obveza Komisija je zaključila da je predložena transakcija spojiva s unutarnjim tržištem i Sporazumom o EGP-u.

16.

U skladu s člankom 16. Odluke 2011/695/EU ispitao sam odnosi li se nacrt odluke samo na činjenice u vezi s kojima je strankama dana prilika za iznošenje svojih stajališta i utvrdio sam da je tako.

17.

Zaključujem da su sve stranke u ovom predmetu mogle učinkovito ostvariti svoja postupovna prava.

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/18

1.

Orange SA (dalje u tekstu „Orange” ili „podnositelj prijave”) preko društva kćeri France Telecom España S.A.U, koje je u njegovu potpunu vlasništvu i koje posluje pod svojim trgovačkim imenom Orange España, korisnicima u Španjolskoj nudi telekomunikacijske usluge u pokretnim mrežama te usluge fiksne telefonije i pristupa internetu. Orange je treći najveći operater pokretne mreže („OPM”) u Španjolskoj. Za pružanje usluga fiksnog pristupa internetu i fiksne telefonije Orange se uglavnom oslanja na uređeni izravan pristup bakrenoj mreži (s pomoću izdvajanja lokalne petlje) prvotnog telekomunikacijskog operatera društva Telefónica upotrebom vlastite xDSL mreže. Od kraja 2014. upravlja i vlastitom svjetlovodnom pristupnom mrežom (dalje u tekstu „FTTH mreža”), koja obuhvaća 800 000 građevinskih cjelina. U 2014. Orange je po prihodima i broju pretplatnika bio treći najveći akter na maloprodajnom tržištu usluga fiksnog pristupa internetu.

2.

Jazztel p.l.c. (dalje u tekstu „Jazztel”, zajedno s poduzetnikom Orange „stranke”) nudi usluge fiksne telefonije, pristupa internetu i pokretnih telekomunikacija u Španjolskoj. Jazztel nudi usluge fiksnog pristupa internetu i fiksne telefonije s pomoću vlastite xDSL mreže, čiji se pristup bakrenoj mreži društva Telefónica temelji na izdvajanju lokalne petlje, te s pomoću vlastite FTTH mreže, koja obuhvaća 3 milijuna građevinskih cjelina u Španjolskoj. Jazztel nudi usluge pokretnih telekomunikacija kao operater pokretne virtualne mreže (OPVM) u mreži poduzetnika Orange. U 2014. Jazztel je po prihodima i broju pretplatnika bio četvrti najveći akter na maloprodajnim tržištima usluga fiksnog pristupa internetu.

3.

Dana 16. listopada 2014. Europska komisija zaprimila je službenu obavijest u skladu s člankom 4. Uredbe o koncentracijama u kojoj se navodi da na temelju javnog nadmetanja Orange namjerava steći isključivu kontrolu nad poduzetnikom Jazztel („predložena transakcija”).

4.

Koncentracija stoga predstavlja koncentraciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama.

5.

Dana 4. prosinca 2014. Komisija je zaključila da se u pogledu predložene transakcije javljaju ozbiljne sumnje u vezi s njezinom sukladnosti s unutarnjim tržištem te je donijela odluku o pokretanju postupka u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o koncentracijama.

6.

Dana 5. studenoga 2014. Komisija je zaprimila zahtjev Kraljevine Španjolske da se čitav predmet uputi španjolskom tijelu nadležnom za tržišno natjecanje Comisión Nacional de los Mercados y la Competencia („CNMC”) u skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (a) Uredbe o koncentracijama. Nakon pokretanja postupka na temelju odluke u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Kraljevina Španjolska 19. prosinca 2014. poslala je podsjetnik o svojem zahtjevu za upućivanje predmeta. Dana 26. siječnja 2015. Komisija je donijela odluku u skladu s člankom 9. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama kojom odbija zahtjev za upućivanje.

7.

Orange je Komisiji podnio obveze 6. ožujka 2015.. Nakon rezultata ispitivanja tržišta i povratne informacije Komisije o tim obvezama Orange je 29. ožujka 2015. i 6. travnja 2015. podnio nove skupove obveza. Dana 20. travnja 2015. Orange je podnio završni skup obveza kojima se transakcija usklađuje s unutarnjim tržištem.

8.

U skladu s prethodnim odlukama Komisije o tržištima fiksnih i pokretnih telekomunikacijskih usluga, za potrebe ove odluke mjerodavna tržišta proizvoda u Španjolskoj određena su kako slijedi:

9.

na maloprodajnoj razini: i. pružanje usluga fiksne govorne telefonije; ii. pružanje usluga fiksnog pristupa internetu; iii. pružanje usluga pokretnih telekomunikacija; iv. potencijalno tržište paketa povezanih usluga.

10.

na veleprodajnoj razini: v. završavanje poziva na fiksnim mrežama; vi. završavanje poziva na pokretnim mrežama; vii. usluge prijenosa domaćih poziva na fiksnim mrežama; viii. usluge širokopojasnog pristupa internetu; ix. internetska povezivost; x. globalne telekomunikacijske usluge; xi. usluge međunarodnog prijenosa; xii. pristup i započinjanje poziva na pokretnim mrežama; xiii. međunarodni roaming na pokretnim mrežama i xiv. pozivi od točke do točke.

11.

Dodatne pojedinosti o definiciji tržišta u pogledu maloprodajnog tržišta usluga fiksnog pristupa internetu i potencijalnog maloprodajnog tržišta paketa povezanih usluga, koja su vodoravno pogođena i od posebne važnosti u ovom slučaju, navedene su u nastavku.

12.

U skladu sa svojim prethodnim odlukama Komisija u ovom slučaju smatra da postoje odvojena tržišta, s jedne strane za stambene građevine i mala poduzeća (koji su dio maloprodajnog tržišta usluga fiksnog pristupa internetu), a s druge strane za velika poduzeća (koja su dio zasebnog maloprodajnog tržišta poslovne povezivosti). Komisija je u ovom slučaju razmatrala moguće podjele tržišta usluga fiksnog pristupa internetu s obzirom na brzinu (iznad i ispod 30 Mb/s) ili tehnologiju distribucije (bakar, hibridni svjetlovodno-koaksijalni sustav „HFC” i FTTH). Komisija je naposljetku odlučila da će točnu definiciju tržišta ostaviti otvorenom u tom pogledu. Komisija zaključuje da usluge fiksnog pristupa internetu za stambene građevine i mala poduzeća, bez obzira na to je li brzina ispod ili iznad 30 Mb/s i neovisno o tehnologiji distribucije koja se upotrebljava za pružanje tih usluga krajnjem korisniku, pripadaju istom mjerodavnom maloprodajnom tržištu usluga fiksnog pristupa internetu u Španjolskoj.

13.

U skladu s prethodnim odlukama Komisije i stajalištem podnositelja prijave, zemljopisno područje tog tržišta smatra se nacionalnim, tj. odgovara području Kraljevine Španjolske.

14.

Paket povezanih usluga obuhvaća skup od od najmanje dvije od sljedećih usluga krajnjim potrošačima: usluge fiksne telefonije, usluge fiksnog pristupa internetu, usluge pokretnih telekomunikacija i televizijske usluge. Takvi skupovi usluga mogu obuhvaćati neke ili sve prethodno navedene usluge u tzv. paketima od dvije, tri ili četiri usluge (dalje u tekstu: „usluge dual-play”, „usluge triple-play” i „usluge quadruple-play”). U prethodnim odlukama (2) pitanje postoji li zasebno tržište za pakete povezanih usluga odvojeno od tržišta za svaku od sastavnica paketa Komisija je naposljetku ostavila otvorenim.

15.

Paketi usluga, koji krajnjim korisnicima omogućuju povoljnije cijene i pojednostavnjuju odluke o kupnji, imaju važnu ulogu u stambenom segmentu u Španjolskoj. Komisija zaključuje da pitanje i. čine li paketi povezanih usluga zasebno tržište proizvoda (uključujući sve mogućnosti dual-play, triple play i quadruple-play kombinacija usluga) ili ii. postoji li nekoliko zasebnih tržišta za pakete povezanih usluga (uključujući odabrane kombinacije usluga u paketu, npr. samo dual-play, samo triple-play, kombinacija triple-play i quadruple-play, samo usluge quadruple-play), koji se razlikuju od tržišta svake od telekomunikacijskih usluga na kojima se temelje.

16.

Komisija je prethodno (3) smatrala da bi opseg potencijalnog tržišta usluga triple-play koje obuhvaćaju usluge fiksne telefonije, usluge fiksnog pristupa internetu i usluge naplatne televizije bio nacionalan. U ovom slučaju Komisija zaključuje da pitanje točnog zemljopisnog razgraničenja potencijalnih maloprodajnih tržišta paketa povezanih usluga, bilo nacionalno ili regionalno, može ostati otvoreno.

17.

Nakon detaljne istrage Komisija zaključuje da predložena transakcija ne izaziva zabrinutost u pogledu ograničavanja tržišnog natjecanja u odnosu na sljedeća tržišta u Španjolskoj: i. maloprodajno tržište usluga fiksne telefonije; ii. maloprodajno tržište usluga pokretnih telekomunikacija; iii. veleprodajno tržište usluga širokopojasnog pristupa i iv. veleprodajno tržište usluga završavanja poziva u fiksnim mrežama, v. veleprodajno tržište usluga završavanja poziva u pokretnim mrežama, vi. veleprodajno tržište usluga prijenosa domaćih poziva na fiksnim mrežama; vii. veleprodajno tržište internetske povezivosti; viii. tržište globalnim telekomunikacijskim uslugama; ix. veleprodajno tržište usluga međunarodnog prijenosa; x. veleprodajno tržište usluga pristupa i započinjanja poziva u pokretnim mrežama; i xi. veleprodajno tržište poziva od točke do točke. Komisija također zaključuje da predložena transakcija ne izaziva zabrinutost u pogledu ograničavanja tržišnog natjecanja na veleprodajnim tržištima usluga međunarodnog roaminga u Francuskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

18.

No iako zbog predložene transakcije ne bi došlo do stvaranja ili jačanja (jedinstvenog) vladajućeg položaja spojenog subjekta, Komisija zaključuje da bi transakcija ipak dovela do znatnog ograničavanja učinkovitog tržišnog natjecanja na maloprodajnom tržištu usluga fiksnog pristupa internetu te na potencijalnom tržištu paketa povezanih usluga, potencijalnom tržištu usluga dual-play, potencijalnom tržištu usluga triple-play i potencijalnom tržištu kombinacije usluga triple-play i quadruple-play u Španjolskoj.

19.

U Španjolskoj na nacionalnoj razini trenutačno postoje četiri pružatelja usluga fiksne telekomunikacije (Telefónica, Vodafone, Orange i Jazztel). Ta četiri pružatelja usluga obuhvaćaju oko 91 % tržišta s obzirom na prihode i gotovo 94 % s obzirom na pretplatnike. Preostali dio tržišta pokrivaju i. tri regionalna kabelska operatera koji posluju u sjevernoj Španjolskoj (4) i ii. većinom manji konkurenti koji se bave uslugama (oslanjajući se uglavnom na tok bitova ili preprodaju proizvoda fiksne telekomunikacije), poput poduzetnika Másmovíl ili Pepephone.

20.

Iz kretanja tržišnih udjela vidljivo je da su Orange i Jazztel posljednjih godina bili najdinamičniji operateri fiksnog pristupa internetu. Za razliku od njih, Telefónica je doživjela snažan pad broja pretplatnika i udjela u prihodima, dok su drugi nacionalni operateri, Vodafone i ONO, poslovali stabilno.

21.

Komisija smatra da će se predloženom transakcijom smanjiti broj nacionalnih sudionika na cjelokupnom tržištu usluga fiksnog pristupa internetu spajanjem dvaju najuspješnijih (u pogledu rasta tržišnog udjela) operatera zadnjih godina. Transakcija bi kratkoročno imala velik utjecaj na segment s brzinama do 30 Mb/s, dok se za segment vrlo brzih širokopojasnih („VHBB”) usluga fiksnog pristupa internetu s brzinama iznad 30 Mb/s ne mogu donijeti čvrsti zaključci zbog nesigurnosti povezane s uporabom i uvođenjem pristupne mreže sljedeće generacije (NGA mreža) (5) u godinama koje slijede.

22.

Komisija zaključuje da su Orange i osobito Jazztel posljednjih godina imali važnu ulogu u ograničavanju tržišnog natjecanja međusobno, ali i ostalim konkurentima. Komisija priznaje da je poduzetnik Telefónica imao važnu ulogu na tržištu. Međutim, suprotno tvrdnjama podnositelja prijave da je Telefónica operater s najagresivnijom politikom cijena, Komisija je ocijenila da je Telefónica više usmjerena na zadržavanje korisnika i ponude veće vrijednosti.

23.

Komisija nadalje smatra, uglavnom na temelju analize internih dokumenata društva Orange, da će spojeni subjekt imati manje poticaje za tržišno natjecanje u odnosu na poticaje koje bi Orange i Jazztel imali kao samostalni subjekti. Osim toga, Komisija smatra da bi predložena transakcija dovela do gubitka konkurentskog pritiska zbog nestanka jeftinih, konvergentnih ponuda poduzetnika Jazztel, koje su ograničavale ponudu svih glavnih operatera.

24.

Obje stranke vrše veliki konkurentski pritisak na sve ostale konkurente, uključujući poduzetnike Telefónica i Vodafone. Promjenom u poticajima spojenog subjekta i vjerojatnim povećanjem cijena nakon provedbe koncentracije znatno bi se smanjio taj pritisak na baze korisnika konkurentskih operatera. Konkurenti bi stoga lakše zadržali postojeće korisnike ili čak privukli nove iz baze korisnika spojenog subjekta. S druge strane, veća potražnja potaknut će konkurentske operatere na povećanje svojih cijena.

25.

Komisija zaključuje da se konkurenti spojenog subjekta, tj. Telefónica i Vodafone, vjerojatno neće protiviti potencijalnom povećanju cijena spojenog subjekta nakon predložene transakcije i da će se predloženom transakcijom uvelike ograničiti učinkovito tržišno natjecanje na maloprodajnom tržištu usluga fiksnog pristupa internetu u Španjolskoj.

26.

Aktivnosti stranaka preklapaju se na potencijalnom tržištu svih paketa povezanih usluga, na potencijalnim zasebnim tržištima usluga dual-play  (6) i triple-play  (7) te na potencijalnom tržištu kombinacije usluga triple-play i quadruple-play  (8). Budući da Jazztel nije aktivan u području pružanja usluga naplatne televizije, ne postoji preklapanje u pružanju usluga quadruple-play.

27.

Položaj stranaka na ukupnom tržištu paketa povezanih usluga bio bi gotovo identičan njihovom položaju na tržištu usluga fiksnog pristupa internetu s obzirom na to da svi paketi usluga u Španjolskoj uključuju usluge fiksnog pristupa internetu te je udio usluga fiksnog pristupa internetu kao samostalne usluge zanemariv (9). Stoga bi se procjenom utjecaja predložene transakcije na potencijalno tržište paketa povezanih usluga zaključilo znatno ograničavanje učinkovitog tržišnog natjecanja, a isti je slučaj s maloprodajnim tržištem usluga fiksnog pristupa internetu.

28.

Ako se analizira zasebno tržište usluga dual-play, Komisija smatra da zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja na tom tržištu nije toliko jaka kao za maloprodajno tržište usluga fiksnog pristupa internetu, ali bi ipak došlo do znatnog ograničavanja učinkovitog tržišnog natjecanja. Naime, na takvom tržištu usluga dual-play stranke općenito nisu toliko agresivne, ali su i dalje važne konkurentske sile. Kvantitativnom analizom predviđaju se manja, ali ipak znatna povećanja cijena. Komisija konkretno zaključuje da bi se predloženom transakcijom uklonile dvije važne konkurentske sile i smanjili poticaji spojenog subjekta za tržišno natjecanje. Takav gubitak tržišnog natjecanja ne bi nadoknadili postojeći konkurenti ili novi sudionici na tržištu.

29.

U svjetlu prethodno navedenog, Komisija zaključuje da će se predloženom transakcijom znatno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje i na potencijalnom zasebnom tržištu usluga dual-play.

30.

Komisija je ocijenila i utjecaj predložene transakcije na potencijalno tržište kombinacije usluga triple-play i quadruple-play s obzirom na zajedničku temeljnu infrastrukturu dvaju tržišta i trenutačni tržišni prelazak s usluga triple-play na usluge quadruple-play. Komisija smatra da bi se predloženom transakcijom znatno ograničilo učinkovito tržišno natjecanje na tom tržištu i a fortiori potencijalnom zasebnom tržištu usluga triple-play s obzirom na veće tržišne udjele stranaka u uslugama triple-play.

31.

Komisija zaključuje da će se predloženom transakcijom znatno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje na potencijalnim tržištima paketa povezanih usluga, na potencijalnom tržištu usluga dual-play, na potencijalnom tržištu usluga triple-play i na potencijalnom tržištu koje obuhvaća usluge triple-play i quadruple-play u Španjolskoj.

32.

Komisija je provela i procjenu mjere u kojoj će uklanjanje tržišnog natjecanja između stranaka stvoriti poticaj za povećanje cijena usluga spojenog subjekta nakon transakcije. Analiza Komisije usmjerena je na dvije vrste proizvoda, tj. i. proizvode dual-play koji se sastoje od fiksne telefonije i fiksnog pristupa internetu i ii. objedinjene usluge dual-play i triple-play koje se sastoje od usluga dual-play te pokretnih i eventualno televizijskih usluga. Komisija smatra da su te vrste proizvoda dobri pokazatelji za kvantitativnu analizu povećanja cijena na maloprodajnom tržištu usluga fiksnog pristupa internetu jer se gotovo sve usluge fiksnog pristupa internetu prodaju kao dio paketa. Sve te vrste proizvoda nude fiksni pristup internetu kao dio paketa (10). Provedenom kvantitativnom analizom pokazalo se da stranke međusobno nameću znatan konkurentski pritisak, osobito u pogledu usluga triple-play i quadruple-play.

33.

Općenito, kvantitativna procjena vjerojatnih učinaka uklanjanja horizontalnog tržišnog natjecanja kao posljedice koncentracije ukazuje na to da će se koncentracijom vjerojatno prouzročiti znatna povećanja cijena u dvama osnovnim scenarijima razmatranima za potrebe analize.

34.

Komisija smatra da su prepreke ulasku na maloprodajna tržišta koja uključuju usluge fiksnog pristupa internetu velike. To se odnosi na VHBB segment, koji u Španjolskoj nije reguliran, i na segment za brzine ispod 30 Mb/s, koji podliježe izravnim i neizravnim propisima.

35.

U pogledu ulaska na tržišta paketa povezanih usluga koji uključuju pokretnu sastavnicu Komisija napominje da, kako bi ponudili usluge pokretne i fiksne telekomunikacije u paketu, telekomunikacijski operateri trebaju imati pristup fiksnim i pokretnim sastavnicama paketa. Osim toga, taj pristup treba biti osiguran po cijenama koje bi operateru omogućile da ponudi iste cijene kao na maloprodajnom tržištu i da zaračuna pozitivnu maržu. Stoga su razumne veleprodajne cijene usluga pokretnih telekomunikacija, uključujući 4G tehnologiju, ključne. S obzirom na trenutačnu pravnu nesigurnost u vezi s ispravnim tumačenjem postojećeg uređenja veleprodajnih usluga pristupa i započinjanja poziva u pokretnim mrežama u Španjolskoj, uz prethodno izložene nalaze u pogledu ulaska na maloprodajna tržišta u vezi s uslugama fiksnog pristupa internetu, Komisija smatra da su prepreke ulasku na tržišta paketa povezanih usluga koji uključuju pokretnu sastavnicu, poput triple-play i quadruple-play proizvoda, velike.

36.

Orange i Jazztel trenutačno uvode vlastite FTTH mreže. Orange ima manje opsežnu mrežu s obuhvaćenih približno 0,8 milijuna građevinskih cjelina, u odnosu na FTTH mrežu poduzetnika Jazztel s tri milijuna građevinskih cjelina.

37.

Komisija smatra da bi ukupna FTTH mreža koju bi Orange i Jazztel uspostavili odvojeno bila jednaka svjetlovodnoj mreži spojenog subjekta ili veća od nje. Komisija je stoga zaključila da predložena transakcija vjerojatno neće dovesti do znatnog povećanja pokrivenosti FTTH mrežom spojenog subjekta u odnosu na scenarij samostalnih subjekata. U pogledu mogućeg gubitka tržišnog natjecanja u područjima gdje bi se NGA mreže stranaka preklapale u budućnosti, Komisija smatra da se takvo utvrđivanje gubitka budućeg tržišnog natjecanja ne može utvrditi s potrebnom razinom sigurnosti.

38.

Komisija zaključuje da učinkovitost koju podnositelj prijave navodi u vezi s i. navodnim povećanjem opsega svjetlovodne mreže nakon koncentracije, ii. većom mogućnošću ponude quadruple-play proizvoda zbog povećane baze korisnika nakon transakcije i iii. smanjenjem graničnih troškova usluga koje se nude DSL korisnicima njihovim prelaskom na svjetlovodni sustav, čime se izbjegavaju naknade za pristup bakrenoj infrastrukturi, nije moguće provjeriti niti pripisati koncentraciji te se stoga ne može priznati. Međutim, Komisija smatra da je učinkovitost povezana s ukidanjem dvostruke marginalizacije pokretnih usluga koje Orange pruža poduzetniku Jazztel dokazana u skladu sa standardima koji se zahtijevaju Smjernicama o horizontalnim koncentracijama te da se može prihvatiti. Ta učinkovitost ne nadoknađuje u potpunosti negativne učinke koncentracije na tržišno natjecanje i zato su neto negativni učinci na tržišno natjecanje i dalje znatni.

39.

U cilju rješavanja spomenutih pitanja u vezi s tržišnim natjecanjem, podnositelj prijave dostavio je 20. travnja 2015. završni skup obveza („obveze”) koji obuhvaća dva glavna dijela: prodaju FTTH mreže i veleprodajni pristup toku bitova ADSL mreže društva Jazztel („veleprodajni pristup toku bitova ADSL mreže”) te neobvezni veleprodajni pristup pokretnoj mreži podnositelja prijave.

40.

Podnositelj prijave obvezuje se prodati FTTH mrežu koja obuhvaća oko 720 000 građevinskih cjelina u pet gradova: Barceloni, Madridu, Malagi, Sevilli i Valenciji. Prodana FTTH mreža ne ovisi o podnositelju prijave i predstavlja koherentnu mrežu na razini kablova (koji se sastoje od više svjetlovodnih vodova). S obzirom na to da prodana FTTH mreža obuhvaća građevinske cjeline smještene na dijelovima svjetlovodne mreže poduzetnika Jazztel koji se ne preklapaju, podnositelj prijave zadržat će neosporno pravo na uporabu 40 % kapaciteta prodanih FTTH kablova izmjerenih na razini svake lokalne mreže. Neosporno pravo na uporabu dodijelit će se na 35 godina uz plaćanje jednokratne naknade i redovne naknade za troškove održavanja koje plaća podnositelj prijave.

41.

Podnositelj prijave obvezuje se osigurati kupcu FTTH mreže veleprodajni pristup toku bitova ADSL mreže poduzetnika Jazztel. Pristup se omogućuje kao nacionalna usluga toka bitova s interkonekcijom u jednoj točki pristupa koju dopunjuje pomoćna točka interkonekcije. Za veleprodajni će se pristup kao ulaz upotrebljavati regulirani izravan pristup bakrenoj mreži poduzetnika Telefónica te će se osigurati pristup do više od tisuću lokalnih mreža poduzetnika Telefónica i na taj način pokriti oko 78 % španjolskog područja.

42.

Podnositelj prijave isprva će pružati usluge u razdoblju od četiri godine s mogućnošću produljenja na dodatno razdoblje od najviše četiri godine.

43.

Tijekom početnog razdoblja od četiri godine kupac će plaćati mjesečnu pristupnu naknadu po liniji i fiksnu naknadu koju unaprijed dogovaraju podnositelj prijave i kupac. Ta fiksna naknada ne smije biti povezana s brojem linija koje kupac kasnije aktivira i upotrebljava, ali može biti povezana s tržišnim parametrima na koje podnositelj prijave ili kupac nemaju izravan utjecaj.

44.

Tijekom dodatnog razdoblja od najviše četiri godine kupac će plaćati samo mjesečnu pristupnu naknadu. Takva mjesečna pristupna naknada ne smije premašiti određenu mjesečnu gornju granicu po liniji.

45.

Veleprodajni pristup toku bitova ADSL mreže kupcu će omogućiti i pružanje usluga fiksne telefonije upotrebom tehnologije govora preko IP mreže. Doista, podnositelj prijave obvezuje se osigurati tehnologiju određivanja prioriteta za pozive VoIP u mreži poduzetnika Jazztel i kvalitetu usluge.

46.

Obvezama se predviđa i da, ako kupac još ne upotrebljava pristup pokretnoj telekomunikacijskoj mreži uključujući 2G, 3G i 4G usluge, podnositelj prijave omogućit će mu takav pristup veleprodajnim pokretnim uslugama pod konkurentnim uvjetima i, u svakom slučaju, pod uvjetima koji su jednako povoljni kao oni koje je Orange osigurao poduzetniku Jazztel u njihovu postojećem OPVM ugovoru. Taj neobvezni veleprodajni pristup pokretnoj mreži podnositelja prijave mora trajati najmanje jednako dugo kao veleprodajni pristup toku bitova ADSL mreže.

47.

U odluci je zaključeno da se obvezama u potpunosti uklanjaju zabrinutosti u pogledu tržišnog natjecanja.

48.

U pogledu prodane FTTH mreže Komisija napominje da njezina veličina premašuje trenutačno preklapanje FTTH mreža dviju stranaka. Nadalje, prodane građevinske cjeline smještene su u 13 različitih lokalnih centrala u pet od šest najvećih španjolskih gradova. Veličinom i lokacijom prodane FTTH mreže jamči se da se radi o samostalnoj djelatnosti koja može funkcionirati neovisno o poduzetniku Orange. Komisija stoga smatra da je opseg prodane FTTH mreže dostatan i da odražava zemljopisni opseg preklapanja trenutačnih svjetlovodnih mreža stranaka.

49.

U pogledu veleprodajnog pristupa toku bitova ADSL mreže Komisija smatra da se obvezama osigurava da to poduzeće ima kvazistrukturne učinke i da se za kupca stvaraju slični poticaji za tržišno natjecanje kakve Jazztel ima danas. Kako bi kupac mogao konkurirati jednako agresivno kao što to trenutačno čine Jazztel ili Orange, njegov bi promjenjivi (redoviti) trošak trebao biti usklađen s dodatnim troškom pružanja usluge poduzetnika Jazztel ili Orange. Komisija je detaljno proučila trenutačne troškove poduzetnika Orange i Jazztel povezane s pružanjem usluga na temelju izdvajanja lokalne petlje i smatra da mjesečna naknada vjerojatno ne premašuje njihov dodatni trošak. Komisija stoga smatra da će kupac imati poticaj za agresivno tržišno natjecanje sličan onome koji danas imaju Jazztel i Orange.

50.

Komisija napominje da se obvezama ne utvrđuje ograničenje broja pretplatnika koje kupac može steći i da Orange ima obvezu pružati usluge. U obvezama se izričito navodi da fiksna naknada za početno razdoblje ne smije biti povezana s brojem linija koje će kupac naposljetku upotrebljavati. Stoga veleprodajni pristup toku bitova ADSL mreže ima kvazistrukturne učinke.

51.

Tijekom dodatnog razdoblja od najviše četiri godine kupac bi plaćao samo mjesečnu pristupnu naknadu, ali ne i fiksnu naknadu. S obzirom na dugoročne nesigurnosti u pogledu konkurentnosti ADSL tehnologije kupac se vjerojatno ne bi obvezao na znatna avansna plaćanja tijekom razdoblja od osam godina. Istodobno su zadržani poticaji kupcu za što agresivnije tržišno natjecanje tijekom početnog razdoblja od četiri godine s obzirom na to da će se povećanjem broja pretplatnika sniziti cijena koja će se plaćati tijekom produljenog razdoblja.

52.

U pogledu neobveznog veleprodajnog pristupa pokretnoj mreži podnositelja prijave Komisija smatra da će kupac moći ponuditi skupove povezanih usluga koji uključuju pokretnu sastavnicu. Obvezama se predviđa da će Orange omogućiti kupcu usluge veleprodajnog pristupa i započinjanja poziva, uključujući 4G uslugu, ako kupac još nema pristup tim uslugama. Uvjeti moraju biti konkurentni i „jednako povoljni kao uvjeti odobreni poduzetniku Jazztel za razdoblje koje je najmanje jednako dugo kao razdoblje trajanja u ugovoru o veleprodajnom pristupu toku bitova ADSL mreže”. Komisija smatra da je ta klauzula dovoljno jasna. Nadalje, Komisija će ocijeniti uvjete koje su Orange i kupac dogovorili u odnosu na postojeći OPVM ugovor između poduzetnika Orange i Jazztel.

53.

Zbog prethodno navedenih razloga u odluci se zaključuje da koncentracija, kako je izmijenjena obvezama dostavljenima 20. travnja 2015., neće znatno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili njegovu znatnom dijelu.

54.

Stoga bi se koncentracija trebala ocijeniti spojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama te člankom 57. Sporazuma o EGP-u.

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/25

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/25

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/26

8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/27

1.

Dana 27. studenoga 2015. Komisija je zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom fond kojim upravlja poduzetnik Intermediate Capital Group, plc („ICG”, Ujedinjena Kraljevina) i fond kojim upravlja poduzetnik Capiton AG („Capiton”, Njemačka), stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom Prefere Resins Holding GmbH („Prefere Resins”, Njemačka) koji je do sada bio pod isključivom kontrolom poduzetnika Capiton.

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

—   ICG: investicijsko društvo sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini koje posluje u području strukturiranja i osiguravanja mezaninskog financiranja, kreditiranja s financijskom polugom i manjinskih udjela u Europi, azijsko-pacifičkoj regiji i SAD-u,

—   Capiton: investicijsko društvo sa sjedištem u Berlinu, specijalizirano za ulaganja u velike MSP-ove u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj preuzimanjem od strane uprave te financiranjem širenja,

—   Prefere Resins: proizvođač fenolnih smola i aminosmola za upotrebu u industriji, građevinarstvu i za izolaciju.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz ove Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji, uz naznaku referentnog broja M.7875 – ICG/Capiton/Prefere Resins Holding, telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu: